Egon Mileusni, dipl. ing. el.

MJERE SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU KOD

PRIMJENE ELEKTRINE ENERGIJE

HZIRS
Zagreb, 1999.
MJERE SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU KOD PRIMJENE
ELEKTRINE ENERGIJE

Autor:
Egon Mileusni, dipl. ing. el.

Glavna urednica:
Ljubica Dunaj-Mutak, dipl. ing.
 Urednica:
Gordana Baraba, prof.

Nakladnik:
Zavod za istraivanje i razvoj sigurnosti d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 68

Za nakladnika:
Kreimir Telebec, prof.

Grafika priprema:
Comprim, Zagreb, S. Andrijevia 13

Tisak:
Intergrafika, Zagreb, Bistranska 19

Naklada:
600primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb
UDK 331.45: 621.3>(035)
Mileusni, Egon
Mjere sigurnosti i zatite na radu kod
primjene elektrine energije/Egon
Mileusni. Zagreb : Zavod za istraivanje i
razvoj sigurnosti, 1999. - 127 str. : ilustr.;
24 cm Bibliografija: str. 127. - Kazalo.
ISBN 953-6412-26-8 990930049

ISBN 953-6412-26-8
SADRAJ

UVOD......................................................................................................... 7
1. DJELOVANJE ELEKTRINE ENERGIJE NA OVJEKA....................... 9
1.1 PROLAZ ELEKTRINE STRUJE KROZ LJUDSKO TIJELO................. 9
1.2 IMPEDANCIJA LJUDSKOG TUELA........................................................ 9
1.3 DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
NA LJUDSKI ORGANIZAM.....................................................................10

1.4 GRANICE OPASNIH NAPONA..................................................................14

1.5 OSTALA TETNA DJELOVANJA ELEKTRINE ENERGIJE
NA ZDRAVLJE OVJEKA..........................................................................15
1.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE......................................................................15
1.7 ZAPAMTITE.................................................................................................15
2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRINE ENERGIJE I TEHNIKE
MJERE ZAUTE ........................................................................................ 17
2.1 PODJELA OPASNOSTI S OBZIROM NA
NAIN OZLJEIVANJA.............................................................................17
2.2 IZRAVNI (DIREKTAN) DODIR POSTROJENJA POD NAPONOM 17
2.2.1 Zatita od izravnog (direktnog) dodira...........................................................20
 2.3 PITANJA ZAPONAVUANJE........................................................................23
2.4 ZAPAMTITE.................................................................................................23
2.5 NEIZRAVNI (INDIREKTNI) DODIR..........................................................24
2.5.1 Nastanak opasnosti od neizravnog (indirektnog) dodira.................................24
2.5.2 Vrste zatita od neizravnog (indirektnog) dodira............................................26
2.5.3 Doputeni napon dodira.................................................................................27
2.5.4 Vrste uzemljenja............................................................................................28
2.5.5 Oznaivanje vodia i sustava uzemljenja u mreama niskog napona.............29
2.5.6 Izjednaivanje potencijala................................'.......................................31
2.5.7 Posebno mali naponi......................................................................................32
2.5.8 Zatita primjenom opreme klase II ili odgovarajuom izolacijom..................34
2.5.9 Zatita elektrikim odvajanjem......................................................................35
2.5.10 Zatita od neizravnog (indirektnog) dodira automatskim iskljuivanjem
napajanja........................................................................................................36
2.5.11 Automatsko iskljuivanje napajanja sa zatitnim ureajima
diferencijalne struje (strujna zatitna sklopka)...............................................40
2.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE......................................................................41
2.7 ZAPAMTITE................................................................................................ 42
2.8 OPASNOSTI OD ELEKTRINOG LUKA...................................................42
2.8.1 Nastanak elektrinog luka..............................................................................42
2.8.2 Zatitaodtetnogdjelovanjaelektrinogluka....................................................43
2.9 INDUCIRANI NAPONI................................................................................43
2.9.1 Nastanak induciranih napona.........................................................................43
2.9.2 Mjere zatite od induciranih napona..............................................................45
2.10 ZAOSTALI NABOJ......................................................................................45
2.10.1 Pojava naboja na kondenzatoru.....................................................................45
2.10.2 Mjere zatite od zaostalog naboja................................................................. 46
2.11 OPASNOSTODPRIBLIAVANJAVODIIMAVISOKOGNAPONA .. 46
2.11.1 Nastanak opasnosti........................................................................................46
2.11.2 Mjere zatite..................................................................................................47
2.12 IZNOENJE POTENCIJALA IZ ELEKTRINIH POSTROJENJA .... 47
2.12.1 Nastanak opasnosti........................................................................................47
2.12.2 Mjerezatite...................................................................................................48
2.13 ATMOSFERSKI I SKLOPNI PRENAPONI.................................................49
2.13.1 Vrste prenapona.............................................................................................49
2.13.2 Mjerezatite...................................................................................................50
2.14 STATIKI ELEKTRICITET.........................................................................51
2.14.1 Nastanak statikog elektriciteta.....................................................................51
2.14.2 Mjerezatite ................................................................................................. 51
2.15 UTJECAJ NISKOFREKVENTNIH ELEKTRINIH I
MAGNETSKIH POLJA NA OVJEKA......................................................52
2.15.1 Pojave elektrinih i magnetskih polja............................................................52
2.15.2 Mjerezatite...................................................................................................53
2.16 PITANJAZAPONAVLJANJE.......................................................................54
2.17 ZAPAMTITE................................................................................................54
3. ELEKTRINA OPREMA I UREAJI.........................................................57
3.1 SKLOPKE I PREKIDAI............................................................................57
3.2 ELEKTRINIVODOVI................................................................................57
3.3 PRIKLJUNICEIUTIKAI.........................................................................59
3.4 ELEKTRINAPRENOSIVA TROILA.......................................................59
3.5 TROILA KLASE I (SAZATTTNIM VODIEM) ................................60
3.6 TROILA KLASE II (SA ZATITNOM IZOLACIJ OM) (].....................61
3.7 TROILAKLASE III (S MALIM SIGURNOSNIM NAPONOM) [m].. 61
3.8 ELEKTRIKO ODVAJANJE.......................................................................62
3.9 RUNESVJETILJKE...................................................................................62
3.10 STABILNATROILAI ELEKTROMOTORI................................................63
3.11 ZAMJENARASTALNIH ULOAKA OSIGURAA..................................64
3.12 AKUMULATORI IAKUMULATORSKA POSTROJENJA.........................65
3.13 OSOBNARAUNALAIVTOEOTERMINALI............................................68
3.14 ELEKTRINO ZAVARIVANJE...................................................................69
3.15 PRIVREMENE ELEKTRINE INSTALACIJE NA RADILITIMA
I OGRANIENIM VODLJIVIM PROSTORIMA.......................................71
3.16 MIJEALICE ZA BETON NAELEKTRINI POGON................................74
3.17 PITANJAZAPONAVLJANJE.......................................................................75
3.18 ZAPAMTITE................................................................................................76

4. SIGURNO KRETANJE I BORAVAK U ELEKTRINIM

POSTROJENJIMA.......................................................................................79
4.1 OPASNOSTI U ELEKTRINIM POSTROJENJIMA..................................79
4.2 ZONE OPASNOSTI U ELEKTRINIM POSTROJENJIMA......................80
4.3 OSNOVNA PRAVILA PONAANJA U ELEKTRINIM
POSTROJENJIMA I INSTALACIJAMA...................................................... 81
4.4 PITANJA ZA PONAVLJANJE....................................................................... 84
4.5 ZAPAMTITE.............,................................................................................. 85
5. RADOVI NAELEKTRINIM INSTALACIJAMA
I POSTROJENJIMA...................................................................................... 87
5.1 VRSTE RADOVA.......................................................................................... 87
5.2 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA SIGURAN POGON........................................... 87
5.3 OSOBLJE...................................................................................................... 88
5.4 UVJETI OKOLIA........................................................................................ 88
5.5 USTROJ RADA............................................................................................. 89
5.6 ISPRAVE ZARAD......................................................................................... 90
5.7 SPORAZUMIJEVANJE................................................:............................. 91
5.8 MJESTO RADA............................................................................................. 92
5.9 ALAT; OPREMA, NAPRAVE I DOKUMENTACIJA................................... 92
5.10 POGONSKE MANIPULACIJE..................................................................... 92
5.11 RADOVI U BEZNAPONSKOM STANJU.................................................... 93
5.12 PRIMJENA PETZLATNIH PRAVILA........................................................ 94
5.12.1 Iskljuenje-odvajanjeod napona...................................................................... 95
5.12.2 Osiguranje od ponovnog uklopa..................................................................... 95
5.12.3 Utvrivanje beznaponskog stanja................................................................... 97
5.12.4 Uzemljivanje i kratko spajanje........................................................................ 97
5.12.5 Ograivanje od dijelova pod naponom........................................................... 99
5.13 RAD U BLIZINI NAPONA..........................................................................100
5.14 ZAVRETAK RADOVA...............................................................................102
5.15 RAD POD NAPONOM.................................................................................102
5.16 PITANJA ZA PONAVLJANJE......................................................................103
5.17 ZAPAMTITE.................................................................................................103
6. ODRAVANJE ISPRAVNOSTI POSTROJENJA.........................................105
6.1 ODRAVANJE POSTROJENJA...................................................................105
6.2 UTVRIVANJE ISPRAVNOSTI INSTALACIJA I POSTROJENJA ... 105
6.3 ISPITIVANJA STROJEVA I UREAJA S
POVEANOM OPASNOU......................................................................108
6.4 MJERE ZATITE PRI MJERENJIMA U POSTROJENJU..........................110
6.5 OSLOBAANJE OZLIJEENOG IZ STRUJNOG KRUGA.......................113
6.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE..................................................................... 114
6.7 ZAPAMTITE.................................................. ;....\........................................115
7. PRILOZI....................................................................................................... 117
7.1 KAZALO PO POJMOVIMA........................................................................117
7.2 PREGLED HRVATSKIH ZAKONA PRAVILNIKA I NORMI....................124
7.3 PREGLED INOZEMNIH PRAVILA I NORMI............................................126
8. LITERATURA..............................................................................................127
E
s
h
UVOD

Gotovo ni u jednoj grani djelatnosti nije tako jasno izraena injenica daje sigurnost na
radu nuan dio tehnolokog procesa, kao to je to u djelatnosti pogona, odravanja i
izgradnje elektrinih postrojenj a.

Za sigurno izvoenje, ak, i jednostavnih pogonskih manipulacija, kao stoje npr. runo
otvaranje rastavljaima, nuna je provedba odreenih mjera sigurnosti i primjena zatitnih
sredstava.

Boravak i kretanje u elektrinim postrojenjima, a isto tako i rad u njima povezan je s

nizom opasnosti. Stoga je nuno da sve osobe, koje rade ili dolaze u ta postrojenja, dobro
poznaju sve izvore opasnosti i odgovarajue tehnike mjere zatite u izvedbi postrojenja,
kao i nune mjere sigurnosti na radu.

Zadatak ovog prirunika je dati sustavni pregled najvanijih tehnikih zatitnih mjera od
udara elektrine struje u izvedbi elektrinih postrojenja niskog i visokog napona te
razraditi i objasniti nune mjere sigurnosti i primjenu zatitnih sredstava pri radovima na
izgradnji i odravanju tih postrojenja.

Ovaj prirunik namijenjen je prvenstveno strunjacima zatite na radu kao nuna pomo u
njihovom svakodnevnom radu prigodom uporabe opreme na elektrini pogon ili prigodom
rada u pogonu ili izgradnji elektrinih instalacija i postrojenja.

Prirunik e vrlo korisno posluiti strunjacima zatite na radu u pripremama za polaganje

strunog ispita.

Osim toga, prirunik moe posluiti i za obrazovanje zaposlenika elektrostruke iz podruja

zatite na radu pri uporabi elektrine energije kao i svakom nastavniku tehnikog odgoja u
srednjim strukovnim kolama kao podsjetnik pri obavljanju njegovih radnih zadataka.

Spomenute mjere sigurnosti kod radova u postrojenjima, a koje su predmet ovog

prirunika, razraivane su pod pretpostavkom da su postrojenja u kojima e se raditi
potpuno izvedena u skladu s odgovarajuim tehnikim propisima za izgradnju dotinih
postrojenja te da su ova postrojenja ispravno odravana u smislu odgovarajuih tehnikih
propisa za pogon,
odravanje i revizije tih elektrinih postrojenja.
/
Prilikom razrade mjera sigurnosti u elektrinim instalacijama i postrojenjima kao osnova
posluili su vaei hrvatski pravilnici i norme te najnoviji meunarodni standardi i
europske norme.

' :7 .
' :8 .
1. DJELOVANJE ELEKTRINE ENERGIJE NA OVJEKA

1.1 PROLAZ ELEKTRINE STRUJE KROZ LJUDSKO TIJELO

Kljune rijei: strujni krug, napon struja, impedancija tijela, djelovanje elektrine struje
na ovjeka, fibrilacija srca, doputeni napon dodira.

Elektrina struja moe djelovati na ovjeka kad prolazi kroz ljudsko tijelo. Budui da
struja moe tei samo u zatvorenom strujnom krugu, ljudsko tijelo mora postati dio
strujnog kruga da bi kroz njega protekla elektrina struja. Takav sluaj nastupa kad ovjek
doe u situaciju da svojim tijelom dodiruje dvije toke izmeu kojih postoji napon.

Tb se moe dogoditi kada osoba doe u dodir:

sa dva vodia nekog strujnog kruga izmeu kojih vlada napon

sa jednim vodiem koji se nalazi pod naponom i sa zemljom
s nekim metalnim dijelom elektrinog ureaja ili postrojenja koji je u normalnom
pogonu izoliran od napona, ali je doao pod napon zbog greke na izolaciji
s uzemljivaem koji za vrijeme prolaza struje greke poprima previsok potencijal prema
zemlji
sa dvije toke na povrini zemlje izmeu kojih vlada potencijalna razlika zbog prolaza
struje kroz zemlju
te ako osoba doe u takvu blizinu visokonaponskog postrojenja da dolazi do elektrinog
proboja zraka i da se strujni krug zatvara preko ovjeka u zemlju.
U takvim okolnostima napon koji vlada izmeu bilo kojih dviju toaka na ljudskom tijelu
potjerat e tijelom elektrinu struju. Veliinu te struje moemo odrediti prilino tono
prema Ohmovu zakonu. Jakost struje ovisit e o veliini napona i veliini impedancije
ljudskog tijela prema izrazu:

U_L
It =
zt (A)
pri emu je:
It - struja kroz tijelo u amperima
UL - napon dodira, ij. napon koji vlada na krajevima ljudskog tijela u voltima Z,
- impedancija ljudskog tijela u omima.

1.2 IMPEDANCIJA LJUDSKOG TIJELA

Razliiti dijelovi ljudskog tijela kao to su koa, krv, miii, druga vlakna, kosti i zglobovi
suprotstavljaju se prolazu elektrine struje odreenom impedancijom, koja se sastoji od
radnih i kapacitivnih otpora. U praksi redovno zanemarujemo kapacitivni otpor iji utjecaj
nije znaajan.
U ovim razmatranjima smatramo da impedancija ljudskog tijela ima znaajke radnog
otpora i sastoji se od dva dijela:
unutarnjeg otpora tijela
otpora koe na mjestu ulaza i izlaza elektrine struje iz tijela.

Unutarnji otpor tijela kree se u dosta uskim granicama, od 500 do 800 oma, i prvenstveno
ovisi o masi ljudskog tijela.
Povrinski sloj koe, epiderma, u debljini od 0,05 do 0,2 mm, nema ni krvnih ila, ni
ivaca, pa je moemo smatrati dielektrikom i ona je nosilac otpora. Otpor koe varira u
veoma irokim granicama od 0 do 20.000 oma.

Impedancija ljudskog tijela ovisi o sljedeim imbenicima:

istoi i vlanosti koe
debljini i uljevitosti koe
naponu koji djeluje na ljudsko tijelo
duini trajanja prolaza struje kroz tijelo
jakosti struje
kontaktnom pritisku i povrini elektrode.

Kod razrade pojedinih mjera zatite uzimamo vrijednosti za impedanciju ljudskog tijela u
ovisnosti o naponu dodira prema tablici 1.
Tablica 1. Ovisnost ukupne impedancije tijela o naponu

Napon dodira (V) Totalna impedancija tijela (fi)

25 1.750
50 1.450
75 1.250
100 1.200
125 1.125
220 1.000
700 750
1.000 700
>1.000 650
Vrijednosti ukupne impedancije tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici 1. vrijede
za put struje ruka-ruka, odnosno ruka-noge, pri kontaktnoj povrini izmeu 50-100 cm 2 i
pri suhoj koi.

1.3 DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA LJUDSKI ORGANIZAM

Elektrina struja, prolazei kroz ljudski organizam, djeluje na sljedee naine:

toplinski - pri emu se tijelo zagrijava, naroito na mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela, do
te mjere da nastaju teke vanjske i unutranje opekline
mehaniki - jer za vrijeme prolaza struje kroz tijelo dolazi do grenja miia, to moe
izazvati kidanje krvnih ila, ivaca, pa ak lomove kostiju

10.
 kemijski - jer elektrina struja, prolazei kroz krv, elektrolitiki rastvara krvnu plazmu
bioloki - to se oituje grenjem miinog tkiva, paralizom disanja, grevima krvotoka,
treperenjem sranih klijetki i nepovoljnim uljecajem na ivani sustav.
Sva ova djelovanja mogu dovesti do lakih i teih ozljeda ovjeka, pa ak mogu izazvati
i smrt.
Na teinu ozljede i na njezin ishod utjee pet najznaajnijih imbenika prikazanih na slici
1.
Slika 1. imbenici koji utjeu na teinu ozljede
osobna teina
svojstva ozljede
frekvencija
put x
x struje
vrijeme
jakost x
struje

I x t x Kp x Kf x Ks = Q
Jakost struje (I). Na temelju raznih ispitivanja te analize ozljeda i smrtnih sluajeva,
dobiveni su podaci o fiziolokom djelovanju elektrinih struja raznih jakosti na ljudski
organizam, koji su prikazani u sljedeem pregledu:

0,6- 1,5 mA Poetak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju

2 -3 mA Jako podrhtavanje prstiju
5 - 1 0 mA Gr ake
12 - 15 mA Ruke se teko odvajaju od elektroda, snani bolovi
u prstima i rukama, bol se moe trpjeti 5-10 sekundi
20 - 25 mA Paraliza ruku, veoma jaki bolovi, oteano disanje
50 -80 mA Paraliza disanja, poetak treperenja sranih klijetki
80 -100 mA Paraliza disanja, paraliza rada srca
iznad 3.000 mA Paraliza disanja i rada srca pri djelovanju duljem od 0,1 sekunde,
razaranje tkiva toplinskim djelovanjem struje.

Ovi podaci odnose se na prolaz izmjenine struje 50 Hz od jedne ruke k drugoj ruci ili od
ruke do noge.
Prilikom razmatranja djelovanja raznih jakosti struja na ljudski organizam vano je
poznavati onu vrijednost struje kod koje se ovjek moe sam svojom voljom i snagom
svojih miia osloboditi iz strujnog kruga. Tu struju zovemo strujom otputanja i ona
iznosi 10 mA kod izmjenine struje 50 Hz.
Trajanje prolaza struje kroz organizam (t). Veoma velik utjecaj na ishod ozljeda ima
trajanje prolaza elektrine struje kroz organizam. Stoje dulje vrijeme prolaza struje, to su
ozljede tee, a smrtna opasnost vea.

Na teinu ozljeivanja elektrinom strujom utjeu istodobno i jakost struje i trajanje

prolaza struje kroz organizam.

11
0.1 0.2 0.5 1 2 5 10 20 50 100 200 500 1000 2000 500010000
Slika 2. Fizioloke reakcije ljudi u dijagramu struja/vrijeme za izmjeninu struju

U stanovitim podrujima jakosti struje i vremena prolaza struje kroz tijelo mogu uslijediti
iste fizioloke reakcije pri manjim strujama, a duljem trajanju, ili obrnuto, s jaim
strujama, ali kraim vremenom trajanja prolaza struje kroz tijelo.

Na slici 2. je dijagram u kojem su prikazane fizioloke reakcije ovjeka u ovisnosti o

jakosti izmjeninih struja i trajanju prolaza struje.
mA

Na dijagramu su prikazana etiri podruja fiziolokih reakcija ljudi koja su meusobno

odijeljena sa tri krivulje a,bic,.

U podruju 1 nije za oekivati reakcije kod ljudi, linija a predstavlja prag osjeta i on
iznosi 0,5 mA.

U podruju 2 oekuju se reakcije, kao to su bol i gr, ali se obino ne oekuju opasni
patofizioloki efekti.

U podruju 3 obino se ne oekuju organska oteenja. Mogue su pojave kontrakcije

miija, potekoe s disanjem, reverzibilni poremeaji u stvaranju i provoenju impulsa
srca, ukljuivi i prolazne zastoje rada srca, ali bez ventrikularne fibrilacije srca. Sve te
pojave jaaju s porastom jakosti struje i vremena. Fibrilacija srca je nekontrolirano
treperenje sranih klijetki, koje izaziva prekid rada srca i veoma esto dovodi do smrti.

U podruju 4 uz sve efekte iz podruja 3 pridodaje se i vjerojatnost ventrikularne

fibrilacije srca.
Krivulja c2 predstavlja vjerojatnost od 5% za pojavu fibrilacije srca, dok krivulja c 3
predstavlja vjerojatnost od 50% za nastup fibrilacije srca.

12
Unutar podruja 3 poloena je konvencionalna referentna krivulja L, koja je koritena za
utvrivanje vremena iskljuivanja kao funkcije napona dodira kod zatitnih mjera s
automatskim iskljuivanjem napajanja. Krivulja Lpoloena je odmaknuto od ruba podruja
4, kako bi se postigao odreeni stupanj sigurnosti.

Utjecaj frekvencija (Kf). Kod industrijske frekvencije od 42 do 60 Hz (kod nas 50 Hz)

ovjek u veini sluajeva moe bez posljedica podnijeti struje do 20 mA, dok su jae struje
tih frekvencija opasne. Opasnost opada s porastom frekvencije, ali tek iznad 1.000 Hz, i to
veoma sporo. Opasnost prijeti i pri strujama do 10.000 Hz, ali je svakako manja. Kod
struja vrlo visokih frekvencija, kao npr. 100.000 Hz, ovjek moe podnijeti i 500 mA bez
posljedica. Visokofrekventne struje od 500.000 do 1,000.000 Hz nisu opasne i koriste se za
lijeenje (diatermija). Koeficijent Kf kree se u granicama od 1 do 15 za frekvencije od 50
do 1.000 Hz.

Put prolaza struje (Kp). Djelovanje struje na ovjeka je mnogo jae i opasnije ako struja
prolazi kroz srce i grudni ko. Najopasniji sluajevi prolaza struje jesu: lijeva ruka - lijeva
noga, glava - noga. Prolaz struje iz noge u nogu je manje opasan, ali on moe dovesti do
teih ozljeda, pa i smrti. Koeficijent Kp kree se u granicama od 0,3 do 1,7.

Individualna svojstva organizma (Ks). Na ishod ozljeda nastalih elektrinom strujom,

takoer, utjeu individualna svojstva organizma i psihike pripremljenosti pojedinca.

Mnoge bolesti poveavaju ovjekovu osjetljivost na prolaz elektrine struje. Tako npr. ljudi
koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca uvelike su osjetljiviji i kod njih su mnogo jae
fizioloke reakcije. Povieno znojenje i uivanje alkohola smanjuje otpornost organizma
prema prolazu elektrine struje. Koeficijent Ks moe imati vrijednosti od 0,5 do 1,0.

Istosmjerna stroja. Istraivanja su pokazala da izmjenine struje jae djeluju od

istosmjernih struja iste jakosti. Za izazivanje iste fizioloke reakcije ovjeka potrebna je 2-
4 puta jaa istosmjerna struja od izmjenine struje, uz isto vremensko trajanje prolaza
struje.
Ekvivalentna istosmjerna struja prema nekoj izmjeninoj struji, za isti fizioloki efekt,
moe se priblino izraunati prema jednadbi:

J = =fc.J_
pri emu je:
I _ - ekvivalentna istosmjerna struja I_ -
efektivna vrijednost izmjenine struje k - faktor
ekvivalentnosti s vrijednostima 2-4.
1.4 GRANICE OPASNIH NAPONA

Poznavajui djelovanje struja razliitih jakosti na ljudski organizam i prosjenu

impedanciju ljudskog tijela, moemo zakljuiti koji je napon opasan za ivot ovjeka.

Da bi se zatitilo zdravlje i ivot ljudi, propisi raznih zemlja odreuju koji je napon opasan,
kako bi se poduzele razne tehnike zatitne mjere, ako postoji mogunost da na ovjeka
djeluje takav previsok napon.

V.
13
Sve nae dosadanje bitne spoznaje o djelovanju elektrine struje na ovjeka saete su u
dva osnovna prikaza:
struje kroz tijelo i vrijeme trajanja prolaza struje pri kojima nastupaju odreeni
patofizioloki efekti (dijagram na slici 2)
elektrina impedancija ljudskog tijela u ovisnosti o naponu dodira (tablica 1).

Ova dva podatka omoguavaju stvaranje krivulja doputenih napona dodira u ovisnosti o
vremenu trajanja izloenosti napona, pri kojem nee biti nikakvih opasnih djelovanja na
ovjeka. Krivulja djelovanja struja/vrijeme izkoje se izvode doputeni naponi dodira,
oznaena je sa slovom L, i nalazi se u podruju 3 na dijagramu si. 2, s odreenim faktorom
sigurnosti prema krivulji c,.
Tablica 2. prikazuje doputeno trajanje pojedinih vrijednosti napona dodira.
Tablica 2. Doputeno trajanje napona dodira
Oekivani napon dodira Doputeno vrijeme trajanja t (s)
U(V) Normalni uvjeti Loi uvjeti
25 00 5
50 5 0,48
75 0.6 0,30
100 0,4 0,22
150 0.28 0,12
230 0.17 0.05
300 0,12 0.025
400 0.07
500
O
O
T
"

Za normalne uvjete okolia i uporabe trajno doputeni naponi dodira su naponi manji od
50 V za izmjeninu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju.

Za tee uvjete rada i okolia propisuju se kao granini naponi dodira od 25 V za

izmjeninu i 60 Vza istosmjernu struju.

U tee uvjete upotrebe i okolia ubrajaju se trajan dodir ovjeka s potencijalom zemlje i
znatne promjene impedancije tijela ovjeka u ovisnosti o vlanosti koe.

14
 1.5 OSTALA TETNA DJELOVANJA ELEKTRINE ENERGIJE NA
ZDRAVLJE OVJEKA

Elektrina energija moe tetno djelovati na zdravlje ovjeka, a da kroz njega ne prolazi
struja, ve je njegovo tijelo izloeno opasnom djelovanju elektrinog luka ili djelovanju
elektromagnetskih polja niske i visoke frekvencije.

Elektrini luk najee nastaje zbog kratkog spoja izmeu vodia pod naponom. Svojim
jakim mehanikim tlanim udarom, toplinskim i ultraljubiastim zraenjem moe izazvati
teke ozljede, a i smrt ovjeka.

Elektrina i magnetska polja su popratne pojave vezane uz elektrini napon i elektrinu

struju i imaju stanovite negativne utjecaje na ljudski organizam. Danas su ova djelovanja
predmet intenzivnih istraivanja diljem cijelog svijeta.

1.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Navedite karakteristine naine kako ovjek moe doi u dodir s naponom!

2. Navedite od ega je sastavljena impedancija ljudskog tijela i o emu sve ona ovisi!
3. Koja su djelovanja elektrine struje pri prolazu kroz ljudski organizam?
4. Koji sve imbenici utjeu na teinu i ishod ozljede izazvane elektrinom strujom?
5. to je to fibrilacija srca?
6. Navedite vrijednosti trajno doputenih napona dodira u normalnim i oteanim
uvjetima okolia!
7. Kako djeluje elektrini luk na ovjeka?

1.7 ZAPAMTITE

* Elektrina struja je veoma opasna za ovjeka ako prolazi kroz njegovo tijelo.
Izaziva teke ozljede, a moe prouzroiti i smrt ovjeka.

* Na teinu ozljede uzrokovane djelovanjem elektrine struje najvie utjeu jakost

struje i trajanje prolaza struje kroz tijelo.

* Ne dodirujte elektrine ureaje, ni alate na elektrini pogon s mokrim rukama, ni

bosonogi.

* U tekim uvjetima okolia, kao to je mokri prostor, metalne plohe i uski prostori
i napon izmjenine struje iznad 25 V moe biti opasan po ovjeka.

15
 2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRINE
ENERGIJE I TEHNIKE MJERE ZATITE

Kljune rijei: izravni i neizravni dodir, napon dodira i koraka, uzemljiva, inducirani
napon, zaostali naboj, elektrina i magnetska polja, atmosferski prenapon, iznoenje
potencijala.

2.1 PODJELA OPASNOSTI S OBZIROM NA NAIN OZLJEIVANJA

Elektrine instalacije i postrojenja mogu biti izloeni raznim vanjskim tetnim utjecajima
kao to su toplina, mokra okolina, razne kemijske tetnosti ili, pak, prirodnim pojavama
kao to su atmosferska pranjenja.

Osim vanjskih opasnosti postoje i unutarnji izvori opasnosti, a to su primjerice sklopni

prenaponi, ili kratki spojevi. Neispravne ili loe odravane instalacije mogu predstavljati i
opasnost za ivot i zdravlje ljudi zbog pojave izravnog (direktnog) ili neizravnog dodira
(indirektnog dodira).

Da bi se to bolje mogle odreivati i primjenjivati odgovarajue zatitne mjere, valja

napraviti pregled s obzirom na vrste opasnosti. Postoje sljedee vrste opasnosti na
elektrinim instalacijama i mreama niskog i visokog napona:
izravni (direktni) dodir dijelova postrojenja pod naponom
neizravni (indirektni) dodir
previsoki napon dodira i koraka kao posljedica prolaza struje kroz uzemljiva
opasnosti elektrinog luka
inducirani napon
zaostali naboj
opasnost pribliavanja vodiima visokog napona
prenaponi iz mree visokog napona
opasnost od kratkog spoja i elektrinog luka
atmosferski i sklopni prenaponi
utjecaj elektrinog i magnetskog polja na ovjeka.

Sve ove vrste opasnosti moraju se detaljno upoznati kako bi se mogle ispravno
primjenjivati zatitne mjere i provjeravati njihova uinkovitost.

2.2 IZRAVNI (DIREKTAN) DODIR POSTROJENJA POD NAPONOM

Kod izravnog dodira dijelova postrojenja pod naponom, s obzirom na izvjesne
specifinosti, razlikujemo tri sluaja:

izravan dodir dvaju vodia pod naponom jednog elektrinog sustava

dodir vodia pod naponom kod elektrinih mrea s direktnom uzemljenom
neutralnom tokom
dodir vodia pod naponom kod elektrinih mrea s izoliranom neutralnom tokom.

16
Izravan dodir dvaju vodia nastupa kada ovjek bilo kojim dijelovima svojega tijela
istodobno premosti dva fazna vodia ili jedan fazni i neutralni vodi.
Napon koji tada vlada izmeu oba vodia djeluje na tijelo ovjeka kroz koje e protjerati
elektrinu struju. Oba sluaja prikazana su na slici 3.
Budui da su otpori vodia maleni i zanemarivi prema otporu ljudskog tijela, struja koja
n
L3
L3
N

Slika 3. Dodir dvaju faznih vodia, odnosno jednog faznog i neutralnog vodia

prolazi kroz tijelo ovisna je jedino o naponu i otporu tijela. Uz fazni napon od 220 V i
pretpostavljenu impedanciju ljudskog tijela Z, = 1.000 oma, dobivamo struju:
t^= 220_ = 022A = 220mA Zt
1.000
Ta jakost struje dovoljno je velika da izazove smrt u trajanju prolaza i kraem od jedne
sekunde.
Jo nepovoljnije prilike vladaju ako se dodir dvaju vodia dogaa na visokom naponu.
Tako npr. pri dodiru dvaju faznih vodia s linijskim naponom od 10.000 V, uz
pretpostavljenu impedanciju tijela od 650 oma, protekla bi kroz ovjeka struja od 15,4 A.
Struja te jakosti dovoljna je da izazove teke vanjske i unutarnje opekline te smrt.
Dodir vodia kod uzemljene neutralne toke. Kada ovjek, stojei na zemlji, dodirne
svojim tijelom jedan fazni vodi trofaznog sustava s uzemljenom neutralnom tokom, on
e zatvoriti strujni krug, jer e struja protei kroz njega u zemlju, a zemljom dalje do
uzemljivaa neutralne toke. Ako zanemarimo otpore vodia i otpor uzemljenja neutralne
toke, jer su maleni prema impedanciji ljudskog tijela i prema prijelaznom otporu tla na
mjestu stajanja ovjeka, moemo izraunati struju koja prolazi kroz ovjeka:
T _____________( A )
gdje je: ' Z,+Zp ' '
It - struja kroz tijelo U0 -
fazni napon Z,
-impedancija tijela
Zp - prijelazna impedancija tla na mjestu stajanja.
Ako razmotrimo ovu jednadbu, vidimo da struja koja bi prolazila kroz tijelo prvenstveno
ovisi o prijelaznoj impedanciji tla, impedanciji ljudskog tijela i visini faznog napona.

17
U niskonaponskim mreama i instalacijama, gdje je fazni napon relativno malen, veoma
veliku ulogu ima prijelazna impedancija tla.

Prijelazna impedancija tla na mjestu stajanja moe mijenjati svoju vrijednost u veoma
irokim granicama, od nula pa do milijun oma, a ima karakteristike radnog otpora.

On prvenstveno ovisi o vrsti tla, npr. jesu li to zemlja, betonski pod ili parket. Otpor obue,
takoer, moe znaajano utjecati. Ako ovjek stoji s mokrom obuom na mokroj zemlji,
onda je prijelazni otpor tla praktiki zanemariv, ravan nuli, kao npr. kod rada u mokrim
ahtovima i tunelima. U tom sluaju fazni napon djeluje samo na impedanciju tijela, a
struja kroz tijelo bit e jednaka kao kod istodobnog dodira faznog i nultog vodia, dakle,
smrtonosna po svojoj vrijednosti.

Kod suhih podova i parketa prijelazni otpor tla moe iznositi i nekoliko stotina tisua oma,
pa e struja kroz tijelo, u sluaju dodira niskog napona, biti malena i time opasnost manja.

Nasuprot tome, u visokonaponskim postrojenjima utjecaj prijelaznog otpora tla nije vie
tako velik. S obzirom na visinu napona koji djeluje na ljudsko tijelo, prijelazni otpor tla,
makar on bio i visok, nee smanjiti struju kroz tijelo na bezopasne vrijednosti, tako da kod
dodira vodia u visokonaponskim postrojenjima redovno nastaju teke ozljede, a veoma
esto i smrt ozlijeenog.

Dodir vodia kod mrea s izoliranom neutralnom tokom (IT sustav). Pod mreama s
izoliranom tokom razumijevamo one elektrine mree kod kojih nije uzemljeno
zvjezdite generatora ili transformatora.

Ako kod takve mree s izoliranom neutralnom tokom ovjek, stojei na zemlji, doe u
dodir s faznim vodiem, prividno izgleda da strujni krug nije zatvoren i da struja ne moe
tei kroz tijelo. No, ne smijemo zaboraviti da vodii elektrinih mrea nemaju savrenu
izolaciju, nego da imaju stanoviti odvod struje prema zemlji, a osim toga imaju i stanoviti
kapacitet prema zemlji. Radi toga e svaki vodi imati stanoviti izolacijski otpor R i
kapacitet C0 prema zemlji, a koje moemo zamisliti da su koncentrirani u neutralnoj toki.

Slika 4. Dodir faznog vodia kodmree s izoliranom neutralnom tokom

18
Ako sada razmotrimo dodir ovjeka s vodiem kod mrea s izoliranom neutralnom
tokom, vidimo da e struja protei kroz ovjeka u zemlju iz onog faznog vodia koji je
dotaknut. Iz zemlje se struja vraa u preostala dva fazna vodia preko izolacijskih i
kapacitivnih otpora tih vodia (slika 4). Struja koja e proi kroz tijelo, razmjerna je visini
faznog napona, a obrnuto razmjerna veliini otpora ljudskog tijela te izolacijskih i
kapacitivnih otpora faznih vodia prema zemlji.

Kod vrlo kratkih, nerazgranatih niskonaponskih mrea s dobrom izolacijom, izolacijski i

kapacitivni otpori mogu imati vrijednosti nekoliko desetaka tisua oma, pa e i struja kroz
ljudsko tijelo biti osjetno nia, svega nekoliko miliampera, a time i opasnost znatno manja.
Kod duih elektrinih mrea, manji su izolacijski i kapacitivni otpori, pa struje kroz tijelo
poprimaju opasne vrijednosti. Zato se smatra daje izravan dodiri kod dugakih mrea s
izoliranim zvjezditem opasan po ivot ovjeka

Kod visokonaponskih mrea s izoliranom neutralnom tokom, zbog visine napona, utjecaj
izolacijskih i kapacitivnih otpora ne dolazi praktiki do izraaja, jer kroz ovjeka i u tom
sluaju poteku tako jake struje da izazivaju teke ozljede i smrt.

2.2.1 Zatita od izravnog (direktnog) dodira

Kod uporabe troila na elektrini pogon ili kod rukovanja s elementima elektrinih
instalacija najvea opasnost prijeti od izravnog dodira vodia ili ostalih dijelova instalacija
koji se nalaze pod naponom. U takvim sluajevima, uz malo nepovoljnije uvjete na ljudsko
tijelo djeluje puni fazni ili linijski napon. Zbog toga je prijeko potrebno izvesti elektrine
instalacije i troila na elektrini pogon tako da se onemogui izravan dodir s dijelovima
pod naponom.

Zatitu od izravnog (direktnog) dodira dijelova pod naponom postiemo sljedeim

nainima:
izoliranjem
kuitima ili pregradama (ugraivanjem ili omotaima)
preprekama (ograivanjem)
postavljanjem izvan dohvata rukom (udaljavanjem)
dopunskom zatitom ureajima diferencijalne struje.

2.2.1.1 Zatita dijelova pod naponom izoliranjem

Zatitno izoliranje mora sprijeiti svaki dodir dijelova pod naponom.

Dijelovi pod naponom moraju biti pokriveni izolacijom koja se moe ukloniti samo
njezinim razaranjem.
Izolacija mora biti takve kvalitete i tako izraena da trajno izdri razne tetne utjecaje.
Prevlake vodia bojom, lakom i emajlom, iako odgovaraju pogonskom naponu, ne
smatraju se dovoljnom zatitom od izravnog dodira.

2Q
2.2.1.2 Zatita kuitima ili pregradama

Ovom vrstom zatite spreava se svaki dodir dijelova pod naponom.

Dijelovi pod naponom ugrauju se u zatvorena kuita ili se dodir spreava sa vrsto
ugraenim pregradama. Stupanj zatite od prodiranja stranih tijela mora biti najmanje IP 2
x (dsl2 mm), a u sluaju da su gornje povrine kuita ili pregrada pristupane zahtijeva se
stupanj zatite IP 4 x (d a 1 mm).
Otvaranje kuita ili uklanjanje pregrada mora biti mogue samo na jedan od sljedeih
naina:
pomou kljua ili alata
ugradnjom krajnje sklopke kojom se iskljuuje napon u trenutku otvaranja vrata ili
poklopca
umetanjem druge pregrade.

Slika 5. Zatita od izravnog dodira kuitima

2.2.1.3 Zatita zaprekama

Ovom vrstom zatite spreava se samo sluajan dodir, a ostvaruje.se postavljanjem preki,
izolacijskih ploa ili icanih mrea.

Ako se koriste iane mree ili perforirane ploe stupnja zatite IP lx, onda dijelovi pod
naponom moraju biti tako udaljeni od zapreke da se ne mogu dohvatiti ispitnim prstom.

Zapreke imaju zadatak da sprijee:

sluajni fiziki pristup dijelovima pod naponom ili
sluajni dodir s dijelovima pod naponom za vrijeme rukovanja opremom koja se
nalazi pod n aponom. v

Zapreke se uklanjaju bez kljua ili alata za otvaranje, ali moraju biti tako uvrene da je
sprijeeno njihovo sluajno uklanjanje.
Ovom vrstom zatite postie se samo zatita od sluajnog dodira dijelova pod naponom.
Neizolirane dijelove instalacija ili opreme, a koja se nalazi pod naponom, postavljamo
izvan dohvata rukom.
Smatra se da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacija koje se od mogueg stajalita
ovjeka nalaze na visini veoj od 2,5 m iznad tog stajalita, ili su udaljeni 1,25 m

21
2.2.1.4 Zatita postavljanjem izvan dohvata rukom

vodoravno ili nie od tog stajalita (slika 6). Istodobno dostupnim dijelovima smatraju se
oni dijelovi ija je meusobna udaljenost manja od 2,5 m.

Slika 6. Podruje na dohvat ruke

Ako se vodoravno kretanje spreava zaprekom, onda prostor dohvata rukom zapoinje od
te zapreke.

Pod prostorom dohvata rukom podrazumijeva se prostor u kojem je mogu dodir golim
rukama bez posredstva pomonih sredstava. Udaljenosti u prostoru gdje se rukuje s
vodljivim elementima velikih duina moraju biti uveane uzimajui u obzir duine tih
elemenata.

Zatite zaprekama i udaljavanjem, kojima se titimo samo od sluajnog dodira dijelova pod
naponom, kao neto nii stupanj zatite, primjenjuju se najee u zatvorenim elektrinim
prostorijama, jer u tim prostorijama boravi struno osoblje koje je upueno u opasnosti od
elektrine struje.

2.2.1.5 Dopunska zatita ureajima diferencijalne struje

Primjena zatitnih ureaja diferencijalne struje, ija nazivnaproradna diferencijalna struja
iznosi najvie 30 mA, moe veoma korisno posluiti pri otkazivanju jedne od navedenih
vrsta zatite od izravnog dodira.
Zatita od izravnog dodira s ureajima diferencijalne struje moe posluiti samo kao
dopunska zatita i ne moe zamijeniti niti jednu od propisanih zatita od izravnog dodira.

Kod elektrinih instalacija i troila koja su tiena istodobno od izravnog i neizravnog

dodira napona sa zatitnom mjerom mali sigurnosni napon, kojoj nazivni napon nije vei
od 25 V efektivne vrijednosti izmjenine struje ili 60 V istosmjerne struje, nije potrebna
nikakva posebna zatita od izravnog dodira.

22
 2.3 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Navedite vrste opasnosti od elektrine energije!

2. Stoje to izravni (direktni) dodir?
3. emu sve ovisi struja koja bi potekla kroz tijelo ovjeka kod izravnog dodira jednog
faznog vodia u mreama s uzemljenom neutralnom tokom?
4. Navedite na koje se sve naine izvodi zatita od izravnog (direktnog) dodira!

2.4 ZAPAMTITE

Ne dodirujte vodie i elektrinu opremu s oteenom izolacijom.

* Ne prilazite ni rukama ni alatom u prostor koji je tien zaprekama.

* Vrata razvodnih ormara i ploa, kao i poklopci prikljunih kutija elektrinih

strojeva moraju biti uvijek vrsto zatvoreni.

Ne koristite nikada krilne matice za zatvaranje poklopaca i vrataca na

razvodnim ormarima i prikljunim kutijama.

23
2.5 NEIZRAVNI (INDIREKTNI) DODIR
Kljune rijei: neizravni dodir, doputeni napon dodira, oekivani napon dodira,
uzemljenje, TN, TT i IT sustavi, mali sigurnosni napon, uzemljeni sigurnosni mali
napon, mali radni napon, ureaji klase II, elektriko odvajanje, automatsko
iskljuivanje napajanja, zatitni ureaj diferencijalne struje.

2.5.1 Nastanak opasnosti od neizravnog (indirektnog) dodira

Metalna kuita elektrinih troila i oprema moraju biti bez napona. To postiemo
kvalitetnom i ispravno odabranom osnovnom izolacijom vodia. No, dogaa se da izolacija
bude oteena ili da oslabi zbog starenja. U takvim sluajevima moe doi do spoja izmeu
vodia koji su pod naponom i metalnih kuita elektrinih troila i opreme.

Kuita i drugi metalni dijelovi tih ureaja poprimaju stanoviti napon prema zemlji. Ako
dodirnemo takve dijelove elektrinih ureaja, a da oni nisu uzemljeni ili na koji drugi nain
tieni, svojim tijelom zatvaramo strujni krug, i struja moe potei iz kuita preko tijela u
zemlju i zatvoriti se preko pogonskog uzemljenja zvjezdita transformatora ili generatora
(slika 7).
Zbog kvara na izolaciji vodia, kuite troila poprima prema zemlji napon kojeg zovemo
Li
L2
L3

Slika 7. Indirektni dodir

napon kvara Ug. Njegova veliina najvie ovisi o vrijednosti faznog napona, kao i mjestu
kvara na izolaciji vodia. Zbog pojave napona kvara kuite troila (mase) i ostali strani
vodljivi dijelovi poprimaju razliite potencijale prema zemlji, tako da se izmeu tih
vodljivih dijelova pojavljuju razliiti naponi (slika 8).
Napon koji se pojavljuje izmeu istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se
napon dodira Ud (dodirni napon).

24
 Slika 8. Oekivani napon dodira kao razlika potencijala

Napon dodira moe poprimiti najvie vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive
impedancije nastao na prikljunoj stezaljci jednog troila, a drugi istodobno dostupni
pristupani vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom (potencijal nula).
Takav najvii napon dodira koji se moe pojaviti u elektrinoj instalaciji prilikom kvara sa
zanemarivom impedancijom zovemo oekivani napon dodira.
U nekim sluajevima na vrijednost napona dodira moe znatno utjecati impedancija osobe
koja je u dodiru s ovim dijelovima.
Slika 9. Napon dodira pri vodljivom tlu

Na slici 9. prikazan je sluaj kada ovjek stojei na vodljivom tili, s prijelaznim otporom
Rp istodobno dotie troilo u kvaru. Na tijelo djelovat e napon dodira ija vrijednost
znatno ovisi o meusobnom odnosu otpora ljudskog tijela R, i prijelaznog otpora R P prema
zemlji. Iznos napona dodira moe se izraunati prema jednadbi:

pri emu je:

Ud -napondodira Ug
- napon kvara
Rp - prijelazni otpor poda prema zemlji Rt
-otpor ljudskog tijela.

25
Uoava se, takoer, i veliki znaaj otpora poda (stajalita) prema zemlji na stupanj
opasnosti. Ako je prijelazni otpor stajalita malen, kao to je npr. mogue kada ovjek stoji
na mokrom betonskom podu, onda e napon dodira biti vei, a time i vea opasnost za
ovjeka.

Nuno je ovdje ukazati na jo jednu injenicu. Kod elektrinih troila na kojima nije
izvedena zatita od indirektnog dodira, a njihova su kuita dola pod napon, nema
indikacije o toj pojavi. Opasan napon na kuitu zadrava se trajno dok je ureaj u pogonu
bez zamjetljivih smetnji, pa rad s takvim ureajem predstavlja stalnu opasnost za ljude koji
s njim rukuju ili se kreu na dohvat ruke tog neispravnog troila.

Pojava opasnih napona dodira najee je uzrokovana starenjem ili oteenjem osnovne
izolacije, nestrunom montaom ili loe izvedenim popravcima.

Previsoki naponi dodira mogu se eliminirati s nizom zatitnih mjera tako da ili iskljue
defektno troilo iz pogona ili, pak, smanje napone dodira na neopasne veliine.

2.5.2 Vrste zatita od neizravnog (indirektnog) dodira

Sadanje stanje razvoja zatitne tehnike prua nam ukupno etrnaest zatitnih mjera od
indirektnog dodira, koje moemo s obzirom na nain djelovanja podijeliti na tri skupine:

* I. skupina - istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira

- sigurnosni mali napon (SELV)
- uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)
- mali radni napon (FELV)

* II. skupina - bez ureaja za iskapanje struje kvara

- zatita primjenom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom
- nevodljiva okolina
- elektriko odvajanje (galvansko odvajanje)
- izjednaivanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom

* III. skupina - s ureajima za automatsko isklapanje napajanja

a) TN (TN-C, TN-C/S, TN-S) sustavi
- isklapanje s ureajima nadstrujne zatite
- isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
b) TT sustav
- isklapanje s nadstrujnom zatitom
- isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
c) IT sustav s uporabom
- kontrolnika izolacije
- zatitnih ureaja diferencijalne struje

26
 - zatitnih ureaja nadstrujne zatite.

Osim ovih navedenih mjera zatite od previsokog napona dodira, danas se kao dopunska
zatita obvezatno primjenjuje izjednaavanje potencijala za cijeli objekt ili na uim
prostorima unutar nekog objekta.
Izbor i primjena neke od ovih navedenih zatitnih mjera ovisit e o uvjetima koji vladaju u
tienom objektu, traenom stupnju sigurnosti i trokovima izvedbe.

2.5.3 Doputeni napon dodira

Zbog kvara na izolaciji vodia, kuita troila i opreme te ostale metalne mase, koje u
normalnom pogonu nisu pod naponom, mogu doi pod napon i predstavljati opasnost za
ljude koji dodiruju ovu opremu.

Ako se u takvim sluajevima pojavljuje oekivani napon dodira vie od 50 V za

izmjeninu struju, odnosno vie od 120 V za istosmjernu struju i to u trajanju duljem nego
to je to navedeno u tablici 3. smatra se da je taj napon previsok i opasan.
Tablica 3. Vrijeme isldapanja u ovisnosti o visini napona dodira
Najvii oekivani napon dodira (V)
Najdulje doputeno vrijeme
isklapanja t(s)
Normalni uvjeti Loi uvjeti
00 <50 <25
5 50 25
2 56 27
0,8 68 35
0,4 105 54
0,2 210 100
0,1 350 160

Trajno doputeni napon dodira ULu normalnim uvjetima je vrijednost napona od 50 V

efektivne vrijednosti izmjenine struje ili od 120 V istosmjerne struje bez izmjenine
komponente.
U loijim uvjetima upotrebe elektrinih alata i okolia, kao to su primjerice mokre
prostorije ili rad s prenosivim elektrinim alatima u metalnim spremnicima, propisuju se
nii trajno doputeni naponi dodira od 25 V za izmjeninu i od 60 V za istosmjernu struju.
U nekim posebnim sluajevima, primjerice kod stabilnih troila, pod odreenim uvjetima
doputa se trajanje napona dodira najdulje do 5 sekundi neovisno o veliini oekivanog
napona dodira.

27
Uoava se bitna razlika u odreivanju graninih vrijednosti napona dodira prema novim
normama, usuglaenim s IEC normama i starim tehnikim normativima, koji su doputali u
normalnim uvjetima upotrebe i okoline napon dodira trajno 65 V, a u loijim uvjetima se
vrijednost trajno doputenog napona dodira ograniavala na vrijednosti od 24 V i 42 V. Za
instalacije istosmjerne struje nije bilo do sada propisanih graninih vrijednosti napona
dodira.

2.5.4 Vrste uzemljenja

Pod uzemljenjem podrazumijeva se galvansko povezivanje nekog dijela postrojenja sa

zemljom posredstvom uzemljivaa, bez obzira pripada li taj dio postrojenja strujnom krugu
ili ne.

Na taj nain se potencijal tog dijela postrojenja dri na visini potencijala zemlje, osim onog
vremena kada kroz uzemljiva tee struja greke i ujedno se omoguuje prolazak struje u
zemlju kada je to nuno.

Razlikuju se tri vrste uzemljenja, i to: pogonsko, zatitno i odvodniko (gromobransko),

kao to je prikazano na slici 10.

Pogonsko uzemljenje (radno) sastoji se u spajanju dijelova koji pripadaju aktivnom

strujnom krugu sa zemljom. To uzemljenje slui za spreavanje pojave visokih unutarnjih
pogonskih prenapona.

Dijelovi postrojenja, spojeni preko odvodnika prenapona sa zemljom, nisu u stalnoj

galvanskoj vezi sa zemljom, ve samo za vrijeme prorade odvodnika, tj. za vrijeme trajanja
prenapona.
Slika 10. Vrste uzemljenja

pogonsko odvodnlfiko zatitno

uzemljenje uzemljenje uzemljenje

Zatitno uzemljenje karakterizirano je time to se sa zemljom spajaju oni dijelovi

postrojenja koji ne pripadaju aktivnom strujnom krugu (npr. kuite motora), ali zbog
proboja osnovne izolacije mogu doi u galvansku vezu s aktivnim krugom i na taj nain
poprimiti visoke i opasne napone.

28
Otpor uzemljivaa. Elektrina struja prolazi kroz uzemljiva u zemlju, a u zemlji se grana
na sve strane. Pod otporom uzemljivaa podrazumijeva se otpor kojim se zemlja protivi
prodoru struje od uzemljivaa do dovoljno udaljenog mjesta na zemlji od samog
uzemljivaa (tzv. referentna zemlja). Na otpor uzemljivaa ne utjee bitno otpor metalnoga
dijela uzemljivaa, nego utjeu oblik uzemljivaa i specifini otpor tla (p). Na osnovi
iskustva iz mjerenja otpora uzemljivaa moe se rei da na otpor uzemljivaa utjee zemlja
oko uzemljivaa, priblino do udaljenosti koja je pet puta vea od ukupne duine dotinog
uzemljivaa.

2.5.5 Oznaivanje vodia i sustava uzemljenja u mreama niskog napona

Poradi jednostavnijeg prikazivanja i snalaenja u elektrinim shemama tehniki normativi

za niskonaponske elektrine instalacije propisuju slovno-brojane oznake za pojedine vrste
vodia prikazane u tablici 4.

Tablica 4. Oznaivanje vodia

Oznake Boje vodia Nazivi vodia

za izmjeninu struju
L1, L2, L3 crna ili smea fazni vodii
N svijetloplava neutralni vodi
PE zelenouta zatitni vodi
PEN zelenouta sjedinjeni zatitni i
neutralni vodi

za istosmjernu struju
L+ crvena pozitivni vodi
L- plava negativni vodi
M svijetloplava srednji vodi
PE zelenouta zatitni vodi

Podjela razdjelnih mrea niskog napona s obzirom na nain uzemljivanja. S obzirom na

nain uzemljivanja zvjezdita (neutralne toke) izvora razdjelne mree niskog napona kao i
nain uzemljivanja kuita elektrinih troila, razdjelne mree dijelimo u tri sustava.

TN-sustav u kojem je jedna toka mree izravno spojena ha zemlju (primjerice neutralna
toka transformatora), a sva kuita troila i opreme su spojena preko zatitnog PE ili PEN
vodia na neutralnu toku sustava, koja je uzemljena (vidi sliku 11).
 Slika 11. TN-C/S sustav

S obzirom na nain spajanja zatitnih i neutralnih vodia, TN sustav dijelimo u tri

podskupine i to:
TN-S sustav u kojem je zatitni vodi PE u cijeloj mrei odvojen od neutralnog vodia
N
TN-C sustav u kojem su zatitni vodi PE i neutralni vodi N objedinjeni u
jedan zajedniki vodi PEN u cijeloj mrei
TN-C/S sustav u kojem su u dijelu mree PE i N vodii objedinjeni, a u zadnjim
strujnim krugovima prema troilima razdvojeni.

TT-sustav kojemu je znaajka to je neutralna toka sustava izravno uzemljena, a kuita

troila i opreme su uzemljena preko drugih uzemljivaa, elektriki neovisnih o uzemljenju
neutralne toke sustava (slika 12).
4- kB
u
\z
L3
N
PE

Slika 12. TT-sustav

IT-sustav. Kod ovog sustava svi aktivni vodii su izolirani od zemlje ili su u jednoj toki
(zvjezdite) spojeni sa zemljom preko relativno velike impedancije (slika 13). Kuita se
uzemljuju.
LI
1
3
u

Slika 13. IT-sustav

30
2.5.6 Izjednaivanje potencijala

U tehnikim normativima za izvedbu elektrinih instalacija izjednaivanje potencijala

obino se ne navodi kao jedna od osnovnih zatitnih mjera od previsokog napona dodira,
jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna. Ah, ona prua sve elemente dobre i
uinkovite zatite tek u sklopu s ureajima za brzo iskljuenje struje greke ili s dobrim
uzemljivaem.

Izjednaivanje potencijala postie se meusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih

dijelova razliitih instalacija sa zatitnim vodiem elektrinih instalacija u nekom
prostoru. Uinak takvog zahvata je oit. U sluaju pojave napona greke na kuitima
elektrinih troila, taj isti napon pojavit e se i na svim meusobno povezanim metalnim
dijelovima drugih instalacija te nee postojati razlika napona izmeu tih vodljivih dijelova
instalacija. Tim postupkom osjetno je smanjena mogunost da na ovjeka djeluje napon
dodira u sluaju istodobnog dodira s defektnim troilom i s bilo kojim metalnim dijelom
drugih instalacija.
Razlikujemo dvije vrsta izjednaivanja potencijala:
glavno izjednaivanje potencijala, koje obuhvaa cijeli objekt
lokalno dopunsko izjednaivanje potencijala, koje obuhvaa stanoviti ui prostor ili dio
instalacija u objektu.

Glavno izjednaivanje potencijala primjenjuje se i radi spreavanja unosa vanjskih

opasnih potencijala u objekt. Vanjski opasni potencijali mogu biti prenijeti u objekt preko
zatitnih ili nultih vodia i preko metalnih plateva kabela. U sluaju izjednaivanja
potencijala, cijela zgrada ini ekvipotencijalni sustav u kojemu je veoma mala vjerojatnost
opasnih napona dodira ak i kad se radi o relativno visokim potencijalima u apsolutnom
iznosu, koje bi cijeli sustav mogao imati prema dalekoj zemlji.

II

Slika 14. Glavno izjednaivanje potencijala

31
Drugi razlog za primjenu glavnog izjednaivanja potencijala jest u tome, to unutar
dananjih zgrada postoji veliki splet raznih instalacija s metalnim cijevima ili vodiima, pa
je nemogue postii njihovo uinkovito odvajanje i meusobno izoliranje. Te metalne
instalacije su stalna opasnost za prijenos napona greke kroz cijeli objekt.
Na slici 14. prikazan je nain izvedbe izjednaivanja potencijala na glavnom prikljuku
objekta. U blizini glavnog kunog prikljuka postavljaju se sabirnice za izjednaivanje
potencijala na koje se povezuju spojni vodovi koji povezuju:
zatitni vodi elektrine instalacije
glavni prikljuak vodovodne instalacije
glavni prikljuak plinske instalacije
glavni prikljuak centralnog grijanja
dozemni vodi uzemljivaa
metalne konstruktivne elemente objekta (zgrade).

Vodii s kojima se izvodi glavno izjednaivanje potencijala moraju imati presjek koji nije
manji od polovine presjeka najveeg zatitnog vodia u instalaciji, ali ne smije biti manji
od 6 mm za bakrene vodie. Najvei presjek ne mora biti vei od 25 mm za bakrene
vodie.

Lokalno izjednaivanje potencijala primjenjuje se u posebnim sluajevima poveane

opasnosti, kao to su primjerice kupaonice ili prostori ugroeni eksplozivnim smjesama.
Isto tako, mora se primijeniti dopunsko izjednaivanje potencijala na dijelu elektrinih
instalacija ako se ne mogu ispuniti svi uvjeti za brzo sklapanje struje greke automatskim
sklapanjem.

2.5.7 Posebno mali naponi

U loim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik (npr. radovi s
prenosivim elektrinim alatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama,
mokrim postrojenjima) najdjelotvornija mjera zatite od udara elektrine struje je
sniavanje nazivnih napona ureaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona.

Na taj nain uz stanovite uvjete dobiva se istodobno zatita od direktnog i indirektnog

dodira. Ovakvu zatitu nazivamo zajednikim imenom posebno mali naponi.

Visina nazivnog napona ograniena je na najvie 50 V efektivno kod izmjenine struje,

odnosno na 120 V kod istosmjerne struje.

U posebno loim uvjetima uporabe i okoline, kao to su npr. vodljivi prostori metalnih
spremnika, ograniava senazivni napon na vrijednost do 25 V izmjenine, odnosno 60 V
istosmjerne struje.
Kao standardni nazivni naponi najee se primjenjuju 6 V, 12 V, 24 V i 42 V.

32
S obzirom na stupanj sigurnosti koju pruaju, a i na nain izvedbe posebno male napone
dijelimo na:
sigurnosni mali napon (SELV)
uzemljeni zatitni mali napon (PELV)
mali radni napon (FELV).
SELV, PELV i FELV su kratice za ove zatite prema IEC normama.
Ovi posebno mali naponi uglavnom se primjenjuju za rune svjetiljke, elektrini alat, u
upravljakim i signalnim krugovima, u poljodjelstvu te za djeje igrake. Primjena ovih
inae veoma uinkovitih mjera zatite dostaje ograniena, jer se mogu prikljuiti samo
ureaji malih snaga i na male udaljenosti.

2.5.7.1 Sigurnosni mali napon

Sigurnosni mali napon obiljeavaju tri osnovne znaajke:

sigurnosni izvor napajanja (transformator - generator, ili slini izvor) kod kojeg nipoto
na stranu malog napona ne moe doi vii napon (posebna izvedba)
vodii i kuite malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljeni
vodii sigurnosnog malog napona moraju biti odvojeno poloeni od ostalih vodia viih
napona.

Nazivni napon obino ne prelazi 25 V. Ova zatita koristi se u veoma tekim uvjetima.

Kod ove izvedene zatitne mjere istodobno postiemo i zatitu od direktnog dodira.

2.5.7.2 Uzemljeni zatitni mali napon

Nekada nije mogue izbjei spoj kuita troila, prikljuenog na mali napon, sa zemljom.
Zbog toga se kod ove mjere zatite doputa spajanje kuita troila ili vodia sa zemljom.
Ovu zatitnu mjeru obiljeavaju sljedee znaajke:
napajanje je iz sigurnosnog izvora napajanja
vodii uzemljenog zatitnog malog napona moraju se fiziki poloiti razdvojeno od svih
drugih vodia viih napona
kuite troila ili vodii smiju biti uzemljeni.

Na slici 15. prikazana je ova vrsta zatite.

220 / < 50V

L
----
1
i
N
1 1
l 1i
1 1 i
Ako nazivni napon ne prelazi 25 V izmjenine, odnosno 60 V istosmjerne struje, i kada se
oprema koristi u suhim prostorima i bez velikih dodirnih povrina, a ureaji se nalaze
unutar zone izjednaivanja potencijala, tada nije potrebna dodatna zatita od direktnog

Slika 15. Uzemljeni zatitni mali napon

33
dodira.

2.5.7.3 Mali radni napon

Ako je zbog ekonomskih ili tehnolokih razloga pogodan mali napon (do 50 V izmjenine,
ili 120 V istosmjerne struje), a nisu nuni ni sigurnosni mah napon, niti uzemljeni zatitni
mah napon, tada se primjenjuje mah radni napon (FELV).
Takvi mogu biti signalni upravljaki strujni krugovi kod kojih ureaji, npr. releji, daljinski
upravljane sklopke i kontaktori nemaju zahtjevanu izolaciju prema strujnim krugovima
viih napona.
U tom sustavu mora se osigurati zatita od direktnog i indirektnog dodira na istim
osnovnim principima kao i kod niskog napona.
Zajednika znaajka za sve tri vrste posebnog malog napona jest da zahtijevaju poseban
utikaki pribor koji se ne smije ukljuiti na prikljunice niskog napona.

2.5.8 Zatita primjenom opreme klase 11 ili odgovarajuom izolacijom

Elektrini ureaji opremaju se, osim normalnom (osnovnom) pogonskom izolacijom, jo i
dopunskom zatitnom izolacijom koja onemoguava dodir ili spoj s vodljivim dijelovima
ureaja, koji mogu doi pod napon u sluaju kvara na osnovnoj izolaciji (slika 16).

Ova zatita postie se:

izradom kuita troila od izolacijskih materijala
ugradnjom dopunske izolacija na opremu, koja ima samo temeljnu izolaciju
postavljanjem pojaane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom.

L
N

Slika 16. Elektrino troilo klase 11

.34
Elektrina oprema izraena s dvostrukom i pojaanom izolacijom oznaava se simbolom
kvadrat u kvadratu [S].

Ako se zatita postie dopunskom ili pojaanom izolacijom, radi raspoznavanja vrste

zatite na vanjskoj strani kuita postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak
uzemljenja

Ugrauju li se oprema i ureaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kuita,
tada izolacijska kuita moraju imati stupanj zatite najmanje IP 2X (otvori d < 12 mm).

Ako kuita imaju vrata ili poklopce koji se mogu otvarati bez upotrebe alata ili kljua, svi
vodljivi dijelovi koji su dostupni dok su vrata ili poklopci otvoreni, moraju biti zaklonj eni
izolacijskom pregradom stupnja zatite IP 2X da bi se sprijeio sluajan dodir dijelova pod
naponom. Takve izolacijske pregrade moraju biti tako uvrene da se mogu ukloniti samo
pomou alata.

Kod opreme i ureaja klase II izloeni vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne
smiju se spajati sa zatitnim vodiem. Zbog toga prenosiva troila u prikljuenom kabelu
imaju samo fazni i neutralni vodi, a utika nema zatitni kontakt.

Za ispravnost ove mjere zatite presudna je kvaliteta i stanje izolacije troila.

2.5.9 Zatita elektrikim odvajanjem

Ova zatitna mjera od opasnosti indirektnih dodira dijelova pod naponom sastoji se u tome
da se struj ni krug troila, pomou transformatora za odvajanje, ili motor-generatora,
galvanski odvoji od ostale elektrine mree (slika 17).

Zatitno djelovanje zasniva se na injenici da e struja greke, i kod potpunog spoja jedne
faze sa zemljom, biti veoma malena. Jer, strujni krug se zatvara samo preko otpora
izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodia.

Slika 17. Zatitno elektriko odvajanje

Budui da struja greke raste s duinom prikljuenih vodova, preporua se da umnoak

nazivnog napona u voltima i duine strujnog kruga u metrima ne prijee vrijednost od

35
100.0 Vm, pod uvjetom da duina vodova strujnog kruga nije vea od 500 m.

Slika 16. Elektrino troilo klase 11

.36
Ako su transformatori za odvajanje ili motor-generator pokretni ili prenosivi, moraju
ispunjavati uvjete za ureaje klase II. Nazivni napon elektriki odvojenih strujnih krugova
ne smije biti vei od 500 V.

Dijelovi pod naponom odvojenih strujnih krugova ne smiju se ni spajati s drugim strujnim
krugovima, niti uzemljivati. Savitljivi kabeli i vodovi moraju biti vidljivi po cijeloj svojoj
duini u podruju gdje mogu nastati mehanika oteenja.

Za razliku od prijanjih tehnikih normativa nova norma doputa mogunost da se iz

jednog izvora za elektriko odvajanje napaja vie troila, uz neke dodatne uvjete.

Ako odvojeni strujni krug napaja samo jedno troilo, masa tog troila ne smije biti spojena
ni sa zatitnim vodiima, niti s masama troila drugih strujnih krugova.

Napaja li se vie troila iz odvojenog strujnog kruga, mase tih troila moraju se meusobno
spojiti izoliranim vodiem za izjednaivanje potencijala koji ne smije biti uzemljen ni
spojen s drugim zatitnim vodiima.

Ako u odvojenom strujnom krugu postoje prikljunice, one moraju imati zatitni kontakt
koji se povezuje s vodiem za izjednaivanje potencijala. Pokretna ili prenosiva troila,
osim ureaja klase II, moraju u savitljivom prikljunom vodu imati poseban izolirani vodi
za izjednaivanje potencijala.

Radi spreavanja pojave opasnih napona dodira u sluaju da nastupe dva kvara istodobno,
ali u razliitim fazama, mora se izvesti i zatita automatskim iskljuivanjem napajanja.

2.5.10 Zatita od neizravnog (indirektnog) dodira automatskim iskljuivanjem napajanja

Zatita od neizravnog dodira s automatskim iskljuivanjem napajanja ima zadau da pri
pojavi kvara na izolaciji opreme sprijei ozljeivanje ljudi s opasnim naponom dodira koji
tom prilikom moe nastati.

Da bi se ispunila ova zadaa, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzroiti dovoljno
jaku struju kvara koja e izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nuno za
sigurnost ljudi.

Ova vrsta zatite zasniva se istodobno na dva elementa:

postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omoguava
protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja mree TT, TN i
IT)
prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zatitnih ureaja s tako kratkim
vremenima da ne doe do ozljeivanja osobe koja bi bila izloena naponu dodira.

Doputeno trajanje napona dodira u ovisnosti o njegovom trajanju prikazano je u tablici 3,

a rezultat je skupljenog i sumiranog sadanjeg znanja o djelovanju elektrine struje na
ovjeka.

37
Predvieni zatitni ureaji moraju automatski iskljuiti napajanja defektnog strujnog kruga
ako oekivani napon dodira prelazi vrijednosti od 50 V za izmjeninu, ili 120 V za
istosmjernu struju, i to u takvom vremenu da ne postoji rizik od tetnog fiziolokog
djelovanja elektrine struje na osobu koja se nalazi u dodiru s istodobno dostupnim
vodljivim dijelovima.

U nekim tono odreenim strujnim krugovima doputeno vrijeme iskljuivanja je do 5

sekundi, bez obzira na vrijednost oekivanog napona dodira.

Za ispravno djelovanje svih zatitnih mjera na osnovi brzog automatskog iskljuivanja od

bitnog je znaaja neprekinutost zatitnih vodia (PE ili PEN) jer oni omoguuju zatvaranje
strujnog kruga, kao i ispravan odabir zatitnog ureaja (osiguraa, prekidaa ili zatitnih
ureaja diferencijalne struje).

Zbog toga je najstroe zabranjeno krpati uloke osiguraa, ili ih zamjenjivati s ulocima
veih nazivnih struja, kao i samovoljno mijenjanje udeenja zatitnih ureaja.

Ovdje je takoer nuno istaknuti zahtjev za obveznim glavnim izjednaivanjem potencijala

u svakom objektu, koji znatno pridonosi poveanju sigurnosti.

2.5.10.1 TNsustav s nadstrujnim zatitnim ureajima

U TN sustavima uzemljuje se neutralna toka sustava. To je redovno zvjezdite

transformatora, odnosno generatora.

Sve dostupne vodljive dijelove (mase) opreme, ureaja i instalacija, a koji mogu doi pod
napon u sluaju kvara, galvanski povezujemo sa zatitnim vodiem. Zatitni vodi mora
biti spojen na neutralnu toku sustava i uzemljen (slika 18).

LI
-EEL 12 '
L3
N
PEN

Slika 18. TN-C/S sustav s

nadstrujnim zatitnim
ureajima

Da bi se u sluaju kvara potencijal zatitnog vodia odrao to blie potencijalu zemlje,

zatitni vodi se uzemljuje i u drugim tokama, kao npr. na ulazu u objekt (zgradu).
U TN sustavima, kada vodii imaju presjek manji od 10 mm 2 za bakar ili 16 mm 2 za
aluminij, odnosno kada ti vodii napajaju krajnja troila, obvezno mora biti razdvojen
zatitni vodi PE od neutralnog vodia N.

.38
Karakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i presjeci vodia moraju se tako odabrati da u
sluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u utvrenim
vremenima:
a) Prema vrijednostima iz tablice 5. koje se primjenjuju za strujne krugove s
prikljunicama, prenosivim i pominim troilima.
Tablica 5. Najvea vremena iskljuivanja u TN - sustavima

Nazivni napon mree prema zemlji U0(V) Vrijeme iskljuenja t(s)

120 0,8
230 0,4
277 0,4
400 0,2
580 0,1

b) Vrijeme iskljuenja ne vee od 5 sekundi za:

razdjelne strujne krugove i krajnje strujne krugove koji napajaju samo stabilnu,
neprenosivu opremu, pod uvjetom da se iz njihovih razvodnih ploa ne napajaju
strujni krugovi za koje vrijede vremena iz tablice 5
za krajnje strujne krugove koji napajaju samo neprenosivu, stabilnu opremu ak i u
sluaju da se iz iste razvodne ploe napajaju i prikljunice i prenosiva troila, ali uz
uvjet daje na toj razvodnoj ploi izvedeno izjednaivanje potencijala.

Ova zatitna mjera bit e djelotvorna ako je ispunjen sljedei uvjet:

Z.'I.*U 0

pri emu je:

UQ - napon faznog vodia prema zemlji
Zs - impedancija petlje kvara koja obuhvaa izvor, fazni vodi do mjesta kvara i zatitni
vodi izmeu mjesta kvara i izvora napajanja Ia - struja djelovanja ureaja koja osigurava
iskljuivanje napajanja u zahtjevanom vremenu.

2.5.10.2 TT sustav s automatskim iskljuivanjem napajanja

Ovaj sustav sastoji se u tome (slika 19) da se kuite i ostali dostupni metalni dijelovi
elektrinog ureaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, vodljivo poveu sa
zemljom preko uzemljivaa. U sluaju kvara na izolaciji troila, potei e struja kvara kroz
sljedei strujni krug: fazni vodi - kuite - uzemljiva - zemlja - pogonsko uzemljenje
neutralne toke transformatora - fazni vodi.

39
Ta struja kvara mora biti toliko velika da u kratkom vremenu pregori osigura, ili iskljui
prekida koji je najblii tienom troilu, a time se prekida strujni krug, i na taj nain
spreava zadravanje previsokog napona dodira na kuitu tienog troila.
Oito je da struja kvara ovisi o otporu uzemljivaa: to je on manji, to e i struja greke biti
vea.
Da bi ova zatitna mjera bila djelotvorna, mora biti ispunjen sljedei uvjet: gdje je:

RA - otpor uzemljivaa mase troila

la - struja koja osigurava isklapanje zatitnog ureaja u vremenu ne
duljem od 5 sekundi
UL - trajno doputeni napon dodira (50 V ili 25 V).

Slika 19. TT sustav s nadstrujnim zatitnim ureajem

Kod primjene zatitnih ureaja diferencijalne struje ili prekidaa s elektromagnetskim

okidanjem struja Ia mora osigurati isklapanje ovih ureaja, ali e vremena isklopa biti
znatno kraa od 5 sekundi.

2.5.10.3 IT sustav
Osnovna je znaajka IT sustava da u njemu ni jedan dio mree, koji se nalazi pod
naponom, ne smije biti izravno uzemljen, odnosno cijela mrea mora biti izolirana od
zemlje. Mase troila (metalna kuita) moraju biti uzemljene. Uzemljenje masa troila
moe biti pojedinano za svako troilo, skupno za nekoliko troila ili zajedniko za sva
troila u mrei (slika 20). Na taj uzemljiva spajaju se i sve metalne mase koje se nalaze na
dohvat ruke.

U sluaju proboja izolacije nekog od faznih vodia, prema masi troila potei e struja
zemljospoja. Struja zemljospoja je male jakosti zato to se njezin strujni krug prema izvoru
napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih
vodia u mrei, a oni su relativno veliki.
Struju zemljospoja moemo pojednostavljeno izraunati prema izrazu:

I d =cU n -L(A)
Slika 20. IT sustav s kontrolnikom izolacije

40
pri emu je:
Id - struja zemljospoja
c - konstanta koja ovisi o tipu vodia i vrsti izolacije, obino priblino 0,2 U n -
nazivni napon u kV
L - ukupna duljina svih vodova u promatranoj mrei u km.

Za vrijeme trajanja zemljospoja faza u kvaru poprima priblino potencijal zemlje, a dvije
preostale faze poprime prema zemlji za ^3 puta uvean napon. Sustav i nadalje moe ostati
u pogonu i to je jedna od prednosti IT sustava.
Struja zemljospoja stvara pad napona na uzemljivau.
Da se ne bi pojavio previsoki napon dodira na masama troila, mora biti ispunjen uvjet:

pri emu je: RA' ^d^ U L

RA - otpor uzemljivaa mase troila
Id - struja zemljospoja u sluaju prvog spoja zanemarivog otpora izmeu
faznog vodia i mase troila UL - doputeni napon dodira (50 Vili25 V).

Budui da je struja kvara (struja zemljospoja) u sluaju prvog kvara male jakosti i ne moe
izazvati djelovanje nastrujnih zatitnih ureaja, nuno je ugraditi odgovarajui ureaj koji
e pogonskom osoblju dojaviti nastanak kvara.
U tu svrhu ugrauju se ureaji za nadzor stanja izolacije u mrei. Takvi ureaji moraju dati
zvuni ili vizualni signal, a mogu biti graeni da daju impuls za isklapanje mrea i poznati
su pod nazivom kontrolnik izolacije.
U takvim mreama nastoji se prvi kvar to bre popraviti, jer ako se u tim uvjetima dogodi
i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi, struja kvara moe poprimiti znatne iznose i izazvati
visoke napone dodira.

2.5.11 Automatsko iskljuivanje napajanja sa zatitnim ureajima

diferencijalne struje (strujna zatitna sklopka)

Djelovanje ove zatitne mjere temelji se na naelu mjerenja diferencijalne struje

posredstvom transformatora. U redovnom pogonu, struja koja dolazi do troila jednaka je
struji koja odlazi iz troila. Dolazni i odlazni vodii troila obuhvaeni su jezgrom od
magnetski dobro vodljivog materijala. Magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja
meusobno se ponitavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana. Ako na troilu
doe do proboja izolacije, potei se struja kvara kroz zatitni vodi PE i ne vraa se kroz
jezgru transformatora.
Zbog nastale razlike izmeu ulazne i izlazne struje koje prolaze kroz jezgru
transformatora, ona se magnetizira i daje vrlo brzo poticaj za isklop sklopke (slika 21).
Zatitni ureaji diferencijalne struje mogu se koristiti u svim sustavima razdjelnih mrea
gdje je razdvojeni zatitni vodi PE od neutralnog vodia N.
Izvanredne odlike zatitnih ureaja diferencijalne struje su njihova visoka pouzdanost, vrlo
kratka vremena sklapanja (oko t. z = 0,1 sekunda), mogunost izbora nazivne
diferencijalne struje (osjetljivost) i primjenjivost u svim uobiajenim tipovima elektrinih
mrea.
Za ispravnost ove zatitne mjere mora biti ispunjen sljedei uvjet:

41
 RA-I^UL
pri emu je
RA - ukupni otpor uzemljenja i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa do
tienog troila
14n - nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do iskljuivanja U L - trajno
doputeni napon dodira 50 V ili 25 V.

S obzirom na injenicu daje vrijeme iskljuenja takvih zatitnih ureaja manje od 0,1
sekunde, vrijeme iskljuivanja nije posebno propisano.

Slika 21. Zatitni ureaj diferencijalne struje

2.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. to je to napon dodira (dodirni napon)?
2. O emu ovisi napon dodira?
3. Navedite vrste uzemljenja!
4. to je to izjednaivanje potencijala i emu slui ?
5. Kako se izvodi zatitno uzemljenje?
6. to znae oznake PE, N i PEN?
7. Koje su znaajke TN, TT i IT sustava?
8. Koje vrijednosti imaju trajno doputeni naponi dodira?
9. Navedite zatitne mjere od previsokog napona dodira!

42
 * Ne dodirujte nepotrebno uzemljivae i dozemne vodie.
U loim uvjetima okolia, gdje je stupanj opasnosti velik koristite prenosive alate s
malim sigurnosnim naponom.
* Nemojte upotrebljavati opremu klase II ako ima oteenu izolaciju kuita ili
prikljunih kabela.
* Ako se iz transformatora za elektriko odvajanje napaja samo jedno troilo, kuite
(masa) tog troila ne smije biti spojeno sa zatitnim vodiima niti s kuitima
(masama) drugih strujnih krugova.
* Zabranjeno je krpati uloke osiguraa icom ili zamjenjivati uloke osiguraa s
ulocima veih nazivnih struja.
* Zatitni vodi mora biti dobro spojen na kuite troila.
* Prikljunice (utinice) i pomina troila uvijek moraju imati odvojen zatitni vodi
PE od neutralnog vodia N.

10. Navedite osnovne znaajke sigurnosnog malog napona (SELV)!

11. Kako se ostvaruje zatita kod opreme klase II?
12. Na emu se temelji zatita elektrikim odvajanjem?
13. Koje je najdulje doputeno vrijeme iskljuenja strujnog kruga prikljunice u mrei s
nazivnim (faznim) naponom 220 V prema zemlji?
14. S kojom se vrijednou napona dodira odreuje (izraunava) iznos otpora
uzemljivaa RA U TT sustavima?
15. Na kojem naelu se zasniva djelovanje zatitnog ureaja diferencijalne struje?

2.7 ZAPAMTITE

2.8 OPASNOSTI OD ELEKTRINOG LUKA

Kljune rijei: kratki spoj, elektrini luk, toplinsko i svjetlosno zraenje.

2.8.1 Nastanak elektrinog luka

Elektrini luksamostalno je izbijanje u plinovima i metalnim parama koje nastaju izmeu

dvije elektrode, a odlikuje se vrlo velikim gustoama struje i malim naponom potrebnim za
odravanje luka. Elektrina struja prolazi od jedne elektrode na drugu posredstvom
metalnih para. Karakteristike elektrinog luka visoka su temperatura i jaka svjetlost.

Elektrini luk najee nastaje:

razdvajanjem kratko spojenih elektroda kada kroz njih tee struja (npr. prekidanje
strujnog kruga otvaranjem rastavljaa)
zbog proboja zraka kao izolatora izmeu vodia pod naponom i ostalih dijelova
postrojenja, odnosno zemlje.

43
Unato korisnoj primjeni elektrinog luka (npr. zavarivanje, elektrolune pei, lunice za
rasvjetu), ako se pojavi neeljeno, on postaje jedan od najveih neprijatelja elektrinih
postrojenja jer svojom toplinom unitava postrojenja i izaziva prenapone.

Elektrini luk djeluje vrlo tetno na ljudski organizam zbog isijavanja ultraljubiastih i
infracrvenih zraka, kao i svoje izvanredno visoke temperature.

Najee su ozljede, izazvane lukom, opekline i oteenja oiju. Nizom zatitnih mjera
spreava se nastajanje elektrinog luka i njegovo tetno djelovanje.

2.8.2 Zatita od tetnog djelovanja elektrinog luka

Kako je elektrini luk redovno posljedica kratkog spoja, to se zapravo u veini sluajeva
zatita od elektrinog luka svodi na zatitu od kratkog spoja, a koja se ostvaruje:
ispravnim i redovnim odravanjem elektrinih instalacija i postrojenja
ispravnim izvoenjem pogonskih manevara (primjerice otvaranje strujnog kruga prvo s
prekidaem, a zatim rastavljaima, a ne obrnuto)
uporabom izoliranih alata pri radu u neposrednoj blizini napona (u zoni pribliavanja).

Kod elektrolunog zavarivanja zatita od elektrinog luka provodi se:

ispravnim radnim postupkom
uporabom zatitnih sredstava: naoala, titnika za lice i oi, zatitnih rukavica, pregaa i
titnika za koljena.

2.9 INDUCIRANI NAPONI

Kljune rijei: izmjenino elektrino i magnetsko polje, uzemljivanje vodia, potencijal
vodia prema zemlji, zona tienja.

2.9.1 Nastanak induciranih napona

Kod rada u blizini visokonaponskih postrojenja, a posebno kod radova na paralelnim
dalekovodima visokog napona, kao i u postrojenjima gdje, zbog tehnolokog procesa, teku
struje izvanredno velike jakosti, postoji opasnost od induciranih napona.
Inducirani naponi mogu biti izazvani elektrostatikim ili elektromagnetskim utjecajima.
Kao to je poznato iz osnova elektrotehnike, u nekom vodiu se moe inducirati napon ako
se nalazi u elektrinom polju uzrokovanom elektrinim nabojem drugog vodia. Inducirani
napon bit e to vei, to je vei napon drugog vodia i to je manji meusobni razmak
izmeu vodia.

Isto tako, u nekom vodiu moe se inducirati napon ako je taj vodi obuhvaen
promjenjivim magnetskim poljem, to se stvara u nekom drugom strujnom krugu.

44
 Slika 22. Induciranje napona kod paralelnih
vodova

Za ilustraciju problema neka poslue dva paralelno voena nadzemna voda, prikazana na
slici 22. Jedan od njih neka budu visokonaponski nadzemni vod, a drugi niskonaponski
vod.

Sve dok se visokonaponski vod nalazi pod naponom, na vodiima niskonaponskogvoda

postojat e inducirani napon zbog kapacitivne veze izmeu tih dvaju voda. Veliina
induciranog napona elektrostatikog podrijetla na vodiu niskonaponskog voda rezultanta
je izmeu induciranih napona zbog djelovanja pojedinih faznih vodia visokonaponskog
voda.

Isto tako, postoji elektromagnetski utjecaj visokonaponskog voda na niskonaponski vod

im kroz vodie visokonaponskog voda protjee neka struja. Ta izmjenina struja stvara
oko vodia izmjenino magnetsko polje. Ako je paralelno tom visokonaponskom vodu
poloen na maloj udaljenosti drugi vod, izmjenino magnetsko polje obuhvatit e i vodie
drugog voda te u njima inducirati neki napon. Ovako inducirani naponi mogu poprimiti i
visoke iznose ako kroz vodie teku velike struje greke, primjerice struje kratkog spoja.

Ako se na takvom niskonaponskom vodu izvode radovi u iskopanom stanju voda, a s

neuzemljenim vodiima, radnici koji tijekom rada dotiu i hvataju vodie mogu u tom
trenutku biti izloeni elektrinom udaru.

Veliina induciranih napona elektromagnetskog podrijetla ovisi o veliini struje koja stvara
magnetsko polje, a zatim o meusobnom razmaku oba voda te ukupnoj duini paralelnih
dionica vodova.

Ih opasnost najistaknutija je pri radovima na dvosustavnim nadzemnim vodovima na istim

stupovima u sluaju da se radi najednom sustavu, a da je istodobno drugi sustav pod
naponom.

Inducirani naponi mogu se pojaviti na vozilima, cisternama i dizalicama ako se nalaze u

visokonaponskim postrojenjima.
Sline opasnosti prijete kod razvlaenja metalnih ueta i ica u neposrednoj blizini
visokonaponskih postrojenja i nadzemnih vodova.

45
2.9.2 Mjere zatite od induciranih napona

Eliminiranje induciranog napona djelovanjem elektrinog polja je relativno jednostavno.

Vodi na kojem se nalazi inducirani napon jednostavno se uzemlji nekim uzemljivaem na
mjestu rada i napon du cijelog vodia opada na bezopasne veliine.

Inducirani naponi nastali djelovanjem magnetskih polja ne mogu se jednostavno ponititi.

Uzemljivanjem vodia mijenja se samo raspodjela potencijala du vodia prema zemlji,
tako daje na mjestu uzemljivanja potencijal priblino nitica, ali od mjesta uzemljivanja
lijevo i desno potencijal prema zemlji postupno raste. Zona tienja u kojoj je napon vodia
prema zemlji manji od trajno doputenog napona dodira (50 V) je priblino od 10 do 30
metara na obje strane od mjesta uzemljivanja. Najsigurnije je uzemljiti takve vodie samo
najednom mjestu - na mjestu rada.

Sva vozila, dizalice i cisterne, koji se nalaze u visokonaponskim postrojenjima moraju se

uzemljiti zbog odvoenja induciranih napona.

2.10 ZAOSTALI NABOJ

Kljune rijei: kondenzator, elektrini naboj, kapacitet kondenzatora, zaostali naboj.

2.10.1 Pojava naboja na kondenzatoru

Poznato je da e svaki kondenzator, koji je bio prikljuen na neki napon, ostati nabijen
nakon iskljuenja napona. Ako je kondenzator bio prikljuen na istosmjerni napon, on
zadrava priblino istu vrijednost napona na koji je bio prikljuen. Kod izmjeninih
napona, zadrani napon na kondenzatoru moe imati i vrijednost veu od efektivne
vrijednosti izmjeninog napona, koji je bio prikljuen na kondenzator, ovisno o tome u
kojem je trenutku momentalne vrijednosti izmjeninog napona nastupilo iskljuenje.

Isto tako, poznata je pojava da e svaki kondenzator-koji je bio' nabijen na neki napon,
zatim ispranjen kratkim spajanjem stezaljki ili preko otpora i ostavljen neko stanovito
vrijeme otvorenih stezaljki - ponovno pokazivati neki naboj. Uzrok je toj pojavi zaostali
naboj.

Pri pranjenju kondenzatora ne dolazi do potpunog izbijanja naboja, ve jedan dio estica
dielektrika ostaje i nadalje naelektriziran. Preostali napon, nakon izbijanja, moe iznositi
do 10% od iznosa napona prije izbijanja kondenzatora.

Dodir ovjeka sa stezaljkama nabijenog kondenzatora, odnosno s elementima postrojenja

koji imaju znatne meukapacitete ili dozemne kapacitete, moe biti opasan ako su energija
elektrinog polja kondenzatora i napon dovoljno veliki te e izazvati protjecanje opasnih
struja kroz njegovo tijelo.

Prigodom radova na visokonaponskim kabelima, koji su u izvjesnoj mjeri, takoer

kondenzatori, potrebno je uzimati u obzir i ovu pojavu.
Svaki e se kabel, ako ga nakon izbijanja ostavimo otvorenim, ponovno nabiti, dodue, na
neki manji, ali jo opasan napon koji moe ozlijediti ljude.

46
 2.11.2 Mjere zatite
Slina pojava zbiva se i na transformatorima velikih snaga. Svaki e transformator nakon
iskljuenja i odvajanja od napona zadrati neki napon na svojim stezaljkama. Uzrok tome
je to namoti transformatora meusobno, a i prema kotlu, tvore kondenzator koji ostaje
nabijen.

2.10.2 Mjere zatite od zaostalog naboja

Ova opasnost pojavljuje se uglavnom prigodom radova na elektrinim postrojenjima koja
imaju opremu s znaajnim elektrinim kapacitetima (kondenzatori, kabeli, transformatori
velikih snaga).

Eliminiranje opasnih napona je relativno jednostavno: s uzemljivanjem aktivnih vodia

elektrini se naboj odvede u zemlju. Zbog pojave zaostalog naboja, na mjestu rada treba
trajno imati spojenu napravu za uzemljivanje.

2.11 OPASNOST OD PRIBLIAVANJA VODIIMA VISOKOG NAPONA

Kljune rijei: elektrino polje, probojna kritina udaljenost, zatitni razmak.

2.11.1 Nastanak opasnosti

Kod postrojenja visokog napona vrlo je opasno ne samo dodirivanje vodia, ve i
pribliavanje vodiima pod naponom na odreenu kritinu udaljenost. ovjek, stojei na
zemlji, ima potencijal zemlje, a vodi pod naponom znatno vii potencijal prema zemlji te
oko ovjeka ako se nalazi u blizini vodia pod naponom postoji elektrino polje. To
elektrino polje napree zrak koji u ovom sluaju slui i kao izolator. Sto se ovjek vie
pribliava vodiu, to je elektrino polje jae, a naprezanje zraka kao dielektrika je vee. Pri
nekoj kritinoj udaljenosti doi e do elektrinog proboja zraka, nastat e elektrina iskra, a
moe doi i do stvaranja elektrinog luka. Struja e tada potei kroz vodljivi zrak i kroz
ovjeka u zemlju.

S obzirom na visoke napone i struje su relativno velike, pa mogu nastati teke i smrtne
ozljede ovjeka. Za ilustraciju o kritinoj udaljenosti u zraku moe posluiti podatak da e
izmeu dva iljka, koji su meusobno razmaknuti 10 cm, doi do proboja zraka pri naponu
priblino jednakom 45 kV.

Jasno je da razmaci, koji su doputeni izmeu ovjeka i vodia, moraju biti znatno vei jer
oni moraju sadravati odgovarajui imbenik sigurnosti i uzimati u obzir razne druge
okolnosti.

47
Mjere zatite se u osnovi svode na spreavanje ulaska ovjeka u zonu opasnosti bilo
tijelom, bilo vodljivim alatom.
Poblii opis mj era zatite dan je u poglavlju Rad u blizini napona.

2.12 IZNOENJE POTENCIJALA IZ ELEKTRINIH POSTROJENJA

2.12.1 Nastanak opasnosti

Potencijal uzemljivaa u visokonaponskim postrojenjima s izravno uzemljenim
zvjezditem moe poprimiti vrijednosti od nekoliko tisua volti prema dalekoj, neutralnoj
zemlji prigodom kvara u visokonaponskom postrojenju ili mrei.

Poseban oblik opasnosti moe predstavljati iznoenje potencijala izvan visokonaponskog

postrojenja posredstvom eljeznikih tranica, vodovodnih cijevi, telekomunikacijskih
kabela te niskonaponskih vodova kad izlaze iz postrojenja, a spojeni su na zajedniki
uzemljiva unutar visokonaponskog postrojenja.

Istovrsna opasnost prijeti i kod distribucijskih transformatorskih stanica kad se zatitno

uzemljenje visokonaponskog dijela postrojenjakor isti ikaopogonskouzemljenjezvjezdita
niskonaponske strane transformatora (slika 23).

U sluaju jednopolnog kratkog spoja na visokonaponskoj strani postrojenja, zbog prolaza

struje kvara kroz uzemljiva, na uzemljivau e se pojaviti napon uzemljivaa U zkojeg
dobijemo iz izraza:

Uf=Im.R(V)
pri emu je:
Uf - napon uzemljivaa
Im -strujakvara
R - ukupni otpor rasprostiranja uzemljivaa.

48
2.11.2 Mjere zatite

Slika 23.Jednopolni kvar unutar transformatorske stanice

Ovaj napon uzemljivaa bit e prenesen u niskonaponsku mreu i instalaciju posredstvom

neutralnog vodia koji uzrokuje:
opi porast potencijala cijele mree i instalacije u odnosu prema zemlji, to dodatno
napree izolaciju i moe izazvati njezin proboj
opi porast napona dodira znatno iznad doputenih vrijednosti.

Primjerice ako se kvar dogaa u TN sustavu, opasan potencijal pojavljuje se na svim

metalnim kuitima elektrinih troila.

2.12.2 Mjere zatite

Ustroj zajednikog uzemljivaa transformatorskih stanica visokog napona bitno utjee na
eliminiranje opasnosti. Smatra se da nema bojazni od pojave opasnih potencijala ako su na
uzemljiva transformatorske stanice prikljueni:
a) visokonaponski kabeli s metalnim platem; niskonaponski kabeli s metalnim
platem; kombinacija nisko i visokonaponskih kabela s metalnim platem ija
duljina iznosi najmanje 1 km
b) ili ako ukupni otpor rasprostiranja zajednikog uzemljivaa nije vei od 1 ii.

Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti, onda iznoenje opasnih potencijala preko metalnih
masa izvan elektrinih postrojenja preteito spreavamo:
elektrinim razdvajanjem tih masa
razdvajanjem pogonskih od zatitnih uzemljenja
brzim iskljuivanjem kvara
glavnim izjednaivanjem potencijala u objektu.

49
2.13 ATMOSFERSKI I SKLOPNI PRENAPONI
Kljune rijei: unutarnji prenaponi, sklopni prenaponi, vanjski prenapon, atmosferski
prenapon.

2.13.1 Vrste prenapona

Osim pogonskog napona u normalnom pogonu i porasta napona zbog smetnji, u
elektrinim mreama i instalacijama mogu nastati prenaponi, koji dodue traju veoma
kratko vrijeme. Ali, prenaponi po vrijednosti mogu biti veoma visoki, pa zbog toga nastaju
znatna naponska naprezanj a instalacij a, to moe probiti i razoriti izolaciju.

Prenaponi se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji prenaponi su oni kojima je uzrok, pa i

izvor energije za stvaranje tih prenapona unutar iste mree i instalacije u kojoj se ti
prenaponi stvaraju. Visina unutarnjih prenapona ovisi o pogonskom naponu mree te se za
razliite sluajeve moe izraziti odgovarajuim viekratnikom pogonskog napona.
Unutarnji prenaponi nastaju zbog pogonskog sklapanja, kvarova i sklapanja kvarova. Ti
unutarnji prenaponi zovu se i sklopni prenaponi.

Visina sklopnih prenapona ovisi o razmjetaju kapaciteta i induktiviteta u mrei i instalaciji

te o brzini i nainu rada ureaja za prekidanje (npr. prekidai). Na visinu unutarnjih
prenapona utjee i nain uzemljivanja zvjezdita u elektrinoj mrei. Sklopni prenaponi u
TT i TN sustavima mrea dostiu trostruku vrijednost faznog napona, a u IT sustavima i
etverostruku vrijednost faznog napona.

Vanjski prenaponi su oni kojima je uzrok, pa i izvor energije za stvaranje tih prenapona
izvan mree i instalacija u kojima se ti prenaponi stvaraju. Zbog toga visina vanjskih
prenapona nije uvjetovana s pogonskim naponom mree i instalacija. Visina vanjskih
prenapona koji mogu prodrijeti u elektrinu instalaciju prvenstveno ovisi o tome napaja li
se elektrina instalacija preko nadzemnog voda ili kabela. Nadzemni vodovi su
neusporedivo vie izloeni stvaranju prenapona prema kabelima.

Vanjski prenaponi mogu nastati zbog utjecaja druge mree, a pogotovo mrea visokog
napona. U prvome redu, zbog galvanske veze izmeu vodia dviju mrea, razliitog
napona i to pri dodiru tih vodia, zbog elektrinog proboj a izolacij e ili zbog meusobnog
induktivnog, odnosno kapacitivnog utjecaja.

Za mree, instalacije i postrojenja daleko su znaajniji atmosferski prenaponi koji nastaju

zbog udara munje u nadzemne vodove ili pokraj njih u neposrednoj blizini, koji se mogu
preko vodia prenijeti unutar elektrinog postrojenja. Takavprenapon ima karakteristian
oblik prikazan na slici 24.

Za ovakav oblik prenapona znaajna je strmina vala jer za nekoliko mikrosekundi (1-10)
napon dostie svoju maksimalnu vrijednost. Slinu karakteristiku ima i struja groma koja je
proizvela taj prenapon.
Udarni napon ima svojstvo da putuje po vodiima, ali se pri tome i naglo priguuje.

.50
 Slika 24. Udarni val atmosferskog prenapona

Elektrotehnike norme razvrstavaju izloenost niskonaponskih elektrinih instalacija

gromovima u tri razine:
zanemariva izloenost
instalacija direktno ugroena jer se napaja iz nadzemne mree
instalacija direktno izloena jer su dijelovi instalacija smjeteni izvan zgrade.

Zanemariva izloenost odgovara niskoj izokeraunikoj razini (vie od 25 grmljavinskih

dana na godinu). Za elektrine instalacije unutar zgrade ne pretpostavlja se nikakav d
irektni udarac munje u instalaciju, ve se zatita zasniva na spreavanju prodora putujueg
prenaponskog vala u instalaciju.

2.13.2 Mjere zatite

Na mjere zatite utjee znaajna razlika izmeu izloenosti zgrada (objekata) udarcima
munje naspram izloenosti elektrine instalacije atmosferskim prenaponima.

Zgrade (objekti) su izloene direktnom udaru munje. Sto su objekti vii i to sadre vie
metalnih konstrukcija, to su vie izloeni udarcima munje.

Iz toga slijede i razliiti naini zatite. Elektrine instalacije niskog napona tite se
odvodnicima prenapona, odnosno iskritima na ulazu nadzemnog voda u zgradu.

Zgrade (objekti) od udara munje tite se odgovarajuim hvataljkama, dozemnim vodiima i

uzemljenjem ovih elemenata, stvarajui pri tome to je vie mogue bolju Faradayevu
krletku oko objekta. Zatita objekata od groma izvodi se prema posebnim propisima i
pravilnicima.

Na mjestu rada u postrojenjima i na nadzemnim vodovima titimo se od putujueg

prenaponskog vala atmosferskog podrijetla postavljanjem naprava za privremeno
uzemljivanje i kratko spajanje te prestankom rada ako se s mjesta rada vide munje ili uje
grmljavina.

2.14 STATIKI ELEKTRICITET

Kljune rijei: statiki elektricitet, elektrini pozitivni i negativni naboji, inftuencija.

51
2.14.1 Nastanak statikog elektriciteta

Statiki elektricitet moe nastati na etiri naina:

ako se dvije izolirane elektrode prikljue na izvor istosmjernog napona i onda odvoje od
izvora
ako se dvije razliite tvari taru i onda razdvoje
elektrinom influencijom
kad se s kondenzatora ili nekog drugog ureaja velikog elektrinog kapaciteta iskljui
napon.

Elektricitet u mirovanju nazivamo elektrinim nabojem, a postoje dvije vrste: pozitivni i

negativni. Pozitivni naboj sainjavaju pozitivni ioni, a negativni naboj sainjavaju
negativni ioni i slobodni elektroni.

Elektrostatiki naboji nastaju u svakodnevnom ivotu i tehnikoj praksi zbog influencije, a

jo ee zbog trenja dvije razliite tvari, primjerice, pretakanje benzina, nafte ili prigodom
izlaska plinova pod tlakom iz cijevi.
Ako se elektrini naboji nagomilaju na nekoj relativno maloj plohi, tada mogu stvoriti vrlo
visoke potencijale prema drugim nenabijenim predmetima i zemlji, koji mogu dosezati
vrijednosti do 150.000 V.

Elektrini naboj, unato velikih potencijalnih razlika prema zemlji, ne predstavlja izravnu
opasnost za ovjeka zbog svoje premalene energije, izuzev visokonaponskih kabela,
kondenzatora i munje.
Izbijanje elektrostatikih naboja preko ovjeka moe biti bolno, a moe izazvati nesvjesne
pokrete, ali ne i smrt, izuzev izbijanja visokonaponskih kabela ili kondenzatorskih baterija.

Najvea opasnost od elektrostatikih naboja nastaje onda kada se stvoreni naboji izbijaju
preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.

2.14.2 Mjere zatite

U nastojanju da ne doe do nezgoda (poara, eksplozija), u pogonima se poduzimaju
razliite zatitne mjere, a nekad vie njih zajedno.

Prvenstveno se nastoji ili sprijeiti stvaranje elektrostatikog naboja ili ga se odvodi u

zemlju, primjerice:
uzemljivanjem metalnih dijelova na kojem se skuplja naboj
meusobnim povezivanjem dijelova stroja zbog izjednaenja potencijala
odravanjem visoke vlage u zraku
poveanjem vodljivosti elektriki nevodljivih tvari
ionizacijom zraka.

.52
2.15 UTJECAJ NISKOFREKVENTNIH ELEKTRINIH I
MAGNETSKIH POLJA NA OVJEKA

Kljune rijei: niskojrekventno elektrino i magnetsko polje, jakost elektrinog polja

(kV/m), jakost magnetskog polja (A/m), gustoa magnetskogpolja (T).

2.15.1 Pojave elektrinih i magnetskih polja

Ve je prije istaknuto da oko vodia pod naponom postoji elektrino polje, a oko vodia
kojim protjee elektrina struja nastaje magnetsko polje.

Suvremeni svijet je danas nezamisliv bez primjene elektrine energije i ona je svuda
prisutna: u stanu, uredu, tvornici, kinu i na drugim mjestima.

Iz toga slijedi da se ljudi nalaze, i kreu, i openito reeno, ive u as jaim, as slabijim
elektrinim ili magnetskim poljima.

Usporedo sa spoznajom o navedenim injenicama postavlja se logiko pitanje: ima li

boravak i rad ljudi u takvim elektrinim, magnetskim i elektromagnetskim poljima tetne
posljedice za njihovo zdravlje?

Znanstvenici i biolozi diljem svijeta provode intenzivna istraivanja ovih pojava preko
trideset godina. Meutim znanost do danas nije dala definitivan odgovor u kojoj mjeri i za
koje vrijeme trajanja jaka elektrina polja tetno djeluju na ljude.

Neki ljudi poinju zamjeivati iskriasto izbijanje (pranjenje) u elektrinim poljima od 3

kV/m pa navie, a osjeaju prisutnost polja ve od jakosti 2 kV/m do 10 kV/m.

Izloenost elektrinim i magnetskim poljima moe izazvati promjene u staniju,

fiziolokom dogaanju te ponaanju. Premda ta otkria nisu dala konane odgovore, danas
rezultati studija slue kao upozorenje da treba izbjegavati nepotrebna izlaganja elektrinim
i magnetskim poljima.

Sto se tie djelovanja magnetskih polja na zdravlje ljudi, moemo slobodno rei daje
kuanica daleko vie izloena djelovanju tih polja nego elektromonter pri radovima ispod
nadzemnih vodova ili u elektrinim postrojenjima.

Elektrini tednjak primjerice stvara magnetsko polja pribline jakosti 1 mT, suilo za kosu
2,5 ml) a ispod visokonaponskih nadzemnih vodova rijetko e jakost polja dosegnuti
vrijednost 0,2 mT.

Najvei problem i neizvjesnost u svim ovim istraivanjima je u tome to znanost nije

mogla do sada dati vjerodostojne podatke o oteenjima zdravlja glede trajanja izloenosti
u takvim poljima.
Opi zakljuak je da treba, prema mogunostima, izbjegavati nepotrebna izlaganja ovim
poljima te oprezno primjenjivati razumne mjere zatite.

2.15.2 Mjere zatite

Utjecaj elektrinog polja niske frekvencije relativno se jednostavno uklanja na naelu
Faradayove krletke, odnosno postavljanjem metalnih zaslona, metalnih mrea ili ekrana iz
metalnih folija. Iza takvih naprava nema znaajnijeg elektrinog polja.

Jakost magnetskog polja niske frekvencije moemo u nekom prostoru smanjiti samo
zaslonima od magnetskih provodljivih materijala.

Utjecaji elektrinog i magnetskog polja mogu se znaajno umanjiti udaljavanjem od izvora

(vodia) ovih polja.

U namjeri da se preventivno zatiti svekoliko puanstvo od eventualno tetnog i

dugotrajnog izlaganja elektrinim i magnetskim poljima Meunarodna udruga za zatitu od
zraenja (IRPA/ICNIRP) u svojim preporukama predlae doputene granine vrijednosti
jakosti elektrinih i magnetskih polja prema tablici 6.

Tablica 6. Granine vrijednosti jakosti elektrinih i magnetskih polja niske

frekvencije

Efektivna vrijednost Efektivna vrijednost gustoe

Uestalost elektrinog polja kV/m magnetskog polja mT
Hz
50 5 0,1
16 2/3 10 0,3

Prema ovim su smjernicama u mnogim europskim zemljama donesene smjernice koje se

primjenjuju za bolnice, kole, igralita, parkove i stambene zgrade.

U naoj zemlji za sada nema ni uredbe niti norme koje bi propisivale granine vrijednosti
za jakost niskofrekventnih elektrinih i magnetskih polja.

53
2.16 PITANJA NA PONAVLJANJE
1. Kako nastaje elektrini luk?
2. Kako elektrini luk tetno djeluje na ljudski organizam?
3. Kada se mogu pojaviti u nekom vodiu inducirani naponi?
4. Stoje to zona tienja kod uzemljivanja vodia?
5. Gdje i kada se najee pojavljuje zaostali naboj?
6. U emu se sastoji opasnost pribliavanja vodiima visokog napona?
7. Stoje to unutarnji prenapon i zbog ega nastaje?
8. Koja tetna posljedica moe nastupiti zbog vanjskih i unutarnjih prenapona?
9. Sa ime se i kako tite elektrine instalacije od atmosferskih prenapona kada se
napajaju nadzemnim vodom?
10. Kako nastaje statiki elektricitet?
11. Gdje prijete najvee opasnosti od statikog elektriciteta?
12. Koju graninu vrijednost jakosti elektrinog polja uestalosti 50 Hz preporua
Meunarodna udruga za zatitu od zraenja?

2.17 ZAPAMTITE

Elektrini luk djeluje tetno na ljudski organizam zbog isijavanja

ultraljubiastih i infracrvenih zraka, kao i zbog svojeg toplinskog zraenja.

Kod elektrolunog zavarivanja obavezno se moraju nositi osobna zatitna

sredstva, prvenstveno titnik za lice i oi te zatitne rukavice.

Ako se u elektrino polje unese vodljivi predmet, u njemu e se inducirati

elektrini napon. Jednako tako, ako u izmjenino magnetsko polje unesemo vodi,
takoer se inducira napon. Ova pojava je prisutna u visokonaponskim postrojenjima,
na nadzemnim vodovima, a posebno visoke vrijednosti induciranih napona
pojavljuju se na nadzemnim vodovima sa dva sustava.

Inducirane napone moemo smanjiti na neopasne vrijednosti ako vodie, na

kojima radimo, uzemljimo u neposrednoj blizini mjesta rada.

Ne razvlaite ice ispod vodova visokog napona.

Neizbijeni ili nedovoljno izbijeni visokonaponski kabeli ili kondenzatorske

baterije i nakon sklapanja i odvajanja od napona predstavljaju veliku opasnost za
ovjeka, jer akumulirana energija elektrinog naboja moe biti dovoljna da usmrti
ovjeka.

54
 U visokonaponskim postrojenjima i na nadzemnim vodovima najvie se koristi zrak
kao izolator. Ako se previe pribliimo vodiima pod naponom, zbog jakog
elektrinog polja dolazi do proboja zraka, elektrine iskre, a moe nastati i elektrini
luk.

Ne smijete ulaziti u zonu opasnosti niti tijelom, niti vodljivim alatima.

Atmosferski prenapon je veliki neprijatelj elektrinih postrojenja, vodova i ljudi.
Nikad se ne smije raditi na postrojenju ili vodu ako prijete munje i uje se
grmljavina jer nema praktiki djelotvorne zatite, osim prekidanja rada i naputanja
izloenog mjesta.

Elektrostatiki naboji, unato velikih vrijednosti potencijala prema zemlji, ne

predstavljaju izravnu opasnost za ovjeka zbog svoje premalene energije, izuzev
visokonaponskih kabela, kondenzatora i munje, iji su elektrini naboji drugog
podrijetla.

Izbijanje elektrostatikog naboja preko ovjeka moe biti bolno te izazvati nesvjesne
pokrete. Najvea opasnost od elektrostatikih naboja nastaje kad se naboj izbija
preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.

Elektrina i magnetska niskofrekventna polja stanovito utjeu na ivi ljudski

organizam. Znanost nije do sada u stanju tono odrediti granine doputene
vrijednosti jakosti polja niti doputeno vrijeme izlaganja, pa se preporua razumno
izbjegavanje takvih mjesta.

55
56
3. ELEKTRINA OPREMA I UREAJI

Kljune rijei: sklopka, prekida, elektrini vod, elektrina prenosiva troila, rune
svjetiljke, neprenosiva elektrina troila, elektrino zavarivanje, napon praznog hoda,
mijealice za beton, radilita i ogranieni vodljivi prostori.

Ispravno izvedena, dobro odravana i neoteena elektrina troila i instalacije ne

predstavljaju opasnost. Meutim, to vrijedi samo dotle dok su troila i instalacije u
ispravnom stanju. Brojni razliiti uzroci mogu dovesti elektrine ureaje u neispravno
stanje, tako da oni predstavljaju opasnost za ovjeka koji njima rukuje i treba ih razmotriti.

3.1 SKLOPKE I PREKIDAI

Sklopke i prekidai su naprave koje slue za prekidanje i zatvaranje strujnog kruga.

Sklopkama i prekidaima ukljuujemo i iskljuujemo elektrina troila. Prekidai su ureaji
koji prvenstveno slue za zatitu od kratkog spoja, ali se njima mogu prekidati i zatvarati
strujni krugovi. Sklopka i prekida uvijek se nalaze pod naponom, bez obzira jesu li u
ukljuenom ili iskljuenom poloaju. Ako nema zatitnog poklopca ili ako je sklopka
slomljena, prijeti opasnost da dodimemo dijelove sklopke pod naponom (slika 25). Zbog
toga ne smijemo dodirivati oteene sklopke i prekidae.

Slika 25. Slomljena sklopka - opasnost od udara elektrine struje Oteene ili

neispravne sklopke treba odmah popraviti ili zamijeniti struna osoba!

3.2 ELEKTRINI VODOVI
Elektrini vodovi uvijek mogu biti pod naponom. Opasnost postoji ako vodii nisu izolirani
i zatieni od dodira. Nadzemni neizolirani vodovi moraju biti tako visoko postavljeni od
tla da ih u normalnim okolnostima nitko ne moe dotaknuti. No, veoma esto radimo u
blizini takvih vodova.
Prigodom neopreznog rukovanja s ljestvama, dugakim metalnim predmetima ili icama,
moemo dotaknuti vodie. To je jednako tako opasno kao da smo dotaknuli vodie golom
rukom (slika 26).
Potreban je oprez prigodom rukovanja dugakim metalnim predmetima u blizini nadzemnih
vodova!

57
 Slika 26. Opasno je dugakim metalnim predmetima doticati neizolirane vodie

Vodii elektrinih vodova mogu zbog vjetra, leda, snijega i drugih razloga puknuti i pasti na
zemlju. Ti vodii mogu biti i nadalje pod naponom, pa predstavljaju veliku opasnost.
Opasno j e doticati vodie nadzemnih vodova koji su pali na zemlju!
O ovakvom kvaru treba obavijestiti svojeg neposrednog rukovoditelja ili vlasnika voda. Na
relejnim, zatitnim i upravljakim ploama te u upravljakim ormariima nalazi se mnotvo
vodia od kojih su neki stalno, a neki povremeno pod naponom. Ne dodirujte te vodie.
Izolirani vodii, takoer, mogu predstavljati opasnost ako je njihova izolacija oteena
(slika 27).
Osobito oprezno treba postupati s kabelima i prikljunim vodovima prenosivih elektrinih
troila.

Slika 27. Oteena izolacija - opasnost od udara elektrine struje

Natezanjem i povlaenjem vodia preko predmeta otrih bridova, prignjeenjem i slinim

postupcima moe se otetiti izolacijski sloj vodia.
Visoka temperatura, razne kemikalije, a osobito kiseline, vrlo brzo oteuju vodie. To
moramo imati na umu kada rukujemo vodovima i kabelima.
Uvijek treba oprezno rukovati s vodiima i kabelima da se ne otete.
Opasno je dodirivati oteena mjesta izoliranih vodova. Svaki oteeni kabel ili prikljuni
vod treba odmah zamijeniti.
Polaganje vodova preko transportnih komunikacija takoer moe dovesti do oteenja. Ako
je nuno privremeno poloiti vod preko transportnih komunikacija, onda ga treba zatititi
daskama ili na neki drugi odgovarajui nain onemoguiti njegovo oteenje (slika 28).

58
w

Slika 28. Zatita voda na transportnim komunikacijama

3.3 PRIKLJUNICE I UTIKAI

Prikljunice i utikai osjetljivi su na udarce i padove. Ako su oteeni, predstavljaju
opasnost. Oteeni utikai i prikljunice ne smiju se upotrebljavati. Popravak ili zamjenu
obavlja struna osoba.
Loa je navika da se utika izvlai iz prikljunice povlaenjem za prikljuni vod (slika 29).
Na taj nain napree se vodi na mjestu spoja i moe se prekinuti. Utika se zbog pada
moe otetiti.
Utika se izvlai iz prikljunice na taj nain da ga uhvatite rukom za izolacijsko tijelo i

Slika 29. Neispravno povlaenje utikaa iz prikljunice

3.4 ELEKTRINA PRENOSIVA TROILA

Elektrina prenosiva troila, kao primjerice rune svjetiljke, elektrozavarivaka klijeta,
rune builice i si. upotrebljavaju se svakodnevno, i to vrlo esto. Redovno ih drimo u
rukama. Ako su ta troila i njihovi prikljuni vodovi neispravni, uvijek postoji opasnost za
ovjeka. Dogaa se da izolacija bude oteena starenjem ili iz nekog drugog razloga.
Pritom postoji mogunost da i metalni dijelovi troila koje obuhvaamo rukom dou pod
napon.

59
Svako troilo mora biti graeno i zatieno tako da se u sluaju kvara osnovne izolacije, na
metalnim dijelovima, s kojima dolazimo u dodir, ne odri previsok i opasan napon za
ovjeka. Takva vrsta zatite zove se zatita od indirektnog (neizravnog) dodira. S
obzirom na nain zatiivanja elektrinih prenosivih troila od indirektnog dodira,
razlikujemo tri vrste prenosivih troila, i to:
* troila klase I (sa zatitnim vodiem)
* troila klase n (zatitna izolacija)
* troila klase III (napajana malim sigurnosnim naponom).
Kod prenosivih elektrinih troila zatitu od indirektnog dodira moemo jo ostvariti
elektrikim odvajanjem kada se samo jedno ili nekoliko troila (alata) napajaju iz
posebnog zatitnog transformatora za odvajanje (galvansko odvajanje).

3.5 TROILA KLASE I (SA ZATITNIM VODIEM) (J)

Prenosiva troila sa zatitnim vodiem imaju u prikljunom vodu, osim faznih vodia i
neutralnog vodia, jo i poseban zatitni vodi. Zatitni vodi spaja se s metalnim kuitem
troila i mora se po boji razlikovati od ostalih vodia. Propisana je zelenouta boja.
Prikljuni vodovi moraju sadravati poseban zatitni vodi. U sluaju proboja izolacije
prema metalnom kuitu, zatitni vodi omoguava da potee dovoljno velika struja kvara
koja izaziva pregaranje osiguraa ili izbacivanje prekidaa konkretnog troila. Na taj nain
se troilo iskljuuje iz pogona i nestaje opasnost od napona dodira.

Ovakva e se zatita ostvariti samo ako su osigura ili prekida ispravni. icom skrpani
uloci osiguraa ili zamijenjeni uloci osiguraa ulocima vee nazivne struje umrtvljuju
zatitnu mjeru (slika 30). Oni ne isklapaju odmah nakon nastanka kvara, previsoki napon se
zadrava dulje vrijeme na kuitima i ovjek moe stradati. icom skrpani uloci osiguraa
izazvali su brojne poare jer kod pregaranja ice nastaje elektrini luk. Stoga je zabranjeno
krpati uloke osiguraa icom ili zamjenjivati uloke osiguraa ulocima veih vrijednosti
nazivnih struja.

Zatitni vodi koji je prikljuen na kuite troila mora biti ispravno spojen sa zatitnim,
odnosno neutralnim vodiem u elektrinoj instalaciji, jer je samo tada djelotvoran. Kod
prenosivih troila s prikljunim vodom, ispravan spoj zatitnog vodia ostvaruje se
posebnim utikaem sa zatitnim kontaktom nazvanim uko - utika. Ti utikai imaju
posebne zatitne kontakte kao i prikljunice. Kod meusobnog spajanja utikaa s
prikljunicom, zatitni kontakti stvaraju vrstu kontaktnu vezu izmeu zatitnog vodia
troila i zatitnog vodia u elektrinoj instalaciji. Takav spoj osigurava ispravno djelovanje
zatitne mjere.

Slika 30. Zabranjeno je krpati uloke osiguraa icom

60
Ako ukljuimo uko - utika u obinu prikljunicu, nismo ostvarili elektrinu vezu
zatitnog vodia: zatitna mjera je nedjelotvorna, a opasnost prisutna.

Popravci i radovi na elektrinim ureajima koje obavljaju nestrune osobe mogu izazvati
teke posljedice. Onaj koji je premalo upuen u opasnosti lako moe zamijeniti vodie kod
spajanja u uko- prikljunice ili uko - utika. Ako doe do zamjene zatitnog s faznim
vodiem, troilo moe imati na kuitu fazni napon i predstavlja neposrednu opasnost.
Takoer loe izveden spoj moe vremenom olabaviti, zatitni vodi nema vodljive veze i
troilo je bez zatite. Popravke i ostale radove na elektrinim troilima obavljaju iskljuivo
strune i kvalificirane osobe!

3.6 TROILA KLASE II (SA ZATITNOM IZOLACIJOM)

Danas se sve vie primjenjuju prenosiva troila koja umjesto metalnog
kuita imaju kuite od izolacijskog materijala, a ona jednako tako slue kao zatita od
pojave napona dodira. U troila klase II ubraja se i oprema koja ima osim osnovne jo i
dodatnu, odnosno pojaanu izolaciju. Ureaji ovakve vrste imaju na svojoj natpisnoj ploici
ve prikazanu oznaku: kvadrat u kvadratu.

S takvom zatitnom mjerom izvedeni su primjerice elektrini brijai aparati, a u najnovije

vrijeme s ovom zatitnom mjerom se izrauju i builice i drugi mehanizirani alati.
Prikljuni vodovi elektrinih troila sa zatitnom izolacijom nemaju zatitnog vodia.
Utika je posebnog oblika, bez zatitnog kontakta, a moe se ukljuiti u obinu i uko -
prikljunicu. Ovakva troila, pod uvjetom da su neoteena, pruaju veliku sigurnost.

Ne smiju se koristiti troila ako su im kuita napuknuta ili polomljena i ako su oteeni
prikljuni vodii jer se izlaete opasnosti. Treba oprezno rukovati troilima da se ne otete.

3.7 TROILA KLASE III (S MALIM SIGURNOSNIM NAPONOM) I I I

U tekim i opasnim uvjetima rada kao to su radovi u podzemnim hodnicima, na velikim
metalnim povrinama kao to su kotlovi i metalni spremnici te na vlanim i mokrim
prostorima kao to su radilita koriste se prenosivi elektrini ureaji s malim sigurnosnim
naponom. Nazivni naponi takvih ureaja ne smiju prijei 50 V, odnosno u tekim uvjetima
25 V. Najee su troila s malim sigurnosnim naponom graena za nazivne napone 24 V ili
42 V.

Prikljuni vodovi nemaju zatitnog vodia. Utikai i prikljunice tih troila moraju biti
posebne izvedbe, tako da se ne mogu ukljuiti u ostale utine naprave vieg napona. To se
postie razliitim debljinama i razmjetajem epova na utikau, kao i odgovarajuim
rupama na prikljunici. Prikljuak troila malog napona na instalacije napona 380/220 V
izazvao bi oteenje ureaja i dovodio u opasnost ovjeka koji tim ureajem rukuje. Mali
sigurnosni napon za napajanje ovih troila najee se dobiva iz posebnog sigurnosnog
transformatora. Ako je sigurnosni transformator prenosiv, onda mora biti izveden u

61
klasi II, odnosno zatitno izoliran. Sigurnosni transformatori predvieni za trajnu montau
najednom mjestu mogu imati i metalno kuite koje se onda spaja sa zatitnim vodiem
elektrine mree iz koje se napaja takav transformator.
Zabranjeno je za aparate koji koriste mali napon upotrebljavati obine prikljunice i
utikae!

3.8 ELEKTRIKO ODVAJANJE

Kod radova u loim uvjetima okolia, a kada su nam potrebna prenosiva troila malo veih
snaga (primjerice builice, brusilice, pile i si.) prikladna i sigurna zatitna mjera je
elektriko odvajanje. Jedno ili, u nekim blaim uvjetima, vie troila napajaju se iz posebno
izraenog transformatora za odvajanje. Nazivni napon sekundarnog odvojenog strujnog
kruga ne smije biti vei od 500 V
Odvojeni strujni krug na strani troila ne smije imati spoj sa zemljom, pa prema tome nema
ni zatitnog vodia. Ako se iz transformatora za odvajanje napaja samo jedno troilo, ono
moe biti klase II, to prua jo veu sigurnost.
Kada se iz jednog transformatora za odvajanje napaja vie troila, tada metalna kuita
(mase) svih troila moraju biti meusobno spojena s posebnim (treim) vodiem za
izjednaivanje potencijala, ali koji nipoto ne smije biti uzemljen.
Potpuna sigurnost kod ove vrste zatite temelji se na kvalitetnoj i ispravnoj izolaciji vodia
odvojenog strujnog kruga. Savitljivi prikljuni kabeli za troila moraju biti vidljivi po
cijeloj svojoj duljini na kojoj bi moglo doi do mehanikih oteenja. Nipoto se ne smiju
upotrebljavati troila s oteenim prikljunim kabelima!

Kod primjene svih vrsta prenosivih elektrinih troila treba se drati i ovih pravila:

prije svake upotrebe elektrinog troila treba pregledati troilo da nije oteeno, a
jednako tako i prikljuni vod
ne koristite i ne posluujte mokre elektrine aparate, a takoer ne radite s mokrim
rukama ili nogama
prenosivo troilo ukljuujte uvijek preko odgovarajueg utikaa
troila moraju biti redovno odravana i u periodikim razmacima pregledavana i
ispitivana od struno kvalificirane osobe
prije izmjene radnih elemenata (svrdla, brusne ploe i ostalih) mora se prenosivo
elektrino troilo iskljuiti iz pogona te izvui njegov utika iz utinice
prenosivo troilo smije se dodavati drugoj osobi samo u iskljuenom stanju.

3.9 RUNE SVJETILJKE

Kod primjene runih svjetiljki poveana je opasnost za ovjeka jer ih upotrebljava u
prostorijama s poveanom opasnou, odnosno u vlanim i mokrim prostorijama. Rune
svjetiljke moraju ispunjavati odreene zahtjeve prema propisima (slika 31).

62
 /" ''

11

Slika 31. Ispravna runa svjetiljka

Tijelo i drak svjetiljke moraju biti izraeni od izolacijskog materijala. Osim toga, nuna je
zatitna koara ili zatitno staklo, a ponekad ijedno i drugo. Prikljuni vodovi ne smiju biti
napregnuti na vlak. Uvodnice za prikljuni vod moraju biti zaokruene da se ne oteuju
vodii.
U prostorijama s poveanom opasnou (uski kanali, tuneli, mokre prostorije, metalni
spremnici) obvezna je primjena runih svjetiljki na mali sigurnosni napon ispod 25 V,
primjerice 24 V.

Opasne mogu biti svjetiljke izraene od obinih grla i arulja jer je mogu dodir dijelova
pod naponom i prijeti opasnost od rasprsnua arulje. Stoga je zabranjena upotreba runih
svjetiljki izraenih od obinih grla, ice i arulje!

Prigodom zamjene arulja kod svih vrsta svjetiljki treba iskljuiti napon prije zamjene.

3.10 STABILNA TROILA I ELEKTROMOTORI

Za stavljanje u pogon elektrinog ureaja, kao i za upravljanje njegovim radom treba
koristiti samo u tu svrhu odreene sklopke, tipkala ili druge upravljake elemente. Osim
toga, treba obratiti pozornost na oznake za upravljanje.
Strojevi i ureaji na elektrini pogon, kao i elektromotori, danas se grade u zatienoj ili
zatvorenoj izvedbi, tako da je u normalnom pogonu nemogue dotaknuti njihove dijelove
koji su pod naponom. Prikljune stezaljke motora su pokrivene i nalaze se u prikljunoj
kutiji.
Ne smiju se otvarati prikljune kutije motora - to je posao za strunu osobu. Oteeni
poklopci na prikljunim ormariima moraju se odmah popraviti ili zamijeniti!

Svi ti strojevi moraju biti zatieni od opasnosti indirektnog dodira (neizravnog). Kao
zatitna mjera najee se primjenjuje automatsko iskljuivanje napajanja s nadstrujnim
zatitnim ureajima, kao to su osigurai ili prekidai. Takoer se primjenjuje automatsko
iskljuivanje napajanja posredstvom zatitnih ureaja diferencijalne struje (zatitna strujna
sklopka). Kod ovih zatitnih mjera, zatitni vodi mora biti vrsto i solidno spojen na
kuite motora u prikljunoj kutiji ili za tu svrhu u predvienom posebnom vijku za

63
uzemljenje.

Vodie za uzemljenje treba uvati od oteenja, a svako oteenje mora se prijaviti

neposrednom rukovoditelju!

Elektrini motori i ureaji zatieni su osiguraima i prekidaima. Ako osigurai pregore ili
prekidae izbace, onda je najee na motoru ili stroju nastupio kvar ili je ureaj bio
preoptereen i o tome treba obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Prekidae smije
podeavati samo struno osposobljena i ovlatena osoba.

U industrijskim postrojenjima nalaze se brojni strojevi na elektrini pogon kao to su

pumpe, ventilatori, kompresori i slino. Prije bilo kakvog rada na tim strojevima
(odravanje, popravci), potrebno je poduzeti odreene zatitne mjere kako bi se sprijeilo
stavljanje u pogon tog stroja za vrijeme rada na njemu. Nuno je provesti osiguranje mjesta
rada na sljedei nain:

* iskljuiti troilo iz pogona njegovim prekidaem

* provjeriti iskljuivanje na samom stroju
* provjeriti beznaponsko stanje ispitivaem napona ili voltmetrom
* sprijeiti nehotino ukljuivanje stroja bilo blokiranjem
prekidaa, bilo vaenjem osiguraa
* staviti opomensku tablicu na element za ukljuivanje, kako ne
bi neka neupuena osoba stavila stroj u pogon.

Ove zatitne mjere za osiguranje mjesta rada, u pravilu, izvodi deurno pogonsko osoblje ili
ovlateni rukovoditelj radova.
S radom ha strojevima na elektrini pogon smije se zapoeti nakon provedenog osiguranja
mjesta rada.

3.11 ZAMJENA RASTALNIH ULOAKA OSIGURAA

Rastalni uloci osiguraa najsigurnije se zamjenjuju kada kroz njih ne protjee struja i kada
nisu pod naponom. Ako je mogue, zamjenu rastalnih uloaka osiguraa treba obavljati u
beznaponskom stanju.
Na razvodnim ploama i u razvodnim ormariima, koji slue za rasvjetu, napajanje
prikljunica i pogon troila manjih snaga i slino, veoma esto nema ugraenih sklopki i
prekidaa kojima bi se pojedini strujni krugovi iskljuili iz pogona i doveli u beznaponsko
stanje. Ako u takvim strujnim krugovima elimo zamijeniti rastalne uloke osiguraa bez
optereenja, trebalo bi pojedinano iskljuivati troilo po troilo ili iskljuiti cijeli sustav
glavnom sklopkom. Oba postupka su veoma neprikladna. Osim toga, veina rastalnih
osiguraa ope namjene su tako izvedena da se njihovi uloci mogu zamjenjivati pod
optereenjem i naponom.
Kod instalacijskih osiguraa tipa D i DO (osigurai s navojem), do stanovitih vrijednosti
nazivnih struja mogue je vaenje rastalnih uloaka, a time i prekidanje elektrine struje
bez odravanja elektrinog luka. U tablici 7. navedene su granine vrijednosti izmjeninih i
istosmjernih napona i struja osiguraa tipa D i DO do kojih je doputena zamjena rastalnih
uloaka pod optereenjem.

64
Tablica 7. Zamjena uloaka osiguraa pod optereenjem
Vrsta osiguraa Nestrune Strune
Nazivni napon V Nazivna struja A osobe osobe
D, DO do 380~ do 63 da da
preko 63 ne ne
D preko 380- do 16 ne da
preko 16 ne ne
D, DO do 25 = da da
DO od 25 do 60 = do 6 ne da
od 60 do 110 = do 2 ne da
preko 0 ne ne
od 25 do 60 = do 16 ne da
D od 60 do 110 = do 5 ne da
od 110 do 750 = do 1 ne da
iznad 750 = preko 0 ne ne

Rastalni uloci visokouinskih niskonaponskih osiguraa (NH osigurai) ne smiju se

mijenjati pod optereenjem, ali je doputena njihova zamjena pod naponom.

Zbog stanovitog zgusnutog rasporeda NH osiguraa u ormariima te zbog pomanjkanja

zatitnih izolacijskih pregrada izmeu pojedinih osiguraa, radnik moe nepaljivim
rukovanjem izazvati kratki spoj prigodom vaenja uloka osiguraa pod naponom. Prilikom
ovog radnog postupka obvezatna je primjena zatitne izolacijske kacige, titnika za lice i
konatih zatitnih rukavica. Vaenje uloaka tih osiguraa doputeno je samo pomou
posebno izraene ruke od izolacijskog materijala.

Najstroe je zabranjeno mijenjati uloke NH osiguraa s klijetima ili slinim alatom.

3.12 AKUMULATORI I AKUMULATORSKA POSTROJENJA

Za upravljanje aparatima, signalizaciju, zatitu, dojavu podataka i paninu rasvjetu u

elektrinim i industrijskim postrojenjima koristi se, u pravilu, istosmjerni napon dobiven iz
stacionarnih akumulatorskih baterija.
Preteito se upotrebljavaju olovni akumulatori sa sumpornom kiselinom, malo rjee elini
s kalijevom luinom, a u posljednje vrijeme ugrauju se sve ee zatvoreni, ventilom
regulirani akumulatori (VRLA).
U olovnim ili alkalijskim akumulatorima tijekom rada se razvijaju plinovi vodik i kisik iz
elektrolita i tvore eksplozivnu plinovitu smjesu nazvanu plin praskavac.

65
Iz kiselina i luina u dodiru sa zrakom hlapi vodik koji je i u malim koncentracijama u
zraku j ako eksplozivan.

Sumporna kiselina u dodiru s mokrim i lakozapaljivim tvarima, primjerice s papirom i

krpama, moe izazvati poar.

Zbog navedenih opasnosti, stacionarne akumulatorske baterije smjetaju se u posebno

izgraenim prostorijama. Kod veih akumulatorskih baterija imamo dvije prostorije, i to:
akumulatorsku prostoriju
predprostor akumulatorske prostorije.

Akumulatorska prostorija mora biti suha i zatiena od velikih razlika u temperaturi.

U prostorijama s kiselinskim akumulatorima podovi, zidovi, vrata, metalne konstrukcije,
police i drugi dijelovi moraju biti izraeni od materijala ili olieni bojama otpornim na
kiseline.
Kuita eventualno ugraenih ventilatora moraju biti s vanjske i unutarnje strane oliena
postojanim bojama otpornim na kiseline.
Prostorijeza smjetaj alkalijskih akumulatora zahtijevaju uporabu boja otpornih na luine.

Pod u akumulatorskoj prostoriji mora biti izraen s nagibom i rupama za odvodnju

prolivenog elektrolita u sabirnu jamu. Sabirnajama moe biti smjetena unutar prostorije,
ali nikako ne smije biti spojena na kanalizaciju.

Akumulatorska prostorija mora biti dobro prozraivana bilo prirodnom, bilo prisilnom
ventilacijom, tako da je osigurano najmanje pet izmjena zraka tijekom jednog sata. Otvori
za ulaz zraka moraju biti smjeteni sve do poda, a otvori za izlaz zraka tik uz strop. Otvori
moraju biti zatieni od prodora stranih tijela ili malih ivotinja te prodora sunevih zraka
(guste mree i aluzine).

Izolacija vodova za rasvjetu, eventualno i prozraivanje, mora biti otporna na kiseline,

odnosno luine (redovno PVC). Unutar akumulatorske prostorije ne smiju biti smjeteni
prekidai, sklopke, ni osigurai. Rasvjeta se mora izvesti vodonepropusnim rasvjetnim
tijelima.

Nije doputeno grijanje akumulatorskih prostorija s otvorenim elektrinim grijalicama, ni s

grijalicama koje mogu proizvesti iskru na bilo koji nain. Temperatura akumulatorske
prostorije ne bi smjela biti manja od +10 C.

Predprostor akumulatorske prostorije slui za smjetaj zatitnih sredstava priuvne koliine

kiseline, odnosno luine i destilirane vode, ormaria za prvu pomo i polica za smjetaj
alata i pribora.

Na vratima akumulatorskih prostorija moraju postojati opomenske tablice: Opasnost od

poara, Puenje zabranjeno i Zabranjen ulazak s vatrom.
Prigodom radova u akumulatorskim prostorijama treba se drati sljedeih uputa:
Prije poetka radova treba ukljuiti ventilator ako postoji prisilno prozraivanje ili
dobro prozraiti prostoriju otvaranjem prozora i vrata te potpunim otvaranjem otvora za
prozraivanje.
Takoer je nuno odvojiti akumulatorsku bateriju od izvora napajanja kod svih

.66
 radova kad nije potrebno istodobno napajanje baterije iz izvora.
Lemljenju i slinim radovima te uporabi alata na elektrini pogon smije se
pristupiti tek onda kad se eksploziometrom utvrdi da u prostoriji nema eksplozivne
smjese, odnosno da koncentracija vodika u zraku ima vrijednost nitice. Prigodom
lemljenja treba mjesto rada ograditi od ostalih lanaka toplinskim titom uz dobro
prozraivanje prostorije.
Kod veih radova naienju, ureenju ploa i drugih olovnih dijelova nuno je
osigurati uinkovit odsis stvorene olovne praine.

Moe se kazati daje istosmjerna struja neto manje opasna od izmjenine struje uestalosti
od 50 Hz. Tako za isti fizioloki uinak to ga provodi izmjenina struja treba priblino
2,5 puta jaa istosmjerna struja. To dovodi i do povienih trajno doputenih napona dodira
koji iznose za izmjeninu struju 60 V za tee uvjete okolia i 120 V za normalne uvjete.
Ako neke radove treba obaviti pod naponom iznad 60 V (primjerice mjerenje napona),
moraju se primjenjivati mjerila i alati s izoliranim drkama i ticalima te na rukama treba
nositi zatitne izolacijske rukavice. Pritom treba sprijeiti mogunost istodobnog dodira
drugih razliitih skupina baterija koje se nalaze pod naponom.
Osim toga, nuno je predvidjeti zatitu od izravnog dodira izolacijskim prekrivaima ili
pokrivaima.
Posebnu pozornost treba obratiti na nain rada s metalnim alatima, kako se ne bi izazvao
kratki spoj. Treba upotrebljavati izolirani runi alat.

Postupak s kiselinama, odnosno luinama bitan je za spreavanje ozljeivanja osoba. Osim

toga, nuno se strogo drati odreenih pravila:
Kiseline i luine pohranjuju se u staklenim balonima ili elinim spremnicima
obloenim gumom. Spremnici se nikad ne pune do vrha, ve mora ostati neispunjen
prostor priblino 1/10 ukupnog obujma.
Kiseline i luine u manjim koliinama treba drati u opletenim staklenim
balonima s drkama.
Boce s kiselinama i luinama treba otvarati s posebnim oprezom jer su one
redovito pod nekim tlakom veim od vanjskog i moe doi do prskanja tekuine.
Pretakanje se obavlja runom sisaljkom, a manje koliine posebnom zatitnom
posudom.
Svaki spremnik i staklenka moraju imati znaks upozorenjem, naziv tekuine i
kemijski znak. Nipoto se za pohranjivanje kiselina ili luina ne smiju upotrebljavati
boce za napitke ili ambalaa od hrane.
Prolivene kiseline ili luine jesu opasnost za osobe i treba ih odmah ukloniti.
Manje koliine kiseline ili luine treba oprati mlazom vode, a vee koliine posipati
pijeskom, pepelom ili zemljom, pokupiti i odnijeti na sigurno mjesto.
Kod razijeivanj a kiselina destiliranom vodom uvijek se kiselina uz mijeanje polako
ulijeva u vodu, a nikako obrnuto. Otapanje krutog hidroksida treba obavljati tako da se u
hladnu vodu dodaju manje koliine hidroksida uz stalno mijeanje.
U akumulatorska postrojenja nije doputeno unositi ni konzumirati jelo ili pie.

Prigodom radova na akumulatorskim baterijama kao i pri radu s kiselinama i luinama

obvezna je uporaba sljedeih osobnih zatitnih sredstava:
titnik za lice
radno odijelo otporno na kiseline ili luine

67
 gumene zatitne rukavice
gumena pregaa
gumene kaljae ili gumene izme.

Zatvoreni i ventilom regulirani akumulatori (VRLA) kod kojih nema izlaska vodika iz
akumulatora u atmosferu, niti nema nadolijevanja elektrolita, mogu se smjetati u sve
prostorije jer ne prijeti opasnost od eksplozije i poara. Osim toga, oni ine vrlo korisnu i
sigurnu novinu.

3.13 OSOBNA RAUNALA I VIDEOTERMINALI

Danas je nezamisliv ivot i rad bez uporabe osobnih ili procesnih raunala te prijenosa
informacija bez videoterminala.
Uz sve svoje velike koristi koje pruaju raunala i videoterminali, oni u sebi sadre
odreene opasnosti koje mogu naruiti zdravlje korisnika. U tom pogledu istiu se
videoterminali kod kojih susreemo sljedee vrste opasnosti:
izravni i neizravni dodir dijelova pod naponom
ionizirajua zraenja
elektrina i magnetska polja
naprezanja oiju
naprezanja pojedinih dijelova tijela zbog eventualno nefiziolokog poloaja tijela. Glede
zatite od elektrinog udara raunala i videoterminali moraju biti tieni kao druga uredska
troila. Mora biti sprijeen izravni dodir dijelova pod naponom s kvalitetnom izolacijom i
potpunim zatvaranjem aktivnih dijelova. Prikljuak na elektrinu mreu izvodi se uko
utikaem te se zatita od neizravnog dodira ostvaruje, u pravilu, jednom od zatitnih mjera s
automatskim iskljuivanjem napajanja.
U svezi s opasnostima od ionizirajuih i neionizirajuih zraenja treba istaknuti da do sada
ne postoje ni meunarodne niti europske sveobuhvatne norme koje bi postavljale odreene
sigurnosne zahtjeve. Jedino je vedska uredila ovo podruje svojom nacionalnom normom
iz koje treba istaknuti da za:
ioniziraj ua zraenja granina doputena vrijednost iznosi 5.000 Gy/h (1 Grey=1Ji kg)
jakost niskofrekventnih magnetskih polja granina doputena vrijednost iznosi 200 nT na
udaljenosti od 50 cm za podruje od 5 Hz do 2 kHz.
Navedene vrijednosti ne predstavljaju zdravstvene zahtjeve, ve su to vrijednosti koje se
mogu postii uz gospodarski prihvatljive trokove, a pruaju korisnicima vrlo visoku
sigurnost.
Zbog smanjivanja potekoa uvjetovanih poloajem tijela trebae drati sljedeih zahtjeva:
monitor se mora postaviti tako da na njega ne pada dnevno ili umjetno svjetlo
kontrast treba podesiti tako da se izbjegne blijetanje, a prema potrebi moe se dodatno
postaviti filtar
pozadina na monitoru mora biti svijetle i ugodne boje, a znakovi tamni kako bi se lako
uoili
preporua se osvjetljenje izmeu 200 i 300 luksa.
radni stol na kojem je postavljen Videoterminal i pripadajui ureaj mora biti dovoljno
prostran i izraen od materijala koji ne blijeti, visine priblino 75 cm, s dovoljno
prostora za noge (prema potrebi moe se postaviti i postolje za noge - vidi sliku 32)

68
 prigodom rada s videoterminalom osoba mora biti udaljena od ekrana najmanje 50 cm, a
tipkovnica mora biti visine najvie 3 cm
stolica korisnika raunala mora biti izraena prema ergonomskim naelima, pokretna, s
mogunou vodoravnog i okomitog podeavanja te mogunou podeavanja naslona
stolice
preporua se krai odmor svakih dva sata kod rada s videoterminalom
preporua se osobama koje stalno rade s raunalom, odnosno videoterminalom lijeniki
pregled oiju najmanje svake etvrte godine.

Slika 32. Ispravno podeeno radno mjesto s.videoterminalom

U sluaju gubitka otrine slike ili pojave titranja znakova ureaj treba odmah iskljuiti, a
popravak smije obavljati samo struna i ovlatena osoba. Za ienje ekrana u vremenskim
razmacima treba koristiti antirefleksno i antistatiko sredstvo.

3.14 ELEKTRINO ZAVARIVANJE

Pri zavarivanju elektrinom strujom osim uobiajenih opasnosti kao to su uarene estice,
izravne opekline, toplinsko i svjetlosno zraenje, poar zapaljivih tvari, susreemo se s ve
poznatim opasnostima vezanim uz elektrinu energiju, a to su:
direktan (izravan) dodir dijelova pod naponom i
indirektan (neizravan) dodir, odnosno previsoki napon dodira.
Direktan dodir kao vrsta opasnosti pojavljuje se na primarnoj strani odnosno na strani
napajanja (od utinice do aparata) i na sekundarnoj strani, odnosno na strani zavarivanja.

Najee nezgode zbog dodira dijelova pod naponom na strani napajanja nastaju zbog
oteenja izolacije na prikljunim kabelima, sklopki ili kuitu, oteenja utinice ili
utikaa te neto rjee na samim agregatima ili transformatorima za zavarivanje.

Mjere zatite od direktnog dodira su da elektrine instalacije i pribor moraju biti tako
izvedeni i odabrani da nigdje ne postoji opasnost od dodira dijelova pod naponom.
Razvodne kutije i kutije s osiguraima moraju biti stalno pokrivene i zatvorene kako ne bi
dolo do sluajnog dodira. Pregled i ispitivanje agregata i transformatora za zavarivanje
obavlja se najmanje svake druge godine.

Prije uporabe ureaja za zavarivanje pozorno treba pregledati sve dijelove da nisu oteeni,

69
a posebno da nije oteena izolacija na hvataljkama (draima) elektroda, prikljunim
kabelima, utikau, prikljunici, stezaljkama i aparatu za zavarivanje.
Ako se primijete oteenja ili nedostaci na priboru, odmah o tome treba izvijestiti
neposrednog rukovoditelja. Nedostatke otklanjaju struno osposobljene osobe.
Treba izbjegavati polaganje kabela za zavarivanje preko prometnih staza i putova. Ako ih
se ve mora tamo poloiti, onda ih zatitite od oteenja.
Prije premjetanja agregata ili transformatora za zavarivanje treba ih iskljuiti iz elektrine
mree.
Kada su ureaji za zavarivanje prikljueni na elektrinu mreu, ne smiju se istiti ni
obavljati popravci na njima, jer to moe biti jako opasno. Prije bilo kakvih radova na njima
iskljuite ih iz pogona sklopkom i izvucite utika iz utinice.

Na sekundarnoj zavarivakoj strani postoji opasnost od direktnog dodira dijelova pod

naponom praznog hoda. Agregati za zavarivanje istosmjernom strujom imaju napon
praznog hoda do 100 V, a kod agregata, odnosno transformatora na izmjeninu struju napon
praznog hoda iznosi 70 V.

Ovi iznosi napona su nuni da se stvori elektrini luk. im se stvori elektrini luk, naponi
za podravanje luka padnu na bezopasne vrijednosti. Naponi od 100 V istosmjerne struje i
70 V izmjenine struje vii su od trajno doputenih napona dodira. Radi toga se moraju
poduzeti odreene mjere zatite, a to su:

Tfehnikom zatitom da se posebnim ureajem dri napon praznog hoda na niim

vrijednostima, primjerice na 42 V, a kada se elektrodom dodirne predmet zavarivanja
napon se trenutno povisi na potrebnu vrijednost.
Primjenom draa elektroda s prekidaem, koji se koristi za odvajanje eljusti klijeta
od napona prigodom zamjene elektrode.
Za zatitu od opasnog napona praznog hoda, pri radu u uskim prostorima, ne smije se
koristiti agregate, odnosno transformatore koji nemaju oznaku daje napon praznog hoda
42 V ili nii.
Elektrode se ne smiju dodirivati s nezatienim dijelovima tijela. Kada se mijenjaju
elektrode, zatitne rukavice moraju biti navuene na obje ruke.
Nikada se ne smije stavljati hvataljku elektrode pod ruku (ispod pazuha). Budui da
vlano i znojem natopljeno tijelo vodi elektrinu struju, to moe predstavljati smrtnu
opasnost.
Ne smiju se upotrebljavati oteeni drai elektroda koji nisu dobro izolirani i kod kojih
postoji mogunost dodira dijelova pod naponom.
Osim opasnosti od previsokog napona praznog hoda, na zavarivakoj strani postoji
opasnost od pregrijavanja i oteenja vodia elektrine instalacije ili metalnih dijelova
koji slue za povratni put struje zavarivanja. Za elektrino zavarivanje strujni krug mora
biti zatvoren. Jedan pol (povratni vod) mora biti spojen na isti komad na kojem se
zavaruje, a drugi pol je sama elektroda.
Nikada se ne smiju koristiti poluge, cijevi, lanci, tranice i vijcima sastavljeni dijelovi
konstrukcije za prikljuak povratnog voda. Povratni vod treba spojiti direktno na komad
koji se zavaruje te treba provjeriti ispravnost i vrstou spoja.

Indirektan dodir kao vrsta opasnosti moe se pojaviti na agregatima ili transformatorima za
zavarivanje na strani napajanja.

70
Mjere zatite od indirektnog dodira na prenosivim agregatima, odnosno transformatorima
za zavarivanje provode se tehnikim mjerama zatite na ureajima i elektrinoj mrei, i to:

izvedbom u klasi II (elektrina dodatna izolacija)

zatitnim ureajem diferencijalne struje
elektrikim odvajanjem.

Stabilni ureaji za zavarivanje tite se onom zatitom od indirektnog dodira koja je

predviena na elektrinoj instalaciji na koju je ureaj prikljuen.
Ispravnost zatite od indirektnog dodira mora biti utvrena prigodom obveznih periodinih
ispitivanja strojeva i ureaja.
Priklj uak pokretnog ureaja za zavarivanje na elektrinu mreu uvijek mora biti izveden s
utikaem i utinicom.
Kabele ureaja i zatitne vodie treba titi od oteenja.

3.15 PRIVREMENE ELEKTRINE INSTALACIJE NA RADILITIMA I

OGRANIENIM VODLJIVIM PROSTORIMA

Radilita i ogranieni vodljivi prostori su opasni radni okoli glede sigurnosti. Elektrini
ureaji i instalacije izloeni su uvelike raznim oteenjima. Razne vrste oteenja mogu biti
uzrokovane padovima opreme, udarcima, vodom i loim vremenskim uvjetima kao to su:
izloenost sunevim zrakama, hladnoi i toplini.

Velika pogreka moe proizai iz injenice to su elektrine instalacije i ureaji na

radilitima privremeni i to esto dovodi do raznih tetnih provizornih rjeenja, a time i do
poveanih opasnosti. Pod pojmom privremenosti elektrinih instalacija na radilitu moramo
razumijevati vremenski ogranieno, odnosno krae zadravanje elektrinih instalacija i
ureaja najednom mjestu. Ti ureaji, zajedno s elektrinom instalacijom, nakon zavrenog
rada na jednom mjestu moraju biti i nadalje sposobni za obavljanje rada i na nekom drugom
mjestu. Prema tome, dolazimo do spoznaje da elektrina oprema zajedno s elektrinom
instalacijom mora biti dimenzionirana i odabrana za trajan pogon, za teke uvjete okoline,
ali s povremenim mijenjanjem mjesta rada i privremenim zadravanjem na tom mjestu.

S obzirom na teke uvjete okoline i uvjete rada, postavljaju se takoer i stroi zahtjevi u
pogledu zatite od elektrinog udara. Zbog toga oprema, instalacije kao i mjere zatite
moraju biti u skladu sa zahtjevima posebnih normi.

Radilita se napajaju elektrinom energijom iz posebnih u tu svrhu odreenih mjesta

napajanja. Pod mjestom napajanja razumijevamo dodirno mjesto izmeu izvora elektrine
energije, primjerice javne distribucijske elektrine mree i posebne elektrine mree na
radilitu. Kao mjesto napajanja smatramo glavni prikljuni ormari do kojeg dovodimo
elektrinu energiju dobivenu iz nekog izvora, a zatim je razvodimo po radilitu iz tog
prikljunog ormaria. Na radilitima se susreemo sa sljedeim izvorima napajanja
elektrinom energijom, i to iz:

* javne distribucijske mree niskog napona

* javne distribucijske mree visokog napona

71
* industrijskih elektrinih mrea
* vlastitih posebnih agregata.

Svaki od ovih naina trai potovanje odreenih zahtjeva kako bi se omoguio siguran
pogon. Tako primjerice u sva etiri naina napajanja mora biti izraena provjera zatite od
kratkog spoja i mora biti utvreno ima li napojna mrea dovoljnu snagu za pokrie potreba
radilita.

Nije doputen prikljuak privremene instalacije radilita na instalacije stambenih i

industrijskih objekata bez prethodne provjere ispravnosti zatite od neizravnog dodira u tim
mreama i bez uporabe posebnog prikljunog ormaria.

Prikljuni i razdjelni ormarii mogu biti od izolacijskog materijala ili metala. Preporua se
primjena ormaria od izolacijskih materijala. Ormarii moraju biti mehaniki zatieni i to
najmanje sa stupnjem zatite IP 43, to znai da su zatieni od ulaska sitnih estica veih
od 1 mm i od kie pod kutom od 60.

S obzirom na oteane uvjete okolia, zatita od izravnog dodira ostvaruje se:

* izoliranjem
* zatitom s kuitem ili pregradama.
Zatita preprekama i udaljavanjem, u pravilu, se ne koristi na radilitima.
Uvrena oprema i prikljuni pribor (utikai i spojnice) trebaju imati zatitu najmanje EP
44.
Kada se zatita ljudi od indirektnog dodira ostvaruje automatskim iskljuivanjem
napajanja, trajno doputeni napon dodira je 25 V za izmjeninu i 60 Vza istosmjernu struju.
Sve prikljunice na radilitu, iz kojih se u pravilu napajaju alati ili pomina oprema, moraju
biti tiene s jednom od sljedeih zatita:

* zatitnim ureajima diferencijalne struje (zatitna strujna sklopka) s sklopnom

strujom ne veom od 30 mA
* napajanjem s malim sigurnosnim naponom
* elektrikim odvajanjem strujnih krugova, prikljunica, pri emu svaka
prikljunica mora imati zaseban transformator za odvajanje
* primjenom troila klase II koja je pogodna za rune prenosive alate, ali pri tome
treba uzimati u obzir injenicu da ta troila nemaju uvijek odgovarajuu zatitu od
prskajue vode (IP X4).

Na slici 33. prikazana je jednopolna shema elektrine instalacije manjeg radilita.

72
 napoju] ormari a napoju ormari napojnl ormari a
Irtnjfonnalnrom Cmtl ^o)at prikljuujemo

Slika 33. Jednopolna shema elektrine instalacije radilita

Elektrine instalacije u privremenim graevinskim objektima (barake i slino) izvode se
prema propisima za elektrine instalacije u zgradama.

Kod uporabe elektrinih troila na radilitima se treba drati jo i sljedeih pravila:

* zabranjena je uporaba prenosivih ili pominih elektrinih troila klase I (sa
zatitnim vodiem) bez zatite sa zatitnim ureajem diferencijalne struje
(zatitnim strujnim sklopkama)
* za napajanje troila na radilitima se moraju koristiti razvodni ormarii koji su
opremljeni i izraeni prema odgovarajuim normama.

U vodljivim i ogranienim prostorima, kao to su spremnici, kotlovi i okna, znatno je

poveana opasnost od ozljeivanja elektrinom strujom jer je ovjek vrlo esto u dodiru s
dobro vodljivim povrinama. Zbog toga se poduzimaju posebne mjere zatite pri uporabi
elektrine opreme i troila.

U takvim prostorima smiju se primjenjivati sljedee vrste prenosivih troila na elektrini

pogon:

* troila klase III, napajana s malim sigurnosnim naponom, ili

* troila napajana iz transformatora za elektriko odvajanje, pri emu svako troilo
mora imati svoj transformator.

Uz transformator za odvajanje, u pravilu, koristimo troila klase II. Ako se koristi troilo
klase I, ono mora imati dra (rukohvat) izraen od izolacijskog materijala, odnosno dra

73
mora biti obloen izolacijskim materijalom.
Rune svjetiljke uvijek se napajaju s malim sigurnosnim naponom.
Izvori napajanja poput transformatora za elektriko odvajanje ili sigurnosnih transformatora
moraju biti postavljeni izvan vodljivih i ogranienih prostora, izuzev onih koji napajaju
rune svjetiljke.

3.16 MIJEALICE ZA BETON NA ELEKTRINI POGON

Mijealice za beton na elektrini pogon ubrajaju se u najopasnije strojeve. Uglavnom se
koriste na otvorenom prostoru i izloene su svim vremenskim nepogodama, a najvie
neprilika zadaje voda. Okolica oko mijealice za beton je mokra i sama mijealica ima
relativno dobar kontakt sa zemljom, tako da je okoli u kojem se ljudi kreu jako
nepovoljan glede sigurnosti.

Zbog izloenosti vlazi, velikim promjenama temperatura, prljavtini i loem rukovanju esti
su kvarovi na elektrinim ureajima mijealica. Najveu opasnost kod rada s mijealicom
predstavlja indirektan dodir dijelova pod naponom.

Meunarodne norme zahtijevaju da se mijealice za beton na otvorenom prostoru tite od

indirektnog dodira sa:

zatitnim ureajem diferencijalne struje snazivnomisklopnom strujom I in < L30mA ili

elektrikim odvajanjem.
Prikljuak mijealice za beton na elektrinu mreu mora biti izveden preko posebnog
prikljunog ormaria u kojem se nalazi jedan od dva navedena zatitna ureaja: osigurai i
sklopka.
S obzirom na navedeno, kod rada s mijealicom za beton treba se drati sljedeih uputa:
Prije uporabe treba savjesno pregledati prikljuni kabel, utika, utinicu i ostale dijelove
izolacije da nisu oteeni.
Mijealice za beton ne smiju se koristiti bez navedene zatite.
Pri radu s mijealicom za beton treba nositi zatitne konate rukavice.

3.17 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Zato se koriste sklopke, a zato prekidai?

2. to treba uiniti ako opazite vodie nadzemnog voda koji su pali na zemlju?
3. emu slue prikljunice i utikai?
4. Navedite vrste prenosivih elektrinih troila s obzirom na nain zatiivanja od
indirektnog (neizravnog) dodira!
5. to je to elektriko odvajanje?
6. Kakve rune svjetiljke i s kojim nazivnim naponima koristimo u mokrim i ogranienim
prostorima?
7. to treba uinitiprije nego to se smije zapoeti s radovima na odravanju stabilnog
stroja na elektrini pogon?
8. Koje uloke osiguraa smije mijenjati nestruna (neupuena) osoba?

74
 9. Koliko iznose naponi praznog hoda agregata za zavarivanje s istosmjernom i
izmjeninom strujom?
10. Koji se elementi konstrukcije i opreme ne smiju upotrebljavati za povratni vod kod
elektrolunog zavarivanja?
11. Kojim se zatitnim mjerama smiju tititi strojevi i alati od indirektnog dodira napajani
iz prikljunica na radilitima?
12. Koliko iznosi trajno doputeni napon dodira na mijealici za beton?

75
3.18 ZAPAMTITE

*S elektrinim ureajima i napravama na elektrini pogon treba paljivo i oprezno

rukovati.
*Prije uporabe uvjerite se daje elektrino troilo u ispravnom stanju.
*Za stavljanje u pogon elektrinog ureaja, kao i za upravljanje njegovim radom
upotrebljavajte u tu svrhu samo odreene sklopke, tipkala i druge upravljake
elemente. Pazite na oznake za upravljanje.
*Ne koristite i ne posluujte mokra elektrina troila, a takoer ne radite s mokrim
rukama ili nogama, niti bez obue.
*Kod smetnji ili kvarova odmah iskljuite napon ili izvucite utika troila iz
prikljunice.
*Ne dotiite oteene prekidae, utikae i prikljunice - oni mogu biti pod naponom.
*Oteene elemente elektrinih instalacija treba odmah popraviti ili zamijeniti.
Popravak moe obavljati samo struno kvalificirano osoblje.
*Budite oprezni prigodom rukovanja dugakim predmetima u blizini nadzemnih
vodova. Doticanje vodia nadzemnih vodova metalnim predmetima jednako je tako
opasno kao da ste vodie dohvatili golom rukom.
*Ne dotiite vodie nadzemnih vodova koji su pali na zemlju jer oni i nadalje mogu biti
pod naponom.
*Oprezno rukujte vodiima i kabelima jer se vrlo lako oteuju ako ih navlaite i
nasilno poteete.
*Ne dodirujte oteena mjesta izoliranih vodova!
*Ne razvlaite prikljune vodove preko transportnih staza i putova, a da ih prethodno
niste na odgovarajui nain zatitili od oteenja.
*Utika izvlaite iz prikljunice na taj nain da utika uhvatite rukom i onda ga tek
izvuete.
Sva elektrina troila moraju biti zatiena od direktnog dodira dijelova pod naponom.
*Koristite samo ispravna i uredno odravana prenosiva elektrina troila koja su
pravilno zatiena od indirektnog dodira. Takva troila su:
- troila klase I (sa zatitnim vodiem)
- troila klase II (zatitna izolacija)
- troila klase III (napajanja s malim sigurnosnim naponom)
- troila napajana preko transformatora za odvajanje.

76
* Zatitni vodi mora biti dobro spojen na kuite troila i na zatitni kontakt
utikaa. -
*Prikljuak troila sa zatitnim vodiem izvodi se utikaem sa zatitnim kontaktom
(uko) u prikljunim koja takoer ima zatitne kontakte (uko).
* Zabranjeno je krpati uloke osiguraa icom ili zamjenjivati uloke osiguraa
ulocima veih nazivnih struja.
* Zabranjena je zamjena uloaka visokouinskih osiguraa (NH) pod optereenjem.
* Kod radova u ogranienim i vodljivim prostorima upotrebljavajte samo prenosiva
troila klase III (mali sigurnosni napon) ili troila klase II napajana iz transformatora
za odvajanje.
*Troila graena za mali sigurnosni napon moraju imati posebnu vrstu utikaa i
prikljunica, tako da se ne mogu ukljuiti u ostale prikljunice vieg napona.
* Utikai i prikljunice ne smiju se prespajati.
* Prije svake upotrebe elektrinog troila, potrebno je pregledati troilo da nije oteeno,
a jednako tako i prikljuni vod.
*Elektrina troila i ureaje struno kvalificirane osobe moraju redovno odravati, a u
periodikim razmacima pregledavati i ispitivati.
*Ne otvarajte prikljune kutije motora i ostalih strojeva na elektrini pogon jer moete
doi u dodir s dijelovima pod naponom.
* S radom na strojevima na elektrini pogon smije se poeti tek nakon osiguranja mjesta
rada.
*Vodie za uzemljenje aparata i strojeva treba uvati od oteenja. Svako oteenje
mora se prijaviti neposrednom rukovoditelju.
* Upotrebljavajte samo ispravno izvedene rune svjetiljke. Zabranjena je upotreba
runih svjetiljki izraenih od obinih grla, ice i arulje, a bez izolacijskog drka i
zatitne koare.
*Prigodom zamjene arulje, kod svih vrsti svjetiljki treba prije zamjene iskljuiti
napon.
*U prostoriji za smjetaj akumulatora nije doputeno puiti te unositi plamen i ar.
*Kod razrjeivanja kiseline nije doputeno ulijevati vodu u kiselinu, ve obrnuto.
* Zabranjeno je unositi hranu i pie u akumulatorske prostorije.
Zabranjen je rad s osobnim raunalom ili videoterminalom koji nema konstrukcijski
rijeenu zatitu od tetnih zraenja.
*Vrlo je tetno za oi ako na videoterminal pada dnevno ili umjetno svjetlo.

77
 Na otvorenom prostoru radilita, u ogranienom i vodljivom prostoru trajno doputeni
napon dodira iznosi 25 Vza izmjeninu i 60 V za istosmjernu struju.
Sva troila na radilitu koja se napajaju iz prikljunica moraju biti zatiena od
previsokog napona dodira sa zatitnim ureajem diferencijalne struje s sklopnom
strujom ne veom od 30 mA ili transformatorom za elektrino odvajanje.

78
4. SIGURNO KRETANJE I BORAVAK U ELEKTRINIM
POSTROJENJIMA

Kljune rijei: zona opasnosti, zona pribliavanja, zona slobodnog kretanja, granini
sigurnosni razmak, zatitni razmak, osiguranje mjesta rada, dozvola za rad.

4.1 OPASNOSTI U ELEKTRINIM POSTROJENJIMA

Boravak, kretanje i rad u visokonaponskim i niskonaponskim elektrinim postrojenjima

povezani su s brojnim opasnostima.
Elektrina postrojenja i instalacije izrauju se tako da je u normalnim okolnostima
onemoguen dodir dijelova pod naponom. No, uvijek ne moraju postojati normalne
okolnosti. ovjek moe prenosei obine drvene ljestve, a da pritom nije dovoljno oprezan,
dotaknuti ljestvama vodi pod naponom (slika 34). Drvene ljestve nisu dovoljna izolacija
za visoki napon. Struja e u takvom sluaju prijei s vodia kroz ljestve i kroz ovjeka u
zemlju. Jaina te struje dovoljna je da usmrti ovjeka.

Slika 34. Divene ljestve nisu dovoljna izolacija za visoki napon

ovjek ne mora dotaknuti vodie visokog napona, a ipak moe stradati; dovoljno je da se
priblii vodiima visokog napona na kritinu udaljenost. Zbog jakog elektrinog polja
dolazi do proboja zraka, elektrina struja potee od vodia kroz zrak i kroz ovjeka u
zemlju i tako ozljeuje ovjeka.

Kod radova postoji mogunost, ako mjesto rada osloboeno od napona nije dobro
ograeno, da ovjek poe zabunom u dio postrojenja koje se nalazi pod naponom. Upravo
je stoga vano da znamo kamo i kojim se putovima smijemo kretati.

U visokonaponskim postrojenjima ima mnogo kabela i ureaja niskog napona. Dodirivanje

takvih ureaja i neizoliranih vodia, takoer, je opasno i pogibeljno.
Elektrina postrojenja iz kojih izlaze nadzemni vodovi izloena su i atmosferskim
elektrinim pranjenjima. Udarac munje u nadzemni vod moe izazvati pojavu prenapona
u postrojenju te proboj izolacije i elektrini luk. Za vrijeme grmljavine prijeti opasnost u

79
onim rasklopnim postrojenjima na koja su prikljueni nadzemni vodovi.

Dugaki metalni predmeti, vozila i dizalice s relativno velikim metalnim plohama, ako se
nalaze u visokonaponskim postrojenjima, izloeni su utjecaju izmjeninih
elektromagnetskih polja. Na takvim predmetima i sredstvima pojavljuju se naponi
uzrokovani elektrinom indukcijom, koji takoer predstavljaju odreenu opasnost.

4.2 ZONE OPASNOSTI U ELEKTRINIM POSTROJENJIMA

Stupanj opasnosti u elektrinim postrojenjima nije na svim mjestima jednak. Da bismo
lake regulirali kretanje i rad u elektrinim postrojenjima dijelimo postrojenja u tri zone,
ovisno o stupnju opasnosti, i to:
III zona - zona opasnosti u kojoj je boravak i rad odreen posebnim uputama i ispravama
za rad
II zona - zona pribliavanja
I zona - zona slobodnog kretanja.

III zona - zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti koja je
jednaka ili manja od minimalno doputenog razmaka izmeu vodia pod naponom i
uzemljenih dijelova. Granine udaljenosti zone opasnosti prikazane su u tablici 8.

Tablica 8. Granini razmaci zone opasnosti i zone pribliavanja

Nazivni napon Najvii pogonski Granini razmak
mree U (kV) napon zone opasnosti DL Granini razmak zone
Um (kV) (mm) pribliavanja Dv (mm)
<1 1 bez dodira 500
6 7,2 120 1.120
10 12 150 1.150
20 24 220 1.220
35 38 320 1.320
110 123 1.150 2.100
220 245 2.300 4.100
380 420 3.400 5.400

II zona - zona pribliavanja dobiva se tako da se na granini razmak zone opasnosti

pridodaju stanovite vrijednosti, ovisno o razini nazivnog napona. irina zone
pribliavanja iznosi:

za napon do 1 kV.............0,5 m
za napon od 1 do 110 kV.. 1,0 m
za napon od 110 do 380 kV 2,0 m.
I zona - zona slobodnog kretanja je itav prostor u postrojenju ili na nadzemnom vodu koji
nije obuhvaen II i III zonom.

Oblikovanje zona vidljivo je na slici 35.

80
 Slika 35. Oblikovanje zona

4.3 OSNOVNA PRAVILA PONAANJA U

ELEKTRINIM POSTROJENJIMA I INSTALACIJAMA
Sigurnost ivota i zdravlje zaposlenika ovisi o ponaanju u postrojenju. Zbog toga treba
pozorno prouiti sljedea pravila i drati ih se tijekom boravka i rada u elektrinim
postrojenjima.
Deurna pogonska posada koja upravlja elektrinim postrojenjima, a jednako tako i njihov
pogonski rukovoditelj moraju biti upoznati s predvienim radovima u postrojenju i s
dolaskom izvritelja u postrojenje, kako bi mogli poduzeti sve potrebne mjere osiguranja
za pouzdano izvoenje radnog zadatka.

Dolazak svake osobe u elektrino postrojenje, radi bilo kojeg radnog zadatka mora biti
unaprijed najavljen voditelju postrojenja. Najavu izdaje osoba koja organizira rad ili osoba
koja dolazi u postrojenje.

Ovlatena osoba imenovana u nalogu za rad (radnom nalogu, dispoziciji za rad) odredit e
mjesto rada i provesti potrebne mjere za osiguranje mjesta rada te upoznati izvritelje s
moguim opasnostima.

Zadravanje i rad doputenje samo na onom prostoru koji je slubeno osoblje odredilo za
rad. Da bi se sprijeio ulazak osoba u ostale dijelove postrojenja koji se nalaze pod
naponom, slobodni radni prostor odjeljuje se od ostalog postrojenje uetima, pregradama, a
oznauje se zastavicama i natpisnim ploicama (slika 36). Najstroe je zabranjen rad izvan
tog oznaenog prostora.

81
Na mjesto raa mora se dopremiti alat, oprema i slino. Ljudi povremeno naputaju mjesto
rada. Nije nevano kojim se putovima dolazi do mjesta rada. Zato slubujua pogonska
posada odreuje i oznaava putove i prolaze kojima se zaposlenici mogu sigurno kretati.

Kretanje unutar postrojenja doputeno je samo prema unaprijed odreenim i oznaenim

putovima, hodnicima i prolazima.

Kod radova u III zoni - zoni opasnosti obvezno se izdaje nalog za rad (radni nalog). U
zoni opasnosti moraju raditi najmanje dvojica zaposlenika, od kojih jedan mora biti struno
osposobljen zaposlenik elektrostruke. Nalogom za rad odreuje se i ovlateni rukovoditelj
radova koji organizira rad i provjerava mjere sigurnosti. Prije poetka radova u zoni
opasnosti ovlatena osoba, imenovana u nalogu za rad, ili odreena internim pravilima,
osigurava mjesto rada.

Za svaki rad u zoni opasnosti mora se osigurati mjesto rada i izdati dozvola za rad
(dopusnica za rad). Doputenje za poetak radova moe dati samo ovlateni rukovoditelj
radova.

Nikada se ne smije zaboraviti da su sva ostala susjedna polja ili elije pod naponom.
Doticanje vodia i aparata izvan prostora doputenog za rad, kao i pribliavanje tim
vodiima, predstavlja ivotnu opasnost.

Veoma esto na mjesto rada moramo donijeti razne dugake predmete, primjerice, ljestve,
metalne cijevi, profile i dr. Noenje takvih predmeta kroz postrojenje, pa ak i po
naznaenim putovima, moe predstavljati opasnost (slika 37).

Predmeti ija duljina iznosi vie od 1 m ne smiju se, u pravilu, nositi na leima, niti
okomito, ve u rukama ispruenim prema tlu, tako da se onemogui pribliavanje
dijelovima pod naponom.

82
r

U postrojenjima se esto izvode radovi na skelama i ljestvama te rad s vitlom, i,to u

neposrednoj blizini postrojenja pod naponom. Takvi radovi su iznimno opasni zahtijevaju
posebnu pozornost.

Radovi na skelama, ljestvama, s vitlom i slinim alatima u blizini napona mogu se izvoditi
jedino uz prisutnost i nadzor rukovoditelja radova ili u tu svrhu posebno odreene osobe za
nadzor.

Kod radova na skelama, s ljestvama, s vitlom i slinim dugakim alatima u blizini napona,
kao kod radova na nadzemnim vodovima, izmeu dijelova pod naponom i bilo kojeg dijela
tijela zaposlenika, odnosno neizoliranog alata ili opreme kojom se zaposlenik slui, mora
biti osiguran zatitni razmak, u ovisnosti o visini napona (tablica 9).

U cilju ouvanja ivota i zdravlja ljudi, ovlatena osoba imenovana u nalogu za rad
ogradila je i oznaila mjesto rada i pristupne putove. Osigurano je mjesto rada i tom
prigodom su uzemljeni i kratkospojeni vodii dijela postrojenja na kojem se radi. Svako
svojevoljno premjetanje tih oznaka ili naprava za osiguranje moe uzrokovati teke
posljedice.

Najstroe je zabranjeno svojevoljno skidanje ili premjetanje uzemljenja, zatitnih ograda,

ueta te natpisnih ploica.

U elektrinim rasklopnim postrojenjima ima puno raznih tipkala i sklopki kojima se

upravlja elektrinim aparatima. Tim ureajima rukuje samo slubeno pogonsko osoblje.
Nesmotrenim pritiskom na upravljake tipke moe se izazvati nepotreban ispad ili ugroziti
ivot i zdravlje ljudi.

Zabranjeno je doticati tipkala i sklopke u postrojenjima!

Na radovima u elektrinim postrojenjima, osim opasnosti od udara elektrine struje, postoji
opasnost od ozljeivanja zbog brojnih drugih uzroka. Radi toga je obvezna primjena
odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava, ovisno o vrsti rada.
Neovisno o vrsti rada prigodom kretanja i boravka u elektrinim postrojenjima, obvezno je
nositi zatitne izolacijske kacige.

83
Deurno pogonsko osoblje obavlja odgovoran posao. O njihovim postupcima ovisi dobava
elektrine energije, a esto ivoti i zdravlje ljudi. Svoj posao moraju obavljati predano.

Ne smije se ometati deurno pogonsko osoblje prigodom obavljanja njihovih zadataka.

Nakon zavretka rada s mjesta rada treba ukloniti sav alat i naprave te oistiti radno mjesto.
Na poziv rukovoditelja radova svi zaposlenici moraju se povui s mjesta rada kako bi se
odreeni dio postrojenja pripremio za pogon.

Najstroe je zabranjen ponovni ulazak na mjesto rada nakon to je izdana obavijest o

zavretku rada.

4.4 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Stoje to zona opasnosti i kako je odreena?

2. Kako je odreena zona pribliavanja?
3. to sainjava zonu slobodnog kretanja?
4. Stoje to zatitni razmakDz?
5. Kolika je irina zone opasnosti za niskonaponska postrojenja?
6. Kada se obvezno izdaje nalog za rad?
7. Koliko najmanje zaposlenika smije raditi u zoni opasnosti?
8. Kada se izdaje dozvola za rad (dopusnica za rad)?
9. Kada je obvezno nositi zatitne izolacijske kacige?

84
4.5 ZAPAMTITE

* Pogonskoj posadi elektrinog postrojenja mora biti unaprijed najavljen dolazak svake
osobe u postrojenje. Najavu izdaje osoba koja organizira rad ili se sama osoba
najavljuje prije svojeg dolaska.
* Zadravanje i rad doputenje samo na onom prostoru koji je slubujue pogonsko
osoblje odredilo za rad.
* Najstroe je zabranjen rad izvan oznaenog prostora za rad.
* Kretanje unutar elektrinog postrojenja doputeno je samo po odreenim i oznaenim
putovima, hodnicima i prolazima.
* Najstroe je zabranjen ulazak u zonu opasnosti prije nego to je provedeno osiguranje
mjesta rada i izdana dozvola za rad (dopusnica za rad).
* Nikada nemojte zaboraviti da su susjedna polja i elije pod naponom.
* Doticanje vodia i visokonaponskih aparata izvan prostora doputenog za rad, kao i
pribliavanje tim vodiima na udaljenost manju od zatitnog razmaka predstavlja
ivotnu opasnost.
* Dugake predmete ne nosite na leima, niti okomito, ve u rukama ispruenim prema
tlu.
* Radovi na skelama, ljestvama i vitlom u neposrednoj blizini napona mogu se izvoditi
jedino uz prisutnost i nadzor rukovoditelja radova ili posebnog nadzornog tijela.
* Zabranjeno je svojevoljno skidati ili premjetati uzemljenja, zatitne ograde, ueta te
natpisne ploice.
* Zabranjeno je doticati tipkala i sklopke u postrojenju.
* U sluaju oluje i grmljavine, odmah treba prekinuti rad na elektrinom postrojenju.
* Ne zaboravite daje prigodom rada i kretanja u elektrinom postrojenju obvezno nositi
zatitne izolacijske kacige.
* Prigodom rada i kretanja ne ometajte pogonsko osoblje pri obavljanju njihovih
zadataka.
* Nakon to je zavren rad i izdana obavijest o zavretku rada, najstroe je zabranjeno
ponovno ulaziti na mjesto rada.

85
86
5. RADOVI NA ELEKTRINIM INSTALACIJAMA I
POSTROJENJIMA

Kljune rijei: radovi u beznaponskom stanju, radovi u blizini napona, radovi pod
naponom, osiguranje mjesta rada, pet zlatnih pravila, obavijest o zavretku rada, vizualni
pregled, provjeravanja i mjerenja.

5.1 VRSTE RADOVA

Pogonske manipulacije i radove na odravanju postrojenja, kao i radove na

rekonstrukcijama i proirenjima, u ovisnosti o stupnju opasnosti i s obzirom na nune mjere
sigurnosti, moemo podijeliti na:

pregled i kontrola postrojenja

pogonske manipulacije
radove u beznaponskom stanju
radove u blizini napona i
radove pod naponom.

Da bismo sprijeili ozljede od udara elektrine struje pri tim radovima, u ovisnosti o
vrstama i stupnju opasnosti, primjenjujemo niz odgovarajuih tehnikih i organizacijskih
mjera sigurnosti.

Kod izvedbe navedenih radova pojavljuju se, osim opasnosti elektrikog karaktera jo i
druge vrste, kao npr. opasnost od ozljeivanja zbog pada alata i opreme, ili pada ovjeka s
visine. Da bismo izbjegli i ove opasnosti, moramo takoer primjenjivati odreene zatitne
mjere.

5.2 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA SIGURAN POGON

Ta pravila se mogu primijeniti pod uvjetom da su elektrine instalacije i postrojenja
konstruirani, izvedeni i odravani u ispravnom stanju u skladu s odgovarajuim tehnikim
propisima i normama.

Za odravanje ispravnosti postrojenja i instalacija, kao i za organiziranje i provedbu zatite

na radu odgovoran je poslodavac.

Mjere zatite i upute za rad na siguran nain duan je osigurati poslodavac na temelju
provedene procjene rizika.

Poslodavac moe poslove zatite na radu prenijeti na svojeg ovlatenog predstavnika.

Svi zaposlenici, kao i osobe koje borave u postrojenjima dune su se drati svih uputa i
pravila zatite na radu, kao to moraju nositi sva propisana zatitna sredstva.
Prije poetka i tijekom radova odgovorna osoba (ovlateni rukovoditelj radova) mora se
uvjeriti da su sva pravila, zahtjevi i upute provedeni.

87
5.3 OSOBLJE
Sve osobe ukljuene u radove na elektrinim instalacijama i postrojenjima, s elektrinim
instalacijama i postrojenjima ili u blizini elektrinih instalacija i postrojenja trebaju biti
upuene u zahtjeve sigurnosti, pravila sigurnosti i interne upute poduzea predvienih za
njihov rad.

Od osoblja se zahtijeva provedba tih zahtjeva, pravila i uputa.

Osoblje mora imati prikladnu i zatvorenu odjeu. Ovlateni rukovoditelj radova treba
upoznati sve osoblje zaposleno na radovima i na sve ostale opasnosti koje nisu odmah
uoljive.

U pogonu i pri radovima na elektrinim instalacijama i postrojenjima susreemo u osnovi

tri kategorije zaposlenika u pogledu osposobljenosti za siguran rad:

* strune osobe s odgovarajuom strunom izobrazbom i iskustvom, osposobljene za rad

na siguran nain, tj. da su osposobljene uoiti i sprijeiti opasnosti izazvane
elektrinom energijom, kao i opasnosti drugog podrijetla
* poduene osobe, (upuene) osobe koje su odgovarajue poduile strune osobe
da mogu izbjei opasnosti koje su prisutne u takvim postrojenjima (npr. takve osobe
su liioci ili bravari koji rade u elektrinim postrojenjima)
* nestrune osobe (laici), osobe koje nisu ni strune, niti poduene, a posao mogu
obavljati samo uz trajan nadzor, npr. graevinski radnici ili posjetioci.

5.4 UVJETI OKOLIA

Klimatski i mikroklimatski uvjeti okolia mogu znatno utjecati na sigurnost izvoenja
radova. Pravilnikom o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije odreena je veina
uvjeta okolia pri kojima nije vie mogu dovoljno siguran rad, a to su:

Atmosferska pranjenja. Radovi na elektrinim postrojenjima nisu doputeni pri

nepogodi praenoj atmosferskim pranjenjem koje se moe prenijeti na mjesto rada
(nadzemni vod prikljuen na postrojenje), i to kada se s mjesta rada mogu vidjeti munje ili
uti grmljavina. Odluku o prekidu rada donosi ovlateni rukovoditelj radova.

Utjecaj vjetra. Nisu doputeni radovi na otvorenom prostoru pri snanom vjetru. Pod
snanim vjetrom smatra se vjetar koji spreava zaposlenike da se sigurno kreu i koriste
alat s dovoljnom preciznou. Graninom vrijednou smatra se vjetar brzine vee od 60
km/sat, na visini iznad 3 m od zemlje.
Utjecaj vidljivosti. Nisu doputeni radovi pri looj vidljivosti na mjestu rada kada
ovlateni rukovoditelj radova ne moe dobro vidjeti lanove svoje skupine, opremu ili
vodie na kojima se obavljaju radovi.

Utjecaj temperature. Radovi na otvorenom prostoru nisu doputeni pri temperaturama

niim od -18C ili viim od 35C u hladu.

Buka. Ako je buka intenziteta iznad 85 dB, obvezna je uporaba osobnih zatitnih
sredstava protiv buke.

88
 Mikroklimatski uvjeti. Ako se nepovoljni mikroklimatski uvjeti (temperatura, vlanost i
strujanje zraka) ne mogu eliminirati tehnikim mjerama zatite (primjerice klimatski
ureaj), obvezna je uporaba osobnih zatitnih sredstava.

Zagaenje mjesta rada. Prije poetka rada treba oistiti mjesto rada od zagaenja
(primjerice otpadna ulja, masnoe i si.).

Ostale vremenske nepogode. U sluaju jakih kia, magle, posolice i snjenih oborina,
ovlateni rukovoditelj radova odluuje je li rad mogu.

U izvanrednim okolnostima (spaavanje ivota, otklanjanje kvarova) mogu se obavljati

radovi pri stanju okolia izvan navedenih granica prema ocjeni ovlatenog rukovoditelja
radova, uz dodatne mjere zatite, izuzev opasnosti od atmosferskih pranjenja.

5.5 USTROJ RADA

Svaka elektrina instalacija ili postrojenje mora biti pod odgovornou neke osobe. Tu
osobu openito nazivamo ovlateni voditelj postrojenja, koju imenuje i ovlauje
poslodavac (uobiajeni su nazivi poslovoa, ef, voditelj itd.). Ako su dva ili vie
postrojenja meusobno vezana (npr. ista zgrada - ine tehnoloku cjelinu), uvelike je
znaajno da u odreenom obliku postoji aranman izmeu ovlatenih voditelja svakoga od
tih postrojenja.

Prilazi mjestima na kojima postoji ugroenost od elektrine energije moraju biti propisani
ili uputama regulirani. Nain utvrivanja i kontrola pristupa jesu pod odgovornou
voditelja postrojenja.

Svi radovi koji se obavljaju na elektrinim postrojenjima i u blizini elektrinih postrojenja

nalaze se pod odgovornou ovlatenih rukovoditelja radova. Takvu osobu, takoer,
imenuje poslodavac, odnosno njegov ovlatenik. Ako radove obavlja rie radnih skupina,
nuno je imenovati odgovornu osobu za sigurnost svake skupine, ali pod odgovornou
jednog koordinatora.

Ovlateni rukovoditelj radova i ovlateni voditelj postrojenja moraju meusobno usuglasiti

uklopno stanje postrojenja koje doputa radove i opisati sve radove koji se izvode na
postrojenjima i u blizini postrojenja, i to prije promjene uklopnog stanja postrojenja ili
poetka radova. Ako su radovi sloeni, pripreme moraju biti izraene u pisanom obliku,
primjenom odgovarajuih radnih isprava (nalog za rad, dozvola za rad i si.).

Ovlateni rukovoditelj radova i ovlateni voditelj postrojenja moe biti ista osoba.
Odreeni broj osoba koje sudjeluju na takvim radovima mora biti osposobljen za pruanje
prve pomoi.

Tijekom rada mora postojati mogunost da svaki zaposlenik koji ima prigovor ili sumnja na
sigurno izvoenje radova moe odmah taj svoj prigovor ili sumnju priopiti odgovornom
rukovoditelju radova. Rukovoditelj radova mora sluaj istraiti i, ako je nuno, savjetovati
se s pretpostavljenima radi donoenja odluke.

89
5.6 ISPRAVE ZA RAD
Izdavanje i postupak s ispravama za rad pripada u znaajnije imbenike u sustavu ustroja
zatite na radu. Radne isprave imaju viestruku namjenu:
osiguravaju planski pristup radovima
utjeu na dobru pripremu rada
omoguuju laganije praenje radova i njihovu evidenciju
daju odreene ovlasti zaposlenicima i razgraniavaju odgovornosti
izmeu pojedinih ovlatenih zaposlenika
odreuju poetak i predvidivi zavretak radova
pridonose boljem gospodarenju
posredno smanjuju nezgode i ozljede na radu.

Radovi u elektrinim postrojenjima i na instalacijama izvode se na temelju isprava za rad, a

to su: program rada, nalog za rad, dozvola za rad, obavijest o zavretku rada i brzojav.
Program rada izrauje se za sloenije radove u kojima sudjeluje vie radnih skupina, a
nuna je usklaenost po prostoru i vremenu. Programom rada odreuje se i koordinator
radova.
Nalogom za rad nadleni rukovoditelj odreuje ovlatenog rukovoditelja radova za
izvrenje konkretnog radnog zadatka te sve bitne elemente za njegovu sigurnu izvedbu.
Nalog za rad moe se izdati:
pisanom ispravom preko odreenog obrasca, teleprinterom ili raunalom
usmeno, u hitnim sluajevima, ako postoji mogunost snimanja govora
posredstvom govornih telekomunikacijskih veza uz obostrano sravnjivanje teksta.
Za jednostavnije radove, koji se esto ponavljaju, primjerice poslovi pogonskog elektriara
na redovnom odravanju, moe se dati trajna ovlast za izvoenje takvih radova.
Dozvola za rad izdaje se za sve radove u beznaponskom stanju u III. zoni - zoni opasnosti i
za sve one radove u II. zoni - zoni pribliavanja kada se primjenjuje bilo koja mjera zatite
od pet zlatnih pravila.
Pisana dozvola zarad izdaje se u pravilu uvijek onda kada jedna osoba, ili vie osoba pod
rukovodstvom jedne osobe, osiguravaju mjesto rada nekoj drugoj osobi ili drugoj skupini.
Kada ovlateni rukovoditelj radova osigurava mjesto rada sebi i svojoj podreenoj skupini,
izdavanje pisane dozvole za rad nema svrhe. Jer, dovoljno je da ovlateni rukovoditelj
radova izda usmeno doputenje za poetak radova.
Nain izdavanja dozvole za rad jednak je nainu izdavanja naloga za rad.

Obavijest o zavretku rada podnosi ovlateni rukovoditelj radova osobi koja mu je izdala
dozvolu za rad, izvjetavajui da su radovi zavreni, uklonjeni sav alat, materij al i zatitna
oprema, da su svi zaposlenici udaljeni s mjesta rada te daje postrojenje spremno za pogon.

Brzojav slui za kratke i vane obavijesti, zatim za zahtjeve i odobrenja od pogonskog

znaaja. Tfekst se upisuje u obje knjige brzojava.

Poslodavac ili njegovi ovlatenici koji posjeduju elektrine instalacije ili postrojenja duni
su izraditi interna pravila o nainu izdavanja, sadraju i uvanju pojedinih isprava za rad.

90
5.7 SPORAZUMIJEVANJE
Sporazumijevanje obuhvaa sve naine na koje su obavijesti prenijete ili izmijenjene
izmeu osoba, i to:

usmenim izriajem (telefon, osobni radio, jedna osoba osobno prenosi drugoj osobi)
pismeno (ukljuivi i telefaks)
vizualno (displej, ekran, signalna ploa, svjetlo itd.).

Prije nego se pone s radovima, ovlateni voditelj postrojenja mora biti upoznat s
predvienim radovima.

Sve prijeko potrebne obavijesti, kao to su stanje mree, poloaj prekidaa (u, iz,
uzemljeni) i poloaj sigurnosnih naprava, koji omoguuju siguran pogon ili radove, moraju
se u pravilu prenijeti upisanom obliku. Kada je nuno koristiti druga sredstva za prijenos
obavijesti, npr. radiosignali, raunala, svjetlo itd., ona se smiju koristiti samo kada su
poduzete mjere predostronosti za ispravnost i pouzdanost prijenosa obavijesti.

Svaka pisana obavijest mora sadravati ime i prezime, a ako je nuno i mjesto na kojem se
nalazi osoba koja daje obavijest. Da bi se izbjegle greke kod usmenoga prijenosa
obavijesti, primatelj treba ponoviti obavijest poiljatelju, koji treba potvrditi daje obavijest
korektno primljena i shvaena.

Poetak radova ili stavljanje pod napon elektrinih postrojenja nije doputeno samo prema
unaprijed utvrenom vremenu.
5.8 MJESTO RADA
Mjesto radaje radilite, mjesto ili povrina (prostor) gdje se izvode radovi. Ono mora biti
jasno odreeno i oznaeno. Ako je nuno, pristup na mjesto rada mora biti jasno oznaen i
izvan postrojenja.

Osim toga, moraju biti predviene zatitne mjere za spreavanje ozljeda i zbog drugih
izvora opasnosti, kao to su mehaniki sustavi, sustavi s tlaenim medijima ili podovi.

Predmeti koji ometaju pristup ili zapaljive tvari ne smiju biti smjeteni na pristupnim
putovima niti u blizini pristupnih putova, izlaza za nudu, uz prekidae, pokraj komandnih
ploa, kao i na povrinama s kojih osoblje rukuje opremom. Zapaljive tvari treba drati
podalje od izvora elektrinog luka.

5.9 ALAT, OPREMA, NAPRAVE I DOKUMENTACIJA

Alat, oprema i naprave moraju biti u skladu sa zahtjevima odgovarajuih hrvatskih,
europskih ili meunarodnih normi.

Osim toga, alat, oprema i naprave trebaju se upotrebljavati u skladu s uputama proizvoaa
ili dobavljaa. Te upute moraju biti na hrvatskom jeziku.

Sav alat, oprema i naprave trebaju biti pogodni za uporabu i odravani u ispravnom stanju.
Odravanje u ispravnom stanju obuhvaa vizualne preglede i elektrina mjerenja ako je
nuna provjera elektrikih svojstava i mehanikog stanja nakon popravka ili preinaka alata,

91
opreme ili naprava.

Oprema ukljuuje i osobna zatitna sredstva. Isto tako alat, oprema i naprave moraju biti
ispravno uskladiteni.

Kada je nuno za vrijeme pogona ili radova, trebaj u biti postavljeni odgovaraj ui znakovi
kojima se skree pozornost na postojeu ugroenost ili se istiu odreene zabrane. Crtei,
sheme i tehnika dokumentacija moraju biti toni i uvijek dostupni.

5.10 POGONSKE MANIPULACIJE

Pogonske manipulacije usuglauju se s odgovornim voditeljem postrojenja ili drugim
osobama koje je ovlastio sam voditelj. One obuhvaaju promjene elektrinog stanja
instalacija i postrojenja, a sastoje se od:

sklapanja zbog promjene elektrinog uklopnog stanja postrojenja s uporabom sklopnih i

rasklopnih ureaja te naprava za pokretanje ili zaustavljanje
reguliranja s namjerom promjene elektrikih veliina u pogonu
isklapanja i uklapanja, uzemljivanja i kratkog spajanja postrojenja zbog radova.
Sklapanja se moraju izvesti lokalnim i daljinskim upravljanjem.
To izvode strune osobe, osim iznimnih sluajeva kada to moe uiniti i podueno osoblje
posebno osposobljeno za odreenu vrstu pogonskih manipulacija.

Prekid napajanja elektrine opreme u sluaju nude mora biti izveden u skladu s pravilima
Hrvatske elektroprivrede za javnu mreu ili prema internim pravilima pojedinih korisnika
za svoja postrojenja.

5.11 RADOVI U BEZNAPONSKOM STANJU

Radovi u beznaponskom stanju mogu se sigurno izvoditi samo ako je s dijela postrojenja ili
instalacije, na kojem e se raditi, uklonjen napon i ako su poduzete mjere zatite, tzv.
osiguranje mjesta rada, da se takvo beznaponsko stanje zadri tijekom trajanja rada.

Pod osiguranjem mjesta rada podrazumijevamo skup zatitnih mjera koje se moraju
provesti na mjestu rada, kako bi se uklonile sve vrste opasnosti koje se mogu pojaviti na
nekom mjestu rada.

Zatitne mjere za osiguranje mjesta rada imaju privremeni karakter jer se uspostavljaju
samo u sluajevima radova na elektrinim postrojenjima i elektrinim instalacijama koji se
obavljaju povremeno. Nakon zavrenog rada, zatitne mjere se uklanjaju kako bi se
postrojenje ili instalacije ponovno stavili u pogon.

Prilikom radova na elektrinim postrojenjima i instalacijama osoblje je veoma rijetko

izloeno samo jednom od navedenih izvora opasnosti, ve redovno ima vie opasnosti
razliitih izvora. Upravo zato zatitne mjere za osiguranje mjesta rada moraju biti u
stanovitom smislu univerzalne, tako da istodobno otklone sve vrste opasnosti koje se mogu
pojaviti na nekom mjestu rada.

92
Posebno je vano istaknuti da sve zatitne mjere za osiguranje mjesta rada moraju biti
provedene prije poetka rada i trajno uspostavljene za vrijeme njegova trajanja, a smiju biti
uklonjene tek nakon zavretka rada.

Dugogodinjim iskustvom dolo se do bitnih pravila, nazvanih pet zlatnih pravila za

siguran rad u beznaponskom stanju, koja ine zatitne mjere za osiguranje mjesta rada.

Pet zlatnih pravila (slika 38) sadri:

Prvo pravilo: iskljuenje - odvajanje od napona. Ostvaruje se preko rastavljaa, odnosno
rastavljaa snage. U manje sloenim niskonaponskim instalacijama moe se izvesti i
vaenjem osiguraa.
* Drugo pravilo: osiguranje protiv ponovnog uklopa. Nehotian i pogrean uklop
iskljuenih aparata spreava se blokiranjem ili zakljuavanjem elementa za upravljanje
aparatima i postavljanjem tablica upozorenja.

93
 Eh Iskljuenje
Osiguranje protiv
odvajanje
ponovnog od
napona
ukljuenja

Utvrivanje beznaponskog
stanja

Uzemljivanje i kratko
spajanje
Ograivanje od dijelova pod
naponom
\

Slika 38. "Pet zlatnih pravila1 za
osiguranje mjesta rada

TVee pravilo: utvrivanje beznaponskog stanja. Obavlja se u naelu indikatorima

napona ili voltmetrima, neposredno prije uzemljivanja i kratkog spajanja faznih vodia
na mjestu rada. Prije utvrivanja beznaponskog stanja treba provjeriti ispravnost
indikatora.
etvrto pravilo: uzemljivanje i kratko spajanje. Odgovarajuim napravama izvodi se
uzemljivanje i kratko spajanje svih vodia na mjestu rada.
Peto pravilo: ograivanje od dijelova pod naponom. Kada se u blizini mjesta rada
susjedni dijelovi postrojenja nalaze pod naponom, nuno je zatitnim ploama i
izolacijskim pregradama sprijeiti dodir dijelova postrojenja pod naponom.

Ispravna i striktna primjena ovih pet zlatnih pravila za osiguranje mjesta rada prua
punu sigurnost kod radova na elektrinim postrojenjima i instalacijama.

5.12 PRIMJENA PET ZLATNIH PRAVILA

Nain primjene pet zlatnih pravila uveliko ovisi o izvedbi i vrsti postrojenja te o
pojedinim izvorima opasnosti. Praktinu primjenu pet zlatnih pravila najprikladnije je
prikazati na konkretnom primjeru. Na slici 39. prikazana je jednopolna shema 30 kV elije
u kojoj treba obaviti reviziju prekidaa snage. Prije poetka radova nuno je osigurati
mjesto rada.

94


Slika 39. Jednopolna shema postrojenja

5.12.1 Iskljuenje - odvajanje od napona

Rastavljai slue za vidljivo odvajanje od napona u postrojenjima visokog napona.
Prekidai snage, pa i oni s ugraenim rastavljaima, ne smatraju se aparatima kojima se
izvodi vidljivo odvajanje od napona.

Za odvajanje od napona u oklopljenim postrojenjima s izvlaivim aparatima slue prekidai

snage, ali samo u potpuno izvuenom poloaju.

Kod jednostavnih elektrinih instalacija za odvajanje mogu posluiti i osigurai ako u

strujnomkrugu nema ugraenih rastavljaa.

Prije poetka manipulacije aparatima nuno je provjeriti i tono utvrditi na komandnoj

ploi ili na samome mjestu eliju, polje i odcjepljenje gdje se treba obaviti odvajanje od
napona.

5.12,2 Osiguranje od ponovnog uklopa

Kako radno mjesto tijekom rada ne bi dolo pod napon iz nekih nepredvienih razloga, i
time se ugrozili ivot i zdravlje zaposlenika, svi rastavljai i prekidai snage, koji su
iskljueni u svrhu osiguranja mjesta rada, moraju biti - prije poetka rada i tijekom rada -
osigurani od nehotinog, pogrenog i samodjelujueg uklopa.

Rastavljai i prekidai snage, kojima se moe upravljati s vie raznih mjesta, moraju biti
osigurani od ponovnog uklopa na svim mjestima odakle se moe njima upravljati.

Komandno-potvrdne sklopke ili tipkala, koja slue za daljinsko upravljanje aparatima s

komandne ploe ili komandnih ormaria, treba pokriti zatitnim poklopcima.

Iskljuenjem izvora snage koji pokree aparate, kao to su komprimirani zrak, hidraulini
ureaji, istosmjerna i izmjenina struja i mehanike opruge, uinkovito spreavamo
ponovno ukljuenje aparata.

Uvijek treba prvo iskljuiti prekida snage onog dijela postrojenja na kojem elimo obaviti
odvajanje od napona, a zatim otvoriti rastavljae. Kod otvaranja rastavljaa ili izvlaenja
osiguraa pod optereenjem nastaje elektrini luk koji moe razorno djelovati

95
na postrojenje i ozlijediti osobu koja obavlja manipulaciju. Uklop se obavlja obrnutim
redoslijedom, prvo se uklope rastavljai, a zatim prekidai.
Odvajanje od napona izvodi se uvijek ispred mjesta rada i iza mjesta rada, odnosno sa svih
strana odakle bi mogao doi napon bilo kojeg podrijetla (slika 40).
Posebnu pozornost treba posvetiti mogunostima pojave povratnog napona, koji se moe

Slika 40. Mjesta vidljivog odvajanja od napona

pojaviti preko neiskljuenih namota transformatora snage ili preko sekundarnih krugova
strujnih i naponskih transformatora. Na svim tim mjestima treba izvesti odvajanje od
napona.
Zaostali naboj na iskljuenim kondenzatorima i kabelima moe predstavljati opasnost, i
zato je obvezno provesti izbijanje napona iz kondenzatora i kabela.
Kod runog otvaranja rastavljaa posredstvom mehanikih zagona ili posredstvom uklopne
motke, koriste se sljedea zatitna sredstva: zatitne rukavice, izolacijska kaciga i titnik za
lice.
Pri runom posluivanju rastavljaa treba osigurati mehaniki zagon aparata od neeljenog
pokretanja za tu svrhu predvienim mehanikim napravama za blokiranje te ih zakljuati
sigurnosnom napravom (lokotom) ili bravom (slika 41).
U ovu zatitnu mjem, takoer, se ubraja i postavljanje tablica upozorenja OPREZ-NE
UKAPAJ na sve upravljake elemente kojima se postrojenje, na kojem se radi, moe
staviti pod napon (slika 42).
Slika 41. Blokiranje zagona Slika 42. Postavljanje tablica upozorenja

96
5.12.3 Utvrivanje beznaponskog stanja
Prije uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestu rada, nuno je provjeriti je li dio postrojenja
predvien za rad stvarno bez napona.

Utvrivanje beznaponskog stanja treba provesti na svim vodiima (svim polovima sustava)
na mjestu rada. Iznimka od ovog pravila moe se uiniti samo kod kabela i izoliranih
vodova, gdje se utvrivanje beznaponskog stanja moe izvesti na mjestima iskljuenja ako
se nedvojbeno i jednoznano utvrdi odreeni slobodni sklopljeni kabel ili izolirani vod.

Samo kvalificirano osoblje elektrostruke smije obavljati utvrivanje beznaponskog stanja.

Beznaponsko stanje na iskljuenim dijelovima postrojenja utvruje se:

mjernim instrumentima na postrojenjima niskog napona

ispitivaima napona na postrojenjima visokog i niskog napona
ukljuivanjem sklopki za uzemljenje.

Ispitivae napona (indikatore napona) i mjerne instrumente (npr. voltmetar) nuno treba
ispitati prije uporabe da besprijekorno funkcioniraju.

Ako je mogue, korisno je ispitivae napona i mjerne instrumente ispitati i nakon njihove
uporabe.

Kod upotrebe ispitivaa napona posebno treba obratiti pozornost na to je li ispitiva napona
ispravno odabran za nazivni napon postrojenja, ispitan i oznaen.

Utvrivanje beznaponskog stanja u elijama i ograenim poljima visokog napona, gdje god
je to mogue, treba obavljati prije otvaranja vrata elija, odnosno prije ulaska u ograeni
prostor.

Ispitivae napona uvijek treba drati za drku ispod graninika tijekom uporabe.
Za vrijeme ispitivanja beznaponskog stanja ispitiva napona ne smije doticati niti jedan
drugi dio postrojenja, osim onog vodia na kojemu se obavlja ispitivanje.

Kod primjene ispitivaa napona u visokonaponskim postrojenjima koriste se sljedea

zatitna sredstva: zatitne rukavice i izolacijska kaciga.

5.12.4 Uzemljivanje i kratko spajanje

Ovom tehnikom mjerom sigurnosti spreava se pojava opasnih napona na mjestu rada u
sluaju nehotinog stavljanja mjesta rada pod napon, ili pak pojava opasnih induciranih
napona zbog induktivnih ili kapacitivnih utjecaja te umanjuju opasnosti izazvane
atmosferskim prenaponima.
U pogledu uzemljivanja i kratkog spajanja vrijede sljedea pravila:

na svakom mjestu rada svi vodii moraju biti prvo uzemljeni, a zatim kratko spojeni

ako se za vrijeme rada vodii na kojima se radi rastavljaju na vie galvanski odvojenih

97
 dionica, svaka galvanski odvojena dionica mora se posebno uzemljiti i kratko spojiti
ako se napon bilo kojeg podrijetla moe pojaviti na toj galvanski odvojenoj dionici
(slika 43)

osim uzemljivanja i kratkog spajanja, na mjestu rada moraju se nadzemni vodovi

visokog napona uzemljiti i kratko spojiti na svim rastavnim mjestima (mjestima
vidljivog odvajanja od napona).

ttt
Slika 43. Svaka odvojena dionica mora se zasebno uzemljiti

U niskonaponskim postrojenjima nazivnih napona do 1.000 V, s iznimkom nadzemnih

vodova, smije se odustati od uzemljenja i kratkog spajanja ako je potpuno zajameno
beznaponsko stanje primjenom prethodno opisanih zatitnih mjera (prva tri pravila).

Kod radova na nadzemnim vodovima nazivnih napona od 1.000 V moraju se svi vodii -
ukljuivi i neutralni vodi, te upravljaki vodii (javna rasvjeta) - u neposrednoj blizini
mjesta rada u svakom sluaju kratko spojiti, a po mogunosti i uzemljiti.

Uzemljivanje i kratko spajanje obavlja se odgovarajuim napravama za uzemljivanje i

kratko spajanje. Uzemljivanje se obavlja izolacijskom motkom, na ijem kraju se nalazi
perna ili vijana stezaljka na koju je spojeno ue za uzemljenje. Ue mora biti od bakra,
gipko i presjeka najmanje 25 mm2. Presjek ueta odabire se prema oekivanoj struji kratkog
spoja dotinog postrojenja.

Na kraju, s druge strane bakrenog ueta, nalazi se kripac za spajanje na uzemljenje

postrojenja. Najprije se spaja bakreno ue s uzemljivaem postrojenja, a onda se to ue,
pomou izolacijske motke, prinosi vodiu kojeg elimo uzemljiti i uvrsti prikladnom
stezaljkom za vodi. Uvijek se moraju uzemljiti svi vodii sustava.
Kada je provedeno uzemljenje svih vodia na zajedniki uzemljiva, smatra se da su oni
meusobno kratko spojeni.

Stezaljke i kripci, kojima se izvodi spajanje, moraju biti vrsto zategnuti kako bi se
onemoguilo olabavljenje spoja zbog vibracija ili kojeg drugog uzroka.

98
Mjesta spajanja moraju se oistiti od boje i moraju pruati dobar kontakt.

Iskustvo nam pokazuje da je veoma korisno jo za vrijeme projektiranja postrojenja

predvidjeti mjesta za uzemljivanje i kratko spajanje. Osim toga, treba odabrati
odgovarajue naprave za uzemljivanje i kratko spajanje te postrojenje opremiti prikladnim
prihvatnim elementima za meusobno spajanje vodia s uzemljivakom uadi.

Kao uzemljivai mogu se koristiti vodovi za uzemljenje ili pouzdano uzemljena eljezna
konstrukcija.

Kod radova na energetskim transformatorima uvijek se mora obaviti uzemljivanje i kratko

spajanje na svim naponskim stranama transformatora.

Prilikom uzemljivanja i kratkog spajanja primjenjuju se sljedea zatitna sredstva: zatitne

rukavice, izolacijska kaciga i titnik za lice.

5.12.5 Ograivanje od dijelova pod naponom

Kada se susjedni dijelovi postrojenja nalaze u takvoj blizini mjesta rada da prijeti opasnost
od izravnog dodira ili opasnog pribliavanja, a ne mogu se zbog energetskih razloga
iskljuiti, potrebno je postaviti zatitne pregrade ili prepreke izmeu mjesta rada i dijelova
pod naponom.

Zatitne pregrade i izolacijske ploe izrauju se od postojanih nehigroskopskih materijala.

Najei primjer ograivanja od dijelova pod naponom, koji se pojavljuje u praksi, je
umetanje izolacijskih ploa izmeu otvorenih noeva sabirnikih rastavljaa.

Ako je za vrijeme postavljanja takvih izolacijskih ploa mogu dodir dijelova pod naponom
s tim ploama ili zatitnim pregradama, onda se one moraju postavljati izolacijskim
motkama.

U ovu zatitnu mjeru ubraja se i postavljanje ograda s psiholokim djelovanjem postrojenja

pod naponom, koji se nalaze u blizini mjesta rada. U tu svrhu slue drvene prenosive
ograde ili prijenosna uad sa zastavicama upadljive boje. Postavljanjem takvih ograda
odreuje se prostor slobodnog kretanja.

Radi upozorenja na susjedne dijelove postrojenja koji su pod naponom, na ograde se

stavljaju tablice upozorenja: Pod naponom ili Oprez - visoki napon, i to tako daje tekst
ploe okrenut prema mjestu rada.
5.13 RAD U BLIZINI NAPONA
Radovi u I. i II. zoni postrojenja mogu biti povezani s velikim opasnostima ako se obavljaju
u neposrednoj blizini dijela postrojenja pod naponom (slika 44).

99
 Slika 44. Rad u blizini napona
S obzirom na stupanj opasnosti i primjenu odgovarajuih mjera sigurnosti, razlikujemo
sljedee sluajeve:

mjesto rada nije odvojeno pregradama, zidovima ili mreama od dijelova postrojenja
pod naponom, ali je ono udaljeno toliko daje iskljuen izravan dodir (mjesto rada se
nalazi u I. zoni)
mjesto rada je odvojeno zidovima, pregradama i mreama od dijelova postrojenja pod
naponom, pa je mogunost izravnog dodira veoma mala
mjesto rada je tako blizu dijelovima pod naponom da nije iskljuena mogunost
izravnog dodira (mjesto rada se nalazi u zoni pribliavanja).

U prvom sluaju mjesto rada nalazi se izvan zone pribliavanja. Mjere zatite su potrebne
samo onda ako se rukuje dugakim metalnim predmetima (ipke, cijevi) s kojima bi se
moglo prodrijeti u zonu opasnosti.

Kad je mjesto rada odvojeno od dijelova pod naponom stalnim pregradama i zidovima,
treba osigurati zakljuavanje ulaza u III. zonu, a osoblje upozoriti da ne smije skidati
pregrade i zatitne mree te da ne smije unositi vodljive predmete u zonu opasnosti
(primjerice metalni metar).

Na pregrade, vrata i zatitne mree moraju se staviti tablice zabrane Oprez-visoki napon.
Trei sluaj je neto sloeniji jer prvenstveno treba ustanoviti je li za vrijeme rada mogu
sluajan dodir ili pribliavanje na opasnu udaljenost od dijelova pod naponom bilo tijelom,
bilo alatom.
Iznimno se mogu izvoditi radovi u blizini napona bez primjene izolacijskih zatitnih
pregrada ili ploa ako iz odreenih vanih razloga nije mogue uspostaviti beznaponsko
stanje susjednih dijelova pod naponom, a ne postoji mogunost primjene zatitnih
izolacijskih sredstava. U tom sluaju razmaci izmeu tijela zaposlenika, odnosno izmeu
primijenjenog neizolacijskog alata i dijelova postrojenja pod naponom, ne smiju biti manji
od razmaka DL danih u tablici 6.
Kod rada u zoni pribliavanja, gdje postoji mogunost ulaska u III. zonu - zonu opasnosti

100
bilo tijelom, alatom i ostalim predmetima (nema zidova ni mrea) moramo poduzeti mjere
zatite od ulaska u zonu opasnosti ili izravnog dodira dijelova pod naponom. Ova se zatita
moe ostvariti:

prekrivanjem dijelova pod naponom izolacijskim navlakama, prevlakama, natikaima i

slino (prvenstveno na niskom naponu)
stavljanjem izolacijskih prepreka i pregrada (umetanje izolacijske ploe u otvorene
noeve rastavljaa ili podizanje zida od dasaka kod dugotrajnih graevinskih radova u
visokonaponskom postrojenju)
poloajem zaposlenika, tj. spreavanjem pribliavanja zaposlenika da tijelom ili alatom
ue u zonu opasnosti (dohvat rukom ogranienje s duljinom 2,5 m u visinu i 1,25 m u
vodoravnom smjeru od mjesta stajanja).

Kod primjene Ijestava, velikih ili dugakih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim
postrojenjima, kao i kod radova na nadzemnim vodovima visokog napona, najmanji
sigurnosni razmaci prema dijelovima pod naponom dani su u tablici 9.

Tablica 9. Zatitni razmaci od dijelova pod naponom pri radovima na Ijestvama i

nadzemnim vodovima - Dz
Nazivni napon (kV) Najmanji razmak (mm)
do 1 500
Iznad 1 do 10 1.200
Iznad 10 do 35 1.500
Iznad 35 do 110 2.000
Iznad 110 do 220 3.000
Iznad 220 do 440 4.000

U takvim prilikama nuno je puno pozornosti posvetiti opasnim radnim operacijama, kao
to je noenje dugakih predmeta, motki, cijevi, Ijestava i slino te razvlaenju ueta i ica.
Takve radne operacije moraju se izvoditi pod nadzorom odgovornog rukovoditelja radova.

Kada je mjesto rada tako blizu dijelova pod naponom da nije iskljuen sluajan dodir ili
pribliavanje na opasnu udaljenost, tada treba:
iskljuiti dijelove postrojenja pod naponom, pri emu treba primjenjivati sve
nune mjere za osiguranje mjesta rada
ograditi dijelove postrojenja pod naponom postavljanjem zatitnih pregrada.
5.14 ZAVRETAK RADOVA
Nakon zavretka radova, ovlateni rukovoditelj radova duan je provjeriti ispravnost
postrojenja za pogon. Zatim se s mjesta rada uklanjaju alat i naprave te udaljuju
zaposlenici. Ako je ovlateni rukovoditelj radova proveo neke mjere za osiguranje prije
poetka rada, onda e se te mjere ukloniti pod njegovim nadzorom.

Kada su sve te navedene radnje obavljene, ovlateni rukovoditelj radova daje obavijest o
zavretku rada odgovornom voditelju postrojenja. Na postrojenjima visokog napona i
sloenijim instalacijama niskog napona ta obavijest se daje u pisanom obliku.

101
Obavijest o zavretku rada mora sadravati izriite izjave da:
su svi radovi na odreenom mjestu rada zavreni
su uklonjeni sav alat i naprave
su svi zaposlenici povueni s mjesta rada
su uklonjene sve mjere osiguranja koje je, eventualno, postavljao ovlateni rukovoditelj
radova
se postrojenje moe staviti u pogon.

Nakon primitka obavijesti o zavretku radova, ovlateni voditelj postrojenja pregledat e

postrojenje i to postrojenje staviti ponovno u pogon ili e ovlastiti odreenog zaposlenika
za obavljanje ove radnje.

5.15 RAD POD NAPONOM

U naim prijenosnim i distribucijskim elektroprivrednim poduzeima, kao i u industrijskim
pogonima sve vie se osjea potreba za radom pod naponom iz tehnolokih i ekonomskih
razloga. Zbog toga je Pravilnikom o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije
predvien i doputen rad pod naponom na postrojenjima niskog i visokog napona pod tono
i strogo odreenim uvjetima.

Rad pod naponom zahtijeva vei stupanj znanja i iskustva, posebnu osposobljenost,
poveane psihofizike sposobnosti radnika te izvanrednu radnu disciplinu.

Rad pod naponom je doputen ako su prethodno ispunjeni sljedei uvjeti:

radni postupak mora biti utvren i provjeren
moraju postojati interne upute za svaku vrstu rada
mora postojati odgovarajui izolacijski alat i zatitna sredstva
zaposlenici moraju biti struno osposobljeni za rad pod
naponom, a njihova osposobljenost mora biti posebno provjerena.

Rad pod naponom nije mogu u svim uvjetima i svim okolnostima jer ne prua dovoljnu
sigurnost ili moe biti dodatna opasnost. Zbog toga su zabranjeni radovi pod naponom u
sljedeim sluajevima:
ako na mjestu rada elektrina iskra moe izazvati poar ili eksploziju
po nevremenu praenom atmosferskim pranjenjima, koja se mogu primijetiti s mjesta
rada

102
 pri smanjenoj vidljivosti
pri jakom vjetru i padalinama na otvorenom prostoru.

Rad pod naponom je sloen posao, pa se smiju izvoditi samo oni radovi koje je mogue
izvesti s potpunom sigurnou. To zahtijeva detaljnu razradu svakog od navedenih uvjeta za
rad pod naponom.

5.16 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1.
Tko smije samostalno raditi na elektrinim postrojenjima i instalacijama?
2.
Tko je priuena (poduena) osoba?
3.
Tko je duan osigurati upute za siguran rad?
4.
Kako se prenosi obavijest usmenim izriajem (govorom)?
5.
to je to mjesto rada?
6.
Navedite isprave za rad!
7. Kako dijelimo radove u elektrinim postrojenjima s obzirom na naponsko stanje
na mjestu rada?
8. Navedite kako glasi pet zlatnih pravila!
9. Kada se smije odustati od uzemljivanja i kratkog spajanja?
10. Na koje sve naine provodimo zatitu od izravnog dodira kod radova u zoni
pribliavanja?

5.17 ZAPAMTITE

* Pregled i nadzor postrojenja obavljaju se samo iz I. i II. zone.

* Kod isklopa dijela postrojenja (elije, vodnog polja) uvijek treba prvo sklopiti
prekida, a potom otvoriti rastavljae. Kod uklopa postrojenja redoslijed je obrnut.
* Zabranjeno je svako ometanje zaposlenika koji obavlja pogonske zahvate (manevre).
* Kod izvoenja pogonskih zahvata (manevara) potnou runog pogona ili
izolacijskom poslunom motkom obvezatno se uz zatitnu izolacijsku kacigu
koriste i titnik za lice i konate rukavice, prvenstveno za zatitu ake od
elektrinog luka.
* Kad se s mjesta rada vide munje ili uje grmljavina ili se pribliava grmljavinska
oluja hitno treba prekinuti radove na vodiima izloenim atmosferskim prapjepjima
ili na aparatima izravno spojenim s izloenim vodovima.

103
* Ovlateni rukovoditelj radova mora prekinuti radove kad pri looj vidljivosti (magla,
sumrak) ne moe vidjeti lanove svoje radne skupine i vodie na kojima se
obavljaju poslovi.
* Prije poetka radova, mjesto rada mora biti pouzdano identificirano i oznaeno.
* Radovi u beznaponskom stanju obavljaju se nakon provedbe zatitnih mjera za
osiguranje mjesta rada, a to su:
- sklopiti i odvojiti od napona
- sprijeiti ponovni uklop
- utvrditi beznaponsko stanje
- uzemljiti i kratko spojiti
- ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom.
* Na niskom naponu ako nema dvostranog napajanja i susjednih dijelova pod naponom
zadovoljava:
- sklop - odvajanje od napona
- spreavanje ponovnog uklopa
- provjera beznaponskog stanja.
* Visokonaponske kabele i kondenzatorske baterije nakon isklbpa treba izbiti.
* Na susjedne elije, vodna polja, ormarie, koji ostaju pod naponom, treba postaviti
tablice upozorenja da se nalaze pod naponom.
Beznaponsko stanje treba utvrditi na svim vodiima na mjestu rada.
* Najstroe je zabranjeno za provjeravanje beznaponskog stanja upotrebljavati
improvizirane naprave s grlom svjetiljke, aruljom sa arnom niti i prikljunim
vodiima.
* Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje uvijek se prinose vodiima izolacijskom
motkom ili izolacijskim uetom.
* Zahtijeva se sljedei redoslijed uzemljivanja i kratkog spajanja: prvo se vodi
naprave spoji s uzemljenom konstrukcijom, potom se dotaknu aktivni vodii, a na
njih se spoji naprava te se na kraju svi vodii kratko spoje. Uzemljivanjem tr(ju
faznih vodia na isti uzemjjiva ujedno se postie kratki spoj. Kod skidanja naprava
je redoslijed obrnut. Najstroe je zabranjeno mijenjati ovaj redoslijed.
* Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje moraju biti to blie mjestu rada.
* Najstroe je zabranjeno skidanje ili premjetanje naprava za uzemljivanje i kratko
spajanje bez suglasnosti ovlatenog rukovoditelja.
* Ograivanje od dijelova pod naponom se moe izvesti:
- umetanjem zatitnih izolacijskih ploa
- stavljanjem drvenih pregrada
- izolacijskim prekrivaima i pokrivaima
- ogradama s psiholokim uinkom i tablicama zabrane i upozorenja.
* U daljinski upravljanim elektrinim postrojenjima mora biti primijenjeno temeljno
pravilo zatite koje glasi: s jednim postrojenjem ne smije se istodobno upravljati s
dva mjesta. Prigodom radova u poljima, elijama i slino daljinski upravljanih
postrojenja mora biti iskljueno daljinsko upravljanje i ukljueno lokalno
upravljanje.

104
6. ODRAVANJE ISPRAVNOSTI POSTROJENJA

6.1 ODRAVANJE POSTROJENJA

Svrha odravanja je u tome da se tijekom duljeg razdoblja odri zahtijevano stanje
instalacije ili postrojenja.
Jasna zakonska obveza odravanja izraena je u normi s obvezatnom primjenom HRN: N.
B2. 730. Elektrine instalacije u zgradama. Ope karakteristike i klasifikacija u poglavlju
8. koja doslovce glasi:

Za svaku instalaciju se mora procijeniti uestalost i obim nunog odravanja.

Sa stanovita uestalosti i obima odravanja moraju se uzeti u obzir:
svi periodiki pregledi, ispitivanja, odravanja i popravci za koje se pretpostavlja da e
biti potrebni u tijeku predviene trajnosti, a koji se mogu lako obaviti
efikasnost zatitnih mjera za sigurnost u tijeku utvrene trajnosti
pouzdanost opreme kojom se ostvaruje ispravan rad instalacije utvren trajnou.

Ta norma ne utvruje konkretne rokove ve samo obvezu periodikih pregleda i ispitivanja.

Odravanje se moe obavljati na vie naina:
prema otkazu kada se otklanjanje nedostataka i kvarova obino izvodi nakon otkrivanja
nedostataka ili greke ili nastanka kvara (neplanirano)
prema stanju kada se na temelju prethodnog pregleda utvruje stanje instalacije i
odreuju potrebni radovi
planski temeljem unaprijed utvrenih poslova odravanja koje se obavlja u odreenim
vremenskim razmacima
PCM-metodom (Reliability Centered Maintenance) kod koje se na temelju prorauna
karakteristinih pokazatelja i periodikih mjerenja pojedinih znaajnih veliina
pouzdanosti pojedinih vrsta opreme i njihovog znaaja za sigurnost te monitoringa
odreuju programski zadaci odravanja.

U praksi se esto kombiniraju navedene metode odravanja.

Kod radova na odravanju moraju se primjenjivati sva pravila za rad u beznaponskom
stanju, za rad u blizini napona ili za rad pod naponom, ovisno o nainu izvedbe radova.

6.2 UTVRIVANJE ISPRAVNOSTI INSTALACIJA I POSTROJENJA

Ispravnost i sigurnost elektrinih instalacija i postrojenja vani su imbenici u uinkovitosti
i ispravnosti tehnolokog procesa, odnosno pogona te u spreavanju nezgoda na radu.

Sve djelatnosti kojima se elektrine instalacije i postrojenja odravaju ispravnima i

sigurnima iskazuju se u dva temeljna oblika:
jednom prigodom izrade elektrine instalacije (od projekta do zavrnih ispitivanja)
drugi put kao trajno nastojanje da se postignuti stupanj kakvoe, pouzdanosti i
sigurnosti instalacije, odnosno postrojenja, sauva za cijelo vrijeme njezine uporabe.
Sa smiljenim sustavom pregleda i ispitivanja mogue je uvelike udovoljiti ovim
zahtjevima.

105
Zbog toga su inicijalna i periodina ispitivanja i utvrivanja ispravnosti instalacija i
postrojenja niskog i visokog napona od bitnog znaaja za sigurnost pogona kao i ljudi koji
koriste ove instalacije i postrojenja.

Utvrivanje propisanih svojstava i karakteristika elektrinih instalacija provodi se temeljem

Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona, a sastoji se od
vizualnih pregleda, provjeravanja i mjerenja odreenih veliina kako bi se utvrdilo sljedee:
usklaenost opreme sa zahtjevima sigurnosti i normama
korektan izbor i montaa
mogunost obavljanja zadanih funkcija
utvrivanje vidljivih greaka i oteenja.

Vizualni pregled obuhvaa radnje kojima se oevidom utvruje je li instalacija ili

postrojenje izraeno u skladu s odgovarajuim pravilnicima, normama i pravilima struke te
da na njima ne postoje vidljive greke i oteenja.

Takvi vizualni pregledi (inspekcije) provode se i u stanovitim periodinim razmacima.

Vizualni pregled moraju obavljati strune osobe koje imaju iskustva sa slinim
postrojenjima.

Inicijalni (poetni) vizualni pregled sastoji se od sljedeih radnji:

izbor opreme u skladu sa zahtjevima sigurnosti i propisa (znak, protokoli...)
izbor i postavljanje opreme u skladu s tehnikim normativima i normama
(HRN, IEC, EN)
izbor opreme u skladu s vanjskim utjecajima
vidljiva oteenja na opremi i vodiima
zatita od izravnog dodira
zatita od poara i irenja poara
izbor presjeka vodia glede optereenja i pada napona
izbor i postavljanje zatitnih i kontrolnih ureaja
izbor i postavljanje rastavnih i sklopnih ureaja
polaganje i spajanje vodia i zatita od korozije
provjera zahtjevanih presjeka P, PE, PEN vodia te zemljovoda
ispravno oznaivanje LI, L2, L3, PE, PEN i N vodia
provjera da nema zamjene L i PE (PEN) vodia
provjera da nema zamjene PE i N vodia
provjera da nema zatitnih ureaja u PE i N vodiima
oznaivanje strujnih krugova, osiguraa, prekidaa i stezaljki
provjera stanja zatitnih kontakta na prikljunicama (boja, prljavo)
opremljenost natpisima, tablicama upozorenja i zabrane te uputama
lagan pristup za odravanje.

Provjeravanja sadre djelatnosti kojima se utvruje da ugraena oprema, kao i elektrino

postrojenje u cjelini moe ispuniti svoju zahtjevanu zadau (npr. iskljuuje li prekida).
Provjeravanja se, u pravilu, sastoje od sljedeih radnji:

provjera izvedbe i spajanja glavnog izjednaavanja potencijala (temeljni uzemljiva,

zatitni vodi, zemljovod, vodovod, plin, centralno grijanje, armatura zgrade, antene i

106
 telekomunikacije)
dopunsko izjednaivanje potencijala (primjerice kupaonice)
zatita razdvajanjem strujnih krugova (PELV, SELV i elektriko odvajanje)
provjera rada ispitnih tipkala na zatitnim i kontrolnim ureajima
provjera funkcije sklopnih ureaja za kontrolu
provjera ispravnog podeenj a zatitnih i kontrolnih ureaja
provjera ispravnog okretnog polja
polaritet vodia.

Mjerenja ukljuuju utvrivanje odreenih fizikalnih veliina i svojstava ugraene opreme

koja jame siguran i ispravan rad elektrine instalacije ili postrojenja, a koja se ne mogu
ustanoviti ni pregledom niti provjeravanjima, ve uporabom odgovarajuih mjernih ureaja.
Kod mjerenja i provjeravanja moraju se primjenjivati pravila za radove u beznaponskom
stanju u blizini napona i pod naponom.
Provjeravanja i mjerenje smiju obavljati strune osobe ili poduene, a nestruno osoblje
samo pod izravnim nadzorom strunih osoba.

Mjerenja se, u pravilu, sastoje od sljedeih radnji:

utvrivanje neprekinutosti zatitnih i zemljovodnih vodia

ispitivanje ispravnosti zatite od neizravnog dodira s automatskim iskljuivanjem
napajanja u:
- TN sustavu s nadstrujnim zatitnim ureajem
- TN sustavu sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
- TT sustavu s nadstrujnim zatitnim ureajima
- TT sustavu sa zatitnim ureajima diferencijalne struje
- IT sustavu s provjerom kontrolnika izolacije i mjerenjem otpora uzemljivaa
mjerenje otpora izolacije vodia
mjerenje otpora podova i zidova (prema potrebi)
funkcionalna ispitivanja (primjerice mjerenje i ispitivanje rada zatitnih ureaja
diferencijalne struje).

S obzirom na vidljivi nedostatak, u naem pravilniku prigodom izrade popisa ovih radnji
koritene su odgovarajue IEC i DIN-VDE norme.
Odreivanje ispravnosti i verifikacija propisanih svojstava elektrinih instalacija mora se
provesti:
prije prvog putanja u pogon (nakon izgradnje)
poslije rekonstrukcije postrojena
prilikom proirenja postrojenja
u periodikim razmacima.

Prigodom periodinih vizualnih pregleda ne treba ponavljati sve navedene radnje, ve samo
one kod kojih mogu nastati promjene u vremenu izmeu dvaju pregleda. Radnje navedene
za provjeravanja i mjerenja ponavljaju se kod periodinih ispitivanja.

Za niskonaponske elektrine instalacije u nas ne postoje zakonom ili pravilnicima propisani

rokovi za periodina ispitivanja, pa se u Hrvatskoj udomaila praksa da se elektrine
instalacije pregledavaju i ispituju kao i strojevi na elektrini pogon, dakle svake dvije

107
godine.
Takoer, ne postoje zakonske i sline podloge za periodina ispitivanj a otpora izolacije
vodia, pa ti rokovi esto ovise o zahtjevima nadlenih inspekcija.
Nuno je istaknuti da neke posebne vrste instalacija, primjerice gromobranske instalacije,
prostori ugroeni eksplozijom ili poarom imaju svoje vlastite propise i rokove za
periodina ispitivanja.

Za visokonaponska postrojenja tvrtke su dune donijeti odgovarajue vlastite pravilnike o

vrstama ispitivanja i rokovima, redovno u skladu sa zahtjevima proizvoaa opreme, a neka
su ispitivanja utvrena raznim pravilnicima.

63 ISPITIVANJA STROJEVA I UREAJA S POVEANOM OPASNOU

Zakon o zatiti na radu Republike Hrvatske (N.N., br. 59/96.) posveuje posebnu pozornost
strojevima i ureajima s poveanom opasnou te se lancima 51 i 52 zahtijeva:

lanak 51.
Poslodavac je duan redovito obavljati preglede svih strojeva i ureaja i osobnih zatitnih
sredstava koja koristi rudi utvrivanja da li su na njima primijenjeni propisi zatite na radu i
da li zbog nastalihpromjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika.

lanak 52.
(1) Poslodavac je duan na propisani nain obavljati ispitivanja strojeva i ureaja s
poveanom opasnou u slijedeim sluajevima:
prije njihovog stavljanja u upotrebu
najmanje jedanput nakon dvije godine uporabe
poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja
prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji
premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo
sastavljena.
Poblie odredbe o ispitivanjima orua za rad s poveanom opasnou dane su u Pravilniku
o nainu ispitivanja odreenih orua za rad i osobnih zatitnih sredstava u upotrebi i radne
okoline (N.N, br. 52184.). lanak 6. tog pravilnika zahtijeva da se utvrdi:
1. da li ureaji za ukljuivanje u pogon i njegovo iskljuivanje iz pogona, signalni ureaji
i ureaji za upravljanje pouzdano djeluju, te da li se gibanja ili djelovanja orua ili
njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama koje pokazuju nain uporabe tih ureaja
2. da li je orue za rad opskrbljeno pouzdanim napravama za zatitu od opasnosti koje
nastaju od njegovih dijelova u gibanju
3. da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je ono sastavljeno nastale promjene uslijed
kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu
4. da li se njime, s obzirom na njegov smjetaj, moe obavljati rad bez opasnosti za ivot i
zdravlje zaposlenika
5. da li je na njemu provedena zatita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog
napona dodira.

108
Potujui odredbe navedenog pravilnika te primjenom odgovarajuih HRN, IEC, EU i DIN-
VDE normi spoznajemo da se ispitivanja ispravnosti stabilnih strojeva i ureaja na
elektrini pogon sastoje od sljedeih radnji:
provj era ispravnosti prikljuka
podeenost nadstrujnih zatitnih ureaja (> I > Ik)
ukljuivanje i iskljuivanje
rastavljanje
iskljuivanje u sluaju hitnosti
zatita od povrata elektrine energij e
upravljanje i blokade
signalizacija i mjerni ureaji
zatita od izravnog dodira
neprekinutost zatitnog vodia za izjednaivanje potencijala
zatita od neizravnog dodira (Zs, Ra, IA U)
otpor izolacije vodia
funkcionalna ispitivanja
naponska ispitivanja (u pripremi)
elektromagnetski utjecaji (u pripremi)
zatita od preostalog napona (u pripremi)
provjera ispravnosti zatite od drugih izvora opasnosti.

Kod prenosivih strojeva i ureaja broj radnji kojima se utvruje njihova ispravnost je neto
manji, a to su:
vizualni pregled stanja zatite od izravnog dodira
provjera ureaja za ukljuivanje i iskljuivanje
provjera ureaja za upravljanje (funkcija)
utvrivanje neprekinutosti aktivnih vodia
utvrivanje neprekinutosti zatitnog vodia (samo za troila klase I)
mjerenje otpora izolacije vodia prema masi kuita ili prema pristupanim vodljivim
dijelovima
mjerenje preostalog napona

109
 pregled zatite od ostalih izvora opasnosti
naponska ispitivanja (u pripremi)
elektromagnetska kompatibilnost (u pripremi).

Sve navedene radnje obavljaju se prije poetka uporabe troila i u vremenskim razmacima
od najmanje dvije godine. Treba istaknuti daje rok od dvije godine za periodino ispitivanje
prenosivih elektrinih alata koja se koriste na otvorenim prostorima znaajno predugaak.
Primjerice njemake preporuke VBG istiu za takva troila rok od najvie est mjeseci.

Prijanjim Zakonom o zatiti na radu bila su izuzeta od tog ispitivanja troila koja rade s
malim naponom (troila klase III) ili su zatitno izolirana (troila klase II). Vaei Zakon o
zatiti na radu odreuje da ministar nadlean za rad propisuje listu strojeva i ureaja s
poveanim opasnostima, a izrada odgovarajueg pravilnika je u tijeku. Izuzee troila klase
II od periodinih ispitivanja nije svrsishodno, pogotovo kad se danas veina prenosivih
alata izvodi s ovom vrstom zatite, a ti se alati upotrebljavaju u tekim uvjetima rada i
podloni su raznim oteenjima. Najea su oteenja izolacije i esto prijeti opasnost od
izravnog dodira dijelova pod naponom. Zbog toga se preporua redovno periodino
ispitivanje takvih troila svakih est mjeseci. Za uredske strojeve klase II bez daljega e
zadovoljiti rok od dvije godine.

6.4 MJERE ZATITE PRI MJERENJIMA U POSTROJENJU

Mjerenje u elektrinim instalacijama postrojenjima moemo podijeliti u dvije skupine:
Prva - nazvana trajna - vezana uz pogon instalacije i postrojenja kao to su mjerenje
napona struje, snage, frekvencije, temperature, tlaka i si., kod koje postoji odreena i
trajna veza izmeu dijelova instalacija i postrojenja s mjernim ureajima, mjerilima
ili su predviene stezaljke za prikljuak mjerila.

Druga skupina - nazvana povremena mjerenja - pri emu se u pravilu povremeno

koriste prenosiva mjerila u izravnom kontaktu s opremom ili se smjetaju u njezinoj
blizini kao primjerice mjerenje raspodjele elektrinog polja na lancima izolatorskog
lanca, termovizijsko snimanje toplih mjesta na opremi i vodiima, ultrazvuk, mjerenja
jakosti elektrinih ili magnetskih polja i slino.

Za obavljanje navedenih mjerenja, u pravilu, se zahtijeva od zaposlenika posebno struno

usmjerenje. Oito je da samostalno smiju obavljati mjerenja samo elektrotehniki strunjaci
i u tu svrhu poduene osobe, dok ostale nestrune osobe smiju raditi samo pod nadzorom.

Sigurnost ljudi prigodom mjerenja na elektrinim instalacijama i postrojenjima znatno ovisi

o ispravnosti i prikladnosti mjerila. Odravanju mjerila mora se posvetiti jednako takva
pozornost kao i odravanju postrojenja. O tonosti mjerila, odnosno o tonom pokazivanju
mjernih veliina ovisi sigurnost i pouzdanost pogona. Mjerila podlijeu obveznom
periodinom ispitivanju mjeriteljskih svojstava i ovjeri.
Kod prenosivih mjerila obvezno treba provjeriti ispravnost mjernog ureaja prije njegove
uporabe. Prigodom mjerenja koja su posebno znaajna za sigurnost ljudi i postrojenja,
provjera ispravnosti mjerila obavlja se i nakon uporabe, kao primjerice kod mjerenja
istofaznosti vodia.

Naalost iskustva nam pokazuju da i mjerenja na razini niskog napona mogu biti vrlo
opasna i s traginim posljedicama. Vei dio nezgoda uzrokovanje neodgovarajuim i
nesigurnim prikljunim priborom i stezaljkama, kod kojih uz malu neopreznost moe doi
do direktnog dodira dijelova pod naponom.
Danas nova pravila zatite na radu zahtijevaju da sav prikljuni pribor i prikljune stezaljke
koje se koriste pri nazivnim naponima viim od 25 V izmjenine i 60 V istosmjerne struje
budu zatieni od direktnog dodira. Ovaj zahtjev je znaajna novina u naoj praksi i
pridonijet e boljoj zatiti zaposlenika koji se bave poslovima mjerenja i ispitivanja. Na
slici 45. prikazanje prikljuni pribor zatien od direktnog dodira. Ako ne moe biti
ispunjen ovaj zahtjev, mjerenja se moraju obavljati prema pravilima rada pod naponom.

(=anUllZZ] r~n

Slika 45. Prikljuni pribor zatien od izravnog dodira

Prilikom razrade uputa za siguran nain mjerenja elektrinih veliina u pogonu treba se
drati osnovnih smjernica kako slijedi:

Kod mjerenja moraju biti koriteni prikladni i sigurni instrumenti. Ti instrumenti

moraju biti provjereni prije uporabe, a ako je nuno i nakon uporabe.
Ako postoji prigodom mjerenja i priprema za mjerenje rizik od dodira dijelova pod
naponom, osoblje koje obavlja mjerenje mora nositi zatitna sredstva i poduzeti
zatitne mjere protiv elektrinog udara, uinaka elektrinog luka i kratkog spoja.
Smatra se da postoji opasnost od dodira dijelova pod naponom kada osoba bilo kojim
dijelom svojeg tijela ili neizoliranim alatom ue u zonu pribliavanja koja je kod
niskog napona do 1.000 V izmjenine struje definirana razmakom od 500 mm od
dijelova pod naponom.
Zaposlenik prigodom kretanja treba sam sebe osigurati da ne dosegne zonu opasnosti

111
 svojim tijelom, ni alatima niti stvarima kojima rukuje.
Da bi se sprijeili elektrini rizici u blizini dijelova pod naponom, mora se predvidjeti
zatita ekranima, preprekama, pregradama ili izolacijskim prekrivaima.
Ako postoji opasnost od induciranih napona, oni se moraju ukloniti
uzemljivanjem ili izjednaivanjem potencijala za vrijeme prikljuivanja i odspajanja
mjerila s mjernog objekta.
Kod nekih vrsta mjerenja moe se pojaviti opasni potencijal na pristupanim vodljivim
masama (primjerice mjerenja otpora uzemljivaa), pa su nune dodatne mjere zatite s
kojima e se onemoguiti porast potencijala ili njegov prijenos na druge objekte.
Ako se provjeravanje obavlja primjenom vanjskog izvora napajanja, moraju se
poduzeti sljedee mjere osiguranja:
- postrojenje treba biti odvojeno od ostalih moguih normalnih izvora napajanja
-postrojenje ne smije doi pod napon od bilo kojeg drugog izvora napajanja, osim
koritenog stvarnog izvora napajanja
- treba poduzeti sigurnosne mjere protiv elektrinog ugroavanja za vrijeme
provjeravanja i za sve prisutne osobe
- mjesto rastavljanja treba imati odgovarajuu izolaciju (primjerice sigurnosni
razmak) koja moe podnijeti istodobno primjenu ispitnog napona na strani
ispitivanja i normalni pogonski napon na ostalom dijelu postrojenja.
Najsvrsishodnije je prikljuak mjerila na objekt mjerenja izvesti u beznaponskom
stanju s osiguranjem mjesta rada, odnosno primjenom tzv. pet pravila za osiguranje
mjesta rada. Pri tome treba istaknuti da za niskonaponske instalacije koje nemaju
dvostrano napajanje ne treba uzemljivati i kratko spojiti vodie na mjestu rada.
Dovoljno je sljedee:
- odvojiti ih od napona prekidaem, sklopkom ili vaenjem uloka osiguraa
- blokirati ukljuivanje
- provjeriti beznaponsko stanje.
Ako se objekt mjerenja moe napajati sa dvije strane, onda treba uzemljiti i kratko
spojiti vodie na mjestu rada i tek onda pristupiti spajanju ili odspajanju mjernog
sloga s objekta mjerenja.
Ako se objekt mjerenja ne moe iskljuiti iz pogona, onda se spajanje i
odspajanje mjerila obavlja metodom rada pod naponom. Zaposlenik izvodi prikljuke
u izravnom mehanikom dodiru s dijelovima pod naponom, pri emu su mu ruke
zatiene izolacijskim rukavicama i prema potrebi s izolacijskim rukavima. Za
niskonaponske instalacije, uporaba izolacijskih rukavica ne iskljuuje primjenu
izoliranog alata i prikladne izolacije prema zemlji, odnosno prema susjednim
dijelovima pod naponom.
Spajanje mjernog sloga na objekt mjerenja treba izvoditi prema odreenom
redoslijedu: prvo se spajaju elementi bez napona, a potom oni elementi koji su pod
naponom ili koji e dati napon za mjerenje. Tako primjerice, kod mjerenja napona
voltmetrom bez iskljuivanja napona u postrojenju, prvo se spoji prikljuni kabel na
voltmetar, a potom se odgovarajuim ticalima spaja prikljuni kabel na aktivne
vodie. Kod mjerenjaotpora izolacije postupak je obrnut. Prvo se spoji prikljuni
kabel na objekt mjerenja, a potom se mjerilo spoji s prikljunim kabelom (izvor
napona je u mjerilu). Prigodom odspajanja mjernog sloga od objekta mjerenja
redoslijed radnji je obrnut.
Ako se ovakva mjerenja obavljaju na otvorenom prostoru, gradilitima, metalnim
ormarima, u uskim te mokrim prostorima, ta pravila se primjenjuju ve pri naponima

112
 iznad 25 V izmjenine, odnosno 60 V istosmjerne struje.

6.5 OSLOBAANJE OZLIJEENOG IZ STRUJNOG KRUGA

Dodir dijelova pod naponom kod kojeg nastaje udar elektrine struje moe izazvati
opekline, otvorene rane, prestanak rada srca, prestanak disanja i smrt. Stupanj oteenja
ovisi o jaini struje, putu protjecanja struje, vremenu dodira, frekvenciji i drugim
imbenicima.
Ozlijeenog u prvome redu treba osloboditi od utjecaja elektrine struje. Ovaj se zahvat
mora obaviti uz najvei oprez, kako ne bi stradao netko od spasitelja i prema odreenim
pravilima.

Na niskonaponskim postrojenjima i instalacijama treba:

kod prenosivih elektrinih troila prvo izvui utika iz utinice
kod stabilnih troila iskljuiti sklopku ili izvaditi sve osigurae tog strujnog kruga
kod vodova i kabela prerezati vodove izoliranim klijetima, s time da se mjesto rezanja
prekrije izolacijskim materijalom
prekinuti strujni krug silom pomou nekog predmeta izraenog od izolacijskog
materijala primjerice sjekire s drvenom drkom
dobrom izolacijom ruke gumenim rukavicama, suhim i cijelim konatim rukavicama,
komadom odjee, stajanjem na izolacijskoj podlozi ili uz upotrebu izolacijske motke
(suhe drvene motke) ukloniti vodie s ozlijeenog.

Ozlijeenog se nipoto ne smije dirati golim rukama.

Ako je ozlijeeni ostao visjeti na stupu ili na nekom drugom mjestu, potrebno je prirediti
odgovarajuu opremu za prihvat ozlijeenog jer nakon iskljuenja napona dolazi do
nenadziranog pada tijela.

Oslobaanje ozlijeenog na postrojenjima iznad 1.000 V, doputa se tek nakon iskljuenja

napona sa svih dijelova postrojenja u tom prostoru i provedenih mjera osiguranja protiv
ponovnog ukljuenja, izvedenog uzemljenja i kratkog spajanja u neposrednoj blizini mjesta
nastanka ozljede. Ako se ovi zahvati ne mogu brzo izvesti, ozlijeenog se moe izvui iz
strujnog kruga pomou izolacijske kuke ili motke, uz potreban oprez i obveznu upotrebu
osobnih zatitnih sredstava.

Ozlijeeni u pojedinim sluajevima kod niskog napona moe sam trenutno reagirati i
iskljuiti strujni krug povlaenjem prikljunog voda iz utinice ili odbacivanjem predmeta
ili vodia.
Nakon oslobaanja ozlijeenog iz strujnog kruga, treba ga oprezno premjestiti na suho
mjesto i odmah zapoeti s pruanjem prve pomoi. Bez obzira na stanje ozlijeenog, treba
provjeriti die li i radi li mu srce.

Umjetno disanje primjenjuje se kod ozlijeenih osoba koje nakon ozljede ne pokazuju jasne
znakove ivota. Modane stanice mogu samo nekoliko minuta preivjeti bez kisika, pa je
odmah potrebno kod takvih osoba primijeniti umjetno disanje. Najpoznatija i najbolja
metoda davanja umjetnog disanja, kao prve pomoi, je metoda usta na usta ili usta na

113
nos. To se radi na sljedei nain:
ozlijeenog treba polei na lea
glavu ozlijeenog treba zabaciti unatrag
duboko udahnuti zrak
obuhvatiti usta ozlijeenog i zatvoriti mu nos te upuhati zrak u usta ozlijeenog,
ponovno udahnuti svjei zrak i tako brzinom od priblino 15 puta u minuti, odnosno
obuhvatiti nos ozlijeenog i zatvoriti mu usta te mu upuhati zrak kroz nos jednakim
postupkom.

Samo davanje umjetnog disanja, bez obzira na tmd i ispravno izvoenje, nee dati rezultata
kod ozlijeenog ako mu je srce stalo ili je potpuno poremeen rad srca. Jer, ako krv ne
raznosi kisik po tijelu, posebno u mozak - ozlijeeni se nee osjeati bolje. U takvim se
okolnostima osim umjetnog disanja primjenjuje i vanjska masaa srca.
To se radi na sljedei nain:
ozlijeenog treba polei na lea i to na tvrdu podlogu
dlanovima (ruku na ruku) pritiskati na sredinu grudne kosti tako da kost pritisne srce i
na taj nain u veliku krvnu ilu utisne odreenu koliinu krvi. Ovaj postupak treba
ponavljati do 60 puta u minuti, a kod djece i starijih osoba to treba obaviti jednom
rukom.

Mjere oivljavanja treba provoditi sve dok ozlijeeni ne doe k svijesti, odnosno do dolaska
lijenika.
Nakon ozljede od udara elektrine struje (neovisno o poetnom prividno sretnom ishodu)
obvezno se treba javiti lijeniku, jer se tetne posljedice za zdravlje ili ivot mogu pojaviti i
dugo vremena iza ozljede (zatajivanje funkcija pojedinih organa).

6.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Kojim se sve metodama mogu odravati postrojenja?
2. Na koji nain se izvode inicijalna i periodina utvrivanja ispravnosti elektrinih
postrojenja?
3. U kojim se vremenskim razmacima obavlja periodino ispitivanje elektrinih instalacija
smjetenih u normalnom okoliu?
4. Iznad kojih nazivnih napona prikljuni pribor za mjerenja mora biti zatien od izravnog
dodira?
5. Kako se sve moe izvui ozlijeeni iz strujnog kruga niskog napona?
6. Kako se izvodi umjetno disanje?

114
6.7 ZAPAMTITE

* Utvrivanje propisanih svojstava i karakteristika elektrinih instalacija izvodi se

vizualnim pregledom, provjeravanjem i mjerenjima odreenih veliina.
* Odreivanje ispravnosti i verifikacija svojstava elektrinih instalacija mora se
provesti:
- prije prvog putanja u pogon (nakon izgradnje)
- poslije rekonstrukcije postrojenja
- prigodom proirenja postrojenja
- u periodinim razmacima.
* Prigodom uvjerenja pogonskih elektrinih veliina upotrebljavajte prikljune
kabele zatiene od izravnog dodira.
* Ako prigodom mjerenja i priprema za mjerenje postoji opasnost od dodira dijelova
pod naponom, osoblje koje obavlja mjerenja mora nositi zatitna sredstva i
poduzeti zatitne mjere protiv elektrinog udara, uinaka elektrinog luka i
kratkog spoja.
* Ako je netko ozlijeen elektrinom strujom, a nalazi se jo u strujnom krugu, treba
ga odmah osloboditi iz strujnog kruga uz potrebne mjere opreza za vlastitu
sigurnost i sigurnost ozlijeenog.
* Najsigurnije moemo osloboditi ozlijeenog iz strujnog kruga ako iskljuimo
prekidaem ili sklopkom strujni krug i onda izvlaimo ozlijeenog.
* Ozlijeenog koji se nalazi u strujnom krugu nipoto ne smijete dirati golim
rukama jer moete stradati.
* Ako ozlijeeni ne die, moramo odmah bez gubljenja vremena poeti s umjetnim
disanjem.
* Umjetno disanje ne smije se nipoto prekinuti tako dugo dok ozlijeeni ne doe k
svjjesti i pone disati ili dok lijenik ne konstatira smrt.
* Svaku osobu ozlijeenu elektrinom strujom, makar nema vidljivih ozljeda i
dobro se osjea, mora hitno pregledati lijenik.

115
I
7. PRILOZI

7.1 KAZALO PO POJMOVIMA

(Brojke uz pojam oznauju poglavlje u kojem je obraen taj pojam)

akumulatori 3.12
alat klase I. 3.5
alat klase II. 3.6
alat klase III. 3.7
alat prenosivi 34,5.9
atmosferska pranjenja 5.4
atmosferski prenaponi 2.13
automatsko iskljuivanje napajanja 2.5.10

automatsko iskljuivanje napajanja sa zatitnom diferencijalnom sklopkom 2.5.11 B

beznaponsko stanje 5.10,5.11
blizina napona 5.13 brzojav 5.6
buka 5.4

cipele izolacijske 5.15 D

dodir izravni 2.2

dohvat rukom 2.2.1
dj elovanj e struj e na ovj eka 1.3
doputeni napon dodira 1.4,2.5.3
dozvola za rad 5.6,5.12
dozvola za ulazak u postrojenje 4.3

elektrini luk 1.5,2.8 elektrini

naboj 2.10
elektriko odvajanje 2.5.8 elektrino
polje 2.11.1, 2.15 elektrina prenosiva
troila 3.4 elektrini udar 1.3 elektrini
vodovi 3.2 elektrino zavarivanje 3.14
elektrini motori 3.10
 F

FELV 2.5.7 fibrilacija srca 1.3

glavno izjednaivanje potencijala 2.5.6

granica opasnog napona 1.4
gromobranske instalacije 2.13.2
granini razmak zone pribliavanja 4.2
granini razmak zone opasnosti 4.2
gumena zatitna sredstva 5.15

impedancija ljudskog tijela 1.2 indikator

napona 5.11, 5.12 indirektni (neizravni)
dodir 2.5.1 inducirani napon 2.9
influencija 2.14.1
iskljuivanje-odvajanje od napona 5.11,5.12
isprave za rad 5.6 istosmjerna struja-djelovanje
1.3 ispitivanje periodiko elektrinih instalacija
6.2 ispitivanje strojeva i ureaja 6.3 izolacijska
zatitna sredstva: kaciga 5.11 motke 5.11,5.12
ploe 5.11,5.12,5.13,5.15 pregrade 5.13,5.15
prostirke 5.15 rukavice 5.11,5.12,5.15 IT-sustav
2.2, 2.5.5 izjednaivanje potencijala 2.5.6
iznoenje potencijala 2.12 izravni
dodir 2.2

kabel - uzemljivanje 5.12 kaciga izolacijska 5.li

klasifikacija alata 3.4
klimatski uvjeti za rad 5.4 koordinator
5.6 konate rukavice 5.11,5.12 kretanje po
postrojenjima 4.1,4.2

lokalno izjednaivanje potencijala 2.5.6 M

mali radni napon 2.5.7 manipulacije postrojenjima 5,10 magnetsko polje 2.15.1
masaa srca 6.5 mikrokiimatski uvjeti 5.4
mjesto iskljuenja-odvajanja od napona 5 11 51?
 mjerenja 6.2,6.4
mjesto rada 5.8
mjesto napajanja 3.15
mijealica za beton 3,16
motke za uzemljivanje 5.11,5.12

neizravni dodir 2.5.1 nestrune osobe 5.3 napon dodira 2.5.1 napon kvara 2.5.1
nalog za rad 5.6
naprave za uzemljivanje i kratko spajanje 5.11,5.12
o
obavijest o zavretku rada 5.6,5.14
oekivani napon dodira 2.5.1
odravanje postrojenja 6.1 odvajanje
elektriko 2.5.9 odvajanje od napona
5.11,5.12 odvodniko uzemljenje 2.5.4
ograivanje mjesta rada 4.3,5.11,5.12
ogranieni prostor 3.15 okoli (uvjeti)
5.4 opasan napon 1.4 oprema klase II.
2.5.8 osigurai D, DO, zamjena 3.11
osiguranje mjesta rada 5.11,5.12
oslobaanje ozlijeenog 6.5 osoblje
5.13 osobna raunala 3.13 otpor
ljudskog tijela 1.2 otpor uzemljivaa
2.5.4 oznaivanje vodia 2.5.5
ovlatenje i odgovornosti 5.5 ovlateni
rukovoditelj postrojenja 5.5 ovlateni
rukovoditelj radova 5.5

PELV 2.5.7
periodiki pregled postrojenja 6.2,6.3
pet zlatnih pravila 5.11,5.12 ploa
izolacijska zatitna 5.11,5.12
poduene osobe 5.3 pogon 5.2
pogonske manipulacije 5.10 pogonsko
uzemljenje 2.5.4 pogonske
manipulacije 5.10 pokretna ispitna
stanica 6.4 posebno mali naponi 2.5.7
potencijal, unoenje 2.12.1 pregled
postrojenja 6.2 pregrada izolacijska
zatitna 2.2.1 prekidai 3.1
prenosivalat 3.4
prenosive naprave za uzemljivanje i kratko spajanje 5.11,5.12
prenosive svjetiljke 3.9

120
pribliavanj e vodiima 2.11
prikljunice 3.3
prikljuni ormarii 3.15
priueni radnici 5.3
privremene elektrine instalacije 3.15
program rada 5.6
probojna kritina udaljenost 2.11.1

radilita 3.15 raunala 3.13

radovi bez uzemljivanja i kratkog spajanja 5.12
radovi u beznaponskom stanju 5.11,5.12
radovi u blizini napona 5.13
radovi pod naponom 5.15
rastalni osigurai 3.11
runi alat 3.4
rune svjetiljke 3.9
rukavice izolacijske 5.15,6.4
rukavice konate 5.11,5.12

SELV 2.5.7
sigurnosni mali napon 2.5.7
sigurnosni transformator za odvajanje 2.5.9
sijalice, zamjene 3.9
sklopke 3.1
sklopni prenaponi 2.13
sporazumijevanje 5.7
spreavanje ponovnog ukljuivanja 5.11,5.12
stabilna elektrina troila 3.10
statiki elektricitet 2.14
struna osoba 5.3
struja otputanja 1.3
strujna zatitna sklopka 2.5.11
svjetiljke 3.9
 titnik za lice 3.14

tablice zabrane 5.11,5.12 temperatura okolia (utjecaj) 5.4

transformator za odvajanje 2.5.9 transformator sigurnosni
2.5.7 transformator zatitni 2.5.7 TN-sustav 2.5.5,2.5.10
troila klase I 3.5 troila klase II 3.6 troila klase III 3.7 TT-
sustav 2.5.5,2.5.10

uklanjanje mjera za osiguranje mjesta rada 5.14

umjetno disanje 6.5
unutarnji prenaponi 2.13.1
ustroj rada 5.5
utjecaj okolia 5.4
utvrivanje beznaponskog stanja 5.11,5.12 utikai 3.3
uzemljenja (vrste) 2.5.4 uzemljeni mali napon 2.5.7
uzemljivanje i kratko spajanje kabela niskog napona 5.12

vanjski prenaponi 2.13.1 vjetar 5.4

videoterminali 3.13 vidljivost (uvjeti okolia) 5.4 vizualni
pregled 6.2 vodii (oznaivanje) 2.5.5 vodljivi prostori 3.15
vrste radova u postrojenjima 5.1
z
zamjena osiguraa niskog napona 3.11 zamjena sijalica 3.9
zaostali naboj 2.10 zapreke 2.2.1
zatita automatskim iskljuivanjem napajanja 2.5.10,2.5.11
zatita zatvorenim kuitima 2.2.1
zatita izoliranjem 2.2.1
zatita od neizravnog dodira 2.2.1
zatita postavljanjem izvan dohvata rukom 2.2.1
zatita zaprekama 2.2.1
zatitno odvajanje 2.5.9
zatitni razmak 5.13
zatitni ureaj diferencijalne struje 2.5.11
zatitni vodi 2.5.5,2.5.10
zatitno izoliranje (klasa II) 2.5.8
zatitno uzemljenje 2.5.4
zavarivanj e elektrino 3.14

122
zavretak rada 5.14
zona opasnosti 4.2
zona pribliavanja 4.2
zona slobodnog kretanja 4.2
zona tienja uzemljivaem 2.9.2

arulje-zamjena 3.9

123
12 PREGLED HRVATSKIH ZAKONA, PRAVILNIKA I NORMI

1. Zakon o zatiti na radu (Narodne novine, br. 59/96.)

2. Zakon o gradnji (Narodne novine, br. 52/99.)
3. Zakon o zatiti od poara (Narodne novine, br. 58/93.)
4. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (Narodne novine, br. 9/87.)
5. Pravilnikomjeramainormativima zatite na radu na oruima za rad (SI. list.br. 18/91.)
6. Pravilnik o sredstvima osobne zatite na radu i osobnoj zatitnoj opremi (SI. list, br.
35/69. i br. 21/71.)
7. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine, br. 5/84.)
8. Pravilnik o utvrivanju ope i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti
radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (Narodne novine, br. 3/84. i
br. 55/85.)
9. Pravilnik o nainu ispitivanja odreenih sredstava rada i radne okoline te sadraju,
obliku i nainu izdavanja isprava (Narodne novine, br. 52/84.)
10. Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu (Narodne novine, br. 56/83.)
11. Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruj a zatite na
radu (Narodne novine, br. 52/84.)
12. Pravilnik o sadraju plana ureenja privremenih i zajednikih privremenih radilita
(Narodne novine, br. 45/84.)
13. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona ( Narodne
novine, br. 53/88.)
14. Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona
iznad 1000 V (SI. list, br. 4/74. i br. 13/78.)
15. Propisi o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja
(SI. list, br. 19/68.)
16. Tehniki propisi za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama (SI. list, br.
43/66. i br. 13/78.)
17. Pravilnik o tehnikim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji (SI. list,
br. 2/73.)
18. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (SI. list, br.
62/73.)
19. Tehniki propisi za zatitu elektroenergetskih postrojenja od poara (SI. list, br.
16/66., 58/72. i 24/75.)
20. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima (SI. list, br. 13/68.)
21. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Narodne novine, br. 8/97.)
22. Pravilnik o strunoj spremi, radnom iskustvu, programima i nainu polaganja
strunog ispita strunjaka zatite na radu (Narodne novine, br. 127/98.)
23. HRN N.A0.826 Elektrine instalacije u zgradama. Tfermini i definicije
24. HRN N.B2.741 Elektrine instalacije u zgradama. Zatita od elektrinog udara
25. HRN N.A9.001 Klasifikacija elektronskih i elektrinih ureaja s obzirom na nain
zatite od elektrinog udara
26. HRN N.B2.702 Elektrine instalacije u zgradama. Opsezi napona za elektrine
instalacije u zgradama
27. HRN N.B2.730 Elektrine instalacije u zgradama. Ope karakteristike i klasifikacija

124
28. HRN N.B2.751 Elektrine instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje elektrine
opreme u zavisnosti od vanjskih utjecaja
29. HRN N.A5.070 Stupnjevi zatite elektrine opreme ostvareni pomou zatitnih
kuita
30. HRN N.H9.010 Zatitni transformatori. Opi tehniki uvjeti i ispitivanja
31. HRN N.H9.022 Zatitni transformatori za rune svjetiljke
32. HRN N.H8.010 Sigurnosni transformatori za razdvajanje za opu namjenu. Opi
tehniki uvjeti i ispitivanja (u pripremi)
33. HRN N.H8.022 Transformatori za klasu II. svjetleih tijela sa sijalicama sa arnom
niti (u pripremi)
34. HRN N.H8.023 Sigurnosni transformatori za razdvajanje za opu primjenu.
Dopunski tehniki uvjeti ( u pripremi)
35. HRN N.H8.024 Transformatori za razdvajanje za opu primjenu, transformatori za
brijae aparate i jedinice za napajanje brijaih aparata. Dopunski tehniki uvjeti (u
pripremi)
36. HRNN.L5.110 Svjetiljke za sijalice s uarenim vlaknima. Tehniki uvjeti i ispitivanje
37. HRN N.L5.114 Rune svjetiljke. Dopunski tehniki uvjeti
38. HRN N.B4.052 Runi alat za rad pod naponom do 1000 V izmjenine i 1500 V
istosmjerne struje.
39. HRN Z.B1.021 Konate zatitne rukavice
40. HRN Z.B1.031 ljemovi za zatitu u industriji
41. HRN Z.B1.050 Zatitni pojas
42. HRN Z.B1.200 Zatitne naoale s providnim staklom
43. HRN Z.B1.034 titnik za oi i lice
44. HRN Z.B1.002 Zatitna maska za uklanjanje plinova, para i estica
45. HRN Z.S0.002 Znakovi zabrane
46. HRN Z.S0.003 Znakovi obaveze
47. HRN Z.S0.004 Znakovi opasnosti
48. HRN Z.S0.005 Znakovi obavjeivanja
49. HRN.EN 50014.1997. Elektrini ureaji za potencijalno eksplozivne atmosfere -
Opi zahtjevi
1. EN 50110-1:1997 Operation of electrical installations
2. Elektrische Anlagen und Betriebsmittel; VBG 4.1988 (Unfallverhtungsvorschriften)
3. DIN/VDE 0105 -100. Betrieb von Starkstromanlagen. Allgemeine Festlegungen
4. IEC 364-4-41.1992 Electrical installations of buildings. Part 4. Protection for safety.
Chapter 41. Protection against electric shock
5. IEC 364-6-61 + Al.1986/1993. Electrical installations of buildings. Part 6. Chapter
6. Initial verification
6. EN 61243-1. Live working. Voltage detector. Part 1: Capacitive type to be used for
voltages exceeding 1 kV a. c.
7. EN 61230: Live working. Portable equipment for earthing or earthing and short
circuiting.
8. EN 61229: Rigid protective covers for live working on a,c. installations

125
7.3 PREGLED INOZEMNIH PROPISA I NORMI

9. EN 291-1 1991 Safety of machinery-Basic concepts, general principles for design.

Part l.Basic terminology, methodology.
10. EN 292-2 + Al; 1991/1995 Safety of machinery. Basic concepts, general principles
11. IEC 204-1 Electrical equipment of industrial machines. Parti: General requirement
for design. Part 2. Technical principles and specifications
12. EN 60903 1992. Specification for gloves and mitts of insulating material for live
working
13. EN 60984: 1992 Sleeves of insulating material for live working
14. EN 61057: 1995 Aerial devices with insulating boom used for live working
15. EN 61236: 1995 Live working-insulating hollow tubes for electrical purposes
16. EN 61236: 1995 Saddles, pole clamps, (stick clamps) and accessories for live
working
17. DIN/VDE 0680 Teil LKorperschutzmittel; Shutzvorrichtungen und Garate zum
Arbeiten an unter Spnnung stehenden Teilen bis 1000 V. Isolierende
Korperschutsmittel und isolierende Schutzvorrichtungen
18. DIN/VDE 0681 Teil 1. VDE_Bestimmung fr Gerte zum Bettigen. Prfen und
Abschrenken unter Spannung stehender Betriebsmittel mit Nennspannungen ber 1000 V.
Allgemeine Festlegungen
19. DIN/VDE0681 Bettigungsstangen
20. DIN/VDE 0682 Tel 411. Spannungprfer fr Wechselspannung
21. DIN/VDE 0681 Teil 8. Isolierende Schutzplatten
22. DIN/VDE 0681 Teil 1 und 2: Schaltstangen
23. DIN/VDE 0681 Teil 1 und 3 Sicherungszangen
24. DIN/VDE 0683 Teil 2. Zwangsgefurte Stabserdungs und Kurzschliessgerte
25. DIN 43629 TI: Die Flach -Rabelverteilschrnke
8. LITERATURA

1. Zakon o zatiti na radu-Narodne novine, br. 59. od 17.7.1996.

2. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, Narodne novine, br. 9 od
3. 3.1987.
3. CENELEC EN 50110-1, Operation of electrical installations -1997.
4. Mileusni, Egon: Prirunik za elektriare prema specijalistikom programu
osposobljavanja za rad na siguran nain, HEP, Zagreb, 1998.

126
127
HZIR ZAVOD ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI d.d.
B Z A G R E B , U l i c a g r a d a Vu k o v a r a 6 8
tel.: 01/611-9B-75 faks: 01/611- 98-12
zatita na radu * zatita od poara * zatita radne i ivotne okoline

(OBVEZA NAVEDENIH STRUNIH

OSPOSOBLJENOSTI ODREENA JE U TOCI
10. PRAVILNIKA O POSLOVIMA S POSEBNIM
UVJETIMA RADA)
Osposobljavanje za protueksplozijsku
zatitu se izvodi prema programu s kojim se
suglasila S-komisija u skladu s vrijedeom
tehnikom regulativom za osobe s
prethodno zavrenom srednjom strunom
spremom elektro, strojarskog, kemijskog ili
srodnog smjera koje rade ili e raditi na
poslovima montae, izvedbe, popravka i
ispitivanja ureaja,postrojenja i instalacija u
S-izvedbi odnosno koji rade na poslovima
proizvodnje i ispitivanja S-ureaja
(kontrolorima, poslovoama i neposrednim
rukovoditeljima).
Osposobljavanje djelatnika za izvoenje
privremenih instalacija obavlja se prema
odgovarajuem programu a namijenjeno je
zaposlenicima koji na gradilitima,
montaama i si. moraju postaviti
privremene elektrine instalacije.
Osposobljavanje se organizira u trajanju od
120 sati, od ega je 30 sati teoretske
nastave te 90 sati praktinog rada u tyrtci.
Trokovi osposobljavanja i polaganja ispita
iznose 1.500,00 kn po polazniku, + PDV
ukljuujui kompletnu nastavnu
dokumentaciju.
Zavrni ispit je u obliku testa, kojem
prethodi praktina vjeba i njezino
prihvaanje. Polaznici koji poloe ispit
dobivaju uvjerenje kao dokaz
osposobljenosti, koje se upisuje u radnu
knjiicu. Osposobljavanje se odrava u
prostorijama ZIRS-a. Pismene prijave za
kandidate koji e polaziti osposobljavanje
treba dostaviti ZIRS-u najkasnije 8 dana
prije poetka osposobljavanja i obaviti
uplatu.
 PROGRAM
SREDNJOKOLSKOG
OBRAZOVANJA ZA ODRASLE - STRUNI DJELATNIK ZA
OSPOSOBLJAVANJE PROTUEKSPLOZJJ SKU ZATITU
(S-ZASTITA)
U skladu sa Zakonom o zatiti na radu
Republike Hrvatske (N.N., 59/96.) i
Pravilnikom
0 nainu ispitivanja odreenih STRUNI DJELATNIK ZA IZVOENJE
sredstava rada i radne okoline te PRIVREMENIH INSTALACIJA
sadraju, obliku i nainu izdavanja (NA GRADILITIMA I DRUGDJE)
isprava:
ISPITIVA ZA PREGLEDE I
ISPITIVANJE STROJARSKO-
MEHANIKOG DIJELA STROJEVA I
UREAJA
ISPITIVA ZA PREGLEDE I
ISPITIVANJA STROJEVA I UREAJA
NA
POGON ELEKTRINOM STRUJOM
ISPITIVA ZA OBAVLJANJE
PREGLEDA
I ISPITIVANJE MJERA ZATITE NA
ELEKTRINIM MREAMA I
INSTALACIJAMA
Osposobljavanje je namijenjeno
osobama sa zavrenom srednjom
strunom spremom elektro smjera (za
elektroispitivae) te elektro ili
strojarskog smjera (za
strojarskomehanike ispitivae), koje
e ispitivati strojeve za rad s
poveanom opasnou ili elektrine
mree i instalacije.
Osposobljavanje se organizira u
trajanju od 120 sati, od ega je 30 sati
teoretske nastave te 90 sati praktinog
rada u tvrtci.
Provjera znanja provodi se nakon
zavretka osposobljavanja. Polaznici
koji poloe provjeru dobivaju uvjerenje
kao dokaz osposobljenosti, koje se
upisuje u radnu knjiicu.
Trokovi osposobljenosti iznose 1.500,00
kn po polazniku, + PDV u to je
ukljuena i kompletna nastavna
dokumentacija.
Osposobljavanje se odrava u
prostorijama ZIRS-a.
Pismene prijave za kandidate koji e
polaziti
osposobljavanje treba dostaviti ZIRS-u
najkasnije 8 dana prije poetka
osposobljavanja
1 obaviti uplatu.
Sy lpj3 ZAVOD ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI d.d.
^^ -Z A G R E B , U l i c a g r a d a Vu k o v a r a 6 8
tel.: 01/611- 98-75 faks: 01/611- 98-12

zatita na radu zatita od poara zatita radne i ivotne okoline

Iz proizvodnog programa ZIRS-a nudimo vam znakove sigurnosti izraene u skladu s ISO
normama:
znakovi zabrane
znakovi obveze
znakovi opasnosti
znakovi OBVEZNA ZATITA GLAVE ZABRANJENA UPORABA
OPASNOST OO
ELEKTRINOG
informacija ELEKTRINE STRUOE UDARA

Znakovi sigurnosti u standardnoj izvedbi izrauju se od plastike (PVC), samoljepljive PVC folije
(naljepnice), a prema elji kupca mogu se izraditi od aluminijskog lima (AL) ili obraditi tzv.
svijetleimbojama, koje u potpunom mraku odreeno vrijeme emitiraju svjetlo.

U proizvodnom programu ZIRS-a su i izvanstandardni znakovi sigurnosti, koji su nali iroku

primjenu u gospodarstvu (oznaavanje zdravstvenih ustanova, portskih, ugostiteljskih, i drugih
objekata, oznaavanje otrova, prijevoz opasnih tvari, norma za brodove, naljepnice s uputama za
siguran rad na strojevima u drvnoj industriji i drugo).

[
ISKLJUI
STRUJU

PRIJE POPRAVKA

Zatita od indirektnog napona

I
dodira u TN-C/S sustavu s
automatskim iskljuenjem
napajanja nadstrujnim zatitnim
ureajem

Zatita od indirektnog naponu dodira

u TT sustavu s automatskim
iskljuenjem napajanja zatitnim

U SLUAJU
urnaiem diforennijalne struje

Iz naeg proizvodnog programa POARA ISKLJUI

nudimo vam i kemijske kartice,
ovjesne kartice, evidencije i STRUJU
obrasce, kao i veliki izbor propisa i
normi s polja zatite na radu.

Prema vaoj elji izraujemo elaborate o opremanju

objekata znakovima sigurnosti i ujedno ih montiramo.
 (ELOB)
ELEKTROOBJEKTI d.o.o.
Av. V. Holjevca 20,10020 ZAGREB, HRVATSKA Tel.: 385/
(01) 6529-635, (01) 6529-853, (01) 6528-731; Faks: 385/ (01) 6528-

HRVATSKA ELE KTROPRIVREDA d.d-

Direkcija za distribuciju
10000 Zagreb, Ulica grade Vukovara 37

OVJERU SKLADNOSTI
izolacijske
rukavice

731
broj: 42-4464/99 za
- Proizvod: IzotecifSke motka nazivnog napone od tkV do 420 kV
i

Tipne oznake; Vidi tablicu u privitku.

I. J
NaruItali: ELOB - Etektroobjekd d.0.0. Zagreb
rfS4M 1
f| - Proizvoa: CATV, BA6NEUX, Pari. Francuske
1 BF wP 4
U skladu je sa IEC 1835/1993, IEC6SS/1965.
| li 1
4
JPM
rf
)- Ispitivano u: Institutu za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb
*
-1
Ovjera vrijedi do: Promjene materijala ili konstrukcije Ili se moe osporili, ako je ovjera
izolirani alat stanja vnaopet goams. izolacijske
motke
Za kl) u a k: Pregledom tehnike dokumentacije, ispitnih Izvjea I pripadnih
potvrda zakljuuje sa da razmatrane izolacijske motke nazrimog napona od IkV do 420 kV zadovoljavaju projektirane zahtjve uporabivosti,
odgovaraju zahtjevanim tehnikim znaajkama, te se mogu primjenjivati u elektroenergetskoj mrei Hrvatske elektroprivrede.

visokonapon
ski
ispitivai
EKSKLUZIVNI
CATU ZASTUPNIK
SAGEM - zatitna oprema
EGIE - kabeli
SIMEL - hidrauline platforme
SERGI - zatezna i ovjesna oprema
BAUR
TELEGAN
Rukovoditelj Direktor
Slube za tipizaciju I normizaciju Sektora za tehnike poslove

Mr. sci. Ivan Mravak, dlpl.

ing.
Direktor

Oirekgjjb^ za^dlstrlbu iju

niskonajpon Zagreb, 20. svibnja
1999. Dasenko Baldasan, dlpl,
oprema za
ski kratko
ispitivai ing. spajanje i
uzemljenje
- protupoarna zatita transformatora
- mjerna kola, ispitni ureaji
- ispitivanje plinskih mrea
 BEUIIET 97
ZAGREB, ULINEKA CESTA 29 TEL/FAX:
01/ 2989-533, 264-539, 265-466 .R.
30107-601-689597 ; M.B. 13 34 093
MJERNI INSTRUMENTI - MEASURING INSTRUMENTS
BELMET 97 je specijalizirano poduzee za ZASTUPANJE, PRODAJU I SERVIS
MJERNIH INSTRUMENATA pri:

ODRAVANJU, PROIZVODNJI, KONTROLI I ZATITI

MJERNI INSTRUMENTI za:

ispitivanje elektroinstalacija
mjerenje otpora uzemljenja s odspajanjem krinog spoja
i bez njega
mjerenje otpora izolacije - meggeri, mikro om-metri
Osimmjerenje vlage, protoka tlaka.
toga, koriste se i sljedei:

strujna klijeta, multimetri

dvopolni ispitivai napona
analizatori snage, registratori, osciloskopi
instrumenti za snimanje parametara el. mrea,
prijelaznih pojava, harmonijske analize
mjerai magnetskog i elektrinog polja, statikog
elektriciteta
kontaktni i bezkontaktni (IC) termometri
luksometri, bukomjeri, tahometri, vat-metri
tragai kabela i metala
instrumenti za ispitivanje stanja elektomotora i leajeva
mjerenje vibracija, elektroniki stetoskopi
vodii, banane, utinice, pipalice, krokodil tipaljke, hvataljke
- mjerni pribor ureaji za meki zalet (softstart) elektromotora
alati i kabelski spojni pribor...

Proizvoai: LEM NORMA, CHAUVIN ARNOUX, BEHA, METRIX,

METEX, FLUKE, HAMEG, SPS, SPM, MULTICONTACT, VSB, ...
 PFISTERER
D-70324 Stutgart

VAM PRUA UVIJEK I U SVAKOM ELEKTRINOM

POSTROJENJU

POUZDANOST
SVRSISHODNOST
SIGURNOST

Na proizvodni program:

* razvodni kabelski ormarii

* ispitivala napona
* poslune izolacijske motke
* naprave za uzemljenje i kratko
spajanje
* zatitne izolacijske motke
* kabelski spojni materijal
* spojni materijal nadzemnih
vodova

ZASTUPNIK ZA REPUBLIKU HRVATSKU

I rr\ r~w INENJERING TRGOVINA ZASTUPSTVO
I f 10000 Zagreb, Ul. grada Vukovara 226 X tel.:
615-49-76 faks: 611 - 62 - 74