PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 6.
Naziv nastavne jedinice:
Nastavno područje:
Nastavni oblici:
čelni rad, rad u paru,
pojedinačni.
Ključni pojmovi:
Operacionalizirani cilj:
Zadaće sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Redni broj sata: Mjesto i datum:
POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI
JEZIK.
Tip nastavnoga sata: Nastavni materijali:
obrada (A). nastavni listići, pregled u .ppt formatu.
hrvatska pisma: latinica, glagoljica, ćirilica; Bašćanska ploča,
prvotisak.
razumjeti, osvijestiti i prihvatiti stajalište o važnosti upoznavanja
hrvatske prošlosti i povijesti hrvatskoga jezika radi boljega
razumijevanja današnjega stanja u hrvatskom jeziku.
Učenik će:
 znati imenovati tri pisma kojima su Hrvati pisali u prošlosti
 znati prepoznati i razlikovati glagoljicu, ćirilicu i latinicu
 navesti osnovne podatke o trima pismima (iz kojega stoljeća
potječu najstariji spomenici pisani tim pismom i naziv
najstarijega spomenika pisana tim pismom)
 znati osnovne podatke o Bašćanskoj ploči
 znati osnovne podatke o Misalu po zakonu rimskoga dvora
 razvijati poštovanje prema pisanim spomenicima hrvatske
kulture te svijest o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih
činjenica o razvoju hrvatskoga jezika
 razvijati svijest o važnosti čuvanja jezične baštine
 razvijati domoljubne osjećaje
 razvijati logičko i apstraktno mišljenje (zapažanje,
uspoređivanje, povezivanje spoznaja usvojenih na nastavi
povijesti s novim spoznajama, izdvajanje bitnoga i nebitnoga,
zaključivanje, sažimanje)
 razvijati sposobnosti praćenja predavanja u .ppt formatu.
 usvajati i ovladavati sposobnostima aktivnoga slušanja
sugovornika te govorenja i pisanja standardnim jezikom.

riješiti zadatke u radnoj bilježnici; izborno: napisati svoje ime i prezime

Domaća zadaća:
glagoljicom.

Tijek sata (artikulacija)

1. Uvodni dio sata
a) Učenici rješavaju motivacijski listić.
Provjera rješenja i razgovor o vrstama pisama.
b) Ponavljanje prethodnih znanja – povezivanje s nastavom povijesti. U razgovoru učenici iznose što
znaju o dolasku Hrvata na ove prostore i o prvim hrvatskim vladarima.
c) Učenici slušaju najavu teme i polazni tekst. Razgovaraju o pročitanom tekstu.

2. Glavni dio sata

a) Samostalan učenički rad – učenici čitaju u sebi poglavlje u udžbeniku o pismima i jezicima kojima
su pisali Hrvati u svojoj prošlosti.
Provjera razumijevanja pročitanoga. Odgovaraju na učiteljeva pitanja. Zaključke učitelj zapisuje na
ploču, a učenici pišu u bilježnice.
b) Samostalan učenički rad – učenici u sebi čitaju poglavlje u udžbeniku o prvim pisanim
spomenicima.
U razgovoru odgovaraju na učiteljeva pitanja. Učitelj zapisuje na ploču nazive spomenika, vrijeme
nastanka i pismo kojim su pisani. Učenici prepisuju u bilježnice.
c) Samostalan učenički rad – učenici u sebi čitaju u udžbeniku poglavlje o prvoj tiskanoj knjizi.
Samostalno zapisuju podatak u bilježnice. Provjerava se točnost rješenja zadatka.
d) Učenici prate pregled jezičnopovijesnoga gradiva u .ppt formatu i na fotografijama prepoznaju
klesane i rukopisne spomenike pismenosti te hrvatski prvotisak – Misal po zakonu rimskoga dvora.
Usmeno donose zaključak o neprocjenjivoj vrijednosti srednjovjekovne hrvatske kulturne baštine.
Za znalce – usvajaju pojam inkunabula.

3. Završni dio sata

a) Jedan učenik čita sažetak u udžbeniku.
b) Rješavaju kratak listić za provjeru. Zamjenjuju listiće i provjeravaju i vrednuju točnost odgovora.
c) Zadavanje zadataka iz radne bilježnice za domaću zadaću. Izborno: napisati svoje ime i prezime
glagoljicom.

Plan ploče

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI

– tri pisma: uglata glagoljica – od 11. st.

hrvatska ćirilica (bosančica) – od 12. st.
latinica – od 14. st.

– tri jezika: latinski

hrvatskostaroslavenski (hrvatskocrkvenoslavenski)
hrvatski

– spomenici hrvatske pismenosti:

11. st.
Bašćanska ploča – oko 1100. g., glagoljica
– najstariji cjeloviti spomenik
– darovnica kojom kralj Zvonimir daruje ledinu crkvi svete Lucije
– nađena u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku

12. st.
Povaljska listina, 1184. g., ćirilica

14. st.
Red i zakon sestara dominikanki u Zadru, 1345. g., latinica
Šibenska molitva (Gospina pohvala), 1347. g., latinica
– najstariji pjesnički tekst na hrvatskom jeziku i latinici

15. st.
Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), 1483. g., glagoljica
– prva hrvatska tiskana knjiga

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

– provjera rješenja motivacijskoga listića
– usmeno izražavanje – provjera razumijevanja pročitanoga teksta i točnosti odgovora na postavljena
pitanja
– provjera rješenja listića za provjeru.
 Plan ploče

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI

– tri pisma: uglata glagoljica – od 11. st.

hrvatska ćirilica (bosančica) – od 12. st.
latinica – od 14. st.

– tri jezika: latinski

hrvatskostaroslavenski (hrvatskocrkvenoslavenski)
hrvatski

– spomenici hrvatske pismenosti:

11. st.
Bašćanska ploča – oko 1100. g., glagoljica
– najstariji cjeloviti spomenik
– darovnica kojom kralj Zvonimir daruje ledinu crkvi
svete Lucije
– nađena u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku

12. st.
Povaljska listina, 1184. g., ćirilica

14. st.
Red i zakon sestara dominikanki u Zadru, 1345. g., latinica
Šibenska molitva (Gospina pohvala), 1347. g., latinica
– najstariji pjesnički tekst na hrvatskom jeziku i latinici

15. st.
Misal po zakonu rimskoga dvora (Prvotisak), 1483. g., glagoljica
– prva hrvatska tiskana knjiga