Prirucnik Povijest 8 PDF

Snježana Koren – Sandra Vidas
Povijest 8, metodički priručnik za osmi razred osnovne škole
Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 1 3.8.2007 17:37:38

Profil International
Zagreb, Kaptol 25
Za izdavača
Daniel Žderić
Direktorica školskih izdanja

Matilda Tomas
Glavna urednica
Petra Stipaničev
Urednica
mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić
Izvršna urednica
Tanja Horvat
Lektorica
Blanka Mesić, prof.
Grafička priprema i prijelom

Ibis-grafika
Naslovnica
Studio 2m
Ovaj priručnik usklađen je s udžbenikom i radnom bilježnicom Povijest 8 koji je

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo za uporabu u osnovnoj školi rješenjem
KLASA: UP/I° -602-09/07-03/00050

URBROJ: 533-12-07-2
Zagreb, ožujak 2007.
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
ISBN 978-953-12-0530-6
1. izdanje, 2007.
Zagreb, Hrvatska
Tisak
PROFIL

Snježana Koren – Sandra Vidas
Povijest 8
metodički priručnik
za osmi razred osnovne škole

Sadržaj
Uvodne napomene ................................................................................... 5
Godišnji raspored nastavnih jedinica ....................................................... 7
Izvedbeni plan ......................................................................................... 13
Prijedlozi razrade nastavnih tema i nastavnih jedinica ............................ 43
1. Versajski poredak ................................................................................ 45
Prvi svjetski rat i njegove posljedice .......................................................... 49
Mirovni ugovori . ....................................................................................... 52
Svijet nakon rata ....................................................................................... 57
2. Demokratski procesi između dva rata .................................................. 66
Parlamentarne demokracije: Europa i SAD ................................................ 70
Velika gospodarska kriza ........................................................................... 74
3. Totalitarni režimi između dva rata ........................................................ 78
Komunizam u Rusiji .................................................................................. 83
Fašizam u Italiji ......................................................................................... 88
Nacizam u Njemačkoj ............................................................................... 91
4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji ................................................................. 98
Hrvatska i stvaranje Kraljevstva SHS ......................................................... 103
Prilike u Hrvatskoj nakon ujedinjenja . ........................................................ 107
Hrvatske političke stranke i Vidovdanski ustav ........................................... 110
HRSS i hrvatsko pitanje 1921.-1928. ........................................................ 112
Doba diktature i krize . ............................................................................... 116
Hrvatsko pitanje u 1930. godinama ........................................................... 118
Banovina Hrvatska .................................................................................... 121
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. st. . ............................................ 132
Znanstveni i tehnički razvoj. Kultura i umjetnost ......................................... 134

6. Drugi svjetski rat ................................................................................. 142
Početak rata u Europi ................................................................................ 149
Rat se širi (1940. – 1942.) . ...................................................................... 154
Totalni rat i civilno stanovništvo ................................................................. 159
Nastanak NDH .......................................................................................... 162
Otpor antifašističke Hrvatske ..................................................................... 165
Doba preokreta. Kraj Drugoga svjetskog rata ............................................. 167
Hrvatska i stvaranje druge Jugoslavije ....................................................... 176
Kraj rata u Hrvatskoj ................................................................................. 178
7. Doba hladnog rata .............................................................................. 189
Odnosi u svijetu nakon rata. ...................................................................... 194
Početak Hladnog rata u Europi . ................................................................. 198
Hladni rat: od eskalacije do detanta ........................................................... 201
Život s obiju strana «željezne zavjese» . ..................................................... 204
Slom komunizma u Europi i kraj hladnog rata ............................................ 206
8. Dekolonizacija ..................................................................................... 212
Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država ................................... 216
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji . ............................................................. 221
Prve poslijeratne godine ............................................................................ 225
Između Istoka i Zapada . ............................................................................ 228
Hrvatsko proljeće ...................................................................................... 232
10. Postanak i razvoj samostalne Hrvatske .............................................. 237
Slom komunizma u Hrvatskoj. . ................................................................. 241
Domovinski rat . ........................................................................................ 244
Hrvatska nakon završetka rata ................................................................... 247
11. Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća ....................................... 254
Stvaranje ujedinjene Europe ...................................................................... 258
Suvremeni svijet ....................................................................................... 260
Popis materijala na CD-u . ....................................................................... 271

Uvodne napomene
Cijenjene kolegice i kolege!
Metodički priručnik koji držite u rukama priručni je materijal uz udžbenik Povijest 8 Snježane Koren u izda-
nju nakladničke kuće Profil. Priručnik je izrađen prema novom izdanju udžbenika iz 2007. godine prilago-
đenom novom nastavnom planu i programu iz povijesti.
Udžbenički komplet sastoji se od dva dijela: udžbenika i radne bilježnice/povijesnog atlasa. Udžbenik je
podijeljen u 11 tema. Svaka započinje uvodnom stranicom koja upućuje učenike u osnovne sadržaje, poj-
move i godine. Problemsko pitanje na početku svake teme vodi učenike kroz njezine sadržaje te upućuje
na njihovo povezivanje. Svaka nastavna jedinica otvara se uvodnom slikom koja ima motivacijski karakter.
Svaka nastavna jedinica sadrži pisane i slikovne izvore te karte koji su dijelom uključeni u udžbenik, a di-
jelom su dio radne bilježnice te su povezani s tekstom udžbenika i zadacima u radnoj bilježnici. Na kraju
svake nastavne jedinice postoje rubrike Ukratko i Za razmišljanje; u prvoj su pitanja za ponavljanje i utvr-
đivanje gradiva, a u drugoj zadaci koji trebaju potaknuti učenike na razmišljanje o pojedinim događajima
i pojavama. Zadaci u radnoj bilježnici su raznovrsni: slijepe karte i vremenske crte trebaju pomoći učeni-
cima u snalaženju u prostoru i vremenu, dio zadataka služi analizi izvora, dio je esejskog tipa, a pomaže
utvrđivanju osnovnih činjenica i ponavljanju gradiva.
Priručnik se sastoji od nekoliko dijelova. U prvom dijelu priručnika donosimo Nastavni plan i program za 8.
razred te primjer izvedbenog plana (mikroplana) razrađenog po nastavnim satovima. Drugi dio – Prijedlozi
razrade nastavnih jedinica – čini središnji i najopsežniji dio priručnika, te je fokusiran je na razradu tema i
nastavnih satova. Njegov je cilj pružiti primjere oblikovanja nastavnih satova pomoću materijala u udžbe-
niku i radnoj bilježnici/povijesnom atlasu. Svaka tema razrađena je tako da počinje s kratkim objašnjenjem
koje donosi osnovne naglaske u njezinu oblikovanju. Za svaki nastavni sat u izvedbenom planu postoji
prijedlog artikulacije sata, te detaljne upute o tome kako raditi s izvornim tekstovima, fotografijama, karika-
turama, kartama i ostalim materijalima koji se nalaze u udžbeniku i radnoj bilježnici. Donosi se niz praktič-
nih primjera, aktivnosti i vježbi koje je moguće primijeniti u nastavi. Pritom je velik broj usmjeren razvijanju
različitih misaonih procesa u učenika, a u konačnici kritičkog i kreativnog mišljenja. Važno mjesto imaju i
one aktivnosti koje potiču učeničke organizacijske sposobnosti i komunikacijske vještine te ih osposoblja-
vaju za samostalnu potragu za znanjem i rješavanje svakodnevnih problema. Na CD-u uz priručnik mogu
se pronaći tekstovi, sheme i tablice iz priloga uz pojedine nastavne jedinice.
Nadamo se da će Vam priručnik biti od koristi te pomoći u kreiranju sati koji će nastavu povijesti učiniti
pristupačnijom i zanimljivijom svim učenicima.
Autorice

Godišnji raspored
nastavnih jedinica

GODIŠNJI RASPORED NASTAVNIH JEDINICA
Provjeravanje
Redni broj sata
Ocjenjivanje
Ponavljanje
Obrada
Uvod
Nastavna tema
Nastavna jedinica
1. Uvodni sat 1
1. Versajski poredak
2. Prvi svjetski rat i njegove posljedice 1
3. Mirovni ugovori (alternativno 2 sata) 1
4. Svijet nakon rata 1
5. Ponavljanje: Versajski poredak 1
2. Demokratski procesi između dva rata
6. Parlamentarne demokracije: Europa i SAD 1
7. Društvo i svakodnevica u 1920-im godinama 1
8. Velika gospodarska kriza (alternativno 2 sata) 1
9. Ponavljanje: Demokratski procesi između dva rata 1
3. Totalitarni režimi između dva rata
10. Komunizam u Rusiji 1
11 Staljinovo doba* 1*
12. Fašizam u Italiji 1
13. Nacizam u Njemačkoj: od Vajmarske republike do Trećeg Reicha 1
14. Nacizam na vlasti* 1*
15. Ponavljanje: Totalitarni režimi između dva rata 1
4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
16. Hrvatska i stvaranje Kraljevstva SHS (alternativno 2 sata) 1
17. Prilike nakon ujedinjenja 1
18. Hrvatske političke stranke i Vidovdanski ustav 1
19. HRSS i hrvatsko pitanje 1921. – 1928. 1
20. Ponavljanje: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji u 1920-im godinama 1
21. Doba diktature i krize 1
22. Hrvatsko pitanje u 1930-im godinama 1
23. Banovina Hrvatska 1
24. Ponavljanje: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji 1
25. Prva kontrolna zadaća 1
26. Analiza kontrolne zadaće 1
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća – svijet i Hrvatska
27. Znanstveni i tehnički razvoj 1
28. Kultura i umjetnost 1

29. Ponavljanje: Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća 1
30. Zaključivanje ocjena na kraju I. polugodišta 1
. 6. Drugi svjetski rat (1939. – 1945.)
31 Početak rata u Europi (alternativno 2 sata) 1
32. Rat se širi 1
33. Rat se širi* 1*
34. Totalni rat i civilno stanovništvo 1
35. Nastanak NDH 1
36. Otpor antifašističke Hrvatske 1
37. Ponavljanje: Drugi svjetski rat 1939. – 1942. 1
38. Doba preokreta 1
39. Kraj Drugoga svjetskog rata* 1*
40. Hrvatska i stvaranje druge Jugoslavije 1
41. Kraj rata u Hrvatskoj 1
42. Ponavljanje: Drugi svjetski rat 1
7. Doba Hladnog rata
43. Odnosi u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata (alternativno 2 sata) 1
44. Početak Hladnog rata u Europi 1
45. Hladni rat: od eskalacije do detanta 1
46. Hladni rat: od eskalacije do detanta* 1*
47. Ponavljanje: Hladni rat 1
48. Život s obiju strana «željezne zavjese» 1
49. Slom komunizma u Europi i kraj Hladnog rata 1
50. Ponavljanje: Doba Hladnog rata 1
8. Dekolonizacija
51. Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država 1
52. Bliski istok 1
53. Ponavljanje: Dekolonizacija 1
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
54. Prve poslijeratne godine (alternativno 2 sata) 1
55. Između Istoka i Zapada (alternativno 2 sata) 1
56. «Hrvatsko proljeće» 1
57. Ponavljanje: Hrvatska u drugoj Jugoslaviji 1
10. Postanak i razvoj samostalne Hrvatske
58. Slom komunizma u Hrvatskoj (alternativno 2 sata) 1
59. Domovinski rat do sklapanja primirja 1
60. Od primirja do završetka rata* 1*
61. Hrvatska nakon završetka rata 1
62. Ponavljanje: Postanak i razvoj samostalne Hrvatske 1
10

63. Druga kontrolna zadaća 1
64 Analiza kontrolne zadaće 1
11. Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća
65. Stvaranje ujedinjene Europe 1
66 Suvremeni svijet 1
67. Suvremeni svijet* 1*
68. Ponavljanje: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća 1
69. Ponavljanje gradiva 8. razreda 1
70. Zaključivanje ocjena

1
* Ovi satovi u većoj mjeri uključuju ponavljanje gradiva.
Ukupno: 1 40+7* 18 2 2
11

Izvedbeni plan

14
Nastavna
Nastavna
jedinica Oblici rada
sredstva i
Tip sata Očekivana učenička postignuća Aktivnosti Nastavne
pomagala Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto (zadaci nastavnog sata) za učenike strategije, me-
(mediji
izvođenja tode i postupci
poučavanja)
nastave
Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 14

1 2 3 4 5 6 7 8
1. VERSAJSKI POREDAK
1. Prvi Učenici: Rad na tekstu U/10-13 Frontalni rad U/10-13 – Hrvatski

svjetski rat • poznaju osnovne kronološke odrednice (trajanje Prvoga svjetskog rata) tekst i slikovni jezik – jezično
i njegove • znaju razlikovati uzroke od povoda Prvoga svjetskog rata Povezivanje podataka iz teksta Metode us- materijal izražavanje
posljedice • razumiju da su uzroci rata kompleksni te znaju nabrojati neke od njih udžbenika s radom na karti u U/12 menog izlaganja,
• razumiju da su se posljedice Prvoga svjetskog rata iskazale u raznim i RB/4 razgovora, čitanja Karte u U/12 i Geografija –
Obrada područjima života i znaju nabrojati neke od njih i rada na tekstu, RB/4, 5, 6, 10 snalaženje na
• znaju na karti pokazati nove države nastale nakon Prvoga svjetskog rata, Rad na slijepoj karti u RB/-6 demonstracije (zadaci 2a-c) karti
Učionica osobito one nastale raspadom Austro-Ugarske (snalaženje na karti) pisanja
• znaju svojim riječima protumačiti pojmove migracije i španjolska Izvor 1, U/13 Odgoj i
gripa obrazovanje za
• uče izdvajati relevantne informacije u tekstu udžbenika ljudska prava
• radom na slikama razvijaju analitičke vještine – odgoj za mir
• razmišljaju o posljedicama rata za život ljudi i nenasilno
rješavanje
sukoba
2. Mirovni Učenici: Rad na tekstu U/14-19 Frontalni rad U/14-19 Geografija –

ugovori • znaju gdje su, kada i s kojim zemljama sklopljeni mirovni ugovori Individualni rad snalaženje na
• znaju svojim riječima objasniti ulogu Lige naroda Rad na kartama: U/12 i 16 Karta u U/16 karti
Obrada • znaju na karti pokazati zemlje koje se spominju u udžbeniku (snalaženje na Metoda razgovora,
karti) Analiza izvora (prema odabiru usmenog izlagan- RB/10, zad. Hrvatski
Učionica • razumiju pojmove «14 točaka», mirovni ugovori, Liga naroda i nastavnika – vidjeti razradu) ja, demonstracije, 2d-e jezik – jezično
»velika četvorica», te ih znaju objasniti svojim riječima čitanja i rada na izražavanje
• uspoređuju i analiziraju izjave suvremenika o mirovnim ugovorima i Zadaci u RB/10 tekstu, pisanja
razmišljaju zašto su o njima postojala tako različita mišljenja
• analizom i interpretacijom karikatura razvijaju vještine kritičkog mišljenja –
razlikovanje činjenica i mišljenja, pronalaženje sličnosti i razlika
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst udžbenika, karte, izvori,
karikature)
• radeći na izvorima razvijaju sposobnost uočavanja bitnog, te usmenog
objašnjavanja svojih stavova
3.8.2007 17:37:40
Nastavna
Nastavna
sredstva i
Tip sata Očekivana učenička postignuća Aktivnosti Nastavne
Mjesto (zadaci nastavnog sata) za učenike strategije, me-
(mediji
izvođenja tode i postupci
poučavanja)
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Mirovni Mogući zadaci nastave (ovisno o odabiru vježbi): Moguće vježbe (vidjeti razradu): Frontalni rad/ Izvori u U/15, Hrvatski
ugovori Učenici produbljuju svoja znanja o mirovnim ugovorima. grupni rad 16, 17 jezik – jezično
(alterna- Učenici razvijaju vještine kritičkom mišljenja te vještine usmenog i pismenog 1. Debata o pitanju krivnje za rat izražavanje
tivno) izražavanja: 2. Debata o značaju odredaba Karta u U/16 (rasprava,
• analiziraju tekstove koji donose suprotstavljene argumente (Izvor 3 i 4, U/17) mirovnog ugovora s Njemačkom Metoda razgovora, argumentira-
Obrada/ ponav- te razvijaju vještine kritičkog mišljenja 3. Usporedba Wilsonovih «14 čitanja i rada na Zadaci u U/19 nje)
ljanje • potiču se na razmišljanje o značaju pojedinih odredbi mirovnog ugovora s točaka» s odredbama mirovnih tekstu, pisanja,
Njemačkom, te na izražavanje i argumentiranje vlastito mišljenje ugovora usmenog izlaganja Prilozi
Učionica • uporabom simulacije o mirovnom ugovoru s Njemačkom slobodno istražuju 4. Versajski mirovni ugovor s (učenika)
različite strane i mnogostruke perspektive o tom pitanju, te prepoznaju da Njemačkom - simulacija
ponekad postoji više od jednog ispravnog odgovora ili objašnjenja
4. Svijet Učenici: Učenička prezentacija: Kina i Japan Alternativno: U/20-23 Geografija –

nakon rata • uočavaju glavna obilježja politike vodećih svjetskih sila nakon Prvoga između dva rata Frontalni rad ili snalaženje na
svjetskog rata, te promjene na Bliskom istoku jedan od oblika Zadaci u U/23 karti
Obrada • razumiju pojmove versajski poredak i izolacionizam i znaju ih Rad na tekstu udžbenika: za svaku samostalnog rada
protumačiti svojim riječima od država i područja koji se učenika Hrvatski
Učionica • razvijaju vještine kritičkog mišljenja te pismenog i usmenog izražavanja spominju u tekstu učenici odabiru jezik – jezično
(odabiru relevantne činjenice, razumijevaju značenje događaja, argumentiraju i zapisuju jednu ili dvije činjenice Metoda razgovora, izražavanje
vlastito mišljenje temeljeno na činjenicama) koje najbolje objašnjavaju njihov usmenog izlaga-
• radeći na karti vježbaju snalaženje na karti položaj nakon Prvoga svjetskog nja, demonstracije,
• povezuju znanja o razdoblju koje proučavaju sa sadašnjošću rata. U diskusiji nakon zadatka čitanja i rada na
• uspješnim samostalnim radom razvijaju samopouzdanje i interes za predmet objašnjavaju svoj odabir. tekstu, pisanja
5.Versajski Učenici: Zadaci u RB/8-10 Individualni rad RB/8-10 Hrvatski

poredak • samostalno iznose i utvrđuju naučeno gradivo učenika jezik – jezično
• u pismenom radu kombiniraju različita saznanja kako bi proizveli novu izražavanje
Ponavljanje cjelinu, uče se jasnom i preciznom pismenom izražavanju i daju objašnjenja (poštivanje pra-
utemeljena na relevantnim podacima. vopisne norme,
Učionica • samostalnim radom razvijaju kreativnost i samopouzdanje te ne odustaju problemski
odmah ako nisu uspjeli članak)
Geografija – rad
na karti
15
3.8.2007 17:37:40
16
2. DEMOKRATSKI PROCESI IZMEĐU DVA RATA
Nastavna
Nastavna
sredstva i
Tip sata Očekivana učenička postignuća Aktivnosti za Nastavne strate-

Mjesto (zadaci nastave) učenike gije, metode i
(mediji
izvođenja postupci
poučavanja)
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Parla- Učenici: Frontalni rad U/25-27 Hrvatski jezik – jezično

mentarne • znaju opisati u glavnim crtama prilike u europskim zemlja- Rad na tekstu U/25-27 izražavanje u usmenoj formi
demokracije: ma i SAD-u nakon Prvoga svjetskog rata – pronalaziti i definirati Metode usmenog Slika u U/25
Europa i • znaju svojim riječima objasniti obilježja parlamentarnih ključne pojmove izlaganja, razgovora, Geografija – snalaženje
SAD demokracija te pronalaze primjere čitanja i rada na tekstu, Shema u U/26 na karti
• znaju na karti pokazati zemlje koje se spominju u udžbeniku Rad na kartama u U/12 i demonstracije pisanja
Obrada (snalaženje na karti) RB/12– snalaženje na karti Karta u U/12 Odgoj i obrazovanje za
• na primjeru SAD-a znaju objasniti što je trodioba vlasti ljudska prava i demokratsko
Učionica • razumiju pojam inflacija i znaju ga objasniti svojim Izborni sadržaj – SAD (vi- Karta Sjeverna građanstvo
riječima djeti razradu). Preporučamo Amerika, RB/12
• razumiju demokratske ideje na kojima počivaju suvremeni ipak analizu sheme u U/26
politički sustavi, znaju ih objasniti svojim riječima te za sve učenike. Prilog 1
pronaći primjere
• uočavaju važnost poštivanja ljudskih prava
2. Društvo i Učenici: Rad na tekstu i slikama u Frontalni rad U/27-30 Hrvatski jezik – jezično
svakodnevi- • znaju nabrojati društvene promjene u poslijeratnom svijetu U/27-30 (vidjeti razradu) izražavanje, argumentiranje
ca u 1920-im (širenje prava glasa, širenje socijalnih prava) i ilustrirati ih Slike u U/27,
godinama primjerima Analiza Izvora 1 i 2 u U/29 Prema odabiru nas- 28, 30 Glazbena kultura – jazz
• znaju nabrojati neke od oblika masovne zabave – mogućnost grupnog rada tavnika: Individualni/
Obrada • razumiju pojmove «lude dvadesete» i sufražetkinje (vidjeti razradu). Kombinira- grupni rad/ rad u paru Izvor 1 i 2, U/29 Odgoj i obrazovanje za
te ih znaju objasniti svojim riječima ti sa zadatkom 1, RB/11. ljudska prava i demokratsko
Učionica • analiziraju i interpretiraju povijesne izvore koji donose RB/11, zad. 1 građanstvo
suprotstavljene podatke te ih znaju ocijeniti i povezati Metoda usmenog
• radeći na izvorima razvijaju sposobnost uočavanja bitnog, izlaganja, razgovora, Prilog 2
te usmenog/ pismenog izražavanja (pronalaze ključne riječi, čitanja i rada na tekstu,
izrađuju bilješke, objašnjavaju svoje stavove) pisanja, demonstracije
• razumiju važnost ljudskih prava i ravnopravnosti među
spolovima
• grupnim radom potiču se na suradnju i odgovornost u
ostvarivanju zajedničkih ciljeva
3.8.2007 17:37:40
Nastavna
Nastavna
sredstva i
Tip sata Očekivana učenička postignuća Aktivnosti za Nastavne strate-
Mjesto (zadaci nastave) učenike gije, metode i
(mediji
izvođenja postupci
poučavanja)
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Velika Učenici: Analiza uzroka i posljedica Frontalni rad U/31-33 – tekst Hrvatski jezik – jezično
gospodarska • znaju razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske velike gospodarske krize i ilustrativni izražavanje
kriza – uzroci krize te nabrojati neke od njih pomoću zadatka 2 u RB/11- Prema odabiru nas- materijali
i posljedice • razumiju pojmove Velika gospodarska kriza i burza 12 te analize statističkih tavnika: individualni
te ih znaju objasniti svojim riječima podataka u U/34 rad/ rad u paru Izvor 1, U/33
Obrada • uče analizirati i interpretirati statističke podatke
• znaju potkrijepiti svoje zaključke argumentima (zadatak 2, Metoda usmenog Karta Sjeverna
Učionica RB/9-10) izlaganja, razgovora, Amerika, RB/12
čitanja i rada na tekstu,
demonstracije, pisanja RB/11-12,
zadatak 2
4. Traženje Učenici: Analiza Izvora 2 i karikature Grupni i frontalni rad U/34-36 – tekst Hrvatski jezik – jezično
izlaza iz • uočavaju kako je gospodarska kriza na različite načine u U/35 – povezivanje s i ilustrativni izražavanje
krize utjecala na razvoj demokracije u pojedinim zemljama mjerama New Deala prika- Prema odabiru nas- materijali
• radeći na Izvoru 2 te karikaturi u U/35 znaju razlikovati zanima na shemi u U/34, tavnika: individualni Odgoj i obrazovanje za
Obrada činjenice od nečijeg mišljenja, interpretirati tekstove uočavanje različitih stavova rad/ rad u paru Izvor 2, U/35 ljudska prava i demokratsko
koji donose različita mišljenja te na temelju njih donositi o mjerama New Deala, građanstvo
Učionica određene zaključke razlikovanje činjenica od Metoda usmenog Karta Sjeverna
• uočavaju važnost poštivanja ljudskih prava mišljenja izlaganja, razgovora, Amerika, RB/12
demonstracije, pisanja
5. Demokrat- Učenici: Rasprava o odgovoru na Frontalni rad RB/12-13, Hrvatski jezik – jezično
ski procesi • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko problemsko pitanje iz zadatak 3 izražavanje (argumenti-
između dva pitanje uvoda. Grupni rad/ individualni ranje, izražavanje svojih
rata • razvijaju sposobnost usmenog izražavanja rad misli i stavova u pisanoj i
• zadacima za samostalni rad potiču se na pronalaženje i Pozitivne i negativne strane govornoj formi)
Ponavljanje upoznavanje različitih izvora informacija, te razvijaju interes života u SAD-u između Metoda razgovora,
za predmet i razdoblje dva rata – priprema za pisanja, demonstracije
Učionica • sažimaju naučeno kako bi proizveli novu cjelinu rješavanje zadatka 3 u
• uvažavaju različite stavove u diskusiji RB/12-13.
• iznošenjem stavova u grupi razvijaju samopouzdanje
Upute za pisanje eseja
17
3.8.2007 17:37:40
18
3. TOTALITARNI REŽIMI IZMEÐU DVA RATA
Nastavna
Očekivana učenička postignuća na jednom Nastavna sredstva
Tip sata Nastavne strate-
nastavnom satu Aktivnosti za učenike i pomagala (mediji Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto gije, metode i

(zadaci nastave) poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Komuni- Učenici: Pronalaženje i definiranje ključnih Frontalni rad U/38-41 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
zam u Rusiji • znaju kronološki poredati najvažnije događaje u Rusiji/ pojmova i događaja pomoću teksta u ilustrativni materijal jezično izražavanje
SSSR-u nakon 1917. (Februarska i Oktobarska revolu- U/38-41 Samostalni rad učenika (rasprava, argu-
Obrada cija, građanski rat, Staljinovo doba) (individualni rad, grupni RB/16, zadaci 4 i 5 mentiranje)
• znaju objasniti ulogu ključnih povijesnih osoba (Lenjin, Uočavanje različitih perspektiva o rad)
Učionica Staljin) napadu na Zimski dvorac: analiza Izvora Fotografije i karikature u Geografija –
• znaju svojim riječima objasniti pojmove komu- 1 (U/39), slike u U/38; zadaci 4 i 5 u Metode čitanja i rada U/38, 40, 41 snalaženje na karti
nizam i boljševizam te promjene koje su se RB/16 (vidjeti razradu) na tekstu, razgovora,
dogodile nakon dolaska boljševika na vlast usmenog izlaganja, Karte u U/12 te RB/10 Odgoj i obrazovanje
• uočavaju postojanje različitih perspektiva o is- Rasprava o značaju događaja na demonstracije, pisanja i 64 za ljudska prava
tom događaju (napad na Zimski dvorac) te znaju primjeru napada na Zimski dvorac i i demokratsko
protumačiti zašto je to tako: vrednuju povijesne izvore raspuštanja Ustavotvorne skupštine Vremenska crta (plan građanstvo
s obzirom na podrijetlo i namjere njihovih autora ploče)
• postavljati koherentna i fokusirana pitanja izvorima koje Analiza karikature u U/41
proučavaju Analiza Izvora 2 u U/41
• procjenjuju značaj određenih povijesnih događaja i
znaju svoje mišljenje potkrijepiti argumentima
• analizom slikovnih izvora (karikatura) uočavaju per-
spektive i stavove njihovih autora
2. Staljinovo Učenici: Povezivanje podataka iz različitih izvora Samostalni rad učenika U/42-44 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
doba • znaju smjestiti razdoblje koje proučavaju u vrijeme znanja: povezivanje analize slikovnog (individualni); frontalni ilustrativni materijal jezično izražavanje
(1930-e godine) materijala u U/43 s radom na tekstu rad
Obrada • na primjeru SSSR-a znaju objasniti najvažnija obilježja U/42-44 i zadatkom 2 u RB/15 (vidjeti Slike u U/42 i 43 Odgoj i obrazovanje
totalitarizma razradu) Metoda analize slik- za ljudska prava
Učionica • analizom i usporedbom karikatura i plakata koji donose ovnog materijala, čitanja Izvor 3 i 4, U/42-43 i demokratsko
različita gledišta uočavaju sličnosti i razlike te način na Analiza statističkih podataka – zadatak i rada na tekstu, pisanja, građanstvo
koji se izražavaju perspektive i stavovi autora 3 u RB/15 razgovora, demon- RB/14-15, zadaci 1, 2, 3
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke u njihovu stracije
povijesnom kontekstu, tj. primjenjuju znanja stečena Analiza Izvora 3 i 4 u U/42-43 (vidjeti Vremenska crta (plan
iz udžbenika razradu) ploče)
• razmišljaju o stradanjima ljudi i razumiju važnost
poštivanja ljudskih prava
• razvijaju interes za predmet
3.8.2007 17:37:40
Nastavna
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Fašizam u Učenici: Rad na materijalima u U/45-48 i u Frontalni i individualni U/45-48 – tekst i slikov- Hrvatski jezik –
Italiji • znaju kronološki poredati najvažnije događaje (nas- RB/17 rad ni materijali, izvori jezično izražavanje
tanak fašističkog pokreta neposredno poslije Prvoga • pronalaženje podataka u tekstu
Obrada svjetskog rata, dolazak fašista na vlast 1922., uvođenje udžbenika Karte u U/12 i RB/10 Geografija –
fašističke diktature drugoj polovici 1920-ih, osvajanja • analiza slikovnog materijala u Metoda usmenog izla- snalaženje na karti
Učionica u 1930-ima) udžbeniku ganja, razgovora, čitanja RB/17, zad. 1 i 2
• analiziraju i ocjenjuju ulogu B. Mussolinija u povije- • primjena znanja rješavanjem i rada na tekstu, analize Odgoj i obrazo-
snom kontekstu zadataka u radnoj bilježnici slikovnog materijala, vanje za ljudska
• znaju svojim riječima protumačiti pojmove fašizam demonstracije, pisanja prava i demokrat-
i rasizam sko građanstvo
• znaju svojim riječima objasniti temeljne ideje
fašističke stranke te na primjeru Italije objasniti
obilježja totalitarizma
• pronalaze sličnosti i razlike u odnosu na totalitarni
sustav u SSSR-u
• postavljaju izvorima fokusirana pitanja
• razumiju važnost tolerancije i poštivanja ljudskih prava
4. Nacizam u Učenici: Rad na materijalima u U/49-51 i u Frontalni i individualni U/49-51 – tekst i ilus- Hrvatski jezik –
Njemačkoj: • znaju kronološki poredati najvažnije događaje (Vajmar- RB/18-19 rad trativni materijali usmeno i pismeno
Od Vajmar- ska Republika, nastanak nacističkog pokreta, uspon do • pronalaženje podataka u tekstu izražavanje
ske Republi- vlasti u 1920-im godinama, dolazak na vlast 1933., udžbenika Izvor 1, U/51
ke do Trećeg uvođenje diktature) • analiza slikovnog materijala u Metoda usmenog izla- Geografija –
Reicha • označavaju te događaje na vremenskoj crti te razvijaju udžbeniku ganja, razgovora, čitanja Karte u U/12 i 16 i snalaženje na
sposobnost snalaženja u vremenu • analiza statističkih podataka u U i rada na tekstu, analize RB/10 kartama
Obrada • analiziraju i ocjenjuju pojavu nacizma i A. Hitlera u i RB slikovnog materijala,
povijesnom kontekstu • primjena znanja rješavanjem demonstracije, pisanja RB/18-19, zad. 1-3 Odgoj i obrazo-
Učionica • znaju svojim riječima objasniti temeljne ideje zadataka u radnoj bilježnici vanje za ljudska
nacističke stranke te protumačiti pojmove nacizam i prava i demokrat-
antisemitizam sko građanstvo
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke u njiho-
vom povijesnom kontekstu
• primjenjuju znanja stečena radom na udžbeniku
rješavanjem zadataka u RB
19
3.8.2007 17:37:40
20
Nastavna
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
5. Nacizam Učenici: Analiza plakata (vidjeti predložak za Frontalni i individualni U/52-54 – tekst i plakati Hrvatski jezik –
na vlasti • znaju smjestiti razdoblje koje proučavaju u vrijeme analizu plakata te razradu nastavnog rad (str. 50, 53) jezično izražavanje
(1930-e godine) sata)
Obrada • znaju svojim riječima objasniti obilježja totalitarnog Metoda razgovora, Izvor 2 i 3, U/52, 54 Odgoj i obrazo-
sustava u Njemačkoj nakon dolaska nacista na vlast Rad na udžbeniku – učenici sažimaju čitanja i rada na tekstu, vanje za ljudska
Učionica te pronalaze sličnosti i razlike u odnosu na totalitarni tekst u naslov ili ključne riječi i tako uče analize slikovnih Karte u U/12 i 16 i RB/10 prava i demokrat-
sustav u SSSR-u i Italiji razlikovati bitno od nebitnog i pisanih izvora, sko građanstvo
• uče izdvajati bitne informacije dajući odlomcima demonstracije, pisanja, RB/19, zadatak 4
naslove ili sažimajući njihov sadržaj u ključne riječi Analiza Izvora 2 i 3 (U/52, 54) – učenici usmenog izlaganja
• analiziraju plakate i uočavaju kako se kroz njih odražava uočavaju da ponekad postoji više od
nacistička ideologija i propaganda (kult vođe, anti- jednog odgovora ili objašnjenja na
semitizam, rasizam, nacionalizam i sl.) određena pitanja
• analiziraju i uspoređuju usmena svjedočanstva (Izvori
2 i 3, U/52, 54) te razumiju raznovrsnost ljudskih
iskustava u određenom vremenu
6. Totali- Učenici: Rasprava o odgovoru na problemsko Frontalni i individualni RB/20-22, zadaci 5-7 Hrvatski jezik –
tarni režimi • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko pitanje iz uvoda. rad jezično izražavanje
između dva pitanje i rješavajući zadatke u radnoj bilježnici
rata • snalaze se na karti (slijepe karte, RB/20-21) Rad na zadacima 5-7 u RB/20-22 Metoda razgovora i Geografija –
• pronalaze sličnosti i razlike između tri totalitarna režima • rad na slijepim kartama pisanja snalaženje na karti
Ponavljanje • razvijaju sposobnost pismenog izražavanja • usporedbe triju totalitarnih režima
• uvažavaju različite stavove u diskusiji • pisanje kraćeg pismenog rada
Učionica
3.8.2007 17:37:40
4. HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI
Nastavna
Nastavna sredstva
Tip sata Očekivana učenička postignuća Nastavne strate-
Aktivnosti za učenike i pomagala (mediji Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto (zadaci nastavnog sata) gije, metode i

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Hrvatska Učenici:
i stvaranje • poznaju osnovne kronološke odrednice (1914. – 1918.) Rad na materijalima u U i RB: Frontalni i individualni U/56-61 – tekst, pisani i Hrvatski jezik –
Kraljevstva • znaju objasniti različite stavove o rješavanju hrvatskog pronalaženje podataka u tekstu rad slikovni izvori jezično izražavanje
SHS pitanja u vrijeme Prvoga svjetskog rata te ih povezati s analiza pisanih izvora i slikovnog
odgovarajućim tijelima (Jugoslavenski odbor) osobama materijala u U Samostalni rad učenika RB/23-25 Geografija –
Obrada (Ante Trumbić) i dokumentima (Svibanjska i Krfska rad na slijepoj karti u RB (individualni rad, grupni snalaženje na karti
deklaracija) rad) Karte u U/12 te RB/6,
Učionica • znaju objasniti nastanak Države SHS i Kraljevstva SHS u 24, 26
kontekstu međunarodnih zbivanja Metode čitanja i rada
• pomoću karte znaju odrediti teritorij Države SHS i na tekstu, razgovora, Sheme Hrvatsko
Kraljevstva SHS usmenog izlaganja, pitanja i Nastanak
• vježbaju samostalan rad na tekstu udžbenika demonstracije, pisanja, Kraljevstva SHS
• analiziraju izvore koji donose različite stavove o stvaranju crtanja (plan ploče)
Kraljevstva SHS (Izvori 2 i 3, U/60-61) te prepoznaju da
ponekad postoji više od jednog ispravnog odgovora ili
objašnjenja
• uče iznositi svoje mišljenje na argumentiran, a ne emotivan
način te saslušati i tolerirati drukčija mišljenja
2. Prilike Učenici:
nakon ujedi- • znaju svojim riječima objasniti pojmove koji se odnose na Rad na materijalima u U Frontalni i individualni U/62-67 – tekst, pisani i Geografija –
njenja obilježja Kraljevstva SHS (višenacionalna država, analiza statističkih podataka u U rad slikovni izvori, grafikoni snalaženje na karti
monarhija, centralizam itd.) snalaženje na kartama
Obrada • analiziraju položaj Kraljevstva SHS na karti i rješavaju analiza teksta udžbenika Metoda čitanja i rada na RB/26-27
zadatke na slijepoj karti te tako vježbaju sposobnost rad na slijepoj karti u RB tekstu, pisanja, razgo-
Učionica snalaženja na karti vora, demonstracije, us- Karte u U/12 i 66, te
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke (grafikoni) u Dodatne aktivnosti 1-5 (vidjeti menog izlaganja, analize RB/27
njihovu povijesnom kontekstu razradu) statističkih podataka
• znaju pronaći u tekstu udžbenika ključne podatke te tako Dijagram Obilježja
razlikuju bitno od nebitnog Kraljevstva SHS
• potiču se na samostalna istraživanja zavičajne povijesti te (plan ploče)
tako razvijaju interes za predmet
21
3.8.2007 17:37:41
22
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Hrvatske Učenici: Analiza podataka u tablici u U/69 Frontalni i individualni U/68-72 – tekst, slikov- Hrvatski jezik –
političke • znaju svojim riječima objasniti pojmove ustav, Vidov- – učenici trebaju pronaći tri glavna rad ni materijali, statistički jezično izražavanje
stranke i danski ustav i unitarizam stava među političkim strankama o podaci, izvori
Vidovdanski • analiziraju programe političkih stranaka i samostalno dolaze Kraljevstvu SHS Mogućnost grupnog Odgoj i obrazova-
ustav do zaključka o razlikama u njihovim stavovima o stvaranju i rada RB/28-29, zadaci 1-3 nje za demokratsko
uređenju Kraljevstva SHS Rad na Izvoru 1 (o Stjepanu građanstvo
Obrada • analiziraju različite tekstove o S. Radiću te razvijaju vještine Radiću) – razvoj kritičkog Metoda usmenog izla- Vremenska crta
kritičkog mišljenja (pronalaze sličnosti i razlike, razumiju mišljenja (vidjeti razradu) ganja, razgovora, čitanja Hrvatska u 1920-im
Učionica zašto dolazi do razlika u prikazima, postavljaju izvorima i rada na tekstu, analize godinama (plan
fokusirana pitanja) Analiza statističkih podataka o iz- slikovnog materijala i ploče)
• razumiju kako djeluju političke stranke, a svoje znanje borima za Ustavotvornu skupštinu statističkih podataka,
primjenjuju u vježbi temeljenoj na autentičnom zadatku demonstracije, pisanja,
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke o izborima za Analiza Vidovdanskog ustava – rad crtanja
Ustavotvornu skupštinu u njihovu povijesnom kontekstu na tekstu U i zadacima u RB –
• samostalnim radom na tekstu U i Izvora 2 pronalaze ključna uočavanje ključnih obilježja
obilježja Vidovanskog ustava te tako uče izdvajati relevantne
informacije Moguća vježba: izrada prediz-
bornih plakata (autentični zadatak)
4. HRSS i Učenici: Rad na materijalima u U i u RB Samostalni rad učenika U/73-77 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
hrvatsko pi- • znaju pronaći relevantne informacije u tekstu udžbenika te pronalaženje podataka u tekstu (individualni ili u paru) i ilustrativni materijal jezično izražavanje
tanje 1921. ih sistematizirati pomoću kronološke tablice U/73-4 te njihovo sistematiziranje frontalni rad
– 1928. • radom na kronološkoj tablici vježbaju snalaženje u vremenu pomoću tablice u RB/29 (zadatak RB/29, zadatak 4
• analiziraju i ocjenjuju ulogu povijesnih ličnosti u njihovu 4)
Obrada povijesnom kontekstu (S. Pribićević) Analiza izvornog materijala o Metoda čitanja i rada na Vremenska crta
• analiziraju različite vrste povijesnih izvora o atentatu u atentatu u Narodnoj skupštini tekstu, usmenog izla- Hrvatska u 1920-im
Učionica Narodnoj skupštini, postavljaju im fokusirana pitanja te (U/75-76) ganja, razgovora, analize godinama (plan
znaju odrediti njihova obilježja slikovnog materijala, ploče)
• uče kako formulirati pretpostavke i argumentirati svoje demonstracije, pisanja
stavove te razvijaju vještine usmenog izražavanja
• samostalnim radom razvijaju radne navike
3.8.2007 17:37:41
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
5. Hrvatska Učenici: Izrada mentalne mape Samostalni rad učenika Papiri, flomasteri, bojice
u prvoj • uče izdvajati relevantne informacije Prezentiranje zadatka (individualni, grupni, u
Jugoslaviji • uče sustavno prikazivati informacije izradom mentalnih paru), frontalni rad
u 1920-im mapa
godinama • primjenjuju i utvrđuju znanje usvojeno na proteklim Metoda crtanja, pisanja,
satovima razgovora, usmenog
Ponavljanje • uče se sistematičnosti i postupnosti izlaganja (učenika)
Učionica
6. Doba Učenici: Rad na tekstu udžbenika – učenici Samostalni rad učenika U/78-82 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
diktature i • znaju navesti osnovna obilježja razdoblja šestosiječanjske pronalaze relevantne informacije (individualni/ u paru) ilustrativni materijal jezično izražavanje
krize diktature te svojim riječima protumačiti pojam i odlučju o značaju događaja
• rangiraju obilježja prema značaju te znaju argumentirati (vidjeti razradu) Metode čitanja i rada RB/30-31 Geografija –
Obrada svoj odabir na tekstu, analize ilus- snalaženje na karti
• radom na karti i slijepoj karti vježbaju snalaženje u prostoru Rad na slijepoj karti u RB trativnog materijala, cr- Karte, RB/30, 31
Učionica • analiziraju ilustrativni materijal u udžbeniku te na temelju tanja, pisanja, razgovora, Odgoj i obrazova-
njega oblikuju i iznose svoje zaključke Analiza ilustrativnog materijala u U usmenog izlaganja nje za demokratsko
• postavljaju izvorima fokusirana pitanja – pronalaženje obilježja razdoblja građanstvo
• samostalnim radom razvijaju radne navike koje se proučava
7. Hrvatsko Učenici: Rad na tekstu udžbenika – Samostalni rad učenika U/83-87 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
pitanje u • znaju svojim riječima objasniti kako je na rješavanje pronalaženje ključnih informacija (individualni, u paru), ilustrativni materijal jezično izražavanje
1930-im hrvatskog pitanja u 1930-im godinama gledao HSS, a kako frontalni rad
godinama ustaški pokret Analiza historiografskih tekstova
• znaju povezati događaje u Hrvatskoj s razvojem o atentatu u Marseillesu (Izvor Metoda čitanja i rada na
Obrada međunarodnih prilika u 1930-im godinama 2, udžbenik) – dekonstrukcija tekstu, pisanja, razgo-
• raspravljaju o idejama i ideologijama na argumentiran rekonstrukcija – što sve utječne vora, analize izvora,
Učionica način, a svoja razmišljanja temelje na odgovarajućem na njihovo oblikovanje: ciljana usmenog izlaganja
povijesnom kontekstu publika, namjere autora, dužina
• analiziraju historiografske prikaze događaja (atentat u Mar- teksta itd. (vidjeti razradu)
seillesu) te uočavaju što sve utječe na njihovo oblikovanje
• promišljeno izrađuju vlastite prikaze događaja namijenjene
određenoj publici i ograničene količinom teksta
23
3.8.2007 17:37:41
24
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
8. Banovina Učenici Sporazum Cvetković-Maček: Frontalni i individualni U/88-92 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
Hrvatska • znaju navesti osnovne činjenice o Banovini Hrvatskoj: kada učenici procesuiraju i povezuju rad ilustrativni materijali jezično izražavanje
je i u kojim okolnostima nastala, koji je teritorij obuhvaćala, informacije iz različitih izvora
Obrada koji je njezin položaj u Kraljevini Jugoslaviji znanja (udžbenik, shema, karta, Metoda razgovora, Karte u U/89, RB/32 Geografija –
• znaju svojim riječima objasniti tko je podržavao njezin slijepa karta, fotografije) demonstracije, čitanja i snalaženje na karti
Učionica nastanak, a tko mu se protivio i zašto rada na tekstu, pisanja, RB/32-34
• znaju pronaći i procesuirati relevantne informacije iz Protivnici Sporazuma: samostalni usmenog izlaganja
različitih izvora znanja te ih povezati u cjelinu rad učenika na tekstu U/90-92
• proučavaju različite historiografske ocjene Sporazuma
Cvetković-Maček, uočavaju sličnosti i razlike među njima, Vježba: analiza historiografskih
razumiju da na temelju istih izvora mogu nastati razičita tekstova u Izvoru 1 s ciljem učenja
tumačenja i ocjene nekog događaja te znaju navesti neko- interpretacijama i razumijevanje
liko razloga zašto je to tako povijesti kao discipline
• shvaćaju da ponekad na neka pitanja postoji više od jednog
ispravnog odgovora
9. Hrvatska Učenici: Rješavanje zadataka u RB (za- Frontalni i individualni RB/23, 34-35 Hrvatski jezik –
u prvoj Ju- • primjenjuju svoje znanje rješavajući zadatke u RB datak 2 u RB/23, zadaci 3, 4 i 5 u rad jezično izražavanje
goslaviji • vježbaju vještine usmenog izlaganja sudjelujući u diskusiji RB/34-35) (rasprava, argu-
• uče argumentirano iznositi svoje mišljenje Metoda pisanja, crtanja, mentiranje)
Ponavljanje • uče tolerantno saslušati mišljenja drugih Rasprava o odgovoru na problem- razgovora
sko pitanje Geografija –
Učionica snalaženje na karti
3.8.2007 17:37:41
5. ZNANOST I KULTURA U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA – SVIJET I HRVATSKA
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Znanstve- Učenici:
ni i tehnički • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove Učeničke prezentacije projekata Frontalni rad – učenička U/93-102 Svi predmeti
razvoj • razumiju pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog, izlaganja koji koreliraju
tehnološkog i kulturnog razvoja na život ljudi RB/36-37 sa sadržajima
Obrada • znaju formulirati cilj istraživačkog rada, planirati rad i Grupni rad – evaluacija učeničkih pro-
kasnije prosuditi je li planiranje bilo uspješno, pronaći i radova Materijali koji su dio jekata
2. Kultura i upotrebljavati relevantne informacije te prezentirati ishod učeničkih prezentacija
umjetnost svojeg rada
• evaluacijom učeničkih radova razvijaju sposobnost vredno- Metode usmenog izla-
Obrada vanja i samovrednovanja ganja, demonstracije,
• preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti unu- razgovora, pisanja
tar grupe, rade s drugim učenicima i dolaze do zajedničkog
Učionica rješenja
• ustraju u radu i ne odustaju ako odmah nisu došli do
očekivanih rezultata
• samostalnim radom razvijaju samopouzdanje, uživaju u
učenju novog i razvijaju interes za predmet
3. Znanost i Učenici:
kultura u pr- • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko Rješavanje zadataka u RB Frontalni i individualni U/97, 102
voj polovici pitanje i rješavajući zadatke u udžbeniku rad
20. stoljeća Rasprava o odgovoru na problem-
– svijet i sko pitanje Metoda pisanja, razgo-
Hrvatska vora, demonstracije
Ponavljanje
Učionica
25
3.8.2007 17:37:41
26
6. DRUGI SVJETSKI RAT
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Početak Učenici: U/104-110 – tekst, Hrvatski jezik –

rata u Europi • znaju osnovni slijed događaja (prije-poslije) Rad na materijalima u U i RB (vidjeti Frontalni i individualni pisani i slikovni izvori jezično izražavanje
• znaju objasniti što je politika popuštanja razradu): rad
Obrada • znaju pokazati na karti države koje je Njemačka osvojila • analiza karikature u U/105 RB/38-41
i/ili pripojila uoči Drugoga svjetskog rata • rasprava o politici popuštanja Metode razgovora, Geografija –
Učionica • znaju opisati kako je počeo Drugi svjetski rat • rad na tablici u RB/40 demonstracije, čitanja Karte u U/109 i RB/38 snalaženje na karti
• prepoznaju kako se karikaturama izražavaju mišljenja i • analiza reakcija na Minhensku i rada na tekstu, analize
stavovi njihovih autora konferenciju slikovnog materijala, Vremenska crta (plan
• postavljaju izvorima fokusirana pitanja • rad na karti u RB/38 usmenog izlaganja, ploče)
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja • analiza karikature u U/107 pisanja
• razumiju da na temelju istih izvora mogu nastati različita • rad na faksimilu novina u U/107
tumačenja i ocjene nekog događaja te znaju navesti
nekoliko razloga zašto je to tako
• shvaćaju da ponekad na neka pitanja postoji više od
jednog ispravnog odgovora
• potiču se na samostalno istraživanje i tako razvijaju
interes za proučavanje povijesti
• potiču se da razmišljaju o ratu kao načinu za rješavanje
političkih problema
2. i 3. Učenici:
Rat se širi • znaju navesti sukobljene saveze, njihove vodeće države, Rad u skupinama (vidi razradu) Grupni rad, frontalni rad U/109-115 – tekst, Geografija –
područja zahvaćena ratnim operacijama te neke ključne (izlaganja učenika) pisani i slikovni izvori snalaženje na karti
Obrada događaje poput bitke za Britaniju, Moskvu, japansko- Učeničke prezentacije (vidi razradu)
kineskog rata, Pearl Harbora Metoda čitanja i rada na RB/42-43 Hrvatski jezik –
Učionica • znaju svojim riječima objasniti pojmove Rješavanje zadataka iz RB tekstu, pisanja, crtanja, jezično izražavanje
antifašistička koalicija, Trojni pakt, Blitz- razgovora, demonstraci- Karte u U/109, RB/42,
krieg, totalni rat je, usmenog izlaganja 48-49
• razvijaju sposobnost snalaženja na karti učenika
• znaju pronaći u tekstu udžbenika ključne podatke Dijagram Obilježja
• znaju jasno i koncizno prezentirati svoj rad drugim Kraljevstva SHS
učenicima (plan ploče)
• samostalnim radom razvijaju samopouzdanje, odgovor-
nost prema zajedničkim rezultatima i interes za predmet
3.8.2007 17:37:41
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Totalni Učenici:
rat i civilno • znaju svojim riječima definirati pojmove totalni rat, Rad na materijalima u U i RB (vidjeti Frontalni i individualni U/118-122 – tekst, Svi predmeti na
stanovništvo Holokaust, koncentracijski logori, pokreti razradu): rad slikovni materijali, kojima se obrađuje
otpora • definiranje pojmova pomoću statistički podaci, izvori Holokaust (hrvatski
Obrada • znaju svojim riječima opisati utjecaj totalnog rata na teksta U i zadatka u RB Metoda usmenog izla- jezik, strani jezici,
civilno stanovništvo • analiza slikovnog materijala i ganja, razgovora, čitanja RB/43-44 itd.)
Učionica • znaju kronološki poredati događaje vezane uz Holokaust statističkih podataka – utjecaj to- i rada na tekstu, analize
• analiziraju i interpretiraju pisane i slikovne izvore talnog rata na civilno stanovništvo slikovnog materijala i Prilozi Odgoj i obrazo-
• shvaćaju do čega mogu dovesti predrasude, rasizam, • kronologija Holokausta – rad na statističkih podataka, vanje za ljudska
antisemitizam i stereotipi u bilo kojem društvu te tekstu udžbenika demonstracije, pisanja prava i demokrat-
razmišljaju o ulozi i odgovornosti pojedinaca, orga- • individualna ljudska iskustva sko građanstvo
nizacija i država u doba Holokausta – rad na
• shvaćaju važnost poštivanja ljudskih prava pisanim i slikovnim izvorima u U
i prilozima
Zadatak za istraživanje o ulozi zrako-
plovstva (vidjeti razradu)
5. Nastanak Učenici:
NDH • znaju poredati događaje koji su doveli do napada Oso- Položaj Jugoslavije uoči rata – rad na Frontalni i individualni U/123-129 – tekst, iz- Hrvatski jezik –
vine na Jugoslaviju kronološkim redoslijedom karti u U/109 rad vori, ilustrativni materijal jezično izražavanje
Obrada • znaju objasnti posljedice sloma Kraljevine Jugoslavije u Slom Kraljevine Jugoslavije i nastanak
međunarodnom kontekstu NDH: RB/50, zadatak 1 Geografija –
Učionica • znaju u glavnim crtama objasniti prilike u NDH: teritorij, • analiza Izvora 1 U/125 (vidjeti Metoda čitanja i rada na snalaženje na karti
odnos prema Trojnom paktu, kako se provodila ustaška razradu) tekstu, usmenog izla- Vremenska crta
diktatura i teror • povezivanje fotografija i podataka ganja, razgovora, analize Drugi svjetski rat Odgoj i obrazo-
• snalaze se na karti iz teksta (vidjeti razradu) slikovnih i pisanih izvora u Hrvatskoj (plan vanje za ljudska
• uče izdvajati relevantne informacije u tekstu udžbenika • prepoznavanje propagande i demonstracije, pisanja ploče) prava
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima ideologije i na plakatima (U/125)
razvijaju analitičke i interpretativne vještine te vještine • teritorij NDH – rad na karti u
kritičkog mišljenja U/124 i RB/50
• prilikom analize svjedočanstava o ustaškim progonima • organizacija vlasti u NDH i odnos
primjenjuju svoja znanja stečena u prethodnoj nastavnoj prema Trojnom paktu – rad na
jedinici tekstu udžbenika
• shvaćaju do čega mogu dovesti predrasude, rasizam, Ustaška diktatura, teror i genocid:
antisemitizam i stereotipi u bilo kojem društvu te • objašnjavanje događaja kroz
razmišljaju o ulozi i odgovornosti pojedinaca, orga- povezivanje izvora i teksta
nizacija i država udžbenika (pismo Sofije Singer
• razmišljaju o stradanjima ljudi i razumiju važnost u U/129, Izvor 2 u U/128, tekst
poštivanja ljudskih prava U/123-124) – vidjeti razradu
27
3.8.2007 17:37:41
28
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
6. Otpor Učenici: U/128-134 – tekst, Geografija-

antifašističke • znaju objasniti položaj i ciljeve kraljevske vlade, četnika i Četnički i partizanski pokret: Samostalni rad učenika izvorni tekstovi, ilustra- snalaženje na karti
Hrvatske partizana te odnos antifašističke koalicije prema njima • samostalni rad učenika na (individualni, u paru), tivni materijal
• znaju objasniti razlike u ciljevima pokreta koji su željeli tekstu U/130-132 – pronalaženje frontalni rad
Obrada obnovu Jugoslavije – partizanskog i četničkog pokreta ključnih podataka i definiranje RB/50-51
• znaju svojim riječima protumačiti pojmove partizani i pojmova, povezivanje s podacima Metoda čitanja i rada
Učionica četnici iz slikovnih i pisanih izvora te na tekstu, pisanja, Karta u U/109, 124
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima primjena znanja rješavanjem za- razgovora, usmenog
razvijaju analitičke i interpretativne vještine te vještine datka 2 u RB/51 (vidjeti razradu) izlaganja, analiza slik- Slijepa karta RB/50
kritičkog mišljenja Rad na karti u U/124, slijepa karta u ovnih i pisanih izvora,
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst RB/50 demonstracije Crta vremena Drugi
udžbenika, izvori, fotografija) Stradanja stanovništva – rad na tekstu svjetski rat u
• radeći na karti vježbaju snalaženje na karti U/133-4 te Izvorima 2 i 3 u U/134 Hrvatskoj (plan
• shvaćaju utjecaj rata na svakodnevni život ljudi te raz- ploče)
mišljaju o razlozima zbog kojih je u Drugome svjetskom
ratu stradao tako velik broj civila
7. Drugi Učenici: Rad na sinkronističkoj tablici Samostalni rad učenika Prilog sinkronistička Hrvatski jezik –
svjetski • primjenjuju svoje znanje i vježbaju snalaženje u vremenu Rad na tekstu udžbenika (individualni/ u paru), tablica Drugi svjetski rat jezično izražavanje
rat 1939. – (izrada sinkronističke tablice) frontalni rad 1939.-1942.
1942. • vježbaju snalaženje u prostoru (uporaba karata) Geografija –
• znaju prezentirati ishod svojeg samostalnog rada (upo- Metode pisanja, Karta u U/109 i 124 snalaženje u
Ponavljanje raba zrakoplovstva) usmenim putem razgovora prostoru
Učionica
3.8.2007 17:37:42
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
8. Doba Učenici: Rad u skupinama (vidi razradu) Grupni rad, frontalni rad U/135-145 – tekst, iz- Geografija-
preokreta • znaju u osnovnim crtama prikazati kronološki slijed vori, ilustrativni materijal snalaženje na karti
događaja od sredine 1942. do 1945. na pojedinim Učeničke prezentacije (vidi razradu) Metoda čitanja i rada na
9. Kraj ratištima (bitke prekretnice, kapitulacija njemačko- tekstu, pisanja, razgo- RB/45-49 Hrvatski jezik –
Drugoga talijanskih snaga u sjevernoj Africi, kapitulacija Italije, vora, analize izvora, jezično izražavanje
svjetskog borbe u Europi od iskrcavanja u Normandiji do kapitu- demonstracije usmenog Karte:
rata lacije Njemačke, kraj rata na Dalekom istoku) izlaganja (učenika) Drugi svjetski rat u
• znaju da su o ishodu rata odlučivale ne samo ratne Europi i Africi (U/109)
Obrada operacije već i politički dogovori među najutjecajnijim Drugi svjetski rat na
svjetskim vođama te znaju nabrojati neke ključne odluke Tihom oceanu (RB/47-
Učionica • znaju primijeniti svoje poznavanje pojomova poput 48)
antifašistička koalicija, Trojni pakt, totalni rat
• znaju svojim riječima objasniti pojmove kapitulacija,
atomska bomba
• razumiju utjecaj uporabe atomskog oružja na poslijeratni svijet
• radom na slijepoj karti razvijaju sposobnost snalaženja
na karti
• znaju pronaći u tekstu udžbenika ključne podatke
• znaju jasno i koncizno prezentirati svoj rad drugim
učenicima
• preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti
unutar grupe, rade s drugim učenicima i dolaze do
zajedničkog rješenja
29
3.8.2007 17:37:42
30
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
10. Hrvatska Učenici: Rad na materijalima u udžbeniku i RB: Frontalni i individualni U/146-149 – tekst, Hrvatski jezik –
i stvaranje • znaju ocijeniti značaj kapitulacije Italije za razvoj • pronalaženje ključnih podataka rad izvori, ilustrativni jezično izražavanje
druge Jugo- antifašističkog pokreta u tekstu udžbenika i povezivanje materijali
slavije • znaju objasniti kako su ti događaji utjecali na civilno sa slikovnim materijalom (vidjeti Metoda razgovora,
stanovništvo (zbjegovi) razradu) čitanja i rada na tekstu, RB/50
Obrada • znaju svojim riječima protumačiti što su AVNOJ i • analiza Izvora 2 u U/149 pisanja, usmenog
ZAVNOH Primjena znanja rješavanjem zadatka izlaganja Karte u U/109, 124
Učionica • znaju objasniti značaj odluka Drugog zasjedanja u RB
AVNOJ-a i Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a Rasprava o značaju utemeljenja Tablica Odluke
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima AVNOJ-a i njegovog Drugog zasje- Drugog zasjedanja
razvijaju analitičke i interpretativne vještine danja AVNOJ-a (U/147,
• uvažavaju različite stavove u diskusiji grafofolija)
• razvijaju sposobnost usmenog izražavanja
11. Kraj rata Učenici: Rad na materijalima u udžbeniku i RB: Frontalni rad U/1150-154 – tekst, Hrvatski jezik –
u Hrvatskoj • znaju u osnovnim crtama prikazati kronološki slijed • pronalaženje ključnih podataka izvori, ilustrativni jezično izražavanje
događaja 1944. – 1945. u tekstu udžbenika i povezivanje Metoda usmenog izla- materijali
Obrada • znaju objasniti kako je Jugoslavija dobila međunarodno sa slikovnim materijalom (vidjeti ganja, razgovora, čitanja Geografija –
priznanje razradu) i rada na tekstu, pisanja RB/52 snalaženje na karti
Učionica • znaju objasniti kako je došlo do sloma NDH, događaja • analiza Izvora 1 i 2 u U/152
kod Bleiburga te masovnih pogubljenja na samom kraju Karta u U/109, 124
rata i po njegovu završetku Usporedba odluka Drugog zasjedanja
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima AVNOJ-a i sporazuma Tito-Šubašić Prilog
razvijaju analitičke i interpretativne vještine te vještine
kritičkog mišljenja Zadaci u RB/52
12. Drugi Učenici: Rad na sinkronističkoj tablici Frontalni i samostalni Prilog sinkronistička Hrvatski jezik –
svjetski rat • primjenjuju svoje znanje i vježbaju snalaženje u vremenu rad učenika (individu- tablica Drugi svjetski rat usmeno izlaganje
(izrada sinkronističke tablice) Rasprava o odgovoru na problemsko alni/ u paru) 1939.-1942.
Ponavljanje • vježbaju snalaženje u prostoru (uporaba karata) pitanje Geografija –
• primjenjuju svoje znanje o temi odgovorom na pro- Metoda pisanja, razgo- Karta u U/109 i 124 snalaženje u
Učionica blemsko pitanje te razvijaju vještine usmenog izlaganja i vora, demonstracije prostoru
kritičkog mišljenja
3.8.2007 17:37:42
7. DOBA HLADNOG RATA
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Odnosi u Učenici:
svijetu na- • znaju svojim riječima objasniti najvažnije događaje Motivacijski uvod - analiza slikovnog Frontalni rad U/156-162 – tekst, Geografija –
kon Drugo- i procijeniti njihov značaj: osnivanje Organizacije materijala (vidjeti razradu) izvori, ilustrativni snalaženje na karti
ga svjetskog Ujedinjenih naroda, suđenja za ratne zločine, promjene Pronalaženje ključnih podataka u tek- materijali
rata granica u Europi, preseljavanja stanovništva, supersile i stu udžbenika (ciljevi UN-a, mirovni Metode usmenog izla- Hrvatski jezik –
karakteristike poslijeratnog bipolarnog svijeta ugovori, suđenja za ratne zločine, ganja, razgovora, čitanja Karte u U/159 i RB/72 jezično izražavanje
Obrada • znaju objasniti i pokazati promjene granica u poslije obilježja bipolarnog svijeta) i rada na tekstu, pisanja,
ratnoj Europi pomoću karte Analiza slikovnog materijala (shema i demonstracije RB/53 Odgoj i obrazo-
Učionica • znaju pronaći ključne informacije radeći na tekstu udžbenika karikatura o UN-u) vanje za ljudska
• radom na slikovnim (karikature, fotografije, shematski Analiza Deklaracije o pravima čovjeka Vremenska crta Hladni prava
prikazi) i pisanim izvorima razvijaju analitičke i interpre- Određivanje promjena granica u posli- rat (plan ploče)
tativne vještine te vještine kritičkog mišljenja jeratnoj Europi pomoću karte
• razumiju važnost poštivanja ljudskih prava
2. Početak Učenici:
Hladnog • znaju u osnovnim crtama opisati kako je počeo Hladni Određivanje naslova odlomcima u Frontalni i individualni U/163-167 – tekst, Hrvatski jezik –
rata u Eu- rat i poznaju osnovni kronološki slijed događaja poglavlju Početak Hladnog rata rad izvori, ilustrativni jezično izražavanje
ropi • znaju svojim riječima protumačiti pojmove Hladni u Europi te sažimanje sovjetske materijali
rat, Marshallov plan, Trumanova doktrina, i američke politike u ključne riječi Metoda razgovora, Geografija –
Obrana blokovska politika, NATO, Varšavski pakt (U/163-4) čitanja i rada na tekstu, Karte u U/159 te RB/ 54, snalaženje u
• znaju navesti nekoliko najvažnijih obilježja razdoblja Stvaranje dviju njemačkih država – usmenog izlaganja, 55 i 57 prostoru
Učionica Hladnog rata rad na karti u U/159 i RB/57 demonstracije.
• uočavaju različite perspektive o istim događajima te Obilježja Hladnog rata – rad na shemi RB/54-57; 60
razumiju zašto do njih dolazi u U/167
• znaju ocijeniti značaj događaja na temelju svojeg znanja Analiza Izvora 1-4 te karikatura u Vremenska crta Hladni
te potkrijepiti svoje mišljenje argumentima U/165 – uočavanje perspektiva i rat (plan ploče)
• primjenjuju svoje znanje uporabom karata i rješavanjem razvoj kritičkog mišljenja
slijepih karata Zadaci u RB/55 (slijepa karta)
• znaju odabrati ključne informacije i odrediti glavnu Zadaci u U/167 – ponavljanje gradiva
misao u tekstu udžbenika
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju
analitičke i interpretativne vještine te vještine kritičkog
mišljenja
• primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko
pitanje i rješavajući zadatke u udžbeniku
• iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima te razvijaju
interes za predmet
31
3.8.2007 17:37:42
32
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. i 4. Hladni Učenici: Rad u skupinama (vidjeti razradu) Grupni rad, frontalni rad U/168-173 – tekst, iz- Geografija –
rat: od es- • znaju da su u Hladnom ratu postojala razdoblja (izlaganje učenika) vori, ilustrativni materijal snalaženje u
kalacije do zaoštravanja odnosa i razdoblja popuštanja napetosti Učeničke prezentacije (vidjeti razradu) prostoru
detanta (detant) Metoda čitanja i rada Karte u U/159 i RB/12,
• znaju objasniti pojmove Hladni rat, Berlinski zid, Ponavljanje pomoću pitanja u na tekstu, pisanja, 54, 55, 58 Hrvatski jezik –
Obrada/ ponav- detant, utrka u naoružanju udžbeniku i zadataka u RB usmenog izlaganja jezično izražavanje
ljanje • znaju u glavnim crtama objasniti ulogu supersila – (učenika), razgovora, RB/58-60
SAD-a, SSSR-a, Kine demonstracije
Učionica • znaju nabrojati glavne hladnoratovske sukobe i krize te Vremenska crta Hladni
navesti koji su događaji označili vrhunac Hladnog rata rat (plan ploče)
• razvijaju sposobnost snalaženja na karti
• znaju jasno i sažeto prezentirati svoj rad drugim
učenicima
• grupnim radom razvijaju odgovornost ostvarivanju
zajedničkih ciljeva i interes za predmet
5. Život s Učenici: Ispunjavanje tablice u RB/61 pomoću Samostalni rad učenika U/174-180 – tekst, iz- Glazbena kultura
obiju strana • znaju svojim riječima objasniti pojmove popularna teksta u U/174-177 (u paru), frontalni rad vori, ilustrativni materijal (popularna glazba)
«željezne kultura i potrošačko društvo
zavjese» • znaju svojim riječima opisati osnovna obilježja te Objašnjavanje pojmova popularna Metoda čitanja i rada Karte u U/159 i RB/12 Hrvatski jezik –
sličnosti i razlike u gospodarskom, društvenom i kultura i potrošačko društvo na tekstu, pisanja, jezično izražavanje
Obrada političkom razvoju unutar zemalja zapadnog i istočnog pomoću materijala u U/178-180 usmenog izlaganja, RB/60, 61
bloka demonstracije
Učionica • pronalaze relevantne informacije u tekstu, znaju ih
smjestiti u tablicu prema unaprijed zadanim kategori-
jama te pomoću tablice izraditi sustavni pregled gradiva
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst
udžbenika, izvori, fotografije)
• uspješnim samostalnim radom razvijaju samopouzdanje
i interes za predmet
3.8.2007 17:37:42
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
6. Slom ko- Učenici: Motivacijski uvod – usporedba dviju Frontalni rad U/181-185 – tekst i Geografija –
munizma u • znaju navesti neke razloge koji su doprinijeli slomu fotografija Berlinskog zida ilustrativni materijali snalaženje u
Europi i kraj komunističkih režima u Europi Metoda razgovora, prostoru
Hladnog • poznaju u osnovnim crtama kronološki tijek događaja Pronalaženje ključnih pojmova, osoba čitanja i rada na tekstu, Karte u U/159, RB/54,
rata • znaju svojim riječima objasniti ključne pojmove i godina u tekstu udžbenika demonstracije, pisanja, 55, 62, 64, 234 Hrvatski jezik –
(Černobil, perestrojka, glasnost, tranzicija) usmenog izlaganja jezično izražavanje
Obrada • uspoređuju političku kartu Europe u različitim razdo- Uočavanje promjena u Europi pomoću RB/62-63
bljima te uočavaju promjene karte te rješavanje zadataka uz slijepu
Učionica • povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst, slike, kartu u RB/63
karta)
• samostalnim istraživanjem razvijaju interes za predmet
7. Doba Učenici: Rješavanje zadatka 2 u RB/60 Grupni rad, frontalni rad RB/60, zadatak 2 Hrvatski jezik –
Hladnog • primjenjuju svoje znanje ocjenjujući značaj pojedinih jezično izražavanje
rata događaja o kojima su učili u ovoj temi te odgovarajući Diskusija o odgovoru na problemsko Metoda razgovora, (rasprava, argu-
na problemsko pitanje pitanje pisanja mentiranje)
Ponavljanje • razvijaju vještine usmenog izlaganja
Učionica
33
3.8.2007 17:37:42
34
8. DEKOLONIZACIJA
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Dekoloni- Učenici:
zacija i nas- • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove: Aktivnosti vezane uz rad na U i RB: Frontalni rad (izlaganje U/186-192 Geografija –
tanak novih dekolonizacija, apartheid, zemlje «Trećeg • objašnjavanje ključnih pojmo- nastavnika, izlaganje snalaženje u
samostalnih svijeta», pokret nesvrstanih va pomoću teksta udžbenika učenika) Karte u U/189, 192 i prostoru
država • znaju u osnovnim crtama prikazati kako se odvijao proces i rječnika RB/66, 68, 69
dekolonizacije u 20. stoljeću (s Drugim svjetskim ratom • objašnjavanje procesa Individualni rad
Obrada kao uporišnom kronološkom točkom) kolonijalizma i dekolonizacije RB/65-67
• analiziraju, uspoređuju i interpretiraju izvore koji donose pomoću karte
Učionica različita mišljenja o istim pojavama (kolonijalizam) te • Izvori 1 i 2 u U/188 – različite Metode usmenog Materijali koji su dio
vježbaju vještine kritičkog mišljenja perspektive o kolonijalizmu izlaganja, čitanja i rada učeničke prezentacije
• znaju zaključiti na temelju slikovnih izvora i statističkih • problemi novih zemalja – na tekstu, pisanja, (Indije)
podataka te povezuju te informacije s podacima u tekstu zaključivanje na temelju slika, analize raznih vrsta
udžbenika statističkih podataka i teksta izvora, demonstracije, Prilog – plan ploče
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke udžbenika. razgovora,
i interpretativne vještine • suočavanje s prošlošću na
• razumiju do čega mogu dovesti rasizam, predrasude i primjeru JAR-a: rad na Izvoru
stereotipi u društvu (na primjeru apartheida) 3, U/191
• uvažavaju i poštuju različite kulture i običaje Učenička prezentacija o Indiji
Rasprava o odgovoru na problem-
sko pitanje u uvodu
2. Bliski Učenici: Geografija –

istok • znaju objasniti pojam Bliski istok te pokazati područje na Analizom Izvora 4 u udžbeniku Frontalni i individualni U/192-194 snalaženje u
karti učenici će uočiti zašto nas- rad prostoru
Obrana • znaju u osnovnim crtama protumačiti značaj tog područja taju različita tumačenja povijesti, RB/68-69
u suvremenom svijetu uočavaju uzroke izraelsko-arapskih Metoda pisanja, razgo- Hrvatski jezik
Učionica • znaju u osnovnim crtama navesti uzroke izraelsko-arapskih sukoba. vora, demonstracije. – pismeno
sukoba te ratova s Irakom Povezuju podataka iz različitih izražavanje
• uče razumijevati probleme suvremenog svijeta u povije- izvora znanja(slikovni materijal i
snom kontekstu tekst u udžbeniku)
• snalaze se u prostoru i vremenu Analiza karte u RB
• pronalaze i kombiniraju podatke iz različitih izvora znanja
kako bi proizveli novu cjelinu (kraći pismeni rad)
• uče kritički upotrebljavati izvore informacija poput novina
i interneta
• razvijaju vještine pismenog izražavanja
3.8.2007 17:37:42
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Dekoloni- Učenici: Pisanje kraćeg pismenog rada Individualni (samostalni) RB/70 Hrvatski jezik
zacija • primjenjuju svoje znanje o temi pisanjem eseja rad učenika – pismeno
• razvijaju sposobnost pismenog izražavanja izražavanje
Ponavljanje Metoda pisanja,
razgovora
Učionica
35
3.8.2007 17:37:42
36
9. HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Prve Učenici: Aktivnosti vezane uz rad na U i RB: Frontalni i individualni U/196-201 Geografija –
poslijeratne • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove: • sažimanje udžbeničkog teksta rad snalaženje na karti
godine obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, u ključne riječi (2.1) Karte u U/198 i RB/71
kolektivizacija, jednopartijski sustav, progoni • analiza teksta udžbenika i Metode usmenog i 72
Obrada • znaju povezati podatke iz teksta udžbenika s analizom karte izvornih tekstova (2.4, 2.5, izlaganja, čitanja i rada
• znaju pronaći bitno u tekstu udžbenika 2.6) na tekstu, pisanja, RB/71-72; 74-75
Učionica • analiziraju slikovni materijal i znaju prepoznati obilježja • objašnjavanje ključnih pojmo- analize raznih vrsta
ideologija va pomoću teksta udžbenika i izvora, demonstracije, Tablica (plan ploče)
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i rječnika (2.2, 2.6) razgovora
interpretativne vještine • analiza slikovnog materijala:
• znaju sistematizirati gradivo pomoću tablice motivacijski uvod, analiza
• razmišljaju o poslijeratnim progonima i stradanjima ljudi te ideologije pomoću predizbornog
razumiju važnost poštivanja ljudskih prava plakata (2.1) i grba FNRJ (2.2)
• rad na karti u udžbeniku i
slijepoj karti u RB (2.2, 2.3)
2. Između Učenici:
Istoka i • znaju osnovni slijed događaja, razlikuju uzroke i posljedice Motivacijski uvod – analiza Izvora Frontalni i individualni U/202-208 Geografija –
Zapada te znaju navesti najvažnije 1 i podataka u Tablici 1 kako bi se rad snalaženje na karti
• sistematiziraju podatke pomoću tablica učenike potaknulo na postavljanje RB/74-75
Obrana • znaju planirati i provesti intervju pitanja Metoda čitanja i rada Hrvatski jezik –
• znaju prezentirati ishod svojeg rata usmenim izlaganjem na tekstu, razgovora, Karta u U/198 jezično izražavanje
Učionica • radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i Uzroci i posljedice sukoba – rad pisanja, usmenog izla-
interpretativne vještine na tekstu udžbenika ganja, demonstracije.
Izborni sadržaji – Grad i selo,
Popularna kultura (vidjeti
razradu)
Prezentacija učeničkih radova
3.8.2007 17:37:43
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Hrvatsko • znaju osnovni slijed događaja, razlikuju uzroke i posljedice Rad na tekstu udžbenika – katego- Frontalni rad U/209-213 Hrvatski jezik –
proljeće te znaju navesti najvažnije riziranje podataka u tablice Novosadski dogo-
• sistematiziraju podatke pomoću tablica Neki od oblika samos- RB/74-75 vor, Deklaracija o
Obrada • znaju prezentirati ishod svojeg rata usmenim izlaganjem Analiza slikovnog materijala o talnog rada učenika nazivu i položaju
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i «hrvatskom proljeću» Karta u U/198 hrvatskog jezika
Učionica interpretativne vještine Metoda razgovora,
• samostalnim istraživanjem razvijaju interes za predmet Uočavanje različitih gledišta o čitanja i rada na tekstu,
Ustavu iz 1974. pisanja, usmenog izla-
ganja, demonstracije
4. Hrvatska Učenici: Pisanje kraćeg pismenog rada Individualni (samostalni) RB/73-75 Hrvatski jezik –
u drugoj • pomoću tablice uspoređuju pojedina razdoblja u povijesti rad učenika jezično izražavanje
Jugoslaviji socijalističke Jugoslavije i uočavaju sličnosti i razlike
• ocjenjuju značaj pojedinih događaja i pojava te tako Metoda pisanja,
Ponavljanje primjenjuju svoje znanje razgovora
Učionica
37
3.8.2007 17:37:43
38
10. POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Slom Učenici: Aktivnosti vezane uz rad na U i RB Frontalni i individualni U/214-219 – tekst, iz- Geografija –
komunizma • znaju u osnovnim crtama prikazati tijek događaja (odabir): rad vori, slikovni materijali, snalaženje na karti
u Hrvatskoj • znaju staviti događaje u Hrvatskoj u međunarodni • motivacijski uvod – razgovor o zadaci
(jedan ili kontekst slici u U/215 Hrvatski jezik –
dva nastav- • razlikuju političke i gospodarske uzroke krize u 1980- • rad na karti u RB/76 i interpret- Metode razgovora, Karta u RB/76 jezično izražavanje
na sata) ima i znaju nabrojiti neke acija statističkih podataka čitanja i rada na tekstu,
• sistematiziraju podatke iz udžbenika pomoću tablice • gospodarski i politički razlozi pisanja, analiza izvora, RB/76-77
Obrada • analizom karikature primjenjuju znanje i razvijaju krize u SFRJ nakon Titove smrti usmenog izlaganja,
interpretativne vještine – rad na tekstu U/215-6 demonstracije, razgo- Vremenska crta (plan
Učionica • analiziraju tekst udžbenika te znaju izdvojiti relevantne • analiza karikature u RB/75 – vora, ploče, Prilog)
informacije primjena prethodno stečenog
• razumiju svoja građanska prava i obveze te važnost znanja
poštivanja ljudskih prava • rad na tekstu U/216-8) –
sažimanje teksta u ključne riječi,
rasprava o promjenama
• analiza odredbi hrvatskog Ustava
2. Domovin- Učenici: Frontalni i grupni rad U/220-228 Geografija –

ski rat do • znaju u osnovnim crtama prikazati kronološki slijed Rad na crti vremena – kronologija snalaženje na karti
sklapanja događaja ratnih i političkih zbivanja Metoda razgovora, Karte u U/227, RB/76, 78
primirja • smještaju događaje iz zavičajne povijesti u širi kontekst demonstracije, usmenog Hrvatski jezik –
• radom na karti vježbaju snalaženje na karti Rad u skupinama: izlaganja, čitanja i rada RB/78-79 jezično izražavanje
3. Od • radom na slikovnim i pisanim izvorima razvijaju Kako je rat mijenjao živote ljudi? na tekstu, analize sli
primirja do analitičke i interpretativne vještine te vještine kritičkog kovnih i pisanih izvora
završetka mišljenja Rad na slijepoj karti – RB/78-79
rata • razvijaju vještine usmenog izražavanja
• razmišljaju o stradanjima ljudi i osuđuju osvajački rat
Dva školska
sata
Obrada
Učionica
3.8.2007 17:37:43
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Hrvatska Učenici: Rad na materijalima u U i RB: Frontalni rad U/229-230 Geografija –

nakon • znaju pronaći u tekstu udžbenika relevantne informacije • povezivanje podatka iz teksta Individualni (samostalni) snalaženje na karti
završetka i povezati ih s radom na karti s radom na slijepoj karti u RB/79 rad učenika RB/78-79
rata • razvijaju vještinu snalaženja u prostoru • rad na Izvoru 2 Hrvatski jezik –
• znaju argumentirano iznositi svoje mišljenje Metoda razgovora, jezično izražavanje
Obrada • znaju tolerantno saslušati drukčije stavove Razredna diskusija pisanja, usmenog izla-
ganja, čitanja i rada na
Učionica tekstu
5. Postanak Učenici: Rad na crti vremena u RB/80 – Neki od oblika samos- RB/80 Hrvatski jezik –
i razvoj • primjenjuju svoje znanje rješavajući zadatak u RB određivanje značaja događaja talnog rada učenika jezično izražavanje
samostalne • na temelju stečenog znanja vrednuju i procjenjuju
Hrvatske značaj povijesnih događaja Frontalni rad
• znaju argumentirati svoj odabir i ocjenu te opravdavati
Ponavljanje svoje mišljenje Metoda čitanja i rada
na tekstu, pisanja,
Učionica razgovora
39
3.8.2007 17:37:43
40
11. HRVATSKA I SVIJET NA PRAGU TREĆEG TISUĆLJEĆA
Nastavna
Nastavna sredstva

poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Stvaranje Učenici: U/232-235 – tekst, Hrvatski jezik –

ujedinjene • znaju kronološki poredati najvažnije događaje (Schumanova Rad na tekstu U/232-235 – Frontalni rad slike, ilustrativni jezično
Europe deklaracija, Europska zajednica, Europska unija) pronalaziti i definirati ključne materijal
• znaju definirati osnovne pojmove poput europske inte- pojmove, uočavati ključne godine, Metode usmenog Geografija
Obrada gracije, euro analizirati slikovni materijal i izlaganja, razgovora, Karta Europska – Hrvatska i Europ-
• znaju pomoću karte pratiti razvoj Europske unije pisane izvore. čitanja i rada na tekstu, unija, U/234 i RB/81 ska unija (12.
Učionica • radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima razvijaju demonstracije pisanja tema)
analitičke i interpretativne vještine Rad na kartama u U/234 i RB/81– RB/81
• procjenjuju značaj pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji te snalaženje na karti Odgoj i obrazo-
argumentirano iznose svoje mišljenje Prilozi vanje za ljudska
• povezuju znanja o razdoblju koje proučavaju sa Debata o Hrvatskoj i Europskoj prava i demokrat-
sadašnjošću uniji sko građanstvo
2. i 3. Suvre- Učenici: Učeničke prezentacije projekata Frontalni rad – učenička U/236-241 – tekst, Svi predmeti
meni svijet • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove izlaganja izvori, slikovni materijal koji koreliraju
• razumiju pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog, sa sadržajima
Obrada tehnološkog i kulturnog razvoja na život ljudi Grupni rad – evaluacija RB/82-83 učeničkih pro-
• znaju formulirati cilj istraživačkog rada, planirati rad i radova jekata
Učionica kasnije prosuditi je li planiranje bilo uspješno, pronaći i Materijali koji su dio
upotrebljavati relevantne informacije te prezentirati ishod učeničkih prezentacija
svojeg rada Metode usmenog izla-
• evaluacijom učeničkih radova razvijaju sposobnost vredno- ganja, demonstracije,
vanja i samovrednovanja razgovora, pisanja
• preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti unu-
tar grupe, rade s drugim učenicima i dolaze do zajedničkog
rješenja
3.8.2007 17:37:43
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Hrvatska Učenici: Rasprava o odgovoru na problem- Frontalni i samos- Tablica sa znanstvenim i Hrvatski jezik –
i svijet • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko sko pitanje talni rad (individualni/ tehničkim dostignućima jezično izražavanje
na pragu pitanje i rješavajući zadatke u udžbeniku grupni)
trećeg • razvijaju sposobnost usmenog izražavanja Odgovori na pitanja u udžbeniku
tisućljeća • uvažavaju različite stavove u diskusiji Metoda razgovora,
• razvijaju interes za predmet i razdoblje Rad na tablici (vidjeti Prilog) pisanja, demonstracije
Ponavljanje
Učionica
5. Ponavlja- Učenici: Odgovori na problemska pitanja Frontalni rad RB/84-85

nje gradiva • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemska
8. razreda pitanja Rasprava Metoda razgovora,
• izgrađuju pregled gradiva 8. razreda pisanja, čitanja i rada
Ponavljanje • razvijaju vještine kritičkog mišljenja na tekstu
Učionica
6. Zaključi- Učenici: Frontalni rad

vanje ocjena • uče procjenjivati svoje znanje i znanje drugih učenika
Metoda razgovora
Zaključivanje
Učionica
41
3.8.2007 17:37:43
Prijedlozi razrade
nastavnih tema
i nastavnih jedinica

Zašto su postojala tako različita mišljenja o mirovnim ugovorima sklopljenima nakon
Prvoga svjetskog rat?
I. OBJAŠNJENJE TEME
Ova tema uvodi učenike u gradivo 8. razreda. Budući da započinje nastavnom jedinicom o Prvome svjet-
skom ratu, dijelom ponavlja gradivo 7. razreda, no istovremeno proširuje znanja o njegovim posljedicama
(političkim, socijalnim, demografskim). Teritorijalne promjene u Europi i na Bliskom istoku obrađuju se
pomoću karte – naglasak je na pregledu gradiva i usvajanju osnovnih pojmova, a ne na dubinskom uvidu
u problematiku.
Središnji dio ove teme jest druga nastavna jedinica u kojoj se obrađuje Versajska mirovna konferencija i
njezine posljedice. Rad na odredbama mirovnih ugovora ne znači da ih učenici trebaju isključivo memori-
rati, već prvenstveno analizirati i shvatiti njihove posljedice za poslijeratnu Europu i svijet, ujedno razvijajući
vještine koje su vezane uz kritički pristup sadržaju.
U trećoj nastavnoj jedinici učenici proučavaju odnose u svijetu nakon rata. Pritom trebaju razumjeti što
je sve obuhvaćeno pojmom versajski poredak, shvatiti najvažnije promjene na Bliskom istoku vezane uz
nestanak Osmanskog Carstva te doseljavanje Židova u Palestinu. Kao izborni sadržaj ponuđena je tema
o Kini i Japanu.
Problemsko pitanje upućuje učenike na pokušaj razumijevanja događaja iz perspektive ljudi u prošlosti.
Za to im je potrebno znanje te razumijevanje karakterističnih obilježja razdoblja koje proučavaju. Pitanje
povezuje sadržaje poput rezultata i posljedica Prvoga svjetskog rata, mirovnih ugovora, versajskog poret-
ka te položaja pojedinih država nakon rata.
Predlažemo izvedbeni plan ove teme u četiri ili pet nastavnih sati – prema odabiru nastavnika.
Očekivana učenička postignuća na kraju ove teme (ciljevi)

Svi bi učenici morali:
• Poznavati osnovne kronološke odrednice (trajanje Prvoga svjetskog rata, mirovni ugovori 1919.).
• Razlikovati uzroke i posljedice Prvoga svjetskog rata.
• Razumjeti da su se posljedice Prvoga svjetskog rata osjetile u raznim područjima života (npr. nabrojati
neke nove države u Europi, znati da je golem broj ljudi poginuo, bio ranjen ili stradao od gladi i zaraznih
bolesti i sl.).
• Znati da su nakon rata sklopljeni mirovni ugovori i svojim riječima protumačiti taj pojam, navesti neke
države s kojima su ugovori sklopljeni, te razumjeti da o takvim sporazumima uvijek postoje različita
mišljenja.
• Ponuditi jednostavno objašnjenje o razlozima osnivanje Lige naroda.
• Znati koje su najutjecajnije države između dva rata.
• Radeći na tekstu udžbenika učiti kako izdvajati bitne informacije.
• Vježbati pisanje strukturiranog pismenog rada (esej Što je versajski poredak?).
• Razmišljati o posljedicama rata na život ljudi.
45

Većina učenika bi trebala:
• Definirati svojim riječima pojmove koje traži plan i program (U/9).

• Razlikovati uzroke i povod Prvoga svjetskog rata, razumjeti da su uzroci rata bili kompleksni, te nabro-
jati neke od njih.
• Svojim riječima opisati različite posljedice Prvoga svjetskog rata (političke, demografske, socijalne, itd.).
• Pokazati na karti nove države, osobito one nastale raspadom Austro-Ugarske.
• Znati osnovne informacije o Pariškoj mirovnoj konferenciji (gdje, kada i s kojim zemljama su sklopljeni
mirovni ugovori), te svojim riječima objasniti ulogu Lige naroda.
• Razmišljati zašto su o mirovnim ugovorima postojala različita mišljenja (rad na Izvorima 3 i 4, U/17).
• Razumjeti na koji se način oblikovao versajski poredak, te uočiti glavna obilježja politike velikih sila.
• Razumjeti na koji su način promjene na Bliskom istoku poslije Prvoga svjetskog rata utjecale na da-
našnji svijet.
• Analizom i interpretacijom pisanih i slikovnih izvora, osobito onih koji donose suprotstavljene argumen-
te, razvijati vještine kritičkog mišljenja (razlikovanje bitnog od nebitnog, činjenica i mišljenja, pronala-
ženje sličnosti i razlika).
• Razvijati sposobnost pismenog izražavanja odgovaranjem na pitanja i pisanjem dužih pismenih rado-
va; odabirati relevantne informacije, davati objašnjenja utemeljena na činjenicama, upotrebljavati na
prikladan način datume i pojmove.
• Samostalnim radom razvijati interes za predmet, kreativnost i samopouzdanje.
Neki učenici bi mogli:
• Pokazati detaljnije poznavanje uzroka i posljedica Prvoga svjetskog rata i svoja objašnjenja smjestiti u
širi povijesni kontekst.
• Razumjeti zašto su postojala različita mišljenja o mirovnim ugovorima u Parizu, znati navesti neke od
razloga te potkrijepiti svoje mišljenje dobro odabranim argumentima.
• Ponuditi kompleksnija objašnjenja o funkcioniranju i slabostima Lige naroda.
• Odabrati, organizirati i upotrebljavati relevantne informacije iz pisanih i slikovnih izvora, te teksta
udžbenika, kako bi proizveli jasno strukturirane radove.
• Istraživati različite perspektive o mirovnim ugovorima, te prepoznati da ponekad postoji više od jednog
ispravnog odgovora ili objašnjenja.
46

II. IZVEDBENI PLAN
Nastavna jedi- Očekivana učenička postignuća Moguće aktivnosti Oblici rada Nastavna Korelacija Realizacija Napomena

nica (zadaci nastavnog sata) za učenike Nastavne strate- sredstva i
Tip sata gije, metode i pomagala
Mjesto izvođenja postupci (mediji
nastave poučavanja)
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Prvi svjetski Učenici: Rad na tekstu U/10-13 Frontalni rad U/10-13 – tekst i Hrvatski
rat i njegove • poznaju osnovne kronološke odrednice (trajanje Prvoga svjetskog slikovni materijal jezik – jezično
posljedice rata) Povezivanje podataka iz Metode usmenog izražavanje
• znaju razlikovati uzroke od povoda Prvoga svjetskog rata teksta udžbenika s radom na izlaganja, razgo- Karte u U/12 i
Obrada • razumiju da su uzroci rata kompleksni te znaju nabrojati neke od njih karti u U/12 i RB/4 vora, čitanja i rada na RB/4, 5, 6, 10 Geografija –
• razumiju da su se posljedice Prvoga svjetskog rata iskazale u raznim tekstu, demonstracije (zadaci 2a-c) snalaženje na
Učionica područjima života i znaju nabrojati neke od njih Rad na slijepoj karti u RB/-6 pisanja karti
• znaju na karti pokazati nove države nastale nakon Prvoga svjetskog Izvor 1, U/13
rata, osobito one nastale raspadom Austro-Ugarske (snalaženje na Odgoj i obrazo-
karti) vanje za ljudska
• znaju svojim riječima protumačiti pojmove migracije i španjolska prava – odgoj za
gripa mir i nenasilno
• uče izdvajati relevantne informacije u tekstu udžbenika rješavanje sukoba
• radom na slikama razvijaju analitičke vještine
• razmišljaju o posljedicama rata za život ljudi
2. Mirovni ugovori Učenici: Rad na tekstu U/14-19 Frontalni rad U/14-19 Geografija –
• znaju gdje su, kada i s kojim zemljama sklopljeni mirovni ugovori Individualni rad snalaženje na
Obrada • znaju svojim riječima objasniti ulogu Lige naroda Rad na kartama: U/12 i 16 Karta u U/16 karti
• znaju na karti pokazati zemlje koje se spominju u udžbeniku Metoda razgovora,
Učionica (snalaženje na karti) Analiza izvora (prema usmenog izlaganja, RB/10, zad. 2d-e Hrvatski
• razumiju pojmove «14 točaka», mirovni ugovori, Liga naroda i »velika odabiru nastavnika – vidjeti demonstracije, čitanja jezik – jezično
četvorica», te ih znaju objasniti svojim riječima razradu) i rada na tekstu, izražavanje
• uspoređuju i analiziraju izjave suvremenika o mirovnim ugovorima i pisanja
razmišljaju zašto su o njima postojala tako različita mišljenja Zadaci u RB/10
• analizom i interpretacijom karikatura razvijaju vještine kritičkog
mišljenja – razlikovanje činjenica i mišljenja, pronalaženje sličnosti i
razlika
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst udžbenika, karte,
izvori, karikature)
• radeći na izvorima razvijaju sposobnost uočavanja bitnog, te usmenog
objašnjavanja svojih stavova
47
3.8.2007 17:37:44
48
Nastavna jedi- Očekivana učenička postignuća Moguće aktivnosti Oblici rada Nastavna Korelacija Realizacija Napomena
nica (zadaci nastavnog sata) za učenike Nastavne strate- sredstva i
Tip sata gije, metode i pomagala
Mjesto izvođenja postupci (mediji
nastave poučavanja)
1 2 3 4 5 6 7 8

3. Mirovni ugovori Mogući zadaci nastave (ovisno o odabiru vježbi): Moguće vježbe (vidjeti Frontalni rad/ grupni Izvori u U/15, Hrvatski
(alternativno) Učenici produbljuju svoja znanja o mirovnim ugovorima. razradu): rad 16, 17 jezik – jezično
Učenici razvijaju vještine kritičkog mišljenja te vještine usmenog i pis- izražavanje
Obrada/ ponavljanje menog izražavanja: 1. Debata o pitanju krivnje Karta u U/16 (rasprava,
• analiziraju tekstove koji donose suprotstavljene argumente (Izvor 3 i 4, za rat Metoda razgovora, argumentiranje)
Učionica U/17) te razvijaju vještine kritičkog mišljenja 2. Debata o značaju čitanja i rada na tek- Zadaci u U/19
• potiču se na razmišljanje o značaju pojedinih odredbi mirovnog odredaba mirovnog ugovora stu, pisanja, usmenog
ugovora s Njemačkom, te na izražavanje i argumentiranje vlastitog s Njemačkom izlaganja (učenika) Prilozi xx
mišljenja 3. Usporedba Wilsonovih
• uporabom simulacije o mirovnom ugovoru s Njemačkom slobodno «14 točaka» s odredbama
istražuju različite strane i mnogostruke perspektive o tom pitanju te mirovnih ugovora
prepoznaju da ponekad postoji više od jednog ispravnog odgovora ili 4. Versajski mirovni ugovor
objašnjenja s Njemačkom - simulacija
4. Svijet nakon Učenici: Učenička prezentacija: Kina Alternativno: U/20-23 Geografija –

rata • uočavaju glavna obilježja politike vodećih svjetskih sila nakon Prvoga i Japan između dva rata Frontalni rad ili jedan snalaženje na
svjetskog rata te promjene na Bliskom istoku od oblika samostal- Zadaci u U/23 karti
Obrada • razumiju pojmove versajski poredak i izolacionizam i znaju ih Rad na tekstu udžbenika: za nog rada učenika
protumačiti svojim riječima svaku od država i područja Hrvatski
Učionica • razvijaju vještine kritičkog mišljenja te pismenog i usmenog koji se spominju u tekstu Metoda razgovora, jezik – jezično
izražavanja (odabiru relevantne činjenice, razumijevaju značenje učenici odabiru i zapisuju usmenog izlaganja, izražavanje
događaja, argumentiraju vlastito mišljenje temeljeno na činjenicama) jednu ili dvije činjenice demonstracije, čitanja
• radeći na karti vježbaju snalaženje na karti koje najbolje objašnjavaju i rada na tekstu,
• povezuju znanja o razdoblju koje proučavaju sa sadašnjošću njihov položaj nakon Prvoga pisanja
• uspješnim samostalnim radom razvijaju samopouzdanje i interes za svjetskog rata. U diskusiji
predmet nakon zadatka objašnjavaju
svoj odabir.
5. Versajski Učenici: Zadaci u RB/8-10 Individualni rad RB/8-10 Hrvatski

poredak • samostalno iznose i utvrđuju naučeno gradivo učenika jezik – jezično
• u pismenom radu kombiniraju različita saznanja kako bi proizveli izražavanje
Ponavljanje novu cjelinu, uče se jasnom i preciznom pismenom izražavanju i daju (poštivanje pra-
objašnjenja utemeljena na relevantnim podacima. vopisne norme,
Učionica • samostalnim radom razvijaju kreativnost i samopouzdanje te ne problemski
odustaju odmah ako nisu uspjeli članak)
Geografija – rad
na karti
3.8.2007 17:37:44
III. KAKO RADITI S MATERIJALIMA U UDŽBENIKU I RADNOJ BILJEŽNICI
Versajski poredak (uvodna stranica)

U uvodnom dijelu predlažemo upoznavanje s temom Versajski poredak (sadržaji, pojmovi, kronologija,
problemsko pitanje) pomoću uvodne stranice U/9. Posebno predlažemo razgovor o slici – temeljen na
znanju učenika o Prvome svjetskom ratu i podacima koji se spominju u potpisu ispod slike – koji treba
poslužiti da bi se naglasilo problemsko pitanje. Razgovor se može temeljiti na sljedećem tekstu:
VERSAJSKI POREDAK
Zašto su postojala tako različita mišljenja o mirovnim ugovorima
sklopljenima nakon Prvoga svjetskog rata?
Iskustvo Prvoga svjetskog rata snažno je oblikovalo način na koji su tadašnji ljudi razmišljali o buduć-
nosti. Osobit značaj imalo je sklapanje mirovnih ugovora. Ljudi su godinama poslije rata raspravljali o
njihovim odlukama i posljedicama. Proučavajući ovu temu, razmišljaj o njihovu značaju za ondašnje
ljude, ali i današnji svijet. Pritom ćeš:
• Prisjetiti se Prvoga svjetskog rata i i njegovih posljedica.

• Upoznati nove europske države nakon rata i promjene na Bliskom istoku.
• Analizirati mirovne ugovore i njihov utjecaj na odnose među velesilama nakon rata.
• Upoznati nastanak Lige naroda i nastojanja za očuvanjem mira.
Prvi svjetski rat i njegove posljedice
1. Ukratko o nastavnoj jedinici

Fokus: Uzroci i posljedice Prvoga svjetskog rata. Gradivo se istovremeno dopunjava nekim novim infor-
macijama koje se odnose na teritorijalne promjene u Europi nakon rata.
Novi pojmovi: migracije, španjolska gripa
Ostali pojmovi: imperij, imperijalizam, kolonija, kolonijalizam, Veliki rat
Ključne godine: 1914.-1918. (Prvi svjetski rat)
2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u nastavnoj jedinici

Udžbenik
• U/10-13 (Prvi svjetski rat i njegove posljedice)
Karte
• Europa između dva svjetska rata (U/12)
• Europa u Prvome svjetskom ratu (RB/4)
• Raspad Austro-Ugarske (RB/6)
49

Ilustrativni materijali
• Austrijski vojnik u rovu na galicijskom ratištu. Fotografiju Jutarnja molitva na galicijskom ratištu 1915.
godine snimio je Andre Kertez. (U/10)
• Fotografija i biografija njemačkog cara Vilima II.(U/11)
• Tomaš Masaryk (U/13)
Izvori
• Izvor 1: Ulomak iz knjige Europe – A History, u kojem britanski povjesničar Norman Davies opisuje po-
sljedice Prvoga svjetskog rata (U/13)
Zadaci za utvrđivanje i ponavljanje gradiva u udžbeniku i radnoj bilježnici

• Ukratko, svi zadaci (U/13)
• Za razmišljanje…, svi zadaci (U/13)
• Slijepe karte, zadatak 1 i 2 (RB/4-6)
3. Kako organizirati nastavu

U ovoj se nastavnoj jedinici najvećim dijelom ponavljaju sadržaji koje su učenici učili u 7. razredu. Prvo
poglavlje posvećeno je događajima i procesima u svijetu uoči Prvoga svjetskog rata te se fokusira na
uzroke rata. Drugo poglavlje daje sažet pregled ratnih zbivanja u Prvome svjetskom ratu. Treće poglavlje
posvećeno je promjenama granica u Europi nakon Prvoga svjetskog rata. S obzirom da je veći dio gradi-
va ove nastavne jedinice već poznat učenicima, predlažemo obradu u jednom školskom satu. Budući da
se radi o početku školske godine i da se učenici trebaju prisjetiti gradiva 7. razreda, sugeriramo obradu
frontalnim radom, u razgovoru s učenicima.
Rad s udžbenikom i radnom bilježnicom
1. Uvodni dio
• U uvodnom dijelu predlažemo upoznavanje s temom Versajski poredak (vidjeti gore).
2. Obrada
2.1 Uzroci i povod rata

• Situacija u Europi uoči Prvoga svjetskog rata može se ponoviti radom na tekstu poglavlja Svijet uoči
rata (U/10) te njegovim povezivanjem s radom na karti Europe u Prvome svjetskom ratu (RB/4). Učenici
mogu uraditi sljedeće:
• U tekstu udžbenika uočiti i označiti dva vojnopolitička saveza i države koje su ih sačinjavale
te prepoznati saveze i države na karti.
• Pronaći u udžbeniku uzroke i povod ratu. Pritom osobito treba inzistirati na razumijevanju
kompleksnosti uzroka Prvoga svjetskog rata. Ovakav rad treba poslužiti da učenici još jed-
nom uoče razliku između uzroka i povoda nekog događaja.
2.2 Tijek Prvoga svjetskog rata

• Slijedi ponavljanje tijeka Prvoga svjetskog rata. Predlažemo da se to učini rješavanjem zadataka 1a-f u
RB/5. Nastavnici mogu učenike dodatnim pitanjima podsjetiti na sljedeće:
• Kada se govori o državama Antante mogu se spomenuti i izvaneuropske države koje su se pri-
ključile tom savezu.
50

• Učenici mogu objasniti zašto se od 1914. umjesto Trojnog saveza koristi naziv Središnje sile.
• Učenici mogu objasniti koje su se države sukobljavale na pojedinim bojištima.
• Uz pomoć slike u U/10 učenici će se prisjetiti što je rovovski rat te kakvi su bili uvjeti života u
rovovima. Također mogu raspraviti o odgovoru na pitanje koje je ponuđeno u tekstu uz sliku.
Pritom trebaju razmišljati o karakteristikama fotografija kao povijesnih izvora.
2.3 Posljedice rata

• Prilikom obrade gradiva o posljedicama Prvoga svjetskog rata, naglasak treba staviti na ljudske i ma-
terijalne gubitke, promjene granica, demografske promjene, izbjeglice.
• Utjecaj rata na svakodnevni život ljudi može se obraditi pomoću Izvora 1 (U/13). Učenici trebaju obratiti
pozornost na tri aspekta tog teksta: demografske štete, izbjeglice, sukobi koji su se nastavili nakon rata. Ta-
kođer mogu protumačiti pojam Veliki rat, razmisliti po čemu se sve Prvi svjetski rat razlikovao od dotadašnjih
ratova te zašto je nakon rata u Europi prevladalo jako antiratno raspoloženje (Za razmišljanje… U/13).
• Promjene granica u Europi nakon Prvoga svjetskog rata mogu se obraditi usporedbom karata u RB/4
(Europa uoči rata) i U/12 (Europa nakon rata). Treba obratiti pažnju na sljedeće:
• Koja su četiri velika carstva nestala s karte Europe?
• Koje su nove države nastale u Europi nakon rata? (Povezati sa slikom T. Masaryka, U/13.)
• Što se dogodilo s Austro-Ugarskom? (Zadatak 2 u RB/6-7.)
• Koje su se promjene dogodile u Njemačkoj i Rusiji?
• Koji su problemi novih država?
3. Zaključni dio sata

• U zaključnom dijelu sata predlažemo ponavljanje pomoću zadatka 3 u RB/7. Za produktivno ponavlja-
nje mogu poslužiti i prvo pitanje u Ukratko te prvo pitanje u Za razmišljanje… (U/13).
Plan ploče
Prvi svjetski rat

1914. – 1918.
Uzroci i povod Tijek rata i njegovi rezultati Posljedice rata
• Uzroci: • Savezi: • Ljudske i materijalne žrtve
brojni i složeni (RB/5) Antanta i Središnje sile
• Ratišta • Španjolska gripa
• Povod:
atentat u Sarajevu • Rovovski rat • Migracije stanovništva
• Ishod rata: • Promjene granica:
pobjeda Antante i poraz nove europske države
.Središnjih sila
51

Mirovni ugovori

Fokus: U ovoj nastavnoj jedinici obrađuju se mirovni ugovori sklopljeni nakon Prvoga svjetskog rata u
Versaillesu te njihovi rezultati i posljedice. Fokus je na razlozima zbog kojih su postojala različita mišljenja
o mirovnim ugovorima i Ligi naroda.
Novi pojmovi: «14 točaka», «velika četvorica», mirovni ugovori, Liga naroda
Ostali pojmovi: diplomat, sankcije, kolektivna sigurnost, demilitarizacija, reparacija
Ključne godine: 1919. (Mirovni ugovori u Versaillesu)
Ključne osobe: T. W. Wilson

Udžbenik
• U/14-19 (Mirovni ugovori)
Karte
• Europa između da svjetska rata (U/12)
• Mirovni ugovor s Njemačkom (U/16)
• Fotografija savezničkih časnika s druge strane vrata Dvorane ogledala koji pokušavaju vidjeti potpisi-
vanje mirovnog ugovora s Njemačkom.(U/9)
• «Velika četvorica»u Versaillesu (U/14).
• Karikature iz britanskih novina Punch: Preopterećena (U/18) i Praznina u mostu (U/19).
Britanski magazin Punch počeo je izlaziti 1841. godine, a na svojim je stranicama kombinirao humor
i politički komentar. Njegovi su tekstovi i karikature u početku bili usmjereni protiv monarhije i vodećih
političara, kritizirali visoke troškove dvora, političke poteze ministara, korupciju u vladi te položaj rad-
nika. Kasnije je sadržaj magazina postao umjereniji te odražavao stavove britanske srednje klase. U
dvadesetom stoljeću u magazinu su surađivali mnogi vrhunski britanski karikaturisti. U osamdesetim
godinama naklada Puncha znatno se smanjila te je 1992. prestao izlaziti. Pokušaj ponovnog izdava-
nja (1996.-2002.) pokazao se neuspješnim.
Izvori
• Izvor 1: «14 točaka» predsjednika Wilsona (U/15)
• Izvor 2: Glavne odredbe mirovnog ugovora s Njemačkom(U/16)
• Izvor 3: Tri mišljenja o mirovnim ugovorima (U/17)
Ferdinand Foch, francuski maršal (1851. – 1929.). Uoči Prvoga svjetskog rata, profesor je taktike, a
zatim i zapovjednik Vojne akademije. Potkraj kolovoza 1914. našao se na čelu Devete armije s kojom
je uspio zadržati prodiranje Nijemaca i u bitki na Marni odigrati jednu od najvažnijih uloga. Zapovije-
dao je operacijama na zapadnom ratištu do 1916. godine, kada je povučen zbog neuspjeha u velikoj
ljetnoj ofenzivi na rijeci Sommi. Tada je postao savjetnik ministra rata, a u svibnju je naslijedio Petaina
na položaju šefa Generalštaba. U ožujku 1918. postavljen je za glavnog zapovjednika savezničkih
jedinica u Francuskoj. Pod njegovim zapovjedništvom započeo je u rujnu opći napad koji je doveo
52

do potpisivanja primirja. Došao je u sukob sa Clemenceauom jer je nastojao odložiti primirje dok
ne izbije s francuskim trupama na Rajnu. U kolovozu 1918. postao je maršal Francuske, a poslije
pobjede član Francuske akademije i kao prvi stranac feldmaršal Britanije. Jedan je od autora vojnih
planova antisovjetske intervencije.
• Izvor 4: Četiri stava o Ligi naroda (U/17)
Zadaci za utvrđivanje i ponavljanje gradiva u udžbeniku i radnoj bilježnici:

• Ukratko i Za razmišljanje… (U/19)
• Slijepa karta, zadatak 2 (RB/10)

Sadržaji ove nastavne jedinice mogu se obraditi na jednom ili dva sata. Ako se nastavnik zadrži na usva-
janju osnovnih činjenica o mirovnim ugovorima i osnivanju Lige naroda, ova se nastavna jedinica može
obraditi u jednom satu. No, ova tema je veoma pogodna za poticanje vještina kritičkog mišljenja, osobito
s obzirom na problemsko pitanje postavljeno u uvodu. Stoga sugeriramo mogućnost uvođenja dodatnog
sata, gdje se učenici mogu detaljnije pozabaviti mirovnim ugovorom s Njemačkom i reakcijama koje je
izazvao u javnosti.

1. Uvodni dio
• Kao motivacijski uvod u sat može poslužiti slika u U/14. Pomoću potpisa, učenici će utvrditi tko su četiri
državnika na slici te pritom usvojiti pojam «velika četvorica». Treba ih potaknuti da se prisjete uloge nji-
hovih zemalja u Prvome svjetskom ratu te da na temelju tih znanja pokušaju pretpostaviti s kakvim će
stavovima pristupiti sklapanju mirovnih ugovora. Svoje odgovore mogu usporediti s tekstom udžbenika
(U/14) te radom na Izvoru 1 (U/15).
2. Obrada
2.1 Mirovna konferencija u Parizu

• Tekst u U/14-16 i karte u U/12 i 16 nude osnovne činjenice o mirovnoj konferenciji. Predlažemo sljedeća
pitanja: Gdje je i kada održana? S kojim su zemljama sklopljeni mirovni ugovori? Zašto na mirovnoj
konferenciji nema Austro-Ugarske? Koje su dvije od četiriju država nastalih raspadom Austro-Ugarske
smatrane krivcima za rat?
• Učenici bi trebali usvojiti najosnovnije odredbe mirovnog ugovora s Njemačkom koje su važne za uspješ-
no svladavanje gradiva koje će proučavati kasnije: krivnja za rat, ratna odšteta, smanjenje broja vojnika.
Teritorijalne gubitke mogu komentirati pomoću karte u U/16 (u osnovnim crtama, npr. s kojim su zemljama
vraćeni/pripali određeni teritoriji nekadašnjeg Njemačkog Carstva), dok ambiciozniji učenici mogu pove-
zati kartu s odredbama mirovnog ugovora u Izvoru 2 (U/16) te ih tako detaljnije proučiti.
• Pomoću karte u RB/6 učenici će uočiti promjene nastale raspadom Austro-Ugarske, mirovnim ugovo-
rima s Austrijom i Mađarskom i razmišljati o njihovu značaju za Hrvatsku.
2.2. Liga naroda

• Osnovne informacije o Ligi naroda: Kada je utemeljena? Koji je njezin glavni zadatak? Koje su zemlje
imale vodeću ulogu, a koje velike države nisu bile njezine članice ili su bile članicama tek kraće vrijeme?
• Za one koji žele više: Objasniti pojam kolektivna sigurnost.
53

• Analiza i usporedba karikatura u U/18 i 19 poticajna je kako bi učenici uočili osobitosti karikatura kao
povijesnih izvora (ne izražavaju činjenice, već mišljenje, temelje se na stereotipima, iskrivljavanju fizič-
kog izgleda, humoru, pretpostavljaju da čitatelj zna pozadinu teme) te za razvoj učeničkog kritičkog
mišljenja. Za daljnju analizu upućujemo na pitanja ispod karikature u U/19.

• Predlažemo da na temelju stečenih znanja, te pomoću Izvora 3 i 4 u U/17, učenici pokušaju ponuditi
svoje odgovore na problemsko pitanje iz uvoda (Zašto su postojala tako različita mišljenja o mirovnim
ugovorima sklopljenima nakon Prvoga svjetskog rata?).
Plan ploče
Velika Britanija, Francuska, SAD, Italija, Japan

«velika četvorica»
Pariška mirovna konferencija

1919. – 1920.
Liga naroda Versajski

1919. godine poredak
Mirovni ugovor Mirovni ugovor Mirovni ugovor Mirovni ugovor Mirovni ugovor
s Njemačkom s Austrijom s Mađarskom s Bugarskom s Turskom
Krivnja za rat Morala priznati Veliki dijelovi Dijelovi Prvim

Ratna odšteta države stvorene teritorija teritorija pripali ugovorom
Gubitak na teritoriju nekadašnje Kraljevstvu SHS, gubi tjesnace,
teritorija bivše Austro- Ugarske pripali Bugarskoj i egejske otoke,
Ograničen broj Ugarske Kraljevstvu SHS, Grčkoj dijelove Male
vojnika Rumunjskoj i Azije i arapska
Čehoslovačkoj područja na
Bliskom istoku.
Kasnije vraćeni
tjesnaci i Mala
Azija.
54

Alternativno: Drugi sat – prijedlozi mogućih vježbi
Ako se nastavnik/nastavnica odluči obraditi ovo gradivo u dva sata, ovdje donosimo prijedloge mogućih
vježbi kojima se produbljuje znanje i razumijevanje teme. Neke od njih se mogu obraditi i ako se gradivo
obrađuje u jednom školskom satu. Svakako preporučamo odabir onih koji upućuju učenike na razmišlja-
nje o odgovoru na problemsko pitanje iz uvoda.
1. Pitanje krivnje za rat

• Ako se nastavnik/nastavnica odluči više pozornosti posvetiti pitanju krivnje za rat, može upotrijebiti
Izvor 3 (U/17). U ovakvim raspravama učenici će svakako imati više koristi ako se nastavnik suzdrži
od iznošenja vlastitog mišljenja. Ova aktivnost može se pripremiti i u obliku afirmacijske i negacijske
grupe (obratiti pozornost na pitanja ispod izvora), no u tom slučaju potrebna je dodatna priprema
učenika (međunarodni odnosi od kraja 19. st., mirovni ugovori s Francuskom 1871. ili s Rusijom 1918.
godine).
• Učenicima svakako treba objasniti da o tom pitanju i danas među povjesničarima postoje različita
mišljenja (jedna od povjesničarskih kontroverzi u tumačenju 20. stoljeća), a pritom treba voditi računa
o sljedećem:
Rasprave među političarima i povjesničarima o krivnji za Prvi svjetski rat započele su odmah po nje-
govu završetku. No, pogledi o tome su se mijenjali tijekom desetljeća, a rasprave se vode i dalje.
• Na Pariškoj mirovnoj konferenciji, predstavnici pobjedničkih zemalja koje su imale glavnu ri-
ječ u sklapanju mirovnih ugovora, krivicu za rat prebacili su na Njemačku i Austro-Ugarsku.
• U međuratnom razdoblju, neki su povjesničari ustvrdili da je rat bio posljedica loših procje-
na svih većih sila. Zato bi sve trebale snositi dio krivice. Ubrzo je postalo općeprihvaćenim
stajalištem kako su manje krize, poput onih na Balkanu, prerasle u veliki rat koji nijedna
država nije istinski željela. Versajski mirovni ugovor doživljavao se kao nepravedan i osve-
toljubiv prema Njemačkoj.
• U 1960-ima neki su njemački povjesničari došli do zaključka kako je među njemačkim
vođama postojala snažna volja da se pokrene rat velikih razmjera kako bi ostvarili prevlast
u Europi. Zbog toga su poticali Austro-Ugarsku da napadne Srbiju. Prema njima, razlozi
poput ratnih planova velikih sila, sustav saveza te austrijsko-srpski sukob i ruska potpora
Srbiji, znatno su pridonijeli porastu napetosti u Europi, no ipak nisu bili glavni uzrok izbija-
nju rata. Zato su oni ponovno promatrali mirovne ugovore iz 1919. u povoljnijem svjetlu.
• Drugi su povjesničari isticali kako mirotvorci u Parizu nisu bili zaokupljeni jedino njemačkim
pitanjem, već i nastojanjima kako da zaustave revolucionarnu plimu u Europi. U 1970-ima,
nakon otvaranja francuskih arhiva, povjesničari su došli do novih saznanja. Primjerice, da
su Francuzi bili umjereniji i fleksibilniji u nekima od svojih zahtjeva, a Amerikanci i Britanci
osvetoljubiviji i nefleksibilniji u drugima. Propitivali su dugo uvriježeno stajalište da su re-
paracije bile pretežak teret za Njemačku. Zato su sada mnogi procjenjivali Pariški mirovni
ugovor kao zadovoljavajući kompromis, možda i najbolji mogući u teškim okolnostima.
Zaključili su kako mirotvorci, iako su počinili određene pogreške, nisu utrli put Hitleru, niti
osudili Europu na još jedan veliki rat.
Prema: F. McDonough, Conflict, Communism and Fascism: Europe 1890-1945 (2001);

A. Best, J. Hanhimäki, J. Maiolo, K. Schulze, International History of the Twentieth Century (2004)
2. Rasprava o značaju odredaba mirovnog ugovora s Njemačkom

• U ovom slučaju predlažemo detaljnije proučavanje Izvora 2 (U/16), uz rad na karti. Nakon proučavanja
materijala, učenike treba potaknuti na raspravu pitanjem koje se nalazi u U/19 (Ukratko, 3. zadatak):
Odaberi tri odredbe mirovnog ugovora koje smatraš najvažnijima. Obrazloži svoj odabir. Ovakav zada-
tak zahtijeva dobro poznavanje gradiva i učeničko argumentiranje vlastitih stavova. Aktivnost se može
uraditi i grupnim radom.
55

3. Usporedba Wilsonovih «14 točaka» s rješenjima mirovnih ugovora
• Učenici će proučiti “14 točaka” američkog predsjednika Wilsona (Izvor 1, U/15). Učenici ih zatim tre-
baju usporediti s odredbama mirovnih ugovora. Pritom mogu ispuniti tablicu te nakon završenog rada
zaključiti koje su se od Wilsonovih “14 točaka” ostvarile, a koje nisu. Mogu raspravljati o tome koje
rješenje pojedinog problema smatraju boljim/pravednijim, a svoje mišljenje trebaju obrazložiti i argu-
mentirati. Prijedlog tablice nalazi se u Prilogu.
“Četrnaest točaka” Mirovni ugovori i nakon njih
4. Simulacija mirovnog ugovora s Njemačkom

• Učenike treba podijeliti u grupe koje će raspravljati o odredbama mirovnog ugovora s Njemačkom. Sve
grupe mogu raspravljati o svim pitanjima ili svaka može raspravljati o nekima od njih (broj problema koji
će se zadati učenicima ovisit će o nastavnikovoj procjeni njihovih mogućnosti). Unutar jedne skupine
nastavnici također mogu zadužiti pojedine učenike da problemu pristupe iz određene perspektive:
britanske, francuske, američke, talijanske.
• Učenicima treba pripremiti radne materijale koji mogu sadržavati:
• Kratak prikaz pojedinih problema o kojima se raspravlja, npr. Alsace i Lorraine, Saar, Porajnje,
razgraničenje s Belgijom, Danskom, Čehoslovačkom i Poljskom, Austrija, krivnja za rat, repara-
cije, kolonije, vojska.
• Listu mogućih rješenja (npr. dopustiti da Njemačka zadrži određeno područje/koloniju ili da se
to područje/kolonija privremeno ili trajno dodijeli nekoj drugoj državi, staviti sporno područje pod
privremenu/trajnu upravu Lige naroda, demilitarizacija, reparacije, plebiscit, okupacija i slično).
• Karte, izvorne tekstove, mišljenja zainteresiranih strana i slično.
• Svaka grupa će ponuditi svoja rješenja koja ne moraju biti identična s onima koja su postignuta u
Versaillesu. Kod uporabe ovakvih simulacija nije toliko naglasak na ishodu koliko na razumijevanju
procesa kojima se dolazi do određenih odluka (autentični zadaci). U svakom slučaju, na kraju treba
usporediti rezultate učeničkog rada sa stvarnim mirovnim ugovorima te razmišljati zašto je došlo do
određenih razlika (pogled unatrag ili vremenski odmak ponekad može umanjiti naše razumijevanje
određenih ljudskih iskustava jer, primjerice, mi znamo što se sve događalo nakon 1919., dok ljudi koji
su tada donosili odluke takvo saznanje nisu imali).
• Primjer materijala nalazi se u Prilogu.
56

Svijet nakon rata

Fokus: 1. Odnosi među najutjecajnijim svjetskim državama nakon rata i glavna obilježja britanske, fran-
cuske i američke politike nakon Prvoga svjetskog rata. 2. Teritorijalne promjene koje su se dogodile na
Bliskom istoku.
Izborni sadržaji: Zbivanja na Dalekom istoku: Kina i Japan.
Novi pojmovi: izolacionizam, versajski poredak
Ostali pojmovi: militarizam, cionizam, abdikacija
Ključne godine: 1920-e godine
Ključne osobe: Mustafa Kemal Atatürk

Udžbenici
• U/20-23 (Svijet nakon rata)
Karte
• Dekolonizacija Azije (RB/66)
• Prijenos ostataka francuskih i njemačkih vojnika poginulih u bitki kod Verduna u zajedničku grobnicu u
Douaumontu 1927. godine (U/20).
• Pu Ji, posljednji kineski car – fotografija i biografija (U/21).
• Japanski car Hirohito – fotografija i biografija (U/21).
• Mustafa Kemal Atatürk – fotografija i biografija (U/22).
• Jeruzalem; u prvom planu je Hram na stijeni (U/20).
Izvori
• Izvor 1: Britanska obećanja Arapima i Židovima (Balfourova deklaracija) za vrijeme Prvoga svjetskog
rata (U/22).

• Slijepa karta (RB/10)

Ova nastavna jedinica bavi se glavnim obilježjima versajskog poretka nakon rata te promjenama koje
su se nakon rata dogodile na Bliskom istoku. Izborni sadržaji govore o zbivanjima na Dalekom istoku, tj.
opisuju prilike u Kini i Japanu 1920-ih i 1930 ih godina 20. stoljeća. Predlažemo rad na tekstu udžbenika,
kombinacijom frontalnog i individualnog rada učenika.
57

1. Uvodni dio
• Razgovor o slici u U/20. Potaknuti učenike da razmišljaju o simbolici ovakvog događaja.
Četvrtog dana njemačke ofenzive kod Verduna (25.2.1916.), njemačke jedinice zauzele su francusku
utvrdu Douaumont koja će sljedećih 18 mjeseci postati središte bitke. U bitki kod Verduna stradalo
je oko 800.000 vojnika. U kosturnici koja je otvorena 1927. pokopani su ostaci oko 130.000 neiden-
tificiranih vojnika obiju vojski, njemačke i francuske. Godine 1986., na 70. godišnjicu bitke, francuski
predsjednik F. Mitterand i njemački kancelar H. Kohl prisustvovali su komemoraciji za poginule vojni-
ke u oba rata, a njihove spojene ruke predstavljale su gestu pomirenja dviju država.
2. Obrada gradiva
Predlažemo dva načina obrade gradiva ove nastavne jedinice:
• Obrada nastavne jedinice frontalnim radom, uz uporabu teksta udžbenika i karte. Treba obraditi dvije
teme: 1. Versajski poredak: Učenici uočavaju glavna obilježja politike vodećih svjetskih sila nakon Pr-
voga svjetskog rata te koje su zemlje zadržale vodeći položaj u svijetu, a koje su nezadovoljne svojim
položajem. Tumače pojmove versajski poredak i izolacionizam. 2. Promjene na Bliskom istoku obu-
hvaćaju nestanak Osmanskog Carstva i pojavu Republike Turske i kratak prikaz događanja u bivšim
osmanskim područjima koja su došla pod francusku i britansku upravu (osobito doseljavanje Židova i
arapski zahtjevi za neovisnošću.
• Kao izborni sadržaj, ponuđena je tema o Kini i Japanu. Isti izborni sadržaji postoje i za poslijeratno
razdoblje te mogu predstavljati svojevrsni projekt za učenike tijekom cijele školske godine. Primjerice,
predlažemo da učenici koji odaberu te sadržaje prouče materijale u udžbeniku i radnoj bilježnici, te
tijekom jednog mjeseca/polugodišta/cijele godine prate što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati o
ove dvije dalekoistočne zemlje. Na kraju školske godine mogu prirediti PowerPoint prezentaciju kojom
bi prikazali svoje spoznaje.
• Samostalni rad učenika s fokusom na prvi zadatak u Ukratko (U/23). Na početku sata učenicima treba
ukratko objasniti pojam versajski poredak. Zatim im se zadaje zadatak za samostalni rad koji se može
organizirati kao grupni rad, individualni rad ili rad u paru. Za svaku od država i područja koje se spominju
u tekstu (Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, SAD, Turska, bivša osmanska područja na Bli-
skom istoku, Japan, Kina) učenici trebaju odabrati i zapisati jednu ili dvije činjenice koje najbolje objaš-
njavaju njihov položaj nakon Prvoga svjetskog rata te objasniti svoj odabir. Time vježbaju vještine kritič-
kog mišljenja i pismenog izražavanja (razlikovanje bitnog i nebitnog, razumijevanje značaja događaja,
argumentiranje vlastitog mišljenja temeljeno na činjenicama). Nakon samostalnog rada učenici iznose
svoje zaključke, a razlike u njihovim odgovorima mogu poslužiti kao temelj za razrednu diskusiju.

• Predlažemo ponavljanje pomoću 2. zadatka u Ukratko, U/23.
58

Plan ploče
Velika Britanija održavanje kolonijalnog carstva

Francuska utjecaj u Europi
Italija nezadovoljna dobicima nakon Prvoga svjetskog rata
Njemačka nezadovoljna odredbama mirovnog ugovora
SAD izolacionizam
Turska republika, današnje granice
Bivša osmanska
pod upravom Velike Britanije i Francuske
područja na Bliskom
doseljavanje Židova u Palestinu
istoku
Japan nezadovoljan dobicima nakon Prvoga svjetskog rata
Kina revolucija, republika, građanski rat
Francuska Italija
Velika Britanija Njemačka
Versajski
poredak
Kina SAD
Japan Turska
Bliski Istok
Versajski poredak (ponavljanje)

Za ponavljanje predlažemo dva zadatka u radnoj bilježnici koja ujedno trebaju poslužiti za ocjenu na kraju
prve teme:
• RB/10, slijepa karta (ako pojedini zadaci nisu riješeni na prethodnim satovima)
• RB/8-9, esej Što je versajski poredak? Pišući takav esej, učenici trebaju primijeniti svoja znanja stečena
u ovoj temi i vježbati vještine pismenog izražavanja. Za ocjenjivanje zadataka esejskog tipa preporu-
čamo knjigu D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.,
str. 103-126. Za ovaj rad predlažemo prilagodbu tablica na str. 111-112 ili 113-114, a primjer tablice za
bodovanje eseja donosimo u Prilogu. Ključno je da učenici/učenice budu dobro upoznati s kriterijima,
tj. kategorijama koje će se bodovati.
59

IV. PRILOZI
Prilog 1: Usporedba Wilsonovih “14 točaka” s odredbama mirovnih ugovora
“Četrnaest točaka” Mirovni ugovori i nakon njih
ugovori se trebaju sklapati javno rasprave su bile tajne,

a poražene zemlje na njima nisu sudjelovale
apsolutna sloboda pomorske plovidbe njemačka mornarica pripala pobjednicima
dokidanje ekonomskih prepreka u doba Velike gospodarske krize države podižu zaštitne carine
smanjenje naoružanja samo je njemačka vojska smanjena
uređenje pitanja kolonija zemlje pobjednice

zadržale su većinu svojih i njemačkih kolonija
evakuiranje strane vojske s ruskog teritorija intervencija u Rusiji se nastavila
suverenost Belgije ostvareno
Alsace i Lorraine vratiti Francuskoj ostvareno
uspostava Italije u nacionalnim granicama Italija je dobila niz teritorija na kojima žive Austrijanci,
Slovenci, Hrvati
evakuacija okupacijske vojske s teritorija Rumunjske, ostvareno

Srbije i Crne Gore
autonomija narodima koji žive u Austro-Ugarskoj Austro-Ugarska se raspala
autonomija narodima koji žive u Osmanskom Carstvu Turska je izgubila arapska i grčka područja
obnavljanje poljske države ostvareno
osnivanje Općeg društva naroda ostvareno
60

Prilog 2: Mirovni ugovor s Njemačkom – simulacija
MIROVNI UGOVORI
Mirovni ugovor s Njemačkom službeno je sklopljen 28.6.1919. godine, no rasprave o pojedinim pitanjima
vodile su mjesecima prije samog čina potpisivanja. Tvoj je zadatak u grupi s drugim učenicima raspraviti
određene probleme koji su se pojavili prilikom donošenja odluka. U svakoj grupi, pojedini učenici zastu-
paju stavove jedne od četiriju vodećih država u Versaillesu – SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije.
Odgovore treba obrazložiti, tj. ponuditi argumente za njih. U radu ćete se poslužiti kartom u U/16. Objaš-
njenja nepoznatih pojmova (npr. reparacije, plebiscit) nalaze se u rječniku na kraju udžbenika.
Na kraju usporedi svoje odgovore sa zaključcima mirovne konferencije. Ima li razlika? Kako ih tumačiš?
Što je sve moglo utjecati na odluke ljudi u prošlosti, a što utječe na naša današnja razmišljanja? Razmotri
sljedeće mogućnosti:
• Ljudi 1919. godine nisu mogli unaprijed znati što će uslijediti.

• Ljudi su drukčije gledali na neke probleme.
• Ljudi su emotivnije reagirali na tragediju Prvoga svjetskog rata nego mi danas.
• Ljudi su se rukovodili kratkoročnim ciljevima.…
Granice s Francuskom
1. Alsace i Lorraine dvije su pokrajine koje je Njemačka pripojila nakon francusko-pruskog rata 1871.
godine. U njima živi izmiješano francusko i njemačko stanovništvo. Francuska traži vraćanje ovih dviju
pokrajina, a Njemačka traži plebiscit. Što uraditi:
• vratiti pokrajine Francuskoj
• dopustiti da ih zadrži Njemačka
• staviti sporno područje pod upravu Lige naroda?
2. Saar je važno rudarsko i industrijsko područje Njemačke u kojem se nalaze bogati ugljenokopi. Većina
stanovništva Saara su Nijemci (650 000 Nijemaca). Francuzi su tamo vladali u doba Napoleona, a sada
traže to područje kao nadoknadu za štete u ratu. Primjerice, Francuska je u ratu imala 1,4 milijuna po-
ginulih, 370.000 uništenih i 560.000 razorenih kuća te 40% razorenih rudnika i tvornica jer je područje
zahvaćeno bitkama bilo njezino industrijski najrazvijenije područje. Što uraditi:
• trajno dodijeliti Saar Francuskoj
• staviti ga pod upravu Lige naroda na određeni broj godina (koliko?), a ugljen iz sarskih rudnika
dati Francuskoj dok ne nadoknadi štetu koja je počinjena njezinim rudnicima?
3. Iz strateških i sigurnosnih razloga Francuska traži demilitarizirano Porajnje. To znači da u tom području
uz francusku granicu, u kojem živi 7,5 milijuna Nijemaca, ne smije biti njemačke vojske. Što uraditi:
• odvojiti to područje od Njemačke i formirati ga kao posebnu “slobodnu državu” (francuski pri-
jedlog)
• ostaviti ga Njemačkoj bez ikakvih uvjeta
• ostaviti ga Njemačkoj pod uvjetom da u njemu ne smije biti njemačkih vojnika ni njemačke vojne
aktivnosti?
61

Granice s Poljskom
4. Poljska je između 1772. i 1796. godine tri puta bila podijeljena između Pruske, Habsburške Monarhije i
Rusije. Nakon Prvoga svjetskog rata poljska je država obnovljena, a Poljska je zatražila da joj se vrate
sva područja koja su svojevremeno pripala Pruskoj, a ona ih je prenijela Njemačkoj. Međutim, tu je
iskrsnuo niz problema. U svim dijelovima koji su u 18. stoljeću pripadali poljskoj državi Poljaci više nisu
činili većinu. Što učiniti:
• dodijeliti Poljskoj područja u kojima Poljaci čine više od 50% stanovništva
• dodijeliti Poljskoj područja u kojima Poljaci čine više od 65% stanovništva?
5. Sporno je i područje Poznanja i Zapadne Pruske oko rijeke Visle koje su tražile i Poljska i Njemačka.
Većinu stanovništva u tom području činili su Poljaci. Poseban je problem i teritorij širine oko 100 km (tzv.
koridor) kojim je Poljska trebala dobiti izlaz na Baltičko more no koji je istovremeno dijelio Njemačku na
dva dijela, tj. odvajao Istočnu Prusku od ostatka Njemačke. Što učiniti:
• dati to područje Poljskoj
• ostaviti ga Njemačkoj
• održati plebiscit?
6. Najpogodnija luka za Poljsku na Baltičkom moru bio je grad Gdanjsk (njem. Danzig). No, u njemu je
većinu sačinjavalo njemačko stanovništvo. Što učiniti s Gdanjskom:
• dodijeliti ga Poljskoj
• staviti ga pod upravu Lige naroda kao “slobodni grad”?
7. Sporno je bilo i područje Gornje Šlezije, industrijsko i rudarsko područje bogato ugljenom, željezom,
cinkom i olovom s većinskim njemačkim stanovništvom. Poljaci su ga zahtijevali za sebe, dok su Nijemci
tražili da ostane u sastavu Njemačke. Što učiniti:
• dodijeliti ga Poljskoj
• održati plebiscit te prema rezultatima izjašnjavanja stanovništva podijeliti to područje između
Njemačke i Poljske?
Granice s Belgijom i Danskom

8. Belgija, država koju je Njemačka napala i okupirala u Prvome svjetskom ratu, traži da joj se pripoje dva
njemačka grada: grad Malmédy, koji je pretežno naseljen Valoncima te grad Eupen, koji je važna stra-
teška točka za obranu Belgije. Njemačka traži u ta dva grada plebiscit. Što uraditi:
• dodijeliti Malmédy i Eupen Belgiji
• ostaviti ih Njemačkoj
• staviti gradove pod upravu Lige naroda?
9. Godine 1864. Pruska je oduzela Danskoj pokrajinu Schleswig, uz dogovor da će se u sjevernom dijelu
te pokrajine, gdje je većinsko dansko stanovništvo, održati plebiscit. No, ta se odluka nikad nije provela.
Danska na mirovnoj konferenciji zahtijeva rješavanje tog pitanja. Što uraditi:
• ostaviti pokrajinu Njemačkoj
• dodijeliti cijeli Schleswig Danskoj
• održati plebiscit te na temelju izjašnjavanja stanovništva podijeliti pokrajinu između Danske i
Njemačke?
62

Granice s Austrijom i Čehoslovačkom
10. Poslije raspada Austro-Ugarske, dosljedna primjena načela nacionalnosti podrazumijevala bi i pravo
njemačkih dijelova bivše monarhije na ujedinjenje s Njemačkom. U Austriji je nakon raspada Austro-
Ugarske živjelo sedam milijuna stanovnika koji su dijelili s Njemačkom isti jezik i kulturu. Zimi 1918./1919.
bila dosta rasprostranjena ideja o ujedinjenju s Njemačkom. Što učiniti:
• dozvoliti ujedinjenje dviju država
• zabraniti ujedinjenje dviju država
• neko drugo rješenje.
11. Tri milijuna Nijemaca živjelo je i u Sudetskom području u novoj čehoslovačkoj državi. Međutim, tamo su
Nijemci bili uglavnom izmiješani s Česima, a Sudeti su bili i važno industrijsko područje Čehoslovačke.
Što učiniti:
• dodijeliti to područje Njemačkoj
• ostaviti ga Čehoslovačkoj
• neko drugo rješenje?
Ratna odšteta
12. Jedno od najvažnijih pitanja je ratna odšteta koju Njemačka treba platiti zemljama pobjednicama za
goleme materijalne štete u ratu. Najveće ljudske i materijalne gubitke pretrpjele su Francuska i Belgija,
no na ratnu odštetu računaju i neke druge zemlje na čijem se teritoriju nije vodio rat (npr. Velika Britanija,
Italija). SAD ne zahtijevaju nikakvu ratnu odštetu. Kome sve Njemačka treba platiti ratnu odštetu:
• Velikoj Britaniji; Francuskoj; Belgiji; Italiji; SAD-u
• nekoj drugoj zemlji: ________________________________________.
13. Što sve treba obuhvatiti ratnom odštetom:

• materijalna razaranja
• mirovine civilnim i vojnim invalidima rata
• nadoknade porodicama poginulih vojnika
• _________________________________________________________.
14. Koliko treba iznositi ratna odšteta (u milijardama zlatnim markama):

• 480 mlrd. (britanski prijedlog)
• 800 mlrd. koje treba isplatiti u 50 godina (francuski prijedlog)
• 120 mlrd. koje treba isplatiti u 35 godina (američki prijedlog)
• 100 mlrd. (njemački prijedlog)
• neki drugi prijedlog: ________________________________________.
63

Ostala pitanja
15. Pobjedničke zemlje zahtijevaju da se Njemačka proglasi jedinim krivcem za rat. Njemačka se tome
protivi. Što učiniti:
• proglasiti Njemačku jedinim krivcem za izbijanje Prvoga svjetskog rata
• izostaviti odredbu o krivnji za rat iz mirovnog ugovora
• neko drugo rješenje: ________________________________________.
16. Predstavnici pobjedničkih država, naročito Francuska, smatrali su da Njemačku treba onemogućiti da
ponovno ugrozi svjetski mir. Njemačka je 1919. godine pod oružjem imala 400.000 vojnika, a mogla je
mobilizirati blizu 2 milijuna vojnika. Što učiniti s njemačkom vojskom i mornaricom:
• ostaviti je kakva je bila
• drastično je smanjiti (broj vojnika: ________________________ )
• smanjiti vojske svih zemalja
• neki drugi prijedlog: _____________________________________________.
17. Što učiniti s njemačkim kolonijama:

• ostaviti ih Njemačkoj
• dodijeliti ih Velikoj Britaniji i Francuskoj
• staviti ih pod upravu Lige naroda
• dati im nezavisnost
• neko drugo rješenje: ___________________________________.
64

Prilog 3: Tablica za ocjenjivanje zadatka esejskog tipa
Razina Bodovi Opis

Znanje Odgovor na pitanje Izgled i struktura rada
1. razina 0-2 Odgovor pokazuje malo ili nimalo Odgovor je uglavnom skup izoliranih Pismeni rad je skroman, malo ili ni-
potrebnog znanja. podataka i nepovezanih tvrdnji malo uređen te nema jasnu strukturu.
koje su malo ili nimalo povezani s
pitanjem. Izražavanje je nejasno,
a pravopisne pogreške utječu na
razumijevanje teksta.
2. razina 3-4 Znanje pokazano u odgovoru je Odgovor na pitanje je djelomičan. Vide se pokušaji uređivanja pis-
ograničeno, a podaci ponekad Pravopisne pogreške dijelom utječu menog rada. Sadrži uvod, zaključak,
netočni. na razumijevanje teksta, a izražavanje odlomke, no nije posve jasno što
je ponekad nejasno. pripada kojem dijelu.
3. razina 5-6 Pokazano znanje uglavnom je točno i Odgovor je većim dijelom povezan Tekst je sređen, a struktura razum-
većinom dovoljno za objašnjenje. s pitanjem. Uglavnom je opisan ili u ljiva, te svaki dio ima primjerenu
pripovjednom obliku. Ima pravo- funkciju.
pisnih pogrešaka, ali ne utječu na
razumijevanje teksta, a izražavanje
je jasno.
4. razina 7-8 Odgovor je dobar, primjeren i potkri- Odgovor je jasno povezan s U uvodu je jasno naznačen problem,
jepljen točnim podacima. pitanjem. Rad je bez ili s vrlo malo svaki odlomak započinje rečenicom
pravopisnih pogrešaka, a izražavanje koja upućuje o čemu se raspravlja, a
razgovijetno i primjereno zadatku. zaključak pokazuje da učenik/učenica
Pokazuje određenu razinu analitičkih svjesno primjenjuje svoje znanje
sposobnosti. kako bi pokušao/pokušala vrednovati
i prosuđivati povijesne probleme.
Napomena: Ovdje je primijenjena tehnika bodovanja, a bodovi su raspoređeni na 5 razina. Za prvu razinu
predviđene su ocjene nedovoljan i dovoljan, za drugu razinu ocjena dobar, za treću razinu ocjena vrlo
dobar, te za četvrtu razinu ocjena odličan.
65

2. DEMOKRATSKI PROCESI
IZMEÐU DVA RATA
Kako su Prvi svjetski rat i poslijeratne gospodarske krize utjecali na demokratske procese
između dva rata?
Ova se tema nadovezuje na temu Versajski poredak te je usko povezana s temom Totalitarni režimi između
dva rata. Sve tri teme čine jednu cjelinu unutar koje je moguće uspoređivati politički, gospodarski i druš-
tveni razvoj u 1920-im i 1930-im godinama, demokracije, diktature i totalitarne režime i slično. Sadržaji
ove teme dijelom su novi. To se prvenstveno odnosi na nastavnu jedinicu koja govori o obilježjima parla-
mentarnih demokracija te o društvenim promjenama u međuraću. Zasebnu nastavnu jedinicu čini Velika
gospodarska kriza te njezin utjecaj na razvoj društva u SAD-u i nekim europskim zemljama.
Za učenike u osnovnoj školi nije potrebno detaljno razrađivati povijest europskih zemalja i SAD-a u me-
đuraću, već upoznati osnove političkog ustroja na primjeru jedne od država te ispravno protumačiti neke
pojmove koji se javljaju u tekstu. Više je riječ o pregledu gradiva, a ne o detaljnoj obradi. Tekst udžbenika
nudi neka zajednička obilježja političkog ustroja demokratskih europskih država te kao mogućnost izbor-
nih sadržaja politički ustroj SAD-a.
U ovoj su temi naglašeni i sadržaji o društvenim promjenama i svakodnevici. Pritom je naglasak na općem
pravu glasa za muškarce, širenju prava glasa za žene i općenito promjenama u položaju žena (rad, obitelj,
obrazovanje), radničkom zakonodavstvu i poboljšanju položaja radnika, urbanizaciji i razvoju gradova te
novim oblicima masovne zabave. Izvori donose različite perspektive, tj. govore o licu i naličju promjena
koje su se događale u gospodarstvu, društvu i svakodnevnom životu ljudi u 1920-im i 1930-im godinama,
što upućuje učenike da procjenjuju njihove pozitivne i negativne strane. U nastavnoj jedinici o Velikoj gos-
podarskoj krizi naglasak je na upoznavanju uzroka i posljedica velike gospodarske krize, a učenike treba
poticati da razmišljaju o njezinom utjecaju na demokratske procese u svijetu.
Problemsko pitanje vezano je uz dva koncepta: kauzalnost (posljedice) i promjene. Treba usmjeravati
učenike tijekom cijele teme (može se naglasiti na početku teme te postaviti na kraju svake nastavne jedi-
nice) te omogućiti sintezu njezinih sadržaja prilikom ponavljanja teme.
Ovdje predlažemo izvedbeni plan teme u 5 nastavnih sati: 4 sata obrade i jedan sat ponavljanja i usustav-
ljivanja gradiva. Nastavnik/nastavnica može odabrati obradu ove teme i u manjem broju sati (3+1, 2+1).
To se osobito odnosi na nastavnu jedinicu Velika gospodarska kriza koja se može obraditi i u jednom na-
stavnom satu. U tom slučaju odabrat će se samo neke od predviđenih nastavnih aktivnosti.
Očekivana učenička postignuća na kraju ove teme (ciljevi)

• Pokazati osjećaj za kronologiju razlikovanjem 1920-ih i 1930-ih godina, te njihovih temeljnih obilježja.
• Pokazati osnovno razumijevanje pojma demokracije.
• Nabrojati najvažnije društvene promjene u poslijeratnom svijetu (širenje prava glasa, radnička prava,
oblici masovne zabave).
• Svojim riječima protumačiti što je Velika gospodarska kriza.
66

• Napisati pismeni rad koji ima jasnu strukturu (uvod, razrada podijeljena na odlomke, zaključak).
• Uočiti važnost poštivanja ljudskih prava.

• Svojim riječima definirati pojmove koje traži plan i program (U/24).
• Svojim riječima protumačiti osnovna obilježja političkog i gospodarskog ustroja parlamentarnih demo-
kracija (U/27).
• Razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize, te nabrojati neke od njih. Razumjeti zašto je
kriza bila sveobuhvatna.
• Uspoređivanjem izvora koji donose različite opise određenih društvenih pojava (U/29 i 35) razvijati
vještine kritičkog mišljenja.
• Opisivanjem slikovnog materijala, te objašnjavanjem vlastitih argumenata o značaju određenih pitanja
(zadaci u U/30 i 36 i RB/11) razvijati vještine usmenog komuniciranja.
• Učiti kako odabirati i kombinirati podatke iz različitih izvora te izrađivati strukturirane radove (završni rad
u obliku eseja).

• Razumjeti razlike u gospodarskom i društvenom razvoju SAD-a i europskih zemalja.
• Na primjeru Izvora 1 i 2 u U/29 pokazati jasno razumijevanje kompleksnosti društvenih pojava.
• Znati potkrijepiti svoje mišljenje dobro odabranim argumentima (npr. odabir najvažnijih društvenih pro-
mjena ili uzroka i posljedica Velike gospodarske krize – zadaci u U/30 i 36).
• Navesti razloge zašto ljudi mogu imati različita mišljenja o istim povijesnim pojavama (izvori u U/29 i 35).
• Odabrati, organizirati i upotrebljavati relevantne informacije iz pisanih i slikovnih izvora, te teksta udžbe-
nika, kako bi proizveli jasne, koncizne i dobro strukturirane naracije (završni rad u obliku eseja).
67

68
II. IZVEDBENI PLAN
2. DEMOKRATSKI PROCESI IZMEĐU DVA RATA
Nastavna
jedinica Oblici rada Nastavna
Tip sata Očekivana učenička postignuća Nastavne strate- sredstva i

Aktivnosti za učenike Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto (zadaci nastave) gije, metode i pomagala (mediji
izvođenja postupci poučavanja)
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Parlamentar- Učenici: Rad na tekstu U/25-27 – Frontalni rad U/25-27 Hrvatski jezik –
ne demokracije: • znaju opisati u glavnim crtama prilike u europskim zemlja- pronalaziti i definirati ključne jezično izražavanje
Europa i SAD ma i SAD-u nakon Prvoga svjetskog rata pojmove Metode usmenog Slika u U/25 u usmenoj formi
• znaju svojim riječima objasniti obilježja parlamentarnih izlaganja, razgovora,
Obrada demokracija te pronalaze primjere Rad na kartama u U/12 i čitanja i rada na tekstu, Shema u U/26 Geografija –
• znaju na karti pokazati zemlje koje se spominju u udžbeniku RB/12– snalaženje na karti demonstracije pisanja snalaženje na karti
Učionica (snalaženje na karti) Karta u U/12
• na primjeru SAD-a znaju objasniti što je trodioba vlasti Izborni sadržaj – SAD (vidjeti Odgoj i obrazo-
• razumiju pojam inflacija i znaju ga objasniti svojim razradu). Preporučamo ipak Karta Sjeverna vanje za ljud-
riječima analizu sheme u U/26 za sve Amerika, RB/12 ska prava i
• razumiju demokratske ideje na kojima počivaju suvremeni učenike. demokratsko
politički sustavi, znaju ih objasniti svojim riječima te Prilog 1 građanstvo
pronaći primjere
2. Društvo i Učenici: Rad na tekstu i slikama u Frontalni rad U/27-30 Hrvatski jezik –
svakodnevica • znaju nabrojati društvene promjene u poslijeratnom svijetu U/27-30 (vidjeti razradu) jezično izražavanje,
u 1920-im (širenje prava glasa, širenje socijalnih prava) i ilustrirati ih Slike u U/27, 28, 30 argumentiranje
godinama primjerima Analiza Izvora 1 i 2 u U/29 Prema odabiru nas-
• znaju nabrojati neke od oblika masovne zabave – mogućnost grupnog rada tavnika: Individualni/ Izvor 1 i 2, U/29 Glazbena kultura
Obrada • razumiju pojmove «lude dvadesete» i sufražetkinje (vidjeti razradu). Kombinirati grupni rad/ rad u paru – jazz
te ih znaju objasniti svojim riječima sa zadatkom 1, RB/11. RB/11, zad. 1
Učionica • analiziraju i interpretiraju povijesne izvore koji donose Odgoj i obrazo-
suprotstavljene podatke te ih znaju ocijeniti i povezati Metoda usmenog Prilog 2 vanje za ljud-
• radeći na izvorima razvijaju sposobnost uočavanja bitnog, izlaganja, razgovora, ska prava i
te usmenog/ pismenog izražavanja (pronalaze ključne riječi, čitanja i rada na tekstu, demokratsko
izrađuju bilješke, objašnjavaju svoje stavove) pisanja, demonstracije građanstvo
• razumiju važnost ljudskih prava i ravnopravnosti među
spolovima
3.8.2007 17:37:46
Nastavna
Tip sata Očekivana učenička postignuća Nastavne strate- sredstva i
Aktivnosti za učenike Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto (zadaci nastave) gije, metode i pomagala (mediji
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Velika Učenici: Analiza uzroka i posljedica Frontalni rad U/31-33 – tekst i Hrvatski jezik –
gospodarska • znaju razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize velike gospodarske krize ilustrativni materijali jezično izražavanje
kriza – uzroci i te nabrojati neke od njih pomoću zadatka 2 u RB/11- Prema odabiru
posljedice • razumiju pojmove Velika gospodarska kriza i burza 12 te analize statističkih nastavnika: individualni Izvor 1, U/33
te ih znaju objasniti svojim riječima podataka u U/34 rad/ rad u paru
Obrada • uče analizirati i interpretirati statističke podatke Karta Sjeverna
• znaju potkrijepiti svoje zaključke argumentima (zadatak 2, Metoda usmenog Amerika, RB/12
Učionica RB/9-10) izlaganja, razgovora,
čitanja i rada na tekstu, RB/11-12, zadatak 2
4. Traženje Učenici: Analiza Izvora 2 i karikature Grupni i frontalni rad U/34-36 – tekst i Hrvatski jezik –
izlaza iz krize • uočavaju kako je gospodarska kriza na različite načine u U/35 – povezivanje s mjera- ilustrativni materijali jezično izražavanje
utjecala na razvoj demokracije u pojedinim zemljama ma New Deala prikazanima Prema odabiru
Obrada • radeći na Izvoru 2 te karikaturi u U/35 znaju razlikovati na shemi u U/34, uočavanje nastavnika: individualni Izvor 2, U/35 Odgoj i obrazo-
činjenice od nečijeg mišljenja, interpretirati tekstove koji različitih stavova o mjerama rad/ rad u paru vanje za ljud-
Učionica donose različita mišljenja te na temelju njih donositi New Deala, razlikovanje Karta Sjeverna ska prava i
određene zaključke činjenica od mišljenja Metoda usmenog Amerika, RB/12 demokratsko
• uočavaju važnost poštivanja ljudskih prava izlaganja, razgovora, građanstvo
5. Demokratski Učenici: Rasprava o odgovoru na prob- Frontalni rad RB/12-13, zadatak 3 Hrvatski jezik –
procesi izme- • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko lemsko pitanje iz uvoda. jezično izražavanje
đu dva rata pitanje Grupni rad/ individualni (argumentiranje,
• razvijaju sposobnost usmenog izražavanja Pozitivne i negativne strane rad izražavanje svojih
Ponavljanje • zadacima za samostalni rad potiču se na pronalaženje i života u SAD-u između dva misli i stavova u
upoznavanje različitih izvora informacija, te razvijaju interes rata – priprema za rješavanje Metoda razgovora, pisanoj i govornoj
Učionica za predmet i razdoblje zadatka 3 u RB/12-13. pisanja, demonstracije formi)
• sažimaju naučeno kako bi proizveli novu cjelinu
• uvažavaju različite stavove u diskusiji Upute za pisanje eseja
• iznošenjem stavova u grupi razvijaju samopouzdanje
69
3.8.2007 17:37:46
Demokratski procesi između dva rata (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata u ovoj temi predlažemo upoznavanje s njezinim sadržajima (sadržaji, poj-
movi, kronologija) pomoću uvodne stranice u U/25. Razgovor o problemskom pitanju možemo potaknuti
pomoću sljedećeg teksta:
DEMOKRATSKI PROCESI IZMEÐU DVA RATA

Kako su Prvi svjetski rat i poslijeratne gospodarske krize
utjecali na demokratske procese između dva rata?
U prvoj temi si naučio/naučila kako su iskustva Velikog rata snažno utjecala na oblikovanje poslijeratnog
svijeta. U ovoj ćeš temi očiti o obilježjima parlamentarnih demokracija u Europi i SAD-u. Pritom ćeš:
• Upoznati lice i naličje značajnih promjena koje su se događale u gospodarstvu, društvu i

svakodnevnom životu ljudi u 1920-im i 1930-im godinama.
• Procjenjivati pozitivne i negativne strane tih promjena.
• Upoznati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize te razmišljati o njezinom utjecaju na
demokratske procese u svijetu.
Parlamentarne demokracije: Europa i SAD

Fokus: Gospodarske i političke prilike u Europi i SAD-u nakon Prvoga svjetskog rata (komparacija)
Izborni sadržaji: Sjedinjene Američke Države
Novi pojmovi: inflacija, «lude dvadesete», sufražetkinje
Ostali pojmovi: demokracija, diktatura, federacija, trodioba vlasti, parlamentarizam, masovna zabava
Ključne godine: 1920-te godine
Udžbenik
• U/24 (Demokratski procesi između dva rata)
• U/25-30 (Parlamentarne demokracije: Europa i SAD)
Karte
• Sjeverna Amerika (RB/12)
• Amerikanke prvi puta glasuju na izborima 1920. godine. (U/24)
• Useljenička obitelj na brodu za Ameriku. (U/25)
• Shema u U/26 (Bijela kuća, Kongres, Vrhovni sud).
• Sufražetkinje. (U/27)
• Ilustracija iz njemačkoga modnog časopisa koja prikazuje modu u 1920-ima. (U/28)
70

• Boca Coca Cole svoj je oblik dobila 1915. godine. (U/28)
• Njemački slikar Otto Dix prikazao je na slici atmosferu Berlina u 1920-im godinama. Od 1927. bio je
profesor umjetnosti u Dresdenu. Godine 1933. otpustili su ga nacisti. (U/28)
• Strip o Supermanu bio je jedan od brojnih stripova koji su počeli izlaziti u SAD-u u međuratnom razdo-
blju. (U/28)
• Radnici rastavljaju bar nakon uvođenja prohibicije u SAD-u. (U/30)
Izvori
• Izvor 1: Ulomak iz knjige Povijest Sjedinjenih Američkih Država. Američki povjesničari opisuju život Ame-
rikanaca u 1920-im godinama.
• Izvor 2: Ulomak iz knjige Debunking History. Britanski povjesničari govore o naličju «ludih dvadesetih»
u SAD-u.

• Ukratko, prvi i drugi zadatak (U/30)
• Za razmišljanje…, drugi zadatak (U/30)
• Zadatak 1 u RB/11

Ova nastavna jedinica bavi se gospodarskim i političkim prilikama u Europi i SAD-u nakon Prvoga svjet-
skog rata. Također uspoređuje politički ustroj parlamentarnih demokracija. U odnosu na problemsko pita-
nje, ova tema treba učenike uvesti u opće razumijevanje demokratskog ustroja političke vlasti. Kao izborni
sadržaj ponuđen je primjer SAD-a.
Predlažemo da se gradivo ove nastavne jedinice podijeli na dva nastavna sata:

1. Parlamentarne demokracije: Europa i SAD
2. Društvo i svakodnevica u 1920-im godinama
Ako se nastavnik/nastavnica odluči za obradu gradiva u jednom nastavnom satu, odabrat će neke od
planiranih aktivnosti.

Prvi sat: Parlamentarne demokracije: Europa i SAD
Prvi sat temeljio bi se na frontalnom radu. Učenici trebaju steći razumijevanje osnovnih pojmova vezanih
za funkcioniranje parlamentarnih demokracija. Predlažemo komparaciju gospodarskih i političkih prilika
u Europi i SAD-u pomoću teksta u U/25-27 (poglavlje Obilježja parlamentarnih demokracija u Europi te
Sjedinjene Američke Države).
1. Uvodni dio
• Slika u U/25 (obitelj iseljenika na brodu za SAD) pogodna je kao motivacijski uvod u sat. Omogućava
da se učenici prisjete migracija iz europskih zemalja u SAD na prijelazu iz 19. u 20. st. te raspravu o
razlozima iseljavanja. Omogućite im da razmišljaju o slici kao o povijesnom izvoru: što možemo na
temelju nje zaključiti, a što samo nagađati.
2. Obrada: Parlamentarne demokracije i njihova obilježja

• Tekst u U/25-27 omogućava komparaciju između Europe i SAD-a: uočavanje sličnosti i razlika gos-
podarskog razvoja Europe i SAD-a nakon Prvoga svjetskog rata, upoznavanje s obilježjima političkog
ustroja: uočavanje sličnosti i razlika gospodarskog razvoja Europe i SAD-a nakon Prvoga svjetskog
71

rata, upoznavanje s obilježjima političkog ustroja. Prilikom obrade sadržaja o obilježjima gospodar-
skog i političkog razvoja Velike Britanije, Francuske i SAD-a učenici trebaju ponoviti i primijeniti znanja
koja su stekli u prethodnoj temi.
Velika Britanija
• Jedna od dviju najutjecajnijih država u Ligi naroda.
• Parlamentarna monarhija.
• Kolonijalno carstvo u Africi i Aziji.
Francuska
• Jedna od dviju najutjecajnijih država u Ligi naroda.
• Parlamentarna republika.
• Za one koji žele više: Mala Antanta.
SAD
• Republika.
• Prva gospodarska sila svijeta.
• «14 točaka» i predsjednik Wilson.
• Politika izolacionizma i odnos prema Ligi naroda.
• Za one koji žele više: «Amerika Amerikancima».
• S obzirom da je poglavlje Sjedinjene Američke Države dio izbornih sadržaja, predlažemo da jedan
učenik/učenica unaprijed pripremi kraće izlaganje u kojem će istaknuti ključna obilježja razvoja SAD-a
u međuraću; pritom se može poslužiti i drugim materijalima koji postoje o SAD-u u udžbeniku.
• Rad na karti u U/12 – učenici primjenjuju svoje znanje i pokazuju na karti zemlje koje se spominju u
tekstu.
• Analiza sheme u U/26 (ustroj središnje vlasti u SAD-u) i objašnjavanje pojma trodioba vlasti. Ova shema
omogućava i aktualizaciju znanja, tj. razgovor o političkim prilikama u SAD-u danas. Predlažemo da se
ova shema napravi sa svim učenicima.
3. Ponavljanje i utvrđivanje gradiva

• U zaključnom dijelu sata učenici mogu:
• Primjena znanja: Učenici trebaju primijeniti svoje znanje o temeljnim pojmovima koji se navode u
drugom zadatku u U/30 (Za razmišljanje…) u analizi hrvatskog Ustava. U njemu trebaju pronaći
odredbe koje se odnose na pojmove koji se navode u zadatku.
• Razmisliti kako se osnovna ljudska prava mogu povezati s njihovim iskustvima. U tome može
poslužiti i tekst Konvencije UN-a o pravima djece (U/240).
• Razmisliti kako gradivo ove nastavne jedinice pridonosi odgovoru na problemsko pitanje u ovoj
temi (npr. stabilnost/nestabilnost granica u Europi, demokratska tradicija, pojava diktatura, stabi-
lan demokratski razvoj u SAD-u).
Drugi sat: Društvo i svakodnevica u 1920-im godinama

Drugi sat bavio bi se promjenama u društvu i svakodnevici nakon Prvoga svjetskog rata (U/27-30, Druš-
tvo i svakodnevica u poraću). Središnja aktivnost vezana je uz rad na Izvorima 1 i 2 u U/29 te zadatku 1 u
RB/11.
1. Uvodni dio
• Motivacijski uvod u sat: razgovor o slici u U/24.
72

2. Obrada: Promjene u društvu i svakodnevnom životu ljudi
• Predlažemo da se u prvom dijelu sata pomoću slikovnog materijala u U/27-30 obrade promjene koje
su se dogodile u društvu i svakodnevici nakon Prvoga svjetskog rata. Okosnicu čine sljedeća znanja:
širenje prava glasa (opće pravo glasa za muškarce, pravo glasa za žene u nekim zemljama), socijalna
prava (kraće radno vrijeme, zdravstvena zaštita, mirovina i sl.), masovna zabava (kinematografi, ple-
snjaci, sportska događanja, jazz) i «lude dvadesete».
3. Vježba: Rad s izvorima

• U drugom dijelu sata predlažemo rad na Izvoru 1 i 2. Rad na ova dva izvora jest ujedno jedan od koraka
koji vode uspješnom rješavanju zadatka 3 u RB/12-13, koji predlažemo kao završni rad u ovoj temi.
Moguće su sljedeće aktivnosti:
• Aktivnost 1: Od učenika možemo zatražiti da iz svakog teksta izdvoje 5 ključnih riječi koje ga
najbolje opisuju. Ovaj zadatak može rješavati u grupnom radu, u radu u paru te individualnim
radom učenika. Učeničke skupine mogu dobiti različite tekstove, tako da dio učenika obrađuje
jedan, a dio drugi tekst.
• Aktivnost 2: Analiza tekstova pomoću zadatka 1 u RB/11.
• Aktivnost 3: U oba slučaja, nakon početnog rada može uslijediti diskusija o tome kako selekcijom
određenih događaja mogu nastati jednostrani prikazi.
• Prijedlog za projektni rad: Na temelju jednog od ovih dvaju izvora, učenici mogu provesti daljnja istra-
živanja te izraditi plakate na kojima će prikazati pozitivne/ negativne strane života u SAD-u u 1920-im
godinama. Također se može organizirati razredna rasprava o licu i naličju «ludih dvadesetih».

• U zaključnom dijelu sata učenici trebaju ponovno razmisliti kako gradivo ove teme pridonosi odgovoru
na problemsko pitanje iz uvoda (širenje prava glasa, socijalna prava).
Prijedlog plana ploče
Gospodarske prilike Političke prilike Društvo i svakodnevica u poraću
Europa Europa Širenje prava glasa

ratna razaranja republike i monarhije Radnička prava
poratna kriza parlamentarna demokracija Položaj žena
spor oporavak gospodarstva diktature i autoritarni režimi
granice
SAD SAD «Lude dvadesete»

gospodarski uspon republika Oblici masovne zabave:
prva gospodarska sila svijeta federacija film, radio, jazz
useljavanje trodioba vlasti sportske priredbe, plesnjaci
granice novine i časopisi
73

Velika gospodarska kriza 1929. – 1933.
Fokus: Uzroci i posljedice Velike gospodarske krize te njezin utjecaj na demokratske procese u svijetu.
Novi pojmovi: burza, Velika gospodarska kriza
Ostali pojmovi: dionice, New Deal
Ključne godine: 1929. – 1933. (Velika gospodarska kriza)
Ključne osobe: Franklin D. Roosevelt
Udžbenik
• U/31-36 (Velika gospodarska kriza 1929. – 1933.)
• Red za hranu u San Franciscu u doba Velike gospodarske krize. (U/31)
• «Crni petak» na burzi u Wall Streetu u New Yorku. (U/32)
• Nezaposleni radnik u SAD-u u doba Velike gospodarske krize. (U/33)
• Fotografija i biografija američkog predsjednika Roosevelta. (U/36)
• Mjere New Deala. (U/34)
• Britanska karikatura Nezakonit akt. (U/35)
Statistički podaci
• Statistički podaci o opadanju industrijske proizvodnje i nezaposlenosti 1929. i 1933. godine (U/34)
Izvori
• Izvor 1: Novinar Karl Monroe opisuje javne kuhinje 1930. u doba velike gospodarske krize (U/33)
• Izvor 2: Pisma američkom predsjedniku Rooseveltu i njegovoj supruzi (U/35)

• Ukratko i Za razmišljanje… – svi zadaci (U/36)
• Zadatak 2 u RB/11-12

Ovo se gradivo može obraditi u jednom ili dva sata, ovisno o nastavnim aktivnostima koje se planiraju. U
nastavku je razrađen model u kojem se gradivo obrađuje u dva školska sata. Na prvom satu obrađuju se
uzroci i širenje krize, a na drugom traženje izlaza iz krize. Ako se nastavnik/nastavnica odluči za obradu
u jednom nastavnom satu, odabrat će one aktivnosti koje smatra najprimjerenijima za svoje učenike, a
gradivo može obrađivati frontalnim radom ili nekima od oblika samostalnog rada učenika. Ako se planira
grupni rad u okviru jednog nastavnog sata, predlažemo da sve grupe rade na istim materijalima, s na-
glaskom na rješavanje zadatka 2 u RB/11-12. Cilj ovakvog rada bio bi da učenici uče procjenjivati značaj
pojedinih uzroka i posljedica te argumentima podupirati svoje mišljenje.
74

Prvi sat: Uzroci i posljedice krize
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva, osobito onoga koje se odnosi na gospodarski oporavak nakon Prvoga svjetskog
rata.
2. Obrada
2.1 Uzroci krize

• Prvi korak je obrada uzroka krize; pritom će poslužiti tekst i materijali u U/31-33. Prvo poglavlje – Uzroci
krize (U/31-32) – treba povezati s prethodno obrađenim gradivom: razlikama u gospodarskom razvoju
između europskih država i SAD-a u 1920-im godinama. Tako bi se prva aktivnost fokusirala na uoča-
vanje snaga i slabosti američkog gospodarstva u 1920-im godinama (ujedno i uzroka koji su doveli
do izbijanja Velike gospodarske krize). Predlažemo obradu ovog gradiva pomoću teksta u U/26 i 31 te
razgovora s učenicima.
2.2 Početak krize i njezino širenje

• Drugi korak je obrada izbijanja i širenja krize. Riječ je o poglavljima Početak krize i njezina obilježja (U/32)
te Kriza se širi (U/32). Predlažemo da se to gradivo obradi u kraćem razgovoru s učenicima u kojem treba
razjasniti pojmove burza, dionica, slom burze u Wall Streetu, širenje krize, sveobuhvatnost krize.
2.3 Posljedice krize

• Treći korak jest obrada posljedice krize. Predlažemo da taj dio učenici urade nekim od oblika samo-
stalnog rada učenika (individualni rad, grupni rad, rad u paru), koristeći materijale u udžbeniku: slika
u U/31, Izvor 1 i slika u U/33 statistički podaci u U/34. Učenici ih analiziraju tako da prilikom njihova
proučavanja pronađu odgovor na pitanje: Kako je kriza utjecala na svakodnevni život ljudi?

• Za ponavljanje gradiva predlažemo rješavanje zadatka 2 u RB/11. Učenici pritom trebaju vježbati
kritičko mišljenje te argumentiranje svojih stavova.
Drugi sat: Traženje izlaza iz krize
1. Uvodni dio
• Predlažemo da se učenici uvedu u temu pitanjem: Što mislite, koje bi mjere trebalo poduzeti da se
zaustavi kriza? U kraćem razgovoru učenici mogu iznositi svoje pretpostavke temeljene na znanju o
uzrocima i posljedicama krize iz prethodne nastavne jedinice.
2. Obrada: Traženje izlaza iz krize

• Na početku učenike treba kratko uputiti da će mjere za izlazak iz krize proučavati na primjeru SAD-a
te upoznati ih s likom predsjednika Roosevelta (biografija u U/36). Slijedi rad na Izvoru 2. Učenici će
pročitati dva pisma i uočiti razlike u stavovima njihovih autora. Posebice treba obratiti pozornost na dva
pitanja: Koje su mjere New Deala mogle pomoći obitelji iz prvog pisma? Kako bi odgovorio/la na drugo
pismo da si na mjestu E. Roosevelt? Predlažemo aktivnost u kojoj u bi dio učenika radio prvi, a drugi
zadatak (pritom učenici mogu biti podijeljeni i u grupe). Oba zadatka traže povezivanje s podacima
koji se navode u shematskom prikazu u U/34, pa tako učenici stječu znanja i o mjerama New Deala za
izlazak iz krize.
75

• Na ovu aktivnost može se nadovezati sljedeća, vezana uz pristaše i protivnike New Deala. Predlažemo
da se započne razgovorom o karikaturi u U/35. Učenici u početku opisuju karikaturu, no važno je da
uoče kako je ne mogu dobro razumjeti bez poznavanja konteksta u kojem je nastala (vidjeti objašnje-
nje). Zatim im možemo pružiti dodatna objašnjenja (vidjeti tekst uz karikaturu te povezati sa zadaćama
Vrhovnog suda u SAD-u u U/26), nakon čega će povezati karikaturu s pismima u Izvoru 2 i razmišljati
o razlozima zašto su neki ljudi podržavali New Deal, a drugi mu se protivili.
• Konačno, treba naglasiti razliku između načina na koji je izlaz iz krize tražio SAD, gdje je New Deal
pomogao jačanju demokracije, u odnosu na zemlje kao što su Njemačka, Italija i Japan, gdje je kriza
pomogla da se na vlasti učvrste totalitarni režimi.

• U zaključnom dijelu sata učenici mogu razmišljati kako znanja ove nastavne jedinice pridonose odgo-
voru na problemsko pitanje Kako su Prvi svjetski rat i poslijeratne gospodarske krize utjecali na demo-
kratske procese između dva rata?
Prijedlog plana ploče
VELIKA GOSPODARSKA KRIZA (1929. – 1933.)
TRAŽENJE IZLAZA IZ
UZROCI I POVOD POSLJEDICE
KRIZE
Viškovi u poljoprivredi i industriji Propadanje banaka New Deal u SAD-u

Slaba kupovna moć Propadanje poduzeća • državni kapitalizam
Kupovanje na kredit Smanjuje se uvoz sirovina • poticanje zapošljavanja orga-
Carinske barijere Raste broj nezaposlenih niziranjem velikih javnih radova
Trgovanje dionicama • poboljšanje položaja radnika
Slom burze u New Yorku • pomoć siromašnima
Demokratski procesi između dva rata (ponavljanje)

Kako organizirati nastavu
• U prvom dijelu sata predlažemo aktivnost u kojoj bi učenici trebali ponuditi svoje odgovore na problem-
sko pitanje (Kako su Prvi svjetski rat i poslijeratne gospodarske krize utjecali na demokratske procese iz-
među dva rata?). Osobito treba raspraviti kako su dva događaja – Prvi svjetski rat i Velika gospodarska
kriza – utjecali na širenje ili ograničavanje demokratskih prava. Učeničke odgovore treba usmjeravati
tako da osvijetle različite strane ovog pitanja – od uvođenja općeg prava glasa za muškarce, postu-
pnog uvođenja prava glasa za žene (ne odvija se jednakim tempom u svim zemljama), razmišljanja o
skupinama koje nisu izjednačene u građanskim pravima (npr. Afroamerikanci u SAD-u), utjecaju gos-
podarske krize na širenje diktatorskih i autoritarnih režima itd. Moguća je i razredna diskusija u obliku
afirmacijske i negacijske grupe. Odgovori se mogu zapisati na ploču ili na papir koji ostaje dostupan i
nakon sata ponavljanja.
76

• U drugom dijelu sata predlažemo ponavljanje koje treba učenicima omogućiti uspješno rješavanje za-
datka 3 u RB/12-13. Učenici mogu odgovoriti na pitanja Zašto je SAD bio san mnogih useljenika?, Što
je pridonosilo velikim socijalnim razlikama u američkom društvu?, Zašto je gospodarska kriza započela
baš u SAD-u?, Zašto su postojala različita mišljenja o mjerama New Deala? i slično.
Predlažemo da zadatak 3 u RB/12-13 posluži kao završni rad u ovoj temi, na temelju kojeg će učenici biti i
ocijenjeni. Zadatak je oblikovan tako da omogući učenicima primjenu znanja stečenih tijekom obrade dru-
ge teme te razvijanje vještina pismenog izražavanja. Učenike također treba poučiti kako oblikovati takav
esej (upute u RB/12), dati im precizne upute za pisanje rada (što se očekuje, uvod, glavni dio, zaključni
dio sata, koji je datum do kojeg trebaju izraditi rad) te ih upoznati s kriterijima za ocjenjivanje i samoocje-
njivanje. Za izradu tablice za ocjenjivanje vidjeti primjere na stranicama priručnika.
IV. PRILOZI
Prilog 1: Statistički podaci o Velikoj gospodarskoj krizi u SAD-u
Statistički podaci o Velikoj gospodarskoj krizi u SAD-u

Cijena dionica nekih vodećih američkih kompanija (u dolarima)
Radio Corporation of
US Steel General Electric
America
1928. 138 128 94
3. rujna 1929. 279 296 505
24. listopada 1929. (ujutro) 205 315 68
24. listopada 1929. (podne) 193 283 44
1930. 182 75 48
1931. 145 50 24
1932. 48 21 9
1933 24 12 4
Broj nezaposlenih u SAD-u (u milijunima)
Godina Broj nezaposlenih Godina Broj nezaposlenih
1926. 0.9 1936. 9.0

1930. 4.3 1937. 7.7
1931. 8.0 1938. 10.4
1932. 12.0 1939. 9.5
1933. 12.8 1940. 8.1
1934. 11.3 1941. 5.3
1935. 10.6 1944. 0.75
Izvor: Norman Lowe, Mastering Modern World History, MacMillan, 1997.
77

3. TOTALITARNI REŽIMI
IZMEÐU DVA RATA
Što je omogućilo pojavu triju velikih totalitarnih režima u međuratnoj Europi? Jesu li se
održavali na vlasti terorom ili uz podršku građana?
Ova se tema bavi totalitarnim režimima između dva rata i čini cjelinu s prvom i drugom temom. Svakom
od totalitarnih režima mogu se posvetiti zasebni nastavni satovi, no tema je pogodna i za komparativni
pristup, usporedbe sličnosti i razlika među njima. U konačnici, učenici bi, primjenjujući znanje stečeno u
prethodnim temama te pomoću zadataka koje nudi radna bilježnica, trebali razumjeti zašto u međuratnom
razdoblju dolazi do krize demokracije i jačanja totalitarnih i autoritarnih režima u Europi.
Prilikom obrade pojedinih totalitarnih režima, učenici trebaju usvojiti osnovne kronološke odrednice – na-
glasak je na pregledu, a ne na detaljnoj kronologiji događaja. Događaji poput ruskih revolucija 1917.
godine, građanskog rata u Rusiji ili uspona fašista i nacista do vlasti prikazuju se u osnovnim crtama, a
naglasak je na njihovoj ideologiji, obilježjima njihove vladavine te posljedicama za život ljudi. Cilj je razu-
mijevanje povijesnih pojava i razvoj vještina, a ne učenje napamet godina i događaja.
Kao i u prošloj temi, dodatno su naglašene društvene promjene te njihov utjecaj na svakodnevni život
ljudi. Pritom osobito treba naglasiti stradanja ljudi u svim totalitarnim režimima.
Dva problemska pitanja usmjeravaju učenike tijekom cijele teme. Prvo se odnosi na koncept kauzalnosti
(uzroci), a drugo upućuje učenike na analizu i razumijevanje karakterističnih obilježja u kojima su se totali-
tarni režimi pojavili te načina na koji su se održavali na vlasti. Nastavnik ih može postavljati na kraju obrade
svakog totalitarnog režima te inzistirati da učenici razmišljaju kako svaki od tih sadržaja pridonosi dubljem
razumijevanju teme. Pitanja također omogućuju sintezu sadržaja prilikom ponavljanja teme.
Izvedbeni plan ovdje nudimo u njegovoj maksimalnoj varijanti, pet sati obrade i jedan sat ponavljanja. Ova
tema je svakako jedna od ključnih za razumijevanje kako 20. stoljeća, tako i određenih pojava u svijetu u
kojem živimo, a materijali koje nudi poticajni su za razvoj učeničkoga kritičkog mišljenja i donošenje vri-
jednosnih prosudbi. Stoga predlažemo obradu komunizma u Rusiji i nacizma u Njemačkoj u dva školska
sata, te fašizma u Italiji u jednom nastavnom satu. Međutim, napominjemo da nastavnik/nastavnica može
prilagoditi plan vlastitim potrebama te ga napraviti u manjem broju sati. Moguće je komunizam u Rusiji
i/ili nacizam u Njemačkoj obraditi u jednom nastavnom satu. U tom slučaju, nastavnik/nastavnica neće
napraviti sve aktivnosti ponuđene u priručniku, već će odabrati one koje najbolje odgovaraju postavljenim
ciljevima i zadacima nastave.
OČEKIVANA UČENIČKA POSTIGNUĆA NA KRAJU TEME (CILJEVI)

Svi učenici bi morali:
• Usvojiti osnovni osjećaj za kronologiju te znati kad su boljševici, fašisti i nacisti došli na vlast u svojim
zemljama (1917., 1922., 1933.).
• Usvojiti osnove snalaženja u prostoru (pokazati tri države na karti Europe).
• Pokazati osnovno razumijeva-nje pojma totalitarizam na nekom konkretnom primjeru.
• U osnovnim crtama objasniti obilježja komunizma, fašizma i nacizma.
78

• Povezati pokrete s ključnim povijesnim osobama (Lenjin, Staljin, Mussolini, Hitler).
• Učiti izdvajati bitne informacije te postavljati pitanja izvorima koje proučavaju.
• Uočavati da mogu postojati različita mišljenja i stavovi o istim događajima i pojavama te da ponekad
postoji više od jednog odgovora ili objašnjenja na određena pitanja.
• Uočavati stradanja ljudi u sva tri totalitarna režima i razumjeti važnost poštivanja ljudskih prava.
• Pokazati detaljnije poznavanje kronologije te kronološki poredati neke najvažnije događaje ili osobe u
pojedinim zemljama.
• Svojim riječima definirati pojmove koje traži plan i program (U/37).
• U osnovnim crtama opisati/ objasniti događaje koji su omogućili dolazak boljševika, fašista i nacista na
vlast te smjestiti te događaje u širi povijesni kontekst.
• Pokazati sofisticiranije poznavanje obilježja komunizma, fašizma i nacizma te odrediti sličnosti i razlike
između tri pokreta.
• Postavljati koherentna i fokusirana pitanja izvorima koje proučavaju.
• Navesti nekoliko razloga zašto postoje različite perspektive, odgovori ili objašnjenja o istom događaju.
• Procjenjivati značaj određenih povijesnih događaja te argumentirati svoje mišljenje.
• Pokazati detaljnije poznavanje pojedinih ključnih događaja i procesa u sve tri zemlje te procjenjivati
njihov značaj u širem kontekstu.
• Samostalno dolaziti do zaključaka koje mogu dokazati i potkrijepiti dobro odabranim i utemeljenim
argumentima.
• Graditi svoje razumijevanje događaja, pojava i razdoblja koje proučavaju pronalaženjem, vrednova-
njem i kombiniranjem podataka iz različitih izvora znanja.
• Na primjeru Izvora 2 i 3 u U/52 i 54 pokazati jasno razumijevanje kompleksnosti društvenih pojava u
određenom vremenu.
79

80
II. IZVEDBENI PLAN
3. TOTALITARNI REŽIMI IZMEĐU DVA RATA
Nastavna

Očekivana učenička postignuća Nastavna sredstva
na jednom nastavnom satu Aktivnosti za učenike i pomagala (mediji Korelacija Realizacija Napomena
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Komuni- Učenici: Pronalaženje i definiranje Frontalni rad U/38-41 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
zam u Rusiji • znaju kronološki poredati najvažnije događaje u Rusiji/ SSSR-u ključnih pojmova i događaja ilustrativni materijal jezično izražavanje
nakon 1917. (Februarska i Oktobarska revolucija, građanski rat, pomoću teksta u U/38-41 Samostalni rad učenika (rasprava, argu-
Obrada Staljinovo doba) (individualni rad, grupni RB/16, zadaci 4 i 5 mentiranje)
• znaju objasniti ulogu ključnih povijesnih osoba (Lenjin, Staljin) Uočavanje različitih perspekti- rad)
Učionica • znaju svojim riječima objasniti pojmove komunizam i va o napadu na Zimski dvorac: Fotografije i karikature u Geografija –
boljševizam te promjene koje su se dogodile nakon dolaska analiza Izvora 1 (U/39), slike Metode čitanja i rada U/38, 40, 41 snalaženje na karti
boljševika na vlast u U/38; zadaci 4 i 5 u RB/16 na tekstu, razgovora,
• uočavaju postojanje različitih perspektiva o istom događaju (vidjeti razradu) usmenog izlaganja, Karte u U/12 te RB/10 Odgoj i obrazo-
(napad na Zimski dvorac) te znaju protumačiti zašto je to tako: demonstracije, pisanja i 64 vanje za ljudska
vrednuju povijesne izvore s obzirom na podrijetlo i namjere Rasprava o značaju događaja prava i demokrat-
njihovih autora na primjeru napada na Zimski Vremenska crta (plan sko građanstvo
• postavljati koherentna i fokusirana pitanja izvorima koje dvorac i raspuštanja Ustavo- ploče)
proučavaju tvorne skupštine
• procjenjuju značaj određenih povijesnih događaja i znaju svoje
mišljenje potkrijepiti argumentima Analiza karikature u U/41
• analizom slikovnih izvora (karikatura) uočavaju perspektive i Analiza Izvora 2 u U/41
stavove njihovih autora
2. Staljinovo Učenici: Povezivanje podataka iz Samostalni rad učenika U/42-44 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
doba • znaju smjestiti razdoblje koje proučavaju u vrijeme (1930-e različitih izvora znanja: (individualni); frontalni ilustrativni materijal jezično izražavanje
godine) povezivanje analize slikovnog rad
Obrada • na primjeru SSSR-a znaju objasniti najvažnija obilježja totali- materijala u U/43 s radom na Slike u U/42 i 43 Odgoj i obrazo-
tarizma tekstu U/42-44 i zadatkom 2 Metoda analize slik- vanje za ljudska
Učionica • analizom i usporedbom karikatura i plakata koji donose u RB/15 (vidjeti razradu) ovnog materijala, čitanja Izvor 3 i 4, U/42-43 prava i demokrat-
različita gledišta uočavaju sličnosti i razlike te način na koji se i rada na tekstu, pisanja, sko građanstvo
izražavaju perspektive i stavovi autora Analiza statističkih podataka – razgovora, demon- RB/14-15, zadaci 1,
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke u njihovu povije- zadatak 3 u RB/15 stracije 2, 3
snom kontekstu, tj. primjenjuju znanja stečena iz udžbenika
• razmišljaju o stradanjima ljudi i razumiju važnost poštivanja Analiza Izvora 3 i 4 u U/42-43 Vremenska crta (plan
ljudskih prava (vidjeti razradu) ploče)
3.8.2007 17:37:47
Nastavna
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Na- Učenici: Rad na materijalima u U/49- Frontalni i individualni U/49-51 – tekst i Hrvatski jezik –
cizam u • znaju kronološki poredati najvažnije događaje (Vajmarska Re- 51 i u RB/18-19 rad ilustrativni materijali usmeno i pismeno
Njemačkoj: publika, nastanak nacističkog pokreta, uspon do vlasti u 1920- • pronalaženje podataka u izražavanje
Od Vaj- im godinama, dolazak na vlast 1933., uvođenje diktature) tekstu udžbenika Izvor 1, U/51
marske • označavaju te događaje na vremenskoj crti te razvijaju sposob- • analiza slikovnog materi- Metoda usmenog izla- Geografija –
Republike nost snalaženja u vremenu jala u udžbeniku ganja, razgovora, čitanja Karte u U/12 i 16 i snalaženje na karti
do Trećeg • analiziraju i ocjenjuju pojavu nacizma i A. Hitlera u povijesnom • analiza statističkih poda- i rada na tekstu, analize RB/10
Reicha kontekstu taka u U i RB slikovnog materijala, Odgoj i obrazo-
• znaju svojim riječima objasniti temeljne ideje nacističke • primjena znanja demonstracije, pisanja RB/18-19, zad. 1-3 vanje za ljudska
Obrada stranke te protumačiti pojmove nacizam i antisemitizam rješavanjem zadataka u prava i demokrat-
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke u njihovom radnoj bilježnici sko građanstvo
Učionica povijesnom kontekstu
• primjenjuju znanja stečena radom na udžbeniku rješavanjem
zadataka u RB
5. Nacizam Učenici: Analiza plakata (vidjeti Frontalni i individualni U/52-54 – tekst i plakati Hrvatski jezik –
na vlasti • znaju smjestiti razdoblje koje proučavaju u vrijeme (1930-e predložak za analizu plakata te rad (str. 50, 53) jezično izražavanje
godine) razradu nastavnog sata)
Obrada • znaju svojim riječima objasniti obilježja totalitarnog sustava Metoda razgovora, Izvor 2 i 3, U/52, 54 Odgoj i obrazo-
u Njemačkoj nakon dolaska nacista na vlast te pronalaze Rad na udžbeniku – učenici čitanja i rada na tekstu, vanje za ljudska
Učionica sličnosti i razlike u odnosu na totalitarni sustav u SSSR-u i sažimaju tekst u naslov ili analize slikovnih Karte u U/12 i 16 i prava i demokrat-
Italiji ključne riječi i tako uče raz- i pisanih izvora, RB/10 sko građanstvo
• uče izdvajati bitne informacije dajući odlomcima naslove ili likovati bitno od nebitnog demonstracije, pisanja,
sažimajući njihov sadržaj u ključne riječi usmenog izlaganja RB/19, zadatak 4
• analiziraju plakate i uočavaju kako se kroz njih odražava Analiza Izvora 2 i 3 (U/52,
nacistička ideologija i propaganda (kult vođe, antisemitizam, 54) – učenici uočavaju da
rasizam, nacionalizam i sl.) ponekad postoji više od jed-
• analiziraju i uspoređuju usmena svjedočanstva (Izvori 2 i nog odgovora ili objašnjenja
3, U/52, 54) te razumiju raznovrsnost ljudskih iskustava u na određena pitanja
određenom vremenu
• razmišljaju o stradanjima ljudi i razumiju važnost poštivanja
ljudskih prava
81
3.8.2007 17:37:47
Nastavna
82
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
6. Totali- Učenici: Rasprava o odgovoru na prob- Frontalni i individualni RB/20-22, zadaci 5-7 Hrvatski jezik –
tarni režimi • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko pitanje i lemsko pitanje iz uvoda. rad jezično izražavanje
između dva rješavajući zadatke u radnoj bilježnici
rata • snalaze se na karti (slijepe karte, RB/20-21) Rad na zadacima 5-7 u Metoda razgovora i Geografija –
• pronalaze sličnosti i razlike između tri totalitarna režima RB/20-22 pisanja snalaženje na karti
Ponavljanje • razvijaju sposobnost pismenog izražavanja • rad na slijepim kartama
• uvažavaju različite stavove u diskusiji • usporedbe triju totali-
Učionica tarnih režima
• pisanje kraćeg pismenog
rada
3.8.2007 17:37:47
Totalitarni režimi između dva rata (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata u ovoj temi učenici se mogu upoznati s njezinim sadržajima pomoću uvodne
stranice u U/37 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Pomoću slike i sljedećeg teksta treba potaknuti razgovor
o problemskom pitanju:
TOTALITARNI REŽIMI IZMEÐU DVA RATA

Što je omogućilo pojavu triju velikih totalitarnih režima u međuratnoj Europi?
Jesu li se održavali na vlasti terorom ili uz podršku građana?
U prošloj temi učili smo o demokratskim procesima između dva rata. No, u tom je razdoblju demo-
kracija u mnogim europskim državama doživjela neuspjeh. U mnogima su se pojavili autoritarni i
totalitarni režimi. Neke od njih proučavat ćeš u ovoj temi. Pritom ćeš:
• Upoznati značajke triju velikih totalitarnih režima – boljševičkog u SSSR-u, fašističkog u

Italiji te nacističkog u Njemačkoj – te uspoređivati sličnosti i razlike među njima.
• Upoznati kako su utjecali na svakodnevni život građana.
• Učiti o stradanjima ljudi u sva tri režima.
Komunizam u Rusiji
Fokus: Ova nastavna jedinica donosi pregled zbivanja u Rusiji/SSSR-u između dva svjetska rata, no snaž-
no je usmjerena na razumijevanje obilježja boljševičkog režima. Proučavanje razdoblja od revolucija 1917.
do Lenjinove smrti treba omogućiti razumijevanje promjena koje su se događale u Rusiji/ SSSR-u nakon
dolaska boljševika na vlast. Proučavanje Staljinova doba usmjereno je na proučavanje obilježja njegove
unutarnje i vanjske politike.
Novi pojmovi: boljševizam, komunizam
Ostali pojmovi: SSSR, plansko gospodarstvo (industrijalizacija, elektrifikacija, kolektivizacija), čistke, kult
ličnosti, propaganda
Ključne godine: 1917. (revolucije u Rusiji)
Ključne osobe: Lenjin, Staljin
2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u nastavnoj jedinici:
Udžbenik
• U/38-44 (Komunizam u Rusiji)
Karte
• Europa između dva rata (U/12)
• Slom SSSR-a (RB/64)
83

• Pavel Petrovič Skalya, Napad na Zimski dvorac, 7. studenoga 1917. godine. Ulje na platnu iz 1939.
godine, socijalistički realizam.
• Lenjin na skupu 5. svibnja 1920. godine na kojem je zatražio podršku u ratu protiv Poljske (U /40). Ispod
fotografije je tekst koji donosi kratke biografije Lenjina i Trockog.
• Sovjetska karikatura iz 1920. godine koja prikazuje kako je Lenjin očistio zemlju od kraljeva, svećenika
i bogataša. (U/41)
• Fotografija Lenjina i Staljina za vrijeme Lenjinove bolesti. Uz fotografiju nalazi se Staljinova biografija.
(U/41)
• Zastava SSSR-a. (U/42)
• Francuska karikatura o životu u SSSR-u u Staljinovo doba. (U/43)
• Propagandni plakat iz Staljinova doba. (U/43)
Statistički podaci
• Industrijalizacija i kolektivizacija u SSSR-u u 1930-im godinama (RB/15)
Izvori:
• Izvor 1: Tri svjedočanstva o napadu na Zimski dvorac (U/39)
• Izvor 2: Lenjinove zabilješke o Staljinu i Trockom (U/41)
• Izvori 3 i 4: Ulomci iz knjige Karla Štajnera 7000 dana u Sibiru (U/42 i 43)

• Ukratko (U/44)
• Za razmišljanje… U/44
• RB/14-16

Ovdje nudimo model obrade ove nastavne jedinice u dva školska sata. Na to smo se odlučili iz dva razlo-
ga. Prvo, nastavna jedinica nudi obilje materijala na kojima učenici mogu razvijati sposobnosti kritičkog
razmišljanja. Drugo, takva organizacija nastave ostavlja dovoljno prostora da se progovori o stradanjima
ljudi. Predlažemo da u prvom satu obradi razdoblje revolucije 1917. do borbi za vlast nakon Lenjinove
smrti. U drugom satu trebalo bi obraditi Staljinovo doba. Ako se nastavnik/nastavnica odluči na obradu u
jednom nastavnom satu, odabrat će neke od ponuđenih aktivnosti.

Prvi sat: Od revolucija do proglašenja SSSR-a
1. Uvodni dio
• Predlažemo da se na početku sata učenici s nekoliko kratkih i dobro odabranih pitanja prisjete nekih
pojmova i činjenica koje su učili u 7. razredu: socijalizam, komunizam, Rusija u vrijeme Prvoga svjet-
skog rata.
• Motivacijski uvod u sat: Predlažemo da sat započne radom na slici u U/38. Učenike treba uvesti u
temu s nekoliko odabranih rečenica o tome kako je za mnoge Oktobarska revolucija jedan od ključnih
događaja 20. stoljeća. Zatim učenici mogu opisati što vide na slici, u čemu će im pomoći zadatak 5
u RB/16. Na kraju rada, učenicima treba skrenuti pozornost na pitanje postavljeno u potpisu uz sliku:
Koliko vjerno odražava događaje koje prikazuje?
84

2. Obrada
2.1 Revolucije i građanski rat

• Kao prvi korak treba obraditi okolnosti koje su dovele do Februarske revolucije te njezine rezultate i
posljedice (U/38).
• Drugi korak je obrada Oktobarske revolucije. Učenici trebaju razumjeti u kojim je okolnostima došlo do
druge revolucije, ali i zašto postoje veoma različita tumačenja tog događaja. Pritom je fokus rada na
Izvoru 1 (U/39), koji donosi tekstove s različitim perspektivama o tom događaju. Učenike treba uputiti
da postoje različita tumačenja ovog događaja (revolucija ili državni udar – vidjeti tablicu) te zatražiti
da prilikom rada na tekstovima razmišljaju koji izvori podupiru jedno, a koje drugo mišljenje. U analizi
izvora poslužit će zadatak 4 u RB/16 (tablica za analizu koja upućuje učenike da razmišljaju o tome
tko su autori svjedočanstava i koja je bila njihova uloga u događaju koji opisuju). Izvor također treba
povezati sa slikom u U/38, na što upućuje i posljednja rubrika u tablici u zadatku 5, RB/16. Učenicima
treba objasniti i ulogu Lenjina i Trockog u revoluciji (biografije uz sliku u U/40).
Različita tumačenja Oktobarske revolucije
Revolucija je bila narodni ustanak koji je izveo gradski proletarijat predvođen Lenjinom i boljševicima.
Službeni stav
Radnička klasa utemeljila je sovjete koji su podupirali Lenjina i postali osnova njegove moći u zemlji.
sovjetskih vlasti
Lenjin je donio odlučujuće odluke.
Zapadnjačka perspektiva
Malobrojna manjina prigrabila je vlast i nametnula svoju volju drugima. Lenjin je kreirao sustav, no nje-
uobičajena u vrijeme
govo vodstvo bilo je katastrofalno jer je odvelo zemlju u građanski rat.
Hladnog rata
Gledište nekih zapadnih Do revolucije je dovelo istinsko nezadovoljstvo masa, a događaji u Petrogradu bili su samo jedan dio.
znanstvenika lijeve orijentacije Boljševici su imali znatan utjecaj na događaje, no nisu uvijek mogli kontrolirati zbivanja u zemlji
Lenjin je bio ključna figura, te je donio neke važne odluke. Oktobarska revolucija bila je državni udar, no
Revizionisti na Zapadu
važne su bile lokalne akcije kako boljševika, tako i stanovništva u tim područjima.
Oktobarska revolucija bila je uspješna jer Privremena vlada nije uspjela riješiti probleme u zemlji. Kerenski
Drugi faktori je izgubio vjerodostojnost u aferi Kornilov, Rusija je doživljavala poraze u ratu, gospodarstvo je bilo pred
slomom, a car, kao tradicionalni autoritet, bio je zbačen.
Prema: R. Johnston, Lenin, Stalin and Communist Russia (2003)
• Događaj koji također treba istaknuti jest raspuštanje Ustavotvorne skupštine u siječnju 1918. godine.
To pruža dodatnu mogućnost za raspravu o tome koji je događaj odigrao važniju ulogu u boljševičkom
preuzimanju vlasti – osvajanje Zimskog dvorca ili boljševičko odbijanje da priznaju rezultate izbora
(tablica). Rasprava se može odvijati i u grupama.
Postotak glasova na izborima Broj mjesta u skupštini
Socijalni revolucionari 53 410
Boljševici 24 175
Kadeti 5 17
Menjševici 3 18
Ostali 15 62
• Dodatnu mogućnost za razmišljanje o različitim tumačenjima povijesti te svrhe njihova nastanka, pruža
drugo pitanje u U/44 (Za razmišljanje…). Dva zadatka u Za razmišljanje… (U/44) također preporučamo
kao moguće projektne radove učenika.
• Još jedan korak u boljševičkom osvajanju vlasti bio je građanski rat. O sukobljenim stranama te njego-
vim rezultatima i posljedicama govori tekst u U/39-40. Predlažemo samostalni rad učenika sa zadat-
kom da pronađu 3 najvažnije činjenice o građanskom ratu.
85

2.2 Obilježja komunističke diktature
• Ovaj dio obrade treba započeti analizom karikature u U/41 (Lenjin čisti zemlju od kraljeva, bogataša i
svećenika). Važno je uputiti učenike da razmišljaju o odgovorima na pitanja u tekstu ispod karikature.
• Obilježja komunističke diktature učenici će pronaći u U/40. Trebaju uočiti sljedeće:
• Uvođenje diktature: raspuštanje skupštine, zabrana ostalih političkih stranaka, progoni političkih
protivnika.
• Rusija postaje SSSR. Analiza zastave SSSR-a (U/42) – obratiti pozornost na pitanja ispod ilustracije.
• Ukidanje privatnog vlasništva.
• Pomoću posljednjeg odlomka u U/40 te Izvora 2 («Lenjinova oporuka») treba obraditi Staljinovo preuzi-
manje vlasti. Ovaj se dio može ostaviti i za sljedeći nastavni sat.

• Predlažemo ponavljanje pomoću zadataka 1 i 4 u Ukratko, U/44.
Drugi sat: Staljinovo doba
1. Uvodni dio sata

• Kao motivacijski uvod u sat poslužit će dvije ilustracije u U/43. Njihovom usporedbom učenici trebaju
uočiti dvije različite perspektive o životu u SSSR-u u Staljinovo doba. Pritom trebaju razmišljati o osnov-
nim obilježjima plakata i karikatura kao povijesnih izvora.
2. Obrada
• Predlažemo da se prvi korak u obradi ovog gradiva temelji na zadatku 2 u RB/15. Učenici trebaju
proučiti poglavlje Staljinovo doba (U/13) te razmisliti koji podaci podupiru jedan, a koji drugi prikaz na
ilustrativnim materijalima u U/43. Podatke trebaju upisati u predviđeni prostor u RB/15.
• Po završetku zadatka, učenici izlažu svoje zaključke. Pojedine pojmove treba dodatno objasniti mate-
rijalima u U i RB. Tako će prilikom objašnjavanja industrijalizacije i kolektivizacije poslužiti zadatak 3 u
RB/15, dok će Izvor 3 i Izvor 4 ilustrirati stradanja stanovništva u doba čistki i masovnih progona.

• Predlažemo rad na zadatku 1 u RB/14.
86

Plan ploče (oba sata)
1953.
1950.
Staljinova smrt
1945.
Razdoblje
1941. “Velikog terora”
1940.
Rat s Njemačkom 1939.
1936.
1934.
Početak čistki
Počinje
1930. razdoblje Staljinove
1929. neograničene vlasti
1928.
Prvi
petogodišnji
plan Lenjinova smrt
1924. – borbe za vlast
1922.
Rusija mijenja ime 1920.

u SSSR 1920.
1917.
Završio
Revolucije građanski rat
u Rusiji
1910.
87

Fašizam u Italiji

Fokus: Ova nastavna jedinica prati uspon fašističkog pokreta u Italiji između dva rata. Ključne teme su
obilježja fašističkog pokreta te obilježja fašističke vladavine nakon dolaska fašista na vlast.
Novi pojmovi: fašizam, totalitarizam, militarizam, rasizam
Ostali pojmovi: duce (vođa), fascio, koalicijska vlada, propaganda
Ključne godine: 1922. (dolazak fašista na vlast)
Ključne osobe: Benito Mussolini
Udžbenik
• U/45-48 (Fašizam u Italiji)
Karte
• Europa između dva svjetska rata (U/12, RB/10)
• Sinovi vučice (dječja organizacija koja je promicala fašističke ideje) stupaju pred Mussolinijem (U/45)
• Mussolini govori na fašističkom skupu u Rimu (U/46). Tekst ispod ilustracije uključuje i kratku biografiju.
• Fascio, fašistički simbol (U/46). Tekst uz ilustraciju objašnjava simboliku fašističkog znaka.
• Mussolini na čelu svojih fašista nakon pohoda na Rim (U/47).
• Stranica talijanskoga školskog udžbenika u doba fašističke vladavine (U/48).
Izvori
• Izvor 1: Različita mišljenja o Mussoliniju – izvješće talijanske policije i tekst američkog novinara Sulz-
bergera (U/47)
• Izvor 2: Fašističke izreke (U/48)

• Ukratko (U/48)
• Za razmišljanje… (U/48)
• RB/17, zadatak 1 i 2

Predlažemo obradu ove nastavne jedinice u jednom satu. Naglasak je na dvije teme: ciljevi fašista te
obilježja fašističke vladavine. Gradivo se može obraditi kombinacijom frontalnog rada i samostalnog rada
učenika, a pogodno je i za diskusiju o pojedinim temama kao što su fašističke ideje, odnos fašista prema
obrazovanju i slično.
88

Rad s udžbenikom i radnom bilježnicom:
1. Uvodni dio
• Motivacijski uvod: Predlažemo razgovor o slici u U/45. Učenici mogu iznositi svoje stavove o uporabi
djece u političke svrhe.
2. Obrada
2.1 Fašizam – uspon do vlasti

• Na početku se učenici trebaju prisjetiti talijanske uloge u Prvome svjetskom ratu. Pomoću teksta u
U/45 utvrdit će koji su najveći talijanski problemi nakon rata te kako su oni utjecali na pojavu fašizma
u Italiji.
• Sljedeći korak jest tumačenje osnovnih informacija o fašističkom pokretu: vrijeme nastanka, utemelji-
telj, organizacija, potpora, simbolika. Učenici tako mogu uočiti odore na slici u U/46 te analizirati faši-
stički simbol (fascio) na istoj stranici. Sadržaj ove nastavne jedinice pogodan je i za razgovor o ulozi
pojedinih osoba u povijesnim zbivanjima. Kao temelj za diskusiju o Benitu Mussoliniju može poslužiti
njegova kratka biografija ispod slike u U/46 te Izvor 1 (U/47) i pitanja za njegovu analizu. Prilažemo
također kratku biografiju Gabrielea D’Anunzia.
Gabriele D’Annunzio, talijanski pjesnik, pripovjedač, dramatičar i političar (1863. – 1938.). Nakon
umjetničkog uspjeha počeo se baviti politikom. Podržao je talijansku okupaciju Libije 1911. godine te
ulazak Italije u Prvi svjetski rat. Nezadovoljan talijanskim dobicima na Versajskoj mirovnoj konferenciji
D’Annunzio je 1919. godine, na čelu grupe dobrovoljaca, zaposjeo Rijeku, u kojoj je ostao do siječ-
nja 1921. Nakon toga pristupio je fašističkom pokretu u kojem predstavlja ekstremno krilo. Uniforma
njegovih jurišnika na Rijeku – crne košulje – postala je službenom odjećom fašista.
• Središnji dio ovog dijela sata jest razumijevanje fašističkih ideja. Učenicima će u tome pomoći tekst u
U/46. Svakako preporučamo produbljivanje razumijevanja pomoću zadatka 1 u RB/17. Mogu obrazlo-
žiti svoje shvaćanje tih ideja te ih usporediti s obilježjima parlamentarnih demokracija.
• Obrađujući uspon fašista do vlasti, učenici trebaju uočiti značaj dviju godina - 1922. (Mussolini je
postao predsjednik koalicijske vlade) i 1925. (uvođenje fašističke diktature). Pohod na Rim proučit će
pomoću fotografije u U/47 i popratnog teksta. U ovom dijelu obrade učenicima treba protumačiti i neke
pojmove koji se spominju u tekstu: koalicijska vlada, duce. Učenici mogu raspraviti koji od dva doga-
đaja smatraju važnijim za uspostavu fašističke vlasti (Ukratko, zadatak 2, U/48).
2.2 Fašistička Italija

• Obradu ovog dijela gradiva treba započeti fašističkim izrekama (Izvor 2, U/48), a učenici trebaju raspra-
viti o tome kako one oslikavaju vrijednosti koje zastupaju fašisti.
• Obilježja fašističke vladavine treba temeljiti na usporedbi postignuća i problema (tekst u U/47-48).
Obrađujući ovu temu učenicima treba omogućiti da izlože svoje mišljenje i diskutiraju o prilikama u faši-
stičkoj Italiji. npr. trebaju li na prvom mjestu biti prava pojedinaca ili interesi države, zašto je fašizam ste-
kao pristaše u Italiji, što misle o odnosu prema mladima i obrazovanju. Na što treba obratiti pažnju:
• Totalitarizam (za dodatno objašnjenje vidjeti rječnik).
• Sporazum s Papom i nastanak Države Vatikan.
• Kontrola obrazovanja i odnos prema mladima (ilustracije u U/45 i 48). Učenici trebaju uočiti koje
je ideje fašističko obrazovanje nastojalo ucijepiti djeci te razmisliti kako se može manipulirati
obrazovanjem. Također mogu usporediti odnos prema obrazovanju u komunističkom SSSR-u i
fašističkoj Italiji (Za razmišljanje, 2. zadatak, U/48).
• Uporaba nasilja (progoni i zatvaranja političkih protivnika, veličanje rata kao sredstva za rješava-
nje problema).
• Kult ličnosti (ilustracije u udžbeniku, Mussolinijeva titula Il Duce); usporedba sa SSSR-om.
89

• Predlažemo produktivno ponavljanje gradiva pomoću zadatka 2 u RB/17. Nakon obavljenog zadatka,
učenici mogu usporediti dva totalitarna sustava – u Italiji i SSSR-u, te pronalaziti sličnosti i razlike.
Plan ploče
1943.
1941.
Italija ulazi 1940.
u drugi svjetski rat Kapitulacija
kao članica Osovine Italije
1936.
Italija osvaja Etiopiju
1930.
1929.
Konkordat
1925.
1922.
Pohod na Rim Fašisti uvode
– Mussolini postaje diktaturu
1920.
predsjednik vlade 1919.
1915. Utemeljena
fašistička stranka
Italija ulazi
u Prvi svjetski rat
na strani Antante
1910.
90

Nacizam u Njemačkoj
Fokus: U ovoj nastavnoj jedinici učenici trebaju obratiti pozornost na: 1. nacističke ideje, 2. način na koji
su ih nacisti provodili nakon dolaska na vlast 1933. godine. Isto tako, sadržaji koji postoje u udžbeniku
pogodni su za poticanje razredne diskusije o mnogim problemima koji u društvu postoje i danas (rasizam,
antisemitizam, neonacizam).
Novi pojmovi: rasizam, nacizam, antisemitizam
Ostali pojmovi: Vajmarska Republika, Führer (vođa), rasni zakoni, Treći Reich, propaganda
Ključne godine: 1933. (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj)
Ključne osobe: Adolf Hitler

Udžbenik
• U/49-54 (Nacizam u Njemačkoj)
Karte
• Europa između dva svjetska rata (U/12, RB/10)
• Odredbe mirovnog ugovora s Njemačkom (U/16)
• Članice društva njemačkih djevojaka pozdravljaju nacističkim pozdravom na skupu u Berlinu (U/48).
• Nacistički skup u Nürnbergu 1938. godine (U/49).
• Razglednica iz 1938. godine s nacističkim geslom Ein Volk, ein Reich, ein Führer (Jedan narod, jedna
država, jedan vođa) (U/50).
• Fotografija snimljena u doba najveće inflacije u Njemačkoj 1923. godine. Bezvrijedne novčanice poslu-
žile su djeci kao igračke (U/50).
• Plakat za antisemitsku izložbu Der ewige Jude (Vječni Židov). Izložba je otvorena u Munchenu 8. stude-
nog 1937. godine i bila je dijelom široke nacističke antisemitske propagande u Njemačkoj (U/53).
• Nacistički plakat Njemački student bori se za Vođu i narod (U/53).
Statistički podaci
• Vrijednost njemačke marke u odnosu na dolar 1914. – 1923. (RB/18)
• Grafikoni koji prikazuju uspjeh nacista na izborima za Reichstag te kretanje broja nezaposlenih od
1928. do 1938. godine (U/51).
Izvori
• Izvor 1: Nacistički program iz 1925. godine. Ulomak iz knjige američkog novinara W. Shirera Uspon i
pad Trećeg Reicha koji govori o organizaciji Hitlerove mladeži. (U/51)
William Shirer, američki novinar i publicist (1904. – 1993.). Po završetku školovanja počeo je raditi u
lokalnim novinama, a 1925. dobio je posao u novinama Chicago Tribune. Zahvaljujući poznavanju
jezika (služio se francuskim, njemačkim, talijanskim i španjolskim jezikom) 1934. godine postao je
dopisnik i komentator iz Europe. Od 1934. godine izvještava iz Berlina, a od 1937. radi za radijsku
mrežu CBS. U svojim je komentarima donosio analize postupaka nacističkog režima, pa su njegovi
izvještaji često bili cenzorirani. Godine 1940, kada više nije bio u mogućnosti točno izvještavati o si-
tuaciji u Njemačkoj, napustio je Berlin i vratio se u SAD gdje je nastavio novinarsku karijeru. U Europi
je ponovno 1943. kao ratni reporter te je izvještavao sve do kraja suđenja u Nürnbergu. Kasnije je
objavio nekoliko knjiga, među kojima je najpoznatija Uspon i pad Trećeg Reicha.
91

• Izvor 2: Tekstovi koji govore o obrazovanju u nacističkoj Njemačkoj. (U/52)
• Izvor 3: Različita svjedočanstva o načinu na koji su Nijemci doživljavali nacistički režim. (U/54).

• Ukratko U/54
• Za razmišljanje U/54
• RB/18-19

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom ili dva sata. Ovdje nudimo model obrade u dva nastav-
na sata. U prvom satu obrađuju se nacističke ideje i uspon do vlasti, a na drugom satu obilježja nacističke
vladavine. Ako se nastavnik ipak odluči na obradu ove teme u jednom nastavnom satu, predlažemo da
se fokusira na dvije teme: nacističke ideje (U/50, RB/19) te obilježja nacističke vladavine (predlažemo da
se rad fokusira oko Izvora 2 i 3). Sadržaje ove nastavne jedinice također je dobro povezati s prethodno
obrađenim gradivom, posebice odredbama mirovnog sporazuma s Njemačkom te posljedicama Velike
gospodarske krize za Njemačku. Zato bi bilo korisno uputiti učenike sat prije obrade ovog gradiva da
ponove navedene sadržaje.

Prvi sat: Od Vajmarske Republike do Trećeg Reicha
1. Uvodni dio
• Pomoću oluje ideja (brainstorming) predlažemo povezivanje motivacije i postojećih učeničkih znanja o
Njemačkoj.
Njemačka
Versajski
Prvi svjetski rat Njemačko carstvo
mirovni ugovor
ratna odšteta Republika 1871.
krivnja za rat Vilim II.
gubitak teritorija Trojni pakt/

Središnje sile
gubitak kolonija
ratna odšteta
92

2. Obrada
• Prvi korak u obradi gradiva ove nastavne jedinice jest poglavlje Vajmarska Republika (U/49). Učenici
trebaju usvojiti navedeni pojam te radom na tekstu udžbenika uočiti četiri najveća njemačka problema
nakon rata. Pojam inflacija dodatno će se učenicima objasniti pomoću slike U/50 (igra djece s bezvri-
jednim novčanicama) i zadatka 1 u RB/18 (vrijednost njemačke marke u odnosu na dolar).
• Obrada poglavlja Pojava nacističkog pokreta – ideje i ciljevi (U/50) jest drugi, središnji korak ovoga
nastavnog sata. Upravo razumijevanju ideja nacističkog pokreta treba posvetiti najveću pozornost.
Pritom se mogu upotrijebiti sljedeći materijali:
• Nacističke ideje mogu se obraditi pomoću teksta u U/50. Dodatno se mogu utvrditi radom na
Izvoru 1 (U/51) te rješavanjem zadatka 3 u RB/19. Ovdje je korisna i usporedba između fašističkih
i nacističkih ideja. Učenici se također mogu ponovno prisjetiti Versajskog mirovnog ugovora te
raspraviti što znači zahtjev za ujedinjenjem Nijemaca u Veliku Njemačku.
• Osobito treba naglasiti one dijelove nacističkog programa koji se dotiču rasizma i antisemitizma.
Učenike treba usmjeriti na razmišljanje o sličnim pojavama u današnjem društvu, tj. kako bi ljudi
trebali reagirati na postupke koji potiču neprijateljstvo i predrasude prema pojedinim skupinama
ljudi.
• Ostali materijali: Hitlerova biografija (U/50).
• O usponu nacista do vlasti govori istoimeno poglavlje u U/51. Predlažemo rad na tekstu udžbenika u
kombinaciji s rješavanjem zadatka 2 u RB/18 (označavanje ključnih kronoloških podataka na crti vre-
mena). Također treba povezati podatke o porastu nezaposlenosti i uspjehu nacista na izborima (gra-
fikoni u U/51). Kronološki podatak koji učenici trebaju usvojiti jest godina 1933. Nakon obrade, većina
učenika bi trebala moći svojim riječima objasniti pojmove Führer i Treći Reich.

• Predlažemo ponavljanje pomoću zadataka 1, 2 i 4 u Ukratko (U/54).
• Učenici također mogu razmišljati o odgovoru na prvi dio problemskog pitanja: Što je omogućilo pojavu
triju velikih totalitarnih režima?, u ovom slučaju na primjeru nacizma.
93

Plan ploče
Poraz Njemačke
i Hitlerova smrt
1945.
Početak Drugog
svjetskog rata 1940.
1939.
Nürnberški zakoni
Nacistička diktatura 1933.

Führer 1934.
Treći Reich 1933.
Hitler
1932.
– njemački kancelar
Nacisti postaju najjača
stranka u njemačkom 1930.
parlamentu 1929.
Porast popularnosti
1925.
nacista u vrijeme Velike
gospodarske krize
Hitler izlazi iz zatvora 1923.
1920.
1919. Pokušaj državnog
udara u Münchenu
Utemeljena
Nacistička stranka
1910.
94

Drugi sat: Nacizam na vlasti
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva s prethodnog sata pomoću crte vremena u RB/18.
• Kao uvod u obradu novoga gradiva može poslužiti plakat u U/50 s geslom Jedan narod, jedna država,
jedan vođa. Plakat treba smjestiti u povijesni kontekst (aneksija Austrije), a učenike potaknuti da raz-
mišljaju o tome mogu li se takve ideje ostvariti bez nasilja (pritom se mogu prisjetiti i nekih primjera iz
novije povijesti), te kako odražavaju nacistički stav prema demokraciji. Sat se može otvoriti pitanjem
Kako su nacisti pokušali ostvariti tu ideju nakon dolaska na vlast?
2. Obrada
• Poglavlje Nacizam na vlasti (U/52-54) se u šest odlomaka dotiče se sljedećih tema: 1. totalitaristička
obilježja nacističkog režima, 2. antisemitizam i progoni Židova, 3. obitelj i mladi, 4. propaganda i kult
ličnosti, 5. gospodarstvo, 6. vanjska politika. Stoga predlažemo da se u prvom dijelu sata ovi sadržaji
obrade pomoću teksta udžbenika, bilo zajedničkim radom nastavnika/nastavnice i učenika, bilo samo-
stalnim radom učenika.
Ako se nastavnik/nastavnica odluči za obradu ovog dijela gradiva samostalnim radom učenika, predlaže-
mo aktivnost u obliku davanja naslova pojedinim odlomcima, pri čemu učenici sažimaju osnovnu misao
svakog odlomka u naslov ili sažimaju svaki odlomak u 3-4 ključne riječi. Jednostavnija varijanta vježbe jest
da učenicima ponudimo naslove (drukčijim redoslijedom od redoslijeda odlomaka u udžbeniku), dok je
zahtjevnija inačica da ih učenici odrede sami.
Treba obratiti pozornost na sljedeće:
1. Totalitarizam (prvi odlomak u U/52): a) definiranje pojma, b) podrška režimu, c) onemogućavanje opozicije.
2. Antisemitizam i progoni Židova (drugi odlomak u U/52): 1. Nirnberški zakoni (tekst u Prilogu xx). 2. Ana-
liza nacističkih plakata (U/53) – posebice obratiti pozornost na pitanja uz plakate. 3. Progoni – obratiti
pozornost i na druge skupine koje je uz Židove proganjao nacistički režim i tako se generalno dotaknuti
problema netrpeljivosti u društvu prema «drugima» i drukčijima.
3. Obitelj i mladi (treći odlomak u U/52): 1. Odnos prema obitelji. 2. Odnos prema ženama (fotografija u
U/37). 4. Odnos prema mladima (ulomak iz čitanke za mlađu djecu u Izvoru 2, nacistički plakat s nje-
mačkim studentom u U/53) – usporediti s odnosom prema obrazovanju u SSSR-u i Italiji.
4. Propaganda i kult ličnosti (četvrti odlomak u U/52-3): 1. Propaganda i širenje nacističkih ideja: novine,
radio, film, nacistički skupovi, Olimpijske igre u Berlinu (ilustrativni materijal u U/49, 50, 52, 101). 2. Kako
se onemogućava širenje drugih ideja (spaljivanje knjiga, ograničavanje slobode govora, kontrola obra-
zovanja i sl.) 3. Kult ličnosti.
5. Gospodarstvo (peti odlomak u U/53, grafikon u U/51): materijali upućuju na pozitivne i negativne strane
nacističkih mjera u gospodarstvu (pad nezaposlenosti, ali i ograničavanje radničkih prava).
6. Vanjska politika (šesti odlomak u U/53): prestanak plaćanja ratne odštete, uvođenje opće vojne obveze,
remilitarizacija Porajnja, pripajanje Austrije.
• U drugom dijelu sata predlažemo rad na Izvorima 2 i 3 u U/52 i 54. Ovaj rad treba se temeljiti na obrazlo-
ženju u uvodnom tekstu Izvora 3 (U/54) koji upućuje na različite stavove među povjesničarima o načinu
na koji su se nacisti održavali na vlasti. Pitanja ispod Izvora 3 (U/54) vode učenike u radu te mogu poslužiti
za raspravu. Učenici trebaju izbjeći crno-bijelo prikazivanje povijesnih pojava, a u konkretnom slučaju ra-
zumjeti da su ljudi pružali podršku nacističkom režimu iz različitih razloga: neki su prigrlili nacističke ideje,
drugi davali prešutnu podršku zbog straha, konformizma, želje za boljim poslom i slično.
95

• Predlažemo produktivno ponavljanje pomoću zadatka 4 u RB/19 te odgovor na drugi dio problemskog
pitanja: Jesu li se totalitarni režimi održavali na vlasti terorom ili uz podršku građana? U tome mogu po-
moći zadaci u U/54 (Za razmišljanje…)
• Kršenja ljudskih prava koja su se dogodila pod nacistima mogu usmjeriti učenike da čine usporedbe sa
suvremenim svijetom. Mogu ih usporediti s modernim primjerima predrasuda, diskriminacije i progona.
Plan ploče
Ograničena
radnička
Javni radovi prava Razvoj vojne
industrije
Nacističke mjere
Kontrola Nacistički
medija u gospodarstvu
skupovi
Hitlerov
kult
Propaganda Izlazak iz
i kult ličnosti Lige naroda
Kršenje
Vanjska politika
odredaba
- kršenje odredaba mirovnog
mir. ugovora ugovora
Remilitarizacija
Porajnja
Nacizam na vlasti
Homoseksualci
Hitlerova
Jehovini Progoni određenih mladež
svjedoci
skupina stanovništva Odnos prema
obitelji i mladima Žene
Romi – supruge i
Židovi;
Hendikepirane majke
Nirnberški zakoni;
osobe
Kristalna noć Kontrola Brak
obrazovanja
Totalitarizam
Progoni
političkih
Kontrola
protivnika Ograničena
cjelokupnog
djelatnost
života u zemlji
crkava
Totalitarni režimi između dva rata (ponavljanje)

• U prvom dijelu sata predlažemo raspravu o mogućim odgovorima na problemska pitanja iz uvoda.
• U drugom dijelu sata predlažemo da se za ponavljanje gradiva ove teme upotrijebe zadaci 5, 6 i 7
u RB/20-22.
• Zadatak 5 treba istovremeno potaknuti učeničko snalaženje na karti, kao i zorno pokazati
učenicima porast broja diktatura te totalitarnih i autoritarnih režima u Europi između dva rata.
Na dvije karte, od kojih jedna prikazuje Europu na početku razdoblja (1920.), a druga na kraju
(1938.), učenici trebaju različitim bojama označiti zemlje parlamentarne demokracije te one
zemlje u kojima su uvedeni nedemokratski režimi. Zatim mogu razmisliti o razlozima koji su
doveli do porasta broja nedemokratskih režima, osobito u 1930-im godinama.
96

• Zadatak 6 treba omogućiti učenicima usporedbu obilježja triju totalitarnih režima.
• Zadatak 7 povezuje zadatke 5 i 6. Na temelju karata i tablice učenici trebaju napisati kratak
sastavak u kojem će objasniti sličnosti i razlike između triju totalitarnih režima. Predlažemo
da taj zadatak posluži u ocjenjivanju učenika s obzirom da sažima najvažnije sadržaje ove
teme.
IV. PRILOZI
Prilog 1: Nirnberški zakoni (15. rujna 1935. godine)
Zakon o zaštiti njemačke krvi
Brakovi između Židova i građana njemačke ili srodne krvi zabranjeni su. Brakovi sklopljeni protivno
ovom zakonu su nevažeći, čak i kad su, u svrhu izigravanja zakona, sklopljeni u inozemstvu […]
Seksualni odnosi izvan braka između Židova i državljana njemačke ili srodne krvi zabranjeni su […]
Židovima nije dozvoljeno zapošljavati državljanke njemačke ili srodne krvi mlađe od 45 godina kao
kućnu poslugu […] Židovima je zabranjeno isticati državnu i nacionalnu zastavu […] S druge strane,
dopušteno im je isticati židovske boje [Davidovu zvijezdu].
Zakon o državljanstvu
Podanik Reicha je samo onaj koji je njemačke ili srodne krvi i koji svojim ponašanjem pokazuje da
je željan i spreman vjerno služiti njemačkom narodu i Reichu […] Samo građanin Reicha uživa puna
politička prava u skladu s odredbama zakona […] Židov ne može biti građanin Reicha. Nema pravo
glasa u političkim pitanjima i ne može biti zaposlen u javnoj službi.
Pravna definicija pojma “Židov”
Židovom se smatra onaj kojemu su barem tri pretka u drugom koljenu u rasnom pogledu u potpuno-
sti Židovi […] Židov je također onaj kojemu su dva pretka u drugom koljenu u potpunosti Židovi ako
(a) pripada židovskoj vjerskoj zajednici u vrijeme objavljivanja zakona ili joj se pridruži kasnije, (b) je
oženjen židovskom osobom u vrijeme objavljivanja zakona ili se kasnije oženi njome, (c) je potomak
braka sa Židovom […] (d) je potomak izvanbračnog odnosa sa Židovom: Führer i Kancelar Reicha
mogu podijeliti izuzeća od odredaba izloženih u zakonu.
Prema: F. McDonough, Conflict, Communism and Fascism: Europe 1890-1945 (2001.)
97

4. HRVATSKA
U PRVOJ JUGOSLAVIJI
Što je za Hrvatsku značio ulazak u novu državnu zajednicu?
Ova tema dio je kompleksa prvih pet tema koje se odnose na međuratno razdoblje. Stoga je treba staviti
u kontekst nastanka novih država u Europi u 1920-im godinama te u kontekst međunarodnih zbivanja u
1930-im godinama. Također je zbivanja u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju potrebno staviti u širi kon-
tekst zbivanja u Kraljevini SHS/Jugoslaviji.
U ovoj su temi snažnije nego dosad naglašeni sadržaji koji se odnose na gospodarsku i socijalnu povi-
jest, osobito kroz slikovni materijal i izvore. Stoga im je potrebno u artikulaciji nastavnih jedinica posvetiti
veću pozornost, što se i sugerira u uputama metodičkog priručnika. Poželjno je također obraditi pojedine
teme iz nacionalne povijesti na primjerima iz zavičajne povijesti (npr. seljački pokreti 1920. godine, položaj
seljaštva, jadransko pitanje, izbori 1920. godine, razvoj gradova, iseljavanje i sl.).
Kada je riječ o nastavnim jedinicama koje se bave političkim strankama ne treba inzistirati na učeničkom
memoriranju programa i biografija pojedinih političara. Sadržaji poput izbora 1920. godine ili aktivnosti
HSS-a između 1921. i 1928. godine mogu poslužiti za analizu ili kao primjer političkog djelovanja. Učenici
prvenstveno trebaju shvatiti različita stajališta vodećih stranaka i pokreta o pitanjima političkog, gospo-
darskog i društvenog razvoja, primjerice poput različitih zamisli o ustroju nove države. Isto tako, sadržaji
poput Naputka, Zagrebačkih punktacija itd. prvenstveno trebaju poslužiti analizi i stvaranju šire slike o
razdoblju koje se proučava, dok nije potrebno tražiti od učenika da pamte njihove odredbe.
Problemsko pitanje usmjerava učenike da razmišljaju o značaju određenih povijesnih događaja, u ovom
slučaju ulaska Hrvatske u novu državnu zajednicu – Kraljevstvo SHS. Može usmjeravati učenike tijekom
cijele teme pa sugeriramo da se učenicima postavlja na kraju svake nastavne jedinice te na kraju teme za
sintezu njezinih sadržaja. Učenici pritom trebaju uočiti učiti i pozitivne i negativne strane ulaska Hrvatske
u Kraljevstvo SHS.
Predlažemo izvedbeni plan u 9 nastavnih sati (7 sati obrade i vježbanja i 2 sata ponavljanja i usustavljiva-
nja gradiva).
OČEKIVANA UČENIČKA POSTIGNUĆA NA KRAJU TEME (CILJEVI)

• Pokazati osnovni osjećaj za kronologiju poznavanjem najvažnijih kronoloških razdjelnica (1918., 1921.,
1928./1929., 1939.).
• Znati da je nakon raspada Austro-Ugarske Hrvatska postala dijelom nove države – Kraljevine SHS/
Jugoslavije.
• Pomoću karte navesti teritorij Kraljevstva SHS/Jugoslavije te uspoređivati teritorij Hrvatske između dva
rata i danas.
• Poznavati neka osnovna obilježja političkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja Hrvatske u
Kraljevstvu SHS/Kraljevini Jugoslaviji.
98

• Vježbati samostalni rad na tekstu udžbenika, pronalaziti relevantne informacije te postavljati izvorima
fokusirana pitanja.
• Učiti kako sustavno prikazivati informacije putem natuknica, sastavaka, crta vremena, kronoloških ta-
blica, mentalnih mapa, dijagrama itd.
• Učiti se kulturi dijaloga, iznositi svoje mišljenje na argumentiran, a ne emotivan način, te saslušati i
tolerirati drukčija mišljenja.
• Razvijati interes za predmet kroz rad na poticajnim aktivnostima i istraživanjem zavičajne povijesti.
• Samostalnim radom razvijati radne navike.
• Svojim riječima objasniti pojmove koji se traže planom i programom (U/55).

• Vježbati snalaženje u vremenu izradom kronoloških tablica.
• Primjenjivati svoje znanje na kartama i slijepim kartama.
• Objasniti nastanak Države i Kraljevstva SHS u međunarodnom kontekstu.
• Razlikovati razdoblje parlamentarizma od razdoblja diktature, navesti temeljna politička, gospodarska,
društvena i kulturna obilježja svakog od njih.
• Objasniti kako su na rješavanje hrvatskog pitanja uoči Drugoga svjeskog rata gledali HSS, ustaški
pokret i KPJ.
• Raspravljati o idejama i ideologijama na argumentiran način, a svoja razmišljanja i zaključke temeljiti na
odgovarajućim izvorima i povijesnom kontekstu.
• Znati pronaći i procesuirati relevantne informacije iz različitih izvora znanja (udžbenik, shema, fotogra-
fije, izvorni tekstovi, karte) te ih povezati u cjelinu.
• Analizom i interpretacijom izvora i literature razvijati vještine kritičkog mišljenja te usmenog i pismenog
izražavanja (pronalaze sličnosti i razlike, razumiju zašto dolazi do razlika u prikazima, postavljaju izvo-
rima fokusirana pitanja, formuliranju pretpostavke, argumentiraju svoje stavove).
• Prepoznati da ponekad postoji više od jednog ispravnog odgovora ili objašnjenja te znati navesti ra-
zloge zašto je to tako.
• Upotrebljavati relevantne informacije iz prethodnih tema kako bi analizirali prilike u Kraljevini SHS/Ju-
goslaviji, smjestili ih u međunarodni kontekst i uspoređivali ih s prilikama u Europi te na temelju toga
samostalno izvodili određene zaključke.
• Analizirati različite historiografske prikaze pojedinih događaja, pojava i osoba, znaju navesti razloge
zašto dolazi do razlika u interpretacijama, uočavaju što sve utječe na njihovo oblikovanje i promišljeno
izrađuju vlastite prikaze događaja namijenjene određenoj publici.
• Odabrati, organizirati i upotrebljavati relevantne informacije iz pisanih i slikovnih izvora te teksta udžbe-
nika, kako bi proizveli jasne, koncizne i dobro strukturirane naracije.
99

II. IZVEDBENI PLAN
100
4. HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI
Nastavna

Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Hrvatska Učenici:
i stvaranje • poznaju osnovne kronološke odrednice (1914. – 1918.) Frontalni i individualni U/56-61 – tekst, pisani i Hrvatski jezik –
Kraljevstva • znaju objasniti različite stavove o rješavanju hrvatskog pitanja Rad na materijalima u U i RB: rad slikovni izvori jezično izražavanje
SHS u vrijeme Prvoga svjetskog rata te ih povezati s odgovarajućim • pronalaženje podataka u
tijelima (Jugoslavenski odbor) osobama (Ante Trumbić) i tekstu Samostalni rad učenika RB/23-25 Geografija –
Obrada dokumentima (Svibanjska i Krfska deklaracija) • analiza pisanih izvora i (individualni rad, grupni snalaženje na karti
• znaju objasniti nastanak Države SHS i Kraljevstva SHS u kontek- slikovnog materijala u U rad) Karte u U/12 te RB/6,
Učionica stu međunarodnih zbivanja • rad na slijepoj karti u RB 24, 26
• pomoću karte znaju odrediti teritorij Države SHS i Kraljevstva Metode čitanja i rada
SHS na tekstu, razgovora, Sheme Hrvatsko
• vježbaju samostalan rad na tekstu udžbenika usmenog izlaganja, pitanja i Nastanak
• analiziraju izvore koji donose različite stavove o stvaranju demonstracije, pisanja, Kraljevstva SHS
Kraljevstva SHS (Izvori 2 i 3, U/60-61) te prepoznaju da crtanja (plan ploče)
ponekad postoji više od jednog ispravnog odgovora ili
objašnjenja
• uče iznositi svoje mišljenje na argumentiran, a ne emotivan
način te saslušati i tolerirati drukčija mišljenja
2. Prilike Učenici:
nakon • znaju svojim riječima objasniti pojmove koji se odnose na U/62-67 – tekst, pisani i Geografija –
ujedinjenja obilježja Kraljevstva SHS (višenacionalna država, Rad na materijalima u U slikovni izvori, grafikoni snalaženje na karti
Frontalni i individualni
monarhija, centralizam itd.) • analiza statističkih poda-
rad
Obrada • analiziraju položaj Kraljevstva SHS na karti i rješavaju zadatke taka u U RB/26-27
na slijepoj karti te tako vježbaju sposobnost snalaženja na karti • snalaženje na kartama
Metoda čitanja i rada na
Učionica • analiziraju i interpretiraju statističke podatke (grafikoni) u • analiza teksta udžbenika Karte u U/12 i 66, te
tekstu, pisanja, razgo-
njihovu povijesnom kontekstu • rad na slijepoj karti u RB RB/27
vora, demonstracije, us-
• znaju pronaći u tekstu udžbenika ključne podatke te tako razli-
menog izlaganja, analize
kuju bitno od nebitnog Dodatne aktivnosti 1-5 (vidjeti Dijagram Obilježja
statističkih podataka
• potiču se na samostalna istraživanja zavičajne povijesti te tako razradu) Kraljevstva SHS
razvijaju interes za predmet (plan ploče)
3.8.2007 17:37:49
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Hrvatske Učenici: Analiza podataka u ta- Frontalni i individualni U/68-72 – tekst, slikov- Hrvatski jezik –
političke • znaju svojim riječima objasniti pojmove ustav, Vidovdan- blici u U/69 – učenici trebaju rad ni materijali, statistički jezično izražavanje
stranke i ski ustav i unitarizam pronaći tri glavna stava podaci, izvori
Vidovdan- • analiziraju programe političkih stranaka i samostalno dolaze među političkim strankama o Mogućnost grupnog Odgoj i obrazova-
ski ustav do zaključka o razlikama u njihovim stavovima o stvaranju i Kraljevstvu SHS rada RB/28-29, zadaci 1-3 nje za demokrat-
uređenju Kraljevstva SHS sko građanstvo
Obrada • analiziraju različite tekstove o S. Radiću te razvijaju vještine Rad na Izvoru 1 (o Stjepanu Metoda usmenog izla- Vremenska crta
kritičkog mišljenja (pronalaze sličnosti i razlike, razumiju zašto Radiću) – razvoj kritičkog ganja, razgovora, čitanja Hrvatska u 1920-
Učionica dolazi do razlika u prikazima, postavljaju izvorima fokusirana mišljenja (vidjeti razradu) i rada na tekstu, analize im godinama (plan
pitanja) slikovnog materijala i ploče)
• razumiju kako djeluju političke stranke, a svoje znanje Analiza statističkih podataka statističkih podataka,
primjenjuju u vježbi temeljenoj na autentičnom zadatku o izborima za Ustavotvornu demonstracije, pisanja,
• analiziraju i interpretiraju statističke podatke o izborima za skupštinu crtanja
Ustavotvornu skupštinu u njihovu povijesnom kontekstu
• samostalnim radom na tekstu U i Izvora 2 pronalaze ključna Analiza Vidovdanskog ustava
obilježja Vidovanskog ustava te tako uče izdvajati relevantne – rad na tekstu U i zadacima
informacije u RB – uočavanje ključnih
obilježja
Moguća vježba: izrada pre-

dizbornih plakata (autentični
zadatak)
4. HRSS i Učenici: Samostalni rad učenika U/73-77 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
hrvatsko pi- • znaju pronaći relevantne informacije u tekstu udžbenika te ih Rad na materijalima u U i (individualni ili u paru) i ilustrativni materijal jezično izražavanje
tanje 1921. sistematizirati pomoću kronološke tablice u RB frontalni rad
– 1928. • radom na kronološkoj tablici vježbaju snalaženje u vremenu • pronalaženje podataka u RB/29, zadatak 4
• analiziraju i ocjenjuju ulogu povijesnih ličnosti u njihovu tekstu U/73-4 te njihovo
Obrada povijesnom kontekstu (S. Pribićević) sistematiziranje pomoću Metoda čitanja i rada na Vremenska crta
• analiziraju različite vrste povijesnih izvora o atentatu u Narodnoj tablice u RB/29 (zadatak 4) tekstu, usmenog izla- Hrvatska u 1920-
Učionica skupštini, postavljaju im fokusirana pitanja te znaju odrediti Analiza izvornog materijala o ganja, razgovora, analize im godinama (plan
njihova obilježja atentatu u Narodnoj skupštini slikovnog materijala, ploče)
• uče kako formulirati pretpostavke i argumentirati svoje stavove (U/75-76) demonstracije, pisanja
te razvijaju vještine usmenog izražavanja
• samostalnim radom razvijaju radne navike
101
3.8.2007 17:37:49
Nastavna
102
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
7. Hrvatsko Učenici: Rad na tekstu udžbenika Samostalni rad učenika U/83-87 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
pitanje u • znaju svojim riječima objasniti kako je na rješavanje hrvatskog – pronalaženje ključnih (individualni, u paru), ilustrativni materijal jezično izražavanje
1930-im pitanja u 1930-im godinama gledao HSS, a kako ustaški pokret informacija frontalni rad
godinama • znaju povezati događaje u Hrvatskoj s razvojem međunarodnih
prilika u 1930-im godinama Analiza historiografskih tek- Metoda čitanja i rada na
Obrada • raspravljaju o idejama i ideologijama na argumentiran način, stova o atentatu u Marseillesu tekstu, pisanja, razgo-
a svoja razmišljanja temelje na odgovarajućem povijesnom (Izvor 2, udžbenik) – dekon- vora, analize izvora,
Učionica kontekstu strukcija rekonstrukcija usmenog izlaganja
• analiziraju historiografske prikaze događaja (atentat u Mar- – što sve utječne na njihovo
seillesu) te uočavaju što sve utječe na njihovo oblikovanje oblikovanje: ciljana publika,
• promišljeno izrađuju vlastite prikaze događaja namijenjene namjere autora, dužina teksta
određenoj publici i ograničene količinom teksta itd. (vidjeti razradu)
8. Banovina Učenici Sporazum Cvetković-Maček: Frontalni i individualni U/88-92 – tekst, izvori, Hrvatski jezik –
Hrvatska • znaju navesti osnovne činjenice o Banovini Hrvatskoj: kada je i učenici procesuiraju i pove rad ilustrativni materijali jezično izražavanje
u kojim okolnostima nastala, koji je teritorij obuhvaćala, koji je zuju informacije iz različitih
Obrada njezin položaj u Kraljevini Jugoslaviji izvora znanja (udžbenik, Metoda razgovora, Karte u U/89, RB/32 Geografija –
• znaju svojim riječima objasniti tko je podržavao njezin nas- shema, karta, slijepa karta, demonstracije, čitanja i snalaženje na karti
Učionica tanak, a tko mu se protivio i zašto fotografije) rada na tekstu, pisanja, RB/32-34
• znaju pronaći i procesuirati relevantne informacije iz različitih usmenog izlaganja
izvora znanja te ih povezati u cjelinu Protivnici Sporazuma: samo-
• proučavaju različite historiografske ocjene Sporazuma stalni rad učenika na tekstu
Cvetković-Maček, uočavaju sličnosti i razlike među njima, U/90-92
razumiju da na temelju istih izvora mogu nastati razičita
tumačenja i ocjene nekog događaja te znaju navesti nekoliko Vježba: analiza historiograf-
razloga zašto je to tako skih tekstova u Izvoru 1 s
• shvaćaju da ponekad na neka pitanja postoji više od jednog ciljem učenja interpretaci-
ispravnog odgovora jama i razumijevanje povijesti
• razvijaju interes za predmet kao discipline
9. Hrvatska Učenici: Rješavanje zadataka u RB Frontalni i individualni RB/23, 34-35 Hrvatski jezik –
u prvoj • primjenjuju svoje znanje rješavajući zadatke u RB (zadatak 2 u RB/23, zadaci 3, rad jezično izražavanje
Jugoslaviji • vježbaju vještine usmenog izlaganja sudjelujući u diskusiji 4 i 5 u RB/34-35) (rasprava, argu-
• uče argumentirano iznositi svoje mišljenje Metoda pisanja, crtanja, mentiranje)
Ponavljanje • uče tolerantno saslušati mišljenja drugih Rasprava o odgovoru na razgovora
problemsko pitanje Geografija –
Učionica snalaženje na karti
3.8.2007 17:37:49
Hrvatska u prvoj Jugoslaviji (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata u ovoj temi učenici se mogu upoznati s njezinim sadržajima pomoću uvod-
ne stranice u U/37 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Kao poticaj za razgovor o problemskom pitanju treba
poslužiti slika i sljedeći tekst:
HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI

Što je za Hrvatsku značio ulazak u novu državnu zajednicu?
Prvi svjetski rat donio je velike promjene Hrvatskoj. Do 1918. bila je dio Austro-Ugarske. Nakon nje-
zina raspada, ušla je u sastav nove državne zajednice – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije
Jugoslavije). Proučavajući ovu temu, razmišljaj koje su bile pozitivne, a koje negativne posljedice ove
promjene. Pritom ćeš:
• Naučiti kako je nastala nova država te razmišljati zašto su postojale tako različite zamisli o
njezinu uređenju.
• Pomoću izvora upoznati gospodarske, kulturne i političke prilike u Kraljevini SHS te položaj
Hrvatske u njoj.
• Uočiti razlike u političkom razvoju Kraljevine SHS/Jugoslavije u 1920-im i 1930-im godinama.
• Upoznati različite ideologije, stranke i pokrete te njihove zamisli o rješavanju hrvatskog
pitanja u međuratnom razdoblju.
Hrvatska i stvaranje Kraljevstva SHS

Fokus: Nastanak Države SHS i Kraljevstva SHS u međunarodnom kontekstu. Različite koncepcije o ure-
đenju nove države.
Ključni pojmovi: hrvatsko pitanje
Ostali pojmovi: deklaracija, dinastija, regent, autonomija, republika, centralizam, federacija
Ključne godine: 1918. (nastanak Države SHS i Kraljevstva SHS)
Ključne osobe: Ante Trumbić, Svetozar Pribićević, Nikola Pašić
2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u nastavnoj jedinci
Udžbenik
• U/56-61 (Hrvatska i stvaranje Kraljevstva SHS)
Karte
• Raspad Austro-Ugarske (RB/6)
• Država Slovenaca, Hrvata i Srba (RB/24); također i slijepa karta u RB/26
• Objava o raskidu s Austro-Ugarskom ispred zgrade Hrvatskog sabora na Markovu trgu u Zagrebu
29.10.1918., fotografija (U/56).
103

• Vojnici s plinskim maskama na talijanskom ratištu 1916. godine, fotografija (U/57).
• Fotografija Svetozara Pribićevića (U/59).
• Sudionici Krfske deklaracije, fotografija (U/58).
• Etape u stvaranju Kraljevstva SHS (U/60).
Izvori:
• Izvor 1: Hrvatski sabor proglašava prekid veza s Austro-Ugarskom i ulazak u Državu SHS 29.10.1918.
(U/59)
• Izvor 2: Ulomak iz izabranih spisa Josipa Smodlake koji opisuje zbivanja u Dalmaciji nakon raspada
Austro-Ugarske (U/60)
Josip Smodlaka, pravnik, političar i diplomat (1869.-1956.). Studirao pravo u Beču i Grazu. U politi-
ku ulazi kao član Dalmatinske stranke prava te je 1901. izabran u Dalmatinski sabor. Godine 1905.
osniva Hrvatsku demokratsku stranku i podupire politiku “novog kursa”. Od 1910. poslanik je u Care-
vinskom vijeću, a 1917. godine jedan od potpisnika Svibanjske deklaracije. Godine 1918. član je Sre-
dišnjeg odbora Narodnog vijeća, Zemaljske vlade za Dalmaciju te član delegacije Narodnog vijeća
u Beogradu. U Kraljevini SHS poslanik je u Privremenom narodnom predstavništvu i Ustavotvornoj
skupštini, član delegacije Kraljevine SHS na Pariškoj mirovnoj konferenciji te kasnije veleposlanik u
Vatikanu, Berlinu i Madridu. U vrijeme Drugoga svjetskog rata sudjelovao je u NOP-u. Bio je vijećnik
ZAVNOH-a i AVNOJ-a te povjerenik za vanjske poslove u NKOJ-u (1943. – 1945.). U privremenoj vladi
Josipa Broza Tita bio je ministar bez portfelja (1946.). Autor je mnogih političkih spisa i rasprava.
• Izvor 3: Govor Stjepana Radića na sjednici Narodnog vijeća od 24.11.1918. godine u kojem se protivi
brzom ujedinjenju U/61

• RB/23-25

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom školskom satu kombinacijom frontalnog rada i samo-
stalnog rada učenika na pisanim i slikovnim izvorima.

1. Uvodni dio
• Učenici se trebaju prisjetiti položaja Hrvatske u Austro-Ugarskoj uoči Prvoga svjetskog rata (gradivo 7.
razreda, prvi odlomak u U/56)
2. Obrada
2.1 Hrvatsko pitanje u Prvome svjetskom ratu

• U nekoliko uvodnih rečenica nastavnik/nastavnica će uputiti učenike u položaj Hrvatske u Austro-Ugar-
skoj nakon početka rata (drugi odlomak u U/56, fotografija u U/57). Naznačit će dva moguća rješenja
hrvatskog pitanja tijekom rata te ih prikazati na ploči u obliku sheme (vidjeti plan ploče).
• Zatim u U/57-58 (treći, četvrti i peti odlomak u poglavlju Hrvatska u Prvome svjetskom ratu i poglavlje
Svibanjska i Krfska deklaracija) treba pronaći sadržaje koji se odnose na jedno te one koji se odno-
se na drugo rješenje. To učenici mogu učiniti samostalnim radom, nakon čega se podaci zajednički
zapisuju na ploču. Brža je varijanta da se tekst čita zajednički (primjerice, pojedine odlomke glasno
čitaju učenici/učenice) te paralelno zapisuju podaci na ploču (vidjeti plan ploče). Prilikom zapisivanja
podataka, sadržaji poput Jugoslavenskog odbora, srpske vlade, Svibanjske i Krfske deklaracije, uloge
104

Ante Trumbića i Nikole Pašića (slika i biografije u U/58) dodatno se tumače. Prilikom obrade Krfske
deklaracije treba također raspraviti različite stavove o uređenju buduće države. Znanje o Svibanjskoj i
Krfskoj deklaraciji može se dodatno utvrditi rješavanjem zadatka 1 u RB/23.
2.2 Država SHS

• Predlažemo da se obrada ovog dijela gradiva započne sa slikom u U/56. Učenici prvo trebaju opisati
što vide te pretpostaviti o značaju događaja na fotografiji. Zatim se kontekst slike objašnjava radom na
Izvoru 1 (U/59).
• Pomoću sheme (vidjeti plan ploče) i teksta u U/59 ukratko treba objasniti raspad Austro-Ugarske te
teritorij Države SHS. Njezin se teritorij dodatno utvrđuje pomoću karte i tablice u RB/24 (zadatak 3), na
temelju kojeg se upisuju podaci u prvi stupac tablice. Učenici trebaju uočiti da Država SHS nije imala
točno određene granice te da nije bila međunarodno priznata. Također trebaju razumjeti da teritorijalna
podjela u ono doba nije bila ista kao i danas. U sastav Države SHS ušle su tadašnje austrijske pokrajine
Dalmacija, Primorje i Kranjska te dijelovi Koruške i Štajerske, zatim teritorij ugarskog dijela Monarhije –
Banska Hrvatska te dijelovi pokrajina Baranje, Bačke i Banata.
• Problemi i dvojbe Države SHS (talijansko zauzimanje dijelova istočnojadranske obale, zeleni kadar,
hoće li nova država biti monarhija ili republika, centralistički uređena ili federacija) mogu se obraditi
radom na tekstu U/59 ili usmenim izlaganjem nastavnika.
2.3 Stvaranje Kraljevstva SHS

• Obrada ovog dijela gradiva može se započeti radom na Izvorima 2 i 3 (U/60, 61). Učenici trebaju us-
porediti različite stavove o ujedinjenju, tj. uočiti zašto se Smodlaka zalagao za što brže ujedinjenje, dok
je Radić – iako se nije protivio ujedinjenju – upozoravao na oprez. Učenici trebaju razmisliti čije im se
mišljenje u tadašnjoj situaciji čini ispravnijim te ga potkrijepiti argumentima. Trebaju razmisliti koji su
čimbenici pridonosili brzom ujedinjenju, a koji su upozoravali na oprez. Vjerojatno će u razredu biti razli-
čitih mišljenja, stoga je ovaj zadatak pogodan da učenici nauče argumentirano iznositi svoje mišljenje
i tolerantno slušati mišljenje drugih.
• Stvaranje Kraljevstva SHS treba obraditi pomoću sheme u U/60 te sheme (vidjeti plan ploče), pri čemu
se mogu dodatno objasniti podaci iz udžbenika poput Naputka te demonstracija od 5.12.1918. godine.
Znanje o Kraljevstvu SHS može se dodatno utvrditi ispunjavanjem drugog stupca u tablici u RB/24.

• Slijepa karta u RB/25, zadaci 3a-d.
• Koje odgovore na problemsko pitanje iz uvoda nudi ova nastavna jedinica?
Plan ploče
Hrvatsko pitanje
↓ ↓
Stvaranje zajedničke države
Ostanak Hrvatske u Austro-Ugarskoj
Južnih Slavena
↓ ↓ ↓
• nijedna velesila početkom rata nije željela • Londonski • Jugoslavenski odbor
raspad AU ugovor • srpska vlada
• Svibanjska deklaracija • Krfska deklaracija
• trijalističko preuređenje AU • stvaranje zajedničke države Južnih Slavena
105

Stvaranje Kraljevstva SHS
Čehoslovačka
Austrija Austro-Ugarska Mađarska
26. 11. 1918.

Država Slovenaca, Kraljevina Kraljevina
Hrvata i Srba Srbija Crna Gora
današnja
Slovenija
današnja
Hrvatska
24. 11. 1918.

današnja
Vojvodina
današnja
BiH
Kraljevstvo
Srba, Hrvata
i Slovenaca
1. 12. 1918.
današnja:
Slovenija
Hrvatska
BiH
Srbija
Crna Gora
Makedonija
106

Prilike nakon ujedinjenja
1. Ukratko o nastavnoj jedinici:

Fokus: Obilježja političkog, gospodarskog i kulturnog razvoja nove države i položaj Hrvatske u njoj.
Razgraničenje, osobito s Italijom.
Novi pojmovi: višenacionalna država
Ostali pojmovi: centralizam, monarhija, agrarna reforma, Rapalski ugovor, Rimski sporazum
Ključne osobe: Aleksandar Karađorđević
Udžbenik
• U/62-67 (Prilike nakon ujedinjenja)
Karte
• Kraljevstvo SHS nakon ujedinjenja i mirovnih ugovora (U/66)
• Talijanski dobici na Jadranu (RB/27)
• Rijeka početkom 20. stoljeća. (U/62)
• Jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević i prijestolonasljednik Petar, fotografija s početka 1930-ih
godina. (U/63)
• Hotel Esplanade u Zagrebu. Gradnja je dovršena 1924. godine. (U/64)
Statistički podaci
• Grafikon: Nacionalni sastav Kraljevstva SHS (U/63)
• Grafikon: Religije u Kraljevstvu SHS (U/64)
• Grafikon: Nacionalni dohodak po stanovnku 1928. (U/65)
• Grafikon: Nacionalna zastupljenost u prve 24 jugoslavenske vlade (U/65).
• Grafikon: Vrijednost industrijske proizvodnje po stanovniku 1938. godine (U/67).
Izvori:
• Izvor 1: Tri teksta kojima se uspoređuju različiti stavovi o uređenju države (U/63).
Ovdje donosimo biografije Meštrovića, Vesnića i Pribićevića; biografija S. Radića nalazi se u U/69.
Milenko Vesnić, pravnik, diplomat i političar (1862.-1921.). Član Radikalne stranke, obnašao je tije-
kom života razne dužnosti: narodni poslanik (1893.), poslanik Kraljevine Srbije u Rimu i Parizu, dele-
gat na Londonskoj konferenciji 1912. i na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. Godine 1920. obnašao
je dužnost predsjednika vlade Kraljevstva SHS. Umro je 1921. godine u Parizu.
Ivan Meštrović (1883. – 1962.), ugledni hrvatski kipar svjetskog glasa. Za vrijeme Drugoga svjetskog
rata emigrirao je u SAD, gdje je uoči smrti objavio svoje memoare – Uspomene na političke ljude i
događaje.
107

Svetozar Pribićević (1875. – 1936.), jedan od glavnih predstavnika Hrvatsko-srpske koalicije. Njegova
je politička aktivnost doprinijela stvaranju Kraljevstva SHS, u kojem je u nekoliko prvih vlada bio mini-
star unutarnjih poslova. Zastupao je centralistička i unitaristička gledišta. Kasnije se našao u opoziciji
i počeo blisko surađivati sa Stjepanom Radićem. Nakon Radićeve smrti, prvo je interniran, a zatim je
emigrirao. U emigraciji je objavio knjigu Diktatura kralja Aleksandra. Umro je od raka pluća u Pragu
1936. godine.
Zadaci za utvrđivanje i ponavljanje gradiva:

• RB/26-27

Ova tema se može obraditi u jednom ili dva školska sata. Ovdje ćemo ponuditi model obrade u jednom
nastavnom satu. U slučaju da se nastavnik/nastavnica odluči za obradu u dva školska sata, predlažemo
da se – osobito u onim područjima gdje se to dotiče zavičajne povijesti – kao zaseban sat izdvoji poglav-
lje o određivanju granica, osobito razgraničenju s Italijom. U tom slučaju, u razradi su predviđene i neke
dodatne aktivnosti.
1. Uvodni dio
• Pomoću karte prisjetiti se nastanka novih europskih država nakon Prvoga svjetskog rata.
• Prisjetiti se sklapanja mirovnih ugovora nakon rata, osobito onih koji su bili značajni za Kraljevstvo SHS.
2. Obrada
2.1 Kraljevstvo SHS – nova europska država

• Proučiti kartu Europe u U/12: gdje je smješteno Kraljevstvo SHS i tko su mu susjedi. Potonje će se
utvrditi pomoću zadatka 3e u RB/25 (slijepa karta).
• Na karti u U/66 učenici će uočiti područja koja je Kraljevstvo SHS dobilo mirovnim ugovorima od Bu-
garske i Mađarske.
• Razgraničenje s Italijom: Nastavnik/nastavnica će ukratko prikazati razvoj jadranskog pitanja nakon rata.
Pomoću teksta u U/66-67 te karte u U/66, učenici će utvrditi koji su teritoriji pripali Italiji Rapalskim ugovorom
1920. i Rimskim sporazumom 1924. godine. Te će teritorije označiti na slijepoj karti u RB/25 (zadatak 3f).
• Dodatna aktivnost 1 (u slučaju da se ovaj dio nastavne jedinice obrađuje u zasebnom nastavnom satu):
Pomoću karte u RB/27 učenici će usporediti teritorije koji su Italiji obećani Londonskim ugovorom te teri-
torije koje je dobila nakon rata. Pritom trebaju razmišljati je li stvaranje Kraljevstva SHS utjecalo pozitivno
ili negativno na rješavanje jadranskog pitanja (Za razmišljanje, 1. zadatak, U/67; 2. zadatak u RB/26).
• Dodatna aktivnost 2 (mogući zadaci za zavičajnu povijest): Učenici koji žive u područjima koja su se u
to doba našla pod talijanskom vlašću mogu pronaći kakve su prilike tada vladale na njihovu području
(npr. Labinska buna). To je također prigoda za samostalno istraživanje: učenici mogu, primjerice, u
knjižnici ili arhivu pronaći istražiti kako je sklapanje tih sporazuma odjeknulo u njihovu kraju, kako su
novine pisale o tom događaju i slično.
2.2 Prilike u Kraljevstvu SHS nakon ujedinjenja

• Pomoću fotografije u U/63 utvrditi da je nova država monarhija na čelu s dinastijom Karađorđevića.
Učenici pritom trebaju precizno definirati pojmove monarhija i dinastija.
108

• Rad na grafikonima: Učenici dobivaju zadatak da pažljivo promotre grafikone u U/63-67 te razmisle
što se sve na temelju njih može zaključiti o novoj državi: višenacionalna, višekonfesionalna, naslijeđen
državni aparat Kraljevine Srbije, razlika u razvijenosti (nacionalni dohodak, industrijska proizvodnja).
Učenici također mogu promisliti koje bi još razlike mogle proizaći iz života u različitim državama, pri-
mjerice različiti porezni sustavi, zakonodavstvo, novac, školski sustavi…
• Dodatna aktivnost 3: Rad na Izvoru 1 (U/63) smatramo nešto zahtjevnijim te ga preporučamo za am-
bicioznije učenike. Čitajući tekstove, učenici trebaju uočiti različite stavove o uređenju nove države
(nova država kao proširena Srbija, federacija ili centralizam, monarhija). Ovaj zadatak ima dva cilja.
Prvo, učenici uočavaju razlike u stavovima političara koji govore o novoj državi. Dok Radić i Pribićević
govore o novoj državi, Vesnić govori o proširenoj srpskoj državi. Dok Pribićević govori o centralistički
uređenoj državi, Radić se zalaže za federativno uređenje. Drugo, učenici vježbaju analizu povijesnih
izvora: uočavaju vrijeme nastanka tekstova (Pribićevićev je nastao nakon stvaranja Kraljevstva SHS,
a Meštrovićev i Radićev u doba Prvoga svjetskog rata); za razliku od Pribićevićeva i Radićeva govora,
Vesnićeve riječi prenosi netko drugi (Meštrović u svojim memoarima) i sl.
• Dodatna aktivnost 4 (ako se gradivo obrađuje u dva školska sata): Rad na materijalu u Prilogu – materijal
pomaže učenicima shvatiti kako su se nestabilne političke prilike odražavale kroz česte promjene vlada.
2.3 Prilike u Hrvatskoj

• Samostalni rad učenika (individualni rad ili rad u paru): Za svaki odlomak u poglavlju Prilike u Hrvatskoj
(U/65-66) učenici određuju 2-4 ključne riječi koje najbolje opisuju njegov sadržaj. To mogu upotrijebiti
za rješavanje zadatka 2 u RB/27 (opcionalno).
• Dodatna aktivnost 5 (zavičajna povijest): Učenici mogu istražiti gospodarske, društvene i kulturne pri-
like u svom kraju. Npr. mogu pronaći koje su tvornice radile u njihovu kraju, pogledati godišnjak svoje
škole (ako je postojala u ono doba), pronaći lokalne novine iz tog razdoblja, na fotografijama uočavati
što se u njhovu gradu/mjestu/kraju do danas promijenilo, a što je ostalo isto i slično. Na primjer, zagre-
bački učenici mogu istražiti povijest Zagrebačkog zbora (danas Zagrebačkog velesajma); pritom na-
stavnici mogu planirati terenski rad, posjećujući mjesto gdje se Zagrebački zbor održavao. Još jedna
moguća tema za samostalni rad je i iseljavanje, poglavito na području Dalmacije

• Zadatak 1 u RB/26.
Plan ploče
Seljaštvo čini većinu

stanovništva Jedna od novih država
Velik broj nepismenih Utjecaj Francuske
i Velike Britanije
Razvoj gradova Rapalski ugovor
Iseljavanje
Društvo i kultura Međunarodni položaj Rimski sporazum
Kraljevstvo SHS
Gospodarstvo Obilježja nove države

Agrarna reforma Monarhija
Hrvatska središte industrije, Centralizam
trgovine i bankarstva – zahtjevi za federacijom
Zamjena novca Višenacionalna država
Nejednak gospodarski razvoj Radnički štrajkovi

i pobune na selu
Različiti porezni sustavi Različite religije
109

Hrvatske političke stranke i Vidovdanski ustav

Fokus: Kako djeluju političke stranke (ustroj, programi, simboli, gesla). Izbori 1920. i Vidovdanski ustav.
Novi pojmovi: Vidovdanski ustav, unitarizam
Ostali pojmovi: političke stranke, HRSS
Ključne osobe: Stjepan Radić
Ključne godine: 1921. (Vidovdanski ustav)
Udžbenik
• U/68-72 (Hrvatske političke stranke i Vidovdanski ustav)
• Zagreb u međuratnom razdoblju – tržnica na Kaptolu. (U/68)
• Umjetnička slika Ivana Tišova Stjepan Radić među seljacima. Slika je nastala 1928. godine.
Uz sliku je biografija Stjepana Radića. (U/69)
Ivan Tišov, slikar. Rođen 1870. godine u Vinkovcima, umro 1928. godine u Zagrebu. Slikarstvo je učio u Za-
grebu, Beču, Münchenu i Parizu. Nastavnik na Obrtnoj školi u Zagrebu. Slikao je prizore iz pučkog života, de-
korativne panoe i dekoracije u crkvama te veći broj portreta.
• Zastava Hrvatske seljačke stranke s geslom stranke Vjera u Boga i seljačka sloga. (U/71)
• Posebno izdanje Jutarnjeg lista od 28.6.1921. godine. (U/72)
Statistički podaci
• Grafikon: Rezultati izbora za Ustavotvornu skupštinu (U/70)
Tablice
• Najznačajnije stranke u Kraljevstvu SHS (U/69)
Izvori
• Izvor 1: Četiri teksta u kojima povjesničari i suvremenici opisuju Stjepana Radića (U/70)
• Izvor 2: Nekoliko članaka Vidovdanskog ustava (U/71)

• Ukratko (U/72)
• Zza razmišljanje… (U/72)
• RB/28-29, zadaci 1-3
110

Ova se nastavna jedinica može realizirati u jednom nastavnom satu. Učenici trebaju uočiti, usporediti i
razlikovati različita opredjeljenja o uređenju države nakon ujedinjenja, a ne bi ih trebalo opterećivati go-
dinama nastanka pojedinih stranaka, programima i slično. Gradivo ove nastavne jedinice posvećeno je
i prvim izborima nakon stvaranja Kraljevstva SHS te donošenju Vidovdanskog ustava. Ova je nastavna
jedinica stoga pogodna da se s učenicima porazgovara kako funkcionira demokratska praksa: što su to
izbori, zašto i kako se provode, što znači natpolovična većina, u kojim se okolnostima stvara koalicijska
vlada, što je ustav i koje je njegovo značenje i sl.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva – rasprava o problemskom pitanju iz uvoda.
2. Obrada
2.1 Političke stranke

• Za početak, učenici trebaju razmisliti što je to politička stranka, što sve stranka mora imati da bi bila
politička stranka.
• Pomoću tablice u U/69 učenici trebaju uočiti tri glavna stava prema Kraljevstvu SHS. U tome će im
pomoći i zadatak 2 u RB/28. Napominjemo kako učenici ne trebaju memorirati programe pojedinih
stranaka, pa čak ni njihove nazive, već im podaci u tablici trebaju poslužiti za razumijevanje političkih
prilika u Kraljevstvu SHS nakon Prvoga svjetskog rata, ali i razvoj vještina kritičkog mišljenja (sličnosti i
razlike u stavovima pojedinih stranaka).
• Materijali u udžbeniku nude mogućnost za analizu uloge povijesnih osoba na primjeru Stjepana Radića
(slika i biografija u U/69, Izvor 1 u U/70). Rad na Izvoru 1 treba poslužiti za razvoj kritičkog mišljenja:
učenici uspoređuju različite prikaze o Radiću, razmišljaju što utječe na to, analiziraju tekstove pomoću
pitanja ispod izvora. U tome ih vodi i zadatak 1 u RB/28.
• Primjena znanja (autentični zadatak): Učenike podijeliti u šest grupa. Svaka grupa treba izraditi propa-
gandni plakat za jednu od šest stranaka koje se spominju u udžbeniku. Na njima trebaju istaknuti bitna
programska obilježja pojedine stranke i njezinih čelnika. Učenici se trebaju poslužiti raznim materijali-
ma koji se nalaze u udžbeniku:
• HPSS: tablica (U/69), biografija Stjepana Radića (U/69), zastava i geslo stranke (U/71), Izvor 3
(U/61), Izvor 1 (U/63)
• Hrvatska zajednica: tablica (U/69), zapisi Josipa Smodlake (Izvor 2, U/60)
• Demokratska stranka: tablica (U/69), biografija Svetozara Pribićevića (U/74), Izvor 1 (U/63), Izvor
1 (U/74)
• Radikalna stranka: tablica (U/69), biografija Nikole Pašića (U/58)
• HSP: tablica (U/69), biografija Ante Pavelića (U/84)
• KPJ: tablica (U/69), simboli na zastavi SSSR-a (U/42)
111

2.2 Izbori i ustav
• Predlažemo analizu rezultata izbora za Ustavotvornu skupštinu pomoću grafikona u U/70 te zadatka u
U/72 (Za razmišljanje… ).
• Rad na Vidovdanskom ustavu započeti čitanjem stranice iz Jutarnjeg lista (U/72). Učenici se trebaju
prisjetiti što je ustav i u čemu je njegov značaj. Vidovanski ustav učenici će analizirati pomoću zadatka
3 u RB/29. Predlažemo da samostalnim radom na tekstu U/71-72 i Izvoru 1 (U/71) pronađu primjere
navedenih obilježja i upišu ih na predviđena mjesta.

• Ponavljanje pomoću pitanja u udžbeniku (Ukratko, U/72)
Plan ploče
Crta vremena – 1920-e godine
Uvođenje
Vidovdanski ustav šestosiječanjske diktature
Stvaranje HSS priznaje

Kraljevstva SHS monarhiju i ustav
1915. 1920. 1930.

1924.
1925.
1918.
1920.
1921.
1928.
1929.
Atentat u
Rapalski ugovor Rimski sporazum
Narodnoj skupštini
HRSS i hrvatsko pitanje 1921.-1928.

Fokus: Učeći o djelatnosti HRSS/HSS-a u razdoblju od 1921. do 1928. učenici uočavaju na koji način
djeluju političke stranke.
Novi pojmovi: šestosiječanjska diktatura
Ostali pojmovi: atentat, HSS
Ključne godine: 1928. (atentat na Stjepana Radića)
Ključne osobe: Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Vladko Maček
112

Udžbenik
• U/73-77 (HRSS i hrvatsko pitanje 1921.-1928.)
• Sprovod Stjepana Radića u Zagrebu 12.8.1928. (U/73)
• Fotografija Stjepana Radića i Vladka Mačeka. Ispod slike je biografija Vladka Mačeka. (U/75)
• Naslovna stranica zagrebačkog dnevnog lista Novosti donosi vijesti o atentatu u Narodnoj skupštini. (U/75)
Statistički podaci
• Grafikon: Rezultati HSS-a na izborima za Narodnu skupštinu 1920.-1927. (U/74)
Izvori
• Izvor 1: Tri teksta o Svetozaru Pribićeviću (U/74)
• Izvor 2: Vladko Maček opisuje atentat u Narodnoj skupštini (U/76)
• Izvor 3: Milan Stojadinović o atentatu u Narodnoj skupštini (U/76)
• Izvor 4: Josip Horvat o atentatu u Narodnoj skupštini (U/76)
Zadaci za utvrđivanje I ponavljanje gradiva

• Ukratko (U/77)
• RB/29, zadatak 4

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom nastavnom satu. Pritom nije u tolikoj mjeri cilj da uče-
nici upamte promjene u politici HRSS/HSS, već da na temelju ovog primjera shvate kako djeluju političke
stranke (metode djelovanja, stvaranje koalicija, sudjelovanje u vlasti ili u oporbi). Učenici mogu razmišljati
– na primjeru Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića – koje osobine čine uspješnog političara te jesu li
njih dvojica uspješni političari.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva s prethodnih satova.
2. Obrada
2.1 Djelovanje HRSS-a/ HSS-a od 1921. do 1928.
• U prvom dijelu sata predlažemo samostalni rad učenika – individualno ili u paru. Učenici rade na tek-
stu U/73-74 te ispunjavaju tablicu u zadatku 4 u RB/29. Da bi uspješno uradili taj zadatak, trebaju se
prisjetiti i gradiva iz prethodnih nastavnih jedinica te se poslužiti grafikonom u U/74. Po završetku rada
slijedi zajednička analiza. Ovaj dio rada može se dopuniti radom na Izvoru 1 u U/74 koji donosi različite
tekstove o Svetozaru Pribićeviću te pitanja za njihovu analizu. Učenici mogu usporediti životni put dvaju
istaknutih političara – Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića te o tome napisati pismeni rad.
113

2.2 Atentat u Narodnoj skupštini i uvođenje diktature
• Obrada ovog događaja može se započeti s radom na naslovnoj stranici dnevnog lista Novosti (U/75).
Mogu objasniti svojim riječima riječ atentat te razmisliti što može biti cilj atentata na istaknute osobe iz
javnog života, znaju li neke takve događaje u povijesti 20. stoljeća (1. zadatak, Za razmišljanje…, U/77).
• Izvori 2, 3 i 4 (U/76) mogu poslužiti da se učenicima prikaže kakve su se rasprave razvile nakon atenta-
ta: je li atentat bio učinjen s predumišljajem ili bez predumišljaja (što je tvrdila obrana). Čitajući teksto-
ve, učenici mogu odgovoriti na pitanja ispod teksta u U/76, a svoje pretpostavke izraziti i argumentirati
u razgovoru nakon obavljenog zadataka.
• Opis događaja u Hrvatskoj nakon atentata može se povezati s ilustracijom u U/73 te fotografijom i bio-
grafijom Vladka Mačeka u U/75.
• O uvođenju šestosiječanjske diktature potrebna je tek kratka napomena, s obzirom da se taj događaj
detaljnije obrađuje u sljedećoj nastavnoj jedinici.
3. Zaključni dio
• Ukratko, U/77
Plan ploče
Crta vremena – 1920-e godine
Uvođenje
Vidovdanski ustav šestosiječanjske diktature
Stvaranje HSS priznaje

Kraljevstva SHS monarhiju i ustav
1915. 1920. 1930.

1924.
1925.
1918.
1920.
1921.
1928.
1929.
Atentat u
Rapalski ugovor Rimski sporazum
Narodnoj skupštini
114

Hrvatska u 1920-im godinama (ponavljanje)
• Predlažemo ponavljanje pomoću izrade mentalne mape. Učenici zadatak izrađuju samostalno, u paru
ili u grupi. Ako nisu vješti izradi mentalnih mapa, treba ih u to uputiti te možda izraditi prvi dio mape
zajednički. Osnovne upute su sljedeće (prema: T. Buzan, Mentalne mape za klince, Zagreb, 2005.):
• Glavna tema upisuje se na sredini papira te ističe bojom.
• Zatim se određuju podteme – glavni elementi koji čine priču. U ovom slučaju riječ je o određenim
kategorijama koje se odnose na položaj Hrvatske u Kraljevstvu SHS (npr. gospodarske prili-
ke, kulturni razvoj, politički položaj, granice, političke stranke) ili o najvažnijim događajima. Od
središnje slike povlačimo nekoliko crta, te svakoj dodijelimo određenu kategoriju. Ako je riječ o
događajima, možemo postavljati pitanja što, gdje, kada, tko, zašto, rezultat.
• Od svake podteme ponovno se pruža nekoliko crta koje upućuju na pojedinosti na razini činjeni-
ca. Ključne riječi treba podebljati ili posebno označiti.
• Također, težina zadatka može varirati tako što će učenici sami odrediti ključne riječi/kategorije (teža
varijanta) ili će ih nastavnik/nastavnica unaprijed zadati.
• Po završetku rada, svaka skupina će prezentirati svoje radove i objasniti ideje koje su ih vodile u radu.
1918.
S
SH
o
stv
j ev
al
Kr
u Raspad Austro-Ugarske
Kul k
tu a za
rni
raz Ul
voj
Rapalski ugovor
Što je za Hrvatsku
značio ulazak u
Kraljevstvo SHS?
Razgra
oj ničenje
s Italijo
azv m
ki r
litič
Po
rilike
arske p
Gospod
Rimski sporazum
115

Doba diktature i krize

Fokus: Političke i gospodarske prilike u doba šestosiječanjske diktature.
Novi pojmovi: šestosiječanjska diktatura
Ostali pojmovi: cenzura, otvorena i prikrivena diktatura
Ključne godine: 1929. (uvođenje diktature)
Udžbenik
• U/78-82 (Doba diktature i krize)
Karte
• Kraljevina Jugoslavija 1929. godine – podjela na banovine (RB/31)
• Kraljevina Jugoslavija 1931. godine – podjela na banovine (RB/31)
• Banovine – slijepa karta (RB/30)
• Trg bana Jelačića u Zagrebu na razglednici iz 1933. godine. (U/78)
• Selo Mraclin između dva rata. (U/80)
• Radničko pregrađe u Zagrebu između dva rata. (U/80)
• Osnovnoškolska svjedožba iz 1920-ih godina. (U/81)
• Fotografija Toše Dabca iz ciklusa “Život na ulici”. (U/82)
Teodor Dabac, fotograf Zagreba, rođen je u Novoj Rači 1907. godine, a umro je 1970. godine. Živio
je u Samoboru. Upisao je pravni fakultet no nije ga završio. Prvi foto-aparat kupio je 1929. godine.
Snimao je socijalne reportaže (ciklus Ljudi s ulice nastao je tridesetih godina, a iz cjeline Djetinjstvo
poznata je fotografija Djevojčica i dječak), zatim portrete, arhitekturu, krajolik i kulturne spomenike.
Značajan je i njegov rad na ilustraciji mnogih monografskih izdanja. Od 1932. sudjelovao je na mno-
gim izložbama u zemlji i inozemstvu gdje dobiva i mnoge nagrade. Jedan je od osnivača Zagrebačke
škole umjetničke fotografije.
Statistički podaci
• Tabela koja prikazuje postotak pismenih u banovinama 1931. godine (U/82)
Izvori
• Izvor 1: Tri teksta o uvođenju šestosiječanjske diktature (U/79)
• Izvor 2: Svakodnevni život seljaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u međuratnom razdoblju – historiograf-
ski tekst U/81

• Ukratko (U/82)
• RB/30-31
116

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom školskom satu s obzirom da sam tekst nije opširan.
Pogodna je za rad s povijesnim kartama. No, s obzirom da ima dosta dodatnih materijala, nastavnik tre-
ba odabrati na što će staviti težište. Dio materijala odnosi se na političke prilike, a dio na gospodarstvo,
društvo, kulturu i svakodnevicu. Svi se neće moći obraditi podjednako detaljno u jednom nastavnom satu,
pa sugeriramo da se težište ipak stavi na društvo i svakodnevicu. Ako nastavnik/nastavnica tako odabere,
ova se nastavna jedinica može obraditi i u dva školska sata.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva s prošlog nastavnog sata.
2. Obrada
2.1 Obilježja šestosiječanjske diktature

• Odluči li nastavnik staviti težište na političke prilike, sat može započeti radom na Izvoru 1 (U/79). Napo-
mena: Rad na ovom izvoru vremenski je zahtjevan. Učenici mogu pronaći kako je došlo do uvođenja
diktature, kako je kralj opravdavao njezino uvođenje te kakvi su bili stavovi Mačeka i Pribićevića. Tako-
đer se mogu prisjetiti što su učili o krizi demokracija u Europi u tom razdoblju (zadatak 5, RB/20-21).
• Predlažemo obradu obilježja šestosiječanjske diktature samostalnim radom učenika na tekstu u U/78.
Učenici – podijeljeni u grupe – trebaju odrediti tri obilježja šestosiječanjske diktature koja smatraju naj-
važnijima. Primjerice: novo ime države, jugoslavenski narod, zabranjena nacionalna obilježja, podjela na
devet banovina, cenzura, zabranjen rad političkih stranka, nasilja i politički progoni, Oktroirani ustav i raz-
doblje prikrivene diktature. Takav rad trebao bi potaknuti raspravu unutar grupe i razvoj vještina usmene
komunikacije. Nakon toga, svaka grupa treba ukratko izložiti svoje zaključke te iznijeti argumente o
tome zašto su odabrali baš ta, a ne neka druga obilježja.
• Znanje učenika može se proširiti radom na slijepoj karti (zadatak 1, RB/30-31). Uspoređujući karte u
RB/31 (banovine 1929. i 1931.) učenici trebaju uočiti što su obuhvaćale pojedine banovine i kako su se
mijenjale njihove granice.
2.2 Gospodarske i društvene prilike

• Podsjetiti da je u to vrijeme u svijetu Velika gospodarska kriza, dok se njezina obilježja u našim krajevi-
ma mogu obraditi radom na tekstu udžbenika ili kraćim nastavničkim izlaganjem.
• Ako nastavnik/nastavnica odluči staviti težište na ove sadržaje, predlažemo odabir između sljedećih
aktivnosti:
• Rad na ilustrativnim materijalima u U/78, 80, 82: Učenici trebaju uočiti suprotnosti koje postoje na
razini selo-grad, gradsko središte-periferija, prepoznati na ilustracijama različite društvene klase
i slojeve, opisati razlike u uvjetima stanovanja i slično. Pritom svoja saznanja mogu nadopuniti
radom na Izvoru 2 (U/81) ili radom na tekstu koji se nalazi u Prilogu. Ako se odabere rad na Izvo-
ru 2, upućujemo na pitanja koja se nalaze na kraju izvora, a upućuju učenike na razmišljanje o
metodama kojima je povjesničarka došla do saznanja o kojima govori u tekstu.
• Sugestija za projektni rad: Zadatak 2, U/82 (Za razmišljanje…)
• Školstvo i obrazovanje – vježba u analizi izvora: U tabeli u U/82 učenici mogu analizirati ne samo
postotak pismenih, nego i razmišljati što to govori o razlikama u Jugoslaviji. To mogu povezati
s onim što su učili u nastavnoj jedinici Prilike nakon ujedinjenja. Učenici također mogu proučiti
svjedodžbu u U/81 i razmišljati što sve mogu na temelju nje doznati o školstvu u tom vremenu te
na koja pitanja ne mogu naći odgovor u tom izvoru.
117

Zadatak za istraživanje: Ako je škola djelovala u međuratnom razdoblju, učenici mogu proučiti dokumente
koji u školi postoje iz tog vremena te kontaktirati lokalni muzej ili arhiv.
Zaključni dio sata

• Ukratko, U/82, svi zadaci. Za razmišljanje…, U/82, 1. zadatak.
Plan ploče
Uvođenje
šestosiječanjske diktature
Banovina Hrvatska
Atentat na Sporazum
kralja Aleksandra Cvetković - Maček
1930. 1935. 1940.
1929. 1934. 1939. 1941.
Doba otvorene Doba prikrivene

diktature diktature NAMJESNIŠTVO
↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
Utjecaj Velike gospodarske krize Zaoštravanje međunarodnih prilika

Zagrebačke punktacije Vlada Milana Stojadinovića
Nastanak ustaškog pokreta Jačanje utjecaja HSS-a
Hrvatsko pitanje u 1930-im godinama

Fokus: Kako je rješenje hrvatskog pitanja u 1930-im godinama vidio HSS, a kako ustaški pokret.
Novi pojmovi: komunistički pokret, ustaški pokret
Ostali pojmovi: Zagrebačke punktacije
Ključne osobe: Vladko Maček, Ante Pavelić
Ključne godine: 1930-e godine
Udžbenik
• U/83-87
118

• Tržnica na splitskoj rivi u međuratnom razdoblju. (U/83)
• Dio izvornog teksta Zagrebačkih punktacija s potpisima sudionika sastanka (U/84). Potpisani su: Vladko
Maček, Dušan Bošković, Juraj Šutej, Ante Trumbić, Većeslav Vilder, Mile Budak, Dušan Kecmanović,
Sava N. Kosanović, Hinko Krizman, Josip Predavec.
• Fotografija i biografija Ante Pavelića. (U/84)
• Kralj Aleksandar i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou u Marseillesu nekoliko trenutaka
prije atentata. (U/85)
• Fotografija Pavla Karađorđevića i Milana Stojadinovića. (U/87)
Izvori
• Izvor 1: Josip Horvat opisuje kako se u doba diktature provodila cenzura u novinama Obzor (U/84)
• Izvor 2: Dva povjesničarska opisa atentata na kralja Aleksandra (U/85)
• Izvor 3: Dva teksta o prilika u Hrvatskoj u 1930-ima – britanski diplomatski izvještaj o događajima u
Senju i Vladko Maček o aktivnostima HSS-a (U/86).
Zadaci za utvrđivanje i ponavljanje gradiva

• Ukratko (U/87)

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom nastavnom satu. Središnji dio sata predstavlja rad na
ulomcima iz historiografije koji treba razvijati učeničko kritičko mišljenje.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva o šestosiječanjskoj diktaturi.
• Motivacija: Razgovor o fotografiji u U/83.
2. Obrada
2.1 Hrvatska u doba diktature

• Predlažemo da se prilike u Hrvatskoj u vrijeme diktature obrade samostalnim radom učenika na tekstu
poglavlja Hrvatska u doba diktature i Stvaranje ustaškog pokreta, ili usmenim izlaganjem nastavnika.
Potonje predlažemo ako se nastavnik/nastavnica odluči na aktivnost vezanu uz Izvor 2 (vidjeti 3. dio).
Ovo se gradivo može dopuniti Izvorom 1 (U/84) koji ilustrira kako se u doba diktature provodila cenzura
u novinama te tekstom Zagrebačkih punktacija (U/84).
• Učenici osobito trebaju uočiti postojanje različitih gledanja na rješavanje hrvatskog pitanja – HSS i
ustaški pokret. Predlažemo da se učenika fokusira na pronalaženje odgovora uputom da u tekstu
U/83-85 potraže rečenice koje nude odgovor na to pitanje. Također se može potaknuti rasprava o 2.
zadatku u Za razmišljanje…, U/87.
119

2.2 Atentat na kralja Aleksandra
• Kao uvod u ovu aktivnost, predlažemo kratku nastavničku informaciju o atentatu, uz uporabu fotografije
u U/85.
• Predlažemo rad koji učenicima treba omogućiti da shvate što sve utječe na različite historiografske
prikaze istog događaja. Učenici proučavaju dva prikaza atentata u Izvoru 2 (U/85) te tekst udžbenika
(U/86). Pritom trebaju uočiti koji se podaci spominju u sva tri prikaza, a koji samo u nekima. Nadalje,
trebaju uočiti kako dužina teksta utječe na prikaz – što je prikaz sažetiji, nužnija je veća selekcija informa-
cija, tj. odabir podataka koji njihovi autori procijene najvažnijima. Takva procjena i takav odabir ujedno je
i interpretativna aktivnost. Trebaju također uočiti i razliku u ciljanoj publici te razmišljati kako ona utječe
na prikaz: tekst H. Matkovića je iz udžbenika namijenjenog studentima na fakultetu, tekst I. Goldsteina
je historiografski rad namijenjen široj publici, a udžbenički tekst je namijenjen učenicima osnovne škole.
Na kraju se od učenika može zatražiti da na temelju sva tri teksta naprave svoj opis koji može imati 50-60
riječi (ovaj odlomak ima 236 riječi!) te razmisle koje bi podatke uvrstili, a koje ne. Trebaju također odre-
diti koja je svrha opisa: npr. tekst u školskim novinama o tom događaju namijenen mlađim učenicima,
potpis uz sliku na panou, odgovor u testu namijenjen nastavniku itd. Učenici mogu zatim analizirati vla-
stite prikaze, razmišljati što su uvrstili i zašto, kako ciljana publika utječe na prikaz teksta, kako se može
manipulirati prikazom izostavljanjem/uvrštavanjem određenih podataka itd. Ovakva je vježba izuzetno
pogodna kako za razvoj učeničkog kritičkog mišljenja, tako i za razvoj vještina pismenog izražavanja.
2.3 Druga polovica 1930-ih

• Predlažemo kratku informaciju o obilježjima ovog razdoblja (Namjesništvo, vlada Milana Stojadinovića,
fotografija u U/87) usmenim izlaganjem nastavnika. Važno je pritom naznačiti međunarodni kontekst
te uputiti učenike da razmišljaju koji je njegov utjecaj na unutarnje prilike u Jugoslaviji i rješavanje hr-
vatskog pitanja. Određenu poteškoću pritom predstavlja činjenica da će to gradivo učenici tek učiti
u 6. temi, no učenicima se može prikazati uz nekoliko osnovnih podataka o njemačkim i talijanskim
osvajanjima.
• Prilike u Hrvatskoj mogu se ilustrirati pomoću Izvora 2 u U/86. Učenici također trebaju uočiti obilježja
i vrijednosti određenih vrsta povijesnih izvora – u ovom slučaju diplomatskih izvještaja i memoarske
literature.

• Ukratko, U/87.
Plan ploče
Uvođenje
šestosiječanjske diktature
Banovina Hrvatska
Atentat na Sporazum
kralja Aleksandra Cvetković - Maček
1930. 1935. 1940.
1929. 1934. 1939. 1941.

Doba otvorene Doba prikrivene
diktature diktature NAMJESNIŠTVO
↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
Utjecaj Velike gospodarske krize Zaoštravanje međunarodnih prilika

Zagrebačke punktacije Vlada Milana Stojadinovića
Nastanak ustaškog pokreta Jačanje utjecaja HSS-a
120

Banovina Hrvatska
1. Ukratko o nastavnoj jedinci

Fokus: Banovina Hrvatska – okolnosti nastanka, autonomija, teritorij, protivnici. Tri različite koncepcije
rješavanja hrvatskog pitanja: HSS, ustaški pokret i KPJ/ KPH. Učenje o interpretacijama.
Ključni pojovi: Banovina Hrvatska
Ostali pojmovi: Sporazum Cvetković-Maček, autonomija
Ključna godina: 1939. (Sporazum Cvetković-Maček)
Ključne osobe: Vladko Maček, Dragiša Cvetković
Udžbenik
• U/88-92
Karte
• Banovina Hrvatska (U/89)
• Banovina Hrvatska – slijepa karta (RB/32)
• Vladko Maček polaže zakletvu kao potpredsjednik Vlade (U/88). U pozadini stoji Dragiša Cvetković.
Dragiša Cvetković, jugoslavenski političar (1893. – 1969.), obnašao je razne ministarske dužnosti
(1928. ministar vjera, 1935. ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u vladi Milana Stojadi-
novića). Godine 1939. postao je predsjednikom jugoslavenske vlade. S Vladkom Mačekom je 26.
kolovoza 1939. sklopio sporazum o stvaranju Banovine Hrvatske. Vlada Cvetković-Maček srušena je
državnim udarom u ožujku 1941. godine. Nakon rata, Cvetković je živio u emigraciji, gdje je i umro.
• Fotografija snimljena prilikom posjeta kneza Pavla i njegove supruge Olge Hrvatskoj u siječnju 1940.
godine (U/90). Posjet je imao i simboličko značenje. Tada je posjetio i Mačekovo imanje u Kupincu kraj
Zagreba. Iza njih stoji ban Ivan Šubašić, a sasvim desno Mačekova treća supruga Josipa. Uz fotogra-
fiju nalazi se biografija Ivana Šubašića.
• Fotografija i biografija Josipa Broza Tita. (U/90)
Izvori
• Izvor 1: Različite historiografske interpretacije Sporazuma Cvetković-Maček (U/91)
• Izvor 2: Ulomak iz osnivačkog proglasa Komunističke partije Hrvatske 1937. godine (U/92). Osnivački
kongres KPH održan je u noći između 1. i 2. kolovoza 1937. godine u Anindolu kraj Samobora. Na
Kongresu je izabran i Centralni komitet KP Hrvatske; za sekretara CK izabran je Ðuro Špoljarić.
Zadaci za utvrđivanje i ponavljanje gradiva

• Ukratko (U/92)
• RB/32-34
121

Gradivo ove nastavne jedinice može se obraditi u jednom nastavnom satu. Pogodno je za rad na tekstu i
rad na povijesnoj karti, dok izvori pružaju mogućnost za poučavanje o interpretacijama. Središnji dio čini
aktivnost vezana uz Izvor 1, stoga je cijela obrada nastavne jedinice organizirana tako da omogući uspje-
šan rad na tim tekstovima.
1. Uvodni dio
• Motivacijski uvod: Razgovor o fotografiji u U/88: Učenici mogu opisati što vide, prepoznaju li neke oso-
be na slici, što misle da se događa (ovo trebaju povezati sa znanjem iz prethodne nastavne jedinice).
2. Obrada: Sporazum Cvetković-Maček i nastanak Banovine Hrvatske

• Sporazum Cvetković-Maček protumačiti pomoću sheme u Prilogu te teksta u U/88-89 u kojem treba
pronaći najvažnije odredbe. Kao dopunski materijal upotrijebiti fotografiju u U/88 (vlada Cvetković-
Maček), kartu u U/89 te slijepa karta u RB/30 (teritorij), fotografiju u U/90 (ban, autonomija, simboličko
značenje posjeta kneza Pavla Hrvatskoj). Učenici mogu usporediti teritorij Banovine Hrvatske s terito-
rijem današnje Hrvatske.
• Prilikom obrade sadržaja o protivnicima Sporazuma Cvetković-Maček predlažemo samostalni rad uče-
nika na tekstu U/90-92 (poglavlja Protivnici Sporazuma Cvetković-Maček i Nova politika komunista).
Učenici čitaju tekst sa zadatkom da pronađu tko su i zašto protivnici Sporazuma. Dodatni materijal:
Izvor 2 (U/92), slika i biografija Josipa Broza Tita (U/90).
3. Vježba: Učenje o interpretacijama

• Radom na Izvoru 1 učenici će primijeniti znanja stečena tijekom obrade te ujedno produbiti svoje
znanje o interpretacijama povijesti. Cilj ove vježbe je razvoj učeničkih vještina kritičkog mišljenja te ra-
zumijevanje prirode povijesti kao discipline. Učenici trebaju uočiti da na temelju istih izvora (tekst Spo-
razuma) mogu nastati različita povjesničarska tumačenja i ocjene nekog događaja. Tekstove analiziraju
pomoću zadatka 2 u RB/33 (tablica). Nakon analize trebaju uočiti sličnosti i razlike između pojedinih
interpretacija, a svoja zapažanja zabilježiti u okvir ispod tablice. Predlažemo da prvi dio vježbe (čitanje
interpretacija, analiza pomoću tablice 9) učenice urade individualnim radom. Nakon toga svakako tre-
ba uslijediti iznošenje njihovih zapažanja o sličnostima i razlikama među pojedinim interpretacijama te
diskusija u kojoj će učenici iznositi svoja razmišljanja i pretpostavke o razlozima nastanka različitih in-
terpretacija. U konačnici, trebaju razumjeti kako u nekim slučajevima postoji više od jednog ispravnog
odgovora na pojedina pitanja.
4. Zaključni dio
• Zadaci u Ukratko (U/92) upućuju na reproduktivno ponavljanje osnovnih činjenica. Drugi zadatak u Za
razmišljanje… (U/92) upućuje na primjenu znanja u novim okolnostima.
122

Plan ploče
SPORAZUM CVETKOVIĆ–MAČEK
26.8.1939.
Banovina Vlada Međunarodne

Protivnici
Hrvatska Cvetković-Maček okolnosti
Njemački pritisak na Srpske oporbene stranke

1939. – 1941. 1939. – 1941.
Poljsku (vodi državu u rasulo)
Ustaški pokret
Vlada Kraljevine Jugo- Izbijanje Drugoga sv-
Teritorij (izdaja ideje o samostal-
slavije jetskog rata (1.9.1939.)
noj hrvatskoj državi)
KPJ
Utjecaj rata na gos-
Cvetković predsjednik, (zanemaruje ostala
Autonomija podarstvo i svakodnevni
Maček potpredsjednik nacionalna pitanja te
život
položaj radnika i seljaka)
Ban Ivan Šubašić
Hrvatska u prvoj Jugoslaviji (ponavljanje teme)

• Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici: zadatak 2 u RB/23, zadaci 3, 4 i 5 u RB/34-35.
• Odgovor na problemsko pitanje – različite dimenzije o tome što je ulazak u Kraljevstvo SHS značio za
razgraničenje s Italijom, gospodarski razvoj, politički položaj, itd.
123

IV. PRILOZI
Prilog 1: Hrvatsko pitanje tijekom Prvoga svjetskog rata
Hrvatsko pitanje
↓ ↓
Ostanak Hrvatske u Austro-Ugarskoj Stvaranje zajedničke države Južnih Slavena
↓ ↓ ↓
• nijedna velesila početkom rata nije željela raspad A-U • Londonski ugovor • Jugoslavenski odbor
• Svibanjska deklaracija • srpska vlada
• trijalističko preuređenje A-U • Krfska deklaracija
• stvaranje zajedničke države Južnih Slavena
Prilog 2: Rasprave o datumu nastanka Države SHS

Sljedeća tri teksta govore o datumu nastanka Države SHS. Tvoj je zadatak uočiti različita mišljenja koja o
tom problemu postoje među povjesničarima te napisati kratak rad u kojem ćeš iznijeti svoje mišljenje.
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba objavilo je 19. listopada 1918. da preuzima vođenje narod-
ne politike s tim da ubuduće ni jedna stranka ili grupa više neće voditi zasebnu politiku. Kako je Na-
rodno vijeće bilo političko tijelo za sve južnoslavenske zemlje Monarhije, neki povjesničari smatraju
da je tom objavom (a ne 29. X) uspostavljena Država Slovenaca, Hrvata i Srba.
Hrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske (1993.)
Na zasjedanju Sabora 29. listopada 1918. donesena je Odluka čija glavna stavka glasi: “Dalmacija,
Hrvatska i Slavonija sa Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji,
te prema modernom načelu narodnosti pristupa u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca,
Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i
državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi.” Na istom zasjedanju Sabor
je suverenitet prenio na Narodno vijeće ovim zaključkom: “Sabor kao predstavnik Kraljevine Hrvat-
ske, Slavonije i Dalmacije… izjavljuje da priznaje Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu
vlast.” Tako je osnovana nova južnoslavenska država.
Dušan Bilandžić, Hrvatska moderna povijest (1999.)
124

U literaturi se uobičajilo da se kao datum osnivanja Države SHS uzima 29. listopada 1918. Treba,
međutim, reći da posebnog konstitutivnog akta o tome nema. To ne proizlazi iz spomenutih zaključa-
ka Hrvatskog sabora od 29. listopada 1918. Oblikovanje Države SHS treba promatrati u povezanosti
sadržaja Deklaracija narodnog vijeća od 19. listopada 1918. i zaključaka Sabora od 29. listopada. To
proizlazi i iz nekih akata narodnog vijeća. Tako se u protestnoj noti talijanskoj vladi (8. studenog 1918.),
zbog zaposjedanja dijelova teritorija Države SHS kaže: “Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba pro-
glasilo je svojim manifestom od 19. listopada o. g. nezavisnost države Slovenaca, Hrvata i Srba, kao
slobodne i nezavisne države, nezavisne od bilo koje vlasti austro-ugarske, kao i od Habsburške kuće.”
U proglasu Predsjedništva Narodnoga vijeća vojsci, 29. listopada 1918. godine, rečeno je: “Današnjim
danom osniva se država Slovenaca, Hrvata i Srba […] Naređuje Vam se zato, da se imadete bezuvjet-
no podvrgavati zapovijedima vlade Narodnoga Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba.”
Ljubo Boban, Hrvatske granice od 1918. do 1992. godine (1992.)
Odgovori na pitanja:
1. Možeš li u tekstovima uočiti gdje povjesničari iznose svoje mišljenje, a gdje citiraju povijesne izvore?
Označi te dijelove različitim bojama.
2. Koje datume iznose povjesničari kao moguće datume nastanka Kraljevstva SHS?
3. Koji povjesničari podržavaju jedan, a koji drugi datum?
4. Smatraš li da su ljudi u ono vrijeme bili načistu u vezi s tim pitanjem?
5. Napiši kratak rad u kojem ćeš iznijeti svoje mišljenje o tom problemu. Razmisli s kojim se od tih mišljenja
slažeš i argumentiraj svoj odgovor podacima iz povijesnih izvora! Pazi da tvoj rad ima uvod, glavni dio i
zaključak. Prilikom pisanja možeš se poslužiti sljedećim izrazima:
Moj je cilj ovim radom pokazati mišljenja koja u literaturi postoje o datumu nastanka Države SHS. Analizi-
rao/analizirala sam tri teksta: … Tekstovi govore o …
Mogao/Mogla sam zaključiti da se mišljenja povjesničara o tom problemu razlikuju. Neki kao datum na-
stanka Države SHS uzimaju…, a drugi…. Pritom se pozivaju na sljedeće povijesne izvore:…
Na temelju proučenih izvora složio/složila bih se s mišljenjem…. ….. Moj je zaključak da…
125

Prilog 3: Jugoslavenske vlade 1918. -1941.
1. Jugoslavenske vlade 1918. – 1941.

1. Prva vlada Stojana Protića (od 20. prosinca 1918.)
2. Prva vlada Ljube Davidovića (od 16. kolovoza 1919.)
3. Druga vlada Ljube Davidovića (od 18. listopada 1919.)
4. Druga vlada Stojana Protića (od 19. veljače 1920.)
5. Prva vlada Milenka Vesnića (od 17. svibnja 1920.)
6. Druga vlada Milenka Vesnića (od 18. kolovoza 1920.)
7. Prva vlada Nikole Pašića (od 1. siječnja 1921.)
8. Druga vlada Nikole Pašića (od 26. ožujka 1921.)
9. Treća vlada Nikole Pašića (od 24. prosinca 1921.)
10. Četvrta vlada Nikole Pašića (od 16. prosinca 1922.)
11. Peta vlada Nikole Pašića (od 4. svibnja 1923.)
12. Šesta vlada Nikole Pašića (od 27. ožujka 1924.)
13. Sedma vlada Nikole Pašića (od 21. svibnja 1924)
14. Treća vlada Ljube Davidovića (od 27. srpnja 1924.)
15. Osma vlada Nikole Pašića (od 6. studenog 1924.)
16. Deveta vlada Nikole Pašića (od 29. travnja 1925.)
17. Deseta vlada Nikole Pašića (od 18. srpnja 1925.)
18. Prva vlada Nikole Uzunovića (od 8. travnja 1926.)
19. Druga vlada Nikole Uzunovića (od 15. travnja 1926.)
20. Treća vlada Nikole Uzunovića (od 24. prosinca 1926.)
21. Četvrta vlada Nikole Uzunovića (od 1. veljače 1927.)
22. Prva vlada Velje Vukićevića (od 17. travnja 1927.)
23. Druga vlada Velje Vukićevića (od 23. veljače 1928.)
24. Vlada Antona Korošca (od 27. srpnja 1928.)
25. Prva vlada Petra Živkovića (od 6. siječnja 1929.)
26. Druga vlada Petra Živkovića (od 3. rujna 1931.)
27. Treća vlada Petra Živkovića (od 5. siječnja 1932.)
28. Vlada Vojislava Marinkovića (od 4. travnja 1932.)
29. Prva vlada Milana Srškića (od 2. srpnja 1932.)
30. Druga vlada Milana Srškića (od 5. studenog 1932.)
31. Peta vlada Nikole Uzunovića (od 27. siječnja 1934.)
32. Šesta vlada Nikole Uzunovića (od 18. travnja 1934.)
33. Sedma vlada Nikole Uzunovića (od 22. listopada 1934.)
34. Vlada Bogoljuba Jevtića (od 20. prosinca 1934.)
35. Prva vlada Milana Stojadinovića (od 24. lipnja 1935.)
36. Druga vlada Milana Stojadinovića (od 21. prosinca 1938.)
37. Prva vlada Dragiše Cvetkovića (od 5. veljače 1939.)
38. Druga vlada Dragiše Cvetkovića (od 26. kolovoza 1939.)
39. Vlada generala Dušana T. Simovića (od 27. ožujka 1941.)
Zadaci:
1. Učenici mogu izračunati koliko je prosječno trajala jedna vlada.
2. Mogu razmisliti i o sljedećim pitanjima: Koji su političari najčeće obnašali mjesto predsjednika vlade? U
kojem su razdoblju promjene vlade bile najčešće? Koje su vlade bile najdugotrajnije?
3. Učenici mogu razmišljati i o izrazima kao što je rekonstrukcija vlade, koalicijska vlada, manjinska vlada i
slično.
126

Prilog 4: Gospodarski razvoj Kraljevstva SHS
Prikaz gospodarskog razvoja Kraljevine SHS/Jugoslavije u međuratnom razdoblju može se naći u knjizi
Dušana Bilandžića Hrvatska moderna povijest, poglavlje Iznevjerena očekivanja uspješnoga ekonomskog
razvoja (str. 90-96). Ovdje donosimo neke statističke podatke.
1. Udio u kapitalu 1919. godine.

Tablica uspoređuje udio u kapitalu prečanskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Hrvatska 60,43%,
Slovenija 20,72%
BiH 4,58%
Vojvodina 5,05%
Srbija 5,84%
Crna Gora 0,85%
2. Struktura poljoprivrednih gospodarstva prema popisu iz 1931. godine. U međuratnom razdoblju u Za-
padnoj se Europi smatralo da gospodarstva veličine sedam hektara nisu sposobna ni za kakvu proši-
renu reprodukciju. To znači da je u Kraljevini SHS oko dvije trećine svih seljačkih gospodarstava živjelo
uglavnom u uvjetima naturalnog gospodarstva.
Veličina gospodarstava Broj Postotak

(u hektarima) gospodarstava svih gospodarstava
do 5 ha 1.348.149 67,8
od 5 do 10 ha 407.237 20,5
od 10 do 20 ha 174.068 6,8
od 20 do 50 ha 49.314 2,5
od 50 do 100 ha 5.156 0,3
od 100 do 200 ha 1.099 0,1
od 200 do 500 ha 494 0,02
preko 500 ha 208 0,01
svega 1.985.725 100
3. Udio poljoprivrednog stanovništva u Jugoslaviji u usporedbi s industrijski razvijenim europskim zemlja-

ma i SAD.
Nizozemska 20%
SAD 21%
Francuska 29%
Danska 30%
Čehoslovačka 33%
Jugoslavija 76,3%
127

4. Na povoljne cijene pšenice do 1926. utjecala je činjenica da se u tom razdoblju otvorilo tržište europskih
industrijskih zemalja za poljoprivredne proizvode iz srednje i jugoistočne Europe jer je europsko tržište
izgubilo dotad najvećeg izvoznika – Rusiju. Međutim, nakon 1926. godine na europskom se tržištu sa
svojim proizvodima pojavljuju prekomorske zemlje (SAD, Kanada, Argentina i ostale), što je uzrokovalo
pad cijena žita, čemu je zatim pripomogla i Velika gospodarska kriza.
Godina 100 kilograma pšenice
1923./24. 355 dinara
1924./25. 417 dinara
1926. 281 dinar
1931. 50-60 dinara
128

Prilog 5: Rapalski ugovor i Rimski sporazum
1. Rapalski ugovor i Rimski sporazum

Ulomci iz Rapalskog ugovora i Rimskog sporazuma preuzeti su iz knjige B. Krizmana Vanjska politika
jugoslavenske države 1918-1941: diplomatsko-historijski pregled, Školska knjiga, Zagreb, 1975., str. 148
i 153.
Rapalski ugovor
Član II.
Zadar (Zara) sa teritorijom čiji opis sleduje priznaju se kao sastavni deo Kraljevine Italije. […]
Član III.
Priznaju se isto tako kao sastavni deo Kraljevine Italije ostrva Cres (Cherso) i Lošinj (Lussino) kao i
omanja ostrva i grebeni koji se nalaze u administrativnim granicama pokrajine Istre u koliko je u čl. I.
dodeljena Italiji, i ostrva Lastovo (Lagosta) i Palagruža (Pelagosa) s obližnjim ostrvcima. Sva ostala
ostrva, koja su pripadala bivš. Austro-Ugarskoj Monarhiji, priznaju se kao sastavni deo Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca.
Član IV.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevina Italija priznaju potpunu slobodu i nezavisnost Države
Rijeke (Fiume) i obvezuju se da će to večno poštovati. […]
Rimski sporazum
Kraljevina Italija i kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca…
…Ubeđene o apsolutnoj nemogućnosti da se organizuje slobodna država Rijeka (čl. 4 rapallskog

ugovora) a u saglasnosti sa opštim odredbama u sporazumu zaključenom u Rimu (santamargaret-
ske konvencije od 1922) i u želji da se postave srdačni odnosi između dve države na opšte dobro oba
naroda, a da se organizuje na najbolji mogući način grad Rijeka…rešile su:
Čl.1. Italija priznaje kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca punu vlast nad lukom Baroš i nad Deltom, koje
će biti evakuisane i predate jugoslavenskim vlastima dva dana posle ratifikacije ovog sporazuma.
Čl. 2. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca priznaje punu vlast Italije nad gradom i pristaništem Rijeke
i zemljištem kako je u čl. 3 obeleženo.
129

Prilog 6: Talijanska vlast na istočnojadranskoj obali između dva rata
Prestanak
Jadransko pitanje na
talijanske vlasti na
Versajskoj mirovnoj
istočnojadranskoj
konferenciji
obali
Londonski ugovor Rimski sporazum
1910. 1920. 1920. 1930. 1940.
1924.
1915.
1918.
1919.
1941.
1943.
Talijanska okupacija Rapalski ugovor Rimski ugovori
istočnojadranske obale
Prilog 7: Djelovanje HSS-a od 1918. do 1928.

Razdoblje Ime stranke Ciljevi Djelovanje
1918.-1921. Hrvatska pučka seljačka stranka Zalaže se za stvaranje hrvatske države Upućivanje peticije Mirovnoj konferen-
unutar federativno uređene jugoslaven- ciji u Parizu.
ske zajednice. Nakon izbora 1920. postaje vodeća
Zalaganje za republiku. stranka u Hrvatskoj.
1921.-1925. Hrvatska republikanska Nositelj borbe za rješavanje hrvatskog Ne priznaje Vidovdanski ustav i mo-
seljačka stranka pitanja. Republikanski i federalistički narhiju i ne sudjeluje u radu Narodne
program. skupštine.
Nastoji zainteresirati europske velesile
za rješavanje hrvatskog pitanja.
1925.-1926. Hrvatska seljačka stranka Nakon prihvaćanja Vidovdanskog Priznaje Vidovdanski ustav i monarhiju.
ustava i monarhije i dalje se zalaže za Sporazum s radikalima i ulazak u vladu.
preuređenje države iz centralističke u
federativnu.
1927.-1928. Hrvatska seljačka stranka Zalaganje za federativno preuređenje Ponovno u oporbi.
države. Udružuje se sa SDS-om u SDK.
130

Prilog 8: Život seljaštva u Hrvatskoj u 1930-im godinama
Ulomci iz knjige Kako živi narod koji govore o stanovanju i prehrani seljaka u Lici i Dalmaciji u tridesetim
godinama. Tekstove u knjizi sabrali su i uredili Rudolf Bićanić i Željko Macan.
Najvidljiviji znak gospodarskog stanja nekog kraja, sela ili obitelji jesu stan, postelja, hrana, odijelo.
Dođemo li u selo Like ili Dalmacije i pogledamo li unutražnjost seljačkih kuća, uvjerit ćemo se, da
svuda vlada velika neimaština u pogledu namještaja, kao i obzirom na hranu i odijelo. […]
Kako su građene kuće? U Lici drugačije nego u Dalmaciji. U Lici su većinom od drveta, temelj od
kamena, a krov od slame. No već oko Gračaca su kuće od kamena i pokrivene u glavnom crijepom.
Kuće su u Lici pregrađene u glavnom u dva dijela, sobu i kuhinju. […] Prilike u Dalmaciji obzirom na
kuću i stanovanje mnogo su drugačije. Kuće su svuda građene od kamena. Dapače su negdje i po-
krivene kamenom na pr. sela u okolici Benkovca (Lisičić, Šopot, Podlug i drugi). U Dalmaciji su kuće
većinom građene na sprat za razliku od kuća u Lici i za razliku uopće od svih naših sjevernih krajeva,
gdje su u velikoj većini a negdje i isključivo prizemnice. Najvažniji je tome razlog, to nema dovoljno
prostora, pa se kuće obično grade u vis. To nikako ne mora biti znak boljih prilika. No i u Dalmaciji ima
mnogo sela, gdje prevladavaju prizemnice. […] Gdje su kuće na sprat, stoka obično stoji u prizemnoj
prostoriji, a ljudi u gornjoj, dok u selima s prizemnim kućama i stoka i ljudi stoje u istim prostorijama.
[…] U ovim se prostorijama kuha, jede, spava, djeca se ondje igraju. Ljudi zimi provedu veliki dio
vremena u kući U mnogim drugim selima stoje ljudi i stoka zajedno, ali u manjoj mjeri, a negdje samo
u gdjekojoj kući Mogu li biti porazniji podatci obzirom na gospodarsko stanje našega sela od ovih?
I u Lici i Dalmaciji svi ukućani spavaju u istim prostorijama. Samo u iznimnim slučajevima ima po više
soba za spavanje. No dok u Lici svijet u seljačkim kućama pretežno spava u krevetu, i ako svatko
nema svoga kreveta, u Dalmaciji su prilike mnogo lošije. U Lici jedino oko Gračaca u nekim selima
oko 20% ljudi spava na slamnjači na podu. No vjerojatno će taj postotak biti veći u unutrašnjosti Like.
U okolici Gospića svuda sva čeljad spava u krevetu. Kreveti su prilično dobro uređeni: imaju slam-
njaču, plahte, pokrivače, jastuke. – U Dalmaciji se u mnogim selima nađe, da svijet većinom spava u
krevetu. Doduše i ono gdje oni spavaju, moglo bi se nazvati krevetom, kako ga seljaci i zovu, ali je da-
leko od kreveta ne samo u gradu nego i u mnogim selima u sjevernim krajevima, naročito u Slavoniji.
U najviše slučajeva krevet je uređen ovako: nekoliko dasaka podignutih nešto od zemlje, slamnjača
ili slama. To je “krevet”. Negdje se pokrivaju čebetima (biljcima), a negdje svojim odijelima, starim
kaputima i t.d. U ovakvom krevetu ne spava samo jedno čeljade, nego izuzev starce po troje, četvero
i više. Djeca spavaju negdje i 6 zajedno. Svi i stari i mladi spavaju u istoj prostoriji.
U pasivnim je krajevima ipak najteže za hranu. Nigdje u Lici i Dalmaciji ne može se naći sela gdje bi
seljaci preko čitave godine imali svoga žita za kruh. U Lici se još negdje može naći, da blizu polovica
seljaka u kojem selu u boljoj godini može imati svoga kruha do novoga. No u malo lošijim godinama
kupuju hranu već iza žetve gotovo svi. U nekim selima Dalmacije najveći dio obradive površine nalazi
se pod žitaricama, rijetko se nađe desetak gospodara, koji bi u osrednjoj godini imali svoju hranu do
nove. […] Najgore je još što seljaci moraju prodavati hranu, kad im nužno treba novaca za porez, li-
jekove i slično, jer drugo što ne mogu prodati. Kasnije međutim moraju istu hranu kupovati, ali obično
za 50% skuplje. […] U Lici se u lošijim godinama prodaje stoka, ide se po mjesec dana negdje raditi
i tako se dođe barem do kukuruznog brašna: mnogo se jede palenta (ili u većoj oskudici samo kaša),
koja u velikoj mjeri zamjenjuje kruh. U okolici Drniša u nekojim selima svijet je zaposlen u rudnicima
(boksit, ugljen), i tako si kupuje hranu, koju tamošnji trgovci drže vanredno skupo. No većina sela
nema muškaraca zaposlenih u rudnicima, a svoga žita nemaju. Prodaju nešto vina i zadnju stoku, ako
je imaju, i kupuju kukuruzno brašno, da po nekoliko mjeseci ne jedu kruha nego samo kašu. Mnogo
se jede, ne samo ovdje nego u velikom dijelu ovih krajeva, korov naročito u jesen i proljeće, kada služi
kao glavna hrana. Ovakvo stanje nije daleko od posvemašnjeg gladovanja. Ima u okolici Drniša mno-
go obitelji, koje prošle zime nisu jele 1-2 mjeseca kruha. […] O većoj potrošnji mesa ne može biti ni
govora. U većini sela svijet jede meso 2-3 puta godišnje, kada su veliki blagdani. Samo ako je netko
bolestan, nastoji mu se pribaviti mesa, ili ako u polju rade težaci, zakolje se ovca ili se kupi meso.
Rudolf Bićanić, Kako živi narod: život u pasivnim krajevima,

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996.;
reprint izdanja iz 1936. (knjiga 1) i 1939. (knjiga 2).
131

5. ZNANOST I KULTURA U
PRVOJ POLOVICI 20. ST. –
SVIJET I HRVATSKA
Koje je promjene ljudima donio razvoj znanosti, kulture i umjetnosti u međuratnom razdoblju?
Ova se tema veže uz sve prethodne četiri teme te obuhvaća sadržaje koji se odnose na svijet i Hrvatsku.
Donosi ključna znanstvena i tehnološka dostignuća te govori o njihovu utjecaju na gospodarski razvoj i
svakodnevni život ljudi. Učenici trebaju uočiti ubrzani razvoj znanosti i tehnologije, kao i pozitivne i nega-
tivne strane tih dostignuća. Ova tema također govori o razvoju kulture, umjetnosti i sporta, što su također
sadržaji koje treba povezati s promjenama u svakodnevnom životu ljudi u međuraću, kao i s njihovom
uporabom u političke svrhe.
Ponuđeni sadržaji i različita dostignuća koja se ovdje spominju omogućuju korelaciju s gotovo svim predme-
tima, odabir u skladu s učeničkim interesima te mogućnost grupnog i samostalnog učeničkog istraživanja.
Problemsko pitanje usmjerava učenike na koncept promjene te im treba omogućiti da razmišljaju negativ-
nim i pozitivnim posljedicama tih promjena.
Predlažemo izvedbeni plan ove teme u tri nastavna sata – dva sata prezentiranja učeničkih radova i jedan
sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva. No, za uspješnu provedbu ovakvog plana potrebno je učenicima
unaprijed podijeliti zadatke i ostaviti im dovoljno vremena za njihovu realizaciju.
Očekivana učenička postignuća na kraju teme (ciljevi)

svi bi učenici morali:
• Znati nabrojati neka najvažnija znanstvena, tehnička, kulturna i umjetnička dostignuća te najvažnije
znanstvenike, izumitelje i umjetnike.
• Sudjelovati u planiranju, izvođenju i prezentaciji projekta.
• Preuzeti odgovornost za svoj dio zadatka unutar skupine te ustrajati u radu i ne odustati odmah ako
nisu došli do očekivanih rezultata.
• Svojim riječima objasniti ključne pojmove te pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog, tehnološkog i
kulturnog razvoja na život ljudi.
• Učiti kako formulirati cilj istraživačkog rada, planirati rad te kasnije prosuditi je li planiranje bilo uspješno.
• Učiti kako prezentirati ishod svojeg rada.
• Evaluacijom učeničkih radova razvijati sposobnost vrednovanja i samovrednovanja.
• Surađivati s drugim učenicima, raspravljati o problemima i doći do zajedničkog rješenja.
• Samostalnim radom razvijati samopouzdanje.
• Uživati u učenju novog i razvijati interes za predmet.
132

• Znati kako formulirati cilj istraživačkog rada.

• znati kako planirati rad i prosuditi je li planiranje bilo uspješno.
• Pronalaziti i upotrebljavati relevantne informacije.
• Uspješno prezentirati ishod svojeg rada.
• Razviti nužno samopouzdanje za uspješan samostalan rad.
133

II. IZVEDBENI PLAN
134
5. ZNANOST I KULTURA U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA – SVIJET I HRVATSKA

Nastavna
Nastavna sredstva
Tip sata Očekivana učenička postignuća na jednom nas- Nastavne strate-
Mjesto tavnom satu (zadaci nastave) gije, metode i
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Znanstve- Učenici:
ni i tehnički • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove Učeničke prezentacije Frontalni rad – učenička U/93-102 Svi predmeti
razvoj • razumiju pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog, projekata izlaganja koji koreliraju
tehnološkog i kulturnog razvoja na život ljudi RB/36-37 sa sadržajima
Obrada • znaju formulirati cilj istraživačkog rada, planirati rad i kasnije Grupni rad – evaluacija učeničkih projekata
prosuditi je li planiranje bilo uspješno, pronaći i upotrebljavati radova Materijali koji su dio
2. Kultura i relevantne informacije te prezentirati ishod svojeg rada učeničkih prezentacija
umjetnost • evaluacijom učeničkih radova razvijaju sposobnost vredno-
vanja i samovrednovanja Metode usmenog izla-
Obrada • preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti unutar ganja, demonstracije,
grupe, rade s drugim učenicima i dolaze do zajedničkog razgovora, pisanja
rješenja
Učionica • ustraju u radu i ne odustaju ako odmah nisu došli do
3. Znanost i Učenici:
kultura u pr- • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko pitanje i Rješavanje zadataka u RB Frontalni i individualni U/97, 102
voj polovici rješavajući zadatke u udžbeniku rad
20. stoljeća Rasprava o odgovoru na
– svijet i problemsko pitanje Metoda pisanja, razgo-
Hrvatska vora, demonstracije
Ponavljanje
Učionica
3.8.2007 17:37:53
Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća
– svijet i Hrvatska (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata učenici se mogu upoznati s njezinim sadržajima pomoću uvodne stranice u
U/93 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Kao poticaj za razgovor o problemskom pitanju treba poslužiti slika
(mogao bi se pokazati i isječak iz dotičnog filma) te sljedeći tekst namijenjen učenicima:
ZNANOST I KULTURA U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA – SVIJET I HRVATSKA

Koje je promjene ljudima donio razvoj znanosti, kulture i umjetnosti
u međuratnom razdoblju?
U 20. stoljeću ostvaren je upravo nevjerojatan napredak na području znanosti i kulture koji je uvelike
pridonio boljitku ljudskog života. No, taj je razvoj imao i svoju mračnu stranu: znanost je podjednako
pridonosila nastanku novih smrtonosnih oružja, dok su se kultura i umjetnost često zloupotrebljavali
u svrhu propagande. U ovoj temi ćeš:
• Upoznati najvažnija znanstvena i tehnološka dostignuća te kulturne promjene, u međurat-

nom razdoblju.
• Razmišljati o pozitivnim i negativnim stranama tog razvoja.
• Upoznati neke od najznačajnijih znanstvenika, izumitelja i umjetnika u svijetu i Hrvatskoj.
• Povezivati gradivo iz povijesti s onim što učiš u drugim predmetima.
Znanstveni i tehnički razvoj. Kultura i umjetnost

Obrada – dva školska sata
1. Ukratko o nastavnim jedinicama
Znanstveni i tehnički razvoj

Fokus: Znanstveni i tehnički razvoj u međuratnom razdoblju – svijet i Hrvatska.
Novi pojmovi: atomska energija, penicilin, Nobelova nagrada
Ostali pojmovi: znanstvene teorije, atomska bomba, astronomija, genetika, tekuća vrpca, automobili, avi-
oni, neboderi
Ključne godine: 1920-e, 1930-e
Ključne osobe: Albert Einstein, Alfred Nobel, Nikola Tesla, Lavoslav Ružička
135

Kultura i umjetnost
Fokus: Kultura i umjetnost između dva rata – svijet i Hrvatska.
Novi pojmovi: apstraktna umjetnost
Ostali pojmovi: film, radio, televizija, jazz, Oscar, Hollywood, Olimpijske igre
Ključne godine: 1920-e, 1930-e
Ključne osobe: Miroslav Krleža, Pablo Picasso, Charlie Chaplin
Znanstveni i tehnički razvoj
Udžbenik
• U/94-97
• Scena iz filma Zlatna groznica. (U/93)
• Albert Einstein u društvu njujorških novinara 1934. Uz fotografiju nalazi se i njegova kratka biografija. (U/94)
• Nikola Tesla – fotografija i biografija Nikole Tesle. (U/95)
• Dodjela Nobelove nagrade za književnost 1999. godine. (U/95)
• Lavoslav Ružička – fotografija i biografija. (U/96)
• H. Carter i lord Carnavon tijekom iskapanja Tutankamonove grobnice. (U/96)
• Neboder u Zagrebu sagrađen 1930-ih godina po nacrtima arhitekta Stjepana Planića. (U/97)
• Autobusi koji su povezivali zagrebačku okolicu sa Zagrebom u međuratnom razdoblju. (U/97)
Obrasci za iznošenje rezultata istraživanja

• RB/36-37
Zadaci za utvrđivanje i ponavljanje gradiva u udžbeniku

Kultura i umjetnost
Udžbenik
• U/98-102
• Scena iz filma Zlatna groznica. (U/93)
• Amelia Earhart (U/98)
• Miroslav Krleža na slici Ljube Babića. Uz ilustraciju nalazi se i njegova biografija. (U/99)
136

Ljubo Babić, slikar (Jastrebarsko 1890. – Zagreb 1974.). Slikanje je učio kod M. Crnčića u Zagrebu
(1908. – 1910.) te na Minhenskoj akademiji (1910.-13.) Svoja je djela izlagao od 1909. godine. Slikao
je uglavnom portrete, pejzaže, mrtvu prirodu itd. Nakon 1918. radio je i scenografije za drame, opere
i balete. Sudjelovao je pri organiziranju mnogobrojnih izložbi i likovnih grupa u okviru kojih je redovito i
izlagao: Proljetni salon (1916.), Nezavisna grupa umjetnika (1923.), Grupa trojice (1929.-35.). Godine
1918. organizirao je prvu postavu Moderne galerije, 1925. Kulturno-historijsku izložbu grada Zagreba,
1932. Izložbu jugoslavenske knjige u Leipzigu, 1935. retrospektivu Sto godina hrvatske umjetnosti u
JAZU-u, 1939. Izložbu umjetničkog zanata u New Yorku, a 1950. Izložbu srednjovjekovne umjetnosti
naroda Jugoslavije u Parizu. Godine 1947. dao je novu postavu Strossmayerove galerije, a zatim
Odjela suvremene umjetnosti u Modernoj galeriji u Zagrebu. Opremio je i ilustrirao mnogobrojne
knjige, radio nacrte za plakate, interijere i predmete umjetničkog obrta. Kao pedagog djelovao je
od 1916. u zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji. Napisao je i više djela iz povijesti umjetnosti, kritike i
putopise. Bio je redovit član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
• Pablo Picasso, Guernica, ulje na platnu (U/99)
Pablo Picasso, španjolski slikar (1881. – 1973.), rođen u Malagi. Rano je pokazao sklonost prema
slikarstvu. Upisao je 1897. akademiju San Fernando u Madridu, no nakon godine dana školovanja
vraća se nezadovoljan u Barcelonu gdje 1899. otvara atelier. Potkraj 1900. odlazi u Pariz gdje počinje
njegov uspon do svjetske slave. Jedan je od najznačajnijih i najutjecanijih umjetnika 20. stoljeća. Sli-
ka Guernica je prvi put izložena na međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. godine. Picasso ju je izradio
u velikoj brzini u svom studiju u Parizu, kao protest protiv događaja u Španjolskom građanskom ratu.
Njegovo političko opredjeljenje bilo je na strani republikanaca. Slika je dimenzija 350x782 cm.
• Louis Armstrog (U/100)

• Orson Welles (U/100)
• Scena iz filma Čarobnjak iz Oza (U/100)
• Scena iz filma Veliki diktator (U/101)
Charles Spencer Chaplin, britanski filmski glumac i redatelj (1889. – 1977.), rođen je u glumačkoj
porodici u Londonu. Godine 1910. odlazi u SAD gdje ubrzo stječe golemu popularnost glumeći u
komedijama. Nakon Prvoga svjetskog rata osnovao je vlastito filmsko poduzeće, a 1919. suosnivač
je i kompanije United Artists. Između dva rata stvorio je svoja remek-djela. Zbog sukoba s američkim
vlastima, od 1953. godine živio je u Švicarskoj. Najpoznatiji filmovi: Svjetla pozornice, Moderna vre-
mena, Veliki diktator, Svjetla velegrada, Pseći život, Zlatna groznica itd.
• Američki atletičar Jesse Owens (U/101)

• Kupalište Babinjak na rijeci Savi u Zagrebu (U/102). Fotografija je snimljena 1920-ih godina.

• RB/36-37

137

1. Priprema rada
• Predlažemo da se rad na ova dva sata planira ranije u obliku projektnog rada. Učenici će prema vla-
stitom afinitetu, te u dogovoru s nastavnikom/nastavnicom, odabrati neku od tema koje se spominju u
ove dvije nastavne jedinice u udžbeniku te je samostalno istražiti i pripremiti prezentaciju. Ovi projekti
mogu se uraditi nekim od oblika samostalnog rada učenika – grupnim radom, radom u paru, indi-
vidualnim radom učenika. Tijekom rada nastavnik/nastavnica će učenicima ponuditi pomoć i savjet
pri izradi rada, a učenici mogu konzultirati i ostale predmetne nastavnike. Kako bi zadržao/ zadržala
kontrolu nad učeničkim radom, nastavnik/nastavnica može zadati određene rokove za realizaciju po-
jedinih manjih etapa projekta (npr. datume do kojih učenici trebaju izraditi plan, povremeno izvještavati
o svojem napretku i sl.).
Predlažemo sljedeće teme za učeničke radove:
• Nobelova nagrada
• Otkrića u fizici i kemiji. Učenici mogu odabrati jednog znanstvenika ili izumitelja (npr. Einstein,
Tesla, Ružička) i opisati njegov život i otkrića.
• Atomska energija
• Najvažnija astronomska otkrića
• Razvoj biologije i medicine i njihov utjecaj na ljudski život
• Razvoj prometa (avioni i automobili)
• Velika arheološka otkrića između dva rata
• Književnost (Hrvatska i svijet). Kao posebnu temu učenici mogu obraditi dječju književnost, nove
smjerove u književnosti kao što je znanstvena fantastika, te stripove.
• Razvoj likovne umjetnosti (slikarstvo i kiparstvo). Predlažemo posjet galerijama suvremene umjet-
nosti. Učenici mogu usporediti slikarstvo i kiparstvo 20. stoljeća s onim iz prethodnih razdoblja.
• Grad između dva rata (moderna arhitektura, neboderi i sl.). Učenici mogu pokušati pronaći koje
su građevine nastale u to doba u njihovu gradu.
• Glazba između dva rata
• Razvoj filma. Kao posebna tema može se obraditi nijemi film, animirani film, dokumentarni filmo-
vi, najpoznatiji glumci i slično.
• Radio i televizija
• Razvoj sporta. Kao posebna tema mogu se obraditi Olimpijske igre.
• Svoje radove učenici trebaju oblikovati prema obrascima koji su ponuđeni u RB/36-37. No, oni se
mogu prezentirati u obliku plakata, PowerPoint prezentacije, video-uratka i slično. Bitno je da sadrža-
vaju iste elemente koje imaju obrasci u RB. Njihova je, naime, svrha da usmjere učenike na razvijanje
sljedećih vještina:
• Odabir prikladnog naslova za svoj rad koji ujedno sažima njihovu temu. Može ih se uputiti da
naslov može biti intrigantan, poticati na raspravu, razmišljanje i slično.
• Sažeto objašnjenje u kojem će ukratko objasniti značaj svoje teme. Pritom učenici vježbaju saže-
to pismeno i usmeno izražavanje te razvijaju vještinu izdvajanja relevantnih informacija.
• Učenici trebaju točno navesti izvore podataka te tako učiti kako se citiraju djela koja se koriste u
radu.
138

• Učenici trebaju u svojem radu naglasiti ključne podatke te razlikovati važne od zanimljivih infor-
macija (koje mogu, ali i ne moraju, biti iste).
• Trebaju odabirati adekvatan ilustrativni materijal kojim će popratiti svoju prezentaciju (reproduk-
cije umjetničkih djela, fotografije, video-materijale, glazbene zapise, ulomke iz književnih djela,
faksimile dokumenata i slično).
2. Prezentacija učeničkih radova

• Tijekom dva sata učenici će prezentirati svoje radove. Ako su radili u grupi, treba zatražiti da u prezen-
taciji sudjeluje što veći broj članova skupine.
• Za svoj će rad učenici biti adekvatno ocijenjeni. U zaključnom dijelu drugog sata, ili na satu ponavljanja,
učenici se mogu uključiti u vrednovanje radova prezentiranih u protekla dva sata. U tom slučaju treba
unaprijed pripremiti predloške s jasno određenim kriterijima prema kojima će se bodovati i ocjenjivati
radovi. S tim kriterijima treba upoznati učenike prije nego što započnu s radom. Primjeri tablica za
ocjenjivanje završnih radova mogu se naći u knjizi D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi
povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.
• Također se može evaluirati i proces kojim su učenici došli do svojih istraživačkih rezultata. U tom slučaju tre-
bali bi voditi dnevnik istraživanja u kojem bi evidentirali što su sve uradili tijekom realizacije svojeg projekta.
Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća – Hrvatska i svijet (ponavljanje)

• Evaluacija učeničkih radova (vidjeti prethodni sat).
• Odgovor na problemsko pitanje. U zaključnom dijelu sata učenici trebaju ponovno razmisliti kako gra-
divo ove teme pridonosi odgovoru na problemsko pitanje. Rasprava se može dodatno potaknuti ako
preoblikujemo pitanje i zapitamo učenike koja su znanstvena tehnička i druga otkrića najviše utjecala
na promjene u životu ljudi.
• Zadaci u Ukratko i Za razmišljanje…, U/97 i 102.
139

IV. PRILOZI
Prilog 1: Najvažnija znanstvena i tehnička dostignuća u prvoj polovici 20. stoljeća

Godina Otkrića i izumi
Pavlovljeva teorija uvjetnog refleksa.

1900. Konstruiran prvi cepelin.
Max Planck utemeljuje kvantnu teoriju.
Marconi šalje prve radio-signale.

1901.
K. Landsteiner otkriva krvne grupe.
Wilhelm Einthoven pronalazi elektrokadiograf (EKG).

1903.
Prvi let braće Wright.
Einsten objavljuje posebnu teoriju relativnosti.

1905.
Ustanovljena struktura elemenata bjelančevine.
1906. Baekeland proizvodi bakelit, prvu umjetnu tvar.
Haber i Bosch pronalaze postupak za sintezu amonijaka čime počinje kemija umjetnih gnojiva.
1908.
Henry Ford uvodi serijsku proizvodnju automobila na tekućoj vrpci.
Lauritz Sörensen uvodi vrijednost ph, koja označuje koncaentraciju vodikovih iona u otopinama.
1909.
Bleriot preletio La Manche.
1911. Rutherford otkriva atomsku jezgru.
Otkriće vitamina.
1912.
Prvi padobranski skok iz aviona.
Niels Bohr objavljuje model atoma prema kome negativno nabijeni elektroni kruže oko pozitivno nabijene jezgre.
1913. J.Geiger konstruira instrument za mjerenje radioaktivnosti (Geigerov brojač).
Otvoren Panamski kanal.
1914. Prvi prometni semafori u SAD-u. U početku su imali samo crveno i zeleno svjetlo; žuto je uvedeno 1918. godine.
1915. Američki genetičari (npr. Thomas Morgan) dokazuju da se geni nalaze u kromosomima jezgre.
1919. Prvi let preko Atlantskog oceana (Alock i Brown).
1920. U Pittsburghu proradila prva radio-stanica.
Otkriveni “bijeli patuljci”.

1921. Banting i Best proizvode inzulin kao lijek za šećernu bolest.
Karel Čapek prvi je put upotrijebio riječ “robot”.
BBC pušta prvu europsku radio-stanicu u Londonu u redoviti program.

1922.
Cjepivo protiv tuberkuloze.
1923. U Mongoliji otkrivena prva jaja dinosaura.
1925. Uveden teleprinter.
Prvi put uspostavljena bežična prekooceanska telefonska veza.

1926.
Američki fizičar Robert Hutchings Goddard (1882.-1945.) izveo prvo uspješno javno lansiranje rakete na tekuće gorivo.
Georges Lamaitre formulirao ranu teoriju “velikog praska”.

1927. Charles Lindberg prvi preletio Atlantik u avionu jednosjedu. Let je trajao 33 i pol sata.
Prvi zvučni film – Pjevač jazza.
A. Fleming, britanski mikrobiolog, otkriva peniciln, prvi antibiotik. Za svoj je pronalazak 1945. godine nagrađen Nobelovom nagradom.
1928.
Szent-Györgyi izolira vitamin C, za što je nagrađen Nobelovom nagradom 1937. godine.
Astronom Hubble otkriva međusobno odmicanje glaktika.

Službeno otvorena najviša zgrada na svijetu, Empire State Building, u New Yorku (102 kata, 381 metar)
Počinje uporaba metode kateterizacije srca.
1929.
Berger pronalazi elektroencefalograf (EEG).
Konstruirana željezna pluća, stroj koji ljudima paraliziranim od poliomijelitisa pomaže disati.
Konstruirani televizori u SAD-u i Njemačkoj (nezavisna istraživanja).
Lawrence konstruira prvi model ciklotrona za ubrzanje čestica.

1930. Otkriven Pluton, deveti planet Sunčeva sustava.
BBC-jev pokusni TV program.
140

Max Knoll konstruira elektronski mikroskop.
1931. Emil Hubert proizvodi prvo potpuno sintetičko vlakno od polivinilklorida.
Urey izdvaja izotop vodika deuterij, osnovu za kasniju atomsku fuziju.
Proizvodnjom sulfonamida počinje novo doba kemoterapije i farmaceutske kemije uopće.

J. Chadwick otkriva neutron.
1932. Metoda utvrđivanja plodnih dana u menstruacijskom ciklusu.
Karl Jansky otkriva radiovalove iz svemira, utemeljujući tako novu granu astronomije, radioastronomiju.
Prva auto-cesta Köln – Bonn.
1934. Harold C. Urey otkriva tešku vodu.
Charles Richter razvio ljestvicu za određivanje snage potresa.

1935.
Prvi radarski sustav (Robert Watson-Watt) preteče radara.
1936. Počinje redovito emitiranje TV programa BBC-ja. Prvi TV prijenos izvan studija (krunidba kralja Georgea VI.).
Njemačka vlada osniva Volkswagen AG, najveću njemačku tvornicu automobila.

Tvrtke Agfa i Kodak počele proizvodnju fotografskih filmova u boji.
1937.
Tvrtka DuPOnt otkriva umjetno vlakno koje naziva najlon.
Nesreća putničkog cepelina Grof Hindenburg označila je kraj njihove komercijalne upotrebe.
R. Gross otvara eru moderne kirurgije srca.

1938.
Otto Hahn i Fritz Strassmann cijepaju uran. Prva laboratorijska atomska fisija.
Paul Müller otkriva djelovanje DDT-a i osniva novu granu kemijske industrije.
1939. Florey i Chain priređuju čisti penicilin i proizvode lijek protiv bakterijskih infekcija.
Redoviti TV program imaju Njemačka i SSSR.
1941. Nijemac Konrad Zuse izrađuje svoj Model Z-3, prvo računalo koje se može programirati.
Američki fizičari pod vodstvom Enrica Fermija prvi puta pokreću lančanu reakciju cijepanja uranovih atoma.
1942. Prvi pokusni let rakete V2 u Peenemündeu.
Počinje razvoj radara.
1943 Nizozemac W. Kolff konstruira prvi aparat za dijalizu.
Kanađanin Oswald Awery dokazuje da je nasljedna tvar koj odlučuje o našem izgledu zapravo molekula DNK.
1944.
Amerikanac Howard Aiken ponovno otkriva računalo, zato što zbog rata u SAD nisu stigle vijesti o izumu Konrada Zusea.
1945. Prve eksplozije atomskih bombi.
Izvori:
Velika ilustrirana povijest svijeta, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.-1979., svezak 16-18
Ivo Goldstein, Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet, Novi Liber, Zagreb, 1996.
Eirik Newth, Lov na istinu, Zagreb Sysprint, 2001.
The Illustrated History of the 20th Century
Cyril Lesle Beeching, A Dictionary of Dates, Oxford University Press, 1993.
141

Kako je Drugi svjetski rat utjecao na svijet u 20. stoljeću?
Ova tema obuhvaća razdoblje od sredine 1930- ih godina do kraja rata, s težištem na razdoblju od 1939.
do 1945. Njezin je zadatak pružiti učenicima pregled događaja tijekom rata te omogućiti detaljniju analizu
onih koji su u znatnijoj mjeri utjecali na svijet u 20. stoljeću. Potonje omogućuje uporabu raznih vrsta povi-
jesnih izvora i raznovrsne učeničke aktivnosti, a posebno je važno razvijati učeničko snalaženje u prostoru
i vremenu.
Stavljanje događaja iz nacionalne povijesti u opći kontekst omogućuje bolje razumijevanje događaja.
To se osobito odnosi na teme poput utjecaja totalnog rata na civilno stanovništvo, svakodnevice u ratu,
Holokausta. Pritom treba izbjegavati pojednostavljena objašnjenja i upozoravati učenike na složenost i
slojevitost događaja i pojava.
Iako ova tema uključuje priličan broj datuma i godina, nije nužno da ih učenici sve uče napamet. S druge
strane, to ne znači da se tijekom obrade sadržaja godine i datumi neće spominjati ili da snalaženje u
vremenu nije važno. Ključne godine trebaju poslužiti kao orijentacijska uporišta, a učenici se u određiva-
nju slijeda događaja mogu poslužiti nazivima poput prije ili poslije, okvirno smjestiti događaje u pojedina
razdoblja (npr. prva osvajanja, razdoblje osvajanja Trojnog pakta, doba preokreta, prevlast i pobjeda an-
tifašističke koalicije, kapitulacija članica Trojnog pakta i sl.), redati događaje kronološkim redoslijedom te
izrađivati crte vremena, kronološke i sinkronističke tablice.
Problemsko pitanje usredotočeno je na koncept kauzalnosti i promjena te upućuje učenike da razmišljaju

kako je Drugi svjetski rat utjecao na svijet u 20. stoljeću. To se osobito odnosi na golema stradanja civilnog
stanovništva, pri čemu je nestala razlika između civila i vojske, pozadine i fronte, utjecaj koji Holokaust i
masovna ubojstva imaju na sjećanje i pamćenje ljudi, prisilna preseljavanja stanovništva tijekom i poslije
rata, utjecaj rata i ratnih razaranja na gospodarstvo, socijalne promjene, utjecaj koji su uporaba atomske
bombe te nuklearna prijetnja imali na poslijeratni svijet, utjecaj na proces dekolonizacije i izbijanje Hlad-
nog rata, kraj europske dominacije u svijetu te pojavu supersila, utjecaj političkih odluka donesenih na
konferencijama «velike trojice» na poslijeratni svijet i slično.
Izvedbeni plan podijeljen je u 10 sati obrade i 2 sata ponavljanja i usustavljivanja gradiva. Četiri sata obra-
de planirana su u obliku grupnog rada te u većoj mjeri uključuju i ponavljanje gradiva.

• poznavati osnovni slijed događaja: trajanje rata, smjestiti događaje u određena razdoblja (npr. razdo-
blje premoći Trojnog pakta, razdoblje premoći antifašističke koalicije, 1943. godina kao prekretnica),
uspostaviti slijed događaja upotrebljavajući odrednice poput prije-poslije.
• navesti sukobljene saveze, njihove vodeće države, područja zahvaćena ratnim operacijama, ishod rata
te nekoliko ključnih događaja i osoba.
• navesti u osnovnim crtama promjene koje je rat donio na području Hrvatske i Jugoslavije.
• razvijati sposobnost snalaženja na karti (npr. pokazati vodeće države pojedinih saveza, područja za-
hvaćena ratnim operacijama, navesti teritorij NDH i slično.)
142

• svojim riječima opisati utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo.
• učiti kako izdvajati relevantne informacije u udžbeniku.
• učiti kako postavljati pitanja izvorima.
• uočiti da ponekad postoje različita tumačenja i ocjene istih događaja.
• uspješnim samostalnim radom razvijati samopouzdanje, odgovornost prema zajedničkim rezultatima
i interes za predmet.
• razumjeti do čega mogu dovesti predrasude, rasizam i stereotipi u bilo kojem društvu te shvaćati važ-
nost poštivanja ljudskih prava.

• pokazati detaljnije poznavanje kronološkog slijeda događaja: u osnovnim crtama prikazati kronološki
slijed događaja na pojedinim ratištima, primjenjuju svoje znanje izradom kronoloških i sinkronističkih
tablica.
• svojim riječima objasniti pojmove koje zahtijeva plan i program.
• detaljnije opisati pojedine ključne događaje i pojave u svijetu i Hrvatskoj.
• aktivno se služiti kartom u objašnjavanju povijesnih događaja te primjenjivati svoje znanje rješavanjem
slijepih karata.
• postavljati izvorima fokusirana pitanja te radom na izvorima razvijati analitičke i interpretativne vještine
te vještine kritičkog mišljenja.
• povezivati podatke iz različitih izvora znanja.
• razumjeti zašto ponekad na temelju istih izvora mogu nastati različita tumačenja i ocjene povijesnih
događaja i pojava.
• znati jasno i koncizno prezentirati svoj rad drugim učenicima.
• dati u osnovnim crtama odgovor na problemsko pitanje u ovoj temi.

• pokazati dublje razumijevanje kronologije te sukladno tome uzročno-posljedičnog slijeda događaja.
• suvereno se snalaziti na karti.
• primijeniti svoje razumijevanje pojmova u raznim situacijama.
• razumjeti kompleksnost pojedinih događaja i pojava (npr. razlozi za politiku popuštanja, bacanja atom-
ske bombe, razlozi pojave i sukoba različitih pokreta na području Jugoslavije i slično).
• objašnjavati vojne i političke događaje na području Hrvatske i Jugoslavije u međunarodnom kontekstu.
• odabrati, organizirati i upotrebljavati relevantne informacije iz pisanih i slikovnih izvora te teksta udžbe-
nika, kako bi odgovorili na problemsko pitanje u ovoj temi.
143

II. IZVEDBENI PLAN
144
Nastavna

Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Početak Učenici: Rad na materijalima u U i RB (vidjeti Frontalni i individualni U/104-110 – tekst, Hrvatski jezik –
rata u Eu- • znaju osnovni slijed događaja (prije-poslije) razradu): rad pisani i slikovni izvori jezično izražavanje
ropi • znaju objasniti što je politika popuštanja • analiza karikature u U/105
• znaju pokazati na karti države koje je Njemačka osvojila • rasprava o politici popuštanja Metode razgovora, RB/38-41
Obrada i/ili pripojila uoči Drugoga svjetskog rata • rad na tablici u RB/40 demonstracije, čitanja Geografija –
• znaju opisati kako je počeo Drugi svjetski rat • analiza reakcija na Minhensku i rada na tekstu, analize Karte u U/109 i RB/38 snalaženje na karti
Učionica • prepoznaju kako se karikaturama izražavaju mišljenja i konferenciju slikovnog materijala,
stavovi njihovih autora • rad na karti u RB/38 usmenog izlaganja, Vremenska crta (plan
• postavljaju izvorima fokusirana pitanja • analiza karikature u U/107 pisanja ploče)
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja • rad na faksimilu novina u U/107
• razumiju da na temelju istih izvora mogu nastati različita
tumačenja i ocjene nekog događaja te znaju navesti
nekoliko razloga zašto je to tako
• shvaćaju da ponekad na neka pitanja postoji više od
jednog ispravnog odgovora
• potiču se na samostalno istraživanje i tako razvijaju
interes za proučavanje povijesti
• potiču se da razmišljaju o ratu kao načinu za rješavanje
političkih problema
2. i 3. Učenici: Rad u skupinama (vidi razradu) Grupni rad, frontalni rad U/109-115 – tekst, Geografija –
Rat se širi • znaju navesti sukobljene saveze, njihove vodeće države, (izlaganja učenika) pisani i slikovni izvori snalaženje na karti
područja zahvaćena ratnim operacijama te neke ključne Učeničke prezentacije (vidi razradu)
Obrada događaje poput bitke za Britaniju, Moskvu, japansko- Metoda čitanja i rada na RB/42-43 Hrvatski jezik –
kineskog rata, Pearl Harbora Rješavanje zadataka iz RB tekstu, pisanja, crtanja, jezično izražavanje
Učionica • znaju svojim riječima objasniti pojmove antifašistička razgovora, demon- Karte u U/109, RB/42,
koalicija, Trojni pakt, Blitzkrieg, totalni rat stracije, usmenog 48-49
• razvijaju sposobnost snalaženja na karti izlaganja učenika
• znaju pronaći u tekstu udžbenika ključne podatke Dijagram Obilježja
• znaju jasno i koncizno prezentirati svoj rad drugim Kraljevstva SHS
učenicima (plan ploče)
3.8.2007 17:37:54
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Totalni Učenici: Rad na materijalima u U i RB (vidjeti Frontalni i individualni U/118-122 – tekst, Svi predmeti na
rat i civilno • znaju svojim riječima definirati pojmove totalni rat, razradu): rad slikovni materijali, kojima se obrađuje
stanovništvo Holokaust, koncentracijski logori, pokreti • definiranje pojmova pomoću statistički podaci, izvori Holokaust (hrvatski
otpora teksta U i zadatka u RB Metoda usmenog jezik, strani jezici,
Obrada • znaju svojim riječima opisati utjecaj totalnog rata na • analiza slikovnog materijala i izlaganja, razgovora, RB/43-44 itd.)
civilno stanovništvo statističkih podataka – utje- čitanja i rada na tekstu,
Učionica • znaju kronološki poredati događaje vezane uz Holokaust caj totalnog rata na civilno analize slikovnog Prilozi Odgoj i obrazo-
• analiziraju i interpretiraju pisane i slikovne izvore stanovništvo materijala i statističkih vanje za ljudska
• shvaćaju do čega mogu dovesti predrasude, rasizam, • kronologija Holokausta – rad na podataka, demonstraci- prava i demokrat-
antisemitizam i stereotipi u bilo kojem društvu te tekstu udžbenika je, pisanja sko građanstvo
razmišljaju o ulozi i odgovornosti pojedinaca, orga- • individualna ljudska iskustva
nizacija i država u doba Holokausta – rad na
• shvaćaju važnost poštivanja ljudskih prava pisanim i slikovnim izvorima u U
i prilozima
Zadatak za istraživanje o ulozi zrako-
plovstva (vidjeti razradu)
5. Nastanak Učenici: Položaj Jugoslavije uoči rata – rad na Frontalni i individualni U/123-129 – tekst, iz- Hrvatski jezik –
NDH • znaju poredati događaje koji su doveli do napada Oso- karti u U/109 rad vori, ilustrativni materijal jezično izražavanje
vine na Jugoslaviju kronološkim redoslijedom Slom Kraljevine Jugoslavije i nas-
Obrada • znaju objasnti posljedice sloma Kraljevine Jugoslavije u tanak NDH: RB/50, zadatak 1 Geografija –
međunarodnom kontekstu • analiza Izvora 1 U/125 (vidjeti Metoda čitanja i rada na snalaženje na karti
Učionica • znaju u glavnim crtama objasniti prilike u NDH: teritorij, razradu) tekstu, usmenog izla- Vremenska crta Drugi
odnos prema Trojnom paktu, kako se provodila ustaška • povezivanje fotografija i poda- ganja, razgovora, ana- svjetski rat u Hrvatskoj Odgoj i obrazo-
diktatura i teror taka iz teksta (vidjeti razradu) lize slikovnih i pisanih (plan ploče) vanje za ljudska
• snalaze se na karti • prepoznavanje propagande izvora demonstracije, prava
• uče izdvajati relevantne informacije u tekstu udžbenika i ideologije i na plakatima pisanja
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima (U/125)
razvijaju analitičke i interpretativne vještine te vještine • teritorij NDH – rad na karti u
kritičkog mišljenja U/124 i RB/50
• prilikom analize svjedočanstava o ustaškim progonima • organizacija vlasti u NDH i od-
primjenjuju svoja znanja stečena u prethodnoj nastavnoj nos prema Trojnom paktu – rad
jedinici na tekstu udžbenika
• shvaćaju do čega mogu dovesti predrasude, rasizam, Ustaška diktatura, teror i genocid:
antisemitizam i stereotipi u bilo kojem društvu te • objašnjavanje događaja kroz
razmišljaju o ulozi i odgovornosti pojedinaca, orga- povezivanje izvora i teksta
nizacija i država udžbenika (pismo Sofije Singer
• razmišljaju o stradanjima ljudi i razumiju važnost u U/129, Izvor 2 u U/128, tekst
poštivanja ljudskih prava U/123-124) – vidjeti razradu
145
3.8.2007 17:37:54
Nastavna
146
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
6. Otpor Učenici: Četnički i partizanski pokret: Samostalni rad učenika U/128-134 – tekst, Geografija-
antifašističke • znaju objasniti položaj i ciljeve kraljevske vlade, četnika i • samostalni rad učenika na tekstu (individualni, u paru), izvorni tekstovi, ilustra- snalaženje na
Hrvatske partizana te odnos antifašističke koalicije prema njima U/130-132 – pronalaženje frontalni rad tivni materijal karti
• znaju objasniti razlike u ciljevima pokreta koji su željeli ključnih podataka i definiranje
Obrada obnovu Jugoslavije – partizanskog i četničkog pokreta pojmova, povezivanje s Metoda čitanja i rada RB/50-51
• znaju svojim riječima protumačiti pojmove partizani i podacima iz slikovnih i pisanih na tekstu, pisanja,
Učionica četnici izvora te primjena znanja razgovora, usmenog Karta u U/109, 124
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima rješavanjem zadatka 2 u RB/51 izlaganja, analiza sli-
razvijaju analitičke i interpretativne vještine te vještine (vidjeti razradu) kovnih i pisanih izvora, Slijepa karta RB/50
kritičkog mišljenja Rad na karti u U/124, slijepa karta demonstracije
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst u RB/50 Crta vremena Drugi
udžbenika, izvori, fotografija) Stradanja stanovništva – rad na svjetski rat u Hrvatskoj
• radeći na karti vježbaju snalaženje na karti tekstu U/133-4 te Izvorima 2 i 3 u (plan ploče)
• shvaćaju utjecaj rata na svakodnevni život ljudi te raz- U/134
mišljaju o razlozima zbog kojih je u Drugome svjetskom
ratu stradao tako velik broj civila
7. Drugi Učenici: Rad na sinkronističkoj tablici Samostalni rad učenika Prilog sinkronistička Hrvatski
svjetski • primjenjuju svoje znanje i vježbaju snalaženje u vremenu Rad na tekstu udžbenika (individualni/ u paru), tablica Drugi svjetski rat jezik – jezično
rat 1939. – (izrada sinkronističke tablice) frontalni rad 1939.-1942. izražavanje
1942. • vježbaju snalaženje u prostoru (uporaba karata)
• znaju prezentirati ishod svojeg samostalnog rada Metode pisanja, Karta u U/109 i 124 Geografija –
Ponavljanje (uporaba zrakoplovstva) usmenim putem razgovora snalaženje u
prostoru
Učionica
3.8.2007 17:37:54
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
8. Doba Učenici: Rad u skupinama (vidi razradu) Grupni rad, frontalni rad U/135-145 – tekst, iz- Geografija-
preokreta • znaju u osnovnim crtama prikazati kronološki slijed vori, ilustrativni materijal snalaženje na karti
događaja od sredine 1942. do 1945. na pojedinim Učeničke prezentacije (vidi razradu) Metoda čitanja i rada na
9. Kraj ratištima (bitke prekretnice, kapitulacija njemačko- tekstu, pisanja, razgo- RB/45-49 Hrvatski jezik –
Drugoga talijanskih snaga u sjevernoj Africi, kapitulacija Italije, vora, analize izvora, jezično izražavanje
svjetskog borbe u Europi od iskrcavanja u Normandiji do kapitu- demonstracije usmenog Karte:
rata lacije Njemačke, kraj rata na Dalekom istoku) izlaganja (učenika) Drugi svjetski rat u
• znaju da su o ishodu rata odlučivale ne samo ratne Europi i Africi (U/109)
Obrada operacije već i politički dogovori među najutjecajnijim Drugi svjetski rat na
svjetskim vođama te znaju nabrojati neke ključne odluke Tihom oceanu (RB/47-
Učionica • znaju primijeniti svoje poznavanje pojomova poput 48)
antifašistička koalicija, Trojni pakt, totalni rat
• znaju svojim riječima objasniti pojmove kapitulacija,
atomska bomba
• razumiju utjecaj uporabe atomskog oružja na poslijeratni
svijet
• radom na slijepoj karti razvijaju sposobnost snalaženja
na karti
• znaju jasno i koncizno prezentirati svoj rad drugim
učenicima
• preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti
unutar grupe, rade s drugim učenicima i dolaze do
zajedničkog rješenja
147
3.8.2007 17:37:54
Nastavna
148
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
10. Hrvatska Učenici: Rad na materijalima u udžbeniku i Frontalni i individualni U/146-149 – tekst, Hrvatski jezik –
i stvaranje • znaju ocijeniti značaj kapitulacije Italije za razvoj RB: rad izvori, ilustrativni jezično izražavanje
druge Jugo- antifašističkog pokreta • pronalaženje ključnih podataka materijali
slavije • znaju objasniti kako su ti događaji utjecali na civilno u tekstu udžbenika i povezivanje Metoda razgovora,
stanovništvo (zbjegovi) sa slikovnim materijalom (vidjeti čitanja i rada na tekstu, RB/50
Obrada • znaju svojim riječima protumačiti što su AVNOJ i razradu) pisanja, usmenog
ZAVNOH • analiza Izvora 2 u U/149 izlaganja Karte u U/109, 124
Učionica • znaju objasniti značaj odluka Drugog zasjedanja Primjena znanja rješavanjem zadatka
AVNOJ-a i Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u RB Tablica Odluke
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima Rasprava o značaju utemeljenja Drugog zasjedanja
razvijaju analitičke i interpretativne vještine AVNOJ-a i njegovog Drugog AVNOJ-a (U/147,
• uvažavaju različite stavove u diskusiji zasjedanja grafofolija)
11. Kraj rata Učenici: Rad na materijalima u udžbeniku i Frontalni rad U/1150-154 – tekst, Hrvatski jezik –
u Hrvatskoj • znaju u osnovnim crtama prikazati kronološki slijed RB: izvori, ilustrativni jezično izražavanje
događaja 1944. – 1945. • pronalaženje ključnih podataka Metoda usmenog materijali
Obrada • znaju objasniti kako je Jugoslavija dobila međunarodno u tekstu udžbenika i povezivanje izlaganja, razgovora, Geografija –
priznanje sa slikovnim materijalom (vidjeti čitanja i rada na tekstu, RB/52 snalaženje na karti
Učionica • znaju objasniti kako je došlo do sloma NDH, događaja razradu) pisanja
kod Bleiburga te masovnih pogubljenja na samom kraju • analiza Izvora 1 i 2 u U/152 Karta u U/109, 124
rata i po njegovu završetku
• radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima Usporedba odluka Drugog zasjedanja Prilog
razvijaju analitičke i interpretativne vještine te vještine AVNOJ-a i sporazuma Tito-Šubašić
• razmišljaju o stradanjima ljudi i razumiju važnost Zadaci u RB/52
12. Drugi Učenici: Rad na sinkronističkoj tablici Frontalni i samostalni Prilog sinkronistička Hrvatski jezik –
svjetski rat • primjenjuju svoje znanje i vježbaju snalaženje u vremenu rad učenika (individu- tablica Drugi svjetski rat usmeno izlaganje
(izrada sinkronističke tablice) Rasprava o odgovoru na problemsko alni/ u paru) 1939.-1942.
Ponavljanje • vježbaju snalaženje u prostoru (uporaba karata) pitanje Geografija –
• primjenjuju svoje znanje o temi odgovorom na pro- Metoda pisanja, razgo- Karta u U/109 i 124 snalaženje u
Učionica blemsko pitanje te razvijaju vještine usmenog izlaganja i vora, demonstracije prostoru
3.8.2007 17:37:54
Drugi svjetski rat (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata ove teme učenici se mogu upoznati s njezinim sadržajima pomoću uvodne
stranice u U/103 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Kao poticaj za razgovor o problemskom pitanju može
DRUGI SVJETSKI RAT 1939. – 1945.

Kako je Drugi svjetski rat utjecao na svijet u 20. stoljeću?
Drugi svjetski rat bio je najveći i najstrašniji sukob u povijesti čovječanstva. Borbe su se vodile u
Europi, SSSR-u, sjevernoj Africi i Bliskom istoku te Pacifiku i Dalekom istoku. Upotrijebljena su nova
strašna i smrtonosna oružja, a mnogi su ljudi bili izloženi mučenjima i masovnim ubojstvima. Prouča-
vajući ovo gradivo, razmišljaj što nam je ovaj sukob ostavio u naslijeđe. Pritom ćeš:
• Upoznati uzroke, povod, ishod i posljedice Drugoga svjetskog rata, osobito na području
Hrvatske.
• Pratiti tijek rata na karti i crti vremena.
• Razmišljati o značaju koji su za poslijeratni svijet imali politički dogovori.
• Naučiti što je Holokaust, upoznati se s patnjama i stradanjima koja je ljudima donio rat te
ocijeniti utjecaj totalnog rata na civilno stanovištvo.
Početak rata u Europi

1. Ukratko o nastavnoj jedinci
Fokus: Politika popuštanja. Izbijanje Drugoga svjetskog rata.
Ključni pojmovi: politika popuštanja
Ostali pojmovi: Osovina Rim-Berlin, Antikominternski pakt, antifašistički pokret
Ključne godine: druga polovica 1930- ih godina, 1939. (početak Drugoga svjetskog rata)
Ključne osobe: A. Hitler, Staljin, N. Chamberlain
Udžbenik
• U/104-110
Karte:
• Drugi svjetski rat u Europi i Africi (U/109)
• Europa uoči Drugoga svjetskog rata – njemačka osvajanja (RB/38)
• Pablo Picasso, Guernica. (U/99)
• Hitler se nakon Anschlussa vozi kroz Beč. (U/104)
• Karikatura britanskog autora Davida Lowa – Otirač – nastala je nakon okupacije Mandžurije. (U/105)
149

David Low rođen je 1891. godine na Novom Zelandu u porodici škotskog porijekla. Kao mladić pronašao je u
antikvarijatu nekoliko starih brojeva magazina Punch. Impresioniran radovima njegovih karikaturaista, odlučio
se i sam okušati u crtanju karikatura. Prvi su mu radovi objavljeni u novozelandskim časopisima u dobi od
petnaest godina, a ubrzo je postao poznat i u Australiji. Godine 1919. odlazi u Englesku gdje je surađivao u
novinama The Daily News, Star, Punch, Evening Standard, Daily Herald itd. U 1930-im godinama je svojim kari-
katurama često kritizirao politiku popuštanja britanske vlade, Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija. Godine 1934.
kreirao je lik pukovnika Blimpa koji je, prema njegovim riječima, predstavljao sve što nije volio u britanskoj po-
litici: “Blimp nije bio pretjerano zagrijan za demokraciju. Nije imao strpljenja za obične ljude i njihove pritužbe.
Socijalne nemire liječio bi smanjivanjem obrazovanja tako da ljudi ne bi mogli čitati o krizama. Bio je ekstremni
izolacionist koji nije volio strance (što uključuje Židove, Irce, Škote, Velšane i ljude iz kolonija i dominiona); sklon
nasilju, odobravao je rat. Nije mu trebala Liga naroda čak ni za međunarodne napore u sprječavanju rata.
Posebno se protivio bilo kakvoj ekonomskoj reorganizaciji svjetskog bogatstva koja bi uključivala promjene
trenutačnog stanja.” U vrijeme Drugoga svjetskog rata nastojao je svojim radovima potaknuti moral otočana te
je stekao status britanskog ratnog umjetnika. Godine 1962. proglašen je vitezom. Umro je 1963. godine.
• Neville Chamberlain na konferenciji za tisak nakon povratka iz Münchena. (U/106)
Neville Arthur Chamberlain, britanski političar (1869. – 1940.) Bio je član Konzervativne stranke te je u
razdoblju od 1922. do 1931. bio na čelu različitih ministarstava. Godine 1937. postao je predsjednik
britanske vlade i bio je jedan od tvoraca politike popuštanja. U vrijeme njemačkog napada na Dan-
sku, Norvešku i zemlje Beneluxa dao je ostavku, a na njegovo mjesto došao je Winston Churchill.
• Karikatura Davida Lowa o sporazumu Ribbentrop-Molotov. (U/107)

• Naslovna stranica britanskih dnevnih novina Daily Herald, 4. rujna 1939. (U/107)
• Nizozemski crtež koji prikazuje Hitlera, Göringa i Göbbelsa kao jahače Apokalipse. (U/110)
Izvori
• Izvor 1: Izjave o mandžurijskoj i abesinijskoj krizi: kineski predstavnik Wellington Koo i etiopski car Haile
Selassie u svojim obraćanjima Ligi naroda (U/105)
• Izvor 2: Izjave Nevillea Chamberlaina i Winstona Churchilla o Minhenskom sporazumu i politici popu-
štanja (U/106). Chamberlainova izjava je poruka okupljenim građanima pred njegovom rezidencijom
nekoliko sati poslije njegova povratka iz Münchena. Churchillova izjava dio je njegova govora u Donjem
domu britanskog Parlamenta održanog 5. listopada 1938. godine.
• Izvor 3: Sedam ulomaka u kojima suvremenici govore o izbijanju Drugoga svjetskog rata (U/108)
Galeazzo Ciano, talijanski političar (1903. – 1944.). Sudjelovao je u fašističkom pohodu na Rim, a
zatim je ušao u diplomatsku službu. Nakon što je 1930. godine postao Mussolinijev zet napravio
je brzu političku karijeru. Godine 1935. postaje ministar za propagandu i član Velikog fašističkog
vijeća, a 1936. ministar vanjskih poslova. Vodio je politiku vezivanja Italije uz Njemačku zbog širenja
talijanskog utjecaja na Balkanu i u Sredozemlju. Na sjednici Velikog fašističkog vijeća 24.7.1943. gla-
sovao je za rezoluciju koja je otvorila put rušenju Mussolinija. Nakon kapitulacije pokušao je pobjeći
iz zemlje, ali je uhvaćen i predan sudu fašističke Talijanske Socijalne Republike i streljan. Poslije rata
objavljeni su njegovi memoari Dnevnik i Europa prema katastrofi.
Joseph Goebbels, njemački nacistički političar (1897.-1945.). Bio je jedan od Hitlerovih najbližih su-
radnika, ministar prosvjete i propagande (1933.-1945.) te jedan od nositelja antisemitske politike. U
posljednjim satima uoči pada Berlina izvršio je samoubojstvo sa cijelom svojom obitelji.
150

• RB/38-41

Predlažemo da se ova nastavna jedinica obradi u jednom školskom satu. Iako ima dosta materijala, dio
se može obraditi u okviru sljedeće nastavne jedinice jer se planira njezina obrada u dva školska sata (vi-
djeti razradu). Sugeriramo da se na ovom nastavnom satu naglase neke najvažnije pojave i procesi poput
politike popuštanja i razloga njezina neuspjeha te da se sat iskoristi za rasprave o nekim kontroverznim
pitanjima poput povjesničarskih ocjena politike popuštanja, Minhenske konferencije i sporazuma Ribben-
trop-Molotov. Pojedini sadržaji mogu se produbiti kroz samostalne radove učenika.
Gradivo ove nastavne jedinice može se podijeliti u dva dijela. Prvi dio odnosi se na sadržaje vezane uz
politiku popuštanja (poglavlja Politika popuštanja, Austrija i Čehoslovačka – vrhunac politike popuštanja), a
drugi na događaje koji su doveli do početka Drugoga svjetskog rata. (poglavlje Koraci prema ratu).
1. Uvodni dio
• Analiza uvodne stranice (U/103) – vidjeti gore.
2. Obrada
2.1 Politika popuštanja

• Predlažemo da se ovaj dio sata započne s analizom karikature u U/105. Primijenit ćemo postupak
dodavanja slojeva značenja. Bilo bi dobro da se karikatura projicira s CD-a ili folije, ili da se učenicima
podijele fotokopije, bez ikakvih dodatnih informacija o sadržaju karikature.
1. Učenici prvo opisuju sve što vide i iznose svoje pretpostavke o događaju koji karikatura prikazuje.
2. Nastavnik/nastavnica zatim počinje dodavati informacije, a učenici trebaju razmišljati kako one prido-
nose razumijevanju karakture. Prvo ih se može uputiti da je na karikaturi prikazan japanski vojnik, a
oni se trebaju prisjetiti što su učili o japanskim osvajanjima.
3. Sljedeća inoformacija jest o vremenu u kojem karikatura nastala (početak 1930-ih), nakon čega bi
učenici trebali zaključiti na temelju svojeg znanja da se karikatura odnosi na japansko osvajanje
Mandžurije.
4. Nakon toga njihovu pozornost možemo fokusirati na natpis Geneva – a učenici bi se trebali prisjetiti
da se tamo nalazilo sjedište Lige naroda.
5. Učenici zatim analiziraju držanje likova koji dočekuju japanskog vojnika, a u ovoj fazi mogu im se
dodati informacije koje se nalaze u potpisu ispod karikture. Na temelju toga, te činjenice da je autor
karikature Britanac, učenici bi mogli zaključiti da karikatura kritizira postupke vodećih država u Ligi
naroda – Velike Britanije i Francuske. Pitanja koja se pritom mogu postavljati su: Zašto je karikatura
nastala? Hvali li nekoga ili kritizira? Koga? Koga najviše? U konačnici, cijeli razgovor treba voditi uvo-
đenju pojma politika popuštanja (u kojem razdoblju, tko, itd.).
• Slijedi kratka nastavnička informacija o toma da je politika popuštanja došla do izražaja još u nekim
slučjavima o kojima su već učili (Etiopija, remilitarizacija Porajnja). Za to može poslužiti interaktivna
vremenska crta (vidjeti Prilog).
151

• Sljedeća aktivnost odnosi se na raspravu o politici popuštanja. Nastavnik će uputiti učenike da među
povjesničarima i danas postoje različita mišljenja o toj politici – dok je neki ocjenjuju kao promašaj, neki
smatraju da je u tadašnjim okolnostima bila razumna. Također će reći učenicima da je tada velik broj
ljudi podržavao politiku popuštanja. Zatim će zatražiti od učenika da na temelju svojeg znanja pokušaju
navesti nekoliko razloga za to, tj. da pokušaju promatrati događaje iz perspektive tadašnjih ljudi. Uče-
nici bi pritom trebali shvatiti da su ljudi donosili odluke bez znanja koje mi posjedujemo, tj. o onome
što se dogodilo kasnije (a što nama ponekad onemogućava da u pravoj mjeri razumijemo razmišljanja
i stavove tadašnjih ljudi).
• Sljedeći korak je čitanje izjava britanskog političara W. Churchilla (treća izjava u Izvoru 2, U/106), kine-
skog predstavnika W. Kooa i etiopskog cara H. Selasijau Ligi naroda (Izvor 1, U/105). Ovi tekstovi tre-
baju potaknuti učenike na razmišljanje o razlozima koje bi mogli navesti protivnici politike popuštanja.
Ovdje se može uvesti i pojam antifašistički pokreti.
Prijedlog za dodatnu aktivnost: Ako nastavnik/nastavnica procijeni da ima dovoljno vremena, ovdje se
može napraviti vježba iz 1. zadatka u rubrici Za razmišljanje…, U/110. Ovaj se zadatak može napraviti na
nekoliko načina: 1. afirmacijske i negacijske grupe (jedna grupa iznosi argumente za politiku popuštanja,
a druga protiv), 2. dramatizacije (npr. «vrući stolac», pri čemu se jedan učenik/učenica nalazi u ulozi osobe
koja podržava ili se protivi politici popuštanja, dok drugi učenici postavljaju pitanja).
2.2 Njemačko širenje u Europi prije Drugoga svjetskog rata

• Ovaj dio sata može započeti tablicom u zadatku 2, RB/40. Tablica se odnosi na njemačko širenje u
1930-im godinama, a treba osobito obratiti pozornost na ciljeve koji se time ostvaruju. Treba započeti
s prvom rubrikom, a učenici će se prisjetiti remilitarizacije Porajnja.
• Slijedi kratko nastavničko izlaganje o Anschlussu Austrije, Sudetima i Münchenu pomoću vremenske
crte (Prilog). Učenici će paralelno popunjavati drugu rubriku u tablici (RB/40) koja se odnosi na uje-
dinjavanje svih Nijemaca u jednu državu. Posebnu pozornost treba obratiti reakcijama na Minhensku
konferenciju koje se mogu oslikati izjavama N. Chamberlaina i W. Churchilla (Izvor 2 i fotografija u
U/106). Ove međusobno suprotstavljene izjave trebaju potaknuti učenike na raspravu koju treba pove-
zati s politikom popuštanja.
2.3 Početak Drugoga svjetskog rata

• Pomoću vremenske crte nastavnik/nastavnica prikazat će događaje koji su uslijedili: slovačko pro-
glašenje neovisnosti i okupaciju Češke. Nakon toga učenici će proučiti kartu u RB/38 koja pokazuje
dotadašnja njemačka osvajanja te razmisliti koji bi mogao biti sljedeći Hitlerov zahtjev. Učenici će se
prisjetiti pitanja Gdanjska i koridora na Versajskoj mirovnoj konferenciji te povezati to s 3. ciljem u tablici
u RB/40.
• Nastavnik/nastavnica će skrenuti pozornost učenicima na promjenu britanske i francuske politike nakon
njemačke okupacije Češke (U/108) te na sklapanje sporazuma Ribbentrop-Molotov (U/108-9). Učenici
bi trebali razmisliti zašto je sporazum za mnoge bio iznenađenje, tj. prisjetiti se ideologija nacizma i
komunizma. Nakon što prouče odredbe sporazuma, učenici će analizirati karikaturu u U/107 (Netko je
nekoga poveo u šetnju) prema priloženim pitanjima u U i RB/41. Osobito trebaju obratiti pozornost na
način kako se karikaturom izražavaju stavovi i mišljenja autora.
• Sljedeći korak je obrada njemačkog napada na Poljsku. Predlažemo rad na faksimilu novina u U/107.
Učenicima se može postaviti sljedeće pitanje: Zamislite da ste povjesničar koji na temelju ovih novina
pokušava zaključiti što se početkom rujna 1939. događalo u Europi (to je jedini izvor kojim raspolažete).
Obratite pažnju na naslove: koje se zemlje spominju, kome su Velika Britanija i Francuska objavile rat,
na kojem se još području spominju borbe (Poljska). Zatim učenici trebaju na temelju dotad stečenog
znanja pokušati rekonstruirati redoslijed događaja, a svoje pretpostavke provjeriti u tekstu udžbenika.

• Nudimo nekoliko mogućnosti za ponavljanje:
1. Ako ostane dovoljno vremena, učenici mogu riješiti zadakte uz slijepu kartu u RB/39. Ne bude li do-
voljno vremena, taj zadatak može ostati za domaću zadaću.
2. Druga mogućnost za ponavljanje su pitanja u Ukratko, U/110.
152

3. Treća mogućnost: Učenici mogu razmisliti koji su uzroci izbijanja Drugog svjetskog rata. Pritom tre-
baju primijeniti znanje stečeno proučavanjem prethodnih tema.
***
S obzirom da se na ovom satu dotiču mnoge teme za koje nema dovoljno vremena da se detaljnije obra-
de, predlažemo da ih ambiciozniji učenici/učenice samostalno istraže i tako prodube znanja o njima. Evo
nekoliko prijedloga za dodatne radove/projekte:
• Priča o slici. U U/99 nalazi se slika Pabla Picassa Guernica. Učenici mogu istražiti kako je slika nastala,
što prikazuje itd. te se na taj način dotaknuti Španjolskog građanskog rata.
• Politika popuštanja: Od Mandžurije do Münchena: Učenici mogu napisati rad u kojem će detaljnije opi-
sati prva talijanska, njemačka i japanska osvajanja i politiku popuštanja
• Historiografske kontroverze: Je li Hitler želio svjetski rat? (Izvor 3)
• Zadaci 3 i 4 u RB/40-41
Plan ploče
1930. 1931. 1932. 1933. 1934. 1935. 1936. 1937. 1938. 1939. 1940.
POLITIKA POPUŠTANJA
Remilitarizacija Kraj Španjolskog

Mandžurija Austrija
Porajnja građanskog rata
Osovina Rim - Minhenska Slovačka

Etiopija
Berlin konferencija proglasila
(Sudeti) nezavisnost
Antikominternski
pakt
Okupacija Češke
Početak
Španjolskog
građanskog rata Pakt Hitler-Staljin
Japansko-kineski Napad na Poljsku

rat i početak II.
svjetskog rata
153

Rat se širi (1940. – 1942.)
Fokus: Ratna zbivanja 1939. -1941.
Ključni pojmovi: Trojni pakt, antifašistička koalicija, Blitzkrieg, totalni rat
Ostali pojmovi: «europska tvrđava»,Višijska Francuska, Slobodna Francuska, kvisling
Ključne godine: 1940. – 1942.
Ključne osobe: Winston Churchill, Franklin Roosevelt
Udžbenik
• U/109-115
Karte
• Drugi svjetski rat u Europi i Sjevernoj Africi (U/109)
• Drugi svjetski rat na Tihom oceanu (RB/48-49)
• Njemački tenkovi ulaze u Jugoslaviju. (U/111)
• Hitler u okupiranom Parizu u lipnju 1940.godine. (U/112)
• Pilot Britanskog kraljevskog zrakoplovstva (RAF) u vrijeme bitke za Britaniju (U/112). Čuvena Churcillo-
va izjava “Nikad u povijesti ljudskih sukoba nije tako velik broj ljudi tako mnogo dugovao tako malom
broju ljudi.” izrečena je u govoru održanom u Donjem domu 20. kolovoza 1940.godine, u doba najže-
šćih borbi za Britaniju.
• Fotografija i biografija Winstona Churchilla (U/113). U tekstu ispod slike navode se dvije izjave Win-
stona Churchilla. Izjava “Nemam vam ništa ponuditi do krvi, muke, suza i znoja” dio je njegova prvog
govora u svojstvu premijera održanog 13. svibnja 1940.godine u Donjem domu britanskog Parlamenta.
“Nikad se nećemo predati” rečenica je iz Churchillova govora održanog u Donjem domu 4. lipnja 1940.
godine, nakon događaja kod Dunquerquea. U U/112 navodi se još jedna Churchillova izjava - “njihov
najsjajniji trenutak”. Dio je to Churchillova govora u Donjem domu održanog 18. lipnja 1940. godine.
• Fotografija i biografija Ervina Rommela. (U/113)
• Ruski Židovi traže svoje najbliže među poginulima (U/115). Fotografiju je na Krimu 1941.godine snimio
fotograf Dimitrij Balterman.
• Američki brodovi u plamenu nakon japanskog napada na Pearl Harbor. (U/115)
• Roosevelt i Churchill na brodu Prince of Wales u vrijeme potpisivanja Atlantske povelje. (U/116)
Izvori
• Izvor 1: Rat u SSSR-u viđen očima suvremenika. Tekstove je sakupio američki novinar C. L. Sulzberger
u svojoj knjizi Drugi svjetski rat (U/114)
Cyrus L. Sulzberger, američki novinar i publicist. Godine 1951. dobio je specijalnu Pulitzerovu nagradu za inter-
vju sa zagrebačkim nadbiskupm Alojzijem Stepincom.
154

Günther Blumentritt, njemački general (1892. – 1967.). Tijekom pohoda na Poljsku i Francusku bio je u Glavnom
stožeru Armijske grupe Jug, a tijekom pohoda na Rusiju u Armijskoj grupi Centar. Potkraj 1942. imenovan je
zapovjednikom stožera Armijske grupe Zapad u Francuskoj. Na tom je položaju ostao do 1944. kada je dobio
zapovjedništvo nad Dvanaestim SS korpusom. Početkom 1945 imenovan je zapovjednikom 25. Armije.
Vjačeslav Mihajlovič Molotov, pravim prezimenom Skrjabin (1890. – 1986.). Član je Ruske socijaldemokratske
radničke partije od 1906. godine. Sudjelovao je u Oktobarskoj revoluciji. Nakon revolucije obnašao je niz duž-
nosti, a godinama je bio i najbliži Staljinov suradnik. Od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. bio je sovjetski mi-
nistar vanjskih poslova. Godine 1956. smijenjen je, lišen svih funkcija u vladi i isključen iz CK KPSS-a. Od 1957.
do 1960. ambasador je u Mongolskoj Narodnoj Republici ,a od 1960. do 1961. sovjetski predstavnik u Među-
narodnoj agenciji za atomsku energiju u Beču. Godine 1962. isključen je iz Partije. Umro je 1986. godine.
• Izvor 2: Dva teksta – prvi opisuje napad na Pearl Harbor, a drugi je Rooseveltova objava rata Japanu
(U/116).
• Izvor 3: Odabrani dijelovi Atlantske povelje (U/117)

• RB/42-43

Predlažemo obradu ove nastavne jedinice u dva školska sata jer je gradivo pogodno za organiziranje gru-
pnog rada. Taj model obrade gradiva nudimo u daljnjoj razradi, a najprimjenjiviji je za blok-satove. Ovdje
će se obraditi i dijelovi gradiva nastavne jedinice Početak rata u Europi (njemačka osvajanja u Poljskoj,
sovjetska osvajanja 1939. i 1940.).
1. Uvodni dio
• Pomoću karte učenici će se ukratko prisjetiti kako je započeo Drugi svjetski rat u Europi. Zatim ih se
može uputiti da pogledaju naslove i podnaslove u ovoj nastavnoj jedinici te zaključe na koja se sve
područja do kraja 1941. proširio ratni sukob. To će dodatno utvrditi pokazivanjem tih područja na karti
svijeta. Ovdje bi svakako trebalo objasniti pojmove totalni rat i Blitzkrieg, s obzirom da će se pojavljivati
u radu svih grupa. Ovaj kratak uvod je neophodan kako bi svi učenici dobili uvid u cjelinu nastavne
jedinice, s obzirom da će tijekom grupnog rada svaka skupina raditi svoj dio gradiva.
2. Oblikovanje skupina i zadaci za učenike

• Na početku treba svim učenicima objasniti što će se točno raditi te okvirno predstaviti zadatke pojedi-
nih skupina. Nakon toga pristupa se oblikovanju učeničkih grupa (za oblikovanje skupina i organizira-
nje grupnog rada preporučamo knjigu H. Klipperta, Kako uspješno učiti u timu, Educa, Zagreb, 2001.)
• Predlažemo da se oblikuje 5 skupina učenika. Listići s uputama za rad nalaze se i na CD-u te se mogu
ispisati.
155

1. Prva grupa: Europa 1939.-1941.
Materijali:
Poglavlja Rat počinje u Europi (U/109-110, prvi, drugi i treći odlomak), Rat u Europi 1940. – 1941. (U/111-
113), pripadajući ilustrativni materijal (U/111-113), karta u U/109, slijepa karta u RB/42 (zadaci 1a, b, e, f),
zadatak 2a-c u RB/43
Zadatak:
Pronađite u udžbeniku što Njemačka i Italija osvojile u Europi u:
• jesen 1939.
• proljeće 1940.
• proljeće 1941.
Kada se Italija uključila u rat? Koju zemlju Osovina nije uspjela osvojiti?
Označite osvajanja na slijepoj karti u RB (RB/42, zadaci 1a, b, e, f).
Odaberite jedan događaj koji smatrate najznačajnijim za ratovanje u Europi od 1939. do 1941. te objasnite
zašto.
Pripremite prezentaciju u okviru koje ćete:
• u 5 minuta prikazati drugim učenicima svoju temu (pomoću odgovora na pitanja)

• označiti na zidnoj slijepoj karti osvajanja Osovine u Europi (prema zadacima u RB).
2. Druga grupa: Sjeverna Afrika
Materijali:
Poglavlja Rat u Europi 1940.-1941. godine i Sjeverna Afrika (U/111-113), pripadajući ilustrativni materijal
(U/113), karta u U/109, slijepa karta u RB/42 (zadaci 1j, k, l)
Zadatak:
Pronađite na karti u U/109:
• francuske i talijanske kolonije u Sjevernoj Africi

• zemlju koja je bila pod britanskom upravom.
Koji su događaji u Europi 1940. utjecali na širenje rata u Sjevernoj Africi? Navedi u najviše tri rečenice ra-
zvoj ratovanja u Sjevernoj Africi? Koji je bio cilj njemačko-talijanskih, a koji britanskih snaga?
Označite događaje u Sjevernoj Africi na slijepoj karti u RB (RB/42, zadaci 1j, 1k, 1l).
Što mislite, zašto je Sjeverna Afrika bila važna svim zaraćenim stranama? Razmotrite: plovidba po Sredo-
zemlju, put za Indiju, nafta i slično.

• označiti na zidnoj slijepoj karti ratovanje u Sjevernoj Africi (prema zadacima u RB).
156

3. Treća grupa: SSSR
Materijali:
Poglavlja Rat počinje u Europi (U/109-110, drugi i četvrti odlomak), Otvara se istočnoeuropsko ratište
(U/114), Izvor 1 (U/114), gornja fotografija u U/115, karta u U/109, slijepa karta u RB/42 (zadaci 1h, i)
Zadatak:
Kakav je bio odnos između Njemačke i SSSR-a od početka rata do ljeta 1941. godine? Što je u tom raz-
doblju osvojio i pripojio SSSR?
Objasnite Hitlerove razloge za napad na SSSR (prisjetite se nacističkih ciljeva).
Pronađite u udžbeniku:
• datum njemačkog napada na SSSR
• tri smjera njemačkog napada
• kada i gdje je zaustavljen njemački prodor.
Što mislite, što je u najvećoj mjeri pridonijelo njemačkom neuspjehu u SSSR-u? Razmislite o sljedećim
razlozima: golema prostranstva, vremenski uvjeti, otpor stanovništva koje je bilo izloženo okrutnim po-
stupcima njemačkih jedinica.
Označite događajena slijepoj karti u RB (RB/42, zadaci 1h, 1i).
Odaberite jedan događaj koji smatrate najznačajnijim za ratovanje u SSSRu te objasnite zašto.

• označiti na zidnoj slijepoj karti ratovanje u SSSR-u (prema zadacima u RB).
4. Četvrta grupa: Daleki istok
Materijali:
Poglavlja Zbivanja na Dalekom istoku: Kina i Japan (U/21, treći, četvrti i peti odlomak), Rat počinje na Dale-
kom istoku (U/114-116), donja slika u U/115, Izvor 2 (U/116), karta u RB/48, slijepa karta u RB/49 (zadaci
3a-e).
Zadatak:
• Što je sve osvojio Japan uoči Drugoga svjetskog rata?
• Što je osvojio nakon početka rata u Europi?
• Kako je započeo sukob sa SAD-om?
• Što je sve Japan osvojio do sredine 1942. godine?
Označite događaje na slijepoj karti u RB (RB/49, zadaci 3a-e).
Odaberite jedan događaj koji smatrate najznačajnijim za ratovanje u SSSR-u te objasnite zašto. Što misli-
te, kada je započeo širi ratni sukob na Dalekom istoku – 1937. ili 1941. Objasnite svoj odabir.

• označiti na zidnoj slijepoj karti ratovanje na Dalekom istoku (prema zadacima u RB).
157

5. Peta grupa: Vojno-politički savezi
Materijali:
Poglavlja Politika popuštanja (U/104, 1. odlomak), Rat u Europi 1940. – 1942. godine (6. odlomak u U/113),
Stvaranje antifašističke koalicije (U/116-117), Izvor 3 (U/117), fotografija u U/116, slijepa karta u RB/ 42 (1a,
1b, 1c, 1,d, 1g) zadaci u RB/43 (2d, e)
Zadatak:
• Kako je teklo povezivanje Njemačke, Italije i Japana od sredine 1930-ih godina do rujna 1941. godine?
Što mislite, je li njihovu približavanju više pridonijelo zajedničko djelovanje protiv komunizma (U/104) ili
njihove osvajačke namjere?
• Kako je teklo stvaranje antifašističke koalicije? Koje su tri zemlje imale u njoj glavnu ulogu? Koji su bili
njezini ciljevi?
Označite na slijepoj karti u RB/41 članice dvaju saveza u Europi (zadaci 1a-d i 1g).
Što mislite, u čemu je značaj stvaranja vojno-političkih saveza? U čemu je značaj Trojnog pakta, a u čemu
antifašističke koalicije?

• označiti na zidnoj slijepoj karti članice dvaju saveza (prema zadacima u RB).
***
Alternativno: Ako nastavnik/ nastavnica ima na raspolaganju informatičku učionicu, grupe mogu prezenti-
rati svoje radove pomoću PowerPoint prezentacije.
3. Rad u skupinama
• Samostalni rad učenika u skupinama trebao bi potrajati u preostalom dijelu prvoga sata te, prema
potrebi, manji dio drugoga sata.
4. Učeničke prezentacije
• Učenici prezentiraju svoju temu. Pritom se trebaju pridržavati vremenskog ograničenja. Učenicima tre-
ba unaprijed naglasiti da u prezentaciji treba sudjelovati što više članova grupe, tako da mogu podijeliti
zadatke unutar grupe. Nastavnik/ nastavnica treba pripremiti potrebna nastavna sredstva: flomastere
i zidnu slijepu kartu, bilo u obliku fotokopije većeg formata, slijepe karte na grafofoliji, slijepe karte
projicirane pomoću LCD projektora na bijelu ploču. Paralelno s radom na zidnoj slijepoj karti učenici
ispunjavaju svoje karte u RB/42 i 49.
5. Sumiranje rezultata
• Kratko ponavljanje pomoću karte i tablice: savezi, područja zahvaćena ratnim operacijama, zaraćene
strane, najvažnije bitke. Ovi se podaci zapisuju na ploču.
• Za DZ ispuniti preostale zadatke u RB.
Plan ploče
Crta vremena prema tablici u Prilogu.
158

Totalni rat i civilno stanovništvo

Fokus: Utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo, genocid, Holokaust.
Novi pojmovi: Holokaust, genocid, koncetracijski logori
Ostali pojmovi: okupacijski režimi, pokreti otpora, bombardiranja, geto, «konačno rješenje», logori smrti
Ključne osobe: Ana Frank

Udžbenik
• U/118-122
• Majke s djecom u belgijskom gradu nakon bombardiranja tijekom njemačke ofenzive 1940. godine. (U/118)
• Fotografija i biografija Ane Frank. (U/119)
• Odvođenje varšavskih Židova u koncentracijske logore. Tekst govori o ustanku u varšavskom getu. (U/121)
• Auschwitz – suvremena fotografija. (U/122)
Statistički podaci
• Statistički podaci o tjednoj potrošnji kruha i mesa 1942. godine prema njemačkim izvorima (U/119)
Izvori
• Izvor 1: Svjedočanstva o stradanjima Židova za vrijeme rata (U/120-121)
Rudolf Höss, zapovjednik logora Auschwitz, rođen je 1900. godine. U Prvome svjetskom ratu borio se
kao dobrovoljac. Godine 1922. pridružio se Nacističkoj stranci, a 1933. i SS-u. Od 1934. do 1938. obna-
šao je razne dužnosti u administraciji logora Dachau. U svibnju 1940. postao je zapovjednik novouteme-
ljenog logora Auschwitz. U ljeto 1941. počeo je pripremati logor za masovna pogubljenja koja su uslije-
dila. U logoru su instalirane plinske komore i krematorij te vršeni eksperimenti s raznim vrstama plinova.
Pod Hoessovim je zapovjedništvom Aushwitz nakon 1942. godine postao središnji logor za masovna
smaknuća u Europi gdje je poubijan najveći broj europskih Židova i Roma te mnogi drugi zatočenici.
Potkraj 1943. Hoess je imenovan glavnim inspektorom svih koncentracionih logora. Ponovo se vratio u
Auschwitz sredinom 1944. da bi rukovodio ubijanjem mađarskih Židova. U vrijeme kada je Crvena armi-
ja nadirala u Poljsku pobjegao je u Njemačku gdje se neko vrijeme sakrivao pod imenom Franz Lang.
Saveznička vojna policija uhitila ga je 1946. godine i predala poljskim vlastima koje su 1947. godine
organizirale suđenje. Osuđen je na smrt te obješen u Auschwitzu ispred ulaza u plinsku komoru.
Zadaci za utvđivanje i ponavljanje gradiva u udžbeniku i radnoj bilježnici

• Ukratko i Za razmišljanje… ( U/122)
• RB/43-44

Ova nastavna jedinica sadrži dvije teme: jedna opisuje život stanovništva u okupiranim zemljama, a druga
se bavi Holokaustom. Predlažemo obradu u jednom nastavnom satu.
159

1. Uvodni dio
• Ukratko ponoviti obrađeno gradivo o Drugome svjetskom ratu.
• Pomoću materijala u Prilogu ponoviti pojam totalni rat. Fotografije također upućuju na utjecaj totalnog
rata na civilno stanovništvo, što može poslužiti kao uvod u novu nastavnu jedinicu.
2. Obrada
2.1 Život pod okupacijom

• U zadatku 1 u RB/43 traži se definiranje nekih ključnih pojmova iz ovog poglavlja. Predlažemo da uče-
nici samostalnim radom na tekstu udžbenika (U/118-119, rječnik) pronađu odgovore.
• Upućujemo učenike da prolistaju stranice ove i prethodnih nastavnih jedinica (U/103-122) te da pro-
nađu one ilustrativne materijale (fotografije, statističke podatke) koji govore o utjecaju rata na civilno
stanovništvo. Slike mogu kratko komentirati te zapisati osnovne podatke na ploču.
• Zadatak za istraživanje: Upućujemo učenike na zadatak 2 u RB/43 koji se odnosi na uporabu zrako-
plovstva u ratu. Taj će se zadatak obrađivati na satu ponavljanja (Drugi svjetski rat 1939. – 1942.; 7. sat
u ovoj temi).
2.2 Holokaust
• Predlažemo obradu ovog dijela sata frontalnim radom. Zbog osjetljivosti teme, važno je da učenici
razumiju ove sadržaje kroz osobna iskustva ljudi. Stoga predlažemo rad na Izvoru 1 kao jednom od
ključnih elemenata ovog sata. Napominjemo da izvornih materijala ima i u nastavnoj jedinici Nastanak
NDH (primjerice, pismo Sofije Singer u U/129 i slika djevojčice sa židovskim znakom u U/126).
• U ovom poglavlju ima 6 odlomaka, od kojih svaki predstavlja jedan korak u radu. Predlažemo da
nastavnici započnu rad objašnjavanjem pojmova Holokaust i genocid koji se objašnjavaju u prvom
odlomku. Također se mogu dotaknuti i nekih drugih pojmova.
Holokaust – grč. holos – čitav, sav; kaustos – spaljen; kod starih Grka žrtva paljenica; u suvremenoj
povijesti označava sustavno, planirano i organizirano uništavanje Židova.
«Konačno rješenje» – termin koji su koristili počinitelji i odražava njihova stajališta; zato ovaj izraz
treba biti stavljen u navodnike i kritički analiziran.
Genocid – zločin uperen protiv čitave nacije, istrebljenje naroda.
Shoah – katastrofa
Prema: Smjernice za poučavanje o Holokaustu, www.mzos.hr
• U drugom, trećem i četvrtom odlomku donosi se kronologija Holokausta. Može je protumačiti nastav-
nik/nastavnica usmenim izlaganjem ili obraditi učenici samostalnim radom na tekstu.
• Pritom treba pozorno definirati pojmove, primjerice pojam logori. Učenici trebaju razumjeti postoje da
različite vrste logora s različitim namjenanam, npr. logori smrti (poput Auschwitza; fotografija i tekst u
U/122), koncentracijski (sabirni) logori, radni logori, tranzitni logori. Pojam geto može se ilustrirati pri-
mjerom Varšavskog geta (slika i tekst u U/121).
• Zatim treba uslijediti rad na pisanim i slikovnim izvorima u U/119-122. Statističke podatke poput uku-
pnog broja žrtava Holokausta učenici će lakše shvatiti ako se prezentiraju kroz osobne priče i ljudska
iskustva poput onih Ane Frank (U/119), Sofije Singer (U/129), poput svjedočanstva u Izvoru 1 (U/120-
121) i slično.
• O Holokaustu možemo poučavati iz različitih perspektiva: žrtve, počinitelja, promatrača spasitelja. Sve
te perspektive mogu se pronaći u tekstovima u Izvoru 1 (U/120-121) te slikovnim materijalima. Također
160

upućujemo na Izvor 2 (U/52), Izvor 3 (U/54) i Izvor 2 (U/128) u kojima također pojedina svjedočanstva
govore o sudbini Židova u vrijeme rata. O spasiteljima govori i posljednji odlomak u U/122, gdje se
objašnjava i danski primjer.
• Učenike također treba upozoriti na stradanja drugih skupina po nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj i drugoj
pripadnosti (predzadnji odlomak u U/122). Priče o progonima ovih skupina treba integrirati u opći kon-
tekst Drugoga svjetskog rata.

• Ukratko, U/122
• Učenje o Holokaustu može usmjeriti učenike da čine usporedbe sa suvremenim svijetom. No, učenici-
ma treba biti jasno da sva masovna kršenja ljudskih prava nisu genocid te trebaju izbjegavati pogrešne
usporedbe.
Plan ploče
Progoni iz nacionalnih,
vjerskih i političkih razloga
Jugoslavija
Prinudni rad
Poljska
Teror
Okupacijski okupacijskih
Pokreti otpora i
SSSR režimi snaga
gerilske borbe
Otežana opskrba
Francuska
Iskorištavanje prirodnih
bogatstava
Totalni rat
i civilno stanovništvo
Ratni
zarobljenici Njemačko bombardiranje
engleskih gradova
Beograd
Bombardiranja
Rotterdam
gradova
Zadar
Saveznička bombardiranja
Holokaust njemačkih i japanskih gradova
Koncentracijski Genocid
logori
Antižidovski zakoni Geta
161

Nastanak Nezavisne Države Hrvatske
Fokus: Slom Kraljevine Jugoslavije i nastanak NDH. Ustaška diktatura, teror i genocid.
Novi pojmovi: koncentracijski logori, genocid, Holokaust
Ostali pojmovi: kapitulacija, rasni zakoni
Ključne godine: 1941.
Ključne osobe: Sofija Singer, Dijana Budisavljević, Ante Pavelić, Alojzije Stepinac
Udžbenik
• U/123-129
Karte
• Podjela Jugoslavije 1941. godine – Nezavisna Država Hrvatska (U/124)
• Njemački tenkovi ulaze u Jugoslaviju. (U/111)
• Nijemci ulaze u Zagreb 10.4.1941. godine. (U/123)
• Ustaški plakat iz 1941. godine. (U/125).
• Kameni cvijet, spomenik žrtvama u logoru Jasenovac (U/126), rad kipara Bogdana Bogdanovića (r. 1922.).
• Djevojčica s Davidovom zvijezdom. (U/126)
• Sinagoga u Zagrebu (U/125). Sinagoga je dovršena 1867. godine, a srušena je u listopadu 1941. godine.
Izvori
• Izvor 1: Ulomak iz Memoara Vladka Mačeka u kojem objašnjava svoje viđenje razloga zbog kojih je
Jugoslavija pristupila Trojnom paktu (U/125)
• Izvor 2: Četiri svjedočanstva o ustaškim progonima Srba i Židova (U/128)
• Faksimil pisma Sofije Singer (U/129)
• Pravna diskriminacija Židova, Roma i Srba u NDH (Prilog) U prilogu se donose tri zakonske odredbe
usmjerene protiv Židova i Roma te popis zakonskih odredbi usmjerenih protiv Srba.

• RB/50, 1. zadatak

Ovo se gradivo može obraditi u jednom školskom satu. Može se podijeliti u dvije teme: 1. Slom Kraljevine
Jugoslavije i nastanak NDH, 2. Ustaška diktatura, teror i genocid.
162

1. Uvodni dio
• Učenici se pomoću karte trebaju prisjetiti što su dosad naučili o Kraljevini Jugoslaviji u Drugome svjet-
skom ratu.
2. Obrada
2.1 Slom Kraljevine Jugoslavije i nastanak NDH
• Pomoću karte (U/109) učenici će zaključiti kakav je vanjskopolitički položaj Kraljevine Jugoslavije po-
četkom 1941. godine (okružena članicama Trojnog pakta izuzev Grčke koja je britanska saveznica).
Mogu se prisjetiti kako je nastao Trojni pakt i koje su ga zemlje sačinjavale.
• Kao drugi korak predlažemo rad na Izvoru 1 (U/125). Učenici trebaju uočiti kako Maček tumači razloge
zbog kojih je jugoslavenska vlada odlučila pristupiti Trojnom paktu, a kako opisuje Churchillovo gleda-
nje na iste događaje. Pritom trebaju razmišljati zašto postoje različite perspektive o istom događaju.
• Tri događaja koja su uslijedila – pristup Jugoslavije Trojnom paktu, državni udar te napad Osovine i ka-
pitulacija Jugoslavije – mogu se obraditi pomoću tri fotografije (CD) koje prikazuju redoslijed događaja
u ožujku 1941. godine. Prva fotografija prikazuje Dragišu Cvetkovića kako potpisuje pristup Jugoslavije
Trojnom paktu; uz njega sjedi njemački ministar vanjskih poslova Joakim von Ribbentrop. Druga fo-
tografija prikazuje demonstracije u Beogradu 27.3.1941., a treća ulazak njemačkih jedinica u Zagreb
10.4.1941. Predlažemo da se učenicima prikažu fotografije, a oni trebaju pročitati poglavlje Slom Kra-
ljevine Jugoslavije (U/123-124) te odrediti koje bi rečenice mogle poslužiti kao potpis za pojedinu sliku.
Zatim u razgovoru s nastavnikom mogu iznijeti ostale podatke koji se spominju u tekstu, a ne mogu se
povezati sa slikama.
• Pomoću karte u U/124 učenici će proučiti podjelu Jugoslavije te odgovoriti na sljedeća pitanja: Koja
su se područja Kraljevine Jugoslavije našla pod okupacijom? Koje su članice Trojnog pakta okupirale
jugoslavenski teritorij? Što se dogodilo s Hrvatskom?
• Nakon kratke informacije o proglašenju NDH, može se analizirati plakat u U/125, a učenici mogu pre-
poznati njegovu poruku (pitanja u udžbeniku). Učenici se pritom mogu prisjetiti značenja pojma pro-
paganda, prisjetiti se primjera o kojima su dosad učili i objasniti kako je ovaj plakat mogao poslužiti u
propagandne svrhe.
• Sljedeći korak bit će rad na karti, gdje će učenici analizirati teritorij NDH i usporediti ga s područjem da-
našnje Hrvatske. Istovremeno će se pomoću karte i teksta udžbenika (U/124-5) obraditi Rimski ugovori.
• Predlažemo da učenici na temelju podataka u udžbeniku rasprave kakav je bio odnos NDH prema
Trojnom paktu (poglavlje Nastanak NDH, 3. odlomak, U/126) te kako je bila organizirana vlast u NDH
(poglavlje Ustaška diktatura i teror, 1. odlomak, U/126). Način vladanja u NDH može se usporediti s
fašističkom diktaturom u Italiji i nacističkom diktaturom u Njemačkoj. Učenici trebaju razmisliti kakav je
zapravo bio položaj NDH u tadašnjoj Europi. Mogu ga usporediti s položajem Višijske Francuske.
2.2 Ustaška diktatura, teror i genocid

Predlažemo da se ovaj dio gradiva obradi pomoću pisma i životne priče Sofije Singer (U/129). Primijenit
ćemo postupak dodavanja slojeva značenja.
• Pismo treba projicirati s CD-a, kopirati ili staviti na foliju jer je cilj da učenici o njegovu sadržaju u počet-
ku razmišljaju bez dodatnih informacija. Npr. na temelju rukopisa i pogrešaka u tekstu mogu zaključiti
da je riječ o djetetu. Treba im objasniti neke pojmove koji se spominju u pismu, npr. Zavrtnica (mjesto
sabirnog logora u Zagrebu).
• Zatim možemo učenicima reći podatke o obitelji Sofije Singer prije rata, kako bi o njoj razmišljali u dru-
gom kontekstu osim onoga žrtve.
• U Prilogu nalazi se tekst mjera koje su u NDH donesene protiv Židova. Preporučamo da se iz njih
izvuku one odredbe koje su mogle utjecati na život Sofije Singer i njezine obitelji i umnože za učenike.
Učenici mogu razmišljati kako su se te mjere mogle odraziti na Sofiju i njezinu obitelj. Ti se događaji
mogu ilustrirati prvim odlomkom uz sliku pisma te fotografijama u U/126 (odredba o nošenju židovskog
znaka), i U/ 127 (rušenje sinagoge).
163

• Učenike treba uputiti da su se navedene mjere odnosile i na Rome. Također treba obraditi i mjere protiv
Srba, pri čemu progone Židova stavljamo u širi kontekst progona određenih skupina stanovništva u
NDH na nacionalnoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
• Sljedeća informacija koju ćemo reći učenicima jest da je Sofijina molba pozitivno riješena, ali da je bilo
prekasno jer je otac već prebačen u logor Jasenovac, o kojem će naučiti iz teksta uz sliku Kamenog
cvijeta u U/126.
• Slijedi rad na tekstovima u Izvoru 2 (U/128) na temelju kojih treba zaključiti tko je sve stradao i iz kojih
razloga. Ti se podaci trebaju dopuniti s podacima iz prvog i drugog odlomka u U/127 o progonima
ostalih hrvatskih građana te djelovanju zagrebačkog nadbiskupa Stepinca.
• Konačno, učenici će u U/129 pronaći kakva je sudbina zadesila Sofiju Singer.

• Za razmišljanje…, U/129
• RB/50, 1. zadatak (slijepa karta). Ovaj se zadatak može uraditi u školi ili za domaću zadaću, ovisno o
vremenu koje preostane nakon obrade.
Zavičajna povijest: Ova tema, pogotovo prilike u NDH, mogu se obraditi na sadržajima iz lokalne povijesti.
Učenici mogu samostalno istražiti kako su se događaji o kojima se govori u ovoj nastavnoj jedinici odrazili
na prilike u njihovu kraju. Mogu napraviti intervju s osobama koje su živjele u to doba, pronaći novine iz
tog razdoblja, potražiti podatke u literaturi i slično.
Plan ploče
164

Otpor antifašističke Hrvatske
Fokus: Različiti stavovi o obnovi Jugoslavije (partizani i četnici) te budućnosti Hrvatske (partizani, HSS,
ustaše).
Ključni pojmovi: partizani, četnici
Ostali pojmovi: građanski rat
Ključne osobe: Josip Broz Tito, Draža Mihailović
Udžbenik
• U/128-134
Karte
• Partizani, fotografija iz 1943. godine. (U/130)
• Fotografija i biografija Draže Mihailovića. (U/131)
• Obnovljena Jugoslavija prema zamisli četničkog vodstva (U/129). Ova je karta objavljena 1941. godine
u četničkoj brošuri Naš put.
• Njemačka potjernica za Josipom Brozom Titom. (U/130)
• Grafička mapa Ognjena Price s ilustracijama za poemu Jama Ivana Gorana Kovačića (U/133). Grafič-
ka mapa objavljena je tijekom rata, 1944. godine, u izdanju Kluba kulturnih radnika Hrvatske. Sadrži
26 listova sa 16 litografija koje su izradili Edo Murtić i Zlatko Prica. Uvezena je u padobransko platno i
objavljena je u nakladi od 250 primjeraka.
Izvori
• Izvor 1: Partizanska zakletva iz 1941.-1942. godine (U/132).
• Izvor 2: Ulomak iz knjige Joze Tomasevicha Četnici u Drugom svjetskom ratu u kojem se opisuju čet-
nički zločini nad civilnim stanovništvom u Hrvatskoj i BiH (U/134)
• Izvor 3: Izvorni tekst o cijenama hrane dio je opširnog izvještaja u kojem je Stjepan Gaži opisao stanje
u Hrvatskoj potkraj 1941. godine (U/134).
Stjepan Gaži, član HSS-a, proveo je rat u Genevi i Bernu, na dužnosti u jugoslavenskom konzulatu.
Iz Švicarske je izvještavao predstavnike HSS-a u izbjegličkoj vladi o prilikama u zemlji. Informacije je
prikupljao posredno. Kontaktirao je ljude iz Hrvatske koji su dolazili u Švicarsku, pratio je novine koje
su do njega dolazile različitim kanalima te strane izvore informacija o prilikama u Jugoslaviji. Može se
pretpostaviti da je neke izvještaje dobivao neposredno iz zemlje. Cjelovit tekst može se naći u knjizi
Ljube Bobana Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade 1941.-1943. godine, Zagreb,

• RB/50-51
165

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom nastavnom satu. Težište je na pokretima koji su tražili
obnavljanje Jugoslavije te stradanju civilnog stanovništva.
1. Uvodni dio
• Da bi dobro shvatili gradivo ove nastavne jedinice, učenici se trebaju prisjetiti okolnosti u kojima je
došlo do napada na Jugoslaviju i njezine kapitulacije (U/123-124).
2. Obrada
• Kratkim uvodnim izlaganjem nastavnik/nastavnica će uvesti učenike u temu. Objasnit će položaj kra-
ljevske vlade, odnos antifašističke koalicije prema njoj te upozoriti na pojavu pokreta koji su tražili ob-
novu Jugoslavije (U/130, prvi odlomak).
• Slijedi samostalni rad učenika na materijalima u udžbeniku (U/130, drugi stupac, U/131-132; fotografije
u U/130-131, četnički letak u U/131, Izvor 1 u U/132). Učenici trebaju pronaći i usvojiti osnovne infor-
macije o četničkom i partizanskom pokretu: koji su njihovi ciljevi te tko su njihove ključne ličnosti. U
tome će ih voditi zadatak 2 u RB/51 (tablica), gdje ujedno trebaju uvrstiti i podatke o ustaškom pokretu
i HSS-u.
• Po završetku zadataka, treba provjeriti učeničke uratke. Nastavnik/nastavnica će dodatnim pitanjima
skrenuti učeničku pozornost na još neke informacije: zašto danas obilježavamo 22.6. kao Dan antifaši-
stičke borbe, kakav je bio stav kraljevske vlade i antifašističke koalicije prema četničkom i partizanskom
pokretu, što nam izvori poput partizanske zakletve i njemačke potjernice za Titom govore o ciljevima i
širenju partizanskog pokreta itd.
• Pomoću karte treba utvrditi gdje su bila središta partizanskog i četničkog pokreta, gdje su sve djelovali
i kako su se razvijali. Također na temelju stečenih znanja o njihovim ciljevima trebaju razmišljati koje su
razlike vodile njihovim međusobnim sukobima.
• Učenici se trebaju prisjetiti na koje je sve načine rat donosio stradanja civilnom stanovništvu (stradanja
stanovništva na područjima zahvaćenim ratnim operacijama, bombardiranja, koncentracijski logori,
nestašice hrane i drugih potrepština i slično) te primijeniti ta znanja na prilike u Hrvatskoj. Pritom će
raditi na tekstu u U/133-134 te Izvorima 2 i 3 u U/134. Svoja zapažanja mogu zapisati u predviđeni okvir
u zadatku 3 u RB/51.

• Predlažemo da se gradivo ponovi pomoću pitanja u U/134: u rubrici Ukratko nalazi se nekoliko pitanja
kojima se ponavljaju osnovne činjenice, dok se u rubrici Za razmišljanje… nalaze pitanja koja bi trebala
potaknuti da razmisle što bi pobjeda pojedinih opcija mogla značiti za budućnost Hrvatske.
Zavičajna povijest: Ova tema je također pogodna za obradu na sadržajima iz lokalne povijesti. Učenici
mogu samostalno istražiti kako su se događaji o kojima se govori u ovoj nastavnoj jedinici odrazili na
prilike u njihovu kraju.
Plan ploče
Crta vremena – kao za prethodni sat.
166

Drugi svjetski rat 1939. – 1942. (ponavljanje)
• Predlažemo ponavljanje i usustavljivanje gradiva ispunjavanjem sinkronističke tablice. Utvrđivanje ovog
gradiva također je važno zbog obrade sljedećih dviju nastavnih jedinica koje su snažno povezane s
gradivom ove nastavne jedinice.
Godina Europa SSSR Sjeverna Afrika Pacifik Hrvatska
1939.
1940.
1941.
1942.
Ispunjena tablica nalazi se u Prilogu.
• Također, na satu se može raspraviti kako su učenici riješili zadatak 2 u RB/43 (zadatak za istraživanje
vezan uz uporabu zrakoplovstva u ratu te rješavanje slijepe karte u RB/50 (ako već nije ispunjena).
Doba preokreta. Kraj Drugoga svjetskog rata
Doba preokreta
Fokus: Ratna zbivanja od sredine 1942. do početka 1945. (bitke prekretnice, kapitulacija njemačko-tali-
janskih snaga u Sjevernoj Africi, kapitulacija Italije, borbe u Europi od iskrcavanja u Normandiji do početka
1945). Teheranska i Krimska konferencija.
Izborni sadržaji: Bitke koje su preokrenule rat
Ključni pojmovi: totalni rat, Trojni pakt, antifašistička koalicija
Ostali pojmovi: desant, kapitulacija, konferencija
Ključne osobe: F. Roosevelt, W. Churchill, Staljin
Kraj Drugoga svjetskog rata

Fokus: Ova nastavna jedinica obuhvaća dvije teme: kraj rata u Europi i kraj rata na Dalekom istoku.
Ključni pojmovi: totalni rat, Trojni pakt, antifašistička koalicija
Ostali pojmovi: kapitulacija, kamikaze, konferencija, atomska bomba
Ključne osobe: F. Roosevelt, W. Churchill, Staljin
167

2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u nastavnim jedinicama
Doba preokreta
Udžbenik
• U/135-140
Karte
• Francuski seljaci u molitvi iznad poginuloga američkog vojnika u Francuskoj 1944. godine. (U/103)
• Nosači aviona. (U/135)
• Mali Winston boji se vode, njemačka karikatura iz 1943.godine. (U/136)
• Uništavanje Varšave nakon neuspjelog ustanka 1944. godine. (U/136)
• Friedrich von Paulus nakon kapitulacije njemačkih snaga kod Staljingrada, sovjetska fotografija.
(U/138)
• Britanski vojnici proslavljaju pobjedu kod El Alameina. (U/139)
• Iskrcavanje savezničkih vojnika u Normandiji. (U/139)
• “Velika trojica” u Jalti (U/140). Iza “velike trojice” stoje ministri vanjskih poslova Velike Britanije, SAD-a i
SSSR-a Anthony Eden, Edward R. Stettinius i Vjačeslav Molotov.
Anthony Eden, britanski državnik (1897.-1977.). Borio se u Prvome svjetskom ratu. Političku karijeru
započeo je 1923. godine kada je kao član Konzervativne stranke izabran u Donji dom. Godine 1935.
postao je ministar vanjskih poslova, no podnio ostavku 1938. jer se nije slagao s politikom popušta-
nja koju je vodila Chamberlainova vlada. U razdoblju od 1940. do 1945. obnaša dužnost ministra
vanjskih poslova u koalicijskoj ratnoj vladi Winstona Churchilla, te ponovno u razdoblju do 1951.
do 1955. Nakon Churchillova povlačenja 1955. postaje predsjednikom vlade, no morao je podnijeti
ostavku 1957. nakon neuspješne vojne akcije kojom je britanska vlada pokušala povratiti kontrolu
nad Sueskim kanalom. Napisao je nekoliko knjiga, između ostalog i svoje ratne memoare.
Edward R. Stettinius, američki industrijalac i državnik (1900.-1949.). U razdoblju od 1926. do 1940.

obavljao je više rukovodećih poslova u korporacijama General Motors i U.S. Steel. Godine 1940.
ušao je u politiku. U studenom 1944. naslijedio je Cordella Hulla na mjestu državnog sekretara. Na toj
je dužnosti prisustvovao na Konferenciji u Jalti i predvodio američku delegaciju na Konferenciji u San
Franciscu. U lipnju 1945. dao je ostavku. Godine 1945.-46. bio je američki predstavnik u Ujedinjenim
narodima.
Izvori
• Izvor 1: Tekstovi o iskrcavanju u Normandiji (U/137)
Robert Cappa, francuski fotograf (1913.-1954.), najpoznatiji po svojim ratnim fotografijama. Svojim
je snimkama dokumentirao pet ratova: Španjolski građanski rat, Kinesko-japanski rat (1938.), Drugi
svjetski rat u Europi, prvi Izraelsko-arapski rat (1948.) i rat u Indokini (1954.).
168

Dwight D. Eisenhower (1890.-1969.), američki general i 34. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država,
poznat pod nadimkom “Ike”. U Drugome svjetskom ratu bio je pomoćnik načelnika Generalštaba.
U lipnju 1942. imenovan je komandantom američkih snaga u Europi. Rukovodio je iskrcavanjem
saveznika u sjevernoj Africi, na Siciliji i u Italiji. U prosincu 1943. posto je komandant Vrhovnog štaba
savezničkih ekspedicijskih snaga te je rukovodio operacijom u Normandiji u lipnju 1944. godine i
operacijama u zapadnoj Europi do sloma Njemačke. Od 1945. do 1948. bio je načelnik Generalšta-
ba kopnene vojske, a od kraja 1950. komandant snaga Sjevernoatlantskog pakta. Nakon uspješne
vojne karijere izabran je 1952. godine kao kandidat Republikanske stranke za predsjednika. Tu je
dužnost obnašao u dva mandata (1952. i 1956.). U vrijeme njegova predsjednikovanja SAD je po-
nudio ekonomsku i vojnu pomoć svakoj državi na Srednjem istoku ugroženoj širenjem komunizma
(“Eisenhowerova doktrina”, 1957. godine).
• Ulomak iz pisma njemačkog vojnika (U/138)

• RB/45-49
Kraj Drugoga svjetskog rata
Udžbenik
• U/141-145
Karte
• Građani Weimara suočavaju se s užasima koncentracijskog logora Buchemwald. (U/141)
• Sovjetski vojnici vješaju sovjetsku zastavu na zgradi Reichstaga u Berlinu 2. svibnja 1945. godine
(U/142). Ovu fotografiju snimio je čuveni fotograf Jevgenij Haldei.
Jevgenij Haldei rođen je 1917. godine. Nakon siromašnog djetinjstva, rano se počeo baviti fotogra-
fijom. Njegove fotografije s prizorima svakodnevnog života u SSSR-u ubrzo je počela objavljivati
Pravda. S osamnaest godina postao je fotograf sovjetske novinske agencije TASS. Proslavio se svo-
jim fotografijama iz Drugoga svjetskog rata. Tri godine po završetku rata, u doba pojačane represije,
otpušten je iz TASS-a, no nakon Staljinove smrti ponovno je dobio posao u Pravdi gdje ostaje do
umirovljenja 1972. godine.
• Njemački grad Dresden nakon savezničkog bombardiranja. (U/140)

• Atlee, Truman i Staljin u Potsdamu. (U/143)
• Hirošima dan nakon bacanja atomske bombe. (U/144)
• Kamikaza (RB/48)
Izvori
• Izvor 1: Američki novinar C. L. Sulzberger u knjizi Drugi svjetski rat opisuje kako je Njemačka potpisala
kapitulaciju (U/142)
169

Potpisivanje kapitulacije dogodilo se u nekoliko navrata. Njemačke snage u Nizozemskoj, Danskoj
i sjeverozapadnoj Njemačkoj predale su se feldmaršalu Montgomeryju 4.svibnja 1945. godine. Ge-
neral Alfred Jodl potpisao je 7. svibnja 1945. godine predaju svih njemačkih snaga u Eisenhowerovu
štabu u Reimsu. U noći s 8. na 9. svibnja 1945. godine ratificiran je dokument o predaji u sovjetskom
štabu u Berlinu.
• Izvor 2: Pismo kamikaze roditeljima iz knjige C. L. Sulzbergera Drugi svjetski rat U/141
• Izvor 3: Tekstovi o bacanju atomske bombe iz perspektive pilota aviona Enola Gay i japanskog novinara
(U/144)
• Izvor 4: Tekstovi koji donose različita mišljenja o opravdanosti uporabe atomske bombe (U/145)

• RB/45-49

Predlažemo obradu ovih dviju nastavnih jedinica u dva školska sata, grupnim radom učenika. Ovaj zada-
tak je nastavak zadatka iz nastavne jedinice Rat se širi. Optimalno bi bilo kada bi se ovi sadržaji obrađivali
u blok satu. U organizacijskom smislu, ova dva sata nastavljaju se na učenički grupni rad u nastavnoj
jedinici Rat se širi. Učenici su podijeljeni u iste grupe kao na tom satu, a zadatak mi je da pretraže stra-
nice ovih dviju nastavnih jedinica te pronađu što se dalje događalo na ratištima koja su prije samostalno
proučavali. Iznimka je Izvor 4 u U/145 koji treba predvidjeti za zajedničku diskusiju. U njihovu radu također
će im pomagati zadaci u RB. Zadatak koji povezuje sve grupe jest 4. zadatak u RB/46 u kojem se traži
da učenici navedu najvažnije razloge koji su omogućili pobjedu antifašističke koalicije. Pritom će svaka
skupina razmišljati o odgovoru na to pitanje iz perspektive teme koju su proučavali.
1. Uvodni dio sata

• Na satu ponavljanja koji je prethodio učenici su ponovili tijek Drugoga svjetskog rata od 1939. do 1942.
Na početku ovog sata može se još jednom pomoću karte ukratko utvrditi stanje na ratištima sredinom
1942. godine.

• Nastavnik/nastavnica dat će učenicima kratku informaciju o gradivu koje će se obrađivati na ova dva
sata (tijek rata od 1943. do 1945.). Učenici će se podijeliti u iste grupe u kojima su već radili u nastavnoj
jedinici Rat se širi. Zadatak je da u udžbeniku od str. 135 do 144 samostalno potraže informacije i ma-
terijale koji objašnjavaju kako se od 1943. do 1945. odvijao rat na bojištu koje su prethodno obrađivali
te da ih zatim po istom modelu prezentiraju drugim učenicima. Za plenarni dio nastavnik/nastavnica
treba ponovno pripremiti slijepu kartu većeg formata, flomastere ili krede u boji.
Predlažemo da se oblikuje 5 skupina učenika. Listići s uputama za učenike nalaze se i na CD-u te se
mogu ispisati.
170

1. grupa: Europa 1943. – 1945.
Zadatak:
Pronađite u udžbeniku informacije i materijale koji se odnose na ratovanje u Europi od 1943. do 1945. Pri-
tom se trebate usredotočiti na borbe u Zapadnoj Europi 1944. i 1945. godine. Počnite s drugim stupcem u
U/135 (kapitulacija Italije) te pregledajte udžbenik sve do stranice 142 (kapitulacija Njemačke). Proučite i
kartu u U/109. Ne morate se detaljnije baviti borbama u Italiji (te materijale detaljnije obrađuje druga skupi-
na), ali svakako uvrstite u tablicu datum njezine kapitulacije i završetak borbi. Također, ne morate se baviti
događajima koji se odnose na druga ratišta ili na konferencije predstavnika antifašističke koalicije.
Poredajte događaje u sljedeću tablicu:
Europa
1943. 1944. 1945.
Riješite sljedeće zadatke na slijepoj karti u RB:
• RB/45, zadaci 1a, b, c, e (samo zadnja rečenica), f, g (bez zadataka koji se odnose na sovjetsku Cr-
venu armiju), h
• RB/46, zadatak 2 (rubrika koja se odnosi na Normandiju)
Razmislite kako biste na temelju svojih znanja o ratovanju u Europi odgovorili na zadatak 4 u RB/46: Na-
vedi, po tvojem mišljenju, najvažnije razloge koji su omogućili pobjedu antifašističke koalicije.
Izradite popis slika koje se odnose na vašu temu. Izdvojit ćete jednu sliku kojom ćete na početku svoje
prezentacije drugim učenicima ilustrirati svoju temu. Osmislite pitanja za njezinu analizu. Ova aktivnost
treba poslužiti kako bi druge učenike zainteresirala za ono što ćete im u nastavku prikazati. Zato pitanja
trebaju potaknuti radoznalost vaših slušatelja. Možete ih pitati da opišu vremenske uvjete, odjeću ljudi,
držanje, izraz lica, zatražiti da pretpostave što vide na slici ili o kojem je događaju riječ, kako je autor izrazio
svoje stavove (ako je riječ o karikaturi) i slično.
• uvesti druge učenike u temu pomoću analize odabrane slike

• označiti na zidnoj slijepoj karti: a) Normandiju; b) pravce prodora zapadnih saveznika prema Njemač-
koj; c) rijeku Labu na kojoj su se susreli sa sovjetskom vojskom; d) mjesto bitke za Berlin.
2. grupa: Sjeverna Afrika. Borbe u Italiji
Zadatak:
Pronađite u U/135-142 informacije i materijale koji se odnose na ratovanje u Sjevernoj Africi 1942. – 1943.
te borbe u Italiji od 1943. do 1945. godine. Proučite i kartu u U/109. Ne morate se baviti događajima koji
se odnose na druga ratišta ili konferencije predstavnika antifašističke koalicije.
Sjeverna Afrika. Borbe u Italiji
1943. 1944. 1945.
171

• RB/45, zadaci 1a, c, d (samo El-Alamein), e

• RB/46, zadatak 2 (rubrika koja se odnosi na El-Alamein)
Razmislite kako biste na temelju svojih znanja o ratovanju u Sjevernoj Africi i na Sredozemlju odgovorili na
zadatak 4 u RB/46: Navedi, po tvojem mišljenju, najvažnije razloge koji su omogućili pobjedu antifašističke
koalicije.

• označiti na zidnoj slijepoj karti: a) El-Alamein; b) smjer iskrcavanja saveznika u Italiji; c) Rim.
3. grupa: SSSR. Akcije Crvene armije u istočnoj i srednjoj Europi
Zadatak:
Pronađite u U/135-141 informacije i materijale koji se odnose na ratovanje u SSSR-u od ljeta 1942. do
sredine 1944. godine, te akcije Crvene armije u istočnoj, srednjoj i jugoistočnoj Europi 1944. – 1945. Pro-
učite i kartu u U/109. Ne morate se baviti događajima koji se odnose na druga ratišta ili na konferencije
predstavnika antifašističke koalicije.
SSSR. Akcije Crvene armije u istočnoj i srednjoj Europi
1943. 1944. 1945.
• RB/45, zadaci 1a, c, d (samo Staljingrad), g (samo zadatke koji se odnose na Crvenu armiju), h
• RB/46, zadatak 2 (rubrika koja se odnosi na Staljingrad)
Razmislite kako biste na temelju svojih znanja o ratovanju u SSSR-u odgovorili na zadatak 4 u RB/46:
Navedi, po tvojem mišljenju, najvažnije razloge koji su omogućili pobjedu antifašističke koalicije.
172


• označiti na zidnoj slijepoj karti: a) Staljingrad; b) smjerove kretanja Crvene armije u Europi; c) zemlje u
koje je ušla Crvena armija (kose crte).
4. Četvrta grupa: Daleki istok
Zadatak:
Pronađite u U/135-142 i RB/ 48 informacije i materijale koji se odnose na ratovanje na Dalekom istoku
1942. – 1945. godine. Proučite i kartu u RB/48. Ne morate se baviti događajima koji se odnose na druga
ratišta ili konferencije predstavnika antifašističke koalicije. Također ne morate obraditi Izvor 4 u U/145.
Daleki istok
1943. 1944. 1945.
Riješite sljedeće zadatke u RB:
• Slijepa karta u RB/49, zadaci f, g, h

• RB/46, zadatak 2 (rubrika koja se odnosi na Midway)
Razmislite kako biste na temelju svojih znanja o ratovanju na Dalekom istoku i Pacifiku odgovorili na za-
datak 4 u RB/46: Navedi, po tvojem mišljenju, najvažnije razloge koji su omogućili pobjedu antifašističke
koalicije.

• označiti na zidnoj slijepoj karti: a) Midway; b) smjerove napredovanja američkih jedinica na Pacifiku; c)
Hirošimu i Nagasaki.
5. grupa: Konferencije i dogovori «velike trojice»
Zadatak:
Vaš je zadatak pronaći u U/135-143 materijale koji se odnose na sastanke i dogovore vodećih ljudi antifa-
šističke koalicije («velike trojice»: Roosevelta, Churchilla i Staljina). Pritom trebate odgovarati na pitanja na
ovom listiću te rješavati zadatke u RB.
173

Tri važne savezničke konferencije – u Teheranu, Jalti (Krim) i u Potsdamu – uslijedile su nakon pojedinih
važnih savezničkih pobjeda i uspjeha na svjetskim ratištima. Pronađite u udžbeniku o kojim je događajima
riječ te dopunite rečenice:
• Nakon kapitulacije ___________ u rujnu 1943. održana je prva zajednička konferencija «velike trojice» u
iranskom glavnom gradu ________________ (studeni 1943.).
• Nakon savezničkih pobjeda u _____________ Europi u drugoj polovici 1944. godine, «velika trojica»
sastala su se po drugi put u gradu _________ na poluotoku __________ (veljača 1945. godine)
• Nakon kapitulacije _____________ u svibnju 1945. održana je treća i posljednja saveznička konferenci-
ja u njemačkom gradu _________________ (srpanj i kolovoz 1945.).
Riješite zadatak 3 u RB/46 (tablica).
Pronađite mjesta održavanja konferencija na karti.
Razmislite kako biste na temelju svojih znanja o savezničkim konferencijama odgovorili na zadatak 4 u
RB/46: Navedi, po tvojem mišljenju, najvažnije razloge koji su omogućili pobjedu antifašističke koalicije.
Trebate razmisliti kako su političke odluke utjecale na daljnji razvoj ratovanja te na poslijeratni svijet.

• označiti na zidnoj slijepoj karti mjesta održavanja triju savezničkih konferencija.
3. Rad u skupinama
• Samostalni rad učenika u skupinama trebao bi potrajati u preostalom dijelu prvoga sata te, prema
potrebi, manji dio drugoga sata.
• Učenici prezentiraju svoju temu. Pritom se trebaju pridržavati vremenskog ograničenja. Učenicima tre-
ba unaprijed naglasiti da u prezentaciji treba sudjelovati što više članova grupe, tako da mogu podijeliti
zadatke unutar grupe. Paralelno s radom na zidnoj slijepoj karti učenici rješavaju zadatke u RB/45 (za-
datak 1), 46 (zadaci 2 i 3), 47 (zadaci 3f-h).
• Izdvajamo rad na Izvoru 4 kao zajednički zadatak za sve učenike. Može se uraditi na satu (ako ostane
vremena) ili zadati učenicima da ga pripreme za sat ponavljanja na kraju ove teme pomoću zadatka 1 i
2 u RB/47 te 1. zadatka u Za razmišljanje.. (U/145). Ako nastavnik/nastavnica planira pokrenuti razred-
nu diskusiju, može unaprijed podijeliti učenike u afirmacijsku i negacijsku grupu te ih uputiti da u tekstu
udžbenika potraže dodatne argumente.
5. Sumiranje rezultata
• Kratko ponavljanje pomoću karte: kako je završio rat na pojedinim svjetskim ratištima. Ovi se podaci
zapisuju na ploču.
• Za DZ ispuniti preostale zadatke u RB (ako to već nije urađeno na satu).
174

6. Zadaci za samostalno istraživanje učenika
• U ovoj nastavnoj jedinici ima dosta materijala koji se mogu upotrijebiti za samostalne učeničke radove.
Učenici mogu, prema vlasitim interesima, dublje istražiti pojedine teme, primjerice:
• Ustanak u Varšavi 1944. godine.
• Iskrcavanje u Normandiji.
• Bitke prekretnice: Midway, Staljingrad, El-Alamein
• Bitka za Berlin
• Hirošima i Nagasaki
Plan ploče
175

Hrvatska i stvaranje druge Jugoslavije

Fokus: Drugo zasjedanje AVNOJ-a i Treće zasjedanje ZAVNOH-a.
Pojmovi: zbjegovi, AVNOJ, ZAVNOH, federacija, republika
Ključne osobe: Josip Broz Tito
Udžbenik
• U/146-149
Karte
• Zadar nakon savezničkog bombardiranja 1944. godine (U/146). Tijekom rata Zadar je bombardiran
više puta. Najteže bombardiranje dogodilo se 9. rujna 1944. godine kada je bilo zahvaćeno oko 80%
grada, a oštećeno oko 60% stare povijesne jezgre.
• Most na rijeci Neretvi u Bosni i Hercegovini, spomenik bitki iz Drugoga svjetskog rata. (U/147)
• Proglas NOO-a za Istru. (U/148)
• Sudionici Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a. (U/149)
Izvori
• Izvor 1: Winston Churcill u memoarima Drugi svjetski rat opisuje razgovor sa Staljinom o britansko-so-
vjetskim odnosima na Balkanu (U/148). Ovaj se sastanak održao u Moskvi 9. listopada 1944. godine.
Osim Churchilla i Staljina, na sastanku su bili prisutni i Vjačeslav Molotov i Anthony Eden. Roosevelt nije
sudjelovao jer je bio zauzet predsjedničkim izborima. Dva političara razgovarala su o podjeli utjecaja
na području Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe.
• Izvor 2: Iz Deklaracije o pravima naroda i građana Hrvatske (U/149)
Tablica
• Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a (U/147)


Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom satu. Sastoji se od triju tema: antifašistički pokret do
kapitulacije Italije, Drugo zasjedanje AVNOJ-a i proglašenje Federalne Države Hrvatske. Naglasak je na
događajima koji su doveli do stvaranja druge, federativne Jugoslavije. S obzirom da je ovo gradivo dosta
zahtjevno za učenike, predlažemo obradu frontalnim radom.
176

1. Uvodni dio
• Predlažemo ponavljanje gradiva pomoću tablice u zadatku 2 u RB/51.
2. Obrada
• Prvi dio govori o razvoju partizanskog pokreta do kapitualcije Italije. Predlažemo da se ovo poglavlje
obradi frontalnim radom, kombinacijom analize teksta i ilustrativnog materijala u U/146-8 (poglavlje
Antifašistički pokret do kapitulacije Italije, slike Zadar nakon bombardiranja, most na Neretvi, proglas
NOO-a za Istru). Osobito je važno sve te događaje staviti u međunarodni kontekst. Učenici trebaju
uočiti kako je kapitulacija Italije djelovala na razvoj antifašističkog pokreta te koje su bile posljedice tog
događaja za Hrvatsku.
• Drugi dio posvećen je nastanku AVNOJ-a i njegovom Drugom zasjedanju. Nakon kratke informacije o
tome što je AVNOJ i kada je utemeljen, predlažemo da se ostatak obrade fokusira na odluke Drugog
zasjedanja AVNOJ-a koje se nalaze u tablici u U/147. Nakon što ih prouče, učenici bi trebali razmisliti
u čemu je njihov značaj (stvaranje nove Jugoslavije, partizanski pokret pokazuje namjeru da preuzme
vlast u zemlji). Kako bi se potaknula diskusija, od učenika se može zatražiti da poredaju odluke po
značaju, te argumentiraju svoj odabir. Predlažemo sljedeća pitanja o odlukama Drugog zasjedanja
AVNOJ-a:
1. Na koji su način partizani preuzeli vlast u Jugoslaviji? (formiranje vlastite vlade i parlamenta, zabra-
njen povratak kralja u zemlju)
2. Po čemu se druga Jugoslavija trebala razlikovati od prve? (zamišljena je kao federativna država, dok
je prva Jugoslavija bila uređena centralistički)
3. Kakav je bio stav antifašističke koalicije prema odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a? (odluke Te-
heranske konferencije)
4. Ulomak iz Churcillovih memoara (Izvor 1, U/148) pokazuje kako su Velika Britanija i SSSR nastojali
osigurati svoje interese na Balkanu. Učenici trebaju uočiti u kojim je okolnostima došlo do tog spo-
razuma, na što ih upućuje datum u uvodnom tekstu (riječ je o razdoblju kad Crvena armija ulazi u
brojne europske zemlje). Zatim mogu odgovoriti na pitanje ispod teksta.
• Treći dio govori o proglašenju Federalne Države Hrvatske. Treba poći od činjenice da je nova Jugosla-
vija zamišljena kao federativna zajednica sa šest federativnih republika. Učenici trebaju promisliti što to
znači u praksi (svaka republika ima svoj teritorij i organe vlasti). Učenici trebaju uočiti što je ZAVNOH
(hrvatski partizanski parlament), tko mu je predsjednik (Vladimir Nazor) te koje je važne odluke donio ti-
jekom 1943. i 1944. godine. Posebno treba obratiti pozornost na odluke Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a
te postojanje dviju hrvatskih država: Federalne Države Hrvatske kao dijela Demokratske Federativ-
ne Jugoslavije te kolaboracionističke Nezavisne Države Hrvatske. Učenici mogu proučiti fotografiju u
U/147 te pročitati najvažnije odredbe Deklaracije o pravima naroda i građana Hrvatske (Izvor 2, U/149);
za analizu upućujemo na pitanja ispod teksta.

• Zadaci 2a i b u RB/50.
• Ukratko i Za razmišljanje… (U/149). Posebice upućujemo na zadatak u rubrici. Za razmišljanje… kojim
se može potaknuti diskusija u razredu.
Plan ploče
Crta vremena koju će tijekom nastavnog sada izraditi nastavnik razgovarajući s učenicima.
177

Kraj rata u Hrvatskoj

Fokus: Sporazumi Tito-Šubašić i priznanje nove Jugoslavije. Prilike u Hrvatskoj pred kraj rata, slom NDH,
Bleiburg i «križni put».
Ključni pojmovi: žrtve i masovna pogubljenja na području Hrvatske
Ostali pojmovi: sporazumi Tito-Šubašić, Bleiburg i «križni put»
Ključne godine: 1944. i 1945.
Ključne osobe: Josip Broz Tito, Ivan Šubašić
Udžbenik
• U/150-154
Karte
• Podjela Jugoslavije 1941 godine - Nezavisna Država Hrvatska (U/109)
• Zarobljenici s Bleiburga prolaze kroz Koprivnicu u svibnju 1945. godine. (U/150)
• Tito dočekuje I. Šubašića na Visu 1944. godine. (U/151)
• Engleska karikatura o kralju Petru. (U/151)
• Posljednji vojnici NDH napuštaju Zagreb. (U/153)
• Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor i predsjednik hrvatske vlade Vladimir Bakarić ulaze u Zagreb
nakon njegova oslobođenja. (U/153)
Izvori
• Izvor 1: Vladko Maček u svojim Memoarima govori o odnosu partizana prema HSS-u (U/152)
• Izvor 2: Partizanski letak namijenjen pristašama HSS-a (U/152)
• Izvor 3: Neka svjedočanstva o zbivanjima na samom kraju rata. Josip Horvat u knjizi Preživjeti u Zagre-
bu zabilježio je povlačenje ustaša iz Zagreba Vojni glazbenik Nikola Jambrešić bio je sudionik “križnog
puta” i opisao je te događaje. U/152
Tablica
• Odredbe sporazuma Tito-Šubašić (U/151)

• Zadaci u RB/52

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom školskom satu. Sastoji se od tri dijela: jedan je posve-
ćen sporazumima Tito-Šubašić i međunarodnom priznanju nove Jugoslavije, drugi prilikama u Hrvatskoj
potkraj rata, a treći slomu NDH te događajima na Bleiburgu i “križnom putu”.
178

1. Uvodni dio
• Ponavljanje: odluke AVNOJ-a
2. Obrada
• Prvo poglavlje u ovoj nastavnoj jedinici posvećeno je sporazumima Tito-Šubašić. U obradu ovog dijela
gradiva učenike možemo uvesti analizom fotografije u U/151). Učenici mogu upotrijebiti svoje znanje i
prepoznati tko je Tito a tko Šubašić te uočiti kako su odjeveni (Tito nosi uniformu, dok je Šubašić u civil-
nom odijelu – što nam to govori o njihovoj ulozi u ratu) i slično. Treba obratiti pozornost na međunarodne
okolnosti u kojima je došlo do njihova sklapanja (britanska inicijativa za sklapanje sporazuma i dolazak
Ivana Šubašića na čelo kraljevske vlade). Odluke sporazuma Tito-Šubašić treba analizirati uspoređujući
ih s odlukama AVNOJ-a (donosimo tablicu u Prilogu); u konačnici, bitno je da učenici shvate kako su
sporazumi doveli do stvaranja zajedničke vlade koja je dobila međunarodno priznanje.
Karikatura u U/149 britanski je komentar o položaju kralja Petra u vrijeme tih događaja. Učenici trebaju
razmisliti kako je autor karikature ocijenio položaj kralja Petra pred kraj rata te na temelju stečenog znanja
prosuditi slažu li se s tim mišljenjem. Na sličan način mogu prokomentirati izreku britanskog diplomata u
tekstu uz karikaturu.
• Obrada drugog dijela o prilikama u Hrvatskoj potkraj rata može se započeti radom na Izvorima 1 i 2
(U/152), a za analizu mogu poslužiti pitanja uz Izvor 2. Učenici trebaju uočiti razliku u vremenu njihova
nastanka i njihovoj namjeni: Mačekovi memoari pisani su dvadesetak godina nakon rata te je u njima
Maček prikazao svoje političko djelovanje, dok je partizanski letak nastao kao propagandni materijal
u vrijeme rata. Pritom trebaju razmisliti o čemu povjesničari moraju voditi računa kad upotrebljavaju
takve izvore. Učenici se ponovno mogu prisjetiti što su učili o ciljevima KPJ te na temelju stečenog
znanja o odlukama AVNOJ-a i sporazumima Tito-Šubašić razmišljati koji ciljevi sada sve više dolaze u
prvi plan.
• U obradu trećeg dijela – o slomu NDH, učenike se može uvesti pomoću slike u U/153 (Posljednji vojnici
NDH napuštaju Zagreb). Učenici prvo trebaju iznijeti svoje dojmove o slici, npr. opisati atmosferu na
ulicama Zagreba, gdje je fotografija snimljena, u kojim je okolnostima snimljena, zašto su njezini krajevi
zatamnjeni i slično. Kontekst tih događaja (prilike u NDH pred kraj rata, završne borbe) objasnit će se
pomoću teksta U/152 ili kraćeg nastavničkog izlaganja. Događaji kod Bleiburga i na «križnom putu»
mogu se obraditi pomoću tekstova u Izvoru 2 (U/154) te slikovnog materijala u U/150 i 153. Radeći na
fotografijama, učenici trebaju uočiti kako svaka od njih priča svoju priču o rezultatima i posljedicama
Drugoga svjetskog rata. Ako bismo upotrijebili samo jednu, a zanemarili drugu, dobili bismo jednostran
prikaz događaja; zajedno ukazuju na složenost svake povijesne pripovijesti.

• U zaključnom dijelu sata učenici mogu riješiti zadatke 1 i 2 u RB/52.
Plan ploče
Crta vremena koju će tijekom nastavnog sata izraditi nastavnik razgovarajući s učenicima.
179

Drugi svjetski rat (ponavljanje)
Predlažemo dvije aktivnosti:
• Dovršavanje sinkronističke tablice.

1943.
1944.
1945.
• Odgovor na problemsko pitanje iz uvoda (vidjeti objašnjenje teme). Predlažemo također da se upo-
trijebe pitanja koja postoje u rubrikama Ukratko i Za razmišljanje…, primjerice u U/110 (politika popu-
štanja), U/117 (borbe na kopnu, moru i u zraku), U/122 (zašto je Drugi svjetski rat bio još okrutniji od
Prvoga za civilno stanovništvo), U/129, 134 (različite opcije koje su tijekom rata postojale na prostoru
Hrvatske i Jugoslavije), U/140 (odluke savezničkih konferencija i njihov značaj za poslijeratni svijet),
U/145 (zašto je među stradalima u Drugome svjetskom ratu bio iznimno velik broj civila, posljedice
bacanja atomske bombe.)
• Od učenika bi se također moglo zatražiti da napišu svoje pretpostavke o tome koje bi se promjene mo-
gle dogoditi u svijetu nakon rata. Te bi pretpostavke mogli provjeravati tijekom obrade sljedeće teme.
180

IV. PRILOZI
Prilog 1: Njemačka osvajanja u tridesetim godinama
Njemački ciljevi Osvajanja Godina

Steći punu kontrolu unutar njemačkih Remilitarizacija Porajnja 1936.
granica
Ujediniti sve Nijemce u jednu državu – Anschluss Austrije 1938.
Veliku Njemačku Pripajanje Sudeta – Minhenska konferencija 1938.
Osvojiti slavenske zemlje na istoku i dobiti Osvajanje Češke 1939.
životni prostor Napad na Poljsku – početak Drugoga sv- 1939.
jetskog rata
Napad na SSSR 1941.
Prilog 2: Koraci prema ratu
1930. 1931. 1932. 1933. 1934. 1935. 1936. 1937. 1938. 1939. 1940.
POLITIKA POPUŠTANJA
Remilitarizacija Kraj Španjolskog

Mandžurija Austrija
Porajnja građanskog rata
Osovina Rim - Minhenska Slovačka

Etiopija
Berlin konferencija proglasila
(Sudeti) nezavisnost
Antikominternski
pakt
Okupacija Češke
Početak
Španjolskog
građanskog rata Pakt Hitler-Staljin
Japansko-kineski Napad na Poljsku

rat i početak II.
svjetskog rata
181

Prilog 3: Rat u Europi od napada na Poljsku do napada na SSSR
Osovina Datum SSSR

1939.
Njemačke jedinice ulaze u Češku (15.3.) OŽUJAK
Italija napada Albaniju (7.4.) TRAVANJ
Pakt o prijateljstvu i nenapadanju između Njemačke i Pakt o prijateljstvu i nenapadanju između Njemačke i
KOLOVOZ
SSSR-a (23.8.) SSSR-a (23.8.)
Njemačka napada Poljsku (1.9.)

Velika Britanija i Francuska objavljuju rat Njemačkoj (3.9.)
RUJAN Sovjetska vojska ulazi u istočnu Poljsku (17.9.)
Estonija potpisuje sa SSSR-om ugovor o pomoći i ustupa

mu uporišta (28.9.)
Letonija potpisuje sa SSSR-om ugovor o pomoći i ustupa

mu uporišta (5.10.)
Završile ratne operacije u Poljskoj (6.10.) LISTOPAD
Litva potpisuje sa SSSR-om ugovor o pomoći i ustupa mu

uporišta (10.10.)
STUDENI SSSR napada Finsku (30.11.)
1940.
Potpisan finsko-sovjetski ugovor o miru. Finska primorana
OŽUJAK
ustupiti SSSR-u Karelijsku prevlaku (13.3.)
Njemačka napada Dansku i Norvešku (9.4.) TRAVANJ
Njemačka napada zemlje Beneluxa (10.5.) SVIBANJ
Italija objavljuje rat Velikoj Britaniji i Francuskoj (10.6.)
Njemačka vojska ulazi u Pariz (14.6.)
Francuska i Njemačka potpisuju primirje (22.6.) LIPANJ
Sovjetska vojska zaposjeda dio sjeverne Bukovine i Besara-

biju (28.6.)
Počinje “Bitka za Britaniju” (10.7.) SRPANJ
SSSR okupirao Litvu (3.8.)
KOLOVOZ SSSR okupirao Letoniju (5.8.)
SSSR okupirao Estoniju (6.8.)
Potpisan Trojni pakt (27.9.) RUJAN
Italija napala Grčku (28.10.) LISTOPAD
1941.
Osovina napala Jugoslaviju i Grčku (6.4.) TRAVANJ
Njemačka napala SSSR (22.6.) LIPANJ Njemačka napala SSSR (22.6.)
182

Prilog 4: Biografija Charlesa de Gaullea
Charles de Gaulle (1890. – 1970.), francuski general i državnik. Bio je na čelu pokreta Slobodna Fran-
cuska tijekom Drugoga svjetskog rata te predsjednik privremene vlade od 1944. do 1946. godine, no
podnio je ostavku zbog nesuglasica prilikom donošenja ustava. Ponovno je ušao u politiku tijekom
alžirske krize, postavši predsjednikom Pete Republike 1959. godine. U njegovo je doba Alžiru dana
nezavisnost. Nastojao je voditi nezavisnu vanjsku politiku. Tijekom studentskih pobuna 1968. njegov
je ugled uzdrman te je 1969. godine podnio ostavku.
Prilog 5: Pravna diskriminacija Srba, Židova i Roma u NDH

U Narodnim novinama od 30. travnja 1941. godine objavljene su tri zakonske odredbe usmjerene protiv
Židova i Roma: Zakonska odredba o državljanstvu, Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti i Zakonska
odredba o zaštiti arijske krvi i časti Hrvatskog naroda. Učenici mogu usporediti ove zakonske odredbe s
Nirnberškim zakonima u Njemačkoj.
Zakonska odredba o državljanstvu
Točka 1.
Državni pripadnik je osoba, koja stoji pod zaštitom Nezavisne Države Hrvatske.
Državno pripadništvo stiče se po propisima zakonske odredbe o državnom pripadništvu.
Točka 2.
Državljanin je državni pripadnik arijskog porijekla, koji je svojim držanjem dokazao, da nije radio
protiv oslobodilačkih težnji hrvatskog naroda i koji je voljan spremo i vjerno služiti hrvatskom narodu
i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Točka 3.
Državljanin je nosilac političkih prava prema odredbama zakona. […]
Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti
Točka 1.
Arijskog porijetla je osoba, koja potječe od predaka, koji su pripadnici europske rasne zajednice ili
koji potječu od potomaka te zajednice izvan Europe.
U koliko za stanovite službe ne postoje druge odredbe, arijsko se porijetlo dokazuje krsnim (rod-
nim) i vjenčanim listom predaka prvog i drugog koljena (roditelja te djedova i baka).
[…]
U dvojbenim slučajevima donosi odluku ministarstvo unutarnjih poslova na prijedlog rasnopolitičkog

povjerenstva.
183

Točka 2.
Osobe, koje pored arijskih predaka imaju jednog predka drugog koljena Židova ili drugog europskog
nearijca po rasi izjednačuju se obzirom na sticanje državljanstva s osobama arijskog porijetla. […]
Točka 3.
Kao Židovi u smislu ove zakonske odredbe vrijede:
1. Osobe, koje potječu barem od troje predaka drugog koljena (djedova i baka), koji su Židovi po rasi.
Djedovi i bake vrijede kao Židovi, ako su mojsijeve vjere ili su se u toj vjeri rodili.
2. Osobe, koje imaju dva pretka drugog koljena, koji su Židovi po rasi, i to u ovim slučajevima:
a) ako su bile 10. travnja 1941. pripadnici mojsijeve vjere ili ako su kasnije na tu vjeru prešli;
b) ako imaju bračnog druga, kji vrijedi kao Židov u smislu 1.;
c) ako su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopili brak s osobom, koja ima dvoje
ili više predaka drugog koljena Židova po rasi, i potomci iz takvog braka;
d) ako su nezakonita djeca sa Židovom u smislu 1., a rode se poslije 31. siječnja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na obrazloženi prijedlog rasnopolitičkog povjerenstva

odluči, da vrijede kao Židovi.
3. Osobe, rođene izvan teritorija Nezavisne Države Hrvatske od roditelja, koji ne potječu iz Nezavisne
Države Hrvatske ako su bile 10. travnja 1941. mojsijeve vjere ili imaju najmanje dvoje predaka drugog
koljena Židova po rasi, ili vrijede kao Židovi u smislu zakona zemlje, iz koje potječu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopile obilaženjem zakonske
odredbe o zaštiti arijske krvi brak, koji je zabranjen i njihovi potomci.
5. Osobe, koje su nezakonita djeca Židovki u smislu 1.
Točka 4.
Kao Ciganin u smislu ove zakonske odredbe vrijedi osoba, koja potječe od dvaju ili više predaka
drugog koljena, koji su Cigani po rasi.
[…]
Točka 6.
Osobe, koje su se prije 10. travnja 1941. iskazale zaslužnima za Hrvatski narod, napose za njegovo
oslobođenje, kao i njihovim bračnim drugovima, s kojima su sklopile brak prije stupanja na snagu
ove zakonske odredbe i potomcima iz takvog braka, u koliko bi se na te osobe mogla odnositi ova
naredba, može poglavar države izvan propisa ove naredbe priznati sva prava, koja pripadaju osoba-
ma arijskog porijekla.
184

Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti Hrvatskog naroda
Točka 1.
Brak Židova i inih osoba, koje nisu arijskog porijetla s osobama arijskog porijetla, je zabranjen. Isto
tako je zabranjen brak osobe, koja pored arijskih predaka ima jednog predka drugog koljena po rasi
Židova ili drugog europskog nearijca s osobom, koja je po rasi jednakog porijetla.
Koje osobe vrijede kao Židovi ili nearijci određuje zakonska odredba o rasnoj pripadnosti.
Točka 2.
Posebna dozvola za sklapanje braka potrebna je u slijedećim slučajevima:
1. za brak osobe sa dva predka drugog koljena Židova po rasi s osobom, koja imade jednog predka
drugog koljena europskog nearijca po rasi, ili s osobom, koja je arijskog porijetla;
2. za brak osobe, koja imade među predcima pripadnike drugih neeuropskih rasa s osobama isto ta-
kvog porijetla, ili s osobom, koja imade jednog ili dva predka drugog koljena Židova po rasi ili jednog
predka drugog koljena Ciganina po rasi, ili s osobom arijskog porijetla;
3. za brak između državljana i državnih pripadnika, ukoliko nije po točki 1. zabranjen.
Dozvolu za takav brak izdaje ministarstvo unutarnjih poslova po saslušanju rsasnopolitičkog povje-
renstva.
Točka 3.
Izvanbračno spolno općenje Židova ili ine osobe, koja nije arijske krvi, sa ženskom osobom arijskog
porijetla je zabranjeno.
Muška nearijska osoba, koja se ogriješi protiv ove zabrane počinja zločin oskvrnuća rase, te se ka-
žnjava sa zatvorom ili tamnicom. U naročito tekim slučajevima, napose ako se radi o silovanju nevine
djevojke, može se izreći smrtna kazna.
Točka 4.
Židovi ili ine osobe, koje nisu arijskog porijetla, ne smiju zaposliti u kućanstvu ženske osobe arijskog
porijetla ispod 45 godina starosti.
Nearijcima i državnim pripadnicima je zabranjeno izvješanje hrvatske državne i narodne zastave i

isticanje hrvatskih narodnih boja i amblema.
Sve promjene židovskih prezimena koje su izvršene poslije 1. prosinca 1918. stavljaju se izvan krije-
posti, te se izamju zamijeniti sa prvotnim prezimenima.
Tko je Židov određuje zakonska odredba o rasnoj pripadnosti.
[…]
185

Pravna diskriminacija Srba u NDH (prema knjizi Fikrete Butić-Jelić Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska
1941-1945., Zagreb, 1977). Učenici trebaju razmisliti koji je bio cilj ovakvih odredbi.
25. travnja 1941. – “Zakonska odredba o zabrani ćirilice”
3. svibnja 1941. – “Zakonska odredba o prijelazu s jedne vjere na drugu”
svibanj 1941. – U Zagrebu izdana naredba o zabrani kretanja Srba noću te o iseljavanju onih koji
stanuju u sjevernim dijelovima grada; slične su naredbe kasnije donesene i u drugim gradovima.
svibanj/lipanj 1941. – Naredba MUP-a NDH o otpuštanju iz službe onih Srba koji su se doselili na
područje NDH nakon 1. siječnja 1900. godine.
srpanj 1941. – Naredba o ukidanju naziva “srpsko-pravoslavna vjera” i uvođenje naziva “grčko-istoč-
na vjera”
186

Prilog 6: Drugi svjetski rat – pregled

1939. 23.8. – Sporazum SSSR pripaja istočne Japansko-kineski rat 26.8. – Sporazum
između Njemačke i dijelove Poljske (od 1937.) Cvetković-Maček
SSSR-a Zima - sovjetsko-finski
1.9. – Njemačka napala rat
Poljsku
3.9. – Francuska i
Velika Britanija objavile
rat Njemačkoj
U poljskim gradovima
formiraju se prva geta
za Židove
1940. Njemačka osvaja Dan- SSSR pripaja dijelove Počinju talijansko- Japansko-kineski rat Banovina Hrvatska
sku, Norvešku, zemlje Finske britanski sukobi u Japan zauzima
Beneluxa i Francusku SSSR pripaja Estoniju, Sjevernoj Africi francuske posjede u
(proljeće) Latviju, Litvu i dijelove Talijanska ofanziva i Indokini
Italija ulazi u rat Rumunjske britanska protuofanziva
Bitka za Britaniju
(jesen)
Utemeljen Trojni pakt (rujan)
Bombardiranja gradova
Trojnom paktu pristupa-

ju Mađarska, Rumun-
jska i Slovačka
1941. Trojnom paktu Njemačka napala SSSR Njemačke postrojbe Japan napada Pearl Pristup Jugoslavije
pristupaju Bugarska i (22. 6.) dolaze u Sjevernu Harbor (7. 12.) – SAD Trojnom paktu, prevrat,
Jugoslavija Masovni zločini Afriku (Rommel) – ulazi u rat travanjski rat i kapitu-
Njemačka osvaja Jugo- posebnih njemačkih napreduju prema lacija
slaviju i Grčku jedinica nad cvilnim Egiptu Proglašena NDH
stanovništvom Početak ustaških
Bitka za Moskvu masovnih zlodjela nad
Srbima, Židovima i
Romima
Osnovan logor Jase-
novac
Stvaranje antifašističke koalicije: Pojava partizanskog i
Atlantska povelja – SAD i Velika Britanija četničkog pokreta
Washingtonska konferencija 22.6. – Sisački parti-
zanski odred
1942. Pokreti otpora i geril- Njemačko napredo- Bitka kod El-Ala Japanska osvajanja u Utemeljen AVNOJ
ske borbe vanje na južnom dijelu meina – zaustavljen JI Aziji
«Konačno rješenje» fronte prodor Osovine prema bitka kod Midwaya –
Jugoslavija - prva veća počela bitka za Staljin- Sueskom kanalu zaustavljeno japansko
područja pod partizan- grad Savezničko iskrcavanje širenje na Pacifiku
skom kontrolom u Maroku i Alžiru
187

1943. Savezničko iskrcavanje Poraz Nijemaca kod Kapitulacija njemačko- Američko napredovanje Utemeljen ZAVNOH
u Italiji Staljingrada talijanskih snaga u na Pacifiku Veće vojne operacije
Kapitulacija Italije Tunisu na području Bosne
Borbe u Italiji Odluka o sjedinjenju
krajeva pod talijanskom
okupaci-jom s
Hrvatskom
Teheranska konferencija («velika trojica»)
Drugo zasjedanje
AVNOJ-a
1944. Iskrcavanje u Nor- Ofenziva Crvene armije Bitka za Filipine - Treće zasjedanje
mandiji (6.6.) (22.6.) – sovjetske jed- kamikaze ZAVNOH-a
Oslobađanje Zapadne inice ulaze u susjedne Sporazumi Tito-
Europe zemlje Šubašić
Urota Vokić-Lorković
1945. Stvaranje jedinstvene

Konferencija na Jalti jugoslavenske vlade i
međunarodno priznanje
DFJ
Zračni napadi na Japan Prva vlada FDH
Savezničke jedinice na
Završne borbe na jugo-
tlu Njemačke
slavenskom prostoru;
Oslobođen Auschwitz slom NDH
Kraj borbi u Italiji Bleiburg i «križni put»;
Bitka za Berlin masovna pogubljenja
Kapitulacija Njemačke na kraju rata
Konferencija u Potsdamu
SSSR ulazi u rat protiv atomske bombe

Japana bačene na Hirošimu i
Nagasaki
kapitulacija Japana
Prilog 7: Stvaranje druge Jugoslavije
Drugo zasjedanje AVNOJ-a Sporazumi Tito-Šubašić
parlament AVNOJ je vrhovno zakonodavno tijelo nove Jugoslavije kraljevska vlada priznaje AVNOJ kao privremeni parlament
vlada utemeljena je privremena partizanska vlada – NKOJ utemeljit će se zajednička vlada sastavljena od predstavnika
kraljevskoj vladi oduzeta su prava predstavljanja države obiju vlada i odgovorna AVNOJ-u
kralj kralju je zabranjen povratak u zemlju kralj se neće vraćati u zemlju dok traje rat, a Tito za to vrijeme
neće pokretati pitanje konačnog državnog uređenja
o obliku države (monarhija ili republika) odlučit će slobodnom
voljom jugoslavenski narodi nakon rata
buduće uređenje nova Jugoslavija bit će demokratska i federativna zajednica kraljevska vlada priznaje demokratsko i federativno uređenje
države ravnopravnih naroda države
188

Što je prouzročilo Hladni rat, a što pridonijelo njegovu okončanju?
Ova tema obuhvaća razdoblje od kraja Hladnog rata do danas te je usko povezana s temama 8 (Deko-
lonizacija) i 9 (Hrvatska u drugoj Jugoslaviji). Kao i u nekim prethodnim temama, dodatno su naglašene
društvene promjene, svakodnevica, uloga žena u ovom razdoblju te promjene u položaju mladih. Zbog
materijala koje donosi, tema je izuzetno pogodna za poticanje kritičkog mišljenja učenika te se dotiče
mnogih sadržaja koji su direktno povezani s događajima u današnjem svijetu.
Tema započinje nastavnom jedinicom o odnosima u svijetu nakon rata: osnivanje UN-a, mirovni pregovori
i promjene granica, suđenja za ratne zločine te uvodi pojam supersile i upućuje učenike na uočavanje
razlike između dva dominantna sustava u poslijeratnom svijetu. Kao izborni sadržaj nudi poglavlje o Kini i
Japanu nakon rata. Sljedeće tri nastavne jedinice posvećene su Hladnom ratu u užem smislu riječi. Unutar
tog okvira, udžbenik se dotiče sljedećih tema: postupno izbijanje, širenje i dinamika Hladnog rata u Europi
i ostalim dijelovima svijeta (hladnoratovski sukobi i krize, razdoblja zaoštravanja i zatopljavanja odnosa,
detant, «drugi hladni rat»), obilježja Hladnog rata, život s obiju strana «željezne zavjese». Pritom učenici
mogu razmišljati i o sljedećim pitanjima: Je li američka vanjska politika bila usmjerena prema suzbijanju
komunizma ili širenju zone pod američkim utjecajem? Je li sovjetska vanjska politika bila obrambena ili
usmjerena prema ostvarivanju komunističke dominacije u svijetu? (Odgovori na ova pitanja nisu jedno-
značni!) Konačno, posljednja nastavna jedinica unutar ove teme posvećena je slomu komunizma u Europi
i kraju Hladnog rata.
Obrada pojedinih sadržaja temelji se na načelu izbornosti i egzemplarnosti. Primjerice, kada se obrađuju
hladnoratovske sukobi i krize, učenici mogu uz pomoć karte uočiti veća krizna žarišta u svijetu u doba
Hladnog rata, a kao primjer mogu detaljnije obraditi jednu krizu ili ratni sukob. Pokažu li učenici veći interes
za određene sadržaje, mogu ih obraditi samostalnim istraživanjem.
Za kronologiju vrijede iste napomene kao i u 6. temi. Događaji se mogu okvirno smjestiti u razdoblja (dru-
ga polovica 1940-ih, 1950-e, 1960-e, 1970-e, 1980-e), dok smo kao svojevrsne kronološke razdjelnice
naglasili godine 1945., 1962., 1968. i 1989. godinu. Učenicima treba ukazati na različit početak Hladnog
rata u pojedinim zemljama (npr. za Poljsku započinje još 1944. godine, dok je za Kinu započeo Korejskim
ratom).
Problemsko pitanje sastoji se od dva dijela, a oba su vezana uz koncept kauzalnosti. Prvi dio pitanja (Što
je prouzročilo Hladni rat) više je vezan uz one sadržaje koji se bave izbijanjem i širenjem Hladnog rata.
Upućuje učenike na razmišljanje o tome zašto se je uspješno ratno savezništvo SAD-a, Velike Britanije i
SSSR-a tako brzo raspalo nakon Drugoga svjetskog rata, tj. kako su na to utjecale njihove međusobne
razlike i suprotnosti. Drugi dio pitanja (Što je pridonijelo njegovu okončanju?) upućuje učenike da tijekom
cijele obrade razmišljaju o razlozima koji su doveli do sloma komunizma u Europi i sukladno tome kraja
Hladnog rata.
Izvedbeni plan organiziran je u 7 sati: pet sati obrade novog gradiva, jedan sat ponavljanja te jedan kom-
binirani sat obrade i ponavljanja gradiva.
189

• Usvojiti osnovni osjećaj za kronološki slijed događaja u Hladnom ratu (znaju odrediti razdoblje u kojem
je postupno započeo Hladni rat, znaju da su u Hladnom ratu postojala razdoblja zaoštravanja odno-
sa i razdoblja popuštanja napetosti, u glavnim crtama objasniti ulogu supersila) te navesti najvažnije
događaje i osobe (npr. glavne hladnoratovske krize i događaje koji su odredili vrhunac Hladnog rata,
događaje vezane uz slom komunizma u Europi).
• Usvojiti osnove snalaženja u prostoru.
• Pokazati osnovno razumijevanje pojma Hladni rat te navesti nekoliko njegovih glavnih obilježja.
• Učiti odabirati ključne informacije i odrediti glavnu misao u tekstu udžbenika.
• Uočavati da mogu postojati različita mišljenja i stavovi o istim događajima i pojavama.
• Razumjeti važnost poštivanja ljudskih prava.
• Grupnim radom razvijati odgovornost u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interes za predmet.
• Pokazati detaljnije poznavanje kronologije te kronološki poredati neke najvažnije događaje ili osobe.
• Znati svojim riječima opisati/objasniti najvažnije događaje i procijeniti njihov značaj.
• Svojim riječima definirati pojmove koje traži plan i program.
• Znati svojim riječima opisati osnovna obilježja te sličnosti i razlike u gospodarskom, društvenom i poli-
tičkom razvoju unutar zemalja Zapadnog i Istočnog bloka.
• Primjenjivati svoje znanje uporabom karata i rješavanjem slijepih karata.
• Pronalaziti relevantne informacije u tekstu, smjestiti ih u tablicu prema unaprijed zadanim kategorijama
te pomoću tablice izraditi sustavni pregled gradiva.
• Pokazati sofisticiranije poznavanje obilježja Hladnog rata i razdoblja detanta.
• Postavljati koherentna i fokusirana pitanja izvorima koje proučavaju, razvijati analitičke i interpretativne
vještine, te vještine kritičkog mišljenja.
• Navesti nekoliko razloga zašto postoje različite perspektive, odgovori ili objašnjenja o istom događaju.
• Jasno i sažeto prezentirati svoj rad drugim učenicima.
• Pokazati detaljnije poznavanje pojedinih ključnih događaja i procesa te procjenjivati njihov značaj u
širem kontekstu.
• Na temelju svojeg znanja samostalno dolaziti do zaključaka koje mogu dokazati i potkrijepiti dobro
odabranim i utemeljenim argumentima.
• Na primjeru izvora u udžbeniku pokazati jasno razumijevanje kompleksnosti društvenih pojava u odre-
đenom vremenu.
190

II. IZVEDBENI PLAN
Nastavna

Očekivana učenička postignuća
Tip sata Nastavne strate- sredstva i
na jednom nastavnom satu Aktivnosti za učenike Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto gije, metode i pomagala (mediji
(zadaci nastave)
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Odnosi u Učenici: Motivacijski uvod - analiza Frontalni rad U/156-162 – tekst, Geografija –
svijetu na- • znaju svojim riječima objasniti najvažnije događaje i procijeniti slikovnog materijala (vidjeti izvori, ilustrativni snalaženje na karti
kon Drugo- njihov značaj: osnivanje Organizacije Ujedinjenih naroda, razradu) materijali
ga svjetskog suđenja za ratne zločine, promjene granica u Europi, prese- Pronalaženje ključnih podataka u Metode usmenog Hrvatski jezik –
rata ljavanja stanovništva, supersile i karakteristike poslijeratnog tekstu udžbenika (ciljevi UN-a, mi- izlaganja, razgovora, Karte u U/159 i RB/72 jezično izražavanje
bipolarnog svijeta rovni ugovori, suđenja za ratne zloči- čitanja i rada na tekstu,
Obrada • znaju objasniti i pokazati promjene granica u poslijeratnoj ne, obilježja bipolarnog svijeta) pisanja, demonstracije RB/53 Odgoj i obrazo-
Europi pomoću karte Analiza slikovnog materijala vanje za ljudska
Učionica • znaju pronaći ključne informacije radeći na tekstu udžbenika (shema i karikatura o UN-u) Vremenska crta prava
• radom na slikovnim (karikature, fotografije, shematski prikazi) i Analiza Deklaracije o pravima Hladni rat (plan
pisanim izvorima razvijaju analitičke i interpretativne vještine te čovjeka ploče)
vještine kritičkog mišljenja Određivanje promjena granica u
• razumiju važnost poštivanja ljudskih prava poslijeratnoj Europi pomoću karte
2. Početak Učenici: Određivanje naslova odlomcima Frontalni i individualni U/163-167 – tekst, Hrvatski jezik –
Hladnog • znaju u osnovnim crtama opisati kako je počeo Hladni rat i u poglavlju Početak Hladnog rad izvori, ilustrativni jezično izražavanje
rata u Eu- poznaju osnovni kronološki slijed događaja rata u Europi te sažimanje materijali
ropi • znaju svojim riječima protumačiti pojmove Hladni rat, sovjetske i američke politike u Metoda razgovora, Geografija –
Marshallov plan, Trumanova doktrina, blokovska ključne riječi (U/163-4) čitanja i rada na tekstu, Karte u U/159 te RB/ snalaženje u
Obrana politika, NATO, Varšavski pakt Stvaranje dviju njemačkih država usmenog izlaganja, 54, 55 i 57 prostoru
• znaju navesti nekoliko najvažnijih obilježja razdoblja Hladnog rata – rad na karti u U/159 i RB/57 demonstracije.
Učionica • uočavaju različite perspektive o istim događajima te razumiju Obilježja Hladnog rata – rad na RB/54-57; 60
zašto do njih dolazi shemi u U/167
• znaju ocijeniti značaj događaja na temelju svojeg znanja te Analiza Izvora 1-4 te karikatura u Vremenska crta
potkrijepiti svoje mišljenje argumentima U/165 – uočavanje perspektiva i Hladni rat (plan
• primjenjuju svoje znanje uporabom karte i rješavanjem slijepih razvoj kritičkog mišljenja ploče)
karata Zadaci u RB/55 (slijepa karta)
• znaju odabrati ključne informacije i odrediti glavnu misao u Zadaci u U/167 – ponavljanje
tekstu udžbenika gradiva
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i
interpretativne vještine te vještine kritičkog mišljenja
• primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko pitanje i
rješavajući zadatke u udžbeniku
• iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima te razvijaju interes
191
za predmet
3.8.2007 17:37:59
Nastavna
192
(zadaci nastave)
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. i 4. Hladni Učenici: Rad u skupinama (vidjeti razradu) Grupni rad, frontalni U/168-173 – tekst, Geografija –
rat: od es- • znaju da su u Hladnom ratu postojala razdoblja zaoštravanja rad (izlaganje učenika) izvori, ilustrativni snalaženje u
kalacije do odnosa i razdoblja popuštanja napetosti (detant) Učeničke prezentacije (vidjeti materijal prostoru
detanta • znaju objasniti pojmove Hladni rat, Berlinski zid, de- razradu) Metoda čitanja i rada
tant, utrka u naoružanju na tekstu, pisanja, Karte u U/159 i RB/12, Hrvatski jezik –
Obrada/ ponav- • znaju u glavnim crtama objasniti ulogu supersila – SAD-a, Ponavljanje pomoću pitanja u usmenog izlaganja 54, 55, 58 jezično izražavanje
ljanje SSSR-a, Kine udžbeniku i zadataka u RB (učenika), razgovora,
• znaju nabrojati glavne hladnoratovske sukobe i krize te navesti demonstracije RB/58-60
Učionica koji su događaji označili vrhunac Hladnog rata
• razvijaju sposobnost snalaženja na karti Vremenska crta
• znaju pronaći u tekstu udžbenika ključne podatke Hladni rat (plan
• znaju jasno i sažeto prezentirati svoj rad drugim učenicima ploče)
• grupnim radom razvijaju odgovornost ostvarivanju zajedničkih
ciljeva i interes za predmet
5. Život s Učenici: Ispunjavanje tablice u RB/61 Samostalni rad učenika U/174-180 – tekst, Glazbena kultura
obiju strana • znaju svojim riječima objasniti pojmove popularna kultura pomoću teksta u U/174-177 (u paru), frontalni rad izvori, ilustrativni (popularna glazba)
«željezne i potrošačko društvo materijal
zavjese» • znaju svojim riječima opisati osnovna obilježja te sličnosti Objašnjavanje pojmova popu- Metoda čitanja i rada Hrvatski jezik –
i razlike u gospodarskom, društvenom i političkom razvoju larna kultura i potrošačko na tekstu, pisanja, Karte u U/159 i RB/12 jezično izražavanje
Obrada unutar zemalja zapadnog i istočnog bloka društvo pomoću materijala u usmenog izlaganja,
• pronalaze relevantne informacije u tekstu, znaju ih smjestiti U/178-180 demonstracije RB/60, 61
Učionica u tablicu prema unaprijed zadanim kategorijama te pomoću
tablice izraditi sustavni pregled gradiva
• povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst udžbenika,
izvori, fotografije)
• uspješnim samostalnim radom razvijaju samopouzdanje i
interes za predmet
3.8.2007 17:37:59
Nastavna
(zadaci nastave)
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
6. Slom ko- Učenici: Motivacijski uvod – usporedba Frontalni rad U/181-185 – tekst i Geografija –
munizma u • znaju navesti neke razloge koji su doprinijeli slomu dviju fotografija Berlinskog zida ilustrativni materijali snalaženje u
Europi i kraj komunističkih režima u Europi Metoda razgovora, prostoru
Hladnog • poznaju u osnovnim crtama kronološki tijek događaja Pronalaženje ključnih pojmova, čitanja i rada na tekstu, Karte u U/159, RB/54,
rata • znaju svojim riječima objasniti ključne pojmove (Černobil, osoba i godina u tekstu udžbenika demonstracije, 55, 62, 64, 234 Hrvatski jezik –
perestrojka, glasnost, tranzicija) pisanja, usmenog jezično izražavanje
Obrada • uspoređuju političku kartu Europe u različitim razdobljima te Uočavanje promjena u Europi izlaganja RB/62-63
uočavaju promjene pomoću karte te rješavanje zada-
Učionica • povezuju podatke iz različitih izvora znanja (tekst, slike, karte) taka uz slijepu kartu u RB/63
7. Doba Učenici: Rješavanje zadatka 2 u RB/60 Grupni rad, frontalni RB/60, zadatak 2 Hrvatski jezik –
Hladnog • primjenjuju svoje znanje ocjenjujući značaj pojedinih događaja rad jezično izražavanje
rata o kojima su učili u ovoj temi te odgovarajući na problemsko Diskusija o odgovoru na prob- (rasprava, argu-
pitanje lemsko pitanje Metoda razgovora, mentiranje)
Ponavljanje • razvijaju vještine usmenog izlaganja pisanja
Učionica
193
3.8.2007 17:37:59
Doba Hladnog rata (uvodna stranica)
stranice u U/155 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Kao poticaj za razgovor o problemskom pitanju treba
DOBA HLADNOG RATA

Što je prouzročilo Hladni rat, a što pridonijelo njegovu okončanju?
Ishod Drugoga svjetskog rata značajno je utjecao na poslijeratni svijet. No, kako se rat bližio kraju,
razlike između zapadnih saveznika i SSSR-a ponovno su dolazile u prvi plan. Započinjalo je doba
Hladnog rata koje ćeš proučavati u ovoj temi. Pritom ćeš:
• Upoznati se s uzrocima i širenjem Hladnog rata, razdobljima zaoštravanja odnosa i popu-

štanja napetosti.
• Upoznati na odabranim primjerima obilježja Hladnog rata te uzroke nekih sukoba u današ-
njem svijetu.
• Učiti o gospodarstvu, društvu i svakodnevici s obiju strana «željezne zavjese».
• Učiti o nastanku i ulozi UN-a u današnjem svijetu.
• Naučiti kako je i zašto došlo do sloma komunističkih sustava u Europi.
Učenici također mogu proučiti uvodne slike u nastavnim jedinicama (iznad naslova) te razmisliti što one
govore o ovom razdoblju.
Odnosi u svijetu nakon rata

Fokus: Osnivanje i organizacija Ujedinjenih naroda. Mirovni ugovori i promjene granica. Poslijeratna su-
đenja za ratne zločine. Supersile i dva suprotstavljena sustava.
Izborni sadržaji: Kina i Japan
Ključni pojmovi: ratni zločini
Ostali pojmovi: Ujedinjeni narodi, suđenja za ratne zločine, supersile, liberalno-demokratski sustav, komu-
nistički sustav
Ključne godine: 1945. (osnivanje UN-a)
Udžbenik
• U/156-162
Karte
• Europa nakon Drugoga svjetskog rata (U/159)
• Tršćansko pitanje nakon Drugoga svjetskog rata (RB/72)
194

• Zapadno njemački kancelar Willy Brandt prilikom posjeta Varšavi 1970. kleči ispred spomenika ustanku
u Varšavskom getu. (U/156)
Willy Brandt, zapadnonjemački političar rođen 1913. godine, pravim imenom Herbert Karl Frahm.
Kao socijaldemokrat je, 1933. godine, kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj, otišao u emigraciju
i proveo niz godina u Norveškoj i Švedskoj. Po završetku rata vratio se iz emigracije i postao jedan od
vodećih ljudi Socijaldemokratske stranke Njemačke te njezin predsjednik od 1964. godine. Od l957.
do 1966. bio je gradonačelnik Zapadnog Berlina, zastupnik u Bundestagu. Od 1966. do 1969. bio je
vicekancelar i ministar vanjskih poslova u koalicijskoj vladi Kršćansko-demokratske unije i Kršćan-
sko-socijalne unije. Od 1969. do 1974. kao savezni kancelar bio je na čelu koalicijskih vlada socijal-
demokrata i Slobodne demokratske stranke. Godine 1971. dobio je Nobelovu nagradu za mir.
• Shema: Najvažnija tijela UN-a. (U/157)

• Zgrada UN-a u New Yorku. (U/157)
• Karikatura Davida Lowa Klub Ujedinjenih naroda. (U/159)
• Ma Ce Tung – primjer kulta ličnosti (U/160). Uz ilustraciju je i kratka biografija.
• Suđenje u Nürnbergu. (U/161)
• Komunistički skup u Istočnom Berlinu nakon rata. (U/162)
Izvori
• Izvor 1: Opća deklaracija UN-a o pravima čovjeka (U/158)
• Izvor 2: Britanski major Airey Neave u knjizi Nürnberg opisuje izvršenje presuda za ratne zločine
(U/161).
Major Airey Neave bio je pravnik po zanimanju. Po završetku rata počeo je raditi za Britanski ured za
ratne zločine. Sudjelovao je na suđenju u Nürnbergu i 18. listopada 1945. godine dobio je zadatak da
uruči optužnice 21 nacističkom vođi koji su u nirnberškom zatvoru iščekivali suđenje i od tog je dana
neprekidno pratio zbivanja na nirnberškom suđenju.Te je događaje opisao u knjizi Nürnberg koju je
dovršio 1978. godine.

• Ukratko i Za razmišljanje… U/162
• RB/53

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom satu. Podijeljena je na četiri dijela: Organizacija UN-a,
Mirovni ugovori i promjene granica i Naslijeđe rata. Izborni sadržaji govore o Kini i Japanu nakon rata.
195

1. Uvodni dio
• Predlažemo da se učenici uvedu u obradu ove nastavne jedinice usporedbom triju slika u udžbeniku:
U/121 (odvođenja stanovništva u logore nakon ustanka u Varšavskom getu) U/161 (suđenje optuženi-
ma za ratne zločine u Nürnbergu) i U/156 (W. Brandt kleči pred spomenikom žrtvama ustanka u Varšav-
skom getu). Učenici trebaju razmišljati što se sve u Njemačkoj moralo promijeniti kako bi bila moguća
simbolička gesta W. Brandta u Varšavi 1970. godine. Dakle, trebaju razmišljati o suočavanju Nijemaca
sa strahotama koje su počinjene u ime njemačkog naroda, o tome kako su na suočavanje s prošlošću
mogla utjecati suđenja poput nirnberškog te o simbolici geste W. Brandta.
2. Obrada
2.1 Organizacija UN-a
• Na početku ove nastavne jedinice učenici će se prisjetiti što su učili o Ligi naroda te njezinoj ulozi i
neuspjesima u međuratnom razdoblju. Isto tako, prisjetit će se planova za osnivanje nove mirovne
organizacije tijekom rata.
• Poglavlje Organizacija Ujedinjenih naroda dotiče se triju ključnih tema: nastanak UN-a (dodatni podaci uz
sliku u U/157), ciljevi UN-a i njegova najvažnija tijela. Predlažemo da učenici temeljitije analiziraju shemu
u U/157. Pritom nije nužno da upamte sve podatke koji se mogu naći na shemi (bilo bi važno upamtiti
ono što se odnosi na Opću skupštinu i Vijeće sigurnosti), već da uoče kojim se sve aktivnostima bavi UN:
očuvanje mira i rješavanje kriza i međunarodnih sporova, mirovne misije, znanstveni, obrazovni, kulturni,
gospodarski i slični projekti. Time mogu ujedno obraditi i najvažnije ciljeve organizacije.
• Dužnu pažnju treba posvetiti Općoj deklaraciji o pravima čovjeka (Izvor 1, U/158). Za analizu upućujemo na
pitanja ispod teksta, na 1. zadatak u rubrici Za razmišljanje… u U/162 te na 1. zadatak u RB/53. Upućuje-
mo i na Konvenciju o pravima djeteta koju je UN donio 1991. godine (U/240); procijeni li nastavnika da ima
dovoljno vremena za usporedbu. Dio zadataka može se predvidjeti i kao samostalni projekt učenika.
• Karikatura u U/159 onovremeni je komentar problema s kojima se suočava UN u svojem djelovanju;
za analizu upućujemo na pitanja uz karikaturu. Također su moguće i usporedbe s karikaturama o Ligi
naroda u U/18-19. djelovanja UN-a.
2.2 Mirovni ugovori i promjene granica

• U ovoj temi veći je naglasak na promjenama granica. Predlažemo rad na karti u U/159 i njegovu uspo-
redbu sa kartom u U/12. Ovdje je korisna i usporedba posljedica dvaju ratova na promjene granica u
Europi, npr. koji je rat prouzročio veće promjene i slično. Učenicima također treba skrenuti pozornost
na posljedice koje su promjene granica imale za preseljavanje stanovništva nakon rata (U/161). Tako-
đer, predlažemo rješavanje zadatka 3d u RB/55.
2.3 Naslijeđe rata

• O suđenju optuženima za ratne zločine u Nürnbergu govore, osim udžbeničkog teksta, fotografija u
U/160 i Izvor 2 u U/159. Učenici mogu odgovoriti na 3. i 5. pitanje u Ukratko, U/160 te na pitanje ispod
teksta u U/159. Ova je tema također pogodna za raspravu o općem značaju ovakvih suđenja za suo-
čavanje s prošlošću (2. zadatak u rubrici Za razmišljanje…, U/162).
• Svi učenici trebaju uočiti obilježja dvaju sustava, liberalno-demokratskog i komunističkog (U/162) te razmisliti
o tome kako su mogla utjecati na održavanje/raspad ratnog savezništva SAD-a, Velike Britanije i SSSR-a.
• Ako nastavnik odabere detaljniju obradu izbornih sadržaja (Kina i Japan nakon rata, U/160), može to
unaprijed zadati kao zadatak zainteresiranom učenicima za pripremu samostalne prezentacije. Udžbe-
nički tekst pritom treba poslužiti kao osnova za daljnje samostalno istraživanje učenika.
• Slikovni materijal u U/160 i 162 (Mao Ce Tung i komunistički skup u Istočnom Berlinu) može se upotrije-
biti i u sljedećim temama. Također može poslužiti da bi se učenici prisjetili pojmova poput komunizam
i kult ličnosti (Maov lik kao izvor svjetlosti, pronalaženje sličnih primjera u udžbeniku).
3. Zaključni dio
• Zadaci u Ukratko, U/162.
196

Plan ploče
DOBA HLADNOG RATA
Najvažnija tijela UN-a

Vijeće sigurnosti
Tajništvo
Stalno zasijeda, rješava
Administrativni poslovi
krize i brine se za očuvanje
Glavni tajnik mira i sigurnosti.
Bira ga Opća skupština Opća skupština
Sve države članice 5 stalnih članica
na 5 godina.
(1 država – 1 glas) (SAD, Rusija, Velika
Britanija, Francuska, Kina)
Sastaje se jednom
Imaju pravo veta (zabrane)
godišnje.
na pojedine odluke.
Donosi odluke o
međunarodnim problemima 10 nestalnih članica
Međunarodni sud pravde i radu UN-a. Bira ih Opća skupština na
u Haagu 2 godine.
Rješava međunarodne
sporove
Gospodarsko i socijalno vijeće
Zdravstveni, obrazovni, gospodarski projekti.
Specijalizirana tijela i agencije
Plavi šljemovi
Mirovne snage UN-a UNICEF FAO
Fond UN-a za djecu Organizacija za hranu i
poljoprivredu
UNESCO WHO
Organizacija UN-a za Svjetska zdravstvena
obrazovanje, znanost i kulturu organizacija
UN ima važnu ulogu u poslijeratnom svijetu. Zgrada UN-a u New Yorku, gdje se nalazi sjedište or-
ganizacije. Zemljište na kojem je izgrađena zgrada
Gotovo sve države svijeta njegove su čla-
ustupio je američki bogataš John D. Rockefeller.
nice, uključujući sve velike sile. No, stalne
1989. -mogu
članice Vijeća sigurnosti 1991.vetom Slom(za-komunističkih režima u Europi i kraj Hladnog rata
1985. –
1991.
branom) spriječiti donošenje

od sredine 1980-ih odluka.
NoviNje-
razgovori o razoružanju
gova raznovrsna tijela nastoje povećati pro-
1979.
1985.
1979. Sovjetska
izvodnju hrane, pomoći u očuvanju svjetske intervencija u Afganistanu, Razvoj novog oružja u SAD-u
kulturne baštine, unapređivanju obrazovanja
1975. KESS; Apollo - Sojuz
i zdravstvenih prilika. Mirovne snage UN-a
1971. – 1979.
intervenirale su u mnogim 1973. Potpisano primirje u Vijetnamu

kriznim žarištima
u svijetu (Bliski istok, Koreja, Cipar, Bosna
1972. Uspostavljeni diplomatski odnosi između dviju njemačkih država
i Hercegovina, itd.), iako nisu uvijek bile
uspješne. Organizacija nema 1971. Normalizacija
vlastitu vojsku, odnosa SAD i Kine; Kina u UN-u
već koristi vojne snage država članica.
1968. Invazija Čehoslovačke
1963. –
1970.
UN je posvećen očuvanju individualnih ljud-

1964. Početak Vijetnamskog rata
skih prava, a neki njegovi dokumenti imaju
1962. Berlinska
ključno značenje u poslijeratnom svijetu: kriza
1960. –
1962.
1961. Kubanska kriza

1956. Ustanak u Mađarskoj
1954. –
1959.
1955. Varšavski pakt 157

1950. - 1953. Korejski rat
1950. DR Njemačka
1947. – 1953.
7 doba hladnog rata.indd 157 10.3.2007 8:31:25
1949. SR Njemačka; NATO

1948. Berlinski zračni most
1947. Trumanova doktrina i Marshallov plan
1946. Churcillov govor o “željeznoj zavjesi”
1944. – 1946.
1944. - 1945. Crvena armija ulazi u niz zemalja Istočne i Srednje Europe
1944. Staljin postavlja komunističku vladu u Poljskoj
197

Početak Hladnog rata u Europi

Fokus: Početak Hladnog rata u Europi. Obilježja Hladnog rata.
Ključni pojmovi: Hladni rat, Marshallov plan, Trumanova doktrina, blokovska politika, NATO, Varšavski
pakt
Ostali pojmovi: obnova Europe
Ključne godine: druga polovica 1940-ih (postupno širenje Hladnog rata)
Udžbenici
• U/163-167
Karte
• Europa nakon Drugoga svjetskog rata (U/159)
• NATO i Varšavski pakt (RB/54)
• Slijepa karta u RB/55
• Podjela Njemačke i podjela Berlina (RB/57)
• Berlinski zid. (U/155)
• Berlinska djece pozdravljaju prve avione nakon uspostavljanja berlinskog zračnog mosta 1948. godine.
(U/163)
• Fotografija i biografija američkog predsjednika Harry S. Truman – fotografija i biografija. (U/164)
• Sovjetska karikatura koja prikazuje predsjednika Trumana. (U/165)
• Britanska karikatura iz 1946. godine koja prikazuje Churchilla kako pokušava zaviriti pod «željeznu
zavjesu». (U/165)
• Plakat za film Dr No, prvi film iz serijala o Jamesu Bondu. (U/166)
Izvori
• Izvor 1: Govor Winstona Churchilla u kojem je prvi put upotrijebljen naziv “željezna zavjesa” (U/164)
• Izvor 2: Staljinov odgovor Churchillu u sovjetskim novinama Pravda (U/164)
• Izvor 3: Ulomak iz govora predsjednika Trumana koji je označio početak tzv. Trumanove doktrine
(U/166)
• Izvor 4 : Andrej Višinski, zamjenik sovjetskog ministra vanjskih poslova, o Trumanovoj doktrini (U/166)

• RB/54-57; 60
198

Ova se nastavna jedinica bavi početkom Hladnog rata i njegovim posljedicama za Europu. Predlažemo
obradu u jednom nastavnom satu, s fokusom na postupnom izbijanju Hladnog rata u Europi te njegovim
obilježjima. Naime, u ovom gradivu ima dosta novih pojmova te je neophodno predvidjeti više vremena
za njihovo utvrđivanje pomoću vježbi i zadataka u RB (vidjeti razradu). Isto tako, izvori omogućavaju
uočavanje različitih perspektiva i diskusiju o njima, pa su pogodni za razvoj vještina kritičkog mišljenja.
Stoga predlažemo da se sadržaji poglavlja Podjela Njemačke obrade samo u najosnovnijim crtama, tj. da
se učenicima pruže informacije neophodne za razumijevanje cjeline, a detaljnija obrada ostavi za obradu
nastavne jedinice Hladni rat: od eskalacije do detanta. Za njezinu obradu predviđena su dva školska sata
te se detaljnije može pristupiti i obradi njemačkog pitanja nakon Drugoga svjetskog rata.
1. Uvodni dio
Pomoću karte učenici se trebaju prisjetiti u koje je sve dijelove Europe potkraj Drugoga svjetskog rata ušla
vojska zapadnih saveznika, a u koje sovjetska Crvena armija.
2. Obrada
Predlažemo da se ova nastavna jedinica obradi u nekoliko koraka uz odgovarajuće aktivnosti:
• Prva aktivnost odnosi se na poglavlje Početak Hladnog rata u Europi (U/163-4). Učenici će ga prvo
pročitati te svakom od četiri odlomka dati naslov i/ili opisati ga u jednoj rečenici. Cilj ove aktivnosti jest
upoznati učenike s gradivom te omogućiti im da prepoznaju i izdvoje glavnu misao odlomka.
• Druga aktivnost odnosi se na isto poglavlje. Učenici trebaju u nekoliko ključnih riječi sažeti obilježja
sovjetske i američke politike nakon rata. Npr.
• SSSR: zaštita sovjetskih granica pomoću satelitskih država, uspostava komunističkih režima u
tim zemljama, zabrana primanja pomoći iz Marshallova plana
• SAD: Trumanova doktrina (pomoć zemljama ugroženim od komunizma), Marshallov plan (pro-
gram obnove)
• Treća aktivnost odnosi se na poglavlje Podjela Njemačke (U/165-166). Predlažemo rad na karti u RB/57
i U/159. Učenici trebaju uočiti postojanje četiriju okupacijskih zona (RB/57) koje su sa širenjem Hladnog
rata dovele do stvaranja dviju njemačkih država (U/159). Kao što je već rečeno, ovdje se učenicima tuma-
če samo najosnovnije informacije, dok će se ostale pojedinosti obraditi na sljedećem satu.
• Četvrta aktivnost odnosi se na poglavlje Vojno-politički savezi. Predlažemo da pomoću sheme u U/167
prouče obilježja Hladnog rata te dopune s podacima iz teksta u U/166-167. Članice Sjevernoatlantskog
pakta i Varšavskog pakta obradit će se pomoću karte u RB/54. Pritom nije cilj da učenici memoriraju
države članice pojedinih saveza, već da na temelju karte izvode zaključke.
3. Vježbe
Vježbe su neophodan dio ove nastavne jedinice, a njihov je cilj primjena stečenih znanja i razvoj učeničkih
vještina. Uključuje analizu slikovnih i pisanih izvora (Izvori 1-4 u U/164 i 166, karikature u U/165) te rad na
kartama u RB/55 (zadaci 3a, b, c, e, f).
• Rad na Izvorima 1-4 (U/164, 166) usmjeren je na primjenu učeničkih znanja te razvoj analitičkih i inter-
pretativnih vještina i kritičkog mišljenja. Ovi tekstovi donose američke i sovjetske perspektive o nave-
denim događajima. Čitajući izvorne tekstove, učenici trebaju uočiti kako obje strane doživljavaju sebe,
a kako drugu stranu, analizirati tekstove u kontekstu u kojemu su nastali te prepoznavati stavove i
gledišta njihovih autora. Predlažemo da se analiziraju pomoću pitanja ispod izvora i zadatka 4 u RB/56.
199

Učenici trebaju uočiti sljedeće izraze i pojmove:
• Churchill: željezna zavjesa, sovjetska zona, kontrola iz Moskve
• Staljin: žrtve sovjetskih građana za oslobođenje Europe od Hitlerova jarma, osiguranje budućnosti
SSSR-a postavljanjem lojalnih vlada, miroljubiva nastojanja
• Truman: dva načina života, politika SAD, pomoć slobodnim narodima
• Višinski: nametanje američke volje drugim državama, stavljanje europskih država pod američku
kontrolu, stvaranje dvaju tabora u Europi, formiranje bloka država neprijateljski raspoloženih prema
interesima SSSR-a
• Isti je cilj i analize sovjetske i britanske karikature u U/165. Učenici također trebaju uočiti različite per-
spektive o početku Hladnog rata u Europi te sredstva kojima se služe njihovi autori kako bi prenijeli
svoje stavove. Za daljnju analizu upućujemo na pitanja uz karikature.
• Rješavanje zadataka 1a, b, c, e i f u RB/55 omogućit će primjenu učeničkih znanja te snalaženje u
prostoru.

• U zaključnom dijelu sata predlažemo ponavljanje i usustavljivanje gradiva pomoću pitanja u Ukratko
i Za razmišljanje… u U/167. Pritom dio pitanja ima reproduktivni karakter i služi ponavljanju gradiva, a
dio upućuje učenike na razmišljanje:
Pitanja reproduktivnog karaktera: Ukratko, 1. zadatak, prva rečenica, 2. zadatak, prva rečenica, 4. i 5. zadatak.
Pitanja koja upućuju na razmišljanje: Ukratko, 1. zadatak, druga rečenica, 2. zadatak, druga rečenica; Za
razmišljanje…, svi zadaci.
Plan ploče
1989. - 1991. Slom komunističkih režima u Europi i kraj Hladnog rata

1985. –
1991.
od sredine 1980-ih Novi razgovori o razoružanju

1979.
–1985. 1979. Sovjetska intervencija u Afganistanu, Razvoj novog oružja u SAD-u
1971. – 1979.
1973. Potpisano primirje u Vijetnamu

1971. Normalizacija odnosa SAD i Kine; Kina u UN-u
1954. – 1960. – 1963. –
1970.

1962. Berlinska kriza
1962.

1959.
1955. Varšavski pakt

1947. – 1953.
1950. DR Njemačka
1944. – 1946.
200

Hladni rat: od eskalacije do detanta
Fokus: Širenje Hladnog rata u Aziji. Ratni sukobi i hladnoratovske krize. Vrhunac Hladnog rata. Detant i
«drugi hladni rat».
Izborni sadržaji: Korejski rat. Vijetnamski rat. Kubanska kriza
Ključni pojmovi: Hladni rat, Berlinski zid, detant
Ostali pojmovi: utrka u naoružavanju, hladnoratovske krize
Ključne godine: 1962. (Kubanska kriza i vrhunac Hladnog rata)
Ključne osobe: Nikita Hruščov, John F. Kennedy

Udžbenik:
• U/168-173
Karte
• Europa nakon Drugog svjetskog rata (U/159)
• Korejski i Vijetnamski rat (RB/58)
• Sjedinjene Američke Države (RB/12)
• Eksplozija hidrogenske bombe na otočju Marshall. (U/1968)
• Nikita Hruščov – fotografija i biografija. (U/169)
• John F. Kennedy – fotografija i biografija. (U/169)
• Vijetnamska djeca bježe pred napadom napalm-bombama južnokorejskih snaga. (U/170)
• Antiratne demonstracije u SAD-u u vrijeme predsjednika L. B. Johnsona. (U/170)
• Karikatura o Kubanskoj krizi. (U/171)
• Letjelice Apollo i Sojuz – Air and Space Museum, Washington. (U/173)
Izvori
• Izvor 1: Obraćanje naciji predsjednika Kennedyja u doba Kubanske krize, 22.10.1962. (U/172)
• Izvor 2: Pismo Nikite Hruščova predsjedniku Kennedyju od 26.10.1962. (U/172)

• RB/58-60

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom ili dva sata, ovisno o vremenu koje nastavnik ima na
raspolaganju te interesu učenika. No, kako su njezini sadržaji pogodni za grupni rad, predlažemo obradu
u dva školska sata. Model koji nudimo najprimjenjiviji je za blok-satove, a ovdje će se obraditi i dijelovi
gradiva prošle nastavne jedinice (o podjeli Njemačke).
201

1. Uvodni dio
• Pomoću karte učenici će se ukratko prisjetiti kako je započeo Drugi svjetski rat u Europi te koja su nje-
gova obilježja. Nastavnik/nastavnica će zatim kratkim uvodnim izlaganjem uputiti učenike u sadržaj ove
nastavne jedinice: širenje Hladnog rata izvan Europe, osobito u Aziji, razdoblja zaoštravanja odnosa
(vrhunac Hladnog rata početkom 1960-ih) i popuštanja napetosti (detant). Ovaj kratak uvod je neop-
hodan kako bi svi učenici dobili uvid u osnovne pojmove i cjelinu nastavne jedinice, s obzirom da će
tijekom grupnog rada svaka skupina raditi svoj dio gradiva.

• Na početku treba svim učenicima objasniti što će se točno raditi te okvirno predstaviti zadatke pojedi-
nih skupina. Nakon toga pristupa se oblikovanju učeničkih grupa. Predlažemo da se oblikuje 6 skupina
učenika. Listići s uputama za rad nalaze se i na CD-u te se mogu ispisati.
1. grupa: Kronologija Hladnog rata

Vaš je zadatak pripremiti kratku prezentaciju u kojoj ćete ostalim učenicima objasniti kako se odvijao Hlad-
ni rat. Prezentacija ne treba trajati duže od 5 minuta. Također ćete izraditi vremensku crtu koju ćete umno-
žiti za ostale učenike. Na njoj ćete upisati u kvadrate najvažnije događaje u pojedinom razdoblju, prema
naznačenim godinama. Zatim ćete obojiti pojedina razdoblja na vremenskoj crti različitim bojama:
• crvenom bojom obojit ćete razdoblja izrazito zaoštrenih odnosa između dva bloka
• narančastom bojom razdoblja napetih odnosa
• plavom bojom razdoblja popuštanja napetosti (detanta).
U radu će vam pomoći sljedeća poglavlja u udžbeniku: Početak Hladnog rata u Europi (U/163-164; bez
izvora); Podjela Njemačke (U/165-166; bez izvora); Širenje Hladnog rata (U/168-169, prvi, drugi i treći od-
lomak); Početak 1960-ih – vrhunac Hladnog rata (U/169, 172, bez Izbornih sadržaja); Detant i «drugi hladni
rat».
2. grupa: Njemačka
Vaš je zadatak pripremiti kratku prezentaciju u kojoj ćete prikazati razvoj njemačkog pitanja u vrijeme
Hladnog rata (ne više od 5 minuta). Izradit ćete popis 5 najvažnijih činjenica o njemačkom pitanju u raz-
doblju od 1945. do početka 1970-ih koji ćete umnožiti za ostale učenike.
• Proučite u udžbeniku sljedeća poglavlja: Početak Hladnog rata u Europi (U/163-164); Podjela
Njemačke (U/165-166); Početak 1960-ih – vrhunac Hladnog rata (U/169, 172); Detant i «drugi
hladni rat».
• Proučite u udžbeniku sljedeće slike i karte: slike u U/155, 156, 161, 169, karte u RB/57 i U/159.
3. grupa: Širenje Hladnog rata u Aziji – Kina i Korejski rat

Vaš je zadatak izraditi kratku prezentaciju u kojoj ćete prikazati kako se razvijala Kina nakon Drugoga
svjetskog rata te kakvu je ulogu imala u Hladnom ratu (ne duže od 5 minuta). Osobito se trebate osvrnuti
na njezinu ulogu u Korejskom ratu. Svakako se poslužite kartom. Izradit ćete popis 5 najvažnijih činjenica
o Kini i Korejskom ratu koji ćete umnožiti za ostale učenike. U tome će vam pomoći sljedeći materijali u
udžbeniku:
• Poglavlja: Kina i Japan nakon rata (U/160, prva dva odlomka i slika), Širenje Hladnog rata
(U/168-169, prvi, drugi i treći odlomak); Korejski rat (U/170), Detant i «drugi hladni rat»
(U/172, treći odlomak).
• Zemljovid na kojemu je prikazan Korejski rat u RB/58.
202

4. grupa: Vijetnamski rat
Vaš je zadatak pripremiti kratku prezentaciju o prilikama u Indokini nakon Drugoga svjetskog rata i Vijet-
namskom ratu. Svakako se poslužite kartom. Izradit ćete popis 5 najvažnijih činjenica o Vijetnamskom ratu
koji ćete umnožiti za ostale učenike. U tome će vam pomoći sljedeći materijali u udžbeniku:
• Proučite u udžbeniku sljedeća poglavlja: Širenje Hladnog rata (U/168-169, prvi, drugi i treći
odlomak); Vijetnamski rat (U/170-171, dvije slike).
• Karta na kojemu je prikazan Vijetnamski rat u RB/58.
5. grupa: Kubanska kriza

Vaš je zadatak ukratko prikazati Kubansku krizu kao vrhunac Hladnog rata. Osobito se trebate osvrnuti na
njezinu ulogu u Korejskom ratu. Pripremit ćete kratku prezentaciju kojom ćete upoznati ostale učenike s
tom temom. Svakako se poslužite kartom. Izradit ćete popis 5 najvažnijih činjenica o Kubanskoj krizi koji
ćete umnožiti za ostale učenike. U tome će vam pomoći sljedeći materijali u udžbeniku:
• Poglavlja: Širenje Hladnog rata (U/168-169, prvi, drugi i treći odlomak); Početak 1960-ih – vrhunac
Hladnog rata (U/169-170; slike Hruščova i Kennedyja u U/169, Izvori 1 i 2 u U/172), Kubanska
kriza (U/171 i karikatura).
• Karta: Sjeverna i Srednja Amerika (RB/12).
6. grupa: Utrka u naoružanju i istraživanju svemira

Vaš je zadatak pripremiti kratku prezentaciju u kojoj ćete prikazati utrku u naoružanju i utrku u istraživanju
svemira. Izradit ćete popis 5 najvažnijih činjenica o toj temi koji ćete umnožiti za ostale učenike. U tome će
vam pomoći sljedeći materijali u udžbeniku:
• Poglavlja: Atomska bomba i kapitulacija Japana (U/143, prvi i drugi odlomak); Širenje Hladnog
rata (U/168-169; slika u U/168); Detant i «drugi hladni rat» (U/172-173; slika u U/173) Put u svemir
(U/234-235, slika u U/234 i gornja slika u U/235).
3. Rad u skupinama
• Samostalni rad učenika u skupinama trebao bi potrajati u preostalom dijelu prvoga sata.
• Na drugom satu učenici prezentiraju svoju temu. Pritom se trebaju pridržavati vremenskog ograničenja.
Nastavnik/nastavnica će se pobrinuti da pomogne učenicima umnožiti kratke prikaze za sve učenike.

• Kratko ponavljanje pitanja u Ukratko, U/173.
• Zadatak 3 u RB/56.
Plan ploče
• Crta vremena.
203

Život s obiju strana «željezne zavjese»

Fokus: Život s obiju strana «željezne zavjese» u doba Hladnog rata – gospodarstvo, društvo, kultura, ljud-
ska prava, protesti, demonstracije, pobune.
Ključni pojmovi: potrošačko društvo, popularna kultura
Ostali pojmovi: segregacija, država blagostanja, rock’n’roll
Ključne godine:1968. (studenski pokret)
Ključne osobe: Martin Luther King
Udžbenik
• U/174-180
Karte
• Sjedinjene Američke Države (RB/12)
• Studenski protesti protiv rata u Vijetnamu. (U/174)
• Hruščov kao krotitelj – karikatura iz britanskog lista Punch iz 1956. (U/175)
• Građani Budimpešte spaljuju Staljinove slike. (U/175)
• Martin Luther King na skupu u Washingtonu 1963. (U/176)
• Fotografija žene koja radi na računalu. (U/177)
• Slika Merlin Monroe koju je izradio Andy Warhol. (U/178)
• James Dean. (U/178)
• Muhamed Ali. (U/178)
• Bob Dylan. (U/178)
• Drive-in – kina u kojima su se filmovi mogli pratiti iz automobila. (U/179)
• The Beatles. (U/179)
• Manekenka Twiggy u svjetskom modnom hitu mini suknji. (U/179)
• Punker iz 1970-ih. (U/179)
Izvori
• Izvor 1: I Have A Dream (Sanjam) – dijelovi govora Martina Luthera Kinga (U/177). Ovaj je govor Martin
Luther King održao 28.8.1963. u Washingtonu, tijekom najvećih demonstracija na kojima se tražilo
poštivanje građanskih prava Afroamerikanaca. Tom prilikom sastao se i s predsjednikom Kennedyjem
• Izvor 2: Tekst o konzumerizmu i potrošačkom društvu iz knjige Povijest SAD-a (U/180)

• RB/60; 61
204

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom nastavnom satu. Predlažemo obradu u dva dijela. U
prvom dijelu će učenici samostalnim radom (rad u paru) ispuniti tablicu u RB/59. U drugom dijelu sata
frontalnim radom provjerit će se kako su učenici ispunili zadatak te poznavanje gradiva produbiti analizom
još nekih materijala u udžbeniku.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje: Početak i širenje Hladnog rata.
2. Obrada
• Predlažemo da u prvom dijelu sata učenici samostalnim radom na tekstu U/174-177 ispune tablicu u
RB/61. Predlažemo rad u paru, u kojem svaki učenik ispunjava jedan stupac te treba drugom članu
para ukratko objasniti svoj dio. Zajedno trebaju usporediti svoje bilješke te zapisati koje su sličnosti i
razlike pronašli u razvoju istočnog i zapadnog bloka.
• U drugom dijelu sata se frontalnim radom provjerava kako su učenici uradili zadatak te učeničke spo-
znaje dopunjavaju analizom još nekih materijala u udžbeniku, osobito karikature u U/175 (pitanja za
analizu nalaze se uz karikaturu), slike u U/174 i popratnog teksta, slike u U/176 i popratnog teksta te
Izvora 1 u U/177.
• U trećem dijelu sata objašnjavaju se pojmovi popularna kultura pomoću slika i tekstova u U/178 te po-
trošačko društvo pomoću Izvora 2 u U/180.

• Ukratko, U/180 (svi zadaci).
Plan ploče
Crta vremena.
205

Slom komunizma u Europi i kraj Hladnog rata
Fokus: Uzroci i posljedice sloma komunističkih režima u Europi.
Pojmovi: Černobil, perestrojka, glasnost, tranzicija
Ključne godine: 1989. – 1990. (slom komunističkih režima u Europi)
Ključne osobe: Mihail Gorbačov, Ivan Pavao II.

Udžbenik
• U/181-185
Karte
• SSSR u drugoj polovici 20. st. (RB/64)
• Europa 1999. (RB/62)
• Berlinčani prelaze Berlinski zid, 9.11.1989. (U/181)
• R. Reagan i M. Gorbačov. (U/182)
• Razoreni nuklearni reaktor u Černobilu. (U/182)
• Papa Ivan Pavao II. (U/183)
• Tenkovi na trgu Tienanmen u Pekingu prilikom studenskih demonstracija 1989. godine. (U/183)
• Aleksandar Dubček i Vaclav Havel nakon pada komunstičkog režima u Čehoslovačkoj. (U/183)
Vaclav Havel, češki dramatičar i političar rođen je 1936. godine u Pragu. Zbog svoje političke djelat-
nosti i zalaganja za ljudska prava u vrijeme komunističke vladavine u Čehoslovačkoj više je puta bio
u zatvoru. Nakon sloma komunizma izabran je 1989. godine za predsjednika Čehoslovačke. Podnio
je ostavku 1992. godine, izražavajući nezadovoljstvo zbog podjele zemlje na Češku i Slovačku, no
iste je godine ponovno izabran za predsjednika Češke Republike.
• Demonstracije u Poljskoj. (U/184)
Lech Walesa, poljski sindikalni vođa i političar rođen je 1943. godine. Nakon završene obrtničke škole
zaposlio se kao automehaničar te od 1967. kao električar u brodogradilištu Gdanjsk. Ubrzo se uključuje
u organiziranje radničkih protesta, a 1978. utemeljuje slobodni nekomunistički sindikat Solidarnost. U
kolovozu 1980. vodi u brodogradilištu Gdanjsk štrajk koji je bio poticaj za val štrajkova širom Poljske.
Vlasti su bile prisiljene popustiti i pregovarati s Walesom, a Gdanjskim sporazumom iz 1980. radnici su
dobili pravo štrajka i pravo da se organiziraju u vlastite nezavisne sindikate. Walesa tijekom 1980.-81.
putuje po Europi kao gost Međunarodne radničke organizacije, a u siječnju 1981. prima ga u Vatikanu i
papa Ivan Pavao II. No, u prosincu 1981. general Jaruzelski u Poljskoj uvodi izvanredno stanje. Solidar-
nost je zabranjena a Walesa interniran. Nakon puštanja u studenom 1982. njegova se aktivnost nastav-
lja. Godine 1983. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir. Sve teže stanje u zemlji prisililo je 1989.
godine režim generala Jaruzelskog na pregovore, što je dovelo do parlamentarnih izbora i uspostav-
ljanja nekomunističke vlade. U prosincu 1990. Walesa je na općim izborima izabran za predsjednika
Republike Poljske; na tom je položaju ostao do poraza na izborima u studenom 1995. godine.
206

• Proslava ujedinjenja Njemačke 3.10.1990. (U/184)
• Uklonjeni Lenjinov kip odvozi se niz Dunav. (U/184)

• RB/62-63

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom nastavnom satu. Njezin je glavni zadatak da učenici
uoče razloge sloma komunističkih sustava u Europi, posljedice tih događaja te probleme s kojima se
suočavaju bivše komunističke države. Pritom mogu odgovoriti i na drugi dio problemskog pitanja (Što je
pridonijelo okončanju Hladnog rata?) Gradivo se može obraditi uz pomoć izvornih materijala, prije svega
fotografija na kojima su prikazani pojedini važni događaji. Predlažemo obradu kombinacijom frontalnog
rada i samostalnog rada učenika na pojedinim materijalima. U zadacima u U/183 (Za razmišljanje) nave-
deni su i zadaci koji upućuju učenike na samostalno istraživanje. Moguće metode rada: demonstracije,
razgovora, čitanja i rada na tekstu, izlaganja, praktičnih radova.

1. Uvodni dio
• Predlažemo uvođenje učenika u temu usporedbom slike Berlinskog zida na početku teme (U/155) i na počet-
ku ove nastavne jedinice (U/181). Učenici mogu iznositi svoja mišljenja o tome zašto je Berlinski zid postao
simbolom Hladnog rata, te što se moralo promijeniti kako bi se zbili događaji o kojima govori slika u U/181.
Ovdje se može uvesti problemsko pitanje, a učenici mogu početi razmišljati o mogućim odgovorima.
2. Obrada
• Svoje odgovore na problemsko pitanje u uvodnom dijelu sata učenici mogu usporediti s odgovorima koje
nudi udžbenik u poglavlju Promjene u komunističkim zemljama (U/181) te prokomentirati sličnosti i razlike.
Pronalaženje ovih podataka ujedno će omogućiti uvođenje pojmova perestrojka, glasnost, Černobil.
• Pomoću slika u U/182-184 učenici mogu pronaći neke od osoba koje su imale važnu ulogu u slamanju
komunizma i okončanju Hladnog rata (M. Gorbačov, papa Ivan Pavao II., Vaclav Havel, Lech Wałęsa).
• Kronologiju događaja koji su doveli do sloma komunističkih režima treba ustanoviti pomoću poglavlja Slom
komunizma u Europi i raspad SSSR-a te slikovnih materijala u U/183-184 i karte u RB/64 na kojoj je prikazan
raspad SSSR-a. U rubrici Za razmišljanje… (U/185) su dva prijedloga za samostalno istraživanje učenika.
Predlažemo da im se zadaci zadaju unaprijed te da na satu prezentiraju rezultate svojeg istraživanja.
• Obradu promjena koje su se dogodile nakon sloma komunizma može se započeti usporedbom karata Eu-
rope u U/159 (Europa poslije Drugoga svjetskog rata), RB/62 (Europa 1999.) i U/234 (Europska unija 2007.).
Uspoređujući tri karte, učenici trebaju iz njih izvući što je više moguće zaključaka o promjenama koje su se
dogodile (vidjeti također drugo pitanje u Ukratko, U/185). Ovaj se rad može dopuniti podacima iz teksta u
U/185, pri čemu osobito treba objasniti pojam tranzicija te probleme koje je sa sobom donio bivšim komuni-
stičkim zemljama. Također treba skrenuti pozornost na otvaranje novih kriznih žarišta. Konačno, posljednja
slika u U/184 može potaknuti raspravu o odnosu prema vlastitoj prošlosti (rušenju i uklanjanju spomenika).

• Zadaci uz slijepu kartu u RB/63.
Plan ploče
Crta vremena
207

Doba Hladnog rata (ponavljanje)
• Predlažemo ponavljanje gradiva pomoću zadatka 2 u RB/60. Zadatak se može uraditi individualnim
ili grupnim radom učenika. Predlažemo grupni rad kako bi se potaknula diskusija među učenicima u
tijeku koje trebaju iznositi i argumentirati svoje mišljenje.
• Kao drugu aktivnost, predlažemo razrednu diskusiju o odgovorima na problemsko pitanje.
208

IV. PRILOZI
Prilog 1: Američki predsjednici i sovjetski vođe u 20. stoljeću
Sovjetski vođe u 20. st.

Vladimir Iljič Uljanov Lenjin (1917. – 1924.) – predsjednik Savjeta narodnih komesara
Josip Visarionovič Džugašvili Staljin (1924. – 1953.) – sekretar KPSS (od 1922.) i predsjednik vlade
Nikita Sergejevič Hruščov (1953. – 1964.) – sekretar KPSS i predsjednik Vrhovnog sovjeta
Leonid Iljič Brežnjev (1964. – 1982.) – sekretar KPSS, predsjednik Prezidija i države
Jurij Vladimirovič Andropov (1982. – 1984.) – sekretar KPSS
Konstantin Ustinovič Černjenko (1984. – 1985.) – sekretar KPSS
Mihail Sergejevič Gorbačov (1985. – 1991.) – sekretar KPSS i predsjednik države
Američki predsjednici u 20. st.

Theodore Roosevelt (1901. – 1909.) – Republikanska stranka
William H. Taft (1909. – 1913.) – Republikanska stranka
Thomas W. Wilson (1913. – 1921.) – Demokratska stranka
Warren G. Harding (1921. – 1923.) – Republikanska stranka
Calvin Coolidge (1923. – 1929.) – Republikanska stranka
Herbert Hoover (1929. – 1933.) – Republikanska stranka
Franklin D. Roosevelt (1933. – 1945.) – Demokratska stranka
Harry S. Truman (1945. – 1953.) – Demokratska stranka
Dwight D. Eisenhower (1953. – 1961.) – Republikanska stranka
John F. Kennedy (1961. – 1963.) – Demokratska stranka
Lyndon B. Johnson (1963. – 1969.) – Demokratska stranka
Richard M. Nixon (1969. – 1974.) – Republikanska stranka
Gerald Ford (1974. – 1977.) – Republikanska stranka
Jimmy Carter (1977. – 1981.) – Demokratska stranka
Ronald W. Reagan (1981. – 1989.) – Republikanska stranka
George Bush (1989. – 1993.) – Republikanska stranka
Bill Clinton (1993. – 2000.) – Demokratska stranka
George W. Bush (2000. – 2007.) – Republikanska stranka
209

Prilog 2: Kubanska kriza
Kronologija događaja u Kubanskoj krizi:
Datum Događaj
1. siječnja Kubanski diktator Fulgencio Batista bježi s Kube.

1959.
3. siječnja Fidel Castro ulazi u Havanu i preuzima vlast na Kubi.
Pogoršanje američko-kubanskih odnosa zbog namjera kubanske vlade da nacionalizira američka poduzeća na Kubi.
tijekom godine Eisenhower zabranjuje uvoz šećera s Kube.
1960.
Castro sklapa gospodarski sporazum sa SSSR-om.

7. svibnja Uspostavljeni diplomatski odnosi između SSSR-a i Kube.
3. siječnja Prekid diplomatskih odnosa između Washingtona i Kube.
Protivnici Castrova režima potpomognuti i naoružani od Amerikanaca, izvršili neuspio pokušaj invazije u
1961.
17. travnja
Zaljevu svinja.
2. prosinca Castro proglašava Kubu socijalističkom republikom.
travanj Hruščov predlaže Castru postavljanje sovjetskih nuklearnih projektila na Kubu.
lipanj SSSR počinje potajno naoružavati Kubu. Oružje se potajno doprema brodovima.
14. listopada Američki špijunski avion otkrio na Kubi nuklearne projektile srednjeg dometa.
Kennedy i njegovi savjetnici u tajnosti razrađuju plan daljnjih akcija. Kennedy odbija prijedlog o
14.-22. listopada
zračnom udaru na vojne baze nakon kojih bi uslijedila invazija Kube.
Kennedy u televizijskom prijenosu objavljuje otkriće nuklearnog oružja na Kubi, traži njegovo povlačenje
te proglašava pomorsku karantenu Kube. (S obzirom da međunarodni zakoni blokadu smatraju ratnim
1962.
22. listopada
činom, Kennedy i njegovi savjetnici odlučili su umjesto termina “blokada” koristiti termin “karantena”).
Svi brodovi koji se približe zoni karantene bit će zaustavljeni i pretraženi.
Vrhunac krize: Sovjetski brodovi na putu prema Kubi približavaju se zoni karantene. Američki avion U-2
srušen iznad Kube (27. 10.).
23.-28. listopada
Intenzivni diplomatski kontakti između dviju velesila.
Hruščov i Kennedy izmjenjuju pisma.
Kraj krize. Hrušov putem radija objavljuje odluku o povlačenju nuklearnog oružja s Kube u zamjenu za
28. listopada
američko obećanje da neće izvršiti invaziju.
210

Prilog 3:
1989. - 1991. Slom komunističkih režima u Europi i kraj Hladnog rata

1985. –
1991.
od sredine 1980-ih Novi razgovori o razoružanju

1979.
1985.
1979. Sovjetska intervencija u Afganistanu, Razvoj novog oružja u SAD-u

1971. – 1979.
1973. Potpisano primirje u Vijetnamu

1971. Normalizacija odnosa SAD i Kine; Kina u UN-u
1963. –
1970.

1962. Berlinska kriza
1960. –
1962.

1954. –
1959.
1955. Varšavski pakt

1950. DR Njemačka
1947. – 1953.

1944. – 1946.
211

8. DEKOLONIZACIJA
Kako je dekolonizacija promijenila svijet?
U ovoj temi učenici trebaju naučiti osnovne podatke o procesu dekolonizacije koji je jedno od temeljnih
obilježja druge polovice 20. stoljeća. Ova je tema usko povezana s temom Doba Hladnog rata, te je nužno
promatrati značaj procesa dekolonizacije i pokreta nesvrstanih i u kontekstu Hladnog rata.
Tekst ove teme podijeljen je u nekoliko poglavlja. Prvo poglavlje donosi osnovne informacije o kolonijalnim
imperijima od početka do sredine stojeća, kao i o zahtjevima za neovisnošću nakon Prvoga svjetskog
rata. U ovom su dijelu sadržaji povezani s temom Versajski poredak. Drugo i treće poglavlje posvećeni su
dekolonizaciji nakon Drugoga svjetskog rata te problemima novih država. Kao izborni sadržaj izdvojena je
Indija. Bliski istok izdvojen je kao zasebno poglavlje.
Problemsko pitanje usmjereno je na koncept promjena i kauzalnosti te ga također treba promatrati u kon-
tekstu Hladnog rata. Učenici trebaju razmišljati zašto su se sve europske kolonijalne sile u isto vrijeme su-
očile sa zahtjevima kolonija za nezavisnošću, što je dekolonizacija značila za bivše kolonije, a što za bivše
kolonijalne sile, zašto su u pojedinim područjima izbili sukobi, kakav je položaj novih država danas itd.
Izvedbeni plan podijeljen je u tri sata – dva sata obrade i jedan sat ponavljanja.

• U osnovnim crtama prikazati kako se odvijao proces dekolonizacije u 20. stoljeću (s Drugim svjetskim
ratom kao uporišnom kronološkom točkom).
• Usvojiti osnove snalaženja u prostoru (pokazati države o kojima se govori u tekstu, odrediti na kojem
se kontinentu nalaze, pokazati područje Bliskog istoka).
• Svojim riječima objasniti pojmove kolonijalizam i dekolonizacija.
• Navesti nekoliko glavnih rezultata procesa dekolonizacije.
• Učiti odabirati ključne informacije i odrediti glavnu misao u tekstu udžbenika.
• Uočavati da mogu postojati različita mišljenja i stavovi o istim događajima i pojavama.
• Uvažavati i poštovati različite kulture i običaje.
• Na primjeru apartheida razumjeti do čega mogu dovesti rasizam, predrasude i stereotipi u društvu.
• Pokazati detaljnije poznavanje procesa dekolonizacije, osobito u drugoj polovici 20. stoljeća, znati
svojim riječima objasniti najvažnije događaje i procijeniti njihov značaj.
• Protumačiti u osnovnim crtama događaje na Bliskom istoku.
• Primjenjivati svoje znanje uporabom karata i rješavanjem slijepih karata.
• Analizirati, uspoređivati i interpretirati izvore koji donose različita mišljenja o istim pojavama (kolonijali-
zam) te vježbati vještine kritičkog mišljenja.
212

• Pronalaziti i kombinirati podatke iz različitih izvora znanja kako bi proizveli novu cjelinu (kraći pismeni rad).
• Učiti kritički upotrebljavati izvore informacija poput novina i interneta.
• Pokazati detaljnije poznavanje pojedinih ključnih događaja i procesa te procjenjivati njihov značaj u
širem kontekstu.
• Razumjeti dekolonizaciju i događaje na Bliskom istoku u kontekstu Hladnog rata.
• Odabrati, organizirati i upotrebljavati relevantne informacije iz pisanih i slikovnih izvora, te teksta udž-
benika, kako bi proizveli jasne, koncizne i dobro strukturirane naracije (esej).
213

II. IZVEDBENI PLAN
214
8. DEKOLONIZACIJA
Nastavna

Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Dekoloni- Učenici: Aktivnosti vezane uz rad na U Frontalni rad (izlaganje

zacija i nas- • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove: dekolo- i RB: nastavnika, izlaganje U/186-192 Geografija –
tanak novih nizacija, apartheid, zemlje «Trećeg svijeta», • objašnjavanje ključnih učenika) snalaženje u
samostalnih pokret nesvrstanih pojmova pomoću teksta Karte u U/189, 192 i prostoru
država • znaju u osnovnim crtama prikazati kako se odvijao proces udžbenika i rječnika Individualni rad RB/66, 68, 69
dekolonizacije u 20. stoljeću (s Drugim svjetskim ratom kao • objašnjavanje procesa
Obrada uporišnom kronološkom točkom) kolonijalizma i dekoloni- RB/65-67
• analiziraju, uspoređuju i interpretiraju izvore koji donose zacije pomoću karata Metode usmenog
Učionica različita mišljenja o istim pojavama (kolonijalizam) te • Izvori 1 i 2 u U/188 – izlaganja, čitanja i rada Materijali koji su dio
vježbaju vještine kritičkog mišljenja različite perspektive o na tekstu, pisanja, učeničke prezentacije
• znaju zaključiti na temelju slikovnih izvora i statističkih kolonijalizmu analize raznih vrsta (Indije)
podataka te povezuju te informacije s podacima u tekstu • problemi novih zemalja – izvora, demonstracije,
udžbenika zaključivanje na temelju razgovora, Prilog – plan ploče
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i slika, statističkih podataka i
interpretativne vještine teksta udžbenika.
• razumiju do čega mogu dovesti rasizam, predrasude i stereo- • suočavanje s prošlošću
tipi u društvu (na primjeru apartheida) na primjeru JAR-a: rad na
• uvažavaju i poštuju različite kulture i običaje Izvoru 3, U/191
Učenička prezentacija o Indiji

Rasprava o odgovoru na prob-
lemsko pitanje u uvodu
3.8.2007 17:38:01
Nastavna
Nastavna sredstva
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
2. Bliski Učenici: Geografija –

istok • znaju objasniti pojam Bliski istok te pokazati područje na Analizom Izvora 4 u udžbeniku Frontalni i individualni U/192-194 snalaženje u
karti učenici će uočiti zašto nastaju rad prostoru
Obrana • znaju u osnovnim crtama protumačiti značaj tog područja u različita tumačenja povijesti, RB/68-69
suvremenom svijetu uočavaju uzroke izraelsko- Metoda pisanja, razgo- Hrvatski jezik
Učionica • znaju u osnovnim crtama navesti uzroke izraelsko-arapskih arapskih sukoba. vora, demonstracije. – pismeno
sukoba te ratova s Irakom Povezuju podataka iz različitih izražavanje
• uče razumijevati probleme suvremenog svijeta u povijesnom izvora znanja(slikovni materijal i
kontekstu tekst u udžbeniku)
• snalaze se u prostoru i vremenu Analiza karata u RB
• pronalaze i kombiniraju podatke iz različitih izvora znanja
kako bi proizveli novu cjelinu (kraći pismeni rad)
• uče kritički upotrebljavati izvore informacija poput novina i
interneta
• razvijaju vještine pismenog izražavanja
3. Dekoloni- Učenici: Pisanje kraćeg pismenog rada Individualni (samostalni) RB/70 Hrvatski jezik
zacija • primjenjuju svoje znanje o temi pisanjem eseja rad učenika – pismeno
• razvijaju sposobnost pismenog izražavanja izražavanje
Ponavljanje Metoda pisanja,
razgovora
Učionica
215
3.8.2007 17:38:01
Dekolonizacija (uvodna stranica)
DEKOLONIZACIJA
Kako je dekolonizacija promijenila svijet?
Dva velika rata, pojava novih izvaneuropskih velesila te gubitak kolonijalnih imperija europskih država
iz temelja su promijenili sliku svijeta. U ovoj cjelini učit ćeš o procesu dekolonizacije koji je svakako
jedno od ključnih obilježja 20. stoljeća. Pritom ćeš:
• Učiti kako su zahtjevi kolonija za nezavisnošću okončali europske imperije u Africi i Aziji.
• Upoznati borbu protiv rasizma i apartheida u Africi.
• Razmišljati o utjecaju UN-a i Hladnog rata na proces dekolonizacije.
• Upoznati probleme s kojima su se suočile nove države, te kako se oni pokušavaju riješiti u
suvremenom svijetu.
Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država

Fokus: Kolonijalni imperiji do Drugoga svjetskog rata. Proces dekolonizacije nakon rata i njegovi rezultati
i posljedice. Bliski istok.
Izborni sadržaji: Indija
Ključni pojmovi: zemlje «Trećeg svijeta», dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam, apartheid
Ostali pojmovi: kolonijalizam, izraelsko-arapski ratovi
Ključne godine:1947. (neovisnost Indije), 1956. (Sueska kriza),1961. (osnivanje pokreta nesvrstanih)
Ključne osobe: Mahatma Gandhi, Nelson Mandela
Udžbenik
• U/185-192
Karte
• Dekolonizacija Azije (U/189, RB/66)
• Bliski istok (U/192, RB/68)
• Dekolonizacija Afrike (RB/66)
• Srednja i Južna Amerika (RB/69)
216

• Dječak s dadiljom u Južnoafričkoj Republici. (U/186)
• Mahatma Gandhi – fotografija i biografija. (U/187)
• Indijci tuguju na mjestu Gandhijeva ubojstva. (U/189)
• Dijete oboljelo od velikih boginja u Kongu. (U/190)
• Djeca vojnici u Ugandi. (U/190)
• Nelson Mandela – fotografija i biografija. (U/191)
• Izraelci slave proglašenje Države Izrael 1948. godine. (U/193)
• Palestinski izbjeglički logor. (U/193)
• Potopljeni brodovi u luci Port Said u vrijeme Sueske krize. (U/193)
• Američki tenkovi u «Pustinjskoj oluji». (U/193)
• J. Arafat i J. Rabin prilikom sklapanja izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma 1993. (U/194)
Izvori:
• Izvor 1: Govor P. Lumumbe prilikom proglašenja neovisnosti Zaira (U/188)
• Izvor 2: Izjava J. Robertsona, britanskog kolonijalnog upravitelja u Sudanu (U/188)
• Izvor 3: Tekst o radu Povjerenstva za istinu i pomirenje u Južnoafričkoj Republici (U191)
• Izvor 4: Historiografska tumačenja izraelsko-arapskog rata iz 1948. godine (U/192)

• RB/65-67; 69; 70

Ova tema može se obraditi u dva školska sata. Prvi sat bio bi posvećen dekolonizaciji, a drugi bi se de-
taljnije pozabavio Bliskim istokom. Zadaci u udžbeniku i radnoj bilježnici upućuju učenike na samostalne
aktivnosti i razmišljanje o problemima suvremenog svijeta.
Prvi sat: Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država
1. Uvodni dio
• Učenici se mogu prisjetiti kako su Europljani od razdoblja Velikih geografskih otkrića stvarali svoje ko-
lonijalne imperije. Prisjetit će se značenja pojmova kolonija, kolonijalizam, imperij, imperijalizam.
• Novu temu najavit ćemo uvođenjem pojma dekolonizacija koji će se objasniti odmah na početku sata.
2. Obrada
• Za početak predlažemo analizu karata RB/66, 69: Na kojim je kontinentima bilo najviše kolonija? Koje
su sve države imale svoje kolonije u Africi i Aziji? Koja je europska država nakon Prvog svjetskog rata
imala najveće kolonijalno carstvo? Što se dogodilo s većinom španjolskih kolonija u Latinskoj Americi
tijekom 19. stoljeća? Izvorima 1 i 2 u U/188 učenike možemo potaknuti na razmišljanje o različitim
perspektivama koje su o kolonijalizmu postojale u bivšim kolonijama i kolonijalnim metropolama. Za
analizu upućujemo na pitanja ispod Izvora 2.
217

• U sljedećem koraku učenici se mogu prisjetiti u kojoj su mjeri Prvi svjetski rat, te poslijeratni mirovni
ugovori, utjecali na zahtjeve kolonija za nezavisnošću.
• Uslijedit će obrada dekolonizacije nakon Drugog svjetskog rata. Učenike ćemo uvesti u taj dio sata
pomoću zadatka 2 u RB/65, a njegovo rješavanje može potaknuti i kraću diskusiju u razredu. Tijek de-
kolonizacije u Aziji i Africi obradit ćemo pomoću karte u RB/66 te teksta u U/188. Učenici trebaju uočiti
da je proces dekolonizacije započeo nakon rata u Aziji i nastavio se u 1950-im godinama u Africi te
kada je najveći broj kolonija dobio nezavisnost. Objašnjenje trebaju potražiti u tekstu udžbenika (1960.
– Deklaracija UN-a o davanju nezavisnosti kolonijama). Predlažemo da se detaljnije obradi slučaj Indije,
a jedan učenik/učenica će na temelju teksta u U/189 pripremiti kratku prezentaciju.
• Prilike u novim državama nakon dekolonizacije obradit će se pomoću teksta i materijala u U/190-192 i
RB/67. Predlažemo sljedeći postupak
• U poglavlju Nove države nakon dekolonizacije istaknuta su tri pojma: zemlje «Trećeg svijeta»,
apartheid i Pokret nesvrstanih. Prvi zadatak za učenike može biti da pronađu objašnjenja tih poj-
mova pomoću teksta i rječnika. Prilikom proučavanja Pokreta nesvrstanih upućujemo na njegovo
objašnjavanje ne samo u kontekstu dekolonizacije, nego i Hladnog rata.
• Drugi zadatak za učenike jest da pomoću slikovnog materijala u U/190 te tablice u RB/67 po-
kušaju odrediti probleme s kojima se susreću nove države. Učeničke zaključke dopunit ćemo
podacima iz teksta. Učenike se posebno može usmjeriti da pomoću materijala razmišljaju o
položaju njihovih vršnjaka, primjerice pomoću sljedećih pitanja: Procijeni koliko godina imaju
djeca prikazana na fotografijama. U kakvim uvjetima žive? Usporedi ih s uvjetima u kojima ti živiš.
Usporedi životne uvjete u kojima žive djeca prikazana na fotografijama s odredbama Konvencije
o pravima djeteta (Izvor 2, U/240). Što misliš o zloporabi djece u suvremenim ratovima? Pronađi
druge fotografije u udžbeniku koje pokazuju stradanja djece u ratovima tijekom 20. stoljeća.
• Problem rasizma može se obraditi na primjeru Južnoafričke Republike. To je prilika da detaljnije progo-
vorimo o apartheidu i njegovu utjecaju na život ljudi (tekst u U/190-191, slika u U/186), borbi tamošnjeg
stanovništva za ukidanjem apartheida (fotografija i biografija Nelsona Mandele u U/191) te o suočava-
nju s prošlošću pomoću teksta u Izvoru 3 (U/191). Osobito ističemo potonji tekst (zajedno s pitanjima
za njegovu analizu), s obzirom da se dotiče nekih tema s kojima se proteklih godina suočavala i Hr-
vatska. To je mogućnost da se o njima progovori na vremenski i prostorno udaljenoj temi koja u učeni-
ka neće poticati pretjerano emotivne reakcije. Ovu strategiju inače nazivamo i strategijom udaljavanja
(prema R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, str. 100).
• Zadatak za ambicioznije učenike: Na primjeru Indije i Indokine (Izborni sadržaji u U/170 i 189) uče-
nici mogu usporediti britansku i francusku politiku prema oslobađanju kolonija te riješiti zadatak 3 u
RB/65.

• Pitanja 1-4 i 6 u Ukratko, te 1 i 2 u Za razmišljanje…, U/194.
• Izrada konceptualne mape umjesto plana ploče.
Drugi sat: Bliski istok
1. Uvodni dio
• Na početku sata učenike treba prisjetiti najvažnijih pojmova s proteklog sata (6. zadatak u Ukratko,
U/194). Zatim možemo s učenicima porazgovarati o tome što znaju o tom području, što su čuli, vidjeli
na TV, pročitali u novinama, pronašli na internetu. Posebno motiviranim učenicima može se zadati da
određeni broj dana prije obrade ove nastavne jedinice prate u medijima što se događa na tom područ-
ju te pripreme kratku prezentaciju za ostale učenike (zadatak 6 u RB/68).
218

2. Obrada
2.1 Što je Bliski istok?

• Predlažemo da sat započne s objašnjavanjem pojma Bliski istok, pomoću karata u RB/68 i U/192. Učenici
se mogu prisjetiti znanja iz geografije, pronaći koje se sve države nalaze u tom području, uočiti godine kada
su dobile nezavisnost itd. Mogu razmisliti zašto je to područje važno (prometno, strateški, gospodarski).
2.2 Izraelsko-arapski sukobi

• Sljedeći korak jest obrada sadržaja koji se bave nastankom Države Izrael i izraelsko-arapskim rato-
vima. Najviše pozornosti treba posvetiti prvom izraelsko-arapskom ratu 1948. godine, tim više što u
udžbeniku i radnoj bilježnici o ovim događajima ima dosta materijala koji potiču učenike na uočavanje
različitih perspektiva i različitih tumačenja povijesnih događaja. Predlažemo sljedeće aktivnosti:
1. Učenici proučavaju tekst u U/192 i 194 (2. odlomak u poglavlju Bliski istok) te potpise ispod dviju
slika na vrhu stranice 193. Na temelju ta tri teksta trebaju napisati svoj tekst u kojem će što detalj-
nije opisati prvi izraelsko-arapski rat i njegove posljedice, tj. upotrijebiti i kombinirati sve podatke
koje mogu naći u udžbeniku. Ovaj zadatak, uz materijalni, ima i naglašen funkcionalni cilj. Cilj
ovakve vježbe jest da učenici nauče pronalaziti i kombinirati podatke koji se nalaze na različitim
mjestima ili u različitim izvorima znanja u novu cjelinu te vježbati pismeno izražavanje. Ako učenici
još nisu radili ovakve zadatke, dobro je zajednički započeti rad na pisanju teksta, npr. odlučiti koja
rečenica ide prva, koja će uslijediti itd. Primjerice, taj tekst bi mogao glasiti:
Između dva rata, a osobito nakon početka nacističkog terora, pojačao se priljev Židova u Palestinu koja se na-
lazila pod britanskom upravom. No, tu su se sukobljavali s Arapima koji su smatrali Palestinu svojom zemljom.
Nakon stradanja koje su pretrpjeli u Drugom svjetskom ratu, mnogi su se Židovi odlučili izboriti za vlastitu drža-
vu. Kada je UN nakon rata odlučio podijeliti Palestinu na židovsku i arapsku državu, britanska vojska se povukla
iz područja koje je već bilo zahvaćeno sukobima. Država Izrael proglašena je 14.5.1948. godine. Već sljedećeg
dana novu su državu napali Sirija, Transjordanija i Egipat. Izrael je izvojevao pobjedu i osigurao opstanak. No,
palestinski Arapi ostali su bez države jer je teritorij koji je bio za nju predviđen podijeljen između sukobljenih
strana. Tijekom borbi je više stotina tisuća Palestinaca izbjeglo u susjedne arapske države gdje su živjeli u
izbjegličkim logorima u teškim uvjetima.
Ako nastavnik procijeni da bi za takav rad trebalo previše vremena, može primijeniti jednostavniju varijantu te ak-
tivnosti: podijeliti učenicima uokvireni tekst i zadati da pronađu gdje se u udžbeniku nalaze pojedine rečenice.
2. Rad na Izvoru 4 u U/192 treba pomoći učenicima da uoče kako i zašto nastaju različita tumačenja
povijesti. Za analizu upućujemo na pitanja ispod izvora.
3. Rad na karti u RB/68. U tekstu ispod karte nalazi se kratak prikaz ostalih izraelsko-arapskih ratova.
Predlažemo analizu karte, pri čemu ne treba inzistirati na kronološkom prikazu ratova, već uočiti koja su
područja sporna (osobito ona zbog kojih se i danas vode sukobi). Više pozornosti treba posvetiti Sue-
skoj krizi koja je imala svjetski značaj, kako u kontekstu dekolonizacije, tako u kontekstu Hladnog rata.
Upućujemo na sliku i tekst u U/193. Također, treba istaknuti putove za traženje mira (slika u U/194).
4. Konačno, preporučamo razgovor s učenicima o tome što se u trenutku obrade događa na tom
području.
2.3 Irak
• Druga tema koja se spominje u ovoj nastavnoj jedinici jesu ratovi s Irakom. Predlažemo da se ovdje
počne od sadašnje situacije, tj. da se pojedinim učenicima zada da određeno vrijeme samostalno
prate te događaje u medijima te da pritom koriste različite izvore znanja (novine, televiziju, internet itd.).
Pritom trebaju primjenjivati vještine kritičkog mišljenja koje su vježbali cijelu godinu, osobito kritičko
vrednovanje izvora znanja. Učenici mogu voditi dnevnik najvažnijih događaja, napraviti zidne novine,
kronologiju aktualnih događaja, plakate, PowerPoint prezentaciju ili video-uradak o pojedinom proble-
mu i slično. Svoje će uratke prezentirati na satu, gdje će se onda pomoću slike i teksta u U/193 istražiti
povijesna pozadina teme.
219

• Predlažemo produktivno ponavljanje pomoću petog pitanja u Ukratko, U/194.
Plan ploče
a
ik
er
Am
s ka
Afr tin
ika La
Kako je
dekolonizacija
promijenila
svijet?
Bliski is
tok
ja
Azi
, SAD
Europa
Dekolonizacija (ponavljanje)
• Predlažemo rješavanje zadatka 8 u RB/70. Riječ je o eseju o jednoj o tri ponuđene teme. Učenicima
se taj rad može unaprijed najaviti, tako da mogu odabrati jednu od ponuđenih tema i pripremiti je. Cilj
ovog rada jest da učenici pokažu kako mogu jezgrovito i jasno opisati određeni problem u radu koji ima
jasno izraženu strukturu (uvod, zaključak, podjela na odlomke). Rad se može ocijeniti, s tim da učenici-
ma kriteriji trebaju biti unaprijed poznati. Ovdje donosimo primjer jednostavne tablice za ocjenjivanje.
Esej
Sadržaj rada odgovara naslovu. 5 4 3 2 1
Rad sadrži sve potrebne informacije ili podatke. 5 4 3 2 1
Rad ima uvod u kojem je jasno izložen cilj rada. 5 4 3 2 1
Struktura rada je jasna i lako ju je slijediti. 5 4 3 2 1
Rad ima zaključak koji je jasan i primjeren naslovu. 5 4 3 2 1
Rad je napisan pravopisno i gramatički točno. 5 4 3 2 1
Ukupan broj bodova:
• Predlažemo da se zajednički ocijene neki učenički radovi prema predloženoj tablici, kako bi se učenici
vježbali suradničkom ocjenjivanju i samoocjenjivanju.
220

9. HRVATSKA
U DRUGOJ JUGOSLAVIJI
Što je sve utjecalo na promjene u Hrvatskoj od 1945. do 1980.?
Ova se tema bavi razdobljem socijalističke Jugoslavije od 1945. godine do kraja 1970-ih godina. Nadove-
zuje se na teme 3 (Hrvatska u prvoj Jugoslaviji) i 6 (Drugi svjetski rat) te prethodi temi 10 (Postanak i razvoj
samostalne Hrvatske) s kojom čini jednu tematsku cjelinu. Sadržaje ove teme važno je promatrati u širem
kontekstu Hladnog rata (tema 7), odnosa među supersilama te pronalaziti sličnosti i razlike u odnosu na
druge komunističke režime u Europi.
Prva nastavna jedinica govori o prvim poslijeratnim godinama: o dolasku KPJ na vlast, o političkim, gos-
podarskim i društvenim promjenama koje su nakon toga komunisti proveli te o poslijeratnim progonima.
Druga nastavna jedinica dijelom je posvećena sukobu sa SSSR-om i međunarodnom položaju Jugosla-
vije nakon tog sukoba, ali i promjenama u gospodarstvu i društvu do kojih je doveo raskid sa SSSR-om
i odmicanje od sovjetskog koncepta razvoja društva. Ova nastavna jedinica se stoga u svojem drugom
dijelu naglašenije bavi i društvenim promjenama i svakodnevicom, niz sadržaja (npr. turizam, graditeljstvo,
razvoj osnovnog i visokog obrazovanja, industrijalizacija itd.) pogodni su za obradu na primjerima iz zavi-
čajne povijesti. Treća nastavna jedinica posvećena je Hrvatskom proljeću i njegovim posljedicama.
Problemsko pitanje usredotočeno je na koncepte kauzalnosti i promjena, pri čemu treba uzeti u obzir
utjecaj kako unutarnjih (utjecaj ideoloških opredjeljenja KPJ), tako i vanjskih faktora (Hladni rat, položaj
Jugoslavije između Istoka i Zapada nakon 1948.). Stoga su i ključni zadaci u radnoj bilježnici tablice koje
omogućavaju usporedbe tih promjena (RB/74-75) te određivanje značaja određenih događaja (RB/73).
Izvedbeni plan organiziran je u tri sata obrade i jedan sat ponavljanja. Obradu gradiva cijele teme po-
vezuje tablica u RB/74-75 koja sistematizira njezino gradivo; stoga predlažemo njezino ispunjavanje na
svakom satu obrade.
• Usvojiti osnovni osjećaj za kronološki slijed događaja u poslijeratnoj Jugoslaviji – kronološki poredati
neke osnovne događaje i osobe.
• Usvojiti osnove snalaženja u prostoru – prepoznati na karti jugoslavenske republike i pokrajine.
• Znati navesti ključna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvoja komunističke Jugoslavije.
• Učiti odabirati ključne informacije i sistematizirati ih pomoću tablice.
• Pokazati detaljnije poznavanje kronologije te kronološki poredati neke najvažnije događaje ili osobe.
• Znati svojim riječima opisati/objasniti najvažnije događaje i procijeniti njihov značaj.
221

• Znati povezati podatke iz teksta udžbenika s analizom karte.
• Pronalaziti relevantne informacije u tekstu, smjestiti ih u tablicu prema unaprijed zadanim kategorijama
te pomoću tablice izraditi sustavni pregled gradiva.
• Postavljati koherentna i fokusirana pitanja izvorima koje proučavaju, razvijati analitičke i interpretativne
vještine, te vještine kritičkog mišljenja.
• Znati planirati i provesti intervju te prezentirati ishod svojeg rada usmenim izlaganjem.
• Samostalnim istraživačkim radom razvijati interes za predmet.
• Pokazati detaljnije poznavanje ključnih događaja, pojava i procesa u poslijeratnoj Hrvatskoj i Jugosla-
viji i procesa te procjenjivati njihov značaj u širem kontekstu Hladnog rata.
• Na primjeru izvora u udžbeniku pokazati jasno razumijevanje kompleksnosti društvenih pojava u odre-
đenom vremenu.
222

II. IZVEDBENI PLAN
9. HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI
Nastavna

izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Prve Učenici: Aktivnosti vezane uz rad na U i RB: Frontalni i individualni U/196-201 Geografija –
poslijeratne • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove: • sažimanje udžbeničkog teksta rad snalaženje na karti
godine obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, u ključne riječi (2.1) Karte u U/198 i RB/71
kolektivizacija, jednopartijski sustav, progoni • analiza teksta udžbenika i Metode usmenog i 72
Obrada • znaju povezati podatke iz teksta udžbenika s analizom karte izvornih tekstova (2.4, 2.5, izlaganja, čitanja i rada
• znaju pronaći bitno u tekstu udžbenika 2.6) na tekstu, pisanja, RB/71-72; 74-75
Učionica • analiziraju slikovni materijal i znaju prepoznati obilježja • objašnjavanje ključnih pojmo- analize raznih vrsta
ideologija va pomoću teksta udžbenika i izvora, demonstracije, Tablica (plan ploče)
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i rječnika (2.2, 2.6) razgovora
interpretativne vještine • analiza slikovnog materijala:
• znaju sistematizirati gradivo pomoću tablice motivacijski uvod, analiza
• razmišljaju o poslijeratnim progonima i stradanjima ljudi te ideologije pomoću predizbor-
razumiju važnost poštivanja ljudskih prava nog plakata (2.1) i grba FNRJ
(2.2)
• rad na karti u udžbeniku i
slijepoj karti u RB (2.2, 2.3)
2. Između Učenici:
Istoka i • znaju osnovni slijed događaja, razlikuju uzroke i posljedice Motivacijski uvod – analiza Izvora Frontalni i individualni U/202-208 Geografija –
Zapada te znaju navesti najvažnije 1 i podataka u Tablici 1 kako bi se rad snalaženje na karti
• sistematiziraju podatke pomoću tablica učenike potaknulo na postavljanje RB/74-75
Obrana • znaju planirati i provesti intervju pitanja Metoda čitanja i rada Hrvatski jezik –
• znaju prezentirati ishod svojeg rata usmenim izlaganjem na tekstu, razgovora, Karta u U/198 jezično izražavanje
Učionica • radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i Uzroci i posljedice sukoba – rad pisanja, usmenog izla-
interpretativne vještine na tekstu udžbenika ganja, demonstracije.
Izborni sadržaji – Grad i selo,
Popularna kultura (vidjeti
razradu)
Prezentacija učeničkih radova
223
3.8.2007 17:38:02
Nastavna
224
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
3. Hrvatsko • znaju osnovni slijed događaja, razlikuju uzroke i posljedice Rad na tekstu udžbenika – katego- Frontalni rad U/209-213 Hrvatski jezik –
proljeće te znaju navesti najvažnije riziranje podataka u tablice Novosadski dogo-
• sistematiziraju podatke pomoću tablica Neki od oblika samos- RB/74-75 vor, Deklaracija o
Obrada • znaju prezentirati ishod svojeg rata usmenim izlaganjem Analiza slikovnog materijala o talnog rada učenika nazivu i položaju
• radom na pisanim i slikovnim izvorima razvijaju analitičke i «hrvatskom proljeću» Karta u U/198 hrvatskog jezika
Učionica interpretativne vještine Metoda razgovora,
• samostalnim istraživanjem razvijaju interes za predmet Uočavanje različitih gledišta o čitanja i rada na tekstu,
Ustavu iz 1974. pisanja, usmenog izla-
ganja, demonstracije
4. Hrvatska Učenici: Pisanje kraćeg pismenog rada Individualni (samostalni) RB/73-75 Hrvatski jezik –
u drugoj • pomoću tablice uspoređuju pojedina razdoblja u povijesti rad učenika jezično izražavanje
Jugoslaviji socijalističke Jugoslavije i uočavaju sličnosti i razlike
• ocjenjuju značaj pojedinih događaja i pojava te tako Metoda pisanja,
Ponavljanje primjenjuju svoje znanje razgovora
Učionica
3.8.2007 17:38:02
III. KAKO RADITI S MATERIJLIMA U UDŽBENIKU I RADNOJ BILJEŽNICI
Hrvatska u drugoj Jugoslaviji (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata učenike treba upoznati sa sadržajima teme pomoću uvodne stranice u
U/195 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Kao poticaj za razgovor o problemskom pitanju treba poslužiti slika
i sljedeći tekst:
HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI

Što je sve utjecalo na promjene u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine?
Nakon Drugoga svjetskog rata komunisti su osvojili vlast. Ipak, već nakon 1948. Jugoslavija više nije
bila dio komunističkog bloka. U hladnoratovskom svijetu održavala je položaj između Istoka i Zapa-
da. To se odrazilo na položaj njezinih građana te republika unutar jugoslavenske federacije. U ovoj
temi ćeš:
• Učiti o obilježjima komunističkog režima u drugoj Jugoslaviji od prvih poslijeratnih godina

do kasnih 1970-ih te kako su se mijenjale političke, gospodarske i društvene prilike u tom
razdoblju.
• Učiti o položaju Hrvatske i upoznati najvažnije događaje i osobe koji su obilježili ovo raz-
doblje.
• Upoznati obilježja svakodnevnog života.
Prve poslijeratne godine

Fokus: Prilike u Hrvatskoj i Jugoslaviji u prvim poslijeratnim godinama.
Ključni pojmovi: obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija, jednopartijski sustav
Ostali pojmovi: izbori, Narodna fronta, FNRJ
Ključne osobe: Josip Broz Tito, Alojzije Stepinac
Udžbenik
• U/196-201
Karte
• Jugoslavija nakon rata (U/198)
• Slijepa karta ( RB/71)
• Tršćansko pitanje (RB/72)
225

• Povorka, oko 1945. (U/195)
• Politički skup na splitskoj rivi 1946. godine. (U/196)
• Izborni plakat za izbore za Ustavotvornu skupštinu u Hrvatskoj 1946. (U/197)
• Grb FNRJ/SFRJ. (U/197)
• Alojzije Stepinac – fotografija i biografija. (U/198)
• Proslava Dana mladosti. (U/200)
Izvori
• Izvor 1: Dva teksta o odnosu između Katoličke crkve i novih vlasti: pastirsko pismo katoličkih biskupa
iz 1945. i Titov govor delegaciji učitelja iz 1951. godine (U/199)
• Izvor 2: Tekst o kupovanju na bonove i potrošačke kartice (U/200)
• Izvor 3: Tri teksta o Titu (U/201)

• RB/71-72; 74-75.

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom ili dva sata. Predlažemo obradu ove nastavne jedinice u
jednom školskom satu, s tim da će nastavnik/nastavnica odabrati i prilagoditi moguće aktivnosti učenici-
ma. Nastavna jedinica sastoji se od četiri dijela: dolazak KPJ na vlast, uspostava federacije i poslijeratno
određivanje granica, uvođenje diktature i poslijeratni progoni stanovništva, gospodarske i društvene pro-
mjene. Predlažemo obradu frontalnim radom na tekstu udžbenika, kroz niz aktivnosti kojima se povezuju
podaci iz teksta i slikovnih materijala i karata te primjenjuju rješavanjem zadataka u RB.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje: Ishod Drugoga svjetskog rata na tlu Jugoslavije.
• Motivacija: Razgovor o slici u U/196. Učenici mogu opisati što vide, osobito prepoznati ljude na slikama
(Churchill, Tito, Staljin, Nazor, Roosevelt), razmišljati o zašto su odabrane baš te osobe i slično.
2. Obrada
2.1 KPJ osvaja vlast (U/196)

• Učenici će pročitati tekst u U/196 sa zadatkom da svaki od tri odlomka sažmu u nekoliko ključnih riječi.
Time se upoznaju s njegovim sadržajima te vježbaju sažimanje teksta u ključne informacije. Predla-
žemo također analizu predizbornog plakata u U/197 prema pitanjima koja se nalaze u tekstu uz sliku.
Učenici također mogu uočiti različita mišljenja među povjesničarima o regularnosti izbora. Upućujemo
na tri historiografska teksta u Prilogu koja donose tri različita mišljenja o toj problematici te su pogodni
za uvođenje učenika u razumijevanje različitih interpretacija povijesti.
226

2.2 Uspostava federacija (prvi odlomak u U/197)
• Učenici analiziraju političke promjene nakon rata: ukidanje monarhije na prvom zasjedanju Ustavotvor-
ne skupštine (mogu uočiti simboliku datuma) te uspostava federacije Ustavom iz 1946. godine. Pritom
učenici primjenjuju svoje znanje i precizno definiraju pojmove monarhija, republika, federacija. Također
mogu razmisliti kako su obilježja nove države naglašena u njezinu imenu (FNRJ). Predlažemo također
analizu grba FNRJ, pri čemu bi učenici trebali razmisliti o njegovoj simbolici (datum, zvijezda, šest ba-
klji). U istom tekstu uz sliku spominju se i neke važnije svetkovine u novoj državi; upućujemo na pitanja
za njihovu analizu. Također, upućujemo na treći zadatak u rubrici Za razmišljanje…, U/201.
• Federativni ustroj poslijeratne Jugoslavije (6 republika i 2 pokrajine) učenicima treba zorno pokazati upo-
rabom karte u U/198. Svoja znanja će primijeniti rješavanjem zadataka 1a i b u RB/71 (slijepa karta).
2.3 Određivanje granica (drugi i treći odlomak u U/197)

• Drugi i treći odlomak u U/197 govore o određivanju vanjskih granica nove države (osobito je naglašeno
razgraničenje s Italijom) te granica unutar federacije, odnosno republičkih granica. Predlažemo pove-
zivanje podataka iz teksta udžbenika s radom na karti u U/198 i RB/72 te primjenu znanja rješavanjem
zadataka 1c i d u RB/71. Kao dodatna aktivnost može poslužiti zadatak 2 u RB/72 koji upućuje učenike
da se prisjete ključnih godina u određivanju granica na istočnoj obali Jadrana.
2.4 Diktatura KPJ (U/198-199, slike u U/200 i Izvor 3 u U/201))

• U prvom odlomku u U/198 učenici trebaju uočiti na koji je način KPJ osigurala potpunu vlast u zemlji
(ukidanje višestranačja, vlast usredotočena u rukama najužeg partijskog vrha) te usporediti s primje-
rima koje su već proučavali (SSSR, europske države u kojima nakon Drugoga svjetskog rata na vlast
dolaze komunistički režimi, Kina).
• Upućujemo na analizu Izvora 3 (U/199) koji donosi različite opise Tita (Izvor 3 U/199), dok fotografija
proslava Dana mladosti u U/198, te tekst uz nju, upućuju na analizu načina na koji se poslije rata gradio
kult Titove ličnosti. Ovo je mogućnost da učenici usporede taj primjer sa sličnim primjerima o kojima su
već učili. Primjerice, u udžbeniku mogu potražiti ilustrativne materijale koji govore o istim pojavama.
2.5 Poslijeratni progoni (U/198-199, drugi, treći i četvrti odlomak)

• Predlažemo rad na tekstu udžbenika, pri čemu učenici traže odgovor na pitanje: Tko se sve i zašto
našao pod udarom komunističkog režima? (Ukratko, U/201). Rad se nadopunjuje podacima iz Izvora 1
u U/199 i teksta uz sliku u U/198.
2.6 Gospodarske i društvene promjene (U/199-200)

• Predlažemo da se obrada ovog dijela započne čitanjem Izvora 2 u U/200. Učenici zatim trebaju potražiti
u tekstu ovog poglavlja najvažnija obilježja prilika u zemlji poslije rata te ispisati ih u obliku ključnih riječi:
nacionalizacija, agrarna reforma, plansko gospodarstvo, materijalna razaranja, nestašice, obnova, propa-
ganda. Te pojmove trebaju zatim objasniti svojim riječima te pomoću njih prepričati sadržaj poglavlja.

• Predlažemo ponavljanje pomoću pitanja u rubrici Ukratko, U/201 te sistematiziranje gradiva pomoću
tablice u RB/74-75, stupac za godine 1945. – 1950.
Plan ploče
Predlažemo da se kao plan ploče upotrijebi tablica u RB/74-75, stupac za 1945. – 1950. godinu. Neke
informacije (npr. godina sukoba sa SSSR-om) će se u ovaj stupac upisati nakon obrade sljedeće nastavne
jedinice.
227

Između Istoka i Zapada

Fokus: Sukob sa SSSR-om. Pokret nesvrstanih. Promjene u gospodarstvu i društvu.
Ključni pojmovi: samoupravljanje
Ostali pojmovi. hegemonije, rezolucija
Ključne godine.1948. (sukob Jugoslavije sa SSSR-om)
Ključne osobe: Josip Broz Tito

Udžbenik
• 202-208
Karte
• Susret Tita, Nasera i Nehrua na Brijunima 1956. godine. (U/202)
• Susret Tita i Hruščova u Beogradu 1955. (U/203)
• Novi Zagreb u 1960-ima. (U/205)
• Ivo Robić i Zdenka Vučković na prvom Opatijskom festivalu 1958. godine. (U/206)
• «Električari», skupine koje su se osnivale prema zapadnim uzorima. U sredini je Ibrica Jusić. (U/206)
• Gramofonska ploča grupe Bijele stijene. (U/206)
• Proslavljeni nogometaš Bernard Vukas. (U/206)
• Školski ples u 1960-ima. (U/207)
• Prva pulska samoposluga 1962. (U/207)
• Ljetovanje, početak 1970-ih. (U/207)
• Jedna od ranih postava grupe Azra. (U/207)
Izvori
• Izvor 1: Dva teksta iz 1946. i 1951. koji govore o promjenama u odnosu prema SSSR-u (U/204)
• Izvor 2: O američkom supermarketu na Zagrebačkom velesajmu 1957. (U/205)
• Izvor 3 Tekst o svakodnevnici mladih u 1960-ima (U/208)
Statistički podaci
• Tablica 1: Uvoz dugometražnih filmova 1946.-1950. (U/204)
• Tablica 2: Poljoprivredno stanovništvo u Hrvatskoj do 1971. godine (U/206)

• RB/74-75
228

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom nastavnom satu. Predlažemo obradu temeljnih sadržaja
pomoću materijala u udžbeniku, nudimo mogućnost izbornih sadržaja (grad i selo, popularna kultura) te
prijedlog za terensku nastavu (poslijeratna urbanizacija) i uporabu usmene povijesti.

1. Uvodni dio
• Predlažemo da se, kao motivacijski uvod u gradivo, upotrijebe dva teksta u Izvoru 1. Učenici trebaju
uočiti o kakvim je glasilima riječ, zatim uočiti promjene u prikazu Staljina, prisjetiti kakav je bio odnos
Jugoslavije prema SSSR-u prvim poslijeratnim godinama te razmišljati o tome što se moralo promije-
niti u odnosima sa SSSR-om da bi došlo do takve promjene. Ovi se tekstovi također mogu povezati s
podacima o uvozu filmova u Tablici 1 (U/204).
2. Obrada
2.1 Uzroci sukoba sa SSSR-om

• Predlažemo da se prvi dio sata posveti uzrocima sukoba između Jugoslavije i SSSR-a (U/202-203).
Prilika je to da se ponove okolnosti u Europi nakon rata, a uzroke treba promatrati u međunarodnom
kontekstu Hladnog rata. Predlažemo rad na tekstu udžbenika na str. 202 te analizu pomoću sljedeće
tablice:
Vanjski Unutarnji
Uzroci
2.2 Posljedice sukoba sa SSSR-om

• U drugom dijelu sata predlažemo analizu posljedica sukoba Jugoslavije i SSSR-a pomoću teksta u
U/203-205 i 208, slika u U/202 i 203 te sljedeće tablice:
Unutarnje prilike Međunarodni položaj

Posljedice
(politika, gospodarstvo, društvo, kultura) (odnosi s Istokom i Zapadom)
Kratkoročne
Dugoročne
Predlažemo također da se nastavnici/nastavnice posluže pitanjima u rubrikama Ukratko (drugo, treće i

četvrto pitanje) te Za razmišljanje… (prvo pitanje) u U/208.
2.3 Izborni sadržaji

• Predlažemo da u trećem dijelu sata nastavnik/nastavnica detaljnije obradi jednu od sljedeće dvije
teme:
229

Grad i selo
Promjene koje je nagla industrijalizacija prouzročila u gradu i selu mogu se obraditi pomoću fotografije i
popratnog teksta u U/205 te tablice u U/208 (urbanizacija, nova gradska naselja, smanjivanje broja sta-
novnika na selu, itd.)
Prijedlog za terensku nastavu: Učenici mogu istražiti naselja koja su izgrađena nakon Drugoga svjetskog
rata te pripremiti prezentaciju za sat. Odgovore mogu pronaći i u suradnji s lokalnim muzejom, arhivom,
novinama, katastarskim uredom. Također mogu intervjuirati stanovnike naselja, potražiti stare razglednice,
fotografije, planove grada i slično. Prilikom istraživanja mogu im pomoći sljedeća pitanja:
• Kada je naselje/tvornica/cesta izgrađena?

• O čemu svjedoči njihova izgradnja?
• Zašto je zgrada/tvornica/trgovina/trg/cesta sagrađena baš na tom mjestu?
• Koje je promjene donijela naknadna izgradnja ceste/tvornice/igrališta/željeznice?
• Koji su materijali korišteni prilikom gradnje?
• Kako izgledaju ulice?
• Jesu li naselja prilagođena potrebama ljudi?
• Ima li škola, trgovina, igrališta, kinematografa i sl.?
• Kakva je prometna povezanost?
• Koja je najnovija/najstarija zgrada u naselju?
• Kojih zgrada/dijelova naselja/parkova/ulica nije bilo u razdoblju koje proučavaš?
• Kojih zgrada/dijelova naselja/parkova/ulica više nema?
• Čemu je pojedina građevina služila nekad, a čemu služi sad?
• Usporedi naselje koje istražuješ sa starom gradskom jezgrom. Koje su sličnosti, a koje razlike?
Popularna kultura između Istoka i Zapada

U udžbeniku ima dosta materijala o popularnoj kulturi pomoću kojih se može pokazati otvaranje Jugo-
slavije utjecajima sa Zapada. Predlažemo rad na Izvoru 2 (U/205), Izvoru 3 (U/208), Tablici 1 (U/204) te
materijalima koji se nalaze na stranicama 206-207. Ti se materijali mogu povezati s informacijama u U/205
i 208 o razvoju turizma, školstva, radija i televizije.
Predlažemo također sljedeću aktivnost: Učenici mogu napraviti intervju s različitim generacijama svoje
obitelji i poznanika (djedovi i bake, očevi i majke, susjedi itd.) o njihovu školovanju, društvenom životu,
načinu na koji su provodili slobodno vrijeme i slično. Pritom valja podsjetiti da usmena povijest ne znači
samo prikupljanje, već i analizu usmenih svjedočanstava. Prikupljene izjave učenici trebaju obraditi kao
svaki drugi povijesni izvor. Za daljnje upute preporučamo poglavlje Usmena povijest u knjizi R. Stradlinga
Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003. Predlažemo sljedeća pitanja:

Predlažemo ponavljanje gradiva ispunjavanjem tablice u RB/74-75, stupac za godine 1950. – 1965. te
usporedbu s prethodnim razdobljem.
230

Plan ploče
1950.-1965. 1950.-1965.
Ime i ustroj države Odnos prema

vjerskim zajednicama
Obilježja Najvažniji događaji

gospodarskog razvoja i osobe
Promjene Odnos prema

u društvu i kulturi SSSR-u i SAD-u
231

Hrvatsko proljeće

Fokus: Kriza komunističke Jugoslavije u 1960-im i 1970-im godinama. «Hrvatsko proljeće».
Ključni pojmovi: «Hrvatsko proljeće»
Ostali pojmovi: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika, reforme, Matica hrvatska, studenti, državni
udar, Ustav iz 1974.
Ključne osobe: Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Josip Broz Tito
2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u nastavnoj jedinic

Udžbenik
• U/209-213
Karte
• Javni skup u Slavonskom Brodu u srpnju 1971. godine. (U/209)
• Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavio je zagrebački tjednik telegram u
ožujku 1967. godine. (U/210)
• Fotografija snimljena prilikom posjeta američkog predsjednika Nixona Jugoslaviji 1970. godine. (U/211)
• Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i Josip Broz Tito 1968. godine. (U/210)
• Studentski vođe Dražen Budiša i Ivan Zvonimir Čičak. (U/211)
• Savka Dabčević-Kučar podnosi ostavku 12. prosinca 1971. godine. (U/212)
• Automobili na splitskoj rivi 1977. godine. (U/213)
Izvori
• Izvor 1: Miko Tripalo opisuje posljedice sloma “hrvatskog proljeća” (U/212)
• Izvor 2: Ulomak iz knjige Smrt Jugoslavije koji govori o jugoslavenskom Ustavu iz 1974. godine
(U/213)

• RB/74-75
2.Kako organizirati nastavu

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom nastavnom satu. Može se obraditi frontalnim radom no
pogodna je i za samostalni rad/rad u paru učenika na tekstu i ostalim materijalima u udžbeniku.
232

1. Uvodni dio
• Predlažemo ponavljanje gradiva pomoću tablice u RB/74-75.
2. Obrada
• Prva dva poglavlja, Jezično pitanje u 1960-ima i Zahtjevi u republikama (U/209-211) govore o prilikama
u SFRJ uoči “hrvatskog proljeća”. Predlažemo rad na stranicama 209-210 udžbenika, pri čemu treba
uočiti zahtjeve koji su se pojavili u pojedinim republikama, osobito u Hrvatskoj. Predlažemo sistemati-
zaciju podataka prema sljedećim kategorijama:
Zahtjevi
Politički Gospodarski Kulturni
• Druga dva poglavlja, “Hrvatsko proljeće” i Hrvatska nakon sloma “hrvatskog proljeća” (U/211-213) go-
vore o prilikama u Hrvatskoj. Učenici trebaju uočiti različite nositelje pokreta, zahtjeve koje su postavljali
te koje su bile posljedice sloma «hrvatskog proljeća» za pojedince i ustanove.
Nositelji Zahtjevi Rezultati i posljedice
CK SKH
Matica hrvatska
Studenti
• Osobe i događaje koji se spominju u tekstu učenici trebaju povezati s fotografijama u U/209-213.
Fotografije se također mogu upotrijebiti kako bi se učenicima zornije prikazala atmosfera u Hrvatskoj.
Npr. na fotografiji koja prikazuje javni skup u Slavonskom Brodu (U/209) mogu pročitati parole, uočiti
hrvatske zastave s različitim simbolima i sl. Mogu usporediti fotografiju na kojoj su prikazani Savka
Dabčević i Miko Tripalo na svečanoj večeri s Titom (U/210) s onom na kojoj Savka Dabčević podnosi
ostavku (U/212). Prilikom analize Izvora 1 u U/208 (ulomak iz knjige M. Tripala Hrvatsko proljeće) pre-
poručamo aktivnost u kojoj bi učenici postavljali pitanja za analizu izvora, npr.: Tko je autor tog djela?
Kakve je dužnosti obavljao u to vrijeme? Je li imao dobar uvid u događaje o kojima piše? Kada su
njegovi memoari napisani?
• Odredbe Ustava iz 1974. godine treba analizirati pomoću teksta u U/212 te Izvora 2 u U/213. Učenici
trebaju uočiti različita gledišta koja su postojala među pojedinim republikama o njegovim ključnim
odredbama, koje su ga republike podržavale i zašto, a koje su mu se protivile i zašto.

• Predlažemo sljedeće mogućnosti: Ispunjavanje tablice u RB/74-75, stupac za godine 1965. – 1980. te
pitanja u rubrikama Ukratko i Za razmišljanje… u U/213.
233

Plan ploče
1965.-1980. 1965.-1980.
Ime i ustroj države Odnos prema

vjerskim zajednicama
Obilježja Najvažniji događaji

gospodarskog razvoja i osobe
Promjene Odnos prema

u društvu i kulturi SSSR-u i SAD-u
234

Hrvatska u drugoj Jugoslaviji (ponavljanje)
Predlažemo sljedeće aktivnosti:
• Ponavljanje gradiva pomoću ispunjene tablice u RB/74-75: učenici – na temelju tablice koju su ispunja-
vali u prethodna tri sata – uspoređuju obilježja i najvažnije promjene u pojedinim razdobljima.
• Rješavanje zadatka 3 u RB/73: Cilj ovog zadatka jest da učenici primijene svoje znanje i pokušaju
odrediti značaj pojedinih ključnih događaja koji se spominju u tablici. Ovaj se zadatak, kao i prethodni,
može uraditi usmenim putem.
• Nakon što su pomoću prethodna dva zadatka temeljito ponovili gradivo, mogu raspraviti o mogućim
odgovorima na problemsko pitanje, pri čemu trebaju uzeti u obzir unutarnje i vanjske čimbenike.
IV. PRILOZI
Prilog 1: Neke povjesničarske ocjene izbora za Ustavotvornu skupštinu 1945. godine.
Ocjena 1: Nema sumnje da se glasovima i dodatno manipuliralo, jer nije bilo neutralne kontrole izbor-
nih komisija. Pobjedu je komunistima olakšavao izborni zakon, pa su i na saveznoj razini i u Hrvatskoj
oni i njihovi simpatizeri dobili više od 90% glasova.
I. Goldstein, Hrvatska povijest (2003)
Ocjena 2: Uvid u dostupnu arhivsku građu ne daje osnove zaključivanju o namještanju izbornih rezul-
tata, iako se iz ‘izvještaja sa terena’ može vidjeti da je bilo dosta nepravilnosti u toku samih izbora […]
Niti većina kasnijih historijskih istraživanja ne dvoji o tome da je rezultat izbora odgovarao političkom
raspoloženju u društvu, ali upozorava na situaciju u kojoj su izbori održani, agresivnu propagandu
i strogu kontrolu izborne kampanje što je bila otežavajuća okolnost za djelovanje drugih političkih
snaga.
K Spehnjak, Javnost i propaganda. Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske (2002)
Ocjena 3: Dakako, službeni su rezultati dvojbeni s obzirom na uvjete u kojima su provedeni izbori.
Predizborna kampanja bila je potpuno u rukama KP-a […] u njezinim su rukama bili i organizacija
birališnih mjesta, izborne komisije, sastavljanje popisa birača i prebrojavanje glasova. […] U mno-
gim su krajevima ljudi silom tjerani na izbore, a istodobno nije bila zajamčena tajnost glasovanja.
[…] proširio se glas da će se lako doznati kako je tko glasovao. […] Iako ne postoji mogućnost da
se ustanovi pravo raspoloženje birača […] ipak se može pretpostaviti da se uspjeh Narodne fronte,
osim državnom teroru i komunističkom monopolu nad izvršnim državnim službama […] velikim dije-
lom može pripisati ratnim i poratnim uspjesima nove vlasti.
Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945. – 1991. (2006)
Koje su sličnosti, a koje razlike između ovih triju mišljenja? Pronađi u svakom tekstu riječi koje upuću-
ju na način kako povjesničari iznose svoje pretpostavke.
235

Prilog 2:
1945.-1950. 1950.-1965. 1965.-1980.
Ime i ustroj države FNRJ FNRJ SFRJ

Ustav 1946. SFRJ Ustav 1974. – ojačan suve-
Republike i određivanje Ustav 1963. renitet republika i autonomnih
republičkih granica Jačanje samostalnosti republika pokrajina
Vlast centralizirana u rukama
najužeg partijskog vrha
Jednostranački sustav i dik-
tatura KPJ
Obilježja gospodarskog razvoja Ukidanje privatnog vlasništva Samoupravljanje Turizam

Plansko gospodarstvo Industrijalizacija Krediti
Nacionalizacija Turizam Gradnja auto-cesta
Agrarna reforma Prva polovica 1960-ih – gos- Porast životnog standarda
Osnivanje seljačkih radnih podarska reforma – uvođenje
zadruga elemenata tržišnog gospo-
Obnova zemlje darstva
Promjene u društvu i kulturi Ukidanje privatnog vlasništva i Popuštanje stega i strogog Jača demokratizacija života u
nestanak građanskog društva nadzora. drugoj polovici 1960-ih
Kontrola kulturnog života koji Kulturni utjecaji sa Zapada Represivne mjere nakon sloma
treba služiti prenošenju novih Ograničena demokratizacija Hrvatskog proljeća
ideja života Porast životnog standarda
Mogućnost putovanja izvan
zemlje
Smanjivanje broja seljačkog
stanovništva
Širenje obrazovanja
Odnos prema vjerskim zajednicama Progoni vjerskih zajednica 1952. jugoslavenske vlasti 1970. obnovljeni diplomatski
i onemogućavanje njihova prekinule diplomatske odnose odnosi s Vatikanom
djelovanja s Vatikanom Jača uloga Katoličke crkve u
Suđenje nadbiskupu Stepincu U 1960-ima – popuštanje društvu
pritiska
Najvažniji događaji i osobe Poslijeratni progoni i stradanja 1950. samoupravljanje 1967. Deklaracija o nazivu i
ljudi 1954. ukidanje STT položaju hrvatskog književnog
1945. izbori za Ustavotvornu Tito jezika
skupštinu 1971. Hrvatsko proljeće
1946. Ustav 1974. Ustav
STT 1980. Titova smrt
Tito, Hebrang Tito, Miko Tripalo, Savka
Dabčević-Kučar
Odnos prema SSSR-u i SAD-u Bliski odnosi sa SSSR-om Normalizacija odnosa sa Između Istoka i Zapada
do 1948. Zapadom nakon 1950-e Važna uloga u Pokretu
1948. početak sukoba sa Obnova odnosa sa SSSR- nesvrstanih
SSSR-om om od sredine 1950-ih
Sudjelovanje u Pokretu
nesvrstanih
236

10. POSTANAK I RAZVOJ
SAMOSTALNE HRVATSKE
Zašto je Hrvatska postala samostalnom državom?
Ova se tema nadovezuje na prethodnu temu Hrvatska u drugoj Jugoslaviji te je također povezana s nastav-
nom jedinicom Slom komunizma u Europi i kraj Hladnog rata. Središnji njezin dio su događaji koji su doveli
do nastanka i obrane samostalne hrvatske države. Zbivanja u Hrvatskoj treba povezivati s istovremenim
zbivanjima u Europi, tj. sa slomom komunizma i krajem Hladnog rata. U obradi ovih sadržaja važno je sta-
viti događaje u širi kontekst te povezati raspad Jugoslavije sa slomom komunizma u Europi i okončanjem
Hladnog rata. Također je važno osigurati njihovo proučavanje iz različitih perspektiva, osobito kada je riječ
o stradanjima ljudi tijekom ratnih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u 1990-ima. Također je važno
poći od činjenice da su mnoga pitanja još otvorena te pripremiti učenike na mogućnost pojave različitih
tumačenja, bilo u svjetlu novih izvora ili novih interpretacija postojećih izvora. Konačno, ova tema treba
potaknuti učenike na razmišljanje o aktualnim pitanjima u hrvatskom društvu.
Problemsko pitanje upućuje na koncept kauzalnosti te treba potaknuti učenike da razmišljaju o političkim
i gospodarskim razlozima koji su doveli do raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne hrvatske države te
međunarodnim okolnostima koje su na to utjecale.
Izvedbeni plan podijeljen je u četiri sata obrade i jedan sat ponavljanja gradiva (vidjeti razradu).

• Znati u osnovnim crtama prikazati tijek događaja – kronološki poredati neke osnovne događaje i osobe
te ih povezati s radom na karti.
• Učiti odabirati ključne informacije iz teksta udžbenika.
• Razvijati vještine jezičnog (usmenog i pismenog) izražavanja.
• Pokazati detaljnije poznavanje kronologije te kronološki poredati najvažnije događaje ili osobe.
• Pronalaziti u tekstu udžbenika relevantne informacije i povezati ih s radom na karti.
• Smjestiti događaje iz zavičajne povijesti u širi kontekst te događaje u Hrvatskoj u međunarodni kontekst.
• Znati svojim riječima opisati/objasniti najvažnije događaje te procijeniti njihov značaj na temelju steče-
nog znanja.
• Analizirati izvorne materijale (pisane izvore, karikature, fotografije), postavljati izvorima koherentna i
fokusirana pitanja te razvijati interpretativne vještine i vještine jezičnog izražavanja.
• Samostalnim istraživačkim radom na sadržajima iz zavičajne povijesti razvijati interes za predmet.
• Pokazati razumijevanje svojih građanskih prava i obveza te važnost poštivanja ljudskih prava.
237

• Pokazati detaljnije poznavanje ključnih događaja, pojava i procesa te procjenjivati njihov značaj u širem
međunarodnom kontekstu.
• Na temelju stečenog znanja samostalno dolaziti do zaključaka koje mogu dokazati i potkrijepiti dobro
njem i kombiniranjem podataka iz različitih izvora znanja, uključujući i one do kojih su došli samostal-
nim istraživanjem.
238

II. IZVEDBENI PLAN
10. POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE
Nastavna

Tip sata Moguće aktivnosti za Nastavne strate-
nastavnom satu i pomagala (mediji Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto učenike gije, metode i
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Slom Učenici: Aktivnosti vezane uz rad na U i RB Frontalni i individualni U/214-219 – tekst, iz- Geografija –
komunizma • znaju u osnovnim crtama prikazati tijek događaja (odabir): rad vori, slikovni materijali, snalaženje na karti
u Hrvatskoj • znaju staviti događaje u Hrvatskoj u međunarodni kontekst • motivacijski uvod – razgovor o zadaci
(jedan ili • razlikuju političke i gospodarske uzroke krize u 1980-ima i slici u U/215 Hrvatski jezik –
dva nastav- znaju nabrojiti neke • rad na karti u RB/76 i interpret- Metode razgovora, Karta u RB/76 jezično izražavanje
na sata) • sistematiziraju podatke iz udžbenika pomoću tablice acija statističkih podataka čitanja i rada na tekstu,
• analizom karikature primjenjuju znanje i razvijaju interpre- • gospodarski i politički razlozi pisanja, analiza izvora, RB/76-77
Obrada tativne vještine krize u SFRJ nakon Titove smrti usmenog izlaganja,
• analiziraju tekst udžbenika te znaju izdvojiti relevantne – rad na tekstu U/215-6 demonstracije, razgo- Vremenska crta (plan
Učionica informacije • analiza karikature u RB/75 – pri- vora, ploče, Prilog)
• razumiju svoja građanska prava i obveze te važnost mjena prethodno stečenog znanja
poštivanja ljudskih prava • rad na tekstu U/216-8) –
sažimanje teksta u ključne
riječi, rasprava o promjenama
• analiza odredbi hrvatskog
Ustava
2. Domovin- Učenici: Frontalni i grupni rad U/220-228 Geografija –

ski rat do • znaju u osnovnim crtama prikazati kronološki slijed Rad na crti vremena – kronologija snalaženje na karti
sklapanja događaja ratnih i političkih zbivanja Metoda razgovora, Karta u U/227, RB/76,
primirja • smještaju događaje iz zavičajne povijesti u širi kontekst demonstracije, usmenog 78 Hrvatski jezik –
• radom na karti vježbaju snalaženje na karti Rad u skupinama: Kako je rat izlaganja, čitanja i rada jezično izražavanje
3. Od • radom na slikovnim i pisanim izvorima razvijaju analitičke i mijenjao živote ljudi? na tekstu, analize sli RB/78-79
primirja do interpretativne vještine te vještine kritičkog mišljenja kovnih i pisanih izvora
završetka • razvijaju vještine usmenog izražavanja Rad na slijepoj karti – RB/78-79
rata • razmišljaju o stradanjima ljudi i osuđuju osvajački rat
Dva školska
sata
Obrada
Učionica
239
3.8.2007 17:38:04
Nastavna
240
Tip sata Moguće aktivnosti za Nastavne strate-
nastavnom satu i pomagala (mediji Korelacija Realizacija Napomena
Mjesto učenike gije, metode i
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Hrvatska Učenici: Rad na materijalima u U i RB: Frontalni rad U/229-230 Geografija –

nakon • znaju pronaći u tekstu udžbenika relevantne informacije i • povezivanje podatka iz teksta Individualni (samostalni) snalaženje na karti
završetka povezati ih s radom na karti s radom na slijepoj karti u rad učenika RB/78-79
rata • razvijaju vještinu snalaženja u prostoru RB/79 Hrvatski jezik –
• znaju argumentirano iznositi svoje mišljenje • rad na Izvoru 2 Metoda razgovora, jezično izražavanje
Obrada • znaju tolerantno saslušati drukčije stavove pisanja, usmenog izla-
Razredna diskusija ganja, čitanja i rada na
Učionica tekstu
5. Postanak Učenici: Rad na crti vremena u RB/80 – Neki od oblika samos- RB/80 Hrvatski jezik –
i razvoj • primjenjuju svoje znanje rješavajući zadatak u RB određivanje značaja događaja talnog rada učenika jezično izražavanje
samostalne • na temelju stečenog znanja vrednuju i procjenjuju značaj
Hrvatske povijesnih događaja Frontalni rad
• znaju argumentirati svoj odabir i ocjenu te opravdavati
Ponavljanje svoje mišljenje Metoda čitanja i rada
na tekstu, pisanja,
Učionica razgovora
3.8.2007 17:38:04
Postanak i razvoj samostalne Hrvatske (uvodna stranica)
POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE

Zašto je Hrvatska postala samostalnom državom?
U prošloj temi upoznao/upoznala si obilježja razvoja Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji. U ovoj temi
upoznat ćeš kako su problemi i krize u njezinu razvoju doveli do njezina raspada te kako je Hrvatska
postala samostalnom državom. Pritom ćeš:
• Upoznati okolnosti i probleme koji su doveli do nestanka SFRJ te razmišljati zašto se ras-
pala u tragičnim ratnim sukobima koji je odnio mnoge ljudske živote.
• Upoznati ishode prvih slobodnih izbora nakon 1945. u Hrvatskoj te učiti o njezinu osamo-
staljenju i međunarodnom priznanju Hrvatske.
• Učiti o Domovinskom ratu i stradanjima hrvatskih građana u tom razdoblju.
• Razmišljati o izazovima s kojima se Hrvatska suočava u sadašnjosti.
Slom komunizma u Hrvatskoj

(jedan ili dva nastavna sata)
Fokus: Razlozi krize u Jugoslaviji nakon Titove smrti. Promjene početkom 1990-ih godina.
Ključni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpska politika, višestranački izbori
Ostali pojmovi: kriza, demokracija, oporbene stranke, ustav
Ključne godine:1980. (Titova smrt),1990. (prvi višestranački izbori, Ustav RH)
Ključne osobe: Franjo Tuđman, Slobodan Milošević

Udžbenik
• U/214-219
Karta
• SFRJ u 1980-ima (RB/76)
• Pogreb Josipa Broza Tita. (U/215)
• Franjo Tuđman – fotografija i biografija. (U/217)
• Proslava na zagrebačkim ulicama 30.5.1990. (U/218)
• Proglašenje Ustava Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru 22.12.1990. (U/219)
• Karikatura Restoran federacija. (RB/77)
241

Izvori
• Izvor 1: Historiografski tekst koji opisuje probleme s kojima su se suočavali građani u 1980-ima (U/216)
• Izvor 2: Neki zahtjevi Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti (U/216)
• Izvor 3 : Tekst o raspadu SKJ na Četrnaestom izvanrednom kongresu u siječnju 1990. godine (U/217)
• Izvor 4 : Neke odredbe hrvatskog Ustava iz 1990. godine (U/218)

• RB/76-77

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom nastavnom satu ili blok satu, kombinacijom frontalnog
rada i samostalnog rada učenika na materijalima u udžbeniku i radnoj bilježnici. Dvije su teme na koje
treba obratiti pozornost: kriza SFRJ nakon Titove smrti te promjene u Hrvatskoj početkom 1990-ih godina.
Opredijeli li se nastavnik/nastavnica za jedan nastavni sat, odabrat će neke od ponuđenih aktivnosti.

1. Uvodni dio
• Predlažemo razgovor o slici u U/215. Učenici mogu na temelju svojeg znanja iz prethodne teme pret-
postaviti kakve je sve promjene mogla donijeti Titova smrt.
2. Obrada
2.1 Jugoslavija nakon Titove smrti

• Ako se nastavnik/nastavnica opredijeli za obradu ove nastavne jedinice u blok satu, predlažemo da se rad
započne detaljnijom analizom karte i grafikona u RB/76. Učenici mogu usporediti teritorij republika i njihov
nacionalni sastav. Mogu se prisjetiti političkog ustroja prema Ustavu iz 1974. te koje su republike bile time
zadovoljne, a koja ne. Ako to nije napravljeno na nekom od prethodnih satova, predlažemo i analizu Izvora 2
u U/213. Pomoću grafikona, učenici se mogu prisjetiti razlika u gospodarskom razvoju pojedinih republika.
• Središnji dio ovog dijela sata je analiza teksta u U/215-216 (poglavlje Jugoslavija nakon Titove smrti,
izuzev posljednjeg odlomka o 14. izvanrednom kongresu SKJ) te Izvora 1 i 2 u U/216 (za analizu upu-
ćujemo na pitanja uz izvore). Ovdje se mogu uvrstiti i podaci iz grafikona u RB/76. To se može uraditi
frontalnim radom, samostalnim radom učenika, ili njihovom kombinacijom. Treba pronaći gospodarske
i političke razloge krize u SFRJ, a svoja saznanja učenici mogu upisati u tablicu:
• Znanje stečeno obradom učenici trebaju primijeniti u analizi karikature u RB/77. Predlažemo da se
karikatura učenicima projicira tako da nemaju uvid u popratni tekst (nalazi se na CD-u) te raspra-
viti kako ona odražava tadašnje rasprave o uređenju Jugoslavije te čije perspektive izražava autor.
Nastavnik/nastavnica se pritom može voditi pitanjima uz karikaturu.
• Kao posljednji korak u ovom dijelu predlažemo rad na Izvoru 3 (U/217), a učenici trebaju razmišljati
zašto je raspad SKJ bio jedan od ključnih trenutaka za budućnost države.
2.2 Demokratske promjene u Hrvatskoj

• Ovaj dio obrade može se započeti povezivanjem s istovremenim zbivanjima u Europi (slom komuni-
stičkih režima potkraj 1980-ih i početkom 1990-ih), a učenici trebaju razmisliti kako su ti događaji mogli
utjecati na prilike u Hrvatskoj i Jugoslaviji.
• Kao sljedeći korak, predlažemo samostalni rad učenika na tekstu poglavlja Demokratske promjene u
242

Hrvatskoj (U/216-218). Početni zadatak odnosi se na upoznavanje sa sadržajem poglavlja, pri čemu
sugeriramo dvije mogućnosti: sažimanje svakog odlomka u ključne riječi ili izrada mentalne mape po-
glavlja. Zatim predlažemo razgovor s učenicima koji im treba pomoći u razumijevanju kompleksnosti
promjena koje su se dogodile u Hrvatskoj tijekom 1990. godine.
• Konačno, predlažemo da se dio sata predvidi za analizu odredbi hrvatskog Ustava (Izvor 4, U/218), što
je također dio građanskog odgoja učenika. To će svakako biti lakše ako nastavnik/nastavnica planira
za obradu ove nastavne jedinice dva školska sata. Učenici trebaju obratiti pozornost na prava i obveze
koje proizlaze iz Ustava. Također će proučiti i usporediti promjene Ustava koje su se dogodile 2000. i
2001. godine (vidjeti prilog). Čitajući uvodni tekst, učenici također mogu razmišljati zašto ovakvi doku-
menti izazivaju različite reakcije, tj. zašto su nekima bila važna jedna, a drugima posve druga pitanja
(na to upućuje uvodni tekst). Upućujemo također na prvo pitanja u rubrici Za razmišljanje… (U/219).

• Predlažemo ponavljanje pomoću pitanja u Ukratko, U/219.
Plan ploče
Predlažemo izradu tablice prema sljedećem modelu:
Gospodarska kriza Politička kriza
Najvažniji događaji Značaj
1980. – 1989.
1990.
243

Domovinski rat do sklapanja primirja. Od primirja do završetka rata
(blok-sat)
Domovinski rat do sklapanja primirja

Fokus: Pregovori u prvoj polovici 1991. godine. Domovinski rat do primirja potkraj 1991. Međunarodno
priznanje i primanje u UN.
Ključni pojmovi: Domovinski rat, međunarodno priznanje, suverenitet
Ostali pojmovi: referendum, prognanici i izbjeglice
Ključne godine: 1991. (početak Domovinskog rata u Hrvatskoj, proglašenje neovisnosti), 1992. (među-
narodno priznanje RH i ulazak u UN).
Od primirja do završetka rata

Fokus: Rat u Bosni i Hercegovini. Završetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Ključni pojmovi: mirna reintegracija Podunavlja
Ostali pojmovi: pristupni pregovori s EU
Ključne godine: 1992. (početak rata u BiH), 1995. (akcije Bljesak i Oluja i završetak Domovinskog rata,
sporazum u Daytonu), 1998. (reintegracija Podunavlja)
2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u nastavnim jedinicama
Domovinski rat do sklapanja primirja

Udžbenik
• U/220-224
Karte
• Domovinski rat i akcije oslobađanja (U/227)
• Prizor sa zagrebačkih ulica u jesen 1991. godine. (U/214)
• Topovi JNA iznad Dubrovnika u jesen 1991. godine. (U/218)
• Osječka bolnica tijekom rata. (U/221)
• Vukovar nakon osvajanja od strane JNA. (U/222)
• Dubrovnik u vrijeme granatiranja 1991. godine. (U/223)
• Hrvatski prognanici iz Zapadne Slavonije 1991.godine. (U/223)
• Hrvatska delegacija na čelu s predsjednikom Tuđmanom prisustvuje podizanju zastava Hrvatske i Bo-
sne i Hercegovine pred zgradom UN-a 1992. godine. (U/224)
244

Izvori
• Izvor 1: Ulomak iz knjige francuskog novinara Y. Hellera koji donosi njegovo viđenje rata u Hrvatskoj
1991. godine (U/221)
• Cijena rata: Četiri teksta koji govore kako je rat utjecao na živote ljudi (U/222-223)
• Priručnik (Prilog): Odluka o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

• RB/78-79, zadaci 1a i b, 2.
Od primirja do završetka rata

Udžbenik
• U/225-228
Karte
• Domovinski rat i akcije oslobađanja (U/227)
• Doček hrvatskih vojnika nakon operacije «Oluja « u Zagrebu. (U/225)
• Protjerano muslimansko stanovništvo iz Srebrenice. (U/226)
• S. Milošević, F. Tuđman i A. Izetbegović potpisuju u Parizu mirovni sporazum. (U/228)
• Srpsko stanovništvo nakon Oluje napušta Hrvatsku. (U/228)

• Ukratko (U/230)
• RB/78-79, zadatak 1c.

Predlažemo obradu ovih nastavnih jedinica u dva nastavna sata, grupnim radom učenika. Pritom treba
uzeti u obzir i događaje koji su se dogodili u kraju u kojem učenici žive, za što će nastavnik/nastavnica
pripremiti odgovarajuće materijale. Ako se nastavnik/nastavnica odluči obraditi ovo gradivo u jednom
školskom satu, također može primijeniti ove aktivnosti, no u reduciranom obliku (npr. učenici mogu oda-
brati slike, no ne moraju pisati potpise i slično).
1. Uvodni dio
• Na početku sata s učenicima treba ukratko ponoviti gradivo s prošlog sata.
245

2. Frontalni rad
• Predlažemo da u prvom dijelu obrade novoga gradiva nastavnik/nastavnica frontalnim radom i razgo-
vorom s učenicima ustanovi glavne političke i ratne događaje u razdoblju od 1990. do 1995. godine. U
radu može se upotrijebiti udžbenik, vremenska crta (Plan ploče), izvorni tekst u Prilogu (Odluka o raski-
du državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ od 8. listopada 1991.) te svakako
karta u U/227 i slijepa karta u RB/78.
3. Rad u skupinama
• U drugom dijelu obrade učenici će u skupinama proučiti slikovne priloge i izvorne tekstove u U/220-228.
Njihov je zadatak pomoću tih materijala odgovoriti na pitanje: Kako je rat mijenjao živote ljudi? Iz udž-
benika trebaju odabrati pet najkarakterističnijih slika i/ili izvora koji o tome govore. Uz svaku sliku trebaju
prirediti kratak tekst koji neće biti duži od 30-35 riječi, a svaki izvor sažeti u jednu do dvije rečenice.
• Ovim izvorima i slikama učenici će dodati dva izvora (slika, tekst) koji pokazuju kako je rat utjecao na
kraj u kojemu žive.
Učenici mogu doći do tih informacija na temelju materijala koje je priredio nastavnik/nastavnica ili ih
mogu potražiti i pripremiti sami prije sata.
• Svaka skupina će predstaviti i objasniti svoj odabir.
• Predlažemo da se za ovaj dio sata ostavi nešto više vremena te da se gradivo ponovi i utvrdi pomoću
zadataka 1a-d i 2 u RB/78-79.
Plan ploče
Predlažemo izradu sinkroničke tablice prema sljedećem modelu:
Politički događaji Ratna zbivanja
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
246

Hrvatska nakon završetka rata

Fokus: Hrvatska od završetka rata do danas.
Pojmovi: Međunarodni sud za ratne zločine, tranzicija, pristupni pregovori
Ključne godine: 2000. (trećesiječanjski izbori), 2005. (početak pristupnih pregovora s Europskom unijom
o punopravnom članstvu).

Udžbenik
• U/229-230
• Demonstracije za Radio 101. (U/229)
• Maslenički most (U/230)
Izvori
• Izvor 2: Ulomak iz novinskog članka Život s brojnim ožiljcima.

• RB/78-79, zadaci 1 a i b, 2.

Ova nastavna jedinica može se obraditi u jednom nastavnom satu. Predlažemo da se sat temelji na raz-
govoru s učenicima te radu na tekstu udžbenika. Ovaj bi nastavni sat također trebao omogućiti učenicima
da razmišljaju o pitanjima i izazovima s kojima se danas suočava Hrvatska.
1. Uvodni dio
• Ponavljanje gradiva s prethodnih nastavnih satova.
2. Obrada
• Kao prvu aktivnost na ovom satu predlažemo rad na prvom odlomku u poglavlju Hrvatska nakon za-
vršetka rata (U/229) u kombinaciji s rješavanjem zadatka 1e u RB/79 (slijepa karta). Ovo gradivo treba
također omogućiti razmišljanje i raspravu o aktualnim odnosima Hrvatske s njezinim susjedstvom.
• Drugi dio sata bit će posvećen prilikama u Hrvatskoj nakon završetka rata. Predlažemo rad na Izvoru 2
(U/229) koji treba poslužiti kao polazišna točka za raspravu o tragovima koje je ostavio rat. To se može
povezati s radom na tekstu udžbenika (U/229-230).
247

• Zatim predlažemo razrednu diskusiju o aktualnim pitanjima današnje Hrvatske. U tjednu koji prethodi
ovom satu, učenici mogu pratiti u medijima što se događa i o kojim se temama raspravlja. Podlogu za
takvu raspravu pružaju i pitanja u rubrici Za razmišljanje… (U/230) koja se odnose na Europsku uniju.
3. Zaključni dio
• Predlažemo ponavljanje pomoću učeničkih odgovora na problemsko pitanje.
Postanak samostalne i suverene Hrvatske (ponavljanje)

• Predlažemo ponavljanje pomoću zadatka 3 u RB/80. Zadatak se može obaviti različitim oblicima samo-
stalnog rada učenika – individualnim, grupnim, radom u paru. Odabir povijesnih događaja može po-
služiti kao dobra osnova za učeničko objašnjavanje i argumentiranje svojeg odabira, pri čemu učenici
primjenjuju svoje znanje, utvrđuju gradivo te razvijaju vještine kritičkog mišljenja i usmenog izlaganja.
248

IV. PRILOZI
Prilog 1: Najvažnije odredbe hrvatskog Ustava od 22.12.1990.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravno-
pravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštovanje prava čo-
vjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski
višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka RH.
Slobodno je osnivanje političkih stranaka […] Nije dopušten rad političke stranke koja svojim pro-
gramom ili djelovanjem nasilno ugrožava demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili
teritorijalnu cjelovitost RH. Oružane snage RH štite njezin suverenitet i neovisnost i brane njenu terito-
rijalnu cjelovitost. Granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Sabora RH.
U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hr-
vatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo
pismo pod uvjetima propisanima zakonom. U RH ravnopravni su pripadnici svih naroda i manjina.
Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pismenog sudbenog i na zakonu utemeljenoga naloga.
Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode. Sa svakim se uhi-
ćenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo. Svatko tko se zakonito nalazi na
teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravište.
Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno
javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvoje-
ne od države. Biračko pravo, opće i jednako, imaju svi državljani RH s navršenih 18 godina.
Jamči se pravo vlasništva. Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su
pridonositi općem dobru […] Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja RH.
Svakomu se građaninu jamči pravo na zdravstvenu zaštitu. Jamči se pravo na štrajk. Jamči se slobo-
da znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Sabor RH je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Sabor RH se sastoji od
Zastupničkog doma i Županijskog doma. Predsjednik RH državni je poglavar. Predsjednik Republike
zastupa Republiku u zemlji i inozemstvu, brine se za poštivanje Ustava, osigurava opstojnost i je-
dinstvenost Republike i redovno djelovanje državne vlasti. Predsjednik Republike bira se na temelju
općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet
godina. Predsjednik Republike nitko ne može biti više od dva puta. Predsjednik Republike vrhovni je
zapovjednik oružanih snaga RH. Zastupnici se u domove Sabora RH biraju na vrijeme od četiri godi-
ne. Vlada RH obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom.
Ustav Republike Hrvatske, Zagreb, 1998.
249

Prilog 2: Promjene Ustava Republike Hrvatske
Prvom izmjenom Ustava Republike Hrvatske u studenom 2000. godine željeli su se postići sljedeći ciljevi:
• transformacija polupredsjedničkog u parlamentarni sustav;

• decentralizacija države zasnovana na reformi lokalne i područne samouprave;
• jačanje pravne države i vladavine prava;
• otvaranje mogućnosti kvalitetnije javne kontrolne vlasti te ostvarivanje neposredne demokracije od
strane građana.
Drugom izmjenom Ustava u ožujku 2001. godine obuhvaćena su dva bitna pitanja:
• ukidanje Županijskog doma;

• preciznije uređivanje ostvarivanja prava glasa građana.
Članak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnoprav-
nih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
[…]
Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda,

poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i
demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava.
[…]
Članak 6.
Osnivanje političkih stranaka je slobodno.

Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju
slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti
odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Unutrašnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima.
Članak 7.
Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu
cjelovitost.
Članak 8.
Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora.

[…]
Članak 12.
U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim je-
dinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično
ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.
[…]
250

Članak 15.
U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

[…]
Članak 24.
Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pismenog sudbenog i na zakonu utemeljenoga naloga.
Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode.
Članak 25.
Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.

[…]
Članak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati
boravište.
[…]
Članak 38.
Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.

[…]
Članak 40.
Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
Članak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.

[…]
Članak 45.
Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom.
[…]
Članak 48.
Jamči se pravo vlasništva. Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su
pridonositi općem dobru.
Članak 49.
Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

[…]
Članak 58.
Svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom.

[…]
Članak 60.
Jamči se pravo na štrajk.

[…]
251

Članak 68.
Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
[…]
Članak 70.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Članak 71.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se na temelju općeg i jednakog birač-
kog prava biraju neposredno tajnim glasovanjem.
Članak 72.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.
[…]
Članak 93.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.

Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Članak 94.
Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima
tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike.
[…]
Članak 99.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske.

[…]
Članak 107.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.
252

Prilog 3: Odluka o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine
donosi
ODLUKU
1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju
kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.
2. Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ,
3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime
bivše federacije – SFRJ,
4. Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju
načela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti,
održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose,
5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava
čovjeka i nacionalnih manjina, zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim
aktom Helsinške konferencije, dokumentima KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih inte-
gracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demo-
kratskim državama,
6. Republika Hrvatska nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na

ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju,
7. Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donošenja.
(Izvor: T. Macan, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb, 1999.)
253

11. HRVATSKA I SVIJET NA
PRAGU TREĆEG TISUĆLJEĆA
Što su svijetu na početku trećeg tisućljeća donijele promjene u 20. stoljeću?
Ova se tema veže uz prethodne teme te obuhvaća sadržaje koji se odnose na svijet i Hrvatsku. Donosi
ključna znanstvena i tehnološka dostignuća u poslijeratnom svijetu te govori o njihovu utjecaju na gos-
podarski razvoj i svakodnevni život ljudi. Učenici trebaju uočiti ubrzani razvoj znanosti i tehnologije, kao
i pozitivne i negativne strane tih dostignuća. Također, jedna nastavna jedinica posvećena je nastanku i
razvoju Europske unije.
Ponuđeni sadržaji i različita dostignuća koja se ovdje spominju omogućuju korelaciju s gotovo svim predme-
tima, odabir u skladu s učeničkim interesima te mogućnost grupnog i samostalnog učeničkog istraživanja.
Problemsko pitanje u ovoj temi upućuje učenike na primjenu i povezivanje znanja stečenog tijekom cijele
školske godine te na razmišljanje o životu u suvremenom svijetu.
Predlažemo izvedbeni plan ove teme u četiri nastavna sata: jedan sat o stvaranju ujedinjene Europe, dva
sata o suvremenom svijetu i jedan sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva. Satovi posvećeni suvremenom
svijetu uključuju primljene učeničke prezentacije samostalnih radova. Za uspješnu provedbu ovakvog plana
potrebno je učenicima unaprijed podijeliti zadatke i ostaviti im dovoljno vremena za njihovu realizaciju.

• Znati u osnovnim crtama objasniti što je Europska unija.

• Znati nabrojati neka najvažnija znanstvena, tehnička i kulturna dostignuća.
• Iznositi svoje mišljenje o problemima suvremenog svijeta.
• Sudjelovati u planiranju, izvođenju i prezentaciji projekta.
• Preuzeti odgovornost za svoj dio zadatka unutar skupine, ustrajati u radu i ne odustati odmah ako nisu
došli do očekivanih rezultata.
• Uvažavati različite stavove u diskusiji.
• Učiti kako procjenjivati svoje znanje i znanje drugih učenika.
• Znati kronološki poredati najvažnije događaje vezane uz nastanak Europske unije te pomoću karte
pratiti njezin razvoj.
• Objasniti ključne pojmove prema nastavnom planu i programu.
• Procjenjivati značaj pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji te argumentirano iznose svoje mišljenje.
• Svojim riječima objasniti pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog, tehnološkog i kulturnog razvoja na
život ljudi te probleme suvremenog svijeta.
254

• Učiti kako formulirati cilj istraživačkog rada, planirati rad te kasnije prosuditi je li planiranje bilo uspješno.
• Učiti kako prezentirati ishod svojeg rada.
• Evaluacijom učeničkih radova razvijati sposobnost vrednovanja i samovrednovanja.
• Izrađivati pregled gradiva 8. razreda.
• Surađivati s drugim učenicima, raspravljati o problemima i doći do zajedničkog rješenja.
• Samostalnim radom razvijati samopouzdanje.
• Uživati u učenju novog i razvijati interes za predmet.
• Znati kako formulirati cilj istraživačkog rada, samostalno planirati rad te kasnije prosuditi je li planiranje
bilo uspješno.
• Pronalaziti i upotrebljavati relevantne informacije.
• Uspješno prezentirati ishod svojeg rata.
255

II. IZVEDBENI PLAN
256
11. HRVATSKA I SVIJET NA PRAGU TREĆEG TISUĆLJEĆA
Nastavna

Nastavna sredstva
Mjesto (zadaci nastave) gije, metode i
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Stvarane Učenici: U/232-235 – tekst, Hrvatski jezik –

ujedinjene • znaju kronološki poredati najvažnije događaje (Schumanova Rad na tekstu U/232-235 – Frontalni rad slike, ilustrativni jezično
Europe deklaracija, Europska zajednica, Europska unija) pronalaziti i definirati ključne materijal
• znaju definirati osnovne pojmove poput europske inte- pojmove, uočavati ključne Metode usmenog Geografija
Obrada gracije, euro godine, analizirati slikovni izlaganja, razgovora, Karta Europska – Hrvatska i Europ-
• znaju pomoću karte pratiti razvoj Europske unije materijal i pisane izvore. čitanja i rada na tekstu, unija, U/234 i RB/81 ska unija (12.
Učionica • radom na slikovnim i pisanim povijesnim izvorima razvijaju demonstracije pisanja tema)
analitičke i interpretativne vještine Rad na kartama u U/234 i RB/81
• procjenjuju značaj pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji te RB/81– snalaženje na karti Odgoj i obrazo-
argumentirano iznose svoje mišljenje Prilozi vanje za ljudska
• povezuju znanja o razdoblju koje proučavaju sa sadašnjošću Debata o Hrvatskoj i Europskoj prava i demokrat-
uniji sko građanstvo
2. i 3. Suvre- Učenici: Učeničke prezentacije projekata Frontalni rad – učenička U/236-241 – tekst, Svi predmeti
meni svijet • znaju svojim riječima objasniti najvažnije pojmove izlaganja izvori, slikovni materijal koji koreliraju
• razumiju pozitivne i negativne utjecaje znanstve-nog, sa sadržajima
Obrada tehnološkog i kulturnog razvoja na život ljudi Grupni rad – evaluacija RB/82-83 učeničkih pro-
• znaju formulirati cilj istraživačkog rada, planirati rad i kasnije radova jekata
Učionica prosuditi je li planiranje bilo uspješno, pronaći i upotrebljavati Materijali koji su dio
relevantne informacije te prezentirati ishod svojeg rada učeničkih prezentacija
• evaluacijom učeničkih radova razvijaju sposobnost vredno- Metode usmenog izla-
vanja i samovrednovanja ganja, demonstracije,
• preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti unutar razgovora, pisanja
grupe, rade s drugim učenicima i dolaze do zajedničkog
rješenja
3.8.2007 17:38:05
Nastavna
Nastavna sredstva
Mjesto (zadaci nastave) gije, metode i
poučavanja)
izvođenja postupci
nastave

1 2 3 4 5 6 7 8
4. Hrvatska Učenici: Rasprava o odgovoru na prob- Frontalni i samos- Tablica sa znanstvenim i Hrvatski jezik –
i svijet • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemsko pitanje i lemsko pitanje talni rad (individualni/ tehničkim dostignućima jezično izražavanje
na pragu rješavajući zadatke u udžbeniku grupni)
trećeg • razvijaju sposobnost usmenog izražavanja Odgovori na pitanja u udžbeniku
tisućljeća • uvažavaju različite stavove u diskusiji Metoda razgovora,
• razvijaju interes za predmet i razdoblje Rad na tablici (vidjeti Prilog) pisanja, demonstracije
Ponavljanje
Učionica
5. Ponavlja- Učenici: Odgovori na problemska pitanja Frontalni rad RB/84-85

nje gradiva • primjenjuju svoje znanje odgovarajući na problemska pitanja
8. razreda • izgrađuju pregled gradiva 8. razreda Rasprava Metoda razgovora,
• razvijaju vještine kritičkog mišljenja pisanja, čitanja i rada
Ponavljanje na tekstu
Učionica
6. Zaključi- Učenici: Frontalni rad

vanje ocjena • uče procjenjivati svoje znanje i znanje drugih učenika
Metoda razgovora
Zaključivanje
Učionica
257
3.8.2007 17:38:05
Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (uvodna stranica)
U uvodnom dijelu prvog sata učenici se mogu upoznati sa sadržajima teme pomoću uvodne stranice u
U/231 (sadržaji, pojmovi, kronologija). Pomoću slike i sljedećeg teksta treba potaknuti razgovor o pro-
blemskom pitanju:
HRVATSKA I SVIJET NA PRAGU TREĆEG TISUĆLJEĆA

Što su svijetu na pragu trećeg tisućljeća donijele promjene u 20. stoljeću?
Na samom smo kraju proučavanja povijesti u osnovnoj školi. Posve smo se približili suvremenosti. U
ovoj temi upoznat ćeš neke procese koji su započeli u prošlosti, ali uvelike utječu na današnji svijet.
Pritom ćeš:
• Upoznati Europsku uniju, zajednicu u koju bi Hrvatska trebala ući u sljedećih nekoliko godina.
• Na odabranim primjerima upoznati znanstveni i tehnološki razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća.
• Upoznati obilježja i probleme u razvoju suvremenog svijeta.
• Primijeniti svoja znanja stečena u prethodnim temama.
Stvaranje ujedinjene Europe

Fokus: Stvaranje i značaj Europske unije.
Ključni pojmovi: Europska unija
Ostali pojmovi: integracija, Europska zajednica, Rimski ugovori, euro
Ključne godine: 1958., 1993.
2. Materijali koji se mogu upotrijebiti u ovoj nastavnoj jedinici

Udžbenik
• U/232-235
Karte
• Europska unija (U/234)
• Proslava u Bruxellesu prilikom primanja 10 europskih zemalja 2004. godine u Europsku uniju. (U/232)
• Plakat za Marshallov plan. (U/233)
• Zastava Europske unije. (U/234)
• Europski parlament u Strasbourgu. (U/235)
Izvori
• Izvor 1: Dva teksta o počecima europskih integracija – W. Churchill i Schumanova deklaracija (U/233)
258

• RB/81
Prilozi:
• Ključni datumi u povijesti europskog ujedinjenja (Prilog)
• Rječnik europskih integracija (Prilog)

Ova se nastavna jedinica može obraditi u jednom nastavnom satu. Gradivo se može izložiti frontalni radom.

1. Uvodni dio
• Motivacijski uvod: Razgovor o slici u U/232. Slika s proslave velikog proširenja Europske unije 2004.
godine u Bruxellesu treba potaknuti učenike na raspravu o tome kako je kraj Hladnog rata utjecao na
ujedinjavanje Europe (mogu se prisjetiti blokovske podjele u vrijeme Hladnog rata), mogu uočiti da su
u EU ušle neke bivše komunističke zemlje koje su hrvatski susjedi ili su s Hrvatskom dijelile zajedničku
državu (npr. Slovenija), mogu reći što znaju o hrvatskom putu u EU (povezivanje već postojećeg uče-
ničkog znanja s onim što će se učiti na satu), itd.
• Alternativno: Razgovor o pitanju koje se navodi na početku teksta u U/232. Riječ je o rečenici iz knjige
N. Daviesa, Europe – A History, objavljene 1997. godine. Stoga učenici mogu razmatrati tu rečenicu u
kontekstu u kojem je nastala (nakon okončanja Hladnog rata i pada Berlinskog zida i prije pridruženja
bivših komunističkih država).
2. Obrada gradiva
• U ovom dijelu sata predlažemo da se frontalnim radom i uporabom materijala u udžbeniku utvrde naj-
važnije činjenice o europskim integracijama. Treba utvrditi sljedeće:
• Prilike u Europi nakon Drugog svjetskog rata te utjecaj Marshallova plana na poslijeratno
povezivanje Europe. Povezati sa slikom u U/233.
• Početke europskih integracija treba obraditi pomoću tekstova u Izvora 1, a za analizu će
poslužiti pitanja ispod izvora. Učenici trebaju uočiti ulogu J. Moneta i R. Schumana.
• Zatim trebaju uočiti ključne godine u stvaranju Europske zajednice i njezinom pretvaranju
u Europsku uniju (1951., 1957., 1958., 1991., 1993.) te pomoću karte u U/234 proučiti nje-
zino širenje do sredine 1990-ih. Može se spomenuti i Vijeće Europe kao još jedna važna
integracijska organizacija.
• Učenici će se prisjetiti koje je promjene donio Europi slom komunizma i kraj Hladnog rata
te će pomoću karte uočiti koje su bivše članice Istočnog bloka danas članicama Europske
unije.
• Učenici se pomoću teksta u U/235 i ilustrativnog materijala u U/234-235 mogu uputiti u
najvažnija tijela EU. Upućujemo da se ispod slike na kojoj je prikazana zastava EU nalazi
tekst koji objašnjava njezino značenje te govori o himni EU i Danu Europe.
• Konačno, učenike bi trebalo potaknuti da uoče rasprave koje se trenutačno vode o buduć-
nosti EU (U/235)
259

3. Razredna diskusija
• U drugom dijelu sata predlažemo razrednu diskusiju o tome što ulazak u EU znači za Hrvatsku. U
Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama koje su podnijele zahtjev Europskoj uniji, raspravlja se o pitanjima
koja iz toga proizlaze. Primjerice, učenici mogu raspraviti o sljedećim pitanjima: Koje su koristi za hrvat-
ske građane od pristupa EU i kako Hrvatska može pridonijeti europskoj zajednici? Što će se promijeniti
za Hrvatsku nakon ulaska u EU? Kako će se članstvo u EU odraziti na hrvatsko gospodarstvo? Hoće
li se ulaskom u EU poboljšati životni standard? Što će se dogoditi s hrvatskim suverenitetom i nacio-
nalnim identitetom u nadnacionalnoj zajednici kao što je EU? Itd. Učenike možemo uputiti da se pri-
preme za ovu raspravu tako što će proučiti web stranice i materijale koje je o Europskoj uniji pripremilo
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, primjerice Dan Europe, 100 pitanja o europskim
integracijama, Hrvatska na putu u Europsku uniju: od kandidature do članstva, Učimo o Europskoj uniji.

• Predlažemo rad na pitanjima u U/235 (Ukratko i Za razmišljanje)
Suvremeni svijet
Fokus: Razvoj znanosti i tehnike. Politički i gospodarski problemi suvremenog svijeta.
Ključni pojmovi: ljudska prava, genetika, kloniranje, računala, kibernetika
Ostali pojmovi: rakete i sateliti, internet, ekologija, globalizacija, terorizam

Udžbenik
• U/236-241
Ilustrativni materijali:
• Prosvjednici nastoje spriječiti rušenje drveća. (U/230)
• Posada Apolla 11 na Mjesecu 1969. (U/236)
• J. Gagarin i V. Tereškova s N. Hruščovom. (U/237)
• Škotski znanstvenik dr. Ian Wilmot s kloniranom ovcom Dolly. (U/237)
• Upotreba satelita u komunikaciji. (U/238)
• Računalo (U/238)
• Utjecaj suvremenih medija na život ljudi: mještani sela u Nigeriji gledaju televiziju. (U/238)
• Teroristički napad na World Trade Center. (U/239)
• Brod Rainbow Warrior organizacije Greenpeace potopljen u akciji francuske obavještajne službe. (U/240)
• Krčenje i paljenje tropskih šuma. (241)
Izvori
• Izvor 1: Ulomak iz knjige Arthura C. Clarkea 3001: Završna odiseja (U/239)
• Izvor 2: Konvencija o pravima djeteta (U/240)


• RB/82 –83
260

1. Priprema rada
• Predlažemo da se rad na ova dva sata planira u obliku projektnog rada, prema sličnom obrascu kao u
5. temi Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća. Učenici će pripremiti jednu od predloženih ili nekih
drugih tema koju će odabrati u dogovoru s nastavnikom/nastavnicom. Također će pripremiti prezenta-
ciju svojeg rada. Tijekom rada savjetovat će se s nastavnikom/nastavnicom te s ostalim predmetnim
nastavnicima. Kako bi zadržao/ zadržala kontrolu nad učeničkim radom, nastavnik/nastavnica može
zadati određene rokove za realizaciju pojedinih manjih etapa projekta (npr. datume do kojih učenici
trebaju izraditi plan, povremeno izvještavati o svojem napretku i sl.).
Predlažemo sljedeće teme za učeničke radove:
• Nobelova nagrada u drugoj polovici 20. stoljeća

• Najvažnija znanstvena otkrića u drugoj polovici 20. stoljeća (fizika, kemija, biologija)
• Utjecaj medicine na svakodnevni život ljudi u drugoj polovici 20. stoljeća
• Istraživanja svemira i najvažnija astronomska otkrića (Višnjan!)
• Istaknuti hrvatski znanstvenici
• Popularna kultura u drugoj polovici 20. stoljeća (glazba, film, moda, sport i drugo). Učenici se mogu
osvrnuti na sastavnice popularne kulture u cijelosti ili odabrati jedno od navedenih područja.
• Olimpijske igre i Hladni rat
• Razvoj računala
• Ekološki problemi suvremenog svijeta
• Ekološke organizacije
• Problemi suvremenog svijeta – učenici mogu obraditi neki od njih i napisati rad.
• Globalizacija i antiglobalistički pokreti
• Terorizam
• Koje je promjene svijetu donio teroristički napad u New Yorku 11.9.2001. godine?
• Prava djece
• Itd.
Uporaba usmene povijesti:

Učenici mogu napraviti intervju s tri generacije svoje obitelji (djedovi i bake, roditelji, starija braća i sestre)
o njihovu svakodnevnom životu (odnosi u obitelji, posao, način zabave, odijevanje, glazba, itd.). Zadatak
im je uočiti promjene koje su se događale u svakodnevnom životu obitelji tijekom nekoliko desetljeća.
• Svoje radove učenici trebaju oblikovati prema obrascima koji su ponuđeni u RB/82-83. No, oni se
mogu prezentirati u obliku plakata, PowerPoint prezentacije, video-uratka i slično. Bitno je da sadržava-
ju iste elemente koje imaju obrasci u RB. Kao što smo to spomenuli u 5. temi, njihova je svrha razvijanje
raznovrsnih učeničkih vještina.
261

2. Prezentacija učeničkih radova
• Tijekom dva sata učenici će prezentirati svoje radove. Ako su radili u skupini, treba zatražiti da u pre-
zentaciji sudjeluje što veći broj članova skupine. Za svoj će rad učenici biti adekvatno ocijenjeni.
Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (ponavljanje)

• Odgovor na problemsko pitanje. U zaključnom dijelu sata učenici trebaju ponovno razmisliti kako gra-
divo ove školske godine pridonosi odgovoru na problemsko pitanje.
• Zadaci u Ukratko i Za razmišljanje…, U/229 i 241.
• Rad na tablici u Prilogu:
1. Izdvoji deset dostignuća u prvoj i deset dostignuća u drugoj polovici 20. stoljeća koja smatraš najvaž-
nijima. Usporedi svoj odabir s odabirom ostalih učenika u razredu.
2. Izdvoji izume kojima se koristiš u svakodnevnom životu.
Ponavljanje gradiva VIII. razreda

Predlažemo ponavljanje pomoću zadataka u RB/84-85. Pomoću problemskih pitanja iz svake od 11 tema
učenici se trebaju prisjetiti ključnih momenata u gradivu VIII. razreda. U rješavanju zadatka trebaju im
pomoći uvodne stranice na početku svake teme s popisom sadržaja, pojmova i godina. No, prvenstveni
je cilj ovog zadatka uputiti učenike na razmišljanje o gradivu koje su proučavali, dok u za to predviđene
okvire mogu pribilježiti svoja zapažanja.
262

IV. PRILOZI
Prilog 1: Najvažnija znanstvena i tehnička dostignuća u drugoj polovici 20. stoljeća
Godina Otkrića i izumi

1945. Prve eksplozije atomskih bombi.
1946. Na Pensilvanijskom sveučilištu u SAD-u napravljeno prvo elektroničko računalo s kodnim imenom ENIAC.
1947. Otkrivanje principa rada tranzistora.

Američki kemičar Willard Libby i njegovi suradnici usavršavaju postupak utvrđivanja starosti materijala metodom radiokarbonskog
datiranja.
Otkriven princip holografije na temelju kojeg je izgrađen prvi fotokopirni aparat u SAD-u.
Američki pilot Chuck Yeager izveo prvi nadzvučni let.
1948. Utemeljena kibernetika kao znanost.

Na kalifornijskom brdu Mount Palomar pušten u pogon dotad najveći teleskop na svijetu sa zrcalom promjera 5 metara.
1950. Prvi kompjuter za poslovnu uporabu.
1952. Amerikanci testiraju prvu vodikovu bombu na atolu Eniwetk u otočju Marshall
1953. Sanger ustanovljava strukturu inzulina.

Watson i Crick objavljuju model nukleinske kiseline DNK.
1954. Na otoku Bikini Amerikanci testiraju drugu vodikovu bombu. Ozračeni japanski ribari koji su se nalazili u blizini.
Prva uspješna transplantacija bubrega.
U SAD izgrađena prva atomska podmornica.
Prvi TV prijamnici u boji.
1955. Amerikanac Jonas Salk izumio cjepivo protiv dječje paralize.
1957. Prvi umjetni Zemljin satelit.

SSSR lansirao prvi umjetni satelit – Sputnjik I (4. 10). Nešto kasnije (3. 11.) Sputnjik 2 nosi prvog svemirskog putnka – psića Lajku.
Engleski istraživač Alick Isaacs otkriva interferon, tvar kojom se tijelo brani od virusnih infekcija. Istodobno drugi znanstvenici otkrivaju
kako funkcionira imunološki sustav.
Američki liječnik Clarence Lillehei izumio prvi pacemaker.
1958. Prva primjena ultrazvuka za pregledavanje bolesnika.

Utemeljena National Aeronautics and Space Administration - NASA.
1960. Konstruiran prvi laserski uređaj.

Otkriveni kvazari.
Engleski kirurg J. Charnley ugrađuje prvi umjetni kuk.
1961. Pušten u rad prvi industrijski robot.

Prvi čovjekov let u svemir – Jurij Gagarin (Vostok 1).
1963. Valentina Terješkova – prva žena u svemiru (Vostok 6).
1964. Amerikanac Murray Gell-Man razvija teoriju da su protoni i neutroni složeni od četiriju još manjih čestica – kvarkova.
1965. Aleksej Leonov prvi je astronaut koji izlazi u svemirski prostor (10 minuta).
1967. Prvi puta presađeno srce (C. Barnard).

Engleskinja Jocelyn Bell otkriva prvi pulsar.
1969. Prvo spuštanje na Mjesec (20. 7.) – Apollo 11 (Armstrong, Collins, Aldrin).
1971. Prvi mikroprocesor (Intel).

Astronomi u svemiru otkrivaju crne rupe.
1972. Američka sonda Pioneer 10 prolazi kraj Jupitera, noseći u svemir ploču s ugraviranim simbolima ljudske civilizacije.
U medicinu se uvodi kompjuterizirana tomografija (CT).
1973. SAD lansira prvi svemirski laboratorij – Skylab.
1974. Francuski i američki paleontolozi otkrivaju kostur pračovjeka koji je živio prije tri milijuna godina. Nazvan je Lucy, po pjesmi grupe The
Beatles “Lucy in the Sky with Diamonds”.
1975. Spajanje svemirskih letjelica Apollo i Sojuz, kao simbol sovjetsko-američkog približavanja.
263

1976. Prvi komercijalni let francusko-britanskog Concordea.
1977. Konstruirano osobno računalo.

Voyager 2 kreće prema Jupiteru, Saturnu, Uranu i Neptunu
Poletjela svemirska letjelica Shuttle, sagrađena za više letova.
1978. Rođeno prvo dijete “iz epruvete” (oplodnja “in vitro”).
1979. Američki fizičar Walter Alvarez iznosi teoriju da je dinosaure prije 65 milijuna godina istrijebio divovski meteorit.
1982. Pacijentu prvi puta usađeno umjetno srce.
1983. Znanstvenici otkrili virus HIV-a, uzročnika nove bolesti – AIDS-a.
1984. Apple Macintosh uvodi miša.
1985. Znanstvenici otkrili ozonsku rupu iznad Antarktika.
1988. Engleski fizičar Stephen Hawking objavljuje Kratku povijest vremena.
1990. U orbitu lansiran svemirski teleskop Hubble.
1995. Veliki pomaci u tehnologiji PC-a: nova generacija procesora Pentium te novi Microsoftov program Windows 95.
1996. Istraživači NASA-e objavili da su na meteoritima s Marsa pronašli fosilizirane ostatke života stare 4 milijarde godina.
1997. Uspješno provedeno kloniranje (ovca Dolly).
2000. Završena prva faza projekta mapiranja gena Ljudski genom.
Izvori:
Velika ilustrirana povijest svijeta, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.-1979., svezak 16-18
Ivo Goldstein, Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet, Novi Liber, Zagreb, 1996.
Eirik Newth, Lov na istinu, Zagreb Sysprint, 2001.
The Illustrated History of the 20th Century
Cyril Lesle Beeching, A Dictionary of Dates, Oxford University Press, 1993.
264

Prilog 2: Ključni datumi u povijesti europskog ujedinjenja
Datum Događaj
1950. Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, u svom govoru koji je inspiriran zamislima Jean Monneta predstavlja
9. svibnja plan prema kojemu treba ujediniti proizvodnju ugljena i čelika Francuske i SR Njemačke u organizaciju otvorenu za članstvo i
drugim europskim zemljama.
1951. Šest zemalja (Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemačka i Francuska) potpisuju u Parizu ugovor o osnivanju Europske
18. travnja
zajednice za ugljen i čelik.
1955. Na konferenciji u Messini ministri vanjskih poslova šest zemalja donose odluku o novoj fazi ujedinjenja osnutkom Europske
1. i 2. lipnja
ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.
1957. 25. ožujka U Rimu su potpisani ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom).
1958. 1. siječnja Rimski ugovori stupaju na snagu. Komisija EEZ i Komisija Euratoma počele su s radom u Bruxellesu.
1960. 4. siječnja Na inicijativu Velike Britanije osnovano je Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA).
1962. 30. srpnja Uvodi se zajednička agrarna politika.
1963. Na konferenciji za tisak predsjednik Francuske general Charles de Gaulle izjavio je da će Francuska odbiti pristup Velike
14. siječnja
Britanije Europskoj ekonomskoj zajednici.
1965. Potpisan je ugovor o spajanju izvršnih tijela triju zajednica (Europska zajednica za ugljen i čelik, Europska ekonomska zajednica
8. travnja i Europska zajednica za atomsku energiju) i o postavljanju zajedničkog vijeća i zajedničke komisije. Ugovor stupa na snagu 1.
srpnja 1967. godine.
1966. Francuska iznova sudjeluje u zasjedanjima Vijeća ministara, ali zauzvrat traži da u Vijeću ministara bude zadržano jednoglasno
29. siječnja
odlučivanje kada je riječ o “vitalnim interesima”.
1968. Osamnaest mjeseci prije nego što je bilo planirano, ukinute su unutarnje carine za industrijske proizvode; uvodi se zajednička
1. srpnja
carinska tarifa.
1970. U Luksemburgu je potpisan ugovor o progresivnom financiranju Zajednice iz zajedničkog proračuna. Ugovorom su Europskom
22. travnja
parlamentu ovlasti proširene na budžet.
1972. U Bruxellesu je potpisan ugovor o pristupanju novih članica Europskoj ekonomskoj zajednici: Danske, Velike Britanije, Norveške
22. siječnja
i Irske.
Šestorica uvode europski monetarni sustav (tzv. “monetarnu zmiju”). Maksimalna nestabilnost valutnih tečajeva ne smije biti
24. travnja
više od plus/minus 2,25%.
1973. Danska, Irska i Velika Britanija pristupile su Europskoj ekonomskoj zajednici. U Norveškoj je proveden referendum na kojem su
1. siječnja
se građani izjasnili protiv pristupanja Zajednici.
1974. Na sastanku na vrhu u Parizu devet čelnika država, odnosno vlada, odlučuju da se Europsko vijeće (summit) sastaje tri puta
9. i 10. pros-
godišnje. Donesena je i odluka o neposrednim izborima za Europski parlament i o osnutku Europskog fonda za regionalni
inca
razvoj.
1978. Na sastanku u Bremenu Francuska i SR Njemačka predlažu stvaranje europskog monetarnog sustava koji bi trebao zamijeniti
6. i 7. srpnja
tzv. “monetarnu zmiju”.
1979. 13. ožujka Europski monetarni sustav stupa na snagu.
28. svibnja Potpisan je ugovor o pristupanju Grčke Europskoj zajednici.
7.-10. lipnja Prvi su put u devet država članica na općim i tajnim izborima birani poslanici Europskog parlamenta (410 poslanika).
1981. 1. siječnja Grčka je pristupila Zajednici.
1984. Vijeće ministara prihvatilo je program “Esprit” – program strategije europskog istraživanja i razvoja na području informatičke
28. veljače
tehnologije.
1986. 1. siječnja Španjolska i Portugal službeno su pristupili Europskoj zajednici.
17. i 18. U Luksemburgu potpisan Jedinstveni europski akt kojim je izvršena revizija Rimskih ugovora. Aktom je donesena i odluka o
veljače poticanju europskog ujedinjenja.
1987. 14. travnja Turska je zatražila članstvo u Europskoj zajednici.
1. srpnja Na snagu stupa Jedinstveni europski akt.
1989. 17. srpnja Austrija je zatražila članstvo u Europskoj zajednici.
265

1990. 29. svibnja Potpisani su ugovori o osnivanju Europske banke za obnovu i razvitak.
19. lipnja Potpisan je sporazum iz Schengena.
4. i 16.
Malta i Cipar zatražili su članstvo u Zajednici.
srpnja
1991. 1. srpnja Švedska zatražila članstvo u Zajednici.
1992. 7. veljače U Maastrichtu je potpisan ugovor o Europskoj uniji.
18. ožujka Finska je zatražila članstvo u Uniji.
25. ožujka Norveška je zatražila članstvo u Uniji.
2. svibnja U Portu je potpisan ugovor o zajedničkom europskom ekonomskom prostoru.
1993. 1. siječnja Stupaju na snagu odredbe Bijele knjige o jedinstvenom tržištu.
1. studenog Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu.
1994. 1. travnja Mađarska zatražila članstvo u Uniji.
8. travnja Poljska zatražila članstvo u Uniji.
24. i 25 Austrija, Finska, Norveška i Švedska potpisuju ugovore o pristupanju Uniji. Nakon provedenog referenduma, Finska i Švedska
lipnja su prihvatile, a Norveška je odbila članstvo u EU-u.
1995. 1. siječnja Austrija, Finska i Švedska postaju punopravne članice EU-a.
26. ožujka Na snagu stupa Sporazum iz Schengena.
22. lipnja Rumunjska zatražila članstvo u EU-u.
27. lipnja Slovačka zatražila članstvo u EU-u.
27. listo-
Litva zatražila članstvo u EU-u.
pada
24. stude-
Estonija zatražila članstvo u EU-u.
nog
8. prosinca Letonija zatražila članstvo u EU-u.
14. prosinca Bugarska zatražila članstvo u EU-u.
1996. 16. siječnja Slovenija zatražila članstvo u EU-u.
17. siječnja Češka zatražila članstvo u EU-u.
1997. 16. srpnja Agenda 2000 predstavljena Europskom parlamentu.
“Konsolidirani” ugovor potpisan u Amsterdamu. Amsterdamski ugovor značio je završetak procesa koji je započeo Rimskim
2. listopada
ugovorima iz 1957., a nastavio se Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. i Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. godine.
1998. Počeo je proces pristupanja 10 država Srednje i Istočne Europe i Cipra Europskoj uniji. Bilateralne međuvladine konferencije
30. ožujka
održane su sa Ciprom, Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom Republikom i Slovenijom.
1. do 3. Zasjedanje ministara financija država članica i Europskog vijeća. Donesena je odluka da zemlje članice Unije uđu u treću fazu
svibnja europske monetarne unije. Stvaranje eura.
2001. 26. veljače Potpisan Ugovor iz Nice.
Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije. Sporazum stupa na snagu
14. svibnja nakon potvrđivanja u Hrvatskom saboru, u parlamentima zemalja članica Europske unije i u Europskom parlamentu. Postupak
potvrđivanja uobičajeno traje od 18 do 24 mjeseca.
2002. 1. siječnja U optjecaj ulaze novčanice i kovanice eura.
1. srpnja Iz optjecaja se povlače nacionalne valute.
(Izvor: Europska unija u 10 lekcija, serija Europska dokumentacija, 1998.)
266

Prilog 3: Rječnik europskih integracija
Agenda 2000 Europska komisija predstavila je u srpnju 1997. Agendu 2000 temeljem koje su vlade zema-
lja članica krenule u opsežnu reviziju strukturalne politike i zajedničke agrarne politike.
Amsterdamski ugovor potpisan je 2. listopada 1997. godine. Primjenjujući klauzulu o mogućnosti izmjene u
Ugovoru iz Maastrichta, zemlje članice potpisale su ovaj novi ugovor kojim prihvaćaju i učvršćuju politi-
ku i nadležnosti Europske unije, posebice u suradnji na pravosudnom polju, slobodnom kretanju osoba
te na polju vanjske politike i zdravstva. Pravno, Ugovor iz Amsterdama sadrži neke dodatke ugovora o
EU-u i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore nego ravnopravno ulazi u pravne spise Unije.
Bijela knjiga vrsta je dokumenta Europske komisije koji sadrži prijedloge budućih akcija Zajednice u po-
jedinom području. Ponekad Bijela knjiga slijedi Zelenu knjigu koju Komisija izdaje kako bi počela
proces konzultacije o nekom pitanju na europskoj razini.
Carinska unija je takav oblik udruživanja zemalja pri kojem zemlje u Uniji sporazumno ukidaju carine u
međusobnoj razmjeni te uvode zajedničke carine na uvoz proizvoda iz trećih zemalja. Carinska unija
bila je glavno gospodarsko uporište Ugovora o osnivanju EEZ-a iz 1957. godine.
CEFTA (Srednjoeuropska zona slobodne trgovine), sporazum koji su u prosincu 1992. potpisale Čehoslo-
vačka, Mađarska i Poljska, u siječnju 1996. Slovenija i u srpnju 1997. Rumunjska.
Ekonomska i monetarna unija (EMU) proces je kojim zemlje članice EU-a usklađuju svoje ekonomske
i monetarne politike s krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute – eura. Proces stvaranja EMU-a
odvijao se u tri faze. U prvoj fazi (1990.-1993.) cilj je bio osigurati slobodno kretanje kapitala i ostva-
riti koordinaciju ekonomske politike i užu suradnju između središnjih banaka. U drugoj fazi (1994.-
1998.) cilj je bio približavanje ekonomskih i monetarnih politika zemalja članica. Cilj treće faze (od
siječnja 1999. godine) bilo je osnivanje Europske središnje banke, utvrđivanje tečaja i uvođenje
jedinstvene valute.
Euro je jedinstvena valuta koju je 1. siječnja 1999. godine prihvatilo 11 zemalja članica EU-a (Austrija, Bel-
gija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska)
s krajnjim ciljem potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo
ostajanja izvan “euro zone”, a Grčka i Švedska nisu u početku zadovoljile kriterije. Uvođenje eura
kao jedinstvene valute u EU-u treća je faza EMU-a.
Europska komisija jedna je od pet temeljnih institucija EU-a (Europski parlament, Sud Europske zajednice,
Europsko vijeće, Vijeće EU/Vijeće ministara. Ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole.
Osigurava provedbu osnivačkih ugovora i utjelovljuje interese Zajednice. Komisija je sastavljena od
20 članova (po dva iz Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Velike Britanije te po jedan član iz
ostalih zemalja) koje sporazumno dogovaraju zemlje članice a potvrđuje Europski parlament kojem
je komisija odgovorna. Mandat članova komisije traje 5 godina.
Europska unija proces je suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine. Nakon gotovo 50 godina i
četiri procesa proširenja (1973., 1983., 1986., 1995.) EU danas broji 15 zemalja članica te se pripre-
ma za peti val proširenja – primanja u punopravno članstvo baltičkih zemalja te zemalja Srednje i
Južne Europe. Pojam “Europska unija” uveden je Ugovorom o Europskoj uniji iz Maastrichta 1993.
godine.
Europska zajednica izraz je koji je bio u neslužbenoj uporabi do pregovora o Europskoj uniji za tri zajed-
nice utemeljene ugovorima u Parizu i Rimu (Europska zajednica za ugljen i čelik, Europska ekonom-
ska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju).
Europski parlament predstavničko je tijelo 370 milijuna stanovnika Europske unije. Zastupnici u Parla-
mentu biraju se izravnim glasanjem još od 1979. godine, a broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj
zemlji članici razmjeran je udjelu stanovnika te zemlje u ukupnom broju stanovnika EU-a. Njegove su
ovlasti su sljedeće: razmatranje prijedloga Komisije, sudjelovanje u donošenju propisa postupkom
suodlučivanja s Vijećem Europske unije, imenovanje i razrješavanje članova Komisije, imenovanje
i razrješenje članova Komisije, pravo upita vezanih za rad Komisije i Vijeća Europske unije, podjela
ovlasti u donošenju godišnjeg proračuna i nadziranje njegove primjene.
267

Europski sporazumi poseban su oblik sporazuma o pridruživanju između Europske unije i pojedinih zemalja
Srednje i Istočne Europe te baltičkih zemalja. Osnovni cilj sporazuma jest priprema pridruženih zema-
lja za priključivanje EU-u. Temelji se na načelima poštivanja ljudskih prava, demokracije, pravne države
i tržišnoga gospodarstva. Europski sporazumi sklopljeni su s deset zemalja: Bugarskom, Češkom,
Estonijom, Mađarskom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom. Europski
sporazum stupa na snagu nakon što potpisani sporazum ratificiraju svaka zemlja članica EU, Europski
parlament i odgovarajuća institucija zemlje kandidata predviđena ustavom te zemlje.
Europsko vijeće pojam je koji je nastao u praksi i koji je potom utemeljen Jedinstvenim europskim aktom
iz 1986. godine. Čelnici država ili vlada zemalja EU-a sastaju se najmanje dva puta u godini zajedno
s predsjednikom Europske komisije kako bi raspravljali o pitanjima bitnim za EU.
Jedinstveno tržište pojmovni je okvir za ujedinjenje ekonomskog područja u EU-u putem ostvarenja tzv.
četiriju sloboda – slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala bez unutarnjih granica. Počelo je
funkcionirati početkom 1993. godine. Danas se više rabi pojam unutarnje tržište.
Kriteriji iz Kopenhagena. Na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine čelnici država
članica EU-a složili su se da će primiti u članstvo EU pridružene zemlje članice iz Srednje i Istočne
Europe koje izraze želju za tim. Te će zemlje postati punopravne članice kad ispune sljedeće eko-
nomske i političke kriterije: (1) stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu državu,
poštivanje ljudskih prava i manjina, (2) postojanje djelotvornog tržišnoga gospodarstva, (3) sposob-
nost tvrtki da izdrže tržišni pritisak snaga u Uniji i (4) sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze
iz članstva, uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.
Maastrichtski ugovor o Europskoj uniji potpisan je 1992. i stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine.
Njime su zemlje članice uspostavile Europsku uniju. Postavio je pred zemlje članice ambiciozan pro-
gram: monetarno jedinstvo do 1999. godine, novu zajedničku politiku, europsko državljanstvo, zajed-
ničku obrambenu politiku, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i unutarnju sigurnost. U potpunosti
je razrađen cilj postizanja monetarne unije te metode i vremenski okvir njezina ostvarivanja.
Misija Europske komisije za procjenu stanja tijelo je Europske komisije zaduženo za pregled stanja u
zemlji koja je započela pripreme i ostvarila uvjete za početak otvaranja procesa priprema za Spora-
zum o stabilizaciji i pridruživanju.
Pakt o stabilnosti. Strateški cilj Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, političkog dokumenta usugla-
šenog 10. lipnja 1999. u Kölnu, jest stabilizacija u regiji putem približavanja zemalja Jugoistočne
Europe euro-atlantskim strukturama i jačanje međusobne suradnje.
Phare program pomoći ustanovljen je 1989. godine nakon pada komunizma u Srednjoj i Istočnoj Europi, s
ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji. Danas obuhvaća Albaniju, Bugarsku, Češku, Estoniju,
Mađarsku, Makedoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Proces stabilizacije i pridruživanja. Nastojeći pridonijeti procesu stabilizacije zemalja Jugoistočne Eu-
rope, Europska je komisija u svibnju 1999. predložila stvaranje Procesa stabilizacije i pridruživanja
za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i Saveznu Republiku Jugoslaviju kojim se
unapređuje postojeći pristup EU-a prema zemljama regije.
Proširenje Europske unije jest izraz koji se koristi za proces primanja u punopravno članstvo novih člani-
ca. Od svojih početaka, EU je doživjela četiri vala proširenja i posljednjih se godina sprema za peti,
dosad najveći val proširenja (vidi natuknicu Europska unija). Ukupno 13 zemalja trenutno pregovara
s EU-om za punopravno članstvo: Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Mal-
ta, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Turska. Ugovorom iz Nice uređeni su odnosi i institucije
koji će vrijediti nakon priključenja prvih zemalja kandidata.
Rimski ugovori. Rimskim ugovorima, potpisanim 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska
zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. Njima je ustanovljena carinska unija između
zemalja Europske zajednice za ugljen i čelik (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska
i Njemačka) i postavljeni su ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje
ljudi, roba, usluga i kapitala. Institucije nastale Rimskim ugovorima te ugovorom o Europskoj zajed-
nici za ugljen i čelik (1952.) ujedinjene su u Ugovoru o spajanju iz 1965. godine.
268

Savjetodavna tijela EU-a su Ekonomski i socijalni odbor i Odbor regija.
Schengenski sporazum sklopljen je u lipnju 1985. u Schengenu u Njemačkoj. Belgija, Francuska, Luk-
semburg, Njemačka i Nizozemska dogovorile su postupno ukidanje unutarnjih zajedničkih grani
čnih kontrola i uvođenje slobode kretanja za sve državljane zemalja potpisnica sporazuma, drugih
zemalja članica EU ili trećih zemalja. Schengensku je konvenciju potpisalo tih pet zemalja 1990.
godine, a njome su ustanovljena jamstva za provedbu slobode kretanja. Pridružile su im se i Italija
1990.godine, Portugal i Španjolska 1991. godine, Grčka 1992. godine, Austrija 1995. godine te
Švedska, Finska i Danska 1996. godine.
Slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, odnosno tzv. četiri slobode, stupovi su na kojima počiva
unutarnje tržište Europske unije.
Sporazum o slobodnoj trgovini jest sporazum kojim dvije ili više zemalja ukidaju ili smanjuju carine i
necarinske barijere na proizvode/usluge određene Sporazumom. Područje slobodne trgovine treba
razlikovati od carinske unije, koja je dublji oblik ekonomskog povezivanja.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nova je generacija sporazuma ponuđena zemljama jugoistočne

Europe u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Ciljevi su Sporazuma razvijanje političkog di-
jaloga između Unije i zemlje potpisnice Sporazuma, početak postupnog usklađivanja nacionalnog
zakonodavstva zemlje potpisnice sa zakonodavstvom EU-a, promicanje gospodarskih odnosa dvi-
ju strana, postupno razvijanje zone slobodne trgovine između dviju strana te poticanje regionalne
suradnje u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazum daje zemlji potpisnici status po-
tencijalnog kandidata za članstvo u EU-u.
Sporazum o suradnji posebna je vrsta sporazuma koje EU potpisuje s trećim zemljama i kojima stvara
okvir za širenje odnosa s tim zemljama i izvan trgovinskih veza. Slični sporazumi, pod nazivom spo-
razumi o suradnji i trgovini, zaključivali su se početkom 90-ih sa zemljama Srednje i Istočne Europe
u sklopu njihova približavanja europskim integracijama.
Stupovi Europske unije. Nakon sporazuma u Maastrichtu, za EU se kaže da podsjeća na prednji dio
grčkog hrama koji leži na tri stupa. Prvi stup čine carinska unija, jedinstveno tržište, zajednička po-
ljoprivredna politika, strukturalne politike i monetarna unija. Drugi stup obuhvaća zajedničku vanjsku
i sigurnosnu politiku, a treći suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima.
Sud Europske zajednice jedini je ovlašteni tumač odredaba osnivačkih ugovora EU.
Sustav trgovinskih povlastica jedan je od instrumenata vanjske politike EU, koji s obnavljanjem trgovin-
skih povlastica povezuje uvjete poštivanja ljudskih prava, demokracije i slično.
Ugovor iz Nice potpisan je 26. veljače 2001. godine i uređuje odnose i institucije koji će vrijediti nakon pro-
širenja EU-a, tj. primanja u članstvo prvih zemalja kandidata spremnih za punopravno članstvo. To
se očekuje krajem 2002. godine. Ugovorom iz Nice te proširenjem na nove članice promijenit će se
sastav te način djelovanja Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije, Europske komisije, Suda
Europske zajednice, Europskog revizijskog suda, Ekonomskog i socijalnog odbora te odbora regija.
Vijeće Europe međuvladina je međunarodna organizacija koja promiče demokraciju, poštivanje ljudskih
prava i pravnu državu u zemljama članicama. Njegovo sjedište je u Strassbourgu. VE je također
aktivno u održavanju i promicanju europskoga kulturnog naslijeđa. VE osnovalo je 1949. godine 10
europskih zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Norveška, Nizozemska,
Švedska i Velika Britanija), a danas ima 43 članice. Sve zemlje EU-a članice su i Vijeća Europe.
Vijeće Europske unije/Vijeće ministara najvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke. Članovi
Vijeća su resorni ministri 15 zemalja članica koji se sastaju ovisno o temi o kojoj se raspravlja u Vi-
jeću: vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija i slično. Svaka zemlja članica predsjeda Vijećem šest
mjeseci. Ugovorom iz Amsterdama glavni tajnik Vijeća djeluje kao visoki predstavnik za zajedničku
vanjsku i sigurnosnu politiku.
Zajednička konzultativna radna skupina EU-RH tehničko je radno tijelo Europske unije i Republike Hrvat-
ske sastavljeno od stručnjaka, koje rješava pojedinačne slučajeve i probleme u različitim područjima.
269

Youth je program Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije namijenjen mladim ljudima u
dobi između 15 i 25 godina, državljanima EU-a ili državljanima zemalja koje sudjeluju u tom progra-
mu. Cilj ovoga programa jest poticanje razmjene, inicijative, međukulturalnog učenja i solidarnosti
među mladim ljudima u Europi i šire. U njemu trenutno sudjeluje 30 europskih zemalja u potpunosti
te 45 zemalja u pojedinim aktivnostima.
Izvori:
Mali leksikon europskih integracija, Ministarstvo za europske integracije
Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.
Europska unija u 10 lekcija, serija Europska dokumentacija, 1998.)
270

Popis materijala na CD-u
Makroplan (godišnji orijentacijski plan)
Mikroplan (izvedbeni plan)

• Tema 1: Versajski poredak
• Tema 2: Demokratski procesi između dva rata
• Tema 3: Totalitarni režimi između dva rata
• Tema 4: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
• Tema 5: Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća: svijet i Hrvatska
• Tema 6: Drugi svjetski rat (1939. – 1945.)
• Tema 7: Doba Hladnog rata
• Tema 8: Dekolonizacija
• Tema 9: Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
• Tema 10: Postanak i razvoj samostalne hrvatske
• Tema 11: Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća
Prilozi (interaktivni planovi ploča, ciljevi teme, crte vremena, tablice,

mentalne mape, itd.)
1. Versajski poredak
• Ciljevi teme
• Prvi svjetski rat (interaktivno)
• Pariška mirovna konferencija 1919.–1920 (interaktivno)
• Versajski poredak (interaktivno)
• Historiografske kontroverze o krivnji za Prvi svjetski rat
• Usporedba Wilsonovih «14 točaka» s odredbama mirovnih ugovora
• Mirovni ugovor s Njemačkom – simulacija
2. Demokratski procesi između dva rata

• Ciljevi teme
• Parlamentarne demokracije: Europa i SAD (interaktivno)
• Velika gospodarska kriza (interaktivno)
• Statistički podaci o Velikoj gospodarskoj krizi u SAD-u
3. Totalitarni režimi između dva rata

• Ciljevi teme
• Komunizam u SSSR-u (interaktivno)
• Fašizam u Italiji (interaktivno)
271

• Njemačka nakon Prvoga svjetskog rata (interaktivno)
• Nacizam u Njemačkoj (interaktivno)
• Nacizam na vlasti (interaktivno)
• Različita tumačenja Oktobarske revolucije
• Rezultati izbora za Ustavotvornu skupštinu u Rusiji 1917. godine
• Nirnberški zakoni
4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

• Ciljevi teme
• Hrvatsko pitanje u Prvome svjetskom ratu (interaktivno)
• Stvaranje Kraljevstva SHS (interaktivno)
• Kraljevstvo SHS (interaktivno)
• Hrvatska u 1920-im godinama (interaktivno)
• Hrvatska u 1930-im godinama (interaktivno)
• Sporazum Cvetković-Maček (interaktivno)
• Rasprave o datumu nastanka Države SHS
• Jugoslavenske vlade 1918. – 1941.
• Gospodarski razvoj Kraljevstva SHS
• Rapalski ugovor i Rimski sporazum
• Talijanska vlast na istočnoj obali Jadrana između dva rata – crta vremena
• Djelovanje HSS-a od 1918. do 1928.
• Život seljaštva u 1930-im godinama
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća: svijet i Hrvatska

• Ciljevi teme
• Najvažnija znanstvena i tehnička dostignuća u prvoj polovici 20. stoljeća
6. Drugi svjetski rat (1939. – 1945.)

• Ciljevi teme (interaktivno)
• Koraci prema ratu (interaktivno)
• Totalni rat i civilno stanovništvo (interaktivno)
• Drugi svjetski rat – pregled (interaktivno)
• Listići za grupni rad (nastavna jedinica Rat se širi)
• Listići za grupni rad (nastavna jedinica Doba preokreta. Kraj Drugoga svjetskog rata)
• Rat u Europi od napada na Poljsku do napada na SSSR
• Pravna diskriminacija Srba, Židova i Roma u NDH
• Stvaranje druge Jugoslavije
7. Doba Hladnog rata

• Ciljevi teme
• Hladni rat – crta vremena (interaktivno)
• Listići za grupni rad (nastavna jedinica Hladni rat: od eskalacije do detanta)
• Američki predsjednici i sovjetski vođe u 20. stoljeću
• Kronologija Kubanske krize
8. Dekolonizacija
272

• Ciljevi teme
• Kako je dekolonizacija promijenila svijet? (interaktivno)
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji

• Ciljevi teme
• FNRJ/SFRJ – tablica (interaktivno)
• Uzroci sukoba sa SSSR-om
• Posljedice sukoba sa SSSR-om
• Zahtjevi u republikama u drugoj polovici 1960-ih godina
• «Hrvatsko proljeće» – nositelji, zahtjevi, rezultati i posljedice
• Povjesničarske ocjene izbora za Ustavotvornu skupštinu 1945. godine
10. Postanak i razvoj samostalne Hrvatske

• Ciljevi teme
• Uzroci gospodarske i političke krize u SFRJ
• Ključni događaji u 1980-ima i njihov značaj
• Politički događaji i ratna zbivanja 1991. – 1995.
• Odredbe hrvatskog Ustava iz 1990. godine
• Izmjene Ustava 2000. i 2001.
• Odluka o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
11. Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća

• Ciljevi teme
• Najvažnija znanstvena i tehnička dostignuća u drugoj polovici 20. stoljeća
• Ključni datumi u povijesti europskog ujedinjenja
• Rječnik europskih integracija
273

Karte
1. Europa u Prvome svjetskom ratu (RB/4)
2. Raspad Austro-Ugarske (RB/6)
3. Europa između dva svjetska rata – 1924. (U/12)
4. Mirovni ugovor s Njemačkom (U/16)
5. Država SHS (RB/24)
6. Etape u stvaranju Kraljevstva SHS (U/60)
7. Razgraničenje s Italijom 1920. i 1924. (RB/27)
8. Kraljevstvo SHS nakon ujedinjenja i mirovnih ugovora (U/66)
9. Kraljevina Jugoslavija 1929. – podjela na banovine (RB/31)
10. Kraljevina Jugoslavija 1931. – podjela na banovine (RB/31)
11. Banovina Hrvatska (U/89)
12. Europa uoči Drugog svjetskog rata – njemačka osvajanja (RB/38)
13. Drugi svjetski rat u Europi i Africi (U/109)
14. Drugi svjetski rat na Tihom oceanu (RB/48)
15. Nezavisna Država Hrvatska (U/124)
16. Europa nakon Drugog svjetskog rata (U/159)
17. Vojno-politički savezi u Europi nakon Drugoga svjetskog rata (RB/54)
18. Podjela Njemačke (RB/57)
19. Podjela Berlina (RB/57)
20. Korejski rat (RB/58)
21. Vijetnamski rat (RB/58)
22. Europa 1999. (RB/62)
23. SSSR u 20. stoljeću i njegov raspad (RB/64)
24. Dekolonizacija Azije (U/189, U/192, RB/66) Ovdje na CD staviti samo kartu iz RB!
25. Dekolonizacija Afrike (RB/66)
26. Bliski istok (RB/68)
27. Latinska Amerika (RB/69)
28. Jugoslavija nakon rata (U/198)
29. Razgraničenje s Italijom nakon Drugoga svjetskog rata (RB/72)
30. SFRJ u 1980-ima (RB/76)
31. Domovinski rat i akcije oslobađanja (U/227)
32. Europska unija (U/234)
274

Slikovni materijal
Uvodne slike u teme

1. Versajski poredak (U/9)
2. Demokratski procesi između dva rata (U/24)
3. Totalitarni režimi između dva rata (U/37)
4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji (U/55)
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća: svijet i Hrvatska (U/93)
6. Drugi svjetski rat 1939. – 1945. (U/103)
7. Doba Hladnog rata (U/155)
8. Dekolonizacija (U/186)
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji (U/195)
10. Postanak i razvoj samostalne Hrvatske (U/214)
11. Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća (U/231)
Sheme
• Ustroj središnje vlasti u SAD-u
• Mjere New Deala
• Najvažnija tijela UN-a
• Obilježja Hladnog rata
Karikature
• Preopterećena
• Praznina u mostu
• Otirač
• Netko je nekoga poveo na šetnju
• Bubnjar
• Churchill viri pod «željeznu zavjesu»
Ostale slike
• Nastanak NDH:
1. Dragiša Cvetković potpisuje 25.3.1918. u Beču pristup Jugoslavije Trojnom paktu
u prisustvu Joakima von Ribbentropa, njemačkog ministra vanjskih poslova.
2. Demonstracije u Beogradu 27.3.1941. protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu.
3. Nijemci u Zagrebu 10.4.1941. godine
• Pismo Sofije Singer
• Odnosi u svijetu nakon rata
1. Odvođenje stanovništva u logore nakon ustanka u Varšavskom getu.
2. Suđenje optuženima za ratne zločine u Nürnbergu.
3. W. Brandt kleči pred spomenikom žrtvama ustanka u Varšavskom getu.
275

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
POVIJEST 8.

HNOS_Povijest8razreda 2.pdf 3.8.2007 14:45:34
POVIJEST 7. razred
Tema: 11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat
 svjetski rat, pozicijsko ratovanje, mobilizacija (novačenje),

1. Ključni pojmovi:
Londonski ugovor, Jugoslavenski odbor, kapitulacija
2. Potrebno predznanje:  kolonijalizam, nastanak prvih modernih država u Europi
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, analiza

dokumentarnog i umjetničkog filma ili književnog djela s
tematikom Prvog svjetskog rata
 motivirati učenike da sami osmisle igre za utvrđivanje gradiva
(slagalice, križaljke, pitanja za kviz, igre asocijacija…)
 uputiti učenike na izradu povijesnih karata s naglaskom na
najveće bitke 1. svjetskog rata
4. Dodana ilustracija: 
5. Primjeri suodnosa s drugim  Geografija – Europa
predmetima:  Hrvatski jezik – povijesni roman, medijska kultura
 Kemija – bojni otrovi
 Tehnička kultura - razvoj tehnike i tehnologije (nova oružja)
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili 0
ispraviti:
C
7. Novo stručno nazivlje: 0 C
 1912. (Prvi balkanski rat)

M M
8. Brojčani podatci koje učenik treba

upamtiti:  1914. (početak Prvoga svjetskog rata)
Y Y
 1915. (Londonski ugovor)

CM CM
 1918. (završetak Prvoga svjetskog rata)

MY MY
CY CY
9. Obrazovna postignuća:  navesti političke saveze i njihove članice, obrazložiti interese

CMY
svjetskih sila početkom 20. stoljeća CMY
K  navesti uzroke i posljedice Balkanskih ratova te navesti ostale K
krize prije Prvog svjetskog rata

 navesti uzroke i povod Prvog svjetskog rata
 pokazati na povijesnoj karti bojišta i odlučujuće bitke; opisati
načine ratovanja i nova oružja
 obrazložiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u rat te izlaska
Rusije iz rata
 opisati utjecaj rata na svakodnevicu i opisati promjenu položaja
žena
 opisati politički položaj Hrvatske u Austrougarskoj monarhiji
te ulogu hrvatskih domobrana na bojištima
 vrjednovati važnost djelovanja hrvatskih političara u zemlji i u
inozemstvu te opisati odnos zapadnih sila i susjednih država
prema Hrvatskoj
 analizirati izvore (fotografije, dokumenti , dokumentarni
filmovi i dr.)
10. Pridodani sadržaji: 0
11. Izborni sadržaji:  na primjeru iz zavičaja opisati život za vrijeme rata
12. Prijedlozi za rad s učenicima s  upoznati, uz sažeti prikaz, uzroke/povod, tijek i posljedice rata
posebnim potrebama: za život ljudi
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  razvijati negativan stav učenika prema ratu kao načinu
sadržaji: rješavanja sukoba među državama, s razornim posljedicama
za pojedince i čovječanstvo u cjelini
 osuditi ekspanzionističke težnje velikih sila
Radna nelektorirana verzija 34

278

POVIJEST 8. razred
Tema: 1. Versajski poredak
 Migracije
 španjolska gripa
 “14 točaka”
 “Velika četvorica”
 mirovni ugovori
 Versajski poredak
 Liga naroda
2. Potrebno predznanje:  Prvi svjetski rat
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  Analiza povijesnih izvora (usporedba 14 točaka i odredbi

mirovnih ugovora), eseji, rad s povijesnom kartom
5. Primjeri suodnosa s drugim  geografija – granice u Europi
predmetima:
ispraviti:
7. Novo stručno nazivlje: 0
8. Brojčani podatci koje učenik treba  1914.-1918. (Prvi svjetski rat);

upamtiti:
C
M
 1919. (Versailles, Liga naroda);
Y
 20-e godine.
CM 9. Obrazovna postignuća:  procijeniti ishode Prvoga svjetskog rata: političke, socijalne i
demografske posljedice te njihov utjecaj na živote ljudi
 utvrditi promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na
MY
CY
povijesnim kartama prije i nakon Prvog svjetskog rata
CMY  analizirati izvore (mirovni ugovori s poraženim državama i
K
posebno Wilsonovih “14 točaka”) uočiti i odrediti posljedice
za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose na
velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija,
Japan, SAD) u 20-im godinama
 uočiti i obrazložiti uzročno-posljedičnu vezu između
versajskog poretka i novog svjetskog sukoba
 opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda
11. Izborni sadržaji: 0
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Znati posljedice Prvog svjetskog rata
posebnim potrebama:  uz podršku učitelja pokazati nove države
 znati da postoji Liga naroda (važnost)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  promicanje prava na samoodređenje naroda i

sadržaji: jednakovrijednosti pojedinaca, neovisno o nacionalnoj i
vjerskoj pripadnosti, rasi i spolu

279

POVIJEST 8. razred
Tema: 2. Demokratski procesi između dva rata
 “Lude dvadesete”
 izolacionizam
 sufražetkinje
 burza
 inflacija
 Velika gospodarska kriza.
2. Potrebno predznanje:  demokracija
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  analiza povijesnih izvora, eseji, izrada političkih plakata,
karikatura, govora
 dramatizacija (velika gospodarska kriza)
 analiza dokumentarnih i igranih filmova (npr. C.Chaplin –
Moderna vremena)
4. Dodana ilustracija: 0
5. Primjeri suodnosa s drugim  Hrvatski jezik – medijska kultura
predmetima:
ispraviti:
C
8. Brojčani podatci koje učenik treba  20-e i 30-e godine C
M upamtiti:  1929.-33. (velika gospodarska kriza) M
Y
9. Obrazovna postignuća:  navesti primjere europske demokracije (Veliku Britaniju, Y
CM Francusku, Vajmarsku Njemačku ili Čehoslovačku) i obraditi CM
MY
jedan model MY
 procijeniti politiku SAD prema Europi

 uočiti i obrazložiti napredak i krize u gospodarstvu u
CY CY
CMY
međuratnom razdoblju CMY
K  uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velike gospodarstvene K
krize
 opisati društvene promjene između dva rata (opće pravo glasa
za muškarce, promjene u položaju žena i zahtjeve za pravom
glasa, poboljšanje položaja radnika, razvoj školstva, migracije,
urbanizaciju i novi izgled gradova, nove oblike masovne
zabave, utjecaj američke kulture, moda u 20-im i 30-im
godinama...)
11. Izborni sadržaji:  opisati gospodarsku krizu u hrvatskoj
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim potrebama:  najvažnije promjene u gospodarstvu i društvu
 glavne događaje i ličnosti
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  razumjeti demokratske ideje koje su temelj suvremenih
sadržaji: političkih sustava na primjeru obilježja parlamentarnih
demokracija
 promicanje tolerancije i poštivanje različitosti

280

POVIJEST 8. razred
Tema: 3. Totalitarni režimi između dva rata
 boljševizam
 komunizam
 fašizam
 militarizam
 rasizam
 nacizam
 antisemitizam
 totalitarizam
2. Potrebno predznanje:  Demokratska društva
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  rad na povijesnoj karti, aktualizacija

 Istražiti literaturu pronaći fotografije karikature isječke iz
novina koje svjedoče o tom vremenu te analizirati i prezentirati ih
 Dramatizacija – Mussolinijevi i Hitlerovi govori
 Analiza dokumentarnih filmova
4. Dodana ilustracija:  Karikature – Lenjin, Mussolini, Hitler
5. Primjeri suodnosa s drugim  Geografija – snalaženje u prostoru
predmetima:
C
ispraviti:
M

Y
CM 8. Brojčani podatci koje učenik treba  1917. (Februarska i Oktobarska revolucija u Rusiji);
MY
upamtiti:  1922. (dolazak fašista na vlast u Italiji);
CY
 1933. (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj);
CMY
9. Obrazovna postignuća:  uočiti i obrazložiti navedene ključne pojmove
K  usporediti glavne značajke pojedinih totalitarnih režima
(naglasiti stradanje ljudi u svim trima totalitarnim režimima);
pokazati na karti države s totalitarnim režimima (Rusiji/SSSR,
Italiji, Njemačka i Japan)
 opisati uspon fašista, nacista i komunista do vlasti te na
temelju izvora obrazložiti kako totalitarni režimi utječu na
život građana (stradanja po političkoj, klasnoj, rasnoj,
nacionalnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi)
 usporediti i vrjednovati kulturu, umjetnost i sport u službi
totalitarnih režima sa životom u demokraciji
 opisati položaj Crkve u totalitarnim režimima
11. Izborni sadržaji:  detaljno obraditi djelovanje jedne osobe
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Čuti koje su glavne značajke razvoja u liberalnim demokracijama
posebnim potrebama: (SAD, Velika Britanija)
 kratko opisati uzroke i posljedice velike gospodarske
krize
 upoznati glavne značajke pojedinih totalitarnih režima
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  poticati kritički stav prema totalitarnim sustavima
sadržaji:

281

POVIJEST 8. razred
Tema: 4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
 višenacionalna država, Vidovdanski ustav, unitarizam,
Šestosiječanjska diktatura, komunistički pokret, ustaški
pokret, hrvatsko pitanje, Banovina Hrvatska
2. Potrebno predznanje:  Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, ujedinjenje, višenacionalne
države u Europi
3. Preporuke za metodičku obradu:  analiza povijesnih izvora, posjet muzeju, povijesnom
lokalitetu, rad na povijesnoj karti
 dramatizacija (Atentat u Narodnoj skupštini)
 korištenje interneta i povijesne literature, prikupljanje
podataka i slikovnog materijala – izrada učeničke mape i
plakata
4. Dodatna ilustracija: 0
5. Primjeri suodnosa s drugim 0
predmetima:
ispraviti:
C
7. Novi stručni nazivi: 0 C
M
8. Brojčani podatci koje učenik treba  1918. (Država SHS i Kraljevstvo/Kraljevina SHS) M
Y
upamtiti:  1921. (Vidovdanski ustav) Y
CM
 1928. (atentat na Stjepana Radića) CM
 1929. (uvođenje diktature); 1939. (Banovina Hrvatska)

MY MY
9. Osposobljenost koju učenik treba  obrazložiti tijek stvaranja Države SHS i Kraljevstva SHS u
CY
postići: kontekstu međunarodnih zbivanja CY
CMY  obrazložiti različite zamisli o ustroju nove države CMY
K
 pokazati granice Države SHS i Kraljevstva SHS na povijesnoj K
karti i obrazložiti međunarodni položaj nove države

 opisati stanje u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji: nacionalni i
vjerski sastav, nejednak gospodarski razvoj, život na selu i u
gradu, kulturni i znanstveni razvoj
 na primjerima iz zavičajne povijesti protumačiti jedan događaj
iz nacionalne povijesti
 opisati politički ustroj prema Vidovdanskom ustavu
 usporediti obilježja razdoblja parlamentarizma s razdobljem
diktature i strahovlade
 osuditi pojavu hegemonizma i dominantnih ideologija te
naglasiti važnost očuvanja nacionalnog identiteta
 obrazložiti nastanak komunističkog i ustaškog pokreta
 obrazložiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka Banovine
Hrvatske
10. Pridodani sadržaji koji se mogu 0
obraditi:
11. Izborni sadržaji:  detaljno analizirati odabrane dokumente
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati stvaranje Kraljevstva SHS (sažeto, uz pojednostavnjivanje)
posebnim potrebama:  uz podršku učitelja pokazati granice
 upoznati glavne značajke političkih, gospodarskih, kulturnih
prilika u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji i Hrvatskoj
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija, te shvatiti
sadržaji: važnost očuvanja nacionalnog identiteta; izbjegavati stereotipe o
nekom narodu

282

POVIJEST 8. razred
Tema: 5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20.stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj
 atomska energija
 penicilin
 Nobelova nagrada
 apstraktna umjetnost
2. Potrebno predznanje:  politički procesi u prvoj polovici 20. st.
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  analiza povijesnih izvora, eseji, uporaba igranog filma
 prikupljanje podataka i slikovnog materijala – izrada plakata
prezentacija
5. Primjeri suodnosa s drugim  Kemija – istaknuti znanstvenici 20. st.
predmetima:  Fizika – istaknuti znanstvenici 20. st., radar
 Biologija – istaknuti znanstvenici 20. st.
 Likovna kultura – apstraktna umjetnost, naivno slikarstvo
 Hrvatski jezik – medijska kultura
 TZK – Olimpijske igre
ispraviti:
0
C
7. Novo stručno nazivlje:

M
Y
8. Brojčani podatci koje učenik treba 0
upamtiti:
CM
9. Obrazovna postignuća:  opisati najvažnije društvene i kulturne promjene u međuratnom

razdoblju
MY
CY
 navesti najznačajnija znanstvena dostignuća: znanstvene
CMY teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj društvenih
K
znanosti
 imenovati odabrane umjetnike (ili nekoliko umjetničkih djela i
stilova), znanstvenike i izumitelje
 navesti višestruku ulogu filma: umjetnost i zabava, ali i
sredstvo promidžbe
 prepoznati najznačajnija dostignuća tehnološkog razvoja:
industrijalizacija, prijevoz, izgradnja prometnica, radio,
televizija, radar
 obraditi šport u međuraću te posebno utjecaj politike
(Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost žena
 imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i
njihov rad
11. Izborni sadržaji:  opisati rad hrvatskih Nobelovaca
12. Prijedlozi za rad s učenicima s  upoznati najvažnije društvene i kulturne promjene u
posebnim potrebama: međuratnom razdoblju
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  razvijati osjećaj za poštivanje duhovnih vrijednosti različitih
sadržaji: naroda, jer su sve u funkciji sveukupnog boljitka čovječanstva
 promicati osjećaj za lijepo

283

POVIJEST 8. razred
Tema: 6. Drugi svjetski rat
 politika popuštanja, Trojni pakt
 Blitzkrieg, Holokaust, genocid, koncentracijski ili sabirni
logori, antifašistička koalicija, totalni rat
 žrtve i masovna pogubljenja na području Hrvatske
2. Potrebno predznanje:  prilike u svijetu pred rat, promjene granica u Europi nakon
2.svjetskog rata
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  analiza povijesnih izvora, eseji, analiza igranih,
dokumentarnih filmova i književnih djela s ratnom
tematikom, izrada lente vremena, izraditi povijesnu kartu s
naglaskom na najznačajnije bitke 2. svjetskog rata
 istraživački rad – intervju s preživjelim žrtvama holokausta,
Bleiburga , sudionicima Drugog svjetskog rata i njihovim
obiteljima
 obilazak i fotografiranje značajnih lokaliteta vezanih uz Drugi
svjetski rat (logori, šuma Brezovica, spomen-obilježja…)
5. Primjeri suodnosa s drugim  Likovna kultura – P.Picasso: Guernica
C
predmetima:  Hrvatski jezik – Dnevnik Anne Frank, I. G. Kovačić: Jama,
M
M. Krleža, V. Nazor…, medijska kultura (C.Chaplin-Veliki
diktator)
Y
 Glazbena kultura – Penderecki – Žrtvama Hirošime

CM
 geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske

MY

CY
ispraviti:
CMY

K
8. Brojčani podatci koje učenik treba  druga polovica 30-ih godina (zaoštravanje međunarodnih
upamtiti: odnosa)
 1939.-19 45. (rat u svijetu)
 1941.-1945. (rat na području Hrvatske)
 1943. (kapitulacija Italije); 1944. (iskrcavanje u Normandiji)
 1945. (atomska bomba, kraj rata)
9. Obrazovna postignuća:  opisati zbivanja u drugoj polovici 30-ih godina
 uočiti i obrazložiti uzroke/povod i opisati tijek Drugoga
svjetskog rata, a posebno na tlu Jugoslavije
 procijeniti savezničke konferencije i političke dogovore te
utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo: posebice stradanja
ljudi iz ideoloških, političkih, vjerskih, rasnih i nacionalnih
razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja, okupatorska
nasilja, nestašice hrane) na primjerima iz zavičajne povijesti
 obrazložiti i navesti primjere Holokausta
 vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora u Europi
 opisati kako je i u kojim uvjetima nastala Nezavisna Država
Hrvatska, procijeniti ustaški režim i osuditi politiku terora nad
građanima (posebno Srbima, Židovima i Romima), rasne
zakone i koncentracijske logore – Jasenovac
 opisati nastanak Federalne Države Hrvatske u sklopu DFJ,
procijeniti ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke
 opisati sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu) i
obrazložiti značenje antifašističke borbe za Hrvatsku, kao i

284

prikljuþenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj
x obrazložiti i osuditi masovna pogubljenja civilnog stanovništva
na kraju i nakon Drugog svjetskog rata (Bleiburg i “Križni put”
Hrvata i zbjegove), te posebno stradanja njemaþke i talijanske
manjine
x na primjeru opisati kulturna dostignuüa tijekom rata
11. Izborni sadržaji: x na primjeru iz zaviþaja opisati odabrana ratna zbivanja
12. Prijedlozi za rad s uþenicima s Upoznati:
posebnim potrebama: x uzroke/povod, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata
x dogaÿaje na tlu Jugoslavije
x znati 3-5 znaþajnih godina, uz sažeti prikaz dogaÿaja i
prikaz na prilagoÿenoj lenti vremena
13. Odgojni i socijalizirajuüi ciljevi i x osuditi osvajaþki rat, kršenja temeljnih ljudskih prava i
sadržaji: stradanja civilnog stanovništva
x odgajati uþenike u antiratnom duhu, razvijajuüi u njima
samopoštovanje i poštovanje drugih, te osjeüaj tolerancije i
multiperspektivnosti

285

POVIJEST 8. razred
Tema: 7. Svijet u vrijeme hladnog rata i slom komunističkih sustava
 ratni zločini, hladni rat, Marshallov plan i Trumanova

doktrina, blokovska politika, NATO, Varšavski pakt, Berlinski
zid, potrošačko društvo, detant (popuštanje napetosti)
3. Potrebno predznanje:  uzroci Drugog svjetskog rata, posljedice, međunarodne
organizacije, gospodarstvo i stanovništvo Europe
4. Prijedlozi za metodičku obradbu:  analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, kronološkim
i sinkronističkim tabelama, eseji
 uporaba i analiza dokumentarnih i igranih filmova, glazbe tog
razdoblja
5. Dodana ilustracija:  karta hladnoratovske podjele, relevantni statistički podaci
6. Primjeri suodnosa s drugim  geografija – Međunarodne organizacije
predmetima:  Likovna kultura – kultura mladih (Berlinski zid – grafiti)
 Glazbena kultura – glazba 60-ih
7. Sadržaji koje treba ispustiti
8. Novo stručno nazivlje:  Perestrojka
 Glasnost
C
9. Brojčani podatci koje učenik treba  1945. (osnivanje UN-a) C
M upamtiti:  1962. (kubanska kriza i vrhunac hladnog rata) M
Y
 1968. (studentski pokret) Y
 1989. (kraj hladnog rata)

CM CM
10. Obrazovna postignuća:  navesti ishode i uočiti posljedice Drugoga svjetskog rata
MY
 opisati odnos između dvije supersile MY
CY  opisati na primjeru hladnoratovske sukobe i krize CY
CMY  uočiti i obrazložiti uzroke, povod i postupno širenje hladnog CMY
K
rata u drugoj polovici 40-ih godina K
 pokazati na karti veća krizna žarišta u svijetu

 opisati nastanak i ulogu UN-a (usporediti s Ligom naroda)
 analizirati i vrjednovati Opću deklaraciju o pravima Čovjeka i
ostalih dokumenata te tako isticati važnost demokratskih
vrjednota kao temelj poštivanja ljudskih prava, klasne
(staleške), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti
 usporediti razlike između Istoka i Zapada: promjene u obitelji,
položaj žena i mladih
 vrjednovati promidžbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak,
televizija)
 usporediti svakodnevni život s obje strane “željezne zavjese”
 opisati kako je došlo do sloma komunizma u istočnoj Europi.
12. Izborni sadržaji:  objasniti posljedice hladnog rata na zbivanja u Hrvatskoj
13. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim Znati posljedice Drugog svjetskog rata
potrebama: znati za osnivanje UN-a i ulogu te organizacije
14. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  isticati važnost demokratskih vrednota i osjećaj za poštivanje
sadržaji: ljudskih prava, te klasne, spolne, vjerske i nacionalne
ravnopravnosti, na primjeru Opće deklaracije o pravima
čovjeka.
 Osuditi utrku u naoružanju, blokovsku i ideološku
podijeljenost svijeta.

286

POVIJEST 8. razred
Tema: 8. Procesi dekolonizacije svijeta
 zemlje “Trećeg svijeta”
 dekolonizacija
 pokret nesvrstanih
 neokolonijalizam
 apartheid
2. Potrebno predznanje:  proces kolonizacije, gospodarstvo svijeta (razlike između
razvijenih i nerazvijenih)
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  analiza povijesnih izvora, eseji, rad na povijesnoj karti,
kronološkim i sinkronističkim tablicama
 prikupljanje slikovnoga materijala, izrada plakata i učeničkih
mapa, prezentacija
4. Dodana ilustracija: 0
5. Primjeri suodnosa s drugim 0
predmetima:
ispraviti:
C
8. Brojčani podatci koje učenik treba  1947. (neovisnost Indije)

M
upamtiti:  1956. (Sueska kriza)
Y  1961. (osnivanje pokreta nesvrstanih)
CM 9. Obrazovna postignuća:  procijeniti značaj dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u
kontekstu hladnog rata
 opisati kraj europskih imperija u Africi i Aziji (francuski i/ili
MY
CY
britanski primjer)
CMY  na jednom primjeru (Indija, Indonezija, Indokina ili Alžir)
K
objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje nezavisnosti
kolonija
 opisati glavne probleme u razvoju bivših kolonije (npr. porast
stanovništva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi,
zdravstvene i obrazovne prilike i slično)
 pomoću izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive
kolonijalnih metropola i bivših kolonija
10. Pridodani sadržaji: 
11. Izborni sadržaji:  detaljna analiza odabranog dokumenta
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati:
posebnim potrebama:  najznačajnije primjere kolonizacije
 glavne probleme u razvoju bivših kolonija
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i  Osuditi rasizam, razvijati poštivanje ljudskih prava i različitih
sadržaji: kultura, te promicati toleranciju.

287

POVIJEST 8. razred
Tema: 9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
 obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija,
samoupravljanje, jednopartijski sustav, „Hrvatsko proljeće“
2. Potrebno predznanje:  Nastanak FNRJ
3. Prijedlozi za metodičku obradbu:  Analiza povijesnih izvora, intervju sudionika događaja , eseji
 Uporaba dokumentarnih i igranih filmova
 Uputiti učenike na istraživački rad – prikupiti novinske
isječke, fotografije, predmete (novac, bonovi za benzin,
gramofonske ploče…) i pripremiti izložbu, istražiti tko su bili idoli
mladih, glazba, moda, filmovi….
5. Primjeri suodnosa s drugim  Hrvatski jezik – Povijest hrvatskog jezičnog standarda
predmetima: (Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika)
 geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske
 Vjeronauk – Alojzije Stepinac
6. Sadržaji koje treba ispustiti ili
ispraviti:
C C
8. Brojčani podatci koje učenik treba  1948. (sukob Jugoslavije sa SSSR-om);

M
upamtiti:  1971. (hrvatsko proljeće);
M
Y Y
CM
9. Obrazovna postignuća:  opisati obilježja komunističkog režima u Jugoslaviji CM
 opisati prilike u Jugoslaviji nakon rata: žrtve poraća,

MY
totalitarizam, jednostranačje (jednopartijski sustav), MY
CY određivanje granica i međunarodni položaj prije i poslije CY
CMY
1948. godine CMY
 obrazložiti posljedice sukoba sa Staljinom (Goli Otok)

 razlikovati proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije
K K
od stvarnog centralističkog ustroja

 opisati promjene u gospodarstvu i društvu u Hrvatskoj nakon
1945. te njihov utjecaj na svakodnevni život
 uočiti i obrazložiti uzroka političke i gospodarstvene krize
komunističkih režima u 60-ima i početkom 70-ih te razloga
neuspjeha gospodarstvenih reformi i demokratizacije društva
 obrazložiti odnos države prema religiji i vjerskim
zajednicama
 obrazložiti ulogu hrvatske gospodarske i političke emigracije
te ulogu UDB-e
 navesti primjere nacionalnog unitarizma
 obrazložiti uzroke i posljedice “Hrvatskoga proljeća”
 na primjerima iz zavičajne povijesti opisati osnovne značajke
razvoja turizma, graditeljstva, industrijalizacije i drugog
10. Pridodani sadržaji:  Opisati rad hrvatske emigracije
11. Izborni sadržaji:  analiza Ustava iz 1974. g.
12. Prijedlozi za rad s učenicima s Upoznati:
posebnim potrebama:  položaj Hrvatske u Jugoslaviji (sažeto, pojednostavnjeno)
 razloge promjena i krize 60-tih, 70-tih(sažeto prikazano)
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Uočiti važnost poštivanja ljudskih prava i sloboda, te
sadržaji: demokratskoga društva na primjerima progona stanovništva nakon
rata na političkoj osnovi.

288

POVIJEST 8. razred
Tema: 10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države
 Memorandum SANU i velikosrpska politika, višestranački
izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat,
međunarodno priznanje, mirna re/integracija
2. Potrebno predznanje:  društvene i političke prilike u SFRJ
3. Preporuke za metodičku obradu:  analiza povijesnih izvora, rad na povijesnoj karti, intervju
sudionika, eseji, uporaba i analiza dokumentarnog filma,
izrada lente vremena
4. Dodatna ilustracija: 
5. Primjeri suodnosa s drugim  geografija – Veličina, granice i oblik teritorija Hrvatske
predmetima:  Vjeronauk – papa Ivan Pavao II.
7. Novi stručni nazivi: 0
8. Brojčani podatci koje učenik treba  1980. (Titova smrt);

upamtiti:  1990. (prvi višestranački izbori; osamostaljenje i ustav RH);
 1991. (početak Domovinskog rata u Hrvatskoj; proglašenje
neovisnosti RH),
 1992. (međunarodno priznanje RH i ulazak u UN; početak
C rata u BIH),
 1995. (akcije Bljesak i Oluja i završetak Domovinskog rata;
sporazum u Daytonu);
M
 1998. (integracija Podunavlja)

Y
CM
9. Osposobljenost koju učenik treba  opisati političku i gospodarstvenu krizu u 80-ima nakon smrti
MY
postići: Josipa Broza Tita, uzroke slabljenja središnje vlasti i različite
CY
zamisli o preustroju SFR Jugoslavije
 opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije
 obrazložiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u
CMY
K
SR Hrvatskoj i “hrvatsku šutnju”
 opisati višestranačje i prve poslijeratne višestranačke izbore u
Hrvatskoj (uloga predsjednika dr. Franje Tuđmana) kao i
prilike u Hrvatskoj uoči i nakon izbora
 opisati agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i
Hercegovinu te nastanak srpskih paravojnih postrojbi i
okupaciju dijelova Hrvatske
 opisati stradanja iz Domovinskog rata: Vukovara, Dubrovnika i
drugih gradova, navesti istaknute hrvatske branitelje
 opisati nastanak tzv. Republike Srpske Krajine na hrvatskom
teritoriju, progone Hrvata i građana Hrvatske koji nisu
podržavali agresiju
 opisati međunarodno priznanje Republike Hrvatske
 navesti primjere teškoća hrvatske obrane i ulogu hrvatskog
iseljeništva
 opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini i ulogu susjednih
zemalja
 uz pomoć povijesne karte opisati tijek oslobađanja okupiranih
područja u Hrvatskoj: akciju Maslenicu, akciju hrvatske vojske
u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja i
obrazložiti mirnu integraciju Podunavlja
 opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske i rata u Bosni i
Hercegovini: ljudske žrtve i materijalna razaranja, ratni zločini,
etničko čišćenje (Ovčara i Srebrenica) i raseljavanje
stanovništva

289

x nabrojiti i obrazložiti primjere Domovinskog rata na podruþju
zaviþaja
x opisati prilike u suvremenom hrvatskom društvu: obnova
Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nužnost demografske
obnove, povratak izbjeglica i prognanika itd.
10. Pridodani sadržaji koji se mogu 0
obraditi:
11. Izborni sadržaji: 0
12. Prijedlozi za rad s uþenicima s Upoznati okolnosti u kojima je nastala samostalna Hrvatska (sve
posebnim potrebama: uz vizualnu ili video podršku, sažimanje i pojednostavnjivanje
dogaÿaja).
13. Odgojni i socijalizirajuüi ciljevi i promicati osjeüaj domoljublja i pripadnosti zaviþaju i domovini.
sadržaji: Uoþavanje negativnih pojava koje su pratile tranzicijske zemlje
nakon promjene društvenog sustava. Razvijati svijest o potrebi
þuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta.

290

Prirucnik Povijest 8 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Povijest 8 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Snježana Koren – Sandra Vidas

Povijest 8, metodički priručnik za osmi razred osnovne škole

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 1 3.8.2007 17:37:38

Direktorica školskih izdanja

Grafička priprema i prijelom

Ovaj priručnik usklađen je s udžbenikom i radnom bilježnicom Povijest 8 koji je

KLASA: UP/I° -602-09/07-03/00050

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 2 3.8.2007 17:37:38

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 1 3.8.2007 17:37:38

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 3 3.8.2007 17:37:39

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 4 3.8.2007 17:37:39

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 5 3.8.2007 17:37:39

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 7 3.8.2007 17:37:39

2. Prvi svjetski rat i njegove posljedice 1

3. Mirovni ugovori (alternativno 2 sata) 1

4. Svijet nakon rata 1

5. Ponavljanje: Versajski poredak 1

2. Demokratski procesi između dva rata

6. Parlamentarne demokracije: Europa i SAD 1

7. Društvo i svakodnevica u 1920-im godinama 1

8. Velika gospodarska kriza (alternativno 2 sata) 1

9. Ponavljanje: Demokratski procesi između dva rata 1

3. Totalitarni režimi između dva rata

10. Komunizam u Rusiji 1

12. Fašizam u Italiji 1

13. Nacizam u Njemačkoj: od Vajmarske republike do Trećeg Reicha 1

14. Nacizam na vlasti* 1*

15. Ponavljanje: Totalitarni režimi između dva rata 1

4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

16. Hrvatska i stvaranje Kraljevstva SHS (alternativno 2 sata) 1

17. Prilike nakon ujedinjenja 1

18. Hrvatske političke stranke i Vidovdanski ustav 1

19. HRSS i hrvatsko pitanje 1921. – 1928. 1

20. Ponavljanje: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji u 1920-im godinama 1

21. Doba diktature i krize 1

22. Hrvatsko pitanje u 1930-im godinama 1

23. Banovina Hrvatska 1

24. Ponavljanje: Hrvatska u prvoj Jugoslaviji 1

25. Prva kontrolna zadaća 1

26. Analiza kontrolne zadaće 1

5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća – svijet i Hrvatska

27. Znanstveni i tehnički razvoj 1

28. Kultura i umjetnost 1

Metodicki prirucnik 8 snjezana.indb 9 3.8.2007 17:37:39

30. Zaključivanje ocjena na kraju I. polugodišta 1

. 6. Drugi svjetski rat (1939. – 1945.)

31 Početak rata u Europi (alternativno 2 sata) 1

32. Rat se širi 1

33. Rat se širi* 1*

34. Totalni rat i civilno stanovništvo 1

35. Nastanak NDH 1

36. Otpor antifašističke Hrvatske 1

37. Ponavljanje: Drugi svjetski rat 1939. – 1942. 1

38. Doba preokreta 1

39. Kraj Drugoga svjetskog rata* 1*

40. Hrvatska i stvaranje druge Jugoslavije 1

41. Kraj rata u Hrvatskoj 1

42. Ponavljanje: Drugi svjetski rat 1

7. Doba Hladnog rata

43. Odnosi u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata (alternativno 2 sata) 1

44. Početak Hladnog rata u Europi 1

45. Hladni rat: od eskalacije do detanta 1