PRIDJEVI

PRIDJEVI su promjenjive riječi koje pridijevamo imenicama.

OPISNI PRIDJEVI izriču različite osobine i svojstva bića, stvari i pojava

i odgovaraju na pitanje kakvo je što (plavi kaput, sjajne cipele, modro
nebo).

GRADIVNI PRIDJEVI izriču tvar ili građu nečega i odgovaraju na

pitanje od čega je što (srebrni prsten, stakleni prozor, drvena kuća).

POSVOJNI PRIDJEVI su vrsta odnosnih pridjeva koji izriču pripadanje,

a tvore se od imenica različitim nastavcima:

mor+ski, turisti+čki, Dark+ov, mjes+ni, današ+nji, An+in,

božan+ski, bož+ji.

*Malim početnim slovom pišemo posvojne pridjeve koji završavaju na

-ski, -ški,-čki, -ćki, , a velikim početnim slovom pišu se pridjevi koji
završavaju na -ev, -ov, -in.

Opisni pridjevi mogu imati:

NEODREĐENI OBLIK ODREĐENI OBLIK

 opisuje biće, stvar ili  osobinom ili svojstvom

pojavu po nekoj općoj
osobini ili svojstvu
 odgovara na pitanje
KAKAV?
 izriče osobine i svojstva
nepoznatih, neodređenih
određuju biće, stvar ili
pojavu
 odgovara na pitanje
KOJI?
 izriče osobine i svojstva
poznatih, određenih bića,
 osoba, stvari i pojava stvari i pojava

Trava je zelena. Zelena trava je pokošena.

Stol je bio pun. Gledali smo puni stol.
Slovo je crveno. Ispisala je crveno slovo.

*Kada je pridjev dio imenskog predikata, može biti samo u

neodređenome obliku.

Ovaj je dječak marljiv.

*Posvojni pridjevi imaju samo određeni oblik (planinski, turistički,

sutrašnji …) ili samo neodređeni(mladićev, izabranikov, Zemljin …).
ZADATCI

1. Pridjevi se po značenju dijele na tri vrste.

Svakoj vrsti pridjeva pridruži opis (definiciju) tako da broj
ispred rečenice staviš uz vrstu pridjeva na koji se rečenica
odnosi.
___opisni 1. Ti pridjevi označuju čije je što.
___ gradivni 2. Ti pridjevi označuju kakvo je što.
___posvojni 3. Ti pridjevi označuju od čega je što.

2. Pridjeve: kamena, drveni, staklena, vunena, papirnati, svileni,

platnena pridodaj imenicama:

_____________most, _______________kapa, ______________kuća,

______________šal, ______________torba, ______________čaša,
______________zmaj

Ovakve pridjeve nazivamo ____________ pridjevi.

3. Pronađi sve posvojne pridjeve tvorene od općih i vlastitih

imenica. Rečenice prepiši pisanim slovima.
MARKO JE DOBAR I MARLJIV UČENIK. UČITELJICA SE PONOSI
MARKOVIM ZNANJEM.
U RIJECI IMA MNOGO KAZALIŠTA, KINA, MUZEJA I GALERIJA. U
VRIJEME VIKENDA POSJEĆUJU IH RIJEČKI GRAĐANI.
DUŽ JADRANSKE OBALE PROSTIRU SE MNOGA LIJEPA
TURISTIČKA MJESTA.
U HRVATSKIM PREHRAMBENIM TRGOVINAMA MOGU SE KUPITI
DALMATINSKA VINA, ISTARSKI PRŠUT I PAŠKI SIR.
 4. Usporedi sljedeće dvije rečenice i dopuni pitanja uz njih.

Učenik je marljiv, pametan i talentiran. - ___________ je učenik?

Taj marljivi pametni i talentirani učenik dans je opet dobio najvišu

ocjenu. - ______________ je učenik dobio najveću ocjenu?

5. Precrtaj pogrešno uporabljen pridjev.

Učenik je dobar. Učenik je dobri.

Po kojem nastavku prepoznajemo određeni pridjev muškoga

roda? ________
Pridjev kao dio imenskog predikata može biti samo u
______________ obliku.

SKLONIDBA PRIDJEVA

Pridjevi su sklonidbene riječi, a s imenicom uz koju stoje ili na koju se

odnose slažu se u rodu, broju i padežu.

*Ako je pridjev bez imenice, padež mu određujemo prema istim

pitanjima, značenju i službi u rečenici kao imenicama. (On je lijep kao
nekada.)

*Neodređeni se pridjevi sklanjaju kao imenice:

JEDNINA

N velik grad velika kuća veliko mjesto

G velika grada velike kuće velika mjesta
D veliku gradu velikoj kući veliku mjestu
A velik grad veliku kuću veliko mjesto
V velik grade velika kućo veliko mjesto
L veliku gradu velikoj kući veliku mjestu
I velikim gradom velikom kućom velikim mjestom

MNOŽINA
N veliki gradovi velike kuće velika mjesta
G velikih gradova velikih kuća velikih mjesta
D velikim gradovima velikim(a)/-ima velikim(a)/-ima
kućama mjestima
A velike gradove velike kuće velika mjesta
V veliki gradovi velike kuće velika mjesta
L velikim(a)/-ima velikim(a)/-ima velikim(a)/-ima
gradovima kućama mjestima
I velikim(a)/-ima velikim(a)/-ima velikim(a)/-ima
gradovima kućama mjestima

*Određeni se pridjev sklanja po posebnoj, pridjevnoj sklonidbi.

ZADATCI

6. Napiši pridjev uz imenicu cvijet u oba oblika:

NEODREĐENI ODREĐENI

N _________________ _________________ cvijet

G__________________ _________________ cvijeta

D__________________ __________________cvijetu

A__________________ __________________cvijet
V__________________ __________________cvijete

L__________________ __________________cvijetu

I__________________ __________________cvijetom

7. U telegrafskoj basni Gustava Krkleca „Kratka slova“ podcrtaj

neodređene pridjeve jednom crtom, a određene dvjema
crtama i označi im padež.

Gizdav pjetlić stao da se hvali:

-I ja slavan postat ću na koncu!

Baš ti slava, moj pjetliću mali,

jutros su te skuhali u loncu.

8. U zagradama napiši padež pridjeva u sljedećim rečenicama pa

odgovori.

Više volim svježa ( ) i vedra ( ) jutra od mlačnih( ) i tmurnih ( ).

Njegov je sastavak lijep ( ), ali tvoj je slikovit ( ) i duhovit ( ).

Kako određujemo padeže pridjeva koji je u rečenici bez imenice?

____________________________________________________

STUPNJEVANJE PRIDJEVA

STUPNJEVANJE ILI KOMPARACIJA jest promjena pridjeva do koje

dolazi uspoređivanjem osobine koju izriču.
*Kompariraju se samo OPISNI PRIDJEVI.
 1. stupanj ili POZITIV

2. stupanj ili KOMPARATIV => SVA TRI OBLIKA IMAJU OBLIK

ZA ROD I BROJ
3. stupanj ili SUPERLATIV

TVORBA KOMPARATIVA: POZITIV + NASTAVAK

-iji -ji (jotacija) -ši
nježan + iji => nježniji žut- + ji => žući lijep + ši => ljepši
-većina mekši
jednakosložnih lakši
-najviše pridjeva pridjeva (*samo tri pridjeva)

*Nekoliko pridjeva tvori komparativ od promijenjene osnove:

dobar-bolji, zao-gori, malen-manji, velik-veći, dug-dulji(duži)

TVORBA SUPERLATIVA: PREDMETAK naj + KOMPARATIV

najslađe voće, najdraža djevojka, najbolji sladoled

ZADATCI
9.