1.1.

BIOLOGIJA- PRIRODNA ZNANOST

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. A
2. A.
3. B
4. D
5. B.
6.
6.1. Nezavisna varijabla je: vrsta antibiotika; Objašnjenje: varijabla koju namjerno mijenjamo kako bismo vidjeli
njezin utjecaj na zavisnu varijablu.
6.2. Kontrolna uzorak označen je: disk 4 (otapalo); Uloga kontrolnog uzorka: ispitati nije li do neke promjene
(zavisne varijable) došlo nevezano uz promjenu nezavisne varijable
6.3. Nepravilno (nedovoljno dugo ili u premaloj količini) uzimanje antibiotika neće uništiti sve bakterije, dio će
preživjeti u uvjetima s malim količinama lijeka i mutirat će te će stvarati otporne (rezistentne) potomke.
7.
7.1. zona inhibicije (rast bakterija)
Objašnjenje: Zavisna varijabla se mijenjala u ovisnosti o vrsti i koncentraciji eteričnog ulja.
7.2. To je kontrolna skupina.
7.3. Hipoteza nije u potpunosti potvrđena jer promjer zone inhibicije kod nekih eteričnih ulja ostaje isti ili se čak
smanjuje (npr. kod eukaliptusa pada s 8,77 (pri 75 %) na 8,24 (pri 100 %).
8.
8.1. Pokus nije potvrdio početnu pretpostavku. Rak stanica jetre dobivaju pilići hranjeni kukuruzom tretiranim
pesticidima.
8.2. U rezultatima.
8.3. Usporedit će rezultate s rezultatima drugih sličnih istraživanja.
9. B.
10. B.
11. C.

DODATNI ZADATCI
12. A. 14. A.
13. C. 15. B.

1.2. KEMIJSKI SASTAV ŽIVIH BIĆA

Anorganski spojevi
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. B.
3. A.
4. A
5. B
6. B.
Nastavak prethodnog pitanja:
6.1. osmoza
6.2. hipertonična
6.3. Povećat će se.
6.4. Turgor će se povećati.
7.
7.1. osmoza
7.2. hipertonične
7.3. Masa uzorka E će se povećati.
Nastavak prethodnog pitanja:
7.4. hipotonične
7.5. C; Uzorak se nalazi u izotoničnoj otopini i njegova se masa nije bitno promijenila.
7.6. Smanjit će se.
8. A.
9. C.
10.
10.1. mikroskopiranje
10.2. osmoza (ili difuzija)
10.3. Voda bi izlazila iz stanice.
Nastavak prethodnog pitanja:
10.4. otopina saharoze
10.5. Podcrtati: Voda ponovno ulazi u citoplazmu i vakuolu, a stanična membrana vraća se uz staničnu stijenku.
10.6. antocijan
10.7. stanična stijenka
11. B.
12. A.
13. C.

DODATNI ZADATCI
14. A. 20. C.
15. B. 21. E.
16. C. 22. A.
17. C. 23. E.
18. B. 24. E.
19. D.

Organski spojevi -1. dio

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. C.
2.
2.1. Treba zaokružiti NH2 skupinu.
2.2. U jetri.
2.3. Hemodijaliza.
3. A.
4. C.
5. A.
6. B.
7. C.
8. D.
9. B.
10.
10.1. E.
10.2. temperatura (može i pH)
10.3. klorovodična kiselina (HCl)
10.4. replikacija DNA (sinteza novih molekula DNA)
11. C.
12.
12.1. Treba upisati C.
12.2. aminokiselina
12.3. peptidna veza
12.4. protein (bjelančevina)
13.
13.1. kruh i tjestenina (može i tijesto, riža)
13.2. Lugolovu otopinu
13.3. promjena boje u ljubičastu
13.4. ptijalin
13.5. polisaharidima
13.6. Treba zaokružiti jednu heksozu.
13.7. glukoza
DODATNI ZADATCI
14. E. 24. D.
15. A. 25. B.
16. E. 26. B.
17. A. 27. C.
18. D. 28. B.
19. A. 29. D.
20. E. 30. E.
21. C. 31. E.
22. E. 32. C.
23. B.

Organski spojevi -2. dio

ZADATCI ZA VJEŽBU
1.
1.1. krutom (čvrstom); objašnjenje: To je mast i ima zasićene masne kiseline.
1.2. fibrin
1.3. Prva razlika: šećer (riboza u RNA, deoksiriboza u DNA); druga razlika: dušična baza (uracil u RNA, a timin u
DNA)
2. B.
3.
3.1. 6.
3.2. nukleinsku kiselinu (RNA)
3.3. šećer pentoza (broj 2.), dušična baza (broj 1.), fosfatna skupina (broj 3.)
3.4. adenozin trifosfat
4.
4.1. deoksiribonukleinska kiselina
4.2. deoksiriboza
4.3. šećer i fosfat
4.4. James Watson (Francis Crick, Rosalind Franklin)
5.
5.1. Služi pohranjivanju energije.
5.2. U kemijskim vezama između fosfata.
5.3. glikoliza (može i Krebsov ciklus ili oksidativna fosforilacija)
5.4. mitohondrij

DODATNI ZADATCI
6. E. 16. C.
7. D. 17. B.
8. D. 18. B.
9. C. 19. D.
10. C. 20. E.
11. D. 21. E.
12. E. 22. E.
13. E. 23. B.
14. E. 24. B.
15. C.
 1.3. PROKARIOTSKA STANICA
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. C.
3. D
4. D
5.
5.1. mliječno- kiselo vrenje
5.2. mliječna kiselina
6.
6.1. kapsulu
6.2. celulozu
6.3. 35 °C
6.4. U prokariotskoj stanici nema jezgrine ovojnice (ovojnice oko nukleoida)
7. A.
Nastavak prethodnog pitanja: C.
8. C.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: A.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: A.
9. C.
10. B.
11. D.
12. B.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: B.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: D.
13. A.
14. C.
15. B.
16. B.
17.
17.1. saprofiti (anaerobne bakterije)
17.2. Bakterije su potrošile hranu iz hranjive podloge.
18. D.
19. B.
20. C.
21. C.
22. D.
23. D.
24. D.
25. A.
26. B.
27. A.
28.
28.1. parazit je (patogena bakterija)
28.2. celulozu
28.3. antibioticima
28.4. Brzo se razmnožava (ili lako ju je uzgojiti na hranjivoj podlozi ili u njima su česte spontane mutacije)
29.
29.1. kapsula (ili glikokaliks)
29.2. E, sadrži molekulu DNA
29.3. citoplazma ili ribosomi ili stanična membrana
29.4. Imaju prokariotski tip stanica.
30.
30.1. koki
30.2. 16
30.3. antibiogram
30.4. streilizacija
31. D.
32. C.
33.
33.1. bakterije roda Rhizobium
33.2. nitrofiksacija
33.3. zelena gnojidba
33.4. aminokiseline (ili dušične baze)
DODATNI ZADATCI
34. D. 42. B.
35. D. 43. D.
36. A. 44. D.
37. C. 45. D.
38. D. 46. E.
39. B. 47. E.
40. B. 48. B.
41. D. 49. C.

1.4. VIRUSI

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. A.
2.
2.1. Postupak: korištenje maramica pri kihanju/ kašljanju i/ ili pranje ruku; obrazloženje: Uzročnik se prenosi
kapljičnim putem, slinom ili sluzi iz usta ili nosa.
2.2. Cijepljena osoba neće oboljeti i tako će se spriječiti širenje ospica.
2.3. Stavljanje oboljelih u izolaciju.
3. A.
4. B.
5. C.
6. B.
7. C.
8. C.
9. A.
10. D.
11.
11.1. zaražavanje bakterije (ili prodiranje DNA faga u bakteriju)
11.2. B.
11.3. DNA virusima
11.4. HPV (humani papiloma virus)
12. D.
13. B.
14. 1.- A.; 2.- E.; 3.- C.; 4.- B.
15. 1.- F.; 2.- E.; 3.- B.; 4.- A.
16.
16.1. nukleinska kiselina (DNA ili RNA)
16.2. bakteriofagi
16.3. RNA
16.4. HPV (humani papiloma virus)

DODATNI ZADATCI
17. E. 21. E.
18. B. 22. D.
19. C. 23. B.
20. B.
 1.5. EUKARIOTSKA STANICA
ZADATCI ZA VJEŽBU
1.
1.1. Što je omjer površine i volumena tijela manji to je broj otkucaja manji.
ILI
Što je omjer površine i volumena tijela veći to je broj otkucaja veći.
1.2. Krava;
Objašnjenje: ima manji omjer površine i volumena tijela pa preko površine tijela gubi manje topline.
2. C.
3. D.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: A.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: D.
4. D.
5.
5.1. 3 litre
5.2. To je period kada je hrčak hibernira (spava zimski san) – treba zaokružiti početni i završni (ravni dio)
krivulje.
5.3. Period u koje je hrčka lovio grabežljivac: 8. do 10. sat; Objašnjenje: naglo se povećava metabolizam.
5.4. 20 kJ/sat
6.
6.1. Što je tjelesna težina manja unos kisika je veći pa je i metabolizam brži.
6.2. Mačka; odnos površine i volumena tijela joj je manji pa gube relativno (u odnosu na volumen tijela) manje
topline.

GRAĐA STANICA

ZADATCI ZA VJEŽBU
1.
1.1. Sadrži celulozu i osigurava čvrstoću i/ili oblik stanice
1.2. C, D, F
1.3. Intenzivnim metabolizmom oslobađa se vodikov peroksid koji je štetan za stanicu pa se izlučuju potrebni
enzimi u mjehurićima kako bi se vodikov peroksid (H2O2) razgradio.
2. B
3. B.
4. B.
Nastavak prethodnog pitanja: B.
5. D.
6. C.
7.
7.1. stanično disanje
7.2. H
7.3. A i C
7.4. Stvaraju lizosome.
8.
8.1. Autotrofni jer sadrže kloroplaste.
8.2. Treba označiti vakuolu na lijevoj slici.
8.3. Na desnoj slici treba zaokružiti centrosom.
8.4. jezgra (ili ribosomi)
9. B.
10. A.
11. B.
12. B.
13.
13.1. mitohondrij
13.2. Provode proteine do glatkog endoplazmatskog retikuluma i Golgijevog aparata
13.3. tvorba D.
13.4. probavne enzime
14. C.
15. D.
16.
16.1. mitoza (ili mejoza)
16.2. histoni
16.3. Gen je odsječak molekule DNA; A.
16.4. dvije
17. A.
18.
18.1. kloroplast (označen slovom C) ili stanična stijenka (označena slovom H)
18.2. zrnati endoplazmatski retikulum
18.3. fotosinteza
18.4. paraziti
18.5. mitohondrij
19.
19.1. centrosom; B.
19.2. jezgra; C.
19.3. zrnati endoplazmatski retikulum
19.4. Golgijevom aparatu
20.
20.1. jezgra/ nukleoid i mitohondrij/ mezosom
20.2. stanična membrana i ribosomi
20.3. DNA
20.4. mitohondrij

STANIČNA MEMBRANA I PRIJENOS

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. D.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: C.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: B.
3. B.
4. C.

DODATNI ZADATCI
5. B. 26. B.
6. B. 27. D.
7. A. 28. A.
8. D. 29. A.
9. D. 30. E.
10. C. 31. D.
11. E. 32. A.
12. A. 33. C.
13. E. 34. E.
14. E. 35. A.
15. D. 36. B.
16. B. 37. B.
17. D. 38. A.
18. D. 39. C.
19. D. 40. D.
20. C. 41. B.
21. D. 42. A.
22. B. 43. B.
23. D. 44. C.
24. D. 45. A.
25. C.
 1.6. STANIČNI CIKLUS

ZADATCI ZA VJEŽBU
1.
1.1. Kromatida kromosoma; građena je: od DNA i proteina.
1.2. omogućuje skraćivanje ILI bolje pakiranje kromosoma
2. C.
3.
3.1. Povlači kromatide na suprotne polove stanica.
3.2. Održavanje stalnog broja kromosoma i osiguravanje nastanka genetički istih stanica.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: D.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: C.
4. A.
5. C.
6. D.
7.
7.1. Profaza I; B.
7.2. Slučajnom raspodjelom kromosoma.
7.3. Zbog očuvanja broja kromosoma pojedine vrste.
Prvi nastavak prethodnog pitanja:
7.4. Telofaza I; E.
7.5. Stanica sadrži jednostruke kromosome.
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
7.6. Anafaza I; D.
7.7. testisima (ili sjemenicima)
7.8. crossing- over
8. C.
Nastavak prethodnog pitanja: D.
9. B.
10. B.
11. B.
12. C.
13. C.
14. A.
15.
15.1. Anafaza je prikazana na slici C.
15.2. Kromosomi su dvostruki, despiralizirani pa imaju oblik kromatinskih niti.
15.3. profaza I: 16; profaza II: 16
16. D.
17.
17.1. Radi se o mejozi. Broj kromosoma se smanji s 2n na n, a istovremeno se smanji koncentracija DNA (cDNA)
17.2. Gatalinka je zakonom zaštićeni vodozemac.
18.
18.1. Dvostruki kromosomi su smješteni u ekvatorijalnoj ravnini.
18.2. anafazi
18.3. anafaza: 32; anafaza II: 16
18.4. U metafazi I vide se bivalenti, au metafazi II su kromosomi dvostruki.
19. D.
20.
20.1. Biljne stanice imaju staničnu stijenku koja ne dopušta promjenu oblika (uvrtanje stanične membrane).
Prvi nastavak prethodnog pitanja:
20.2. replikacija DNA (ili udvostručenje centrosoma)
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
20.3. Povećanje broja stanica.
Treći nastavak prethodnog pitanja:
20.4. svi kromosomi jedne stanice
21. C.
22.
22.1. B.
22.2. D.
23. D.
24. D.
25.
25.1. profazi I; A
25.2. 18
25.3. jajnicima (ili ovarijima)
25.4. spore
26. C.
27. D.
28. B.
29. A.
30. C.
31. C.

DODATNI ZADATCI
32. E. 56. B.
33. A. 57. C.
34. E. 58. D.
35. D. 59. E.
36. C. 60. D.
37. D. 61. B.
38. A. 62. D.
39. E. 63. E.
40. B. 64. D.
41. D. 65. A.
42. A. 66. D.
43. E. 67. A.
44. C. 68. D.
45. D. 69. D.
46. B. 70. A..
47. E. 71. D.
48. B. 72. A.
49. C. 73. A.
50. A. 74. E.
51. E. 75. D.
52. B. 76. D.
53. D. 77. B.
54. E. 78. A.
55. E. 79. D.

2.1. KRV- TEKUĆE VEZIVNO TKIVO

2.2. SRCE I KRVOŽILNI SUSTAV

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. D.
2.
2.1. Bikonkavni oblik eritrocita ima veći omjer površine i volumena.
2.2. Stanice bez jezgre imaju više prostora za molekule koje vežu kisik.
3. B.
4. C.
5.
5.1. klijetke
5.2. prema arterijama
5.3. iz lijeve klijetke
5.4. U krvnoj žili slovom A se nalazi: arterijska krvi; objašnjenje: Zato jer ta krv izlazi iz lijeve klijetke u kojoj se
nalazi krv koja je došla iz pluća.
6. D.
7. D.
8. D.
9. C.
10. A.
11.
11.1. veliki krvni optok
11.2. krvna žila B
11.3. Kontrakcije mišića nogu utječu na krvnu žilu broj 6. Objašnjenje: Radi se o veni i kontrakcije nožnih mišića
pomažu u potiskivanju krvi u toj žili.
11.4. Treba zaokružiti krvnu žilu C. To je kapilara. Kapilare ne sadrže mišićne stanice u svojoj stijenci.
12.
12.1. eritrociti
12.2. boravkom u planinama
12.3. A i Rh
13.
13.1. Što je životinja manja unosi više kisika što znači da oslobađa više topline.
13.2. Miš; ima veću površinu tijela u odnosu na volumen tijela, pa oslobađa više topline.
14. C.
15. B.
16. 1.-B.; 2.-D.; 3.-C.
17. A.
18. C.
19.
19.1. Slovo A
19.2. neutrofilni granulocit
19.3. jezgre
19.4. plazmom
19.5. fibrin
Prvi nastavak pitanja:
19.6. stanica označena slovom B
19.7. slovom A
19.8. trombociti
19.9. leukocita
Drugi nastavak pitanja:
19.10. trombociti
19.11. zgrušavanje krvi
19.12. eritrociti
19.13. koštana srž
20.
20.1. slovom C
20.2. septum (ili, pregrada)
20.3. onemogućavaju vraćanje krvi iz klijetke u pretklijetku
20.4. jer ima S-A čvor u kojem živčani impulsi nastaju spontano
Nastavak prethodnog pitanja:
20.5. lijeva klijetka; ispumpava krv u aortu
20.6. krvni tlak raste zbog suženja krvnih žila
21. D.
22.
22.1. Uzorak pripada krvnoj grupi B.
22.2. nema ih
22.3. krvna grupa AB
22.4. hemoglobina
23. D.
24. D.
25. A.
26. B.
DODATNI ZADATCI
27. C. 57. C.
28. E. 58. B.
29. B. 59. B.
30. A. 60. B.
31. C. 61. B.
32. E. 62. D.
33. B. 63. B.
34. C. 64. D.
35. E. 65. E.
36. C. 66. B.
37. A. 67. C.
38. E. 68. E.
39. E. 69. D.
40. C. 70. E.
41. C. 71. C.
42. B. 72. C.
43. A. 73. D.
44. B. 74. B.
45. C. 75. A.
46. E. 76. B.
47. C. 77. D.
48. D. 78. B.
49. B. 79. A.
50. B. 80. C.
51. B. 81. D.
52. E. 82. D.
53. E. 83. E.
54. D. 84. D.
55. D. 85. E.
56. C. 86. B.

2.3. DIŠNI SUSTAV

2.4. IMUNOSNI SUSTAV
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. C.
3. B.
4. A.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: C.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: B.
5. D.
6.
6.1. 3 litre
6.2. To je period kada je hrčak hibernira (spava zimski san) – treba zaokružiti početni i završni (ravni dio)
krivulje.
6.3. Period u koje je hrčka lovio grabežljivac: 8. do 10. sat; Objašnjenje: naglo se povećava metabolizam.
6.4. 20 kJ/sat
7.
7.1. od 10. tog do 20. tog dana
7.2. treba zaokružiti zadnji dio krivulje (tamo gdje naglo ide uvis)
7.3. Brža je sekundarna; Objašnjenje: U kraćem razdoblju nastaje više protutijela.
Nastavak prethodnog pitanja: B.
8.
8.1. nadbubrežna žlijezda
8.2. Udisanje izdahnutog zraka povećava koncentraciju CO2 u krvi (zato će koncentracija H+ iona rasti, pa će se
pH smanjivati), a kisika ima manje.
9.
9.1. Život u atmosferi s manje kisika.
9.2. Zbog prilagodbe novim životnim uvjetima.
9.3. Mogu se organizirati visinske pripreme i tako će se u krvi sportaša povećati broj eritrocita.
10. B.
11. A.
12. D.
13. B.
14. A.
15. B.
16. D.
17.
17.1. Mjesto ulaska u organizam.
17.2. Blizina septičkih jama, (ili, izlijevanje kanalizacijske vode u bunar)
17.3. antibioticima
17.4. od 100 m pa nadalje
18.
18.1. slovom A
18.2. Priljubljuje dva lista pleure pa tako oba plućna krila prate pokrete prsnog koša i ošita za vrijeme udisaja i
izdisaja.
18.3. Razlika u parcijalnom tlaku kisika između alveola i krvi.
18.4. TBC (tuberkuloza)
Prvi nastavak prethodnog pitanja:
18.5. grkljanu
18.6. drže dušnik stalno otvorenim
18.7. spušta se
18.8. Smanjuje trenje između dva sloja pleure, i uz to, omogućuje dišne pokrete.
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
18.9. B: dušnik; C: plućna krila
18.10. Zbog razlike u parcijalnim tlakovima CO2 između krvnih kapilara i alveola.
18.11. Zagrijavanje i pročišćavanje zraka (a može i vlaženje i dezinfekcija zraka).

19.
19.1. 80 kJ/L
19.2. 13. tog
19.3. sekundarna imunološka reakcija
19.4. cijepljenjem
20.
20.1. sedam do osam dana
20.2. neredovito uzimanje antibiotika (ili, prerani prestanak uzimanja antibiotika)
20.3. E. coli
20.4. penicilin, A. Fleming
Nastavak prethodnog pitanja:
20.5. osmog
20.6. leukocitima
20.7. Louis Pasteur
21.
21.1. slika B
21.2. spuštanje (stezanje) ošita; stezanje međurebrenih mišića, porast volumena u prsnome košu (još i,
snižavanje tlaka u prsnome košu)
DODATNI ZADATCI
22. B. 33. E.
23. A. 34. B.
24. E. 35. E.
25. A. 36. C.
26. B. 37. B.
27. D. 38. E.
28. C. 39. E.
29. B. 40. E.
30. C. 41. A.
31. A. 42. B.
32. D. 43. E.

2.5. REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA

2.6. SUSTAV ORGANA ZA POKRETANJE
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. B.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: B.
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
2.1. bubrezima
2.2. Naziv: silazni krak; slovo: D
2.3. bjelančevine (proteini)
2.4. voda (ili, urea)
3. B.
4. C.
5.
5.1.

5.2. S obzirom da nema ATP- a bit će otežano stezanje mišića ili ga neće biti.
5.3. Zbog veće površine unutarnje membrane bit će intenzivnija sinteza ATP- a.
6. A.
7. D.
8. C.
9. B.
10. B.
11. B.
12.
12.1. Povećava se sekrecija vode.
12.2. Koncentracija krvne plazme će se povećati.
12.3. antidiuretički hormon (ADH)
13. B.
14. D.
15. C.
16. C.
17. C.
18. C.
19.
19.1. kisika
19.2. Šire se krvne žile i povećat će se dotok kisika u mišiće.
19.3. nastavak treniranja
20.
20.1. Po gustoći koštanog tkiva.
20.2. osteoporoza
20.3. vitamin D
20.4. hematopoeza

DODATNI ZADATCI
21. D. 46. Regulatorna – održavanje koncentracijskih
22. B. odnosa u plazmi
23. D. Izlučivanje nepotrebnih tvari (urea, toksini,
24. D. bilirubin)
25. A. Održavanje krvnog tlaka (sustav angiotenzin/renin)
26. D. Proizvodnja eritropoetina = hormon koji stimulira
27. E. koštanu srž na proizvodnju eritrocita
28. B. 47. A.
29. E. 48. D.
30. B. 49. B.
31. A. 50. E.
32. B. 51. D.
33. D. 52. E.
34. D. 53. A.
35. E. 54. B.
36. C. 55. B.
37. E. 56. C.
38. B. 57. A.
39. D. 58. A.
40. pogledajte sliku kosti u cjelini 5.6. 59. A.
41. Mišićna stanica = mišićno vlakno; 60. A.
Najmasovniji proteini stanice su aktin i miozin; 61. D.
Stanice mišića udružuju se u snopove mišićnih 62. D.
vlakana; 63. B.
To su mišići sa dvije, tri i četiri glave. 64. C.
65. B.
42. A.
66. D.
43. kapilarno klupko, Bowmanova čahura, silazni
67. C.
krak, Henleova petlja, uzlani krak
68. A.
44. bubrezi, mokraćovodi, mokraćni mjehur,
69. C.
mokraćna cijev
70. B.
45. D.
2.7. ŽIVČANI I OSJETILNI SUSTAV
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. A.
Nastavak prethodnog pitanja:
1.1. Uz slovo E treba upisati broj 1, uz slovo A treba upisati broj 2, a uz slovo D treba upisati broj 3.
1.2. Sinapsa je spoj dvaju neurona. Na slici je označena slovom F.
1.3. Receptor je označen slovom B.
1.4. Osjetilna ( ili senzorička, ili dovodna).
2. B.
3.
3.1. A; kalija
3.2. kontrakcija
4. D.
5. D.
Nastavak prethodnog pitanja: B.
6.
6.1. Dendriti: slovo A; Akson: slovo D
6.2. mišićno-živčana veza
6.3. ioni natrija
6.4. acetil kolin (ili, noradrenalin, ili, dopamin, ili, serotonim, ili, GABA)
7.
7.1. Odozdola prema gore: slatko, slano, kiselo, gorko.
7.2. miješanje hrane, artikulacija govora
7.3. kemoreceptore
7.4. gmazovima
8.
8.1. štapići
8.2. staračka dalekovidnost
8.3. šire se
8.4. vidna regija mozga
DODATNI ZADATCI
9. A. 36. C.
10. B. 37. D.
11. C. 38. C.
12. C. 39. A.
13. C. 40. B.
14. D. 41. C.
15. B. 42. B.
16. C. 43. A.
17. C. 44. E.
18. C. 45. C.
19. A. 46. A.
20. E. 47. E.
21. E. 48. A.
22. A. 49. E.
23. E. 50. A.
24. A. 51. E.
25. A. 52. D.
26. E. 53. C.
27. A. 54. D.
28. C. 55. E.
29. A. 56. C.
30. B. 57. D.
31. E. 58. E.
32. A. 59. B.
33. E. 60. E.
34. B. 61. E.
35. A.
2.8. PROBAVNI SUSTAV
2.9. METABOLIČKI SUSTAV
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. D.
3. B.
4. A.
5. A.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: D.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: C.
6. D.
7. B.
8. D.
9. B.
10. A.
11. C.
12. C.
13. C.
14. A.
15. D.
16.
16.1. Što je tjelesna težina manja unos kisika je veći pa je i metabolizam brži.
16.2. Mačka; odnos površine i volumena tijela joj je manji pa gube relativno (u odnosu na volumen tijela) manje
topline.
17. D.
Nastavak prethodnog pitanja:
17.1. ptijalin (ili, alfa amilaza)
17.2. škrob
17.3. maltoza i glukoza
17.4. podušne, podjezične, podvilične
18. D.
19. B.
20.
20.1. emulgiranje masti
20.2. gušterača; na slici je označena slovom D
20.3. reapsorpcija hranjivih sastojaka hrane
20.4. alkohol
DODATNI ZADATCI
21. D. 51. B.
22. E. 52. B.
23. A. 53. C.
24. B. 54. A.
25. C. 55. C.
26. E. 56. E.
27. D. 57. C.
28. E. 58. D.
29. A. 59. C.
30. E. 60. A.
31. E. 61. E.
32. E. 62. C.
33. A. 63. B.
34. A. 64. D.
35. D. 65. B.
36. B. 66. D.
37. D. 67. A.
38. E. 68. D.
39. E. 69. C.
40. B. 70. D.
41. C. 71. B.
42. A. 72. D.
43. D. 73. A.
44. D. 74. D.
45. E. 75. E.
46. C. 76. C.
47. B. 77. E.
48. D. 78. D.
49. B. 79. B.
50. B.
 2.10. SPOLNI ILI REPRODUKTIVNI SUSTAV
2.11. RAZMNOŽAVANJE I EMBRIONALNI RAZVITAK ČOVJEKA
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
Prvi nastavak prethodnog pitanja:
1.1. gastrula
1.2. Naziv zametnog listića: ektoderm; na slici je označen brojem 1.
1.3. Zato što kod tvorbe B još nije započela diferencijacija stanica.
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
1.4. oplodnja
1.5. DA; mitoza
2. B.
Nastavak prethodnog pitanja: A.
3. D.
4.
4.1. nezaštićenim spolnim odnosom
4.2. prezervativ
5.
5.1. bjelančevina
5.2. Zbog štetnog zračenja koje može uzrokovati oštećenje ploda.
5.3. Zbog tog što je kolostrum bogat bjelančevinama i protutijelima.
6. D.
7. B.
8. C.
9. C.
10. C.
11. C.
12. B.
13. C.
14. D.
15.
15.1. Srednji niz krugova: gornji krug: 22X, donji krug 22Y; Od 22X nastaju dva spermija svaki sa po 22X
kromosoma. Od 22Y nastaju dva spermija svaki sa po 22Y kromosoma.
15.2. 50%
15.3. sjemenicima
16. Jer prestaje lučenje estrogena i progesterona koji stijenku maternice drže nabubrenom.
17.
17.1. Treba zaokružiti spermij i jajnu stanicu (na vrhu slike).
17.2. Mejoza u lijevi pravokutnik, a oplodnja u desni.
18. oogeneza i lučenje estrogena i progesterona
19. razvoj embrija
20. sifilis, gonoreja, HPV
21.
21.1. ICSH (gonadotropni hormoni)
21.2. testosteron
21.3. povisit će se
21.4. intersticijske stanice
DODATNI ZADATCI
22. B. 29. B.
23. D. 30. A.
24. C. 31. C.
25. A. 32. C.
26. E. 33.
27. D. folikularna faza, ovulacija i lutealna faza
28. D. 34. C.
35. A. 55. C.
36. E. 56. E.
37. E. 57. C.
38. A. 58. E.
39. D. 59. E.
40. C. 60. D.
41. D. 61. D.
42. B. 62. C.
43. B. 63. D.
44. C. 64. B.
45. E. 65. B.
46. A. 66. E.
47. E. 67. D.
48. B. 68. C.
49. E. 69. E.
50. A. 70. B.
51. A. 71. D.
52. A. 72. B.
53. C. 73. D.
54. E.

2.12. ENDOKRINI SUSTAV- sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. C.
2. B.
3. C.
4. D.
5. D.
6. A.
7.
7.1. hipofiza; označena je slovom B
7.2. pojačavanje reapsorpcije vode iz filtrata natrag u krv
7.3. hipertonična
7.4. reapsorbirat će se u krv
8. D.
9. A.
10. D.
11.
11.1. slovom A
11.2. oksitocin
11.3. pucanje vodenjaka (amniona)
11.4. smanjuje njihovo lučenje
12.
12.1. slovom C
12.2. naziv žlijezde: timus; slovo: E
12.3. gušterača (ili, ovariji, ili, testisi)
12.4. smanjit će se
13.
13.1. hipofiza (ili, adenohipofiza)
13.2. hormon rasta
13.3. gigantizam
13.4. Endokrine žlijezde izlučuju svoje izlučevine (hormone) izravno u krv, a egzokrine žlijezde izlučuju svoje
izlučevine ili na površinu tijela ili u neke tjelesne šupljine.
14. B.
DODATNI ZADATCI
15. B. 39. E.
16. C. 40. E.
17. C. 41. C.
18. A. 42. B.
19. E. 43. C.
20. D. 44. B.
21. C. 45. A.
22. E. 46. C.
23. E. 47. C.
24. D. 48. A.
25. E. 49. D.
26. A. 50. C.
27. C. 51. D.
28. E. 52. B.
29. B. 53. E.
30. D. 54. B.
31. D. 55. E.
32. B. 56. B.
33. D. 57. C.
34. D. 58. D.
35. E. 59. E.
36. E. 60. D.
37. E. 61. B.
38. C.

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. B.
2. D.
3.
3.1. B; Jezgra jajne stanice koja je unesena u majku potječe od donora diploidne jezgre pa nosi njegova
obilježja.
3.2. Uništavanje jezgre jajne stanice
4.
4.1. Ne postoji. Bolest se nasljeđuje tjelesnim kromosomima.
4.2. Npr. Tt
4.3. Zbog bliskog srodstva roditelja (heteroziota) raste vjerojatnost da potomci budu recesivni homozigoti
(bolesni).
5.
5.1. XwY
5.2. Xw+
5.3. Ženke: Xw+Xw; mužjaci: Xw+Y
5.4. Mužjaci vinskih mušica stvaraju dva tipa gameta, polovicu s X, a polovicu s Y spolnim kromosomom.
6. C.
7. D.
8. A.
9.
9.1. ZrW
9.2. ZR
9.3. 0 %, svi će muški potomci imati bijelo perje i biti heterozigoti (ZRZr)
9.4. NE MOGU; Ženski potomci naslijedit će dominantni alel za boju perja od oca, a to znači da će svi biti bijeli
(ZRW)
10. C.
11. C.
12. C.
13. B.
Nastavak prethodnog pitanja: D.
14. B.
15.
15.1. Imat će 54 kromosoma.
15.2. profazi I; Objašnjenje: Ne može se dogoditi konjugacija, jer se 22 kromosoma zebre ne može spariti s 32
kromosoma konja.
16.
16.1. Treba zaokružiti kromosome ispod kojih piše 21.
16.2. Jedna vrsta gameta: 22 tjelesna i 1 spolni kromosom; Druga vrsta gameta: 23 tjelesna i 1 spolni
kromosom.
16.3. Kariogram pripada ženi, jer ima dva kromosoma X.
17. B.
18.
18.1. a1a2
18.2. a1a2 i a1a1
19.
19.1. To je mitoza jer je broj kromosoma nakon diobe jednak broju kromosoma prije diobe.
19.2. Neopravdano usmrćivanje životinja (ili, neopravdano izazivanje bolesti u miševa).
20. D.
21.
21.1. Frankin genotip: B0, Rh+/Rh- Željkov genotip: A0, Rh-/Rh-
- -
21.2. Željkove gamete: ARh , 0Rh
21.3.

22.
22.1. Katarina: AAXDXD Luka: AaXdY
22.2. Katarina: A XD Luka: AXd, AY, aXd, aY
22.3.

22.4. Djeca će imati normalnu pigmentaciju kože i normalno će razlikovati boje.

23.
23.1. XHXh
23.2. Xh Y
23.3. XH Y
23.4. Ne; XHXH x Xh Y
24.
24.1. anafazni; kromatide su odvojene
24.2. AbD i abD
24.3. bbDD
24.4. visoki rast
25.
25.1. DdGg
25.2. recesivan; duga dlaka i jednobojnost
25.3. DG, Dg, dG, dg
25.4. dihibridno
26.
26.1. Slika prikazuje kariogram muškarca. To se zaključuje po prisutnosti kromosoma Y.
26.2. metafaza
26.3. DNA i proteini (histonski)
26.4. 22 autosoma i jedan spolni kromosom
27.
27.1. Homologni kromosomi su oni koji su jednaki po veličini, obliku, položaju centromere i genima koje nose, i
između kojih može doći do crossing over-a.
27.2. EeFf
27.3. EF, Ef, eF, ef
27.4. bijeli cvijet i dugačka stabljika
28.
28.1. Martin genotip: ABXHXh Petrov genotip: 00XHY
28.2. Martine gamete: AXH, AXh, BXH, BXh Petrove gamete: 0XH, 0Y
28.3. Trebate načiniti tablicu križanja jednako kao zadacima 15, 16 i 18
28.4. 1/8
DODATNI ZADATCI
29. C. 68. C.
30. A. 69. D.
31. A. 70. D.
32. A. 71. A.
33. D. 72. A.
34. B. 73. E.
35. B. 74. C.
36. D. 75. E.
37. D. 76. C.
38. C. 77. D.
39. D. 78. E.
40. C. 79. E.
41. B. 80. E.
42. D. 81. B.
43. D. 82. E.
44. A. 83. B.
45. D. 84. E.
46. E. 85. B.
47. E. 86. B.
48. E. 87. B.
49. C. 88. D.
50. A. 89. D.
51. A. 90. C.
52. B. 91. A.
53. D. 92. B.
54. A.. 93. B.
55. C. 94. D.
56. D. 95. C.
57. D. 96. D.
58. E. 97. D.
59. C. 98. B.
60. D. 99. B.
61. A. 100. C.
62. E. 101. B.
63. E. 102. D.
64. D. 103. A.
65. E. 104. A.
66. E. 105. C.
67. B.

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. A.
Prvi nastavak prethodnog pitanja:
1. 1. Ne, nisu suparnice za hranu.
1.2. geografska izolacija
1.3. o prehrani (o vrsti hrane)
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
1.4. divergentna evolucija
1.5. mutacija (ili, izolacija; ili, genska snaga)
1.6. Uzgoj raznih sorta pšenice.
1.7. Fosilne ostatke organizama.
Treći nastavak prethodnog pitanja:
1.8. po obliku kljuna
1.9. geografski
1.10. mutacija
1.11. J. B. Lamarck
2. C.
3.
3.1. koštani kostur
3.2. Dlaka je dobar termoizolator i omogućuje sisavcima rasprostranjenost u svim temperaturnim uvjetima.
3.3. zaštita embrija od isušivanja
4. B.
5. C.
6. D.
7.
7.1. ribe i vodozemci
7.2. peraje; kosti udova u perajama
7.3. Nije se promijenio od trenutka postanka te unatoč evoluciji živi i danas.
7.4. prijelaz života iz vode na kopno
8. D.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: D.
Drugi nastavak prethodnog pitanja:
8.1. ptica: B; šišmiš: C; kit: A
8.2. homologni organi
8.3. zubi u kljunu (ili, teške kosti; ili, kralješci u repu)
9. C.
10. D.
11. D.
Nastavak prethodnog pitanja: A.
12. D.
Prvi nastavak prethodnog pitanja: B.
Drugi nastavak prethodnog pitanja: A.
13. C.
14. A.
15. A.
16. D.
17. B.
Prvi nastavak prethodnog pitanja:
17.1. Praatmosfera: B; Stvaranje vodene pare: A; prajuha: C
17.2. metan, amonijak, vodik
17.3. Ona je dokaz da iz anorganskih spojeva mogu nastati organski u uvjetima kakvi su tada vladali na zemlji.
17.4. 4,6 x 109 godina
Drugi nastavka prethodnog pitanja: C.
18. B.
19. C.
20. A.
21. A.
22. A.
23.
23.1. Položaj otvora omogućuje uspravno tijelo i dvonožno hodanje.
23.2. smanjeni očnjaci
24.
24.1. oblik tijela (ili, peraje za plivanje)
24.2. uvjeti u kojima žive (more)
24.3. analogni
24.4. morski pas – riba; dupin – sisavac
25.
25.1. Prvi kralježnjaci koji dišu plućima: D; Prva pojava amnionskih ovojnica: C
25.2. konvergentna evolucija
25.3. embriologija
25.4. dišu škrgama (ili, plivaju perajama; ili, imaju rep)
26.
26.1. Treba označiti kod relikt i endem.
26.2. Vrste koje žive danas, ali su im srodnici davno izumrli.
26.3. krila šišmiša/ruka čovjeka
26.4. atavizmi
27.
27.1. iz zelenih algi
27.2. paprati
27.3. golosjemenjačama
27.4. gibivi spermatozoidi (ili, ovisnost oplodnje o vodi; ili viličasto razgranjene žile u listu)

DODATNI ZADATCI
28. D. 37. E.
29. E. 38. E.
30. B. 39. C.
31. C. 40. A.
32. D. 41. A.
33. C. 42. E.
34. B. 43. C.
35. B. 44. E.
36. B. 45. D.

ZADATCI ZA VJEŽBU
1. D.
2. C.
3. B.
4. C.
5. D.
6. D.
7. C.
8. B.
9. B.
10. B.
11. D.
12. C.
13. C.
DODATNI ZADATCI
14. D. 20. D.
15. E. 21. A.
16. E. 22. D.
17. E. 23. B.
18. B. 24. E.
19. C. 25. A.
26. D. 46. C.
27. E. 47. B.
28. B. 48. B.
29. B. 49. A.
30. D. 50. E.
31. C. 51. E.
32. E. 52. A.
33. B. 53. B.
34. D. 54. B.
35. A. 55. A.
36. A. 56. D.
37. C. 57. D.
38. B. 58. B.
39. B. 59. A.
40. B. 60. E.
41. E. 61. E.
42. C. 62. E. (to se zove filogenija)
43. A. 63. E.
44. D. 64. D.
45. E.