Vrsta djela:

Novela s temom iz seljakog ivota s socijalnom podlogom.

Kompozicija djela:
Uvod
Upoznajemo Janicu i Marka te ostale seljane, saznajemo da je Janica bolesna i da je Marko zaokupljen radom u
slubi.
Zaplet
Saznajemo da Kata tjera Janicu na teak rad neposredno nakon poroda i da je ustvari ona kriva zbog njezine
bolesti. I Janiina beba je umrla jer ju zbog bolesti nije mogla dojiti, a Marko cijelo vrijeme sastavlja patentnu
klopku za tvorove kako bi zadivio svoga efa.
Vrhunac
Seljani shvaaju da Janici nema pomoi, no Marko i dalje ne obraa pozornost na nju. Janica naglo umire. U kui
nastaje panika.
Rasplet
Mikino razmiljanje i aljenje za Janicom. Janiin pokop. Mikina humoristina nezgoda. Osam dana nakon
pokopa Marko odlazi na svadbu. Markovo barjaktarenje. Gozba i tunjava kod ugeia. Markov put prema kui.
Zavretak
Markovo privienje, rasvijetljenje i povratak kui. Bezuspjeni pokuaj sjee breze. Marko napokon shvaa Janicu
i ali i nju i brezu. Marko je odluio da nee posjei brezu zbog sjeanja na Janicu.

Jezik:
U noveli se izmjenjuju pripovjedaev jezik standardni knjievni tokavski
i jezik likova turopoljska kajkavtina koja prii daje uvjerljivost.
Jezik je jednostavan i bogat.

Stil:
Kolarove su reenice jednostavne, a bogate. Opisuje zaostalu seosku sredinu s odreenom dozom humora.

Mjesto radnje:
Kao mjesto radnje odreene su Vukomereke gorice tj. breuljak Bikovski vrh na kojemu je smjeteno selo
Bikovec sa zaseocima Labudan brdom i ugei brdom. Stvarno su mjesto radnje Vukomereke gorice, sela
Gornji Hruevec i Cerovski vrh. To je selo prikazano kao selo drvenih kueraka ratrkanih po breuljcima koje
povezuju slabe i blatne ceste ili poljski putevi. Sve izgleda zaputeno osim prirode, a i ona je prikazana u jesen
kada puu hladni vjetrovi i padaju duge kie.

Vrijeme radnje:
Vrijeme radnje se odvija u doba kada je Kolar u tom kraju bio zaposlen kao upravitelj dravnog zemljita i uma u
Bedekovini tj. izmeu 1925. i 1928. godine.

Tema:
Pisac pie o ivotu u zaostaloj seoskoj sredini kroz priu obitelji Labudan, koja je navikla na siromatvo i teak rad
pa ivotne probleme prihvaa kao unaprijed odreene i neispravljive. Breza je pria o njenoj seoskoj djevojci
Janici koja je umrla zbog grubosti ivota i rada u tekim uvjetima, i o njenom muu Marku koji je prekasno shvatio
koliko joj je malo panje posveivao i kako je njezina ljubav bila istinska i bezgranina.

Analiza likova:
Janica se izgledom i hodom razlikuje od ostalih ali je inae tipina seoska cura. Citat: Pa dok druge cure i snae
teko koraaju kao medvjedi, u njezinom hodu ima neto ritma, moda ak i elegancije. Janica je i veoma
lijepa: Citat: Oi su joj plave, plavlje od jasnog neba, a za kosu rekoe neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna
ili pozlaena. Svakako je izvrsno pristajala onim nasmijanim, malim usnicama.. Janica je svjesna odnosa u novoj
obitelji (a i ona sama dolazi iz jo siromanije obitelji) i poslova koji je tamo ekaju i sve strpljivo podnosi zbog
ljubavi prema Marku. Ponekad Janica i odbrusi svekrvi Kati: Citat: A kaj tu zijate kakti da ste v umi!? Nis ja
borme gluha!. Janica neizmjerno voli Marka i ponosi se njime, no on joj ljubav ba i ne uzvraa, jer u njihovoj je
sredini normalno da mukarci osjeaje ne iskazuju rijeima. Ipak, Janica dri da je Marko dobar prema njoj jer ju
ne tue kao to to rade ostali muevi i to je za nju znak ljubavi. Janicu je ubila grubost ivota, a da ju ona nije
osjeala jer joj je ljubav davala snagu.
Marko ima oko 30 godina. On je lugar, a i cijenjen je. Citat: Inae bijae on svjetski ovjekbio je i u Americi, pa
proetao po cijelome svijetu, za svjetskog rata bio godinu dana andar, pa umski radnik, pa sobar, ivio neko
vrijeme u gradu, bivao mnogo s gospodom Zgodan je mukarac. Citat: Mnogoj curi, mnogoj udovici a i udatoj
eni zapelo oko za one njegove uvijek propisno zavrnute brkove i za otre sokolove oi.. Marko je ustvari
odabrao Janicu za enu zato to je nadumar rekao da je ona bolja od drugih. A gospodin nadumar je za
Marka bio bog. Citat: Neki umar tj. sam gospodin nadumar, Markov ef i bog bogova, kad je vidio Janicu jo
kao djevojku sav se oduevio: To je cura Vidi li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza. Uprav kao
breza. Otmjena pojava to je breza meu grabarima i bukvama to je ta djevojka meu tim vaim glomaznim
curetinama! Marko ne pokazuje izljeve njenosti kako ne bi ispao mekuac, ne mijea se u kune poslove, ne
tue Janicu (samo ju je jednom oamario a i tada je sama priznala da je ona kriva). Od Janiinih poziva mu je
vanije pravljenje klopke za tvora kako bi zadivio
nadumara. Imao je svoja razmiljanja. Citat: Ne moe se rei da Marko nije volio svoju enu i da mu nije bilo
ao to e umrijeti, ali opet, moe li joj on pomoi? Pa da plae dan i no, njojzi od toga nikakve koristi. Mui ga i
to to e ga njezina smrt sprijeiti da bude barjaktar - zastavonoa i predvodnik svatova, jer je po tome bio
nadaleko poznat. Ipak je u svatove otiao tek osam dana nakon Janiine smrti. Nakon tunjave, dok je zbog
osvete trao kui, na rubu ume mu se bijesnom, pijanom, umornom i pretuenom ukazala Janica. Prikaza je
ustvari njegova probuena savjest. Bezuspjean pokuaj da posjee brezu dokazuje njegov osjeaj krivnje i
prekasno probuenu svijest te je spoznao da nije dovoljno uinio za svoju Janicu koja mu je bila beskrajno odana.
Mika Labudan je Markov otac. Njegovo sjeanje na pijanevanje uz lijes Jakoba Dugijana primjer je crnog
humora. Kada Janica umre, Mika razmilja o njoj i silno se rastui: Citat: Na cesti ispod groblja stajao je stari
Mika kraj svojih volova. Rastuio se i on: Itak mi je dobra bila. Vredna je bila, Bog joj da duici lehko. Kuliko je
puti mesto mene blago naranila i oistila Tvrd je inae i mrk bio Labudan ali sad se je raznjeio. Moda i zato
to je boica bila ve prazna. Osjetio on potrebu da poe na grob, da svojoj snahi baci grudicu zemlje, da joj
grobi blagoslovi. Kada je doao do groba, Mika opet pokazuje osjeaje. Citat: Ej Janica draga moja snejo,
mirno tu poivaj i naj mi nikaj za zlo zeti! Zna, ovek je star i siromak pa je i koji put zloest! Pisac kroz Miku
opet pokazuje crni humor: Citat: Nagnuo se stari, ali malo previe. Skliska je i mokra bila ona teka ilovaa, a
njemu udno pred oima. I omaknu se stari Mika. Tek jeknu preplaeno: Ajoj! i ve pade naglavce u jamu.
Zastade svima dah. Da nije to prst boji? No nije bilo nita. Jer stari je Mika dodue bolno i prestraeno povikao:
Ajoj, vleete me van! Neu ostati v grobu jo ne, jo ne! A kad su ga izvukli blatna, musava i prestravljena:
Citat: Ajd, fala Bogu nisam ostal a, Boe moj! Itak je lepe na ovome svetu
Kata Labudanka je Markova majka, siromana i ukorjenjena u tradicionalni nain ivota, po tradiciji je tjerala
Janicu da najvie radi
jer je najmlaa ena u kui. Napravila je paniku kada je Janica naglo
umrla jer nisu na vrijeme zapalili svijeu, pa strahuje od boje kazne.

Kratki sadraj:
Pokraj jedne ume na Labanbrdu pokraj sela Binkovca ivio je stari Mika Labudin, ef kue broj 27. Mika Labudin
imao je zlu enu Katu. Oni su imali dva sina. Prvi je u vojsci, a njegova ena Jaga nita ne porie za njim. Drugi
sin Marko samo je ljenario, a njegova ena Janica bila je jako bolesna. Jedne hladne noi Janici je pozlilo. Stari
Mika govorio je da joj nema spasa a Kata se s njim sloila. Jaga je govorila to ti je ena, no Marka to uope nije
diralo. Janica je te noi rodila siunu djevojicu kao pile, no ta djevojica bila je glasna kao jare. Odleala je
Janica par dana u krevetu, desetak dana hodala po kui, a onda je Kata potjera na pau. Janici nije bilo ba
najslae, ali tko da vjeno ratuje s tom babom. Dok je Janica pasla krave poela je padati kia, ne ona blaga
proljetna kia, ve ona jesenska hladna. Janica se vraala kui. Kad je dola u kuu bila je sva mokra i blijeda,
izgledala je prehlaena. Dolazile stare babe iz sela pa slono rekoe prehladila joj se krv.- Dolazila je i baba
Roa Jeovitka iz Grijanke, pa i slavni Rok uk. Oni su govorili i prigovarali kako god su najbolje mogli, ali Janici
nije bilo sueno da ozdravi. Umrlo joj i dijete u to vrijeme. Janici je onda bilo sve gore i gore. Oslabila je toliko da
ni glave nije mogla podii pa ni lice u ruci drati. Poela je buncati i fantazirati o nekakvim anelima, cvijeu,
muzici, o tamburaima, pa opet o svom muu. Spremio se stari Mika na put na Bikovski vrh. Izlazei iz sobe, on
je kritiki prikiljio na bolesnicu Janicu, a onda skeptiki i obilno pljucnuo, pa vano i zamiljeno zakimao glavom.
Jednog dana Marko je krenuo na put u Ameriku. Janica ga je htjela vidjeti, ali onda Kata ree: Otiao je on u
Ameriku, nee tebe uvati i gledati kako umire!... To je Janicu jako povrijedilo makar je ona buncala i
fantazirala. Poslije 2 mjeseca doao Marko kui. Bilo je ve kasno u no, no Janica je jo bila budna. Marko je
zavirio u sobu gdje je Janica spavala. Janica ga pogledala i kae: Ti si sad otmjeni gospodin, a ja, to sam ja?
Marko je vidio da ga ena vie ne eli i poao sputenom glavom u drugu sobu. Cijelu je no razmiljao. Vidio je
da joj mora pomoi makar ga ona ne eli. Otkad se Janica razboljela, Mikina je kua bila puna ljudi koji su
oblilazili Janicu. A ona je samo eljela vidjeti Marka, on s njom nije ni rijei progovorio otkad se razboljela. No sve
su mlade ene veinom dolazile zbog Marka, a Janici su dodvoravale lanom ljubaznou. Kad je Janica vidjela
da Marko ne eli doi, silno se rastuila. U tom trenutku njezine zjenice su se proirile i ona je izdahnula. U kui je
nastala panika jer je Janica umrla bez svijee. Sutradan je uprilien skroman pokop. Osam dana nakon sprovoda,
Marko je bio pozvan na svadbu kod ugeia u susjedno selo. Marko je bio opinski lugar i samim time uvaena
osoba. No, na svadbi Marko se napio i bio otjeran iz svatova. U elji za osvetom krenuo je kui po puku. Na putu
je imao privienje. U liku breze vidio je Janicu i jako se uplaio. Sutradan je elio posjei drvo, no nije imao
hrabrosti. Potedio je brezu koja ga je kasnije uvije podsjeivala na sramotan odnos prema Janici za vrijeme
njezine bolesti, ali i na sretne trenutke pune ljubavi koje je proveo s njom.

Dojam o djelu:
Ovo je jedna tragina pria. Ona duboko uranja u ponore ljudskih slabosti, ona pokazuje svu tragediju kako
ovjek moe poniziti sebe i druge. Ona istovremeno upozorava da je ovjek nemoan ispraviti svoje pogreke ako
dozvoli da mu vrijeme izmakne iz njegove kontrole. U ovom naem svijetu jedinstven primjer za to bio je ivot i
smrt princeze Diane.
Ova pripovijetka me pomalo podsjetila na tu suvremenu tragediju.
Dok je ivjela, Diana je trpjela svakakva ponienja, nerazumijevanja i ogovaranja. Obitelj u koju je dola izolirala
ju je zbog toga to je bila drugaija od njih, a to oni, optereeni vlastitim ogranienjima, nisu mogli prihvatiti. Tek je
njena smrt podsjetila itav svijet, ali i njenu obitelj, na njenu istinsku vrijednost. Tako nas i ova pripovijetka Breza
podsjea na vjene istine o ovjeku i time dokazuje koliko je ova tema prisutna u svakom vremenu i svakoj
sredini.
Vrsta djela:
Novela s temom iz seljakog ivota s socijalnom podlogom.

Kompozicija djela:
Uvod
Upoznajemo Janicu i Marka te ostale seljane, saznajemo da je Janica bolesna i da je
Marko zaokupljen radom u slubi.

Zaplet
Saznajemo da Kata tjera Janicu na teak rad neposredno nakon poroda i da je ustvari
ona kriva zbog njezine bolesti. I Janiina beba je umrla jer ju zbog bolesti nije mogla
dojiti, a Marko cijelo vrijeme sastavlja patentnu klopku za tvorove kako bi zadivio svoga
efa.

Vrhunac
Seljani shvaaju da Janici nema pomoi, no Marko i dalje ne obraa pozornost na nju.
Janica naglo umire. U kui nastaje panika.

Rasplet
Mikino razmiljanje i aljenje za Janicom. Janiin pokop. Mikina humoristina nezgoda.
Osam dana nakon pokopa Marko odlazi na svadbu. Markovo barjaktarenje. Gozba i
tunjava kod ugeia. Markov put prema kui.

Zavretak
Markovo privienje, rasvijetljenje i povratak kui. Bezuspjeni pokuaj sjee breze.
Marko napokon shvaa Janicu i ali i nju i brezu. Marko je odluio da nee posjei brezu
zbog sjeanja na Janicu.

Jezik:
U noveli se izmjenjuju pripovjedaev jezik standardni knjievni tokavski
i jezik likova turopoljska kajkavtina koja prii daje uvjerljivost.
Jezik je jednostavan i bogat.

Stil:
Kolarove su reenice jednostavne, a bogate. Opisuje zaostalu seosku
sredinu s odreenom dozom humora.

Mjesto radnje:
Kao mjesto radnje odreene su Vukomereke gorice tj. breuljak Bikovski vrh na kojemu
je smjeteno selo Bikovec sa zaseocima Labudan brdom i ugei brdom. Stvarno su
mjesto radnje Vukomereke gorice, sela Gornji Hruevec i Cerovski vrh. To je selo
prikazano kao selo drvenih kueraka ratrkanih po breuljcima koje povezuju slabe i
blatne ceste ili poljski putevi. Sve izgleda zaputeno osim prirode, a i ona je prikazana u
jesen kada puu hladni vjetrovi i padaju duge kie.

Vrijeme radnje:
Vrijeme radnje se odvija u doba kada je Kolar u tom kraju bio zaposlen kao upravitelj
dravnog zemljita i uma u Bedekovini tj. izmeu 1925. i 1928. godine.

Tema:
Pisac pie o ivotu u zaostaloj seoskoj sredini kroz priu obitelji Labudan, koja je navikla
na siromatvo i teak rad pa ivotne probleme prihvaa kao unaprijed odreene i
neispravljive. Breza je pria o njenoj seoskoj djevojci Janici koja je umrla zbog grubosti
ivota i rada u tekim uvjetima, i o njenom muu Marku koji je prekasno shvatio koliko
joj je malo panje posveivao i kako je njezina ljubav bila istinska i bezgranina.

Analiza likova:
Janica se izgledom i hodom razlikuje od ostalih ali je inae tipina seoska cura. Citat:
Pa dok druge cure i snae teko koraaju kao medvjedi, u njezinom hodu ima neto
ritma, moda ak i elegancije. Janica je i veoma lijepa: Citat: Oi su joj plave, plavlje
od jasnog neba, a za kosu rekoe neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna ili pozlaena.
Svakako je izvrsno pristajala onim nasmijanim, malim usnicama.. Janica je svjesna
odnosa u novoj obitelji (a i ona sama dolazi iz jo siromanije obitelji) i poslova koji je
tamo ekaju i sve strpljivo podnosi zbog ljubavi prema Marku. Ponekad Janica i odbrusi
svekrvi Kati: Citat: A kaj tu zijate kakti da ste v umi!? Nis ja borme gluha!. Janica
neizmjerno voli Marka i ponosi se njime, no on joj ljubav ba i ne uzvraa, jer u njihovoj
je sredini normalno da mukarci osjeaje ne iskazuju rijeima. Ipak, Janica dri da je
Marko dobar prema njoj jer ju ne tue kao to to rade ostali muevi i to je za nju znak
ljubavi. Janicu je ubila grubost ivota, a da ju ona nije osjeala jer joj je ljubav davala
snagu.

Marko ima oko 30 godina. On je lugar, a i cijenjen je. Citat: Inae bijae on svjetski
ovjekbio je i u Americi, pa proetao po cijelome svijetu, za svjetskog rata bio godinu
dana andar, pa umski radnik, pa sobar, ivio neko vrijeme u gradu, bivao mnogo s
gospodom Zgodan je mukarac. Citat: Mnogoj curi, mnogoj udovici a i udatoj eni
zapelo oko za one njegove uvijek propisno zavrnute brkove i za otre sokolove oi..
Marko je ustvari odabrao Janicu za enu zato to je nadumar rekao da je ona bolja od
drugih. A gospodin nadumar je za Marka bio bog. Citat: Neki umar tj. sam
gospodin nadumar, Markov ef i bog bogova, kad je vidio Janicu jo kao djevojku sav se
oduevio: To je cura Vidi li kako je tanana, pa visoka, pa fina, kao breza. Uprav kao
breza. Otmjena pojava to je breza meu grabarima i bukvama to je ta djevojka meu
tim vaim glomaznim curetinama! Marko ne pokazuje izljeve njenosti kako ne bi ispao
mekuac, ne mijea se u kune poslove, ne tue Janicu (samo ju je jednom oamario a i
tada je sama priznala da je ona kriva). Od Janiinih poziva mu je vanije pravljenje
klopke za tvora kako bi zadivio
nadumara. Imao je svoja razmiljanja. Citat: Ne moe se rei da Marko nije volio svoju
enu i da mu nije bilo ao to e umrijeti, ali opet, moe li joj on pomoi? Pa da plae
dan i no, njojzi od toga nikakve koristi. Mui ga i to to e ga njezina smrt sprijeiti da
bude barjaktar - zastavonoa i predvodnik svatova, jer je po tome bio nadaleko
poznat. Ipak je u svatove otiao tek osam dana nakon Janiine smrti. Nakon tunjave,
dok je zbog osvete trao kui, na rubu ume mu se bijesnom, pijanom, umornom i
pretuenom ukazala Janica. Prikaza je ustvari njegova probuena savjest. Bezuspjean
pokuaj da posjee brezu dokazuje njegov osjeaj krivnje i prekasno probuenu svijest
te je spoznao da nije dovoljno uinio za svoju Janicu koja mu je bila beskrajno odana.

Mika Labudan je Markov otac. Njegovo sjeanje na pijanevanje uz lijes Jakoba
Dugijana primjer je crnog humora. Kada Janica umre, Mika razmilja o njoj i silno se
rastui: Citat: Na cesti ispod groblja stajao je stari Mika kraj svojih volova. Rastuio se i
on: Itak mi je dobra bila. Vredna je bila, Bog joj da duici lehko. Kuliko je puti mesto
mene blago naranila i oistila Tvrd je inae i mrk bio Labudan ali sad se je raznjeio.
Moda i zato to je boica bila ve prazna. Osjetio on potrebu da poe na grob, da svojoj
snahi baci grudicu zemlje, da joj grobi blagoslovi. Kada je doao do groba, Mika opet
pokazuje osjeaje. Citat: Ej Janica draga moja snejo, mirno tu poivaj i naj mi nikaj za
zlo zeti! Zna, ovek je star i siromak pa je i koji put zloest! Pisac kroz Miku opet
pokazuje crni humor: Citat: Nagnuo se stari, ali malo previe. Skliska je i mokra bila
ona teka ilovaa, a njemu udno pred oima. I omaknu se stari Mika. Tek jeknu
preplaeno: Ajoj! i ve pade naglavce u jamu. Zastade svima dah. Da nije to prst
boji? No nije bilo nita. Jer stari je Mika dodue bolno i prestraeno povikao: Ajoj,
vleete me van! Neu ostati v grobu jo ne, jo ne! A kad su ga izvukli blatna,
musava i prestravljena: Citat: Ajd, fala Bogu nisam ostal a, Boe moj! Itak je lepe
na ovome svetu

Kata Labudanka je Markova majka, siromana i ukorjenjena u tradicionalni nain
ivota, po tradiciji je tjerala Janicu da najvie radi jer je najmlaa ena u kui. Napravila
je paniku kada je Janica naglo umrla jer nisu na vrijeme zapalili svijeu, pa strahuje od
boje kazne.