Rješenja zadataka iz radne bilježnice Hrvatski za 7

U nekim je zadatcima samo jedno rješenje i ono je ovdje navedeno.

U nekim zadatcima postoji više točnih rješenja. Kod takvih je zadataka ispred jednoga od
mogućih rješenja napisano npr. (Ta kratica znači na primjer.) ili je između više ponuđenih točnih
odgovora stavljen znak / (kosa crta). Taj znak znači i čita se kao ili (npr. lik/osoba – čitaj lik ili osoba).

U onim zadatcima gdje učenik sam osmišljava rješenja, napisano je prema učeničkoj zamisli.
PONAVLJAM ŠTO ZNAM – 1. DIO

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK I NARJEČJA

6. str.

1. a)

ča – čakavsko narječje

što – štokavsko narječje

kaj – kajkavsko narječje

b) Riješeno u a) podzadatku.

c)

Donila je mliko. – ikavski govor

Donijela je mlijeko. – jekavski govor

Donesla je mleko. – ekavski govor

2. a) Stavljaju se svjetiljke (fenjeri) u Križevu ulicu kao što su jednom prije svijetlili. Ma sve je lijepo,
sve je isto, samo što su oni stari gorjeli na plin, a ovi novi na struju. A ni plinare više nema. Nestali su i
oni ljudi što su sve za šalu i smijeh uzimali, potjeralo ih vrijeme, kao što je progutalo i splitski govor.
(…) Stari su običaji nestali, a djeca ti ne znaju što će sa sobom. A sve tvoje priče i šale otpuhao je neki
ružni vjetar.

7. str.

b) Standardni se jezik upotrebljava u službene svrhe (u ustanovama i poslovnom sporazumijevanju)

te radi lakšega sporazumijevanja govornika koji ne govore istim zavičajnim govorima.

OPISIVANJE I PRIPOVIJEDANJE

3. a) 4., 2., 3., 1.

8. str.

b) Prvi je tekst objektivan, drugi subjektivan.

9. str.

4. b) Kad opisujemo otvoreni prostor u privatne svrhe s namjerom izražavanja doživljaja, opisujemo
ga subjektivno.

c) prema učeničkoj zamisli

d) prema učeničkom odabiru ili zamisli

e) prema učeničkoj zamisli

5. a) prema učeničkom iskustvu i zamislima

10. str.

c) Rečenica sadržava dojam, doživljaj, osjećaj, slikovita je.

6. Npr.

Školsko je zvono označilo kraj sata. Vidim u gužvi na školskom hodniku da dječak iz
susjednoga razreda istrčava prvi iz svoje učionice.

Najednom stane. Primjećujem da me gleda neobičnim pogledom. Promatra me. Približava mi

se. Ne znam točno što misli, no vidim da su mu se obrazi zacrvenjeli. Ja se pravim da ga ne
primjećujem mada sam osjetila da i meni obrazi gore. Razgovaram s prijateljicama, ali svjesna sam da
je on u blizini. Odjednom, prolazeći mi sasvim blizu, dotakne me laktom, sasvim lagano, čini se
nehotice. Pogledam ga, a on još više pocrveni. Nastojala sam prikriti svoje osjećaje, no srce mi je
tuklo tako da sam se bojala da ga i drugi čuju. U sebi se smiješim.

On odlazi. Ja i dalje stojim s prijateljicama, ali ne čujem što one govore. Čini mi se da hodam
po oblacima. Je li se to meni dogodila ljubav?

SLOVNICA (GRAMATIKA)

11. str.

7. a) 1. prilog, 2. broj, 3. čestica, 4. zamjenica, 5. imenica, 6. pridjev, 7. usklik, 8. glagol, 9. veznik. 10.
riječi; konačno rješenje: prijedlozi

12. str.

b)

danas – prilog, ponavljamo – glagol, naučeno – pridjev, znanje – imenica, o – prijedlog, riječima –
imenica

deset – broj, je – glagol, vrsta – imenica, riječi – imenica, u – prijedlog, hrvatskome – pridjev, jeziku –
imenica, pet – broj, promjenjivih – pridjev, i – veznik, pet – broj, nepromjenjivih – pridjev

hej – usklik, znaš – glagol, li – čestica, ih – zamjenica, nabrojiti – glagol

8. a)

povratna zamjenica – Izriče da se radnja vraća na subjekt. – Nosim torbu sa sobom.

posvojne zamjenice – Izriču pripadnost i zamjenjuju posvojne pridjeve. – Njezin brat zna skijati.

povratno-posvojna zamjenica – Zamjenjuju posvojne zamjenice kad što pripada subjektu. – Ponesite
svoje stvari.

pokazne zamjenice – Ukazuju na udaljenost od govorne i sugovorne osobe. – Uzmi taj udžbenik.

upitne zamjenice – Pomoću njih postavljamo pitanja. – Što radiš?

13. str.

b) te – osobna, A; svojoj – povratno-posvojna, L; taj – pokazna, N; sebe – povratna, A; svojim –

povratno-posvojna, D; oni – osobna, N; to – pokazna, N; te – osobna, A; mojoj – posvojna, L; koju –
upitna, A; tim – pokazna, I
14. str.

9. te, što, Ti, mi, Vas, mene, moju, ti, Koju, onu, ovu, nam, nam, takvu, sebi, svojem, takav, svoje

10.

s) Ideš li sa mnom u kino?

k) Nije ju prepoznao.

l) Sjedni i uzmi soka.

a) Volim svoje prijatelje.

nj) Lijepo ti stoji ta frizura.

a) Čemu se najviše veseliš?

t) Imaš svoj bicikl, stoga ne traži moj.

i) Sviđa li ti se ovaj šešir na mojoj glavi?

Konačno rješenje: SKLANJATI.

15. str.

11. a) pada, nose, ogrnuo se, volim, sipi, izađem, uživam

b) nositi – nesvršeni, neprijelazni; ogrnuti se – svršeni, povratni; voljeti – nesvršeni, prijelazni; sipiti –
nesvršeni, neprijelazni; izaći – svršeni, neprijelazni, uživati – nesvršeni, neprijelazni

16. str.

12. a) i b)

jednostavna gl. vremena ̶ prezent – Izriče sadašnju radnju. – Tvori se nastavcima – Govorim.

jednostavna gl. vremena ̶ aorist – Izriče prošlu svršenu radnju. – Tvori se nastavcima. – Progovorih.

složena gl. vremena ̶ perfekt – Izriče prošlu svršenu ili nesvršenu radnju. – glagolski pridjev radni +
nesvršeni prezent glagola biti – Progovorio sam.

složena gl. vremena ̶ pluskvamperfekt – Izriče pretprošlu radnju. – glagolski pridjev radni + perfekt ili
imperfekt glagola biti – Bila je progovorila. Bijaše progovorila.

složena gl. vremena ̶ futur I. – Izriče buduću radnju – glagol u infinitivu i prezent glagola htjeti –
Govorit će. (i svi će je slušati)

složena gl. vremena ̶ futur II. – Izriče buduću radnju koja se događa prije neke druge buduće radnje.
– svršeni prezent glagola biti + glagolski pridjev radni – Ako bude govorila…

17. str.

13. a) perfekt, prezent, prezent, pluskvamperfekt, perfekt, aorist, imperfekt, futur prvi, prezent, futur
drugi, futur prvi

b) bio je pisao, objavio je, Napisao je, doznao sam, bijah, pročitaš, poželjet ćeš, reče, je bila pročitala,
piše, živi, budem mogao, organizirat ću
18. str.

14. a) išao + bih (kondicional I.); bili biste + znali (kondicional II.)

b) imperativ; savjet (zapovijed, molba, zabrana)

c) kondicional prvi: biste se vratili, biste se iznenadili, bi darovao, bi darovala; kondicional drugi: bili bi
smatrali; imperativ: pazi, nemoj, odlazi, ne gledaj, daj, voli

19. str.

d) bile bismo ispekle, bih mogao, volio bih, plači

15. Rečenice s točnim glagolima: Hoćeš li učiti?, Skakuću po vrtu., Skočio je sa zidića., On to ne bi
znao., Nemoj se ljutiti., Ići ću u kino., Pizza se peče u pećnici., Nedostaješ mi., – Dođi! – reče otac., Ne
znam crtati.
PONAVLJAM ŠTO ZNAM – 2. DIO

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI

20. str.

1.

latinski – latinica

hrvatski – glagoljica

hrvatski – bosančica / hrvatska ćirilica

2. Konstantin (Ćiril); uglata glagoljica; azbuka; govoriti

3. drugo slovo

21. str.

4. prema učeničkom imenu i mjestu

5. Ponosim se glagoljičkom baštinom.

6. bosančica

7. Napisao ju je opat Držiha i opat Dobrovit. Vrijeme nastanka je oko 1100. godine. Napisana je
glagoljičkim pismom. U tekstu se spominje kralj Zvonimir. Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Tekst počinje slovom A (az). Napisana je hrvatskim jezikom.
Pronađena je u crkvi svete Lucije u Baškoj na Krku.

22. str.

8. Branimirov natpis – latinica (latinski jezik), Povaljska listina (hrvatska ćirilica / bosančica (hrvatski
jezik), Vinodolski zakonik – glagoljica (hrvatski jezik)

9. Napisani su glagoljicom, hrvatskim jezikom. Nastali su u srednjem vijeku. Pravni su tekstovi.

10. c)

23. str.

11. Šibenska molitva; Red i zakon sestara dominikanki

12. prema učeničkom istraživanju i zamislima

24. str.

13. ime: Misal po zakonu rimskoga dvora; jezik: hrvatski; godina tiskanja: 1483., latiničkim

14. prema učeničkom istraživanju

RASPRAVA

26. str.

1. b) jasno iznijeti svoje stavove i razloge, obrazložiti svoje stavove i želje, unositi u razgovor nove
pojedinosti i obrazloženja u vezi s temom, pokušati naći rješenje koje je dobro za oboje

c) prema učeničkim zamislima

27. str.

2. c) prema prikazima i učeničkim stavovima

28. str.

3. a), c), e), f), h), j)

29. str.

4. a) prema učeničkim stavovima

30. str.

b) prema učeničkim stavovima

c) prema učeničkim zamislima

5. a), b) i c) prema učeničkim stavovima, istraživanju i zamislima

31. str.

b) prema učeničkim stavovima i zamislima

NAGLASAK

32. str.

1. a) 4, 2, 1, 5, 3

b) izgovorna

2. a) Središte sloga je samoglasnik.

Glas r može imati ulogu samoglasnika.

b) Npr. u riječi prst nema samoglasnika, stoga tu ulogu preuzima glas r. U riječi prsti, dva su sloga; u
prvome slogotvornu ulogu ima glas r, jer u njegovoj neposrednoj blizini nema samoglasnika (okružen
je suglasnicima), u drugome je slogu nositelj sloga glas i.

str. 33.

3. Lije-po je ple-sati. Vo-lim sve ple-so-ve, no ba-let mi je naj-dra-ži. U-ži-vam u nje-mu od vr-ha gla-ve
do nož-no-ga prs-ta.

4. b) T, N, N, T.

5. Svaki sportaš zna koliko napora iziskuje treniranje koje traje tridesetak sati tjedno.

Toliko vremena traje radni tjedan svakoga plesača koji kazališnu pozornicu smatra svojim pozivom.

34. str.

6. a) Potrebno je obojiti žute dijelove na rukavima i nogavicama. Žuta i plava (kojom ćeš obojiti
dijelove kostima) dat će zelenu, jednako kao u riječima uz crteže.

b) Prvi redak tablice: uzlazni, silazni; prvi stupac tablice: dugi, kratki.

d) Obrati pozornost: naglasak u riječi ruka izgovara se kao naglasak u riječi poprimila itd.

str. 35.

7. b) Sve su riječi u ovome dijelu zadatka jednosložne, stoga možeš staviti samo silazne naglaske. Biraj
između kratkosilaznoga i dugosilaznoga. Kratkosilazni: vrh, tih, sklad, svjež, čist, baš, prije. Ostali su
dugosilazni. Odgovarajuće znakove za naglaske potraži u tablici u 6. zadatku.

c) U svim je riječima ovoga dijela zadatka naglasak na jednome od srednjih slogova u riječi, stoga
naglasak može biti samo uzlazan. Biraj između kratkouzlaznoga i dugouzlaznoga. Kratkouzlazni:
svježine, zaboraviti, dobrodošlicu, odjenuti, slojevito, ponesi. Znakove za naglaske potraži u tablici u
6. zadatku.

d) pješak (kratkouzlazni), pratiti (kratkosilazni), naporni (dugouzlazni), sunčana (dugosilazni).

8. a) Voli slagati bilo što, no to je, naravno, loša navika. (kratkouzlazni naglasak)

b) Voli slagati bilo što, a najviše kocke. (dugouzlazni naglasak)

c) Kupit ćemo suho lišće s travnjaka. (kratkosilazni naglasak)

d) Kupit ćemo računalo. (dugosilazni naglasak)

GLASOVNE PROMJENE

36. i 37. str.

1. a) Dječače, ručicama, prašina, Striče, ptičice, možeš

b) k, c; g; š.

2. a) nozi, točki, snazi, baki, putnici, prilozi, svrsi, knjizi, tuzi, oci. Konačno rješenje: praznici.

b) točki, baki.

c) Npr. putnik – putnici: k ispred glasa i mijenja se u glas c; noga – nozi – glas g ispred glasa i mijenja
se u glas z; svrha – svrsi – glas h ispred glasa i mijenja se u glas s.

38. str.

3. a) i b) cvijeće (t + j – ć), suši (h + j – š), miče (c + j – č), viši – (nakon odbacivanja nastavka ok s + j –
š), draža (g + j – ž), crnji (n + j – nj) , bjelji (l + j – lj, ije se krati u je), mlađa (d + j – đ), brži (z + j – ž),
skačem (k + j – č).

c) jači, plačem, kličem, krećete.

39. str.

4. a) Npr. Kruške dozrijevaju od kasnog ljeta do kasne jeseni. Trešnje su najčešće crvene. Jedna lasta
ne čini proljeće. Zabavna može biti svaka aktivnost.

b) Npr. Nema vesala (G mn.) na jedrenjaku. Dosta mi je tih sastanaka. Od svojih sestara svašta nauči.

5. sibilarizacija, nepostojani a, palatalizacija, jotacija.

40. – 42. str.

6. pruća – prut – jotacija; cigala – cigla – nepostojani a; vuče – vuk, palatalizacija; knjizi – knjiga,
sibilarizacija.

7. Oče, pronašli smo ovog psa. Željeli bismo ga zadržati više od svega. Ja se slažem, no ne znam kako
bi se to svidjelo vašoj majci. Pogledaj kako je to simpatično stvorenje.: Mama, smijemo li zadržati
ovog divnog psa. Što bi na to rekli njegovi vlasnici? Osim toga, nažalost, ima mnogo pasa lutalica.;
Možemo dati oglas u novine… Vaši su prijedlozi dobri, no nisam baš sigurna da se ti, moj dječače,
znaš brinuti o psu. A nijedna od tvojih sestara nije dovoljno velika da sama s njim šeće.; Sve piše u
knjizi o psima. Piše i o šetnji. Jesi li spreman svakog jutra prije doručka s njim šetati?; Znate da imamo
nekoliko mačaka. S mačkama se dobro slaže. Dvorište je dovoljno veliko za sve.; U redu, ali prvo
oglas. Možda baš nekim dječacima i djevojčicama nedostaje i plaču za svojim ljubimcem.
RIJEČI U REČENICI – UVOD

43. str.

1. a) Sir ima miris Anja sebe sanja. Mače jede ječam.

b) Točan je treći odgovor: u oba smjera.

44. str.

c) Palindrom – riječ, skup riječi ili rečenica koja ima isto značenje bez obzira čita li se od početka
prema kraju ili obrnuto.

2. Npr. Srce vodi razum. Razum vodi srce.; Ja postojim da sanjam. Ja sanjam da postojim.; Ne znam da
znam. Znam da ne znam.

3. a) Došla maca na vratanca. Prošla baba s kolačima. Dobar si kao kruh. Svaki lonac ima poklopac.

45. str.

b) U tom grmu leži zec. Ustao sam na lijevu nogu. Pao je s konja na magarca. Našla krpa zakrpu.

c) Gladan sam kao vuk. Oni se vole kao pas i mačka. U tom grmu leži zec. Došla maca na vratanca.

d) Kupio je mačka u vreći., Svaki lonac ima poklopac. Poklonjenomu konju ne gleda se u zube. Pojeo
vuk magare.

e) Zakopali su ratnu sjekiru., Lije krokodilske suze., Pometi pred svojim vratima., Kupio je mačka u
vreći.

46. str.

5. Npr. Mali se miš jutros spotaknuo o pikulu. Crni, debeli mačak upravo je drijemao kraj peći.
Smjesta je skočio posve razbuđen, ali miš je na vrijeme pobjegao u mišju rupu i sakrio se. Sad vas
mačak čeka.

6. Gdje se tamna sjenka hvata – tu stanuje crni skot. Crni mačak samo mjerka, samo šuti sije muk.
Mačak crni, neprozirni žutim okom bira čas… Miševi su sada mirni dok on vreba, lovi nas.

47. – 49. str.

7. Npr. Jedan crni mačak zavukao se iza peći. Lukave su mu oči neobično svijetlile u sobi. Strpljivo je
čekao žrtvu. U sobi je titravo svijetlila stolna lampa. Neka sjena pojavila se u hodniku. Plavokosa
djevojčica dolazila je u sobu. Crni je mačak skočio. Spremao se progutati djevojčicu. Prestrašena
djevojčica je očajno vrisnula. U tom trenutku u sobi se pojavila neobična sjena. Bio je to dobri lantuh.
Vješto je skočio. Crni mačak je pobjegao na dvorište. Malena djevojčica bila je spašena. Dobri lantuh
je brzo nestao. Svaki mačak jako se boji lantuha. Zato svaka obitelj čuva tajanstvenog lantuha.

NAPOMENA: Uz glagol skočiti nema predmeta radnje, došlo je do pogreške.

KRATKI OBAVIJESNI TEKSTOVI

50. str.

1. b) Akciju organizira Volonterski klub osnovnih škola Karlovačke županije, a pozvani su Karlovčani i
stanovnici okolnih mjesta., Održat će se akcija čišćenja obale rijeke Korane., Održat će se 1. lipnja od
10 do 14 sati., Provest će se na Foginovu kupalištu u Karlovcu., To se čini kako bi se spriječilo
onečišćenje rijeke te osiguralo čisto kupalište.

51. str.

c) tko, što, kad, gdje, zašto

d) način: uz dobru volju

2. b) Korana: Slikovit je. Subjektivan je. Autor iznosi svoj doživljaj.

Akcija čišćenja: Sadržava točne podatke. Objektivan je. Iznosi precizne obavijesti.

52. str.

Tekst Korana je književnoumjetnički.

3. a) prema učeničkim interesima

b) prema učeničkim zamislima

53. str.

4. b) Organizator i sudionici: Udruga od Izvora do mora u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša; 40

volontera iz Omiša i okolnih mjesta.

Glavni događaj: akcija čišćenja 8 kilometara obale rijeke Cetine.

Mjesto radnje: duž kanjona rijeke, od hidroelektrane Kraljevac do zaseoka Penšići.

Vrijeme radnje: 28. rujna

Namjera: radi očuvanja čistoće rijeke Cetine, njezina biljnoga i životinjskoga svijeta.

5. b) Tekst Cetina nije vijest. Ne odgovara na pitanja za vijest i nije aktualan.

54. str.

6. Npr. U prostorijama Crvenoga križa 13. veljače provedeno je natjecanje u poznavanju prve pomoći
u organizaciji Crvenoga križa iz Bjelovara. Sudjelovali su učenici 7. razreda pod vodstvom učitelja
biologije. Natjecanje se provodi radi odgoja i obrazovanja mladih te praktične primjene pružanja prve
pomoći i primjene u svakodnevnom životu.

56. str.

7. Istraživanje o volontiranju mladih na području Splita – vijest, Mladi su sretniji kad volontiraju –
izvješće

8. prema učeničkim zamislima i aktualnim događajima

PREDIKAT

57. str.

1. 11. st. – Dmitar Zvonimir, Hrvatska; 16. st. Henrik VIII., Engleska; 18. st. Marija Terezija, Habsburška
Monarhija

58. str.

2. prema učeničkom odabiru

3. a) živio je, je uživao, je trošio, divna je, pomisli

b) glagoli, glagolski predikati, imenski predikati

4. a) glagolski predikati: dođoše, su tvrdili, mogu satkati, može zamisliti, je imalo, mislio je; imenski
predikati: bilo je nevidljivo, je nesposoban, je istina, je jedno, bit će moje

59. str.

b) Carevo novo ruho

5. b) rečenice s glagolskim predikatima: Car je stupao u povorci pod lijepim baldahinom. Narod je po
ulicama i na prozorima uzvikivao… Kako mu lijepo pristaje.; rečenica s imenskim predikatom: Doista
je carevo novo ruho savršeno.; rečenica bez predikata: Kakvi divni skuti.

c) Kakvi su divni skuti.

d) Npr. Svi su vidjeli da car nema odjeću, ali nitko se nije to usudio reći. Jedno je dijete povikalo: - Car
je gol! Car se i dalje pravio da na sebi ima novo ruho.

60. str.

6. su se pojavila, su se pretvarali, kroje i šiju, su prodala, je sašiveno, je ima, razlikuje, sviđaju se, su
genijalci, Mislim, izmislite možete.

61. str.

7. prema učeničkim zamislima

62. str.

SUBJEKT

1. a) Pustolovine., Vitez., Ja. (neizrečeni subjekt)

b) Treba precrtati: neizrečen, izrečen, u bilo kojem padežu, u akuzativu.

c) Npr. Knjige, One, Prvi, Drugi, Uporni.

63. str.

2. a) Vitez Željeznog Srca, On, On, On, vitez, svijet, vitez, On, kaciga, vitez, Vitez Željeznog Srca,
Eleonora, Princeza, (ona), (ona), (ona), princeza, Srce, Knjiga, Stolac, bomboni, junakinja, Vitez
Željeznog Srca, vitez, princeza, svatko, svatko, to.

b) Npr. Stolac se prevrnuo.; Vitez Željeznog Srca nije se ni osvrnuo., I tako su hrabri vitez i usamljena
princeza živjeli jedno blizu drugoga…, Maštala je o vitezu na bijelom konju.

64. str.

c) Oni su hrabro odlazili u boj.; Konj i vitez neumorno su tražili neprijatelja.; Konj je zbacio vještoga
jahača sa svojih leđa.; Stalo je kišiti po njegovu oklopu.; Ispod kacige čuje samo škripu oklopa.

65. str.

3. prema učeničkoj zamisli

66. str.

4. a) Strašni zmajevi, bespomoćne princeze, hrabri vitezovi, dobri patuljci, zločeste maćehe.

b) Npr. Strašni zmajevi, bespomoćne princeze, hrabri vitezovi, dobri patuljci, zločeste maćehe
stereotipi su koji se pojavljuju u bajkama.

c) Bajke, događaji i likovi, Temelj, Dobro, djeca, likovi, Dijete, mašta

67. str.

5. a) Bila jednom jedna stara koza koja je imala sedam jarića. Voljela je svoje jariće kao što svaka
majka voli svoju djecu. Jednom se uputila u šumu po nešto hrane pa je sazvala svih sedmero jarića i
rekla im (je): Djeco, čuvajte se vuka i nemojte nikomu otvarati vrata. Jarići obećaju da će biti na
oprezu. Koza nježno zamekeće. Potom se uputi u šumu, a jarići ostanu sami.

68. str.

b) 1. vuk, 2. ružno pače, 3. Kosjenka, 4. Snjeguljica, 5. mala sirena, 6. Pepeljuga, 7. Aladin, 8.

Crvenkapica, 9. Ivica, Marica, 10. Potjeh, 11. kraljevna, 12. kraljević, 13. vještica, 14. Domaći, 15.
Zlatokosa; konačno rješenje: Vuk i sedam jarića

69. str.

6. prema učeničkim zamislima i istraživanju

OBJEKT

70. str.

1. subjekt (S): mi, predikat: imamo, objekt: supermoći.

2. a) ciljeve, priliku, samopouzdanje, neovisnost, vještine, iskustva, izravni

71. str.

b) pogrešaka, prilike, rješenjima, problemima, uspjeh, neizravni

3. T, T, T, T, T

4. a) haljine, ih, o haljinama, savršenu haljinu

72. str.

b) automobil – objekt izrečen imenicom, njime – objekt izrečen zamjenicom, automobilu svojega
prijatelja – objektni skup, o automobilima – prijedložni objekt

5. frizuru, šminku, odjeću; trendove, garderobu; za njima; ih, stila; figurom; ništa; težinu; čep;
prijateljicom, obroka

73. str.

6. pogled (A), stas (A), stav (A), im (D), automobile (A), njima (I), sugrađane (A), za njima (I), stila (G),
mašine (A), ih (A), za prijateljem (I), spektakle (A)

74. str.

7. a) Npr. Priča govori o dvjema djevojkama i opasnosti od dijeta.

b) Npr. Priča govori o dvama mladićima i opasnosti od prebrze vožnje.

8. Ivana je imala punašnu figuru. Ona je gledala s čežnjom vitke djevojčice. Dječaci su se zaljubljivali u
njih. Ivana je jela burek i patila. Sve dok jednoga dana Ivan nije uočio Ivanu. Njemu nije smetala
njezina punašnost. Njegove oči vidjele su samo Ivanu. Od toga dana Ivan i Ivana dijele burek. Oboje je
ispunjeno srećom. Nije sve u figuri.

75. str.

9. a) prema učeničkim stavovima

b) prema učeničkim zamislima

76. str.

10. a) roditelje/profesore, ravnatelja škole, stilove odijevanja, roditelje/profesore, me, me, mi, te
blještave galaksije

77. str.

b) fotografiju svojega dečka, rođendane, imendane, sitne darove, poljubac za laku noć, joj, mi, ruž, ti,
dečka
PRILOŽNE OZNAKE

78. str.

1. a) Neočekivano., U Las Vegasu., 1874. godine., Zbog želje publike.

79. str.

b) D. Blaine – način vršenja radnje, D. Copperfield – mjesto vršenja radnje, H. Houdini – mjesto i
uzrok radnje

2. a) Danas. (POV), U osam sati. (POV), Pozornicom. (POM), U dvorani. (POM), Polako. (PON), Prema
publici. (POM), Tamo. (POM), Zbog radoznalosti. (POU), Zbog trikova. (POU). Oduvijek. (POV)

b) prema učeničkim zamislima

80. str.

3. a) mjesto, vrijeme, način, uzork; kako; gdje, kamo, kuda, odakle, dokle; kad, otkad, dokad; zašto
(zbog čega)

b) T, N, N, N, N

4. a) put, mjesto, cilj kretanja

81. str.

b) Kuda?; Gdje?; Kamo?

5. a) Mađioničari izvode svoje trikove na ulici, na televizijskom ekranu, na pozornici. Svaki put nam se
čini da ćemo odgonetnuti njihov trik, ali oni nas uvijek iznova iznenade. Uz velik trud, vježbom i
upornošću ali i poznavanjem prirodnih znanosti i tehničkih dostignuća mađioničari uspiju zapanjiti
publiku i ostaviti je bez daha.

NAPOMENA: U tekstu su četiri zareza.

b) Sutra idem k Ivani na ručak. Njezin brat uvijek za ručkom izvodi isti trik., S velikim zadovoljstvom
baca se na hranu. Sva hrana sa stola odjednom nestane. Ivana se srami zbog njega.

82. str.

6. a) zbog testa iz kemije (POU), cijelo jutro (POV), zbog toga (POU), na internetu (POM), kao obično
(PON), uvijek (POV), na vašoj bočici (POM), pažljivo (PON), na unutrašnjoj strani (POM), na isto
mjesto (POM), mirno (PON), na hodniku (POV), prije sata kemije (POV), nervozno (PON), s divljenjem
(PON)

NAPOMENA: u posljednjoj rečenici nema priložnih oznaka.

b) prema učeničkim zamislima

c) na hodniku (POM), uvijek (POV), u zadnji čas (POV), uporno (PON), na vrijeme (POV), u učionicu
(POM), odmah (POV), u zrak (POM), uvijek (POV), na klupi (POM), za vrijeme testa (POV), tako (PON)
83. str.

d) Npr. prošlome satu, Tako, uopće, U Africi, kraja sata, od žeđi, u budućnosti, jako, srama, torbu,
nevoljko

7. a) na vrhu (POM), na stol (POM), pažljivo (PON), u tamnije (POM), polako (PON), između
unutarnjeg i vanjskoga balona (POM), na svoj čarobni štapić (POM), iznenada (PON), nakon toga
(POV), na vrhu (POM), glasno (PON), slučajno (PON), na dva druga balona (POM)

84. str.

b) okolnosti

c) prema učeničkoj zamisli

85. str.

8. a) u utorak, u srijedu, u petak, bešćutno, Samo, Tako.

b) po ulici i travi, ujesen, nečijom glavom, Zbog tvojih cipela u glavi, kroz moje lijevo uho

86. str.

9. prema učeničkim zamislima

ATRIBUT

87. str.

1. a) Bilbo Baggins, Gandalf, Gollum; B, C, A

88. str.

b) onaj, moje, prekrasno, odvratan mali, svojim; svojoj, hobitskoj, jednoga, čuveni, duga; lutajući, o
zmajevima, o baucima, o džinovima, Roalda Tolkiena, protiv zla, velik, najveća, najhrabrija

c) imenicu, kakav, koji, čiji, pridjevom, zamjenicom ili brojem

89. str.

2. toga (jutra), jednoga starijeg (čovjeka), šiljast plavi (šešir), siv (ogrtač), srebrn (plašt), duga bijela
(brada), ogromne, crne (čizme), dobro (jutro), svoje (misli), svojih dugačkih, čupavih (obrva), dobro
(jutro), ovoga (jutra), ovo (jutro)

3. a) onaj čarobnjak (N), starome Tuku (D), magičnu dugmad (A) za košulju (A), nezaboravne
vatromete (A), veliki ljiljani (N), zijevalice (N), od plamena (G), cijelo nebo (N), čarolijom (I), cvijeća i
bilja (G), veliki ljubitelj (N) vrtlarenja (G)

90. str.

c) Treba precrtati: ne slaže se, slaže se, nije, ne može, ne nalazi.

4. a) iz priča, iz Breeja, pustolovina, vilovnjaka, po morima

b) prema učeničkoj zamisli

91. str.

c) Bilbo nije živio u pješčanoj rupi. Nije živio u neudobnoj rupi. Bila je to višesobna rupa. Takve su
hobitske rupe, udobne i prostrane.

5. Frodo je naslijedio sve imanje od svojega rođaka Bilba Bagginsa. Čudnovate, mračne priče dopirale
su do stanovnika Shirea. Glasine, isprva tihe, doprle su i do bezbrižnoga Froda. Upravo u to vrijeme
opet se pojavio lutajući čarobnjak Gandalf. Dugo je s Frodom sjedio uz pucketavu vatru. „Sinoć ste
mi, Gandalfe, pričali čudne stvari o prstenu Bilba Bagginsa“, reče Frodo.

93. str.

6. b) N, T, T, T, T, N, T, T

c) prema učeničkoj zamisli

94. str.

7. a) Putovi, vrtna, teškim, još veći, staza, časnih

b) mojeg, dubok, mača, čestit

95. str.

c) 1. Gandalf, 2. Merry, 3. Sam, 4. Legolas, 5. Boromir, 6. Strider, 7. Pippin

d) (je) visok – im. predikat, visoki – at., (je) malen –im. predikat, taj maleni, svojeg – at., nestašni – at.,
(jesi) nestašan – im. predikat
APOZICIJA

96. str.

1. hobit Sam, hobit Pippin, čovjek Boromir, hobit Merry, vilenjak Legolas, patuljak Grimli, čovjek
Aragorn, hobit Frodo, čarobnjak Gandalf

2. a) gospodin Bilbo (N), rođaka Froda (A), gospodina Bilba (A), vrtlara Holmana (G), gospodin Bilbo
(N), sin Sam (N), brbljavac Ham (N)

b) Treba precrtati: ne određuje, ne slaže, ne nalazi

3. Goldberry (označena imenica) kći rijeke (ap.); muža (ap.), Toma Bombadila (označena imenica),
prijatelja (ap.); ponijem (ap.), Zabucalom (označena imenica)

98. str.

4. b) prema učeničkoj zamisli

5. Peter Jackson, redatelj, ekranizirao je i Hobita., Gandalfa, lik mudroga čarobnjaka, Tolkien je
preuzeo iz nordijske mitologije., Beatlesi, članovi slavnoga engleskoga pop i rock sastava, željeli su
snimiti film prema Gospodaru prstenova, Tolkienovu romanu. Prema prvoj Tolkienovoj zamisli Frodov
vjerni prijatelj Samwise Gramee trebao je biti glavni junak Gospodara prstenova.

99. str.

6. a) prema učeničkom istraživanju i iskustvu, npr. Roald Dahl, Charlie i tvornica čokolade, Tim
Burton, Charlie i tvornica čokolade

b) prema učeničkom iskustvu i zamislima

100. str.

7. npr. čudesni čarobnjak, neustrašivi čarobnjak…

USTROJSTVO REČENICE – USUSTAVLJIVANJE

101. str.

1. a) atribut, objekt, priložna oznaka, subjekt, apozicija

102. str.

b) rečenični dijelovi / služba riječi

2. a) ne govorite (P), reče (P), varalica (S), tka (P), to (S), je prekrasno (P), odvrati (P), ministar (S), reći
ću (P), se sviđa (P), to (S), je drago (P), rekoše (P), tkalci (S), stadoše opisivati (P)

b) vi (govorite), oni (stadoše)

c) To je prekrasno. To nam je drago.

103. str.

3. knjigu, bombon, šetnji, suncobran, čizme, oklop, mu, o Eleonori

4. sad (POV), jače (PON), zbog obične kiše (POU), sasvim (PON), tiho (PON), pješice (PON), livadom
(POM), niz njegov oklop (POM), sve jače (PON), sve teže (PON), onda (POV)

5. a) zahrđalome (oklopu), tog njegovog (kuckanja), najtanje (špagete), princezin umilni (glas), naš
hrabri (vitez), (rukave) haljine, vitezov (šljem), klempave (uši), (vremena) za brigu, istome (trenu),
(viteza) s najljepšim plavim očima na svijetu

b) haljine, za brigu, s očima, na svijetu

104. str.

6. a) kćer Elrondovu, zemlji majčina roda, očevu kuću, njezina braća

b) Treba precrtati: ne odvajaju

str. 105.

7. Kad sam tigar: na školskom igralištu, poput ptica u džungli, kao lavovi, u školski parkić, Poslije, od
našeg smijeha

Skini kožu, tigre: okrugla, te, tvojih osjećaja, večernji, tvojega, kožu

106. i 107. str.

8. sastali su se (P), ispred njezine ograde (POM), Tihana (S), poljubac (O), joj (O), klecale (P), sve (S),
nekako (PON), u glavi (POM), prepustila se (P), opijenosti (im. at), neke (pridj. at), od topline (POU),
onda (POV), je trebala odbiti (P), sad (POV), zbog tog poljupca (POU), pitanja (S), poput ptica (PON),
glavu (O), pogledi (S), je (O), voli (P), je bilo crveno (P), (je bilo) znojno (P), golemu (pr. at.)

9. a) prema učeničkim zamislima, npr. Ivan, Mariju, poput pčele u cvijet, ispred škole, On, nju, ona,
njega, jasno, se rasplamsa, Popodne, u parku, najljepša, njezine oči, lijevoj, tetovaže, njega,
punoljetne, Ivan, tetovažu, Sutradan, ponosno, lijevoj, Ivanovoj, plavih očiju, su bili iznenađeni, Ona,
za tri dana, Ivan, ljubav, zaljubljeno, s Antom, Brzo, u kupaonicu, vodu, Snažno, tetovažu, potpuno,
Marija, u srcu, pričama.

NAPOMENA: Nakon riječi grli ne nalazi se objekt, nego priložna oznaka društva (npr. s Antom).
b) i c) prema učeničkim stavovima

108. i 109. str.

10. Kamo, zbog, košarkaškom loptom, k meni, kod kuće, kod kuće, sladak, Božidara Prosenjaka,
Dogovorit će se

11. a) naslov prema učeničkoj zamisli

b) stiže, okom, strica, tako, u grobu;

NAPOMENA: U zadatku se nalazi pogreška: trebalo je pisati: Što spazih? (To.)

kući, ide, se ne ljuti, gloca, trolovu stražnjicu

U sljedećem tisku dodati značenja riječi gloca, crnoca.

12. a) trol (internetski žargon) – osoba koja na društvenim mrežama sudjeluje kako bi ometala
razgovor, namjerno dosađivala, slala nepovezane poruke koje nemaju veze s temom, koja šalje
uvredljive poruke i sl.; trolati – sudjelovati kako je navedeno, remetiti tijek rasprave/razgovora

b) i c) prema učeničkim zamislima

110. str.

13. prema učeničkim zamislima

KOMENTAR

111. str.

1. prema učeničkim stavovima i zamislima

112. str.

2. Treba precrtati: subjektivna, nema, ne potvrđuju, ne mora.

3. prema učeničkim zamislima

113. str.

4. b) i c) prema učeničkom iskustvu i zamislima

114. str.

d) prema učeničkim zamislima i stavovima

5. a) reklame

b) prema učeničkoj zamisli

115. str.

c) prema učeničkim zamislima

116. str.

6. a)

1. Hrvatska ima velike rezerve kvalitetne vode. Stvaraju se veći troškovi i onečišćenje.

2. Praktičnije mi je. Plastika otpušta nekoliko štetnih sastojaka.

3. Upotreba plastične bočice prihvatljiv je rizik.

b) Dokazi: npr. Voda iz slavine i bočice u SAD-u i Europi identična je po kvaliteti., Voda u bočici 400 je
puta skuplja., Plastične boce zagađuju okoliš.; Zaključak: Bolje je izbjegavati kupovati vodu u
plastičnim bočicama.

117.

7. prema učeničkim zamislima

RED RIJEČI U REČENICI

118. str.

1. a) Filip (S), obožava čitati (P), stripove (O)

b) Sanja (S) jede (P) jabuku (O).

2. a) Vlakom Marko putuje., Marko putuje vlakom. Marko vlakom putuje. Putuje Marko vlakom.
Putuje vlakom Marko.

b) Marko putuje vlakom.

119. str.

c) Vlakom (PO) Marko (S) putuje (P)., Marko (S) vlakom (PO) putuje (P). Putuje (P) Marko (S) vlakom
(PO). Putuje (P) vlakom (PO) Marko (S).

3. Stilski su neobilježene rečenice: Iva će pokušati pobijediti Anu. Jelo je bilo ukusno. Ana ne može
pojesti kolač.

4. a) Bez alata nema zanata. Čovjek je čovjeku vuk. Došla maca na vratanca. Jutro je pametnije od
večeri. Krv nije voda.

120. str.

b) npr. Čovjeku je čovjek vuk.

c) Red je riječi slobodan i ne utječe na osnovno značenje. Ipak, redom riječi ističe se neki dio sadržaja.

5. b) Gleda li Ivan utakmicu? Hoću li stići na vrijeme? Jesu li Ante i Borna igrali šah?

c) Ivan ne gleda utakmicu. Neću stići na vrijeme. Ante i Borna nisu igrali šah.

6. a) ispred, iza, ispred

121. str.

b) Osluškuje ptičji pjev. S Markom, razrednikom, uvijek se lako dogovorimo.

7. stilski obilježen

122. str.

8. a) Noć je mlačna. U selu se čuje lavež. Čuje se kasan ćuk ili netopir. Ljubav cvijeća – jak i strasan
miris slavi tajni pir.

b) Ritmičnija je strofa koju je napisao Matoš. U njoj se pravilno izmjenjuju stihovi deseterci i peterci.

9. a) u, i da, za; b) ispred, između; c) Treba precrtati: nije zadan.

123. str.

10. Moji su prijatelji posjetili Plitvička jezera. Hoćete li nam ih poslati sutra? Strašna vijest, koju smo
čuli od učitelja, potresla je Moniku. Ja vam to ne mogu reći. Faust Vrančić (jezikoslovac i izumitelj)
rođen je u Šibeniku. Ili bolje: Faust Vrančić, jezikoslovac i izumitelj, rođen je u Šibeniku.

11. a) jelen, pas, jež, tvor, lav, krava

b) prema učeničkoj zamisli

JEZIČNI PRIRUČNICI

124. str.

1. a), c), d)

2. a) knjižnični fond, referentna ili priručna zbirka; b) Točno je: Građa smještena u knjižnici najčešće
se ne posuđuje… Referentna ili priručna zbirka uglavnom mora biti uvijek na raspolaganju korisnicima
knjižnice za rad u čitaonici.

125. str.

3. enciklopedija, leksikon, pravopis, rječnik

4. Dopuna kojom se izriče predmet radnje… - Gramatika hrvatskoga jezika; Zarezom se u rečenici… -
Hrvatski pravopis; glagol m., vrsta riječi kojom se… - Anićev školski rječnik hrvatskoga jezika

5. Prvo je rječnička natuknica, a drugo enciklopedijska.

6. motiv, prodoran – pojam, riječ; m., gen. jd. motiva, pridj., odr. prodorni – gramatička obilježja;
klas. eur., 1. a. jedan od povezujućih dijelova umjetničkoga djela, njegov sadržaj, b. likovni detalj,
šara, ornament, 2. ono što pokreće neku djelatnost; svrha, cilj, poticajna okolnost, 1. koji prodire,
probija se, oštar, 2. pren. koji lako uspijeva, 3. pren. koji pokazuje veliku sposobnost shvaćanja,
poniranja u bit – značenja; --- udarac, --- miris, --- glas, --- mislilac – upotreba riječi

127. str.

7. Treba zaokružiti: potrebno, raspoloživi – na raspolaganju, raspoloženi – dobre volje, voljni (dva
različita značenja), plutati, uvjerili, ovjerena.

8. a) prema rječniku; b) npr. Kralj je stavio krunu na glavu. Ona zrači dobrotom.

128. str.

9. šćućuren, Babinom kuku (dio grada Dubrovnika), autocesti, Veliku Gospu, Osječko-baranjskoj
županiji (spojnica umjesto crtice); ostalo je bilo točno napisano

10. a) kontemplacija – duboko poniranje u misli, promatranje sebe i razmišljanje o sebi i svijetu;
eskalirati – proširiti se, pojačati (o događajima u svijetu); b) npr. Kontemplira o smislu obrazovanja.
Sukob je eskalirao.; c) Kran je dizalica na kojoj se nalazi kamera ili snimatelj s kamerom. Služi za
panoramsko snimanje i mijenjanje kuta snimanja.

129. str.

11. b) Točno je reći i napisati hvala lijepa da bi se imenica hvala slagala u rodu s pridjevom lijepa.
Netočno je reći i napisati veliko hvala. Kao odgovor na hvala ili hvala lijepa može se reći molim ili
molim lijepo.

130. str.

12. a) gusari – pomorci koji pljačkaju druge brodove ili ratuju na moru kao najamnici; hajduci –
odmetnici od osmanske vlasti, vrlo oštra, povremeno nasilna osoba; u povijesti se katkad njihovo
djelovanje smatralo opravdanim jer su se borili za pravedne ciljeve

b) gusari, hajduci; c) prema učeničkim zamislima

13. prema učeničkoj zamisli ili rječniku (hjp.znanje.hr)

HRVATSKI JEZIK – PETOSTOLJETNI RAZVOJ

132. str.

1. b) https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65386; c) Pripisuje mu se izum padobrana.

133.

2. Faust Vrančić, Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga,
dalmatinskoga i mađarskoga

3. a) dalmatinskim; b) latinski, talijanski, njemački i mađarski

134. str.

4. Dictionar – prvi rječnik koji obuhvača sva tri narječja, latinsko-hrvatski rječnik; Gazophilacium –
prvi kajkavski rječnik

5. Bartol Kašić, Osnove ilirskoga jezika

135. str.

6. ilirskim

7. Napisao ju je za potrebe Akademije ilirskoga jezika.

8. Bila je namijenjena redovnicima koji su se pripremali za crkveni rad, a napisana je na latinskome

jeziku jer je to u Europi bio službeni jezik crkve toga vremena.

9. nacionalnoga, jezično, zajedničkoga, službeni

10. 1935. – 1947.

136. str.

11. Ivan Kukuljević Sakcinski – održao prvi govor…; Ljudevit Gaj – najznačajnija ličnost ilirskoga…; grof
Janko Drašković – napisao djelo Disertacija…; Antun Mihanović – autor pjesme Horvatska domovina…

12. 1930. Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja; 1935. – Pravopisz

13. znak, glas; 1935., Danica (Danicza) horvatska, slavonska i dalmatinska; č, ž, š.

137. str.

14. 1847. g.

15. Uzrok je nezadovoljstvo hrvatskih jezikoslovaca i drugih intelektulaca objavljenim jezikoslovnim

priručnicima u kojima se hrvatski jezik nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, prema
Novosadskom dogovoru.

16. 1967. g.

17. Dani hrvatskog jezika, 11. – 17. ožujka

138. i 139. str.

18. Zabranjen je. Tiskan je u Londonu. U Hrvatskoj je tiskan 1990.

19. a) i b) prema učeničkim dojmovima i zamislima

VELIKO POČETNO SLOVO

140. str.

1. a) slijeva nadesno: 4, 2., 5., 3., 6., 1.

141. str.

b) jednorječna imena (plavo): Marko, Baranji, Drave, Dunava, Osijeku, Jakova, Marka, Petar;
višerječna imena: Parka prirode Kopački rit, Osječko-baranjskoj županiji, Prirodoslovnom muzeju,
Veliku Gospu, Gornjem gradu, Osječko kulturno ljeto, Sjevernoj Irskoj, Jadranskom moru, Marko
Sedmaš, Trg Vinodolskog zakonika, Biograd na Moru

2. a) Točna je rečenice pod slovom b).

b) Netočna je rečenica pod slovom a).

142. str.

c) Točno je napisano: Gorskom kotaru, Sveta tri kralja, Ličko-senjska županija, Nacionalnom parku
Plitivička jezera, Hrvatskoga geografskog društva.

3. a) N, T, N, T, N, N, T, T

b) Treba pisati: slavonskome selu, Akademiji likovnih umjetnosti, Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti, Nagrade Vladimir Nazor.

143. str.

c) Gornjoj Trnavi, Psunja, Nove Gradiške, Akademiji za kazalište i film, srednje Europe, Gavranfest,
hrvatska, Teatra Gavran, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svašta u mojoj glavi

4. pogrešno: Vidova Gora, Splitska, veli rat, jadrana, veliko i malo jezero; točno: Vidova gora, splitska,
Veli rat, Jadrana, Veliko i Malo jezero

144. str.

5. Norvežane, Zadrani, austrijskih/talijanskih, Ličani, istarska, Šveđana, meksičkim

145. str.

6. Točno je: Brodsko-posavske županije, Osnovna škola Sveta Nedelja, Dalmatinskoj zagori, Matica
hrvatska, Ministarstvo vanjskih poslova, Mala Kapela.

Napomena: Opća imenica nedjelja u kajkavskom narječju glasi nedjelja/nedela. Navedeno mjesto i
škola nalaze se u kajkavskome području, stoga je ime škole Osnovna škola Sveta Nedelja.

7. a) S južne strane Blata na Cetini (ime sela) proteže se planina Mosor. Selo Sveti Juraj u Trnju u
Međimurskoj županiji spominje se već u 13. stoljeću. U šumovitom području senjskog zaleđa
smješten je Krivi Put (ime sela). Stanovnici Crne Drage (ime sela) ljeti pronalaze osvježenje u rijeci
Kupi. Južno od Virovitice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nalaze se Donje Cjepidlake (ime sela).

146. str.

b) Učenici zadatak rješavaju uz zemljovid Republike Hrvatske.

147. str.

8. a) prema učeničkim zamislima i iskustvu, npr. Ulica kralja Zvonimira, Ulica breza, Strma cesta,
Vukovarska ulica; Osnovna škola Vladimira Nazora, Muzej suvremene umjetnosti, Knjižnica Bogdana
Ogrizovića

b) prema učeničkom odabiru

148. str.

9. Andrija Drugi, Hrvatskoga kraljevskoga vijeća, Gradsku vijećnicu, Europi, Hrvatskoga narodnog
kazališta, bečkog, ilirska, Gradska knjižnica Metel Ožegović, Tekstilna industrija Varaždin, Varaždinske
biskupije, Varaždinske barokne večeri, iliraca

149. str.

10. a) prema učeničkom mjestu stanovanja

b) prema učeničkim zamislima

11. 1. dan: Polazak u jutarnjim satima. Vožnja Likom i Dalmatinskom zagorom do Sinja. Razgled grada
poznatoj po viteškoj igri alki i svetištu Gospe Sinjske. Nastavak putovanja prema Splitu, razgled grada
u pratnji lokalnog vodiča: Dioklecijanova palača – katedrala sv. Duje. Smještaj u hotel u okolici Splita.
Večera, noćenje.

150. str.

2. dan: Doručak. Izlet u dolinu rijeke Neretve: plovidba neretvanskim lađama kroz jedinstveni
močvarni prostor delte, upoznavanje s biljnim i životinjskim svijetom. Ručak u mjesnome restoranu.
Vožnja prema Makarskoj, kraći razgled grada i posjet Malakološkom muzeju (muzej školjaka).
Povratak u hotel. Večera, noćenje.

3. dan: Doručak. Cjelodnevni izlet na otok Brač: plovidba trajektom do supetarske luke. Nastavak
vožnje do Vidove gore, najviše točke jadranskoga arhipelaga. Posjet mjestu Bol gdje će se provesti
ostatak dana. Mogućnost kupanja na Zlatnom ratu, ručak u lokalnome restoranu. Povratak u hotel,
večera, noćenje.

4. dan: Doručak, Odlazak iz hotela, vožnja obalnom cestom do Šibenika. Razgled grada u pratnji
lokalnog vodiča: katedrala sv. Jakova, Gradska loža, Hrvatsko narodno kazalište… Ručak u lokalnome
restoranu. Vožnja do Nacionalnoga parka Krka. Razgled parka uz stručnog vodiča: etnografska zbirka
– stare mlinice – šetnja stazama i mostićima uz sedrene barijere i slapove, plovidba do Skradinskog
buka. Kraće slobodno vrijeme. Povratak uz kraća stajanja.

b) prema učeničkim zamislima

PRAVOPISNI ZNAKOVI

151. str.

1. a) Osoba uljudno, lijepo moli drugu osobu da pleše. Osoba drugu osobu moli da lijepo pleše.

b) Pisanje zareza može utjecati na značenje rečenice.

2. a) prvi stupac: točka, razred, točka-zarez, crtica, izostavnik (apostrof); drugi stupac: upitnik,
dvotočka/dvotočje, zagrade, spojnica; treći stupac: uskličnik, trotočka/trotočje, kosa crta, navodnici /
navodni znakovi

b) kosa crta, zarez, navodnici / navodni znakovi, crtica, spojnica, zagrade

152. str.

3. prva rečenica – nizanje rečeničnih dijelova, druga rečenica – naknadno dodavanje, treća rečenica –
inverzija apozicijskog skupa, četvrta rečenica – isticanje, peta rečenica – odvajanje vokativa, šesta
rečenica – odvajanje usklika, sedma rečenica – umetanje

4. Dan je prošao kao svaki drugi na našoj plovidbi, bez osobitih uzbuđenja. – naknadno dodavanje;
Drhtim od umora, od iznemoglosti, od studeni, od brige, od nemira. – nabrajanje, nizanje istovrsnih
rečeničnih dijelova; Što je s tobom, Ante? – odvajanje vokativa / umetanje, naknadno dodavanje
vokativa; Nekakvo si snužden, tmuran. – nabrajanje/nizanje istovrsnih rečeničnih dijelova; Svi momci,
živi i zdravi, priskočiše pomoći. – inverzija atributa i imenice; Hajde, dođite i vi! – odvajanje usklika /
umetanje usklika / naknadno dodavanje, umetanje usklika; To putovanje, to je bilo najbolje
putovanje u mojemu životu. – isticanje; Andrea, moja najdraža sestra, osvojila je nagradu. – inverzija
apozicijskoga skupa i imenice

153. str.

5. prva rečenica – dvije riječi koje označuju jedan pojam; druga rečenica – povezivanje dvaju
suprotnih pojmova; treća rečenica – riječi nastale povezivanjem kojima se izražava približna
vrijednost; četvrta rečenica – usklici koji se ponavljaju ili spajaju; peta rečenica – riječ koja se prenosi
u novi redak

154. str.

6. prva rečenica – označava ostvarivanje jedne mogućnosti; druga rečenica – označava uključivanje
obiju sastavnica; treća rečenica – označava prijelaz jednoga razdoblja u drugo; četvrta rečenica –
označava izdvajanje dijela iz cjeline

7. Transsibirska željeznička pruga (najduža pruga na svijetu) duga je 9228 km. Pruga je u cijelosti
izgrađena na prijelazu 19./20. st. Putovanje vlakom na pravcu Moskva – Vladivostok traje 15-ak dana.

8. trotočka (…), točka-zarez (;), dvotočka (:)

9. Dubai, turistička…, grad, kakav se danas može vidjeti, izgrađen…, 20-ak…, Burj Al Arab, prve i
možda najljepše građevine Dubaija, bilo je…, nastajanju – njegova impozantna…, Burj Khalifa,
trenutno najviša zgrada na svijetu, dominira… skladno, prirodno, posložene… najbolje, djetinjasto
veselje., bezbrižno, lagano…, svijetu – grad budućnosti.

Na sljedećim mjestima mogu se pisati i zagrade: Burj Al Arab (prve i možda najljepše građevine
Dubaija) bilo je…, Burj Khalifa (trenutno najviša zgrada na svijetu) dominira…; skladno (prirodno)
posložene.
10. b)

Marta kaže s veseljem – rečenica objašnjenja; „Već dugo želim posjetiti Berlin.“ – navod riječi

156. str.

d) „Već dugo želim posjetiti Berlin“, Marta kaže s veseljem.

e) „Već dugo želim“, Marta kaže s veseljem, „posjetiti Berlin.“

11. Ana upita: „Hoćemo li posjetiti Otok muzeja u Berlinu?“; „Hoćemo li“, upita Ana, „posjetiti Otok
muzeja u Berlinu?“ ili „Hoćemo li posjetiti“, upita Ana, „Otok muzeja u Berlinu?“

12. U novinama je objavljen sljedeći oglas: „Pozivamo vas da donirate Azilu za napuštene životinje
`Mala šapa` simboličan iznos za brigu o psima.“

157. str.

13. „Mama, sljedeći tjedan idemo na terensku nastavu!“ s vrata dovikuje Petra. „A kamo idete?“
upita mama. Ana odgovori: „Posjetit ćemo Plitvička jezera.“ Mama upita: „Veseliš li se?“ „Da,
naravno“, reče Ana. „Želim snimiti lijepe fotografije.“

14. Anne kaže da bi bilo divno opet otići na otok Kirrin. George odvrati da neće moći. Ana promrmlja
razočarano da je to šteta i da se unaprijed veselila da će na otoku doživjeti još koju pustolovinu.
George reče da je hladno, a kad sniježi da će biti potpuno zameteni.
PRAVILAN IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S GLASOVIMA Č I Ć, DŽ I Đ

158. str.

1. a) npr. čaj, čajnik, voće, kolač, vrč, svijeća, čaša, čokolada, rajčica

b) npr. Više volim voće od kolača. U čajniku je čaj. Vrč je prazan.

158. str.

2. b) vičem, neshvaćen, uhvaćen, izvučen, ljući

3. a) i b) Treba pisati: objeručke, kratkoročan, opterećenje, veće, neočišćena, označena; npr.

Opterećenje učenika ne bi trebalo biti preveliko. Početak sata označen je zvonom. Posvećenost
umjetnosti ne razumije baš svatko.

4. radošću, lišće, ptičicu, junačina, striče, mičem

160. str.

5. džez, džemper, đumbir, đuveč

6. jednadžbama, građevine, čađav, džudo, džungli

7. odlučili, sestričnom, bratićem, ručak, restorančić, domaća, naručili, povrća, pečenu, radića,
zašećerenom, voćnom, bučnicom

161. str.

8. 1. čipka, 2. čistoća, cjevčica, ćelav, izbočen, kamenčina, piščev, pisaći, plićaci, pločica, naprtnjača,
plivač, osjenčati, novorođenče, bljedoća/bljedilo
PRAVILAN IZGOVOR I PISANJE RIJEČI S IJE I JE

162. str.

1. b) bijelih, svjetiljke, osvjetljavaju, bijele, zvijezde

c) npr. Put je bijel od snijega. Zvijezde se ne vide od oblaka.

2. svjetlost, svjetiljke, sjenke, neosvijetljen, zvijezde; zvjezdanim, tijelo, tjelesnu

Napomena: Riječ sjenka ima dug naglasak, no na mjestu glasa jata nalazi se je.

163. str.

3. svjetove, korjenčić, bjedniji, cjevčinu, vjenčićima, rjeđi, vjekovima

4. odjelu (L), odio (odjel); odijelu (L), odijelo; npr. Odio (odjel) dio je ustanove, ureda. Odijelo je
odjeća koju najčešće čini kratki kaput i hlače ili suknja.

5. Točno je: lijekovi, gnijezda, ogrjev, prijevoz.

164. str.

6. svijetleći, leteći (balonom) – glagolski prilozi sadašnji; svjetlećim, leteći (kukci) – pridjevi

7. a) izvješćivati/izvještavati, rješavati, sprečavati

b) ispovijedali, zapovijedati

c) mjerili, premještati, sjediti

8. podijelit, promijeniti, pogriješiš

165. str.

9. a) Bijelim zid… – bijeliti (činiti što bijelim); Zidovi se bijele… - bijeljeti se (isticati se bjelinom)

b) Npr. Trava se zeleni. Zelenim ogradu. (Bojim je zelenom bojom).

10. htio, letio, vidio, želio

11. a) Treba pisati: Dodijelili, ozlijeđenih, Upotrijebili, pobijedili, vrednija

b) dodjeljuju, upotrebljavamo, pobjeđujemo

166. i 167. str.

12. prijevod, vijesti; sijevanje, dijete; pobjeđivati, vjernih; cijepljenju, djecu; dječji, sjećaju;
izblijedjele, tijesnu; rijetkost, vidjeti

13. prema učeničkim zamislima; Učenici mogu upotrijebiti sljedeće motive: snijeg, bjelina, bijel, sjena,
sjenka, svjetlo, svjetiljka, osvijetliti, svjetlucati, vrijeme i dr.
PISANJE KRATICA I POKRATA

168. str.

1. a) Točno bi bilo napisati: Ideš li na utakmicu? Ne znam. Pozdravi Marka. Vidimo se u ponedjeljak.

b) Riječi smijemo skraćivati prema pravilima o kraćenju riječi. I u privatnoj prepisci i u pisanju
standardnim jezikom pridržavamo se tih pravila.

169. str.

2. kratice – Nastaju kraćenjem jedne ili više riječi. U pravilu završavaju točkom. U pravilu se ne
sklanjaju. Pišu se malim slovima.

pokrate – Nastaju kraćenjem jedne ili više riječi. Ne završavaju točkom. Pišu se velikim slovima.

3. a) čakavsko, prije Krista, i slično, dioničko društvo, prilog, doktor/drugo, instrumental, školska
godina, veznik, ženski rod, rimokatolički

b) npr. Djelo je nastalo 3. g. pr. Kr. Ove šk. g. pohađam 7. razred.

4. pov., dr., o. g.

170. str.

5. a) gđa, gđe

b) Točno: bez točke.

6. DNA, HOO, DVD, HAK, HAZU, NP

7. HNK-u, MUP-a, DHMZ-a, HEP-a

171. str.

8. Ini, BBC-ja, HT-om, PC-ju, CIA-e

9. prema udžbeniku
GOVORNE VREDNOTE

172. str.

1. Prva osoba govori bez stanki, vjerojatno i prebrzo.

2. a) Radio je izumljen prije televizije. – izjavna rečenica, Kako se prenosi zvuk? – upitna rečenica,
Volim radio! – usklična rečenica

173. str.

3. b) Neki.

c) U trećoj rečenici istaknuta riječ jezik ne izriče najvažniju obavijest, nije logična.

d) ovisno o željenome smislu

4. a) li, za, u, je, na, je, u, su, da, jer, na, ne, se, je, to, no, su, se, bi, od. Napomena: Riječ ne nema
svoga naglaska. Naglasak se na nju prenosi s riječi zna.

174. str.

b) (Hoćeš li) (sa mnom) (slušati) (radiodramu) (ili želiš) (da idemo) (na igralište)?

c) Kad su ljudi slušali dramu, uznemirili su se.

Orson Welles (1915. – 1985.) bio je redatelj i glumac.

Ljudi slušaju dramu:

– u automobilu

– u svojemu domu

– u uredu.

Ili

Ljudi slušaju dramu u automobilu, svojem domu, uredu.

ČITANJE PJESNIČKOGA TEKSTA

176. str.

1. prema učeničkom doživljaju i razmišljanjima

2. a) prema učeničkim zamislima

b) hiperbola

177. str.

4. b)

5. prema učeničkom doživljaju i razmišljanjima, npr. Želio bi joj biti blizu.

6. a) „da budem cvijet u tvojoj kosi“, „i da svi dani budu pjesma“, „ja ću biti u živoj stijeni bistra
česma.“

b) metafora

178. str.

7. npr. vizualna: „Ako si noć, ja ću biti zora“; taktilna – „u rosi“

8. a) Prepoznajem kontrast.; Čežnju za bliskošću s djevojkom.

b) prema učeničkom doživljaju i zamislima

9. a)

10. Napisana je vezanim stihom: strofe su jednake duljine, stihovi imaju jednak broj slogova, u pjesmi
je prisutna rima.

179. str.

11. prema učeničkim zamislima i nadahnuću

ČITANJE PROZNOGA TEKSTA

180. str.

1. Mi o vuku, a vuk na vrata.

182. str.

3. Profesor Lupin.

4. Kad je bio dječak, ugrizao ga je vukodlak.

5. Profesor Snape.

6. Vrlo je bolno pretvarati se u vukodlaka. Bio sam odvojen od ljudi pa sam zato grizao i grebao sam
sebe.

7. a) Dumbledore je ravnatelj škole, također čarobnjak.

183. str.

b) Poduzimanjem mjera opreza.

c) Posadili su Napadačku vrbu. Odvodili bi ga do nje da se ondje preobrazi. Poticali glasine o žestokim
duhovima.

8. a) Posadili su Napadačku vrbu na ulazu u podzemni hodnik. Ona je sprečavala kretanje noću izvan
Hogwardsa da ga nitko ne bi sreo dok je u opasnu stanju.

b) Napadala je one koji bi joj se pokušali približiti.

c) prema učeničkim zamislima

9. Lupinovi su prijatelji sami otkrili njegovu tajnu. Prijatelji su mu, nakon što su doznali da je vukodlak,
željeli pomoći.

184. str.

10. a) Sirius Blake, Peter Pettigrew, James Potter

b) Postali su animagusi.

c) Mogli su se preobraziti u životinje.

d) prema učeničkim zamislima

e) prema učeničkim zamislima

11. Dapače, učinili su za mene nešto zbog čega će moje preobrazbe biti ne samo podnošljive nego i
najljepši trenutci u životu.

185. str.

12. prema učeničkim stavovima i zamislima

ČITANJE DRAMSKOGA TEKSTA

186. str.

1. prema učeničkim zamislima

188. str.

3. prema učeničkom doživljaju i zamislima

189. str.

4. a) Napisan je po ulogama. Napisan je za izvođenje na pozornici.

b) Narator. (Pripovjedač.)

c) On je pripovjedač koji upoznaje gledatelje s radnjom i likovima.

d) „Hoću ja.“ Sudjelovanje naratora nije očekivano jer ne pripada svijetu bajke o kojoj pripovijeda.

5. prema učeničkom doživljaju

190. str.

6. a) prizor

b) Prizor je dio dramskog čina koji se prepoznaje po ulasku novog lika.

7. Princeza i dadilja.

8. Princeza se žali na dosadu. Kaže da će poludjeti i skočiti s balkona. / Prijeti da će jesti slatkiše koliko
god bude željela.

9. b) Odlična ideja, Eleonora. / Dobit ćeš prištiće.

c) Prvi je odgovor neočekivan. / Drugi je očekivan.

d) Neočekivano je prihvatiti prijetnju da će od dosade skočiti s balkona. / Očekivano je upozoriti da bi

joj slatkiši mogli naštetiti.

191. str.

10. prema učeničkom doživljaju

11. Zato što će od njih dobiti prištiće.

12. Predlaže joj da zaokupi pozornost nekog viteza, grofa ili princa.

13. a) Princeza je odustala jer je godinu dana neuspješno pokušavala privući pozornost mladića i
bacala mu čipkane maramice.

b) prema učeničkim zamislima

192. str.

14. prema učeničkim zamislima

ČITANJE RAZGOVORA NA INTERNETSKOM FORUMU

194. str.

1. b)

2. Na Jasnina pitanja odgovaraju Robert i Lea. Toni nudi drugo rješenje Jasnina problema.

195. str.

3. Marija je napisala da uopće ne zna da je bila zadana zadaća. Moguće je da je time izrazila čuđenje
ili je htjela doznati pojedinosti o zadaći.

4. Vesna predlaže da se putem Vijeća učenika zabrani zadavanje zadaća tijekom praznika.

5. a) Toni i Lea.

b) i c) prema učeničkim zamislima

6. Npr. Marko, ti si najobičniji štreber. Poruka je uvredljiva te ne odgovara temi koju je pokrenula
Jasna.

196. str.

7. prema učeničkim zamislima

ČITANJE OBAVIJESNOGA TEKSTA

199. str

2. SOS znači poziv upomoć. Učenici oblikuju odgovor prema toj spoznaji i svojim zamislima.

3. Prvo SOS selo utemeljio je Hermann Gmeiner 1949. u gradiću Imstu u Austriji.

4. a) SOS sela brinu se o djeci bez roditelja i roditeljske skrbi.

b) Ta je ideja prihvaćena u 134 zemlje zbog lakoće kojom se prilagođava različitim kulturama.

c) Ispravno je da u SOS dječjem selu žive djeca različitih naroda, vjeroispovijesti i tradicija. Učenici tu
tvrdnju obrazlažu na svoje načine.

5. Lekenik, Turopolje, stotinu djece; Ladimirevci, istočna Slavonija, sedamdesetero djece

6. Izgradnju je financirala zaklada Hermann-Gmeinder-Fonds Deutschland sredstvima donatora i

prijatelja SOS sela.

7. a) Potrebno se prijaviti, odnosno napisati molbu, proći razgovor, razna testiranja i psihološke
testove i završiti tečaj (školu) za mame.

b) Odnose se prema djeci kao biološke majke i vole ih.

8. Ostaju u SOS selu do završetka 8. razreda.

10. a) Tenis i badminton.

b) Od 1993.

c) Badminton.

11. a) Škola gitare.

b) Od 2019.

c) 5.

12. a) Literarna grupa, malo kazalište bajki, metlomet.

b) Najstarija je literarna grupa koja postoji od 2002. g.

13. prema učeničkim interesima i sklonostima

14. prema učeničkim interesima

15. Npr. Iva Ivić, Ž (kvačica ili križić), Ulica breza 3, Samobor, 10431, 01/555-0001, 21. siječnja 2008.,
iva.ivic223@skole.hr, DA (zaokružiti)