Professional Documents
Culture Documents
POVIJEST 8
Za Izdavača
Daniel Žderić
Glavna urednica
Petra Stipaničev Glamuzina
Urednica
mr. sc. Ivona Savić
Recenzenti
doc. dr. sc. Hrvoje Klasić
Željko Čmelješević, prof.
dr. sc. Saša Kovačević
Lektor
dr. sc. Petar Vuković
Izrada karata
Ivica Rendulić
Fotografije
arhiva Profila
Getty Images
Likovno-grafičko oblikovanje
MAŠINA d.o.o.
Naslovnica
Aleksandra Mudrovčić
Prijelom
Sonja Župančić
Profil je član
© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovog udžbenika ne može biti objavljen Europskog udruženja
ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava. izdavača udžbenika
POVIJEST 8
Radna bilježnica iz povijesti za osmi razred osnovne škole
4
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 4 2013.08.30 17:55
VERSAJSKI
POREDAK
2 a) Demografska slika Europe i svijeta uvelike se promijenila s Prvim svjetskim ratom. Potkrijepi
ovu tvrdnju primjerima (zaraćene zemlje, broj ærtava, “španjolka”, migracije)!
5
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 5 2013.08.30 17:55
VERSAJSKI
POREDAK
3 a) Na karti oboji novoosnovane dræave u Europi nakon rata i ispiši njihove nazive.
6
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 6 2013.08.30 17:55
VERSAJSKI
POREDAK
4
POVIJESNI IZVOR
7
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 7 2013.08.30 17:55
VERSAJSKI
POREDAK
2 POVIJESNI IZVOR
1. ugovori o miru trebaju se sklopiti javno, a nakon toga ne smije biti nikakvih tajnih sporazuma, te će
diplomacija uvijek raditi javno;
2. apsolutna sloboda pomorske plovidbe za vrijeme rata i mira izvan teritorijalnih voda;
3. dokidanje svih ekonomskih prepreka, koliko je god to moguće;
4. pruæanje i preuzimanje jamstva koje će omogućiti sniæenje nacionalnih naoruæanja na najmanju mjeru koja
je spojiva sa sigurnošÊu zemlje;
5. nepristrano uređenje svih kolonijalnih potraæivanja, i to tako da će kod rješavanja pitanja suvereniteta
biti podjednako uzeti u obzir interesi naroda o kojima je riječ i pravedni zahtjevi onih vlada koje su u
konkretnom slučaju zainteresirane;
6. evakuiranje cijelog ruskog teritorija od stranih vojnih snaga, tako da će Rusija imati prilike da u punoj
nezavisnosti odredi svoj politički i nacionalni razvoj;
7. Belgija treba biti evakuirana i uspostavljena u punoj suverenosti;
8. čitav teritorij Francuske treba biti oslobođen, a nepravda koju su joj nanijeli Prusi 1871., koliko se tiče
Alsacea i Lorraine, treba biti ispravljena;
9. uspostava Italije u njezinim nacionalnim granicama;
10. puna sloboda za autonoman razvoj naroda Austro-Ugarske;
11. evakuacija Rumunjske, Srbije i Crne Gore; slobodan prilaz do mora za Srbiju;
12. autonoman razvoj za neturske narode u Osmanskom Carstvu, slobodan prolaz kroz Dardanele;
13. osnivanje slobodne poljske dræave s izlazom na more i priključenje Poljskoj onih teritorija koji su naseljeni
Poljacima;
14. osnivanje Općeg društva naroda, koje će pruæiti uzajamno jamstvo za političku i teritorijalnu nezavisnost i
malim i velikim dræavama.
8
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 8 2013.08.30 17:55
VERSAJSKI
POREDAK
©to misliš o prijedlogu da sve zemlje trebaju smanjiti naoruæanje na minimum potreban za
obranu vlastite dræave?
3 a) Precrtaj dræavu koja nije bila sudionik i članica „velike četvorice” na mirovnoj konferenciji u
Versaillesu! Obrazloži zašto.
SAD
RUSIJA
FRANCUSKA
VELIKA BRITANIJA
ITALIJA
b) Koje su odredbe mirovnog ugovora u Versaillesu trebale spriječiti novo vojno jačanje Njemačke?
9
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 9 2013.08.30 17:55
VERSAJSKI
POREDAK
4 POVIJESNI IZVOR
Mirovni ugovor s Austrijom zaključen je 10. rujna 1919. godine u Saint-Germainu [Sen-Žermen].
Pročitaj što je o tom ugovoru zapisano u knjizi Povijest svijeta, Zagreb 1990., str. 624.
“Na račun bivše Austro-Ugarske djelomično je nastala Čehoslovačka republika; Italija je dobila Juæni Tirol do
Brennera, gdje je æivjela znatna talijanska manjina. Obvezana Londonskim sporazumom iz 1915., Antanta
je dala Italiji i neke slovenske i hrvatske predjele bivše Austro-ugarske monarhije: Slovensko primorje s
Trstom, Istru, dio Koruške i Kranjske. Za sve te pokrajine su na konferenciji vođene između Italije i Kraljevine
SHS diplomatske borbe, a sporazum je postignut tek 1920. godine mirovnim ugovorom u Rapallu. Novoj
je Kraljevini SHS priznat djelić Koruške, slovenska Štajerska, Kranjska i Dalmacija, a kasnije, od ugarske
polovine, Hrvatska, Slavonija, Vojvodina te Bosna i Hercegovina. Poljska je dobila Galiciju.”
Koje su dijelove slovenskih i hrvatskih zemalja dræave Antante htjele dati Italiji na mirovnoj
konferenciji? Zašto?
10
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 10 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
c) Raspitaj se koliko su æene na početku 21. stoljeÊa prisutne u političkom æivotu (kao predsjednice
dræava, premijerke, ministrice)! Jesu li æene danas ravnopravne s muškarcima u obavljanju svih
poslova? Kakva je danas uloga æene u obitelji?
VLAST
11
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 11 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) Koja su prava izborili radnici zapadne Europe i SAD-a od početka 20. stoljeća?
12
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 12 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) Prepoznaješ li uređaj na ilustraciji? Što znaš o današnjem razvoju audio uređaja? Usporedi
ulogu radija u 20-im i 30-im godinama s ulogom u današnje vrijeme.
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj odlomke iz knjige Žene i muškarci u prošlosti, Blagoevgrad, 2002., str 78. i 86. te od-
govori na pitanja.
“Počele su se oblačiti u skladu s najnovijom modom. Njihova je odjeća i frizura trebala biti prikladna za
posao u tvornicama i nije im smjela ugroæavati æivot. Primjerice, postojala je smrtna opasnost da im se duga
kosa zaplete u neki stroj. Radni ritam i novi æivotni stil od æenskih kretnji traæi da budu bræe i slobodnije,
tramvaji, trolejbusi i popularna šetališta iziskuju kraću odjeću, pa su noge iznad članka bile obnaæene.”
“Krajem 20-ih u modu ulazi kratka frizura. A s njom i moda oblikovanja frizure. Filmski ekran izvršio je
snaæan utjecaj na razvoj frizura, napose æenskih. Javnost i dalje nije mogla prihvatiti da udata æena koja ima
djecu obraća paænju na svoju frizuru. Istovremeno frizure djevojaka kretale su se od kratke kose Grete Garbo
do nemarnih, bujnih uvojaka Alide Vali.”
13
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 13 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
a) Velika Britanija,
b) Francuska,
c) Njemačka,
d) Sjedinjene Američke Dræave.
Objasni zašto.
b) Što je izolacionizam?
14
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 14 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) Velika Britanija je nakon Prvog svjetskog rata nastojala očuvati ravnoteæu snaga u Europi te
je vodila politiku _________________________________________ prema Njemačkoj.
b) Opiši događaj koji je prikazan na ilustraciji! (Na čemu djevojka Marianne sjedi? Što dræi u
rukama? Što znače slova na njenoj odjeći?)
15
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 15 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
c) Francuski vojnici u Essenu prilikom okupacije Ruhra 1923. godine. Što uočavaš na fotografiji?
16
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 16 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj odlomak iz knjige 1000 katastrofa, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004., str. 220. – 221. i
odgovori na pitanja.
“Ogromni troškovi rata teško su opteretili njemačko gospodarstvo. Plaćanje reparacija pobjedničkim silama
bio je dodatni teret. Nada da će ga moći platiti uništena je ulaskom Francuza i Belgijanaca u područje Ruhra.
Cijene koje su nakon rata neprestano rasle sad su skočile do neslućenih visina. U studenom 1923. cijena
jednog jajeta se popela na 80 milijardi maraka. Da bi se mogao dræati korak s tim astronomskim cijenama,
njemačka dræavna banka tiskala je prave planine papirnog novca. Više od 30 tvornica papira proizvodilo je
samo papir za novac. […] Ako bi se otišlo u kafić na kavu po cijeni od 5000 maraka, cijena bi se u roku pola
sata, dok bi platili, popela na 8000 maraka.”
c) Zašto je Velika Britanija pomogla Njemačkoj da izađe iz gospodarske krize, a zašto SAD?
17
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 17 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) U tabeli navedi kakvi mogu biti uzroci gospodarske krize te navedi primjere.
uzroci
primjeri
2 POVIJESNI IZVOR
Uz pomoÊ teksta u udæbeniku i opisa velike gospodarske krize u Hrvatskoj iz knjige Trpimira
Macana, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb, 1971., str. 211, odgovori na pitanja!
“Zemlju je svom æestinom pogodila gospodarska kriza. Naglo se poveÊala nezaposlenost. Tako je na primjer
samo iz æeljezničke radionice u Slavonskom Brodu bilo otpušteno 2.300 radnika. Nezaposlenost su pratili
glad, pad nadnica i s njim nesposobnost širih slojeva da kupuju æiveæne namirnice i ostala sredstva potrebna
za æivot. Industrijska je proizvodnja obustavljena, a trgovina zamrla. Mnoge su banke pale pod stečaj, a druge
ostale bez novca, što je pogodilo sitne štediše. Pad cijena seljačkih proizvoda i prezaduæenost seljaštva bacila
je selo u bijedu.”
18
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 18 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
4 POVIJESNI IZVOR
“Uloga SAD-a u svjetskoj ekonomiji korjenito se promijenila. Do 1914. ta je zemlja izvozila samo
poljoprivredne proizvode i bila je najveći uvoznik kapitala, ali i najveći duænik. Nakon rata njezina osjetno
uvećana proizvodnja bila je više nego kadra udovoljiti potrebama domaćega træišta. Dvadesetih godina SAD
je proizvodio gotovo 40 posto svjetske proizvodnje ugljena i gotovo polovicu industrijskih proizvoda. Bila je
to zemlja kreditor, a njezini bogati ljudi i ustanove traæili su mogućnost davanja kredita drugim zemljama.
Stoga je unutarnji razvitak Amerike bio presudan za ostatak svijeta.”
Objasni zašto krizu koja je izbila 1929. godine nazivamo velikom gospodarskom krizom?
Koji nedavni svjetski događaj moæemo usporediti s velikom krizom 1929. i zašto?
19
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 19 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) Njemačka, Italija i Japan izašle su iz krize tako da su počele razvijati ______________ industriju.
6 Kada riješiš rebus, saznat ćeš što je bio uzrok izbijanja velike gospodarske krize 1929. godine.
20
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 20 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) Mikrobiolog Alexsander Fleming otkrio je da plijesan sprječava rast i uništava bakterije. Kako
je nazvao tu plijesan?
21
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 21 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
c) Godine 1938. jedna radio emisija prekinuta je riječima „Dame i gospodo, prekidamo program
plesne glazbe radi specijalnih vijesti!” Potom je reæiser i glumac Orson Welles čitao dramu
„Rat svjetova”. Dramatizacija je tako dobro izvedena da su slušatelji stekli dojam kako
Marsovci napadaju Zemlju. Širom SAD-a nastala je masovna panika, o čemu su izvještavale i
novine poput New York Daily News u listopadu 1938. godine.
22
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 22 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
b) Walt Disney jedan je od najveÊih autora crtanog filma. Prepoznaješ li koji je film prikazan na
ilustraciji? Saznaj koje je još filmove radio Disney!
23
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 23 2013.08.30 17:55
DEMOKRATSKI
PROCESI IZMEĐU
DVA RATA
4 Nobelova nagrada dodjeljuje se od 1901. godine. Zaokruæi područja za koja se dodjeljuje Nobelova
nagrada!
5 Američki plivač Johnny Weissmüler pet puta je bio olimpijski pobjednik, a 1924. godine „probio” je
granicu od jedne minute kad je 100 m slobodno isplivao za 59 sekundi. Kasnije je glumio u seriji
filmova o Tarzanu.
24
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 24 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
Februarska
revolucija 1917.
Obrazloženje:
25
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 25 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
d) Kako se sovjetska država nazivala od 1922. godine (napiši kraticu i puni naziv)?
26
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 26 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
5 POVIJESNI IZVOR
Uz pomoć odlomka u udžbeniku te odlomka iz knjige Borisa Souvarinea Staljin, Globus, Zagreb,
1989., str. 428, te knjige J. M. Robertsa Povijest Europe, AGM, Zagreb, 2002., str. 563, odgovori
na pitanja.
“Tijekom mjeseca svibnja 1937. […] masovna uhićenja i strijeljanja oživljavaju u stanovništvu, ali u još gorem
obliku, najmračnije trenutke građanskog rata. Grupe od po više desetaka ‘građana’ strijeljane su svakog
tjedna, zatim svakog dana, bez ikakve formalnosti, a da nije bilo ni najmanje pravne osnovanosti, ili su
strijeljane nakon završetka tajnih procedura, što se svodi na pseudolegalno* ubojstvo.”
*pseudolegalan – prividno zakonski
“Sljedećih pet godina milijuni su ljudi pogubljeni, zatvoreni ili prognani, često na prisilan rad. Svijet je
zaprepašteno promatrao kako horde optuženika ponizno pužu, uz groteskna priznanja, pred sovjetskim
sudovima. Nestalo je devedeset posto generala i, prema nekim procjenama, polovica časničkog zbora. Nova
komunistička elita zamijenila je staru. Do 1939. zatvoreno je više od polovice zastupnika koji su sudjelovali na
Partijskom kongresu 1934.”
27
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 27 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
Fašizam u Italiji
1 Italija nakon rata nije dobila teritorije koji su joj obećani _________________________________,
a kao i druge zaraćene zemlje, i nju je zahvatila ________________________________________.
Zbog toga su u zemlji često izbijali ___________________________________________________.
2 a) Kako se zove simbol prikazan na ilustraciji? Koji je pokret po njemu dobio ime?
Tko je osnovao taj pokret?
28
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 28 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj iz Općeg religijskog leksikona, Leksikografski zavod, str. 715., o papi Piju XI.
“Njegov pontifikat odvijao se za uspona totalitarnih režima u Europi i u nastojanju da Crkva u novim
okolnostima nađe svoje mjesto i zauzme svoj stav. S 18 zemalja potpisao je konkordat i Lateranskim
ugovorom (1929.) uredio odnose s Italijom. […] Protiv fašizma izdao je encikliku Nemamo potrebe
(Non abbiamo bisogno, 1931.), protiv nacizma S gorućom brigom (Mit brennender Sorge, 1937.) i protiv
komunizma encikliku Božanskog Otkupitelja (Divini Redemptoris, 1937.). […] Utemeljio je Vatikanski
radio (1931.) i Papinsku znanstvenu akademiju (1936.).”
Kakav su stav zauzeli papa Pio XI. i Katolička Crkva prema totalitarnim režimima?
29
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 29 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
b) Pokušaj nacista da izvedu državni udar i preuzmu vlast 1923. naziva se:
a) „marš na Rim”,
b) „marš na Berlin”,
c) „minhenski puč”.
d) Objasni pojmove:
a) antisemitizam _______________________________________________________________
b) arijska rasa ________________________________________________________________
30
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 30 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
4 POVIJESNI IZVOR
Što misliš o položaju židovske djece? Jesu li Židovi stavljeni u medijsku izolaciju?
Obrazloži odgovor!
31
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 31 2013.08.30 17:55
TOTALITARNI
SUSTAVI
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj odlomak iz knjige Povijest Njemačke, Barbat, Zagreb, 1999., str. 225. *pogrom
– ubijanje,
“’Nirnberški zakon’ u nadolazećem je vremenu stvorio temelj za postavljanje ‘krvnih’
fizičko nasilje
kriterija te birokratskog definiranja tko je Židov. Tako je mnoštvo odredaba židovske
i pljačka nad
građane prisililo na napuštanje mnogih djelatnosti koje su do tada izvršavali. Onemogućeno
pripadnicima
im je zapošljavanje, da bi nacionalsocijalizmu bilo omogućeno sve dalekosežnije ‘ariziranje’
etničke,
židovskih dućana i poduzeća. […] Goebbels je upravljao masovnim pogromom* Židova
vjerske i
9./10. studenog 1938., uz mnoga ubojstva, samovoljna uhićenja, uništenja većine sinagoga
sl. manjine
i pljačke židovskih dućana, što je nedužno nazvano ‘Kristalnom noći u Reichu’. To je
koju provodi
bio početak sve nasilnije politike protiv Židova. Bezobzirna pljačkanja te gotovo potpuno
nahuškana
ograničenje slobode kretanja (‘izopćavanje Židova’) određivali su život Židova koji se još
gomila
nisu iselili. Javnost je te mjere primala gotovo bez ikakva protivljenja, iako antisemitizam
u stanovništvu nije bio toliko rasprostranjen. Još uvijek su sve nacionalsocijalističke težnje
imale cilj protjerati Židove iz Srednje Europe kako bi se ‘potpuno riješilo židovsko pitanje’,
pri čemu se sve do kraja godine 1941. ozbiljno raspravljalo o protjerivanju židovskog
stanovništva na Madagaskar ili Sibir, a to je mišljenje zastupao i Hitler. Međutim, od
početka rata situacija se počela razvijati u drugom smjeru.”
6 Dopuni tablicu tako da navedeš nazive država i obilježja parlamentarnih demokracija i totalitarnih
država.
države
obilježja
32
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 32 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
c) Na Krfu je 1917. godine dogovoreno da će zajednička država južnih Slavena biti ustavna i
parlamentarna ________________________________ na čelu s dinastijom _________________
__________________.
b) Što je car Karlo predložio Manifestom 16. listopada 1918. godine? Kako je njegov prijedlog
prihvaćen?
33
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 33 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
4 POVIJESNI IZVOR
“Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne
strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane razrješavaju se. Ukida se, dakle, i ništetnom
proglašuje napose hrvatsko-ugarska nagodba (zakonski članak I. od godine 1868.), a isto se tako ukidaju i
ništetnima proglašuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije tako da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija
ne ima s kraljevinom Ugarskom ni pravno ni faktično nikakovih državnih poslova.
Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji
te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnoga jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba, pristupa u
zajedničku narodnu suverenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda
bez obzira na koje teritorijalne i državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi.”
34
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 34 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
6 Oboji na karti područje Države SHS. Upiši nazive susjednih država na istoku.
35
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 35 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
__________________________ ________________________
ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i ujedinjenje Južnih Slavena u
Srba unutar Austro-Ugarske monarhiju na čelu s dinastijom
Monarhije – trijalizam Karađorđević
_________________________
ujedinjenje Države SHS i Kraljevine
Srbije na ravnopravnoj osnovi
b) Odluke Ženevske deklaracije, koje su onemogućile prevlast Srba u novoj državi, nisu
odgovarale _______________________ _______________________.
2 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj izvještaj zagrebačke Vojne komande od 28. listopada 1918. iz knjige Bogdana Krizmana
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Zagreb, 1989., str. 300.
“... sve je više pljačke i napadaja dezertera na željeznička postrojenja. Prekinut je promet u Pakracu, Našicama
i na pruzi Brod – Sisak i Brod – Zagreb. Stanično je osoblje na mnogim mjestima napustilo službu i pobjeglo;
u noći na 28. X. u Koprivnici je izvršen napadaj na osobni vlak iz Budimpešte pa je vlak potom opljačkan. …
Dezerteri i pobunjenici žare i pale uz pomoć ološa, osobito u Našicama, Virovitici, Orahovici i u okolici Požege.
U prvom redu spaljuju židovske trgovine; pljačkaju imanja grofa Pejačevića, a brojni prekidi telefonskih veza
otežavaju jasan pregled situacije.”
36
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 36 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
4 a) U pogledu ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, političari unutar Narodnog vijeća SHS podijelili
su se jer su zastupali različite ideje o unutarnjem uređenju zajedničke države. Dio političara
zauzimaoo se za bezuvjetno ujedinjenje i _______________________ uređenu državu, a dio za
___________________________ uređenu državu koja bi osigurala ravnopravnost naroda.
b) Prigodom rasprave o uvjetima ujedinjenja sa Srbijom riječima “Ne srljajte kao guske u maglu!”
političare u Narodnom vijeću SHS upozoravao je __________________ _________________.
5 a) Kad su predstavnici Srbije odbili ujedinjenje prema odredbama Naputka, pod Pribićevićevim
pritiskom delegacija Narodnog vijeća SHS u Beogradu je sastavila novi dokument
__________________________ prema kojem je provedeno ujedinjenje..
POVIJESNI IZVOR
37
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 37 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
6 Na karti oboji crvenom bojom područje Države SHS, svijetlozelenom područje Vojvodine i Crne
Gore, a tamnozelenom područje Srbije uoči ujedinjenja 1. prosinca 1918. godine.
38
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 38 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
39
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 39 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
c) Na karti oboji
crvenom
bojom hrvatske
teritorije koji
su Rapalskim
ugovorom pripali
Italiji.
3 POVIJESNI IZVOR
“OPĆA ŽALOST U DALMACIJI Split, 14. XI. Jučer je građanstvo Splita priredilo velike demonstracije. Radi
narodne žalosti crni stijeg vije se sa zvonika sv. Duje. […] U povorci koja je krenula gradom poslije skupštine
nošene su zastave ovite crninom i natpisi otetih gradova. […] U znak žalosti nad gubitkom Istre izvješene su na
kućama u crno ovite zastave, kavane i kina su zatvoreni, a sve zabave otkazane.”
40
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 40 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
4 POVIJESNI IZVOR
Uz pomoć odlomka u udžbeniku i teksta iz Kataloga izložbe XX. stoljeće u Zadru, Zadar, 2000.,
str. 16, odgovori na pitanja.
“Zadar je s oduševljenjem dočekao kraj rata. Dana 4. studenog 1918. godine u grad je pristao talijanski
brod, a već 6. studenog 1918. godine Talijani raspuštaju redarstvo, a na gradskoj kuli ostala je visjeti jedino
talijanska zastava. Rapalskim ugovorom iz 1920. godine, sklopljenim između Kraljevine SHS i Kraljevine
Italije, definitivno će se legalizirati tajni Londonski ugovor. Dolaskom Mussolinija na vlast 1922. godine svaki
oblik političkog djelovanja bit će ugušen, osim novonastalih fašističkih organizacija (GIL, Balile). Uslijedit će
iseljenja Hrvata pod pritiscima fašističkih vlasti, kojih je samo do 1929. godine, po uredno vođenim podacima,
bilo sedam tisuća i osamsto.”
Kako je na područjima koja su pripala Italiji došlo do promjene nacionalnog sastava stanovništva?
41
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 41 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
b) Nabroji nekoliko stranaka koje su djelovale između Prvog i Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj.
b) Kad riješiš rebus, doznat ćeš za kakav se oblik vlasti u državi zauzimao Stjepan Radić.
42
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 42 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
3 POVIJESNI IZVOR
Stranka prava objavila je 2. prosinca 1918. godine proglas u kojem je iznijela svoje mišljenje o
činu ujedinjenja i novoj državi. Pročitaj dijelove proglasa iz knjige Rudolfa Horvata Hrvatska na
mučilištu, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 49. – 50.
„Hrvatski narode!
…evo proglašena je jedinstvena država Srba, Hrvata i Slovenaca i prenešena vladarska vlast na Njegovo
Veličanstvo srpskog kralja Petra I. bez pitanja slovenskoga, hrvatskoga i srpskog naroda.
Je li to pravedno? Je li to ustavno? Zar se tako provađa opće priznato samoodređenje naroda? […]
Jesi li ti, hrvatski narode, s time sporazuman, mi danas ne znamo; ali znademo da Te za Tvoju odluku u tome
važnom času nitko pitao nije. Provelo se to uopće bez pitanja i znanja naroda u jugoslavenskim zemljama i bez
pitanja i znanja njihovih legalnih predstavništava: sabora hrvatskoga, dalmatinskoga, bosansko-hercegovačkoga,
istarskoga, slovenskoga u Ljubljani, pa i bez pitanja i znanja srpske narodne skupštine u Beogradu. […]
Stranka prava ostaje i danas kod svoje odluke za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u republikansku državu u
savezu slobodnih nezavisnih suverenih država Slovenaca, Hrvata i Srba, pa Ti to ovim putem evo i poručuje, a
Ti ćeš, narode, glasovati i svojim glasom o svojoj sudbini odlučiti.”
Tko je, prema mišljenju Stranke prava, trebao potvrditi ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije u
jedinstvenu državu?
43
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 43 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
Obrazloženje:
44
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 44 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
2 a) Prouči karikaturu koja je objavljena u Jutarnjem listu 1927. godine. Uz pomoć karikature i
teksta u udžbeniku objasni kako se u Kraljevini Jugoslaviji raspoređivao državni porez. Što je o
položaju hrvatskog naroda u Kraljevini SHS htio reći autor karikature Pjer Križanić? (Na kutiji
piše S.H.S. DRŽAVNA BLAGAJNA)
45
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 45 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
3 POVIJESNI IZVOR
“Ministarstvo građevina je g. 1934. objavilo ‘Statistiku izvršenih tehničkih radova za godine 1925. do 1934.’
Iz ovih službenih podataka doznajemo da je država tečajem spomenutih 10 godina izradila 1004 kilometara
novih cesta, od toga 449 kilometara u Srbiji, 178 u Dalmaciji, 117 u Bosni i Hercegovini, 105 u Crnoj Gori,
67 u Vojvodini, 25 u Sloveniji, a jedva 13 kilometara u Hrvatskoj i Slavoniji. Prema tomu je Srbija dobila 49.7
postotoka, a Hrvatska i Slavonija samo 1.3 postotaka novih cesta. Tečajem spomenutih 10 godina podigla
je država 800 javnih zgrada, od toga 582 u Srbiji, 80 u Hrvatskoj i Slavoniji, 47 u Bosni i Hercegovini, 27 u
Crnoj Gori, 27 u Dalmaciji, 21 u Sloveniji, a 16 u Vojvodini. Srbija je dakle stekla 72.8 postotaka, a Hrvatska i
Slavonija samo 10 postotaka svih novih državnih zgrada.”
4 a) U nadi da će uspjeti riješiti hrvatsko pitanje ako uđe u vladu, Stjepan Radić je ________
godine priznao ___________________ i Vidovdanski ustav, sklopio sporazum s vladajućom
__________________ strankom i ušao u vladu kao ministar ________________________.
46
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 46 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
7
POVIJESNI IZVOR
47
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 47 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
48
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 48 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
b) Ustav koji donosi kralj bez sudjelovanja parlamenta naziva se ______________________ ili
_________________________ ustav.
3 POVIJESNI IZVOR
Proanaliziraj tekst Svetozara Pribićevića iz knjige Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990., str.
102. i odgovori na pitanje.
“U Jugoslaviji pod kraljevom diktaturom ne može se ništa napisati, nijedna crta, nijedna riječ, čak ni protiv
najnižeg državnog organa, pa počinio on i najveću zloupotrebu vlasti, a da ne govorimo o kritici – koliko god
umjerena i nevina bila – oblika vladavine (diktatorski režim) ili njegove politike. Zapadna demokracija nema
pojma što je režim u Jugoslaviji. U toj zemlji mogu opstojati samo listovi koji slave režim. Ako kojim slučajem
neki list nekoliko dana propusti pisati pohvalno o režimu, zabranjuje se odmah bez ikakva obzira.”
49
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 49 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
2 POVIJESNI IZVOR
Zbog nasilja državnog režima HSS je potaknuo osnivanje organizacija za zaštitu seljaka i
građana (Hrvatska seljačka zaštita i Hrvatska građanska zaštita). Organizacije su održavale
smotre i javne vježbe. Iako nisu bile naoružane, svojom su brojnošću predstavljale prijetnju
žandarima. Prouči ilustraciju i pročitaj iz knjige Hrvoja Matkovića Povijest Jugoslavije, PIP,
Zagreb, 1998., str. 212, dio letka koji je objavio Vladko Maček 1939. godine u povodu uhićenja
članova Hrvatske građanske zaštite.
“Djelovanju te zaštite ima se zahvaliti što je u gradu Zagrebu, usuprot nebrojenim provokacijama sa strane
režima, uzdržan mir i red. Hrvatskoj građanskoj zaštiti i njezinu zapovjedniku Zvonku Kovačeviću imamo
naročito zahvaliti što nije na dan izbora demoliran nadbiskupski dvor i samostan otaca dominikanaca u
Maksimiru, kada je Stojadinovićeva vlada lažno javila da je g. nadbiskup Stepinac glasovao za Stojadinovića.
Toj zaštiti imamo zahvaliti što uvečer na dan izbora, kao i nekoliko dana iza izbora, nije došlo ni do kakvih
nereda, ako prem su razni agenti provokateri svim silama nastojali da takove nerede provociraju.”
50
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 50 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
b) Prouči ilustraciju i odgovori koji je teritorij, prema zamislima ustaša, trebala obuhvaćati
nezavisna hrvatska država.
6 a) Knez Pavle i beogradski režim odlučili su popustiti Hrvatima i riješiti hrvatsko pitanje. Koji su
ih razlozi naveli na to?
unutarnji ________________________________________________________________
vanjskopolitički ___________________________________________________________
51
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 51 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
8 Na karti plavom bojom oboji područje Banovine Hrvatske i upiši nazive svih banovina.
52
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 52 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
3
POVIJESNI IZVOR
53
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 53 2013.08.30 17:55
HRVATSKA U
SKLOPU PRVE
JUGOSLAVIJE
5 a) Za prvo nogometno prvenstvo svijeta nisu postojale kvalifikacije, nego su državama poslane
pozivnice. Kako je svijet zahvatila velika gospodarska kriza, mnoge države nisu došle.
Prvenstvo je održano u Urugvaju, koji je tada obilježavao 100. godišnjicu nezavisnosti i bio je
dvostruki olimpijski pobjednik (1924. i 1928.). U polufinalu je Urugvaj pobijedio Jugoslaviju
rezultatom 6:1.
54
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 54 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
NJEMAČKA ITALIJA
1935.
1936.
2 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj iz knjige Bogdana Krizmana Drugi svjetski rat u memoarima Winstona Churchilla što je
Hitler rekao uoči Anschlussa.
“Nemojte misliti da će me itko na svijetu spriječiti da ostvarim svoje odluke! Italija? Ne postoji ni jedno
neriješeno pitanje s Mussolinijem. S Italijom sam u najboljim odnosima. Engleska? Engleska neće maknuti
malim prstom u korist Austrije. Francuska? Ah, da! Prije dvije godine, kad smo ušli u Porajnje s nekoliko
bataljuna, ja sam mnogo toga stavio na kocku. Da je Francuska tada prešla u akciju, bili bismo prisiljeni da
uzmaknemo. Ali sad je za Francusku prekasno.”
Što je Anschluss?
55
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 55 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
5 POVIJESNI IZVOR
Plan napada na Poljsku Hitler je nazvao „Bijeli slučaj”. Pročitaj kako je napad na Poljsku opisao
C. L. Sulzberger u knjizi Drugi svjetski rat, Zagreb, 1971., str. 57. – 58.
“Pedeset šest njemačkih divizija, među njima devet oklopnih, zagrmjelo je prema Varšavi, Bjelostoku, Krakovu,
Lavovu pod komandom znamenitih generala, čijih su se teutonskih imena ljudi ubrzo počeli bojati od Kaspijskog
mora do Kanala. […] Tisuću pet stotina aviona Luftwaffe (njemačke zračne snage), među njima bombarderi
za obrušavanje štuka s njihovim groznim zviždanjem, rušili su barokne poljske gradove i drvene seoske kuće
ukrašene žetvenim simbolima. Poljaci su se hrabro borili, ali je njihovo pješaštvo bilo zastarjelo, njihovi kopljanici
i oklopne jedinice nemoćni. Dana 6. rujna pobjegla je poljska vlada iz Varšave u Lublin. Članovi vlade, okruženi
tisućama izbjeglica, koji su se služili svim mogućim vozilima od bicikla do vatrogasnih automobila, prešli su 17.
rujna preko rumunjske granice […] Zaustavili su se u Parizu, a zatim u Londonu kao prva vlada u progonstvu,
koje su u Drugom svjetskom ratu postale nešto posve obično. Poljska je zdrobljena kao jaje.”
Što su učinili članovi poljske vlade kad su vidjeli da će Njemačka zauzeti Poljsku?
56
6
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 56 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
6 a) Poredaj kronološkim redom napade Njemačke na zemlje zapadne Europe 1940. godine!
_____ Francuska
_____ Danska
_____ Velika Britanija
_____ zemlje Beneluxa
_____ Norveška
b) Vojno-politički savez koji su Njemačka, Italija i Japan sklopili 1940. godine naziva se ________
__________________________________.
7 Na karti oboji:
a) crvenom bojom Rajnsku oblast,
b) plavom bojom Austriju,
c) žutom bojom Sudete,
d) narančastom bojom Češku,
e) zelenom bojom zaokruži Gdansk.
57
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 57 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
“Osim toga, izbila je na javu već prigodom te prve mobilizacije potpuna nespremnost jugoslavenske vojske za
bilo kakvu ozbiljniju akciju. Mobilizirano je bilo blizu 700.000 ljudi, približavala se zima, a vojska, na koju se
trošilo godišnje poprečno oko 3 milijarde dinara, imala je gunjeva svega za 250.000 ljudi. Tko je bio u stanju
da od kuće ponese pokrivač, tomu je bilo kako-tako, a tko nije mogao, taj se morao pod šatorom smrzavati. […]
U doba modernih tenkova i aeroplana kopali su se na ogromnim površinama pomno obrađene seljačke zemlje
nekakvi metar duboki jarci, zabijali pet do osam centimetara debeli kolčići i ispreplitali tri milimetra debelom
bodljikavom žicom. Apstrahirajući činjenicu da je to utvrđivanje stajalo državu, koliko je to meni poznato,
oko milijardu i pol dinara, bilo je to za seljaštvo, koje je ostalo bez i ono malo zemlje što ju je posjedovalo,
razumljiv teret i opravdan razlog ogorčenja.”
Koliko je, prema opisu Vladka Mačeka, Jugoslavija bila spremna za rat?
58
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 58 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
4 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj o logorima u NDH iz knjige Ive Goldsteina Holokaust u Zagrebu, Novi liber, Zagreb,
2001., str. 279. – 281.
“Od 18. lipnja do 23. kolovoza 1941. Gospić je bio upravno središte logorskog sustava i glavno prihvatilište
odakle su zatočenici otpremani dalje na Velebit (logor Jadovno) i na Pag (logor Metajna). … Daleko najviše
bilo je Srba, oko 3000 Židova, ne više od 1000 Hrvata i Bošnjaka (pretežno komunista) i neutvrđen, ali
ne velik broj Roma. […] Na svim tim lokacijama zatočenici i zatočenice bili su izvrgnuti sustavnoj pljački,
prenatrpanosti u krajnje nehigijenskim uvjetima, gladovanju, svakovrsnim ponižavajućim postupcima, a
mnogi i fizičkom maltretiranju. […] Nekoliko zatočenica sasvim podudarno svjedoči kako su ‘često noću čule
zapomaganje iz ćelija, gdje su ustaše tukli i mučili ljude’, a onda bi se odjednom gasila sva svjetla i s prozora
bi se vidjelo kako se kroz dvorište odnose leševi onih koji su umrli pod batinama.”
59
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 59 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
5 Objasni zbog čega su brojni Hrvati s vremenom postali nezadovoljni ustaškom vlašću.
6
POVIJESNI IZVOR
Poglavniku Anti Paveliću pismom se 24. veljače 1943. obratio zagrebački nadbiskup Alojzije
Stepinac.
“Ja se već mjesecima trudim da doznam sudbinu svojih sedam svećenika koji su odvedeni u Jasenovac. […]
Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapije u nebo za osvetom, kao što je sramotna ljaga cijeli Jasenovac za
Nezavisnu Državu Hrvatsku. Što se mene kao svećenika i biskupa tiče, ja velim s Kristom na križu – Oče,
oprosti im, jer ne znaju što čine! Ali čitava javnost, posebno rodbina ubijenih, traži zadovoljštinu, odštetu,
izvođenje krvnika pred sud. Oni su najveća nesreća Hrvatske!”
Kakav je bio stav zagrebačkog nadbiskupa Stepinca prema stradanjima ljudi i postojanju logora?
60
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 60 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
2 Na karti ucrtaj tri smjera njemačkih napada na SSSR (do gradova koje su željeli osvojiti).
61
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 61 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
Atlantska povelja
antifašistička koalicija
4 Japan je napao američku pacifičku flotu na Havajima i time uvukao SAD u rat
a) 7. prosinca 1939.,
b) 7. prosinca 1940.,
c) 7. prosinca 1941.
62
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 62 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
5 POVIJESNI IZVOR
„Uspnite se na goru Niitaka” bila je šifrirana poruka japanskoj mornarici za napad. Amerikanci
su smatrali da im je znatno važnija baza na Filipinima i uopće se nisu nadali napadu na Havaje.
Pročitaj što je o japanskom napadu na Pearl Harbor napisao C. L. Sulzberger u knjizi Drugi
svjetski rat, Zagreb, 1971., str. 146.
“U istom trenutku – bilo je to rano ujutro po američkom vremenu – u Pearl Harboru se izdigao dim iz uništene
američke mornarice. Tri stotine pedeset tri japanska bombardera, torpedna bombardera i lovaca za nekoliko
su minuta razbili polovinu čitave mornarice Sjedinjenih Država. Iznenađenje je bilo potpuno. Bila je nedjelja.
Vojnici su razgovarali pred kasarnama, a mornari postajkivali na palubama usidrenih brodova. Kad su prvi
neprijateljski avioni izniknuli iz jutarnje maglice nad Diamond Headom, malo se ljudi osvrnulo na njih. Putnici
na američkom putničkom brodu, koji je ulazio u luku, obradovali su se misleći da će moći promatrati izvanredno
realistične vojne vježbe. Zatim su se napadački avioni izravnali. Torpedni bombarderi, oboružani posebnim
napravama za plitko gađanje, usmjerili su se prema usidrenim bojnim brodovima, svojem prvom cilju. […]
Šest velikih bojnih brodova – West Virginija, Tenessee, Arizona, Nevada, Oklahoma i California – bilo je
potopljeno ili teško oštećeno. Američkom zrakoplovnom korpusu ostalo je samo šesnaest upotrebljivih
bombardera. Američka udarna snaga na Pacifiku bila je potpuno slomljena. Tokijske novine su pisale da
su se Sjedinjene Države srozale na položaj trećerazredne sile. Američki se narod zapanjio. Sljedećeg dana
predsjednik Roosevelt izjavio je na skupnom zasjedanju obaju domova Kongresa da je 7. prosinca ‘datum koji
će sramotno ostati zapisan u povijesti’ i Senat se jednoglasno izjasnio za rat. U predstavničkom domu mogao
se čuti samo jedan protivan glas. To je bio glas zastupnice Jeannette Rankin iz Montane, pacifistice koja je
rekla da je htjela pokazati kako se ‘dobra demokracija’ nikada jednoglasno ne opredjeljuje za rat.”
6 Na području Tihog oceana Japanci su izgubili premoć ___________ godine, kada su poraženi od
Amerikanaca kod otočja ____________________.
b) Prvi koncentracijski logor otvoren je 1933. godine. Bio je to Dachau u Njemačkoj. Logori su
imali različitu namjenu. Postojali su sabirni logori, radni logori te logori smrti. Nacisti su od
dolaska na vlast otvorili više od 80 logora (najviše u Njemačkoj, Poljskoj i Austriji).
64
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 64 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
8 POVIJESNI IZVOR
O stradanjima Roma pročitaj iz knjige Narcise Lengel-Krizman Genocid nad Romima, Jasenovac –
Zagreb, 2003., Kameni cvijet, str. 27.
9 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj iz knjige Andrzeja Paczkowskog Pola stoljeća povijesti Poljske, Profil, Zagreb, 2001., str.
29 i 30, o stradanjima u Poljskoj od početka rata.
“… uhićena su i poslana u koncentracijske logore 183 znanstvenika krakovskih visokih učilišta (uključujući
34 člana Poljske akademije umjetnosti). Poljska inteligencija postala je neprijatelj broj jedan. … Kao osveta za
ubojstvo dvojice njemačkih vojnika strijeljano 106 poljskih talaca. U kasno proljeće 1940. provedena je akcija
… tijekom koje je uhićeno tri i pol tisuće političara i javnih djelatnika. Većina je strijeljana tijekom sljedećih
nekoliko tjedana … U zatvore i koncentracijske logore smješteno je svake godine više od stotinu tisuća ljudi.
U logor smrti mogao je doći – od ožujka 1943. godine – svaki Poljak osuđen na više od pola godine zatvora,
također za prekršaj ili sitnu krađu.”
Jesu li tijekom rata ljudi stradavali samo zbog svoje pripadnosti određenoj „rasi“? Objasni
odgovor.
65
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 65 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
66
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 66 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
4
POVIJESNI IZVOR
Na koji se način često dolazilo do hrane? Pročitaj tekst Mire Kolar-Dimitrijević iz Časopisa za
suvremenu povijest, Zagreb, 1995., str. 128.
“Polovicom 1944. bjelovarsko-podravsko područje postalo je pravi pakao. Zbog žetve učestale su i crnolegijske
(Bobanove) i ustaške i domobranske i njemačke (čerkeske, kozačke), a dakako i partizanske akcije. Svi su
trebali hranu, jer treća godina rata opustošila je velika, nekoć žitorodna područja Slavonije. […] Svakog
je dana bilo upada domobranske vojske iz uporišta u sela, a, s druge strane, i partizani su se spuštali s
pošumljenih bregova, pripremajući zasjede neprijatelju. Pored toga, tu se sada pojavljuje i novi element
‘bijela garda, zaštitari’, seljaci koji nisu htjeli pristati ni uz koju stranu te koji su uglavnom bili bivši članovi
Mačekove Hrvatske seljačke stranke. Oni su se i ponašali po uputama Vladka Mačeka, pripravni na čekanje,
neskloni vojačenju, ali, kada su se osjetili ugroženi zbog pretjeranog oduzimanja stoke i žita, uzeli su puške i
počeli braniti svoje domove, ugrožavajući time ciljeve svih vojska.”
67
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 67 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
68
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 68 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
69
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 69 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
70
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 70 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
4 POVIJESNI IZVOR
O iskrcavanju saveznika u Normandiji govori tekst pod naslovom „Pakao Omahe“, Dvadeseto stoljeće
– Kronologija, Vjesnik, Zagreb, 1999., str. 46. Prouči tekst i ilustraciju i odgovori na zadatke.
„6. lipnja 1944. počeo je D-day (Dooms-day = Dan posljednjeg suda) – iskrcavanje saveznika u Normandiji.
U akciji je sudjelovalo 4126 invazijskih transportera. U operaciji su sudjelovali Amerikanci, Britanci i
Kanađani pod zapovjedništvom generala D. D. Eisenhowera. Saveznicima su potporu pružali i poljski i
francuski pripadnici Pokreta otpora, ukupno 150.000 ljudi. Za vrijeme akcije izvedena su 14.674 zračna
napada, a teška topovska paljba sa savezničkih brodova rigala je neprestano smrtonosne salve. U američkoj
zoni napada – Omaha – vladao je pravi pakao. 352. njemačka pješačka divizija, koja je upravo završila s
manevrima, Amerikance je dočekala u punoj pripravnosti i iz vrlo zaštićenih utvrda i položaja. 2000 američkih
marinaca palo je u samo nekoliko prvih minuta! U ostalim zonama njemački otpor bio je mnogo slabiji jer su
Hitler i njegovi generali očekivali udar na najužem mjestu kanala La Manche, kod Calaisa [Kalea]. 10. lipnja
Nijemci su odbačeni s obale i više nisu mogli zadržati savezničke napade. Francuska je uskoro oslobođena, a
savezničke snage, forsirajući Rajnu, utrkivale su se s Rusima tko će prije u Berlin. Za manje od godinu dana
nakon iskrcavanja u Normandiji Njemačka je kapitulirala.“
Objasni kakve je posljedice za daljnji tijek rata imalo otvaranje zapadnoeuropskog bojišta.
71
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 71 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
b) Nakon otvaranja bojišta u zapadnoj Europi i velikih ratnih uspjeha saveznika, u veljači 1945.
održana je konferencija „velike trojice” u _____________. Na konferenciji je dogovoreno da će
Njemačka biti podijeljena na __________________________________________.
c) Na karti ucrtaj:
• plavu strelicu i uz nju broj 1 za operaciju Overlord,
• plavu strelicu i uz nju broj 2 za kretanje zapadnih saveznika iz Normandije prema Njemačkoj,
• crvenu strelicu za kretanje Crvene armije prema Njemačkoj,
• crvenu zvijezdu u zemlje u koje je ušla Crvena armija (Estonija, Letonije, Litva, Poljska,
Njemačka, Čehoslovačka, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Jugoslavija),
• plavu zvijezdu u Veliku Britaniju i zemlje u koje je ušla vojska zapadnih saveznika
(Francuska, Italija, zemlje Beneluxa, Njemačka, Austrija, Grčka).
72
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 72 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
3 a) Objasni u čemu se ideje HSS-ovaca, koji su prišli partizanima, nisu podudarale s idejama
komunista.
73
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 73 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
5
POVIJESNI IZVOR
O sudbini Zadra nakon kapitulacije Italije i donošenja odluke o priključenju Istre i Dalmacije
Hrvatskoj pročitaj tekst iz Kataloga izložbe XX. stoljeće u Zadru, Zadar, 2000., str 20.
“S poraženom talijanskom vojskom u Italiju se povlači i velik broj stanovnika Zadra. Ostatci fašističke vlasti dočekuju
njemačke trupe koje ulaze u grad. Uskoro, u studenom 1943. godine, počinju saveznička bombardiranja grada, koja
traju sve do povlačenja njemačkih trupa 30., odnosno 31. listopada 1944. godine. Tijekom mnogobrojnih savezničkih
bombardiranja poginulo je oko 2500 stanovnika, uništeno je više od 80% zgrada na Poluotoku, a preostalo
stanovništvo u potpunosti napušta grad. Jedan dio smješta se na periferiji, a dio u obližnja sela.”
Gdje je, potkraj rata, utočište našao velik broj civilnog stanovništva iz Dalmacije?
74
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 74 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
SAD-a _____________________________
SSSR-a _____________________________
Velike Britanije _______________________, a zatim
________________________.
75
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 75 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
c) Na karti crvenom bojom oboji sovjetsku okupacijsku zonu, plavom američku, zelenom
francusku i žutom britansku.
(Umjesto bojama, pojedinu zonu možeš označiti zastavom države koja njome upravlja.)
76
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 76 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
b) Objasni zašto je primjena atomske bombe znatno opasnija od primjene drugih vrsta
naoružanja. Na ilustraciji je prikazana bomba Little boy.
77
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 77 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
78
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 78 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
3 POVIJESNI IZVOR
Vladko Maček napustio je Zagreb 6. svibnja 1945. godine. Preko Austrije uspio je stići u
Francusku, a zatim u SAD. Saznanja o Bleiburgu opisao je u knjizi Memoari, Zagreb, 1992.,
str. 185.
“Kad se ustaška vlada povukla iz Hrvatske 6. svibnja, bilo je zapovjeđeno ustaškim odredima da je slijede. Ista
zapovijed bila je dana i hrvatskim domobranima, koji su bili prisilno mobilizirani. Tim se trupama priključilo
nekoliko desetaka tisuća civila, ljudi, žena i djece, koji su bježali pred komunističkim terorom. Došavši do
Bleiburga, austrijskog gradića blizu slovenske granice, oružane čete predale su se britanskim trupama, a i
civilni svijet se stavio pod okrilje Britanaca. Umjesto da dobiju zaštitu, bili su svi predani jugoslavenskim
komunistima. Još nije poznat točan broj vojnika i civila koji su nato bili ubijeni. Jedan slovenski očevidac, koji
je nedavno došao u Ameriku, procjenjuje da oko 16.000 Hrvata leži zakopano u tenkovskim jarcima južno od
Maribora. Nekoliko dana iza pokolja on je vidio tjelesa ljudi, žena i djece, vezane žicom, kako plivaju Dravom.
Izgleda da su mnogi od njih bili bačeni živi u rijeku.”
79
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 79 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
4 POVIJESNI IZVOR
Stradanjima na kraju rata bili su izloženi pripadnici njemačkog i talijanskog naroda. Prema
načelu kolektivne odgovornosti svaki je Nijemac na prostoru Jugoslavije (Folksdojčer) smatran
nacistom, a svaki Talijan (Esul) fašistom. Pročitaj što je o sudbini Folksdojčera napisao Vladimir
Geiger u knjizi Nestanak Folksdojčera, Zagreb, 1997.
“Po uspostavljanju nove vlasti na svim područjima uslijedio je val hapšenja i likvidacija. […] Oni Folksdojčeri
koji su mogli dokazati svoje sudjelovanje u partizanskoj borbi ili bar njezino aktivno pomaganje nisu bili žrtve
kolektivne odmazde. A takvih je među jugoslavenskim Nijemcima bilo relativno malo. Svima ostalima slijedilo
je upućivanje u logore, dakle nešto što su mogli pretpostavljati samo najcrnji pesimisti. U svakom slučaju, tada
nije bilo poželjno biti Nijemac.”
(Svjedočanstvo Hrvatice udane za Nijemca koja je zatvorena u logor Valpovo.) “Ljudi su u krugu padali mrtvi
poput muha. Svake noći odvozili su mrtve, a često ih i cestom gubili, pa su seljaci nalazili leševe na cesti. […]
Bila sam uvjerena da imam pjegavi tifus i da ću umrijeti. […] Dala bih sve za jednu čašu mlijeka, ali to je bila
samo luda želja. Moram reći da su Valpovčani često našoj dječici donosili mlijeko. Bog neka ih blagoslovi!”
80
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 80 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
2 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj neke od članaka Opće deklaracije o pravima čovjeka, koju su donijeli Ujedinjeni narodi
1948. godine.
čl. 1. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. […]
čl. 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao
što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodnosno ili društveno porijeklo, imovina,
rođenje ili drugi pravni položaj. […]
čl. 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.
čl. 4. Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim
njihovim oblicima.
čl. 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.
čl. 18. Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu promijeniti svoju vjeru ili
vjerovanje […]
čl. 19. Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja […]
čl. 26. Svatko ima pravo na obrazovanje. […]
Ostvaruju li se u Republici Hrvatskoj gore navedena prava čovjeka? Raspitaj se postoje li države
u kojima se ne ostvaruju neka od gore navedenih prava.
81
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 81 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
4
POVIJESNI IZVOR
Članak 2.
… Termin “genocid” označava akt počinjen radi potpunog ili djelomičnog uništenja narodnosne, etničke, rasne
ili vjerske skupine, a to je:
• ubojstvo članova grupe
• uzrokovanje teških tjelesnih ili duševnih povreda članovima grupe
• hotimično nametanje grupi nepovoljnih životnih uvjeta radi njezina potpunog ili djelomičnog uništenja
• donošenje mjera za sprječavanje rađanja unutar grupe
• prisilni premještaj djece iz grupe u grupu.
Što je genocid?
82
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 82 2013.08.30 17:55
DRUGI
SVJETSKI RAT
b) Objasni kako su tekli mirovni pregovori. Koje su odluke donijele pobjedničke zemlje?
6 a) Koje su se dvije države izdigle nakon rata kao najjače vojne sile u svijetu?
______________________________ i __________________________.
1949. godina
na području okupacijskih na području sovjetske
zona zapadnih saveznika okupacijske zone
nastaje nastaje
država
83
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 83 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
b) Na karti Europe oboji plavom bojom zemlje članice NATO-a, crvenom bojom članice
Varšavskog ugovora, a žutom bojom socijalističke zemlje koje nisu pristupile Varšavskom
ugovoru.
84
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 84 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
2 POVIJESNI IZVOR
Jedna od glavnih karakteristika Hladnog rata jest ubrzano naoružavanje. Pročitaj što je o tom
problemu i izdatcima za naoružanje u 1975. godini napisano u knjizi Povijest svijeta, Zagreb,
1990., str. 748.
“O tome jasno govori podatak da je 1975. godine na naoružanje utrošeno blizu 300 milijardi dolara ili da je
današnja ukupna snaga nuklearnog oružja nešto veća od 50 000 megatona, što znači da na svaku osobu na
zemaljskoj kugli otpada 15 do 20 tona eksploziva. U toj golemoj vojnoj utakmici prednjače dvije supersile,
koje su u 1975. u vojne svrhe izdale 200 milijardi dolara. Tome svakako treba pridodati i blokove što ih one
predvode, jer se tek tada dobiva potpuna slika vojnih rashoda i stalne utakmice u kojoj se spirala potrošnje
neizbježno penje. Međutim, pogrešno bi bilo misliti da je militarizam vezan samo uz supersile ili blokove. Od
93 zemlje u razvoju više od jedne polovice udvostručilo je svoju vojnu potrošnju u odnosu na 1961. godinu.
Usporede li se ti izdatci s potrebama i troškovima što ih inače imaju zemlje u razvoju, bit će jasnije što za
njihovo stanovništvo znači to golemo odvajanje sredstava u vojne svrhe.”
85
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 85 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
c) Najzatvorenija komunistička zemlja bila je Albanija. U njoj je nakon Drugoga svjetskog rata
izgrađeno oko 800.000 bunkera. Što misliš, zašto?
4 Zamislite da ste 1960. godine živjeli u Istočnoj Njemačkoj. Čega bi se sve morali odreći ili uopće
ne biste poznavali?
86
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 86 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
2 Pokret za ujedinjenje Vijetnama – Vijetkong težio je ujedinjenju Vijetnama pod vlašću komunista
i nastao je u:
a) Sjevernom Vijetnamu, b) Južnom Vijetnamu, c) u obje države.
3 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj svjedočanstvo Hoang Tan Hinga o Vijetnamskom ratu iz knjige Ivana Jelića Povijesna
čitanka 4, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 164.
“Desetog svibnja 1965. g. išao sam kupiti robu u selo Ba La Van Tiong. Naišli su američki zrakoplovi i
bombardirali selo. Začuo sam jaku eksploziju i istog trenutka zahvatio me plamen. Ne mogavši izdržati toliku
toplinu, jurio sam i vikao; kuće su gorjele i cijelo je selo bilo obavijeno dimom. Čuo sam krikove žena i djece.
[…] Za vrijeme šestomjesečnog liječenja u bolnici užasno sam patio od groznice i opeklina; mučila me nesanica
i hrana mi se gadila. […]”
87
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 87 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
b) Uz pomoć ilustracije odgovori kakvu su ulogu imali mediji u vrijeme Hladnog rata.
88
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 88 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
godina
(početak i kraj rata)
uzroci rata
b) Uz pomoć ilustracije i teksta u udžbeniku opiši utjecaj ratova na svijet u kojem živimo.
89
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 89 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
90
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 90 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj kako je događaje u Poljskoj 1981. godine opisao Jerzy Holzer u knjizi Komunizam u
Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 155.
“Noću s 12. na 13. prosinca 1981. godine uvedeno je ratno stanje. Vrhovnu je vlast preuzela vojna hunta.
Internirano je nekoliko tisuća aktivista ‘Solidarnosti’ i drugih oporbenjaka. U poduzeća su uvedeni vojni
komesari. U cijeloj je zemlji prekinuta cjelokupna civilna telefonska mreža i zabranjeno je kretanje
stanovništva izvan mjesta stanovanja, odnosno prebivališta. U poduzeća koja su štrajkala upućene su
naoružane specijalne jedinice policije s tenkovima i helikopterima. Štrajkovi su ugušeni silom, a u rudniku
ugljena u Katowicama ubijeno je devet rudara. U cijeloj zemlji uhićeno je nekoliko tisuća osoba.”
91
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 91 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
c) Sovjetski Savez počeo se raspadati 1991. godine, kada je priznata neovisnost ____________
_____________________________ i __________________________.
92
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 92 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
b) Navedi na koji su način (mirnim putem ili oružanom borbom) navedene kolonije stekle
nezavisnost.
ALŽIR INDIJA
__________________________ _________________________
93
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 93 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
c) Majka Terezija (1910. – 1975.) rođena je u Skoplju u albanskoj obitelji. Kao redovnica
posvetila je svoj život brizi o siromašnima u Indiji. Omogućila je otvaranje brojnih škola te
bolnica za napuštene i siromašne. Živjela je prema motu: “Gledaj da ti nitko ne dođe ako od
tebe neće otići sretniji i zadovoljniji”. Godine 1979. nagrađena je Nobelovom nagradom za
mir. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 2003. godine.
94
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 94 2013.08.30 17:55
HLADNI RAT,
SLOM KOMUNIZMA
I DEKOLONIZACIJA
5 Što je apartheid?
6 Desmond Tutu bio je prvi crnac izabran za biskupa Anglikanske Crkve. Borio se protiv apartheida,
a u borbi je zagovarao gandizam („Ja se suprotstavljam i nasilju onih koji žele održati nepravedan
sistem i nasilju onih koji ga žele srušiti.”). Godine 1984. dobio je Nobelovu nagradu za mir.
Uz pomoć teksta i ilustracije odgovori za što se zalagao Desmond Tutu i tko su mu bili uzori.
95
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 95 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
96
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 96 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
4 a) Što je ateizam?
a) isticanje jedne vjeroispovijesti,
b) poricanje postojanja boga,
c) miješanje države u vjerska pitanja.
97
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 97 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj dio govora Alojzija Stepinca sa suđenja 3. listopada 1946. godine. Govor je objavljen u
knjizi Lava Znidarčića Alojzije Stepinac, Matica hrvatska, Zagreb, 1998. str. 86. – 92.
“Ponovno tvrdim pred svima: 260-270 svećenika poubijano je od narodnooslobodilačkog pokreta. […]
Svećenik Povoljnjak ubijen je bez suda kao pseto na cesti. Isto i s okrivljenim časnim sestrama. U nijednoj
drugoj civiliziranoj državi ne bi ih se na smrt sudilo, nego najviše na zatvor. […] Naše katoličke škole,
izgrađene s toliko žrtava, oduzete su nam. Onemogućen je rad naših sjemeništa. […] Silom ste uzeli svu
imovinu sjemeništima. […] Uništene su naše tiskare i ne znam postoji li još gdje koja. […] Imovina Crkve
oduzeta je bez sporazuma sa Svetom Stolicom. […] Nijedan svećenik i biskup nije danas siguran za život ni
danju ni noću. […] A što se tiče mene i moga suđenja, ja ne trebam milost, savjest mi je mirna.”
Kakav je bio stav nadbiskupa Stepinca prema komunističkoj vlasti? Za što optužuje komuniste?
98
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 98 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
b) Kad riješiš rebus, doznat ćeš kome je najviše odgovaralo osnivanje Informacijskog biroa
komunističkih i radničkih partija.
99
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 99 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
4
POVIJESNI IZVOR
Napetosti između Jugoslavije i SSSR-a bile su na vrhuncu 1951. godine. U vrijeme Hladnoga rata
SAD je na ovome prostoru nastojao ostvariti svoje interese. Pročitaj izjavu šefa kopnenih snaga
SAD-a generala Collinsa iz knjige Tvrtka Jakovine Američki komunistički saveznik, Profil, Srednja
Europa, Zagreb, 2003., str. 345.
“Uvjeren sam da je Jugoslavija ključ za obranu Italije. Njezine će snage, budu li se pravilno razvijale, biti
prijetnja južnom krilu ruskog napada u Europi. Uza sve to, Jugoslavija je ključna zemljopisna spojnica s
Grčkom. Zbog svega toga ključ je Balkana i treba učiniti sve, i u gospodarskom i vojnom smislu, da bi se
povezala sa Zapadom.”
100
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 100 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
6 POVIJESNI IZVOR
U autobiografskom romanu Goli otok – stratište duha Mihovil Horvat opisao je zatvoreničke dane
na Golom otoku. Bio je zatvoren 1949. godine.
“Za ručak, kao i obično, prljava voda u kojoj pliva nekoliko zna graha i komadić kukuružnjaka. Pa ipak, ni
to nisam mogao pojesti. Od prevelikog napora tijekom dana sve se u meni zgrčilo, dok mi se želudac naprosto
preokrenuo, sileći me na povraćanje. […] I ne znam je li teže ići s kamenom do obale ili bez kamena od obale
do kamenoloma, jer je moj gonič u povratku još ljući i bezobzirniji. […] Opet padam zajedno s kamenom. Ruke
mi krvare. Ogoljela koljena također krvare. Kamen koji nosim, a koji sada grozničavo stišćem okrvavljenim
rukama u želji da ga podignem i da se zajedno s njim osovim, nije više siv, nego prljavo crvene boje od moje
krvi. […] Svejedno mi je tuku lim e, gone li me na radu, propuštaju li me kroz stroj, pljuju li po meni, grde li me
i vrijeđaju, pada li kiša, a vjetar vijuče, ili sunce sja, izjedaju li me uši, stjenice ili mori glad, sve mi je potpuno
svejedno. Tup sam, nijem i prazan.”
101
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 101 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
kruh* 43 kg 60 kg
meso i riba* 12 kg 49 kg
svježe voće 14 kg 46 kg
mlijeko* 32 l 102 l
102
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 102 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
Deklaracija o nazivu
i položaju hrvatskog
književnog jezika
1971.
103
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 103 2013.08.30 17:55
HRVATSKA
U DRUGOJ
JUGOSLAVIJI
5 POVIJESNI IZVOR
Pročitaj kako je stanje u Zagrebu 1971. godine opisao „proljećar” Mika Tripalo u knjizi Hrvatsko
proljeće, Globus, Zagreb, 1990., str. 191.
“Ali smo znali da je armija u pripremnom stanju te da su dvije tenkovske jedinice (Dugo Selo i Jaska)
bile spremne da interveniraju u Zagrebu i da skrše svaki otpor. Generali su neposredno prije nas bili u
Karađorđevu i ondje dobili instrukcije. […] U Zagreb je dovedena milicija iz drugih krajeva Hrvatske i Bosne i
Hercegovine – sve je bilo spremno da se, prema potrebi, najgrubljom silom intervenira. A mi nismo htjeli da na
sebe preuzmemo takvu odgovornost. Uostalom, i ovako se milicija osam dana na Trgu Republike u Zagrebu
surovo obračunavala s narodom i omladinom koja je demonstrirala protiv naših ostavaka i tražila referendum.
Zapravo, nakon sjednice CK SKH 12. XII. 1971., kad smo podnijeli ostavke, cijeli tjedan trajale
su demonstracije. Milicija je tukla i hapsila demonstrante, gušila je ulične nemire.”
104
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 104 2013.08.30 17:55
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
“Delovi srpskog naroda, koji u znatnom broju žive u drugim republikama, nemaju prava, za razliku od
nacionalnih manjina, da se služe svojim jezikom i pismom, da se politički i kulturno organizuju, da zajednički
razvijaju jedinstvenu kulturu svog naroda. […] Srpskom narodu je nametnuto osećanje istorijske krivice, a
jedino on nije rešio nacionalno pitanje, niti je dobio državu kao druge nacije. Zbog toga je kao prvo i osnovno
potrebno da se skine hipoteka istorijske krivice sa srpskog naroda, da se zvanično opovrgne tvrdnja da je on
imao ekonomski privilegiran položaj između dva rata, da se ne poriče njegova oslobodilačka historija i
doprinos u stvaranju Jugoslavije. Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog identiteta srpskog naroda,
nezavisno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazio, njegovo je demokratsko i istorijsko pravo.”
2 Godine 1989. na Kosovu je organizirano obilježavanje 600. godišnjice Kosovske bitke. Tom je
prigodom Slobodan Milošević pozvao Srbe na jedinstvo te istaknuo kako u poboljšanju položaja
Srba ne isključuje oružane bitke.
Kakvu je politiku zastupao Slobodan Milošević?
105
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 105 2013.08.30 17:55
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
c) Koje su ustavne promjene učinjene u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske u ljeto 1990.
godine?
4 a) Opiši aktivnosti Srba na području Hrvatske koji nisu htjeli prihvatiti hrvatsku vlast.
106
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 106 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
6 POVIJESNI IZVOR
Ustav Republike Hrvatske sadrži 147 članaka. Pročitaj članke koji govore o obitelji.
Članak 63.
Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o
odgoju djece.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.
Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.
Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.
Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji.
Članak 64.
107
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 107 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
b) Na referendumu održanom u Hrvatskoj 1991. godine o rješenju jugoslavenske krize oko 94%
glasača izjasnilo se za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji.
DA NE
b) Ustavnom odlukom 25. lipnja 1991. proglašena je samostalna i suverena Republika Hrvatska.
Zašto je Hrvatska odgodila na tri mjeseca odluku o provođenju samostalnosti i suverenosti?
108
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 108 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
109
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 109 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
110
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 110 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
c) Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u Hrvatskoj bez teškoća su obavile svoje
zadatke.
DA NE
111
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 111 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
b) Na koji je način područje istočne Slavonije vraćeno pod državno-pravni ustroj Republike
Hrvatske?
112
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 112 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
3 POVIJESNI IZVOR
Logor Manjača nalazio se nedaleko od Banja Luke. U njemu su bili zatvoreni hrvatski vojnici
nakon pada Kostajnice te mnogi Hrvati i Muslimani iz Bosne i Hercegovine. Pročitaj iskaz jednog
zatvorenika.
113
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 113 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
b) U odgovarajuće kružiće na karti upiši broj vojne akcije koju je poduzela Hrvatska vojska za
oslobađanje okupiranih područja.
114
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 114 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
115
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 115 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
116
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 116 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
Koje ciljeve teroristi najčešće napadaju? Tko najviše stradava u terorističkim napadima?
b) Objasni zašto je terorizam svjetski problem. Kakav je stav Republike Hrvatske prema
terorizmu?
3 Što je UNICEF?
117
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 117 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
4 POVIJESNI IZVOR
1 Što znaš o razvoju televizije potkraj 20. stoljeća? Pokušaj doznati što je bio-vision, trinitron, koje
su prednosti ravnih ekrana.
2 Računala su iznimno važna u svim poslovima: upravi, obrazovanju, bankarstvu, obrani, trgovini,
građevinarstvu, prometu….
Imaš li ti računalo? Igraš li računalne igre? Izrađuješ li projekte? Posjećuješ li društvene mreže?
Koje su opasnosti povezane s društvenim mrežama?
3 Što znaš o letovima u svemir na prelasku iz 20. u 21. stoljeće? Zbog čega su važna istraživanja
svemira?
119
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 119 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
6 Baviš li se nekim sportom? Smatraš li da si zbog bavljenja sportom u prednosti pred onima koji
ne treniraju? Može li profesionalno bavljenje sportom biti opasno za ljudski život? Objasni
odgovor.
120
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 120 2013.08.30 17:56
SAMOSTALNA
HRVATSKA DRŽAVA
I SVIJET
8 Da imaš mogućnost odlučivanja, što bi učinio radi zaštite kulturne baštine i prirodnih ljepota
Hrvatske?
10 Riješi rebus.
121
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 121 2013.08.30 17:56
SADRŽAJ
Versajski poredak
Pobjednici i poraženi - nastanak novih država u Europi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4
Mirovni pregovori i ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8
Demokratski procesi između dva rata. Znanost i kultura
Promjene u društvu između dva rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11
Zemlje parlamentarne demokracije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14
Velika gospodarska kriza (1929. – 1933.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18
Razvoj znanosti, tehnike, kulture i sporta u svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
Totalitarni sustavi u međuratnom razdoblju
Postanak i razvoj Sovjetske Rusije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25
Fašizam u Italiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28
Pobjeda nacizma u Njemačkoj i militarizma u Japanu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30
Hrvatska u sklopu prve Jugoslavije
Država Slovenaca, Hrvata i Srba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33
Postanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
Gubitak dijelova hrvatskog teritorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39
Politički život u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42
Društveni i politički razvoj u Kraljevini SHS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
Hrvatska u doba šestosiječanjske diktature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48
Hrvatsko pitanje i stvaranje Banovine Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
Razvoj znanosti, kulture i sporta u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53
Drugi svjetski rat
Početak Drugoga svjetskog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
Početak rata u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
Ratni događaji u Europi i svijetu 1941. – 1943.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61
Antifašistički otpor u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66
Novi ratni uspjesi antifašističkih saveznika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69
Nastanak Federalne Države Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73
Pobjeda udruženih antifašističkih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75
Završetak rata u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78
Svijet nakon uspostave mira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81
Svijet u vrijeme Hladnog rata, slom komunističkih sustava i dekolonizacija
Hladni rat i svakodnevni život . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84
Lokalni ratovi i političke krize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87
Slom komunizma u Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90
Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93
Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
Prve godine komunizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96
Obnova zemlje i sukob s SSSR-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99
Jugoslavensko društvo i Hrvatsko proljeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Postanak i razvoj samostalne Hrvatske. Hrvatska i svijet u trećem tisućljeću
Nastanak samostalne i suverene hrvatske države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Domovinski rat i međunarodno priznanje Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
Završetak Domovinskog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Hrvatska u suvremenom svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Znanost, tehnika, kultura i sport u svijetu i Hrvatskoj od 1945. do danas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
122
radna biljeznica_2-Povijest 8.indd 122 2013.08.30 17:56