Razvoj Proizvodnje Elektrine Energije Iz Obnovljivih Izvora U Republici Hrvatskoj Mate Omazic

SVEUILITE U ZAGREBU
EKONOMSKI FAKULTET

Mate Omazid

RAZVOJ PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ
OBNOVLJIVIH IZVORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Specijalistiki poslijediplomski rad
Mentor prof.dr.sc. Ljubo Jurid

Zagreb, veljaa 2012.
2

Sadraj
Sadraj ..................................................................................................................................................... 2
1 Uvod ................................................................................................................................................ 4
1.1 Definiranje predmeta istraivanja ........................................................................................... 4
1.2 Ciljevi rada ............................................................................................................................... 4
1.3 Metode istraivanja ................................................................................................................. 5
1.4 Sadraj rada ............................................................................................................................. 5
2 Karakteristike i znaaj obnovljivih izvora energije .......................................................................... 7
2.1 Koritenje energije kroz povijest ............................................................................................. 7
2.2 Oblici energije i energetske transformacije ............................................................................ 8
2.3 Potronja energije u svijetu ................................................................................................... 11
2.4 Vrste, analiza i mogudnosti koritenja obnovljivih izvora energije ....................................... 14
2.4.1 Suneva energija ............................................................................................................ 14
2.4.2 Energija vjetra ................................................................................................................ 19
2.4.3 Hidroenergija ................................................................................................................. 20
2.4.4 Biomasa ......................................................................................................................... 26
2.4.5 Geotermalna energija .................................................................................................... 30
2.4.6 Vodik i gorivne delije ...................................................................................................... 31
2.5 Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj .............................................................................. 33
3 Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora u svijetu i zemljama Europske unije .......... 36
3.1 Naini proizvodnje elektrine energije .................................................................................. 36
3.2 Usporedba trokova proizvodnje elektrine energije ........................................................... 37
3.3 Analiza proizvodnje elektrine energije ................................................................................ 40
3.3.1 Analiza proizvodnje elektrine energije u svijetu .......................................................... 40
3.3.2 Analiza proizvodnje elektrine energije u zemljama Europske unije ............................ 43
3.4 Trendovi razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora ................................ 47
3.4.1 Trendovi razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u svijetu .......... 47
3.4.2 Trendovi razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u zemljama
Europske unije ............................................................................................................................... 49
3.5 Mehanizmi poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora ......................... 50
3.5.1 Sustav zajamenih otkupnih cijena u zemljama Europske unije ................................... 52
4 Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj ................................. 53
4.1 Proizvodnja elektrine energije u Republici Hrvatskoj .......................................................... 53
4.1.1 Instalirani kapaciteti ...................................................................................................... 53
3

4.1.2 Bilanca elektrine energije ............................................................................................ 54
4.2 Mogudnosti koritenja obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj........................................... 56
4.3 Obnovljivi izvori energije i zakonodavstvo ............................................................................ 59
4.4 Sustav poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora ................................. 61
4.5 Proces stjecanja statusa povlatenog proizvoaa ............................................................... 64
4.6 Prepreke razvoju proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora ................................ 69
4.6.1 Sustav poticanja i zakonodavni okvir ............................................................................ 69
4.6.2 Administrativne prepreke ............................................................................................. 69
4.6.3 Niska otkupna cijena ..................................................................................................... 70
4.6.4 Pristup mrei .................................................................................................................. 70
4.6.5 Kapacitet mree ............................................................................................................. 71
4.6.6 Osjetljivost kupaca elektrine energije na izdvajanje sredstava za poticanje proizvodnje
iz obnovljivih izvora ....................................................................................................................... 71
4.7 Realizacija projekata proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora .......................... 72
5 Analiza opravdanosti izgradnje fotonaponske elektrane u Republici Hrvatskoj ........................... 75
5.1 Pretpostavke .......................................................................................................................... 75
5.2 Procjene novanih izdataka ................................................................................................... 76
5.2.1 Investicija ....................................................................................................................... 76
5.2.2 Operativni izdaci ............................................................................................................ 77
5.2.3 Izdaci za financiranje ..................................................................................................... 77
5.3 Procjena novanih primitaka ................................................................................................. 78
5.4 isti novani tok .................................................................................................................... 80
5.5 Ocjena projekta ..................................................................................................................... 82
6 Zakljuak ........................................................................................................................................ 86
Literatura ............................................................................................................................................... 87
Saetak................................................................................................................................................... 89
Summary ............................................................................................................................................... 90
ivotopis ................................................................................................................................................ 91
Popis oznaka i kratica ............................................................................................................................ 93
Popis slika .............................................................................................................................................. 94
Popis tablica .......................................................................................................................................... 96

4

1 Uvod
1.1 Definiranje predmeta istraivanja
Razvoj novih tehnologija koritenja i pretvorbe energije nedvojbeno je utjecalo na razvoj
ovjeanstva od najranijih civilizacija do danas. Energetske potrebe ovjeka s vremenom su rasle. Od
najranijih civilizacija do industrijske revolucije ovjek je ivio koristedi energiju koju danas nazivamo
obnovljivom. Razvojem industrijske revolucije u 17. i 18. stoljedu ovjeanstvo je prvi put u svojoj
povijesti znaajnije poelo koristiti te postalo ovisno o neobnovljivim izvorima energije - fosilnim
gorivima. Energija fosilnih goriva ini vedinu dananje svjetske potronje energije, a elektrina
energija, kao najvaniji oblik energije koje ovjeanstvo koristi, takoer se vedinom proizvodi iz
konvencionalnih izvora.
Nemogude je na odrivi nain zadovoljiti dananje svjetske potrebe za energijom koritenjem
neobnovljivih izvora. Zbog neobnovljive prirode fosilnih goriva, injenice da je gospodarski rast
uvjetovan dostupnodu dovoljne koliine energije, ekolokim i sociolokim kriterijima, drutvo se sve
vie okrede iskoritavanju obnovljivih izvora energije. Mnoga svjetska gospodarstva prepoznala su
vanost ovog problema te su pojaala istraivanja na podruju koritenja obnovljivih izvora energije.
Takoer, znajudi da je proces promjene proizvodnje energije od dominantno neobnovljivih na
obnovljive izvore iznimno zahtjevan i dugotrajan proces u kojemu mora sudjelovati cjelokupno
drutvo, mnoge drave aktivno potiu investicije u projekte koritenja obnovljivih izvora.
Znajudi vanost odrivog razvoja i zatite okolia te pratedi svjetske trendove i direktive Europske
komisije, Republika Hrvatska donijela je niz zakona i podzakonskih akata kojima se definiraju okviri za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora.
1.2 Ciljevi rada
Osnovni ciljevi ovog specijalistikog rada su:
1. Analizirati svjetsku potronju energije.
2. Analizirati pozitivne i negativne utjecaje koritenja obnovljivih izvora energije.
3. Utvrditi i usporediti naine i trokove proizvodnje elektrine energije.
4. Analizirati mehanizm poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u
Republici Hrvatskoj.
5. Utvrditi i analizirati proces sjecanja statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije u
Republici Hrvatskoj.
6. Provesti scenarijsku analizu izgradnje fotonaponske elektrane u Republici Hrvatskoj u
ovisnosti o lokaciji, tehnikoj izvedbi, veliini postrojenja i drugim karakteristikama.
5

1.3 Metode istraivanja
U radu su koriteni primarni i sekundarni izvori podataka. Primarni izvori podataka podrazumijevaju
podatke dobivene od osoba, poslovnih subjekata te znanstvenih i dravnih institucija koji su
neposredno ukljueni u projekte iskoritavanja obnovljivih izvora energije. Sekundarni izvori
podataka ukljuuju strunu literaturu, strune i znanstvene radove, baze podataka itd.
U okviru istraivanja koritena je metoda analize, metoda sinteze, metoda indukcije i dedukcije,
metoda klasifikacije, metoda komparacije, deskriptivna statistika itd.
1.4 Sadraj rada
Ovaj poslijediplomski specijalistiki rad podijeljen je u est cjelina:
1. Uvod
2. Karakteristike i znaaj obnovljivih izvora energije
3. Proizvodnja elektrine energije u svijetu i zemljama Europske unije
4. Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj
5. Analiza opravdanosti izgradnje fotonaponske elektrane u Republici Hrvatskoj
6. Zakljuak
U Uvodu specijalistikog poslijediplomskog rada definiran je problem istraivanja, a zatim postavljeni
ciljevi i hipoteze istraivanja, navedene su znanstvene metode koritene u istraivanju te obrazloen
sam sadraj rada.
U poglavlju Karakteristike i znaaj obnovljivih izvora energije ukratko je objanjen znaaj i koritenje
energije kroz povijest te su navedeni naini dobivanja pojedinih oblika energije. Prikazana je i
analizirana ukupna potronja energije u svijetu, navedene su vrste i mogudnosti koritenja obnovljivih
izvora energije, a na kraju poglavlja objanjen je znaaj koritenja obnovljivih izvora energije u
odrivom razvoju.
Trede poglavlje pod naslovom Proizvodnja elektrine energije u svijetu analizira naine i trokove
proizvodnje elektrine energije, prikazuje trendove razvoja proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora te analizira mehanizme poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora.
U etvrtom poglavlju pod naslovom Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora u Republici
Hrvatskoj analiziraju se mogudnosti koritenja obnovljivih izvora za dobivanje elektrine energije u
Republici Hrvatskoj. Obrauje se zakonodavni okvir, sustav poticanja proizvodnje elektrine energije
6

iz obnovljivih izvora te proces stjecanja statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije. Na kraju
poglavlja analizira se trend razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora.
Peto poglavlje je Analiza opravdanosti izgradnje fotonaponske elektrane u Republici Hrvatskoj. U
ovom poglavlju metodama financijskog odluivanja ocjenjuje se opravdanost razliitih scenarija
izgradnje fotonaponske elektrane u ovisnosti o tehnikim karakteristikama i lokacijama.
U poglavlju Zakljuak objedinjeni su svi najvaniji rezultati i spoznaje ovog specijalistikog
poslijediplomskog rada te je iznesen kritiki osvrt na problematiku koja je obraena ovim radom.

7

2 Karakteristike i znaaj obnovljivih izvora energije
2.1 Koritenje energije kroz povijest
ovjek je u poetku sakupljao plodove i bavio se lovom. Sav koristan rad proizveo je sam. Time je bio
vrlo ogranien. Prvi veliki pomak dogodio se otkridem vatre, koja se smatra jednim od najvedih
otkrida u povijesti ovjeanstva. Otkride vatre omogudilo je termiku obradu hrane i preivljavanje u
hladnijim krajevima to je omogudilo naseljavanje novih podruja. Vatra je takoer omogudila obranu
od napadaa i donosila je svjetlo. Umjetna svjetlost produila je ovjekovu aktivnost u nod i na
mrana mjesta poput spilja. Praktino poznavanje vatre dalo je ovjeku vedi stupanj kontrole nad
prirodom to je rezultiralo povedanjem broja stanovnika ime su lov i sakupljanje plodova postali
nedostatni izvori hrane. Prijelazom na ratarstvo i stoarstvo ovjek pripitomljuje odreene
ivotinjske vrste te ih poinje koristiti za rad i transport. ovjek postaje jo efikasniji, koritenjem
ivotinja obrauje vede povrine i prevaljuje vede udaljenosti te se stvaraju novi uvjeti za povedanje
broja stanovnika. eledi neobradivu povrinu pretvoriti u obradivu i povedati prinose, ovjek poinje
navodnjavati. Sloenost procesa navodnjavanja dovela je do vede podjele rada. U civilizacijama koje
su koristile navodnjavanje javljaju se prva pisma, prve administracije, drave i porezi. Takoer, uz
samo navodnjavanje, voda se poinje koristiti i za pokretanje mlinova. Broj stanovnika se povedao
ime se opet javlja potreba za migracijama. Zbog opasnosti putovanja kopnenim putevima, ovjek
poinje putovati morem ime je prisiljen ovladati jo jednim izvorom energije vjetrom. Vjetar i
jedro omogudili je ovjeku naseljavanje dotad sasvim izoliranih podruja. Svi dotadanji naini
koritenja energije omogudili su rast broj stanovnika te je ovjeku bio potreban novi energent da bi se
zadovoljile potrebe. U srednjem vijeku ugljen se poeo sve vie koristiti, ne samo za grijanje i
kuhanje, nego i za procese obrade metala, otvarajudi put razvoju metalurgije, manufaktura i
industrije, iji je vrhunac razvoja postignut dolaskom parnog stroja u 18. stoljedu. Parni je stroj
takoer omogudio veliki porast efikasnosti transporta pa se kopneni transport pomodu ivotinja
zamjenjuje modnijom i brom eljeznicom, dok su parobrodovi brzo istisnuli jedrenjake iz upotrebe u
pomorskom prometu. Ugljen je meutim donio sa sobom i smog, oneidenje okolia do tada sasvim
nevienih razmjera. Prvi put u svojoj povijesti ovjek poinje znaajnije koristiti neobnovljive izvore
energije. Koritenje ugljena omogudilo je znaajan razvoj i porast stanovnika ime se opet pojavila
potreba za novim energentom. Ugljen se zbog svojih karakteristika nije mogao iskoristi za individualni
transport. Ovaj problem rijeio se otkridem nafte. Nafta je omogudila veliko povedanje pokretljivosti,
veliki razvoj i veliko povedanje efikasnosti proizvodnje. Javljaju se potpuno nove grane industrije.
Potranja za strojevima konstantno raste, a nafta i ugljen nisu mogli zadovoljiti sve traene kriterije
ime se javlja potreba za novim elegantnim nosiocem energije dostupnim uvijek i svugdje. Tada
poznati oblici energije pretvaraju se u elektrinu energiju. Koritenje ugljena, nafte i elektrine
8

energije rezultiralo je strahovitim razvojem civilizacije ime se stvorio veliki pritisak na raspoloive
resurse. To je pokrenulo razvoj nuklearne tehnologije, prvo kao oruja, a onda za energetske svrhe.
Ogranienost i geopolitika koncentriranost fosilnih resursa, opasnost nuklearne energije, te opda
svijest o nepovratnom unitavanju prirode stvorila je potrebu za novim, ekolokim i obnovljivim
izvorima energije.
Kroz cijelu povijest ovjeka, novi naini koritenja energije odredili su smjer u kojem de se nastaviti
razvoj civilizacije.
2.2 Oblici energije i energetske transformacije
Energija je sposobnost tijela ili sistema da obavi rad. to tijelo ima vedu energiju, to je sposobnije da
obavi vedi rad. Kad tijelo obavlja rad, energija mu se smanjuje. Kad okolina obavlja rad nad tijelom,
energija tijela se povedava.
1
Rad moe prelaziti u energiju i obratno,. Mjerna jedinica za energiju je
dul *J+ prema engleskom fiziaru Jamesu Prescottu Jouleu.
Postoji vie oblika energije: potencijalna, mehanika, elektrina, toplinska, kemijska, solarna,
nuklearna, itd. Prema zakonu ouvanja energije energija ne moe niti nastati niti nestati, ved samo
prelaziti iz jednog oblika u drugi
2
. Prema tome ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna.
Izrazi poput proizvodnja energije, potronja energija ili gubici energije u fizikalnom smislu nisu posve
toni, ali su nezaobilazni u svakodnevnom govoru. Prelazak energije iz jednog oblika u drugi naziva se
energetska transformacija. Kako energija u prirodi dolazi u raznim oblicima koji su nepogodni za
direktno koritenje, energiju je potrebno pretvarati u druge, za koritenje prikladnije, oblike.
Energiju je mogude podijeliti prema vie kriterija, a najeda podjela je:
1. Podjela energije prema izvoru
2. Podjela energije prema obliku
3. Podjela energije prema mjestu u procesu pretvorbe
Podjelom energije prema izvoru, svu na Zemlji dostupnu energiju mogude je podijeliti na:
a) Obnovljive izvore energije
b) Neobnovljive izvore energije
Obnovljivi izvori energije su oni koji su neiscrpni. U hrvatskom Zakonu o energiji
3
obnovljivi izvori
energije definirani su kao izvori energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili

1
Kuliid, P. (2002) Mehanika i toplina. Zagreb: kolska knjiga. Str. 64
2
Kuliid, P. (2002) Mehanika i toplina. Zagreb: kolska knjiga. Str. 70
3
Hrvatski Sabor (2001) Zakon o energiji. Narodne novine, br. 68/01. 2001.
9

djelomino, posebno energija sunevog zraenja, vodotoka, vjetra, biomasa, geotermalna energija i
slino. Obnovljivi izvori energije nazivaju se i alternativnim ili nekonvencijonalnim izvorima energije.
Neobnovljivi izvori energije su oni koji su iscrpni, tj. njihova koliina je konana, a to su fosilna i
nuklearna goriva. Ovi izvori energije nazivaju se i klasinim ili konvencionalnim izvorima energije.
Podjelom energije prema obliku, energija se moe podijeliti na sljedede osnovne oblike:
a) Kinetika energija
b) Potencijalna energija
c) Toplinska energija
d) Elektrina energija
e) Kemijska energija
f) Nuklearna energija
g) Masa.
Prema mjestu u procesu pretvorbe energije, energiju je mogude podijeliti u sljedede kategorije:
a) Primarna energija
b) Sekundarna energija
c) Konana energija
d) Korisna energija
Primarna energija ili primarni izvori energije je naziv za oblike energije koji se dobivaju izravno iz
prirode i koji jo nisu proli nijedan proces pretvorbe. Primarna energija dijeli se na:
1. Fosilne izvore (ugljen, nafta i prirodni plin)
2. Nuklearne izvore (uran, torij itd.)
3. Obnovljive izvore (energija Sunca, energija vjetra, energija vodenih tokova, energija biomase
itd.)
Sekundarna energija ili sekundarni izvori energije je naziv za oblike energije koji su raznim tehnikim
postupcima pretvorbe dobiveni iz primarnih oblika (npr. koks, briketi, obogadeno nuklearno gorivo,
benzin, loivo ulje, elektrina struja, toplina itd.). Primarna energija pretvara se u sekundarnu jer je
tako pogodnija za koritenje.
Primarna i sekundarna energija esto se nazivaju zajednikim imenom energija goriva.
Konana energija su izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na raspolaganju. To na
primjer moe biti toplina, elektrina struja i slino. O nainu njihove primjene pri tome odluuje
10

korisnik te ih odgovarajudim procesima pretvara u korisnu energiju. Moe se uoiti da konanu
energiju stoga ine i primarni izvori poput na primjer ugljena i sekundarni izvori poput benzina.
Korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka koji nastaju pri
procesima dobivanja, prerade, pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih izvora te pretvorbe
konane energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u njemu najprikladnijem
obliku kao na primjer svjetlo iz svjetiljke, toplina iz radijatora, mehaniki rad stroja i slino.

Energetskim transformacijama mogude je energiju iz jednog oblika pretvoriti u drugi. Teoretska
efikasnost ovakvih pretvorbi je 100%. Sljededom slikom prikazani su izvori energije i energetske
transformacije.
Biomasa
Vodne
snage
Plima i
oseka
Valovi Vjetar Vrui izvori
Toplina
mora
Sunevo
zraenje
Fosilna
goriva
Nuklearna
goriva
Kemijska
energija
Potencijalna
energija
Kinetika
energija
Toplinska
energija
Energija
zraenja
Toplinska
energija
Mehanika
energija
Elektrina
energija
Nuklearna
energija

SLIKA 1 - OBLICI ENERGIJE I ENERGETSKE TRANSFORMACIJE
Izvor: Prilagoeno. Boievid Vrhovek, M. (2005) Viekriterijska analiza obnovljivih izvora elektrine energije. Doktorska
disertacija. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva. Str. 9.
Na slici 1 prikazani su izvori energije, oblici energije i energetske transformacije. U prvom redu
odozgo navedeni su primarni izvori energije. Vidljivo je da je ponekad potrebno nekoliko puta
promijeniti oblik energije prije nego li se dobije konani eljeni oblik. Teoretski, energija moe prijedi
iz jednog oblika u drugi uz 100% ouvanje, ali u praksi je to teko postidi tako da se prilikom
11

energetskih transformacija energija gubi, tj. ne prelazi u stopostotnom iznosu u onaj oblik koji se eli
postidi.
Vedina primarne energije preuzete iz prirode nije pogodna za direktno koritenje. Procesom
pretvorbe primarna energija pretvara se u sekundarnu. Sekundarne oblike energije moe se nazvati i
nosiocima energije (eng. Energy carriers). Nosioci energije su oblici energije dobiveni iz primarnih
izvora. Elektrina energija jedna je od najzastupljenijih nosioca energije koja se dobiva iz raznih
primarnih izvora.
2.3 Potronja energije u svijetu
Cjelokupno svjetsko gospodarstvo u 2010. godini potroilo je primarne energije u iznosu od oko 500
EJ *eksadula+ (50010
18
J).
4
Od 1965. do 2010. godine ukupna potronja povedala se vie od tri puta,
dok je prosjeni godinji rast svjetske potronje iznosio 2,63%. Iz slike 2 vidi se da je rast potronje
relativno linearan, uz manja odstupanja naroito u vrijeme gospodarskih kriza.

SLIKA 2 - POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU OD 1965. DO 2010. GODINE
Izvor: Prilagoeno. BP (2011) BP Statistical Review of World Energy 2011
Potronja fosilnih goriva, ugljena, nafte i zemnog plina ini 88% ukupne svjetske potronje primarne
energije. Potronja nuklearnih goriva ini 5% ukupne potronje, dok potronja iz obnovljivih izvora
ukljuujudi i velike hidroelektrane ini svega 7% ukupne potronje (Slika 4).

4
BP (2011) BP Statistical Review of World Energy 2011
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
1
9
6
5
1
9
6
7
1
9
6
9
1
9
7
1
1
9
7
3
1
9
7
5
1
9
7
7
1
9
7
9
1
9
8
1
1
9
8
3
1
9
8
5
1
9
8
7
1
9
8
9
1
9
9
1
1
9
9
3
1
9
9
5
1
9
9
7
1
9
9
9
2
0
0
1
2
0
0
3
2
0
0
5
2
0
0
7
2
0
0
9
PJ
Godine
Potronja primarne energije u svijetu od 1965. do 2010. godine
Ostali obnovljivi izvori
Ugljen
Hidroelektrane
Nuklearna energija
Prirodni plin
Nafta
12

SLIKA 3 - POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU U 1990. GODINI
SLIKA 4 - POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU U 2010. GODINI
Slika 5 prikazuje kretanje strukture potronje primarne energije od 1965 do 2010. Nakon 1980.
godine udio pojedinih energenata u ukupnoj potronji relativno je stabilna. Iako u konstantnom padu
zadnjih 10 godina, nafta je i dalje svjetski energent broj jedan. Vidljiv je konstantan blagi porast
udjela prirodnog plina. Udio koritenj ugljena znaajnije je u porastu od 2000. godine, a razlog tome
je znaajan gospodarski rast Kine. Kina je 2000. godine troila manje od jedne tredine svjetske
proizvodnje ugljena, a 2010. godine taj se udio povedao na 48,2%. Opravdano je pretpostaviti je da de
u sljededih nekoliko godina udio koritenja ugljena u ukupnoj svjetskoj potronji biti vedi od udjela
koritenja nafte. Porast udjela koritenja nuklearne energije dogodio se sedamdesetih i osamdesetih
godina prolog stoljeda, nakon ega dolazi do stagnacije zastupljenosti ovoga energenta u ukupnoj
svjetskoj potronji. Zastupljenost koritenja energije dobivene iz hidroelektrana relativno je
konstantna i krede se oko 5%, dok je koritenje ostalih obnovljivih izvora energije u blagom porastu u
zadnjem desetljedu.
Nafta
39%
Prirodni
plin
22%
Nuklearna
energija
6%
Hidroelek
trane
6%
Ugljen
27%
Ostali
obnovljivi
izvori
0%
Potronja primarne energije u svijetu
u 1990. godini
Nafta
34%
Prirodni
plin
24%
Nuklearna
energija
5%
Hidroelek
trane
6%
Ugljen
30%
Ostali
obnovljivi
izvori
1%
Potronja primarne energije u svijetu
u 2010. godini
13

SLIKA 5 - STRUKTURA POTRONJE PRIMARNE ENERGIJE
Slika 6 prikazuje kretanje udjela obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u ukupnoj svjetskoj
potronji primarne energije. Tek u zadnjem desetljedu vidljiv je blagi pad udjela neobnovljivih izvora,
odnosno blagi rast udjela obnovljivih izvora energije. U 2010. godini udio neobnovljivih izvora u
ukupnoj svjetskoj potronji energije iznosio je visokih 92,2%, dok je udio obnovljivih izvora iznosio
7,8%.

SLIKA 6 - UDIO OBNOVLJIVIH I NEOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U UKUPNOJ SVJETSKOJ POTRONJI PRIMARNE ENERGIJE
1
9
6
5
1
9
6
7
1
9
6
9
1
9
7
1
1
9
7
3
1
9
7
5
1
9
7
7
1
9
7
9
1
9
8
1
1
9
8
3
1
9
8
5
1
9
8
7
1
9
8
9
1
9
9
1
1
9
9
3
1
9
9
5
1
9
9
7
1
9
9
9
2
0
0
1
2
0
0
3
2
0
0
5
2
0
0
7
2
0
0
9
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Struktura potronje primarne energije
Nafta
Prirodni plin
Nuklearna energija
Hidroelektrane
Ugljen
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
80,00%
90,00%
100,00%
1
9
6
5
1
9
6
7
1
9
6
9
1
9
7
1
1
9
7
3
1
9
7
5
1
9
7
7
1
9
7
9
1
9
8
1
1
9
8
3
1
9
8
5
1
9
8
7
1
9
8
9
1
9
9
1
1
9
9
3
1
9
9
5
1
9
9
7
1
9
9
9
2
0
0
1
2
0
0
3
2
0
0
5
2
0
0
7
2
0
0
9
Udio obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u ukupnoj svjetskoj potronji
primarne energije
Neobnovljivi izvori
Obnovljivi izvori
14

Slikom 7 prikazan je prirast potronje primarne energije od 1990. do 2010. godine. Koritenje
obnovljivih izvora energije ne raunajudi velike hidroelektrane biljei najvedi porast. U vrijeme
gospodarske krize 2009. godine koritenje svih ostalih energetskih izvora bilo je u padu, a jedino je
koritenje obnovljivih izvora energije biljeilo rast.

SLIKA 7 - PRIRAST POTRONJE PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU
U zadnjih 30-ak godina najvedi postotni porast svjetske potronje energije zabiljeen je u 2010.
godini. Ukupni porast svjetske potronje u 2010. godini iznosio je 5,6%
5
u odnosu na prethodnu
godinu. Glavni razlog tolikom porastu je oporavak od ekonomske krize. Znaajan porast potronje
zabiljeen je za sve glavne izvore primarne energije. Potronja nafte porasla je za 3,1%, ugljena za
7,6%, prirodnog plina za 7,4%, a nuklearnog goriva za 2,0%. Koritenje energije vodnih snaga u
hidroelektranama porasla je za 5,3%, dok je koritenje ostalih obnovljivih izvora energije poraslo za
15,5% to je najvedi zabiljeeni porast koritenja ovog tipa izvora.
2.4 Vrste, analiza i mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije
2.4.1 Suneva energija
Sunce je sredinja zvijezda planetarnog sustava u kojem se nalazi Zemlja. Bez Sunca ne bi bio mogud
ivot na Zemlji. Ono daje energiju koja odrava ivot, pokrede atmosferu i oblikuje vrijeme i klimu.

5
BP (2011) Statistical Review of World Energy 2011
-10,0%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
1
9
9
0
1
9
9
1
1
9
9
2
1
9
9
3
1
9
9
4
1
9
9
5
1
9
9
6
1
9
9
7
1
9
9
8
1
9
9
9
2
0
0
0
2
0
0
1
2
0
0
2
2
0
0
3
2
0
0
4
2
0
0
5
2
0
0
6
2
0
0
7
2
0
0
8
2
0
0
9
2
0
1
0
Prirast potronje primarne energije u svijetu
Ugljen
Hidroelektrane
Nuklearna energija
Prirodni plin
Nafta
15

Sunce se sastoji od oko 75% vodika, 23% helija te 2% drugih elemenata. U unutranjosti sunca vodik
se nuklearnim reakcijama fuzije pretvara u helij pri emu je novonastala masa helija manja od mase
vodika. Gubitak mase pretvara se u energiju koja se moe izraunati prema sljededoj formuli:
Emc
0
2
[J];
Gdje je
brzina svjetlosti u vakuumu i iznosi 310

8
m/s. Osloboena energija prenosi se prema
povrini Sunca, a potom dalje u meuplanetarni prostor.
Sunevo zraenje na ulazu u Zemljinu atmosferu naziva se ekstraterestiko zraenje. Zbog oblika
Zemlje, njezine eliptine putanje oko Sunca i nagiba Zemljine osi, energija koja dolazi od Sunca nije
jednako rasporeena na Zemlji i mijenja se tijekom godine i tijekom dana.
6
Kako su ove promjene
pravilne, za svaki trenutak moe se izraunati Sunevo zraenje na gornjoj granici atmosfere. Pri
tome kao standardna mjera slui solarna konstanta E
0
. Solarna konstanta E
0
jakost je
ekstraterestristikog zraenja koje dospijeva na povrinu okomitu prema zraenju na srednjoj
udaljenosti Zemlje od Sunca (149,510
6
km) i izvan Zemljine atmosfere. U Svjetskoj meteorolokoj
organizaciji (eng. World Meteorological Organization) za srednju vrijednost solarne konstante uzima
se vrijednost od 1367 W/m.
7
Prema najnovijim mjerenjima
varira izmeu 1365 i 1372 W/m.

Snaga sunevog zraenja na gornjoj granici Zemljine atmosfere je 1,7510
14
kW to iznosi 1,5310
18

kWh energije godinje (5,510
24
J). 30% te energije Zemljina atmosfera reflektira u svemir, oko 47%
odlazi na zagrijavanje Zemljine povrine, 23% na isparavanje vode, 0,5% stvara energiju vjetra i
zrana strujanja, 0,2% uzrokuje nastajanje valova i morskih struja, dok samo 0,1% iskoritavaju biljke
u procesu fotosinteze.
8
Lako se moe izraunati da je energija Sunevog zraenja koja dospije do
zemljine atmosfere u jednom satu veda od ukupne svjetske potronje primarne energije u 2010.
godini.
Prolaskom kroz atmosferu sunevo zraenje slabi i mijenja se zbog apsorpcije i rasprenja. Apsorpcija
Sunevog zraenja nastaje kada molekule u atmosferi apsorbiraju energiju odreenih valnih duljina.
Molekule koje sudjeluju u ovom procesu su ozon (O
3
), vodena para (H
2
O) i ugljini dioksid (O
2
).
Atomi, molekule, aerosoli, estice praine i oblaci reflektiraju dio Sunevog zraenja u svemir, dok

6
Majdandid, Lj. (2008) Obnovljivi izvori energije Energetske tehnologije koje de obiljeiti 21. Stoljede. Zagreb:
Graphis. Str. 37.
7
Majdandid, Lj. (2010) Solarni sustavi. Zagreb: Graphis. Str.20.
8
16

preostali dio atmosfera rasipa u svim smjerovima pa tako nastaje difuzno zraenje.
9
Sunevo
zraenje koje dospije na Zemljinu povrinu sastoji se od dviju komponenti:
1. Izravnog ili direktnog zraenja, tj. ekstraterestikog zraenja oslabljenog apsorpcijom i
rasipanjem.
2. Rasprenog ili difuznog zraenja , tj. onog koje nastaje rasipanjem izravnog zraenja po
atmosferi.
Zbroj ovih komponenti naziva se globalno zraenje
10
, dok se ukupno zraenje sastoji se od:
1. Globalnog zraenja.
2. Odbijenog zraenja od okolnih povrina.
Za praktino iskoritavanje Sunevog zraenja vani su podaci o insolaciji ili osunanju i ukupnom
ozraenju horizontalne plohe. Postupak procjene raspoloivog Sunevog potencijala olakan je
postojanjem baza podataka koje sadre sve informacije o intenzitetu zraenja, prosjenim
temperaturama okoline itd. Postoje vie ovakvih baza podataka, a za potrebe ovoga rada koritena je
baza podataka PVGIS Photovoltaic Geographical Information System. Podaci o Sunevu zraenju na
nekoj lokaciji u navedenoj bazi podataka nisu dobiveni direktnim mjerenjem, nego su izraunati na
temelju satelitskih mjerenja ekstraterestike radijacije na gornjem rubu atmosfere.
Lokacija
godinji
prosjek
ozraenosti
(kWh/md)
srpanj,
prosjek
ozraenosti
(kWh/md)
sijeanj,
prosjek
ozraenosti
(kWh/md)
Dubrovnik 4,4 7,0 1,8
Split 4,2 6,6 1,7
Zagreb 3,2 5,7 0,9-1,0
Srednja Europa (Njemaka, Francuska, itd.) 3,0-3,2 5,2-5,5 0,7-0,9
Sjeverna Europa (Nizozemska, Danska, Velika Britanija, itd.) 2,6-3,0 5,2-5,5 0,4-0,6
Juna Europa (Grka, panjolska, itd.) 4,4-4,8 7,2-7,6 1,8-2,6

TABLICA 1 - USPOREDBA HRVATSKE I EUROPE PREMA ENERGIJI DOZRAENOJ U JEDNOM DANU NA VODORAVNU PLOHU
Izvor: Prilagoeno. Majdandid, Lj. (2008) Obnovljivi izvori energije Energetske tehnologije koje de obiljeiti 21. Stoljede.
Zagreb: Graphis.

9
10
17

Vedina oblika energije na zemlji nastala je ili nastaje djelovanjem Sunevog zraenja.
11
Stoga se pod
pojmom koritenja Suneve energije misli na koritenje toga zraenja u trenutku kada doe do
Zemljine povrine.
Glavni naini koritenje Suneve energije su:
1. Proizvodnja elektrine energije putem solarnih fotonaponskih sustava.
2. Proizvodnja elektrine energije putem solarnih termoelektrana
3. Proizvodnja toplinske energije za grijanje i hlaenje
4. Pasivno koritenje Suneve energije u zgradarstvu za grijanje i osvjetljnje
Proizvodnja elektrine energije putem fotonaponskih sustava direktna je pretvorba Suneve energije
u elektrinu. Fotonaponski sustavi sastoje se od niza poluvodikih delija koje proizvode elektrinu
energiju kada do ih se ozrai svjetlodu. Ovakvi sustavi koriste se diljem svijeta, a odlikuju se vrlo
dobrom kvalitetom, postojanodu, pouzdanodu, jednostavnom konstrukcijom, lagani su i
jednostavno se postavljaju. Fotonaponski sustavi mogu se spajati direktno na elektroenergetsku
mreu ili mogu funkcionirati kao izolirani samostalni sustavi (slika 5).
Prikljueni na mreu
Fotonaponski sustavi
Samostalni sustavi
Bez pohrane energije Sa pohranom energije Hibridni sustavi
Obini ureaji
Male primjene
AC samostalni
sustavi
DC samostalni
sustavi
Izravno prikljueni na
javnu mreu
Prikljueni na javnu
mreu preko kune
instalacije

SLIKA 8 - OSNOVNA PODJELA FOTONAPONSKIH SUSTAVA

11
Boievid Vrhovek, M. (2005) Viekriterijska analiza obnovljivih izvora elektrine energije. Doktorska
18

Izvor: Prilagoeno. Majdandid, Lj. (2010) Solarni sustavi. Zagreb: Graphis. Str.369.
Solarne termoelektrane proizvode elektrinu energiju na nain da se Sunevo zraenje koncentrira i
koristi za zagrijavanje medija, najede vode, koji zatim pokrede parnu turbinu koja generira
elektrinu energiju. Posebna izvedba solarnih termoelektrana je solarna dimnjana termoelektrana
gdje se Sunevo zraenje koristi za zagrijavanje zraka, zagrijani zrak postaje laki i uzdie se kroz kanal
u kojemu pokrede zranu turbinu. Solarne dimnjane elektrane jo uvijek su u fazi istraivanja.
Naelo rada solarne termoelektrane moe se u hibridnim sustavima koristiti u kombinaciji s drugim
energentima za postizanje boljeg uinka.
Proizvodnja toplinske energije za grijanje i pripremu potrone tople vode jednostavan je proces koji
se odvija pomodu solarnih kolektora. Sunevo zraenje zagrijava medij u solarnim kolektorima, medij
prenosi toplinu na vodu u sustavu koju je potrebno zagrijati. Posebne izvedbe ovakvih sustava
omoguduju i dobivanje energije za hlaenje.
Pasivnim koritenjem Suneve energije mogude je postidi znaajne utede u trokovima grijanja
zgrada. Kombinacijom ovakvog pristupa sa drugim dostupnim obnovljivim izvorima energije mogude
je postidi potpuno energetski neovisne zgrade.
Koritenje Suneve energije
Prednosti Nedostaci Mogudnosti koritenja Primjeri
Nema emisije tetnih
plinova.

Nema zagaenja okolia.

Nema trokova goriva.

Mogude koritenje svugdje
na svijetu.

Fotonaponski sustavi gotovo
da ne zahtijevaju
odravanje.

nemaju pokretnih dijelova,
garancija na proizvode je
uglavnom vie od 20 godina.

Praktian izvor energije u
izoliranim podrujima.
Potrebne velike povrine.
Lo omjer povrina/snaga.

Stupanj iskoritavanja
Suneve energije ovisi o
vremenskim uvjetima.

Nema proizvodnje energije
nodu (osim kod dimnjanih
solarnih termoelektrana).

Visoki investicijski trokovi.

Direktna proizvodnja
elektrine energije pomodu
fotonaponskih sustava.

Proizvodnja elektrine
energije u solarnim
termoelektranama.

energije u solarnim
dimnjanim elektranama.

energije u hibridnim
postrojenjima (npr. Suneva
energija + energija iz
biomase).

Proizvodnja toplinske
energije za grijanje i
hlaenje.

Pasivno koritenje Suneve
energije u zgradarstvu.
SAD: Pustinja Mojave,
solarna termoelektrana
snage 354 MW.

panjolska: Solarna
termoelektrana Solnova
snage 150 MW.
Fotonaponska elektrana
Olmedilla snage 60 MW.

Ukrajina: Fotonaponska
elektrana Okhotnykovo
snage 80 MW.

Njemaka: Fotonaponska
elektrana Lieberose snage
53 MW.
7400 MW instalirane snage
fotonaponskih sustava
proizvode 2% ukupne
potronje elektrine
energije.

TABLICA 2 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, PRIMJERI I MOGUDNOSTI KORITENJA SUNEVE ENERGIJE
19

2.4.2 Energija vjetra
Zbog nejednolikog zagrijavanja povrine Zemlje Sunevim zraenjem nastaje gibanje zraka, a dio tog
gibanja paralelan s povrinom Zemlje naziva se vjetrom.
12
Na stvaranje vjetra utjee i rotacija Zemlje.
Vedim zagrijavanjem ekvatorijalnog pojasa dolazi do globalnog strujanja zranih masa. Topli zrak nad
ekvatorom die se, usmjerava prema polovima i zakrede pod utjecajem Zemljine rotacije tj.
Corriolisove sile.
13
Na vjetar utjee i trenje izmeu tla i estica zraka u kretanju jer sila trenja djeluje u
suprotnom smjeru od smjera vjetra. Vjetar esto mijenja brzinu i smjer, tj. promjenjivost brzine i
smjera vjetra je velika. U blizini Zemljine povrine vjetar rijetko pue konstantnom brzinom a s
porastom visine brzina vjetra raste.
Smatra se kako na stvaranje vjetra otpada oko 2% ukupne dozraene Suneve energije na povrinu
Zemlje, to je gotovo 100 puta vie od energije koju biljke koriste u procesu fotosinteze.
14

Iako se u prolosti energija vjetra koristila za promet (npr. jedrenjaci) i pogon strojeva (npr.
vjetrenjae), danas se gotovo iskljuivo koristi za proizvodnju elektrine energije u
vjetroelektranama. Vjetroelektrane se rade na podrujima s povoljnim vjetrovima na kopnu, ali i na
moru. Postoje razne izvedbe vjetroelektrana razliitih dimenzija, ali princip rada u svim izvedbama je
isti. Vjetar pokrede rotor vjetroelektrane i time se kinetika energija vjetra pretvara u mehaniku
energiju vrtnje vratila generatora, a u generatoru dolazi do pretvorbe mehanike energije vrtnje
vratila u elektrinu energiju.
Koritenje energije vjetra
Nema emisije tetnih
plinova.

Nema zagaenja okolia.

Nema trokova goriva.

Ouvana mogudnosti za
poljoprivredu i stoarstvo u
podruju vjetroelektrane.

Praktian izvor energije u
izoliranim podrujima.

Farma vjetroelektrana moe
imati pozitivan utjecaj na
smanjenje jaine vjetra u
podrujima koja su suvie
izloena jakim vjetrovima.
Nepredvidljiva proizvodnja.

Negativan utjecaj na
elektroenergetski sustav
zbog stohastike prirode
vjetra.

Velika ovisnost o
meteorolokim uvjetima.

Nema efikasne mogudnosti
akumuliranja energije.

Negativan utjecaj varijacija u
snazi vjetra.

Olujno nevrijeme moe
otetiti vjetroelektranu.

energije.

Jedrenje i rekreacija
(Jedrilice, jedrenje na dasci,
itd.)
Kina: 45000 MW instalirane
snage vjetroelektrana.

SAD: 40000 MW instalirane
snage vjetroelektrana.

Njemaka: 27000 MW
instalirane snage
vjetroelektrana zadovoljava
9,4% ukupne potrebe za
elektrinom energijom.

Danska: 3810 MW
instalirane snage
vjetroelektrana zadovoljava
20,1% ukupne potrebe za
elektrinom energijom.

12
Majdandid, Lj. (2008) Obnovljivi izvori energije Energetske tehnologije koje de obiljeiti 21. Stoljede.
Zagreb: Graphis. Str. 63.
13
Labudovid, B. i dr.(2002.) Obnovljivi izvori energije. Zagreb. Energetika marketing. Str. 245.
14
20

Visoka cijena odravanja.

Buka.

Estetsko zagaenje
okolia.

TABLICA 3 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, PRIMJERI I MOGUDNOSTI KORITENJA ENERGIJE VJETRA
2.4.3 Hidroenergija
Pojam hidroenergije obuhvada sve mogudnosti dobivanja energije iz gibanja vode u prirodi:
1. Energija kopnenih vodotokova (rijeke, potoci, kanali i jezera)
2. Energija morskih mijena (plime i oseke)
3. Energija morskih struja
4. Energija valova
Gibanje vode u prirodi uzrokovano je: Sunevim zraenjem, gravitacijskim utjecajem nebeskih tijela,
rotacijom zemlje i seizmikim djelovanjem, a postrojenja za dobivanje energije iz gibanja vode u
prirodi nazivaju se hidroelektrane.
Hidroelektrane su postrojenja gdje se potencijalna energija i/ili kinetika energija vode pretvara u
mehaniku energiju vrtnje vratila turbine, a potom u elektrinu energiju u generatoru.
Hidroelektranu ine sve graevine i postrojenja koja slue za prikupljanje, dovoenje i odvoenje
vode, pretvorbu i transformaciju energije, razvod elektrine struje te objekta za smjetaj i
upravljanje cijelim sustavom.
15

Glavna podjela hidroelektrana je na sljededa etiri tipa:
1. Klasine hidroelektrane na kopnenim vodotokovima (eng. Hydro Power Plants)
2. Hidroelektrane na valove (eng. Wave Power Plants)
3. Hidroelektrane na morske mijene (eng. Tidal Power Plants)
4. Hidroelektrane na morske struje (eng. Marine Current Power Turbines)
2.4.3.1 Koritenje energije kopnenih vodotokova
Sunevo zraenje uzrokuje kruenje vode u prirodi. Kruenje vode u prirodi od hidrosfere u
atmosferu pa u obliku padalina natrag u hidrosferu ili litosferu naziva se hidrolokim krugom.
16
Dio
suneve energije koja dopire do Zemljine povrine uzrokuje isparavanje vode na povrinama oceana,
jezera i rijeka, ali i na povrini tla i iz biljaka. Ta se voda podie u obliku vodene pare od koje se u

15
16
21

visinama formiraju oblaci. Jedan dio te vodene pare iz oblaka u obliku padalina vrada se na povrinu
Zemlje. Dio padalina vrada se izravno u oceane i mora, dio pada na tlo, dio padalina stie u vodotoke,
dio preuzimaju biljke, dio neposredno isparuje, a dio odlazi u unutranjost tla pa se s vedim ili manjim
vremenskim odmakom ponovo prikljuuje hidrolokom krugu.
17
Voda na kopnu djelovanjem
gravitacije nastavlja svoj put prema moru i oceanima tvoredi tako kopnene vodotokove. Suneva
energija isparavanjem vode i formiranjem vodotokova na kopnu pretvara se u potencijalnu i kinetiku
energiju.
ATMOSFERA
Led Voda Para
SPREMNICI PODZEMNE VODE OCEANI
TLO
POVRINA TLA
JEZERA
RIJEKE
POTOCI
VEGETACIJA
SNIJEG
LED
Isparavanje Oborine
Isparavanje
Oborine Oborine
Perkloracija
Topljenje
Snijega
i leda
Filtracija
Kapilarno
uzdizanje
Tok podzemnih voda
Tok pozemnih
voda
Povrinsko
otjecanje
Povrinsko
otjecanje
Otjecanje
Sublimacija
Oborine
Isparavanje
Transpiracija
Infiltracija Difuzija

SLIKA 9 - SHEMATSKI PRIKAZ KRUENJA VODE U PRIRODI
Koritenje energije kopnenih vodotokova koristi se ved stotinama godina. Prije suvremenog
koritenja za proizvodnju elektrine energije u hidroelektranama, hidroenergija se koristila za pogon
mlinova, pilana, raznih strojeva, za navodnjavanje, transport i slino, a neki od ovih naina koriste se i
danas.

17
Boievid Vrhovek, M. (2005) Viekriterijska analiza obnovljivih izvora elektrine energije. Doktorska
22

Hidroelektrane za koritenje kopnenih vodenih tokova mogu se podijeliti prema sljededim kriterijima:
1. Podjela prema padu vodotoka:
a. Niskotlane, s padom do 25m
b. Srednjetlane, s padom izmeu 25 i 200m
c. Visokotlane, s padom vedim od 200m
2. Podjela prema nainu koritenja vode:
a. Protone, hidroelektrane kod kojih se voda iskoritava kako dotjee
b. Akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja kako bi se mogao koristiti kada je
potrebnije
c. Crpno-akumulacijske ili reverzibilne, kod kojih se dio vode koji nije potreban pomodu
vika struje u sustavu crpi na vedu visinu, odakle se puta kad je potrebnije
3. Prema nainu punjenja:
a. S dnevnom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni po nodi, a prazni po danu
b. Sa sezonskom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kinog, a prazni
tijekom sunog razdoblja godine
c. S godinjom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kinih, a prazni
tijekom sunih godina
4. Prema udaljenosti strojarnice od brane:
a. Pribranske, sa strojarnicom smjetenom neposredno uz branu
b. Derivacijske, sa strojarnicom smjetenom podalje od brane
5. Prema smjetaju strojarnice hidroelektrane:
a. Nadzemne, kod kojih je strojarnica smjetena iznad razine tla
b. Podzemne, kod kojih je strojarnica smjetena ispod razine tla
6. Prema ulozi u elektroenergetskom sustavu:
a. Temeljne, koje rade cijelo vrijeme ili vedinu vremena
b. Vrne, koje se ukljuuju kada se za to pokae potreba
7. Prema instaliranoj snazi:
a. Velike
b. Male
18

Kako su pogodne lokacije za izgradnju velikih hidroelektrana uglavnom iskoritene, a velike
hidroelektrane imaju i znatan negativni uinak na okoli i ekosustav, u zadnje vrijeme sve se vie
potie izgradnja malih hidroelektrana. Ne postoji jedinstvena granica do koje se hidroelektrana moe

18
23

okarakterizirati kao mala, ali se uglavnom uzima da je granica izmeu malih i velikih hidroelektrana
10 MW.
Koritenje energije kopnenih vodotokova
Bez emisije tetnih plinova.

Gotovo konstantna
proizvodnja elektrine
energije za sustave s
branom.

Dug ivotni vijek
postrojenja.

Ekoloki prihvatljive
hidroelektrane malih snaga.

Nema trokova pogonskog
goriva.

Veliki raspon snaga
postrojenja.

Visoka pouzdanost.

Niski operativni trokovi.

Brane predstavljaju ozbiljnu
prijetnju populacijama riba i
ekosustavima rijeka i
potoka.

Poplavljivanje podruja
prilikom izgradnje brane.

Gradnja velikih
akumulacijskih jezera moe
uzrokovati seizmiku
aktivnost.

Ovisnost o oborinama.

Opasnost od teroristikih
napada.

Visoki investicijski trokovi
za izgradnju (velikih)
hidroelektrana.
energije.

Proizvodnja mehanike
energije (pokretanje
strojeva). Transport.

Kina: Hidroelektrana Tri
Klanca 22500 MW

Brazil/Paragvaj:
Hidroelektrana Itaipu 14000
MW

Venecuela: Hidroelektrana
Guri 10200 MW

Norveka: 98% ukupnih
potreba za elektrinom
energijom proizvodi se u
hidroelektranama

Venecuela: 75% ukupnih
potreba za elektrinom
energijom proizvodi se u
hidroelektranama

TABLICA 4 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA KOPNENIH VODOTOKOVA
2.4.3.2 Koritenje energije plime i oseke
Morske mijene, plima i oseka, su naizmjenino dizanje i sputanje razine mora. Plima i oseka nastaju
zbog gravitacijskih sila koje djeluju izmeu Zemlje, Mjeseca i Sunca i centrifugalne sile rotacije Zemlje,
gdje rezultanta tih sila uzrokuje na povrini Zemlje izoblienje vodenih masa. Vedina Zemljine
povrine pokriveno je vodom, a kako osim goleme vodene mase nita nije dovoljno pokretljivo da bi
navedena sila to mogla privudi, ona privlai vodenu masu na velikim povrinama kao to su oceani,
mora i velika jezera, to uzrokuje dizanje i sputanje razine mora na obali. Zbog toga to je Mjesec
glavni pokreta plime i oseke, do te promjene dolazi dva puta u 24 sata i 50 minuta dugom
vremenskom razdoblju, odnosno plima i oseka se izmjene u jednom danu dva puta, otprilike svakih
12 sati i 25 minuta. Jake plime i jake oseke javljaju se u razdobljima kada je utjecaj Mjeseca prema
Zemlji pojaan zbog poloaja i utjecaja Sunca.
Visina plime i oseke je promjenjiva. Ovisi o meusobnom poloaju Zemlje, Mjeseca i Sunca,
godinjem dobu, konfiguraciji obale, lokaciji na Zemlji itd. Energija plime i oseke, kao poetni oblik
energije vode u prirodi moe se iskoristiti za proizvodnju elektrine energije. Energija morskih mijena
24

prikladna je za koritenje samo tamo gdje postoje velike razlike razine mora u vrijeme plime i oseke,
to je uglavnom sluaj na obalama oceana.
19

Jo u srednjem vijeku na obalama panjolske, Francuske i Engleske energija morskih mijena koritena
je za pokretanje brojnih mlinova, a prva hidroelektrana pokretana izmjenom morskih mijena
sagraena je 1966. godine na udu rijeke La Rance u Francuskoj.
Pogodna mjesta za izgradnju hidroelektrana na morske mijene su uda rijeka ili poeci dugakih
zaljeva jer se na takvim mjestima moe stvoriti dovoljno veliki akumulacijski bazen.
Hidroelektrane na morske mijene mogu biti s jednostrukim ili dvostrukim iskoritenjem.
Hidroelektrane na morske mijene s jednostrukim iskoritenjem koriste kinetiku energiju strujanja
vode samo u jednom smjeru, dok one s dvostrukim iskoritenjem koriste kinetiku energiju strujanja
vode u oba smjera, tj. i za vrijeme plime i za vrijeme oseke.
Koritenje energije plime i oseke

Ujednaena i predvidljiva
energije.

Brane predstavljaju ozbiljnu
prijetnju populacijama riba i
ekosustavima.

Visoki investicijski trokovi.

Zahtjevna tehnika rjeenja.

Zatita od korozije.

Mali broj pogodnih lokacija.
energije.

Pokretanje strojeva.

Francuska: Elektrana na
morske mijene La Rance 240
MW (1966)

Juna koreja: Elektrana na
morske mijene Sihwa Lake
snage 254 MW (2011).

Kanada: Elektrana na
morske mijene Annapolis
Royal snage 20 MW (1984).

TABLICA 5 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE PLIME I OSEKE
2.4.3.3 Koritenje energije oceanskih i morskih struja
Oceanske i morske nastaju zbog razlika u temperaturi vode, vjetra, razlike u salinitetu vode i rotacije
Zemlje. Na smjer i snagu morskih struja utjeu i oblik morskog dna i obale, promjene u gustodi vode
kao i druge struje. Dubina morskih struja ograniena je na nekoliko stotina metara. Oceanske struje
mogu "putovati" vie tisuda kilometara i imaju veliko djelovanje na klimu kontinenata. Vjerojatno
najizraeniji primjer je Golfska struja koja ini klimu sjeverozapadne Europe umjerenijom od drugih
podruja na jednakim zemljopisnim irinama.
Oceanske i morske struje imaju veliki energetski potencijal te predstavljaju dobru mogudnost za
iskoritavanje energije. Energija u morskoj struji ovisi o koliini vode i brzini kretanja vode.

19
25

Promjenjivost gibanja velikih oceanskih struja znatno je manja nego to je promjenjivost manjih
morskih struja. Koritenje energije oceanskih i morskih struja slino je koritenju energije vjetra. U
moru se postavljaju turbine, ali za razliku od vjetroelektrana, potreban je znatno manji rotor zbog
vie gustode medija. Takoer, podmorske turbine mogude je postaviti blie jedna drugoj nego
vjetroelektrane. Gustoda instalirane snage vjetroelektrana je 10-20 MW/km dok je gustoda
instalirane snage podmorskih turbina 50-100 MW/km.
Koritenje energije morskih struja

Visoka gustoda instalirane
snage.

Ne naruavaju izgled
okolia.

Ne utjeu na transport.

Vedi stupanj predvianja
proizvodnje u odnosu na
koritenje vjetra.

Ne ovisi o meteorolokim
uvjetima.
Tehnologija u fazi
istraivanja.

Otean pristup ureaju u
sluaju kvara.

Zatita od korozije.
energije.
Engleska: podmorski
generator SeaFlow 300kW.

TABLICA 6 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE MORSKIH STRUJA
2.4.3.4 Koritenje energije valova
Morski valovi pravilna su gibanja mora koji nastaju utjecajem vjetra. Kako vjetar nastaje djelovanjem
Suneva zraenja, energija valova zapravo potjee od Suneve energije. Valovi mogu nastati i zbog
djelovanja Zemljine kore poput potresa i erupcije vulkana, ali zbog stohastike prirode i razornog
djelovanja nisu prikladni za koritenje.
Energija valova predstavlja veliki energetski potencijal. Iako jo uvijek u fazi istraivanja, postoji
nekoliko postrojenja koja uspjeno pretvaraju energiju valova u elektrinu energiju. Uz ved instalirana
postrojenja, postoji nekoliko desetaka prototipa i pokuaja koritenja energije valova. Sva dosadanja
realizirana i zamiljena postrojenja za iskoritavanje energije valova uglavnom koriste jedan od
sljededih principa:
1. Valovi pune akumulacijski bazen. Voda u bazenu nalazi se na viem nivou. Voda iz bazena
otjee natrag u more pokredudi turbinu za dobivanje elektrine energije.
2. Kinetika i potencijalna energija valova pokrede hidrauliku crpku koja tlai radni medij. Radni
medij pokrede hidrauliki generator gdje se proizvodi elektrina energija.
26

3. Val ulazi u komoru s donje strane. Ulaskom vala povedava se stupac vode unutar komore pri
emu dolazi do povedanja tlaka zraka iznad vode. Povedanjem tlaka zraka dolazi do strujanja
zraka pri emu se pokrede vjetroturbina. Padom stupca vode u komori, tlak zraka pada, struja
zraka mijenja smjer te se vjetroturbina opet vrti.
Hidroelektrane na valove, bez obzira na princip rada, mogu biti smjetene na obali, ili na otvorenom
moru kao platforme.
Koritenje energije valova

Visoki stupanj predvianja
proizvodnje.

Ne ovisi o oborinama.
Tehnologije u fazi
istraivanja.

Oteano odravanje.

Ometanje morskog prometa
za sustave na moru.

Zatita od korozije.
energije.
Portugal: Farma
hidroelektrana na valove tip
Pelamis snage 2.25 MW.

TABLICA 7 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE VALOVA
2.4.4 Biomasa
Pojam biomasa odnosi se na donedavno ivudu materiju biljnog ili ivotinjskog porijekla koja se moe
koristiti kao gorivo. Biomasa se moe podijeliti na:
1. Drvna biomasa
a. Drvna biomasa (ostaci iz umarstva, otpadno drvo itd.)
b. Drvna uzgojena biomasa (brzorastude drvede)
2. Nedrvna biomasa
a. Nedrvna uzgojena biomasa (brzorastude alge i trave)
b. Ostaci i otpaci iz poljoprivrede (slama, stabljike, kotice, ljuske itd.)
c. Ostaci i otpaci iz prehrambene industrije
3. Biomasa ivotinjskog porijekla
a. ivotinjski otpad i ostaci
Energija sadrana u biomasi biljnog porijekla nastaje procesom fotosinteze, dok energija pohranjena
u biomasi ivotinjskog porijekla takoer u konanici potjee od Suneve energije. Energija biomase je
zapravo akumulirana Suneva energija. Pod utjecajem Suneve svjetlosti u biljkama od ugljinog
dioksida iz atmosfere i vode nastaju organski spojevi, a oslobaa se kisik. Proces je vrlo sloen, a
pojednostavljeno se moe prikazati izrazom:
27

O
2
H
2
O
svjetlost
H
2
O O
2

Gdje je: O
2
ugljini dioksid; H
2
O voda; H
2
O organska tvar, a O
2
kisik.
U biljkama se nalazi klorofil koji apsorbira svjetlosnu energiju stvarajudi od ugljinog dioksida i vode
organske spojeve u biljci. Fotosintezu moe uzrokovati samo vidljivi dio Sunevog spektra, tj. oko 43%
Sunevog zraenja.
20
Energija dobivena procesom fotosinteze troi se kada biljka nema dovoljno
energije kao na primjer nodu. Ovaj suprotni proces od fotosinteze naziva se fotorespiracija i moe se
prikazati sljededim izrazom:
H
2
O O
2
O
2
H
2
O, 470 kJmol
1

S energetskog stajalita fotosinteza ima vrlo nisku uinkovitost. ume iskoritavaju najvie 0,5%
energije Sunevog zraenja koje dopire do njih, a vedina poljoprivrednih kultura iskoritava ispod 1%
Suneve energije.
21
Meutim, za biomasu je vano to da je emisija O
2
neutralna, tj. koliko se
ugljinog dioksida apsorbira u biljci tijekom ivota biljke, toliko se ispusti u atmosferu procesom
izgaranja.
Drvo i biljni otpaci najstariji su energetski izvor koji je ovjek koristio u svojoj povijesti. Drvo se koristi
i danas, ali s malim udjelom u svjetskoj proizvodnji energije. Uz znatan intenzitet iskoritavanja mogu
se vrlo brzo iscrpsti sve rezerve, ali se jednako tako malim intenzitetom sjee zalihe mogu povedati.
Brzina kojom se ume obnavljaju predstavlja granicu mogudnosti iskoritavanja tog izvora.
22

Postoje razni naini za dobivanje energije iz biomase, a mogu se podijeliti u dvije skupine procesa:
1. Termokemijskim procesima izravno se proizvodi energija.
2. Biokemijskim procesima dobivaju se biogoriva.
Biomasa se moe izravno pretvoriti u toplinsku energiju jednostavnim procesom izgaranja. Takva
toplinska energija moe se koristiti kao konani oblik energije, ili se moe dalje koristiti za
proizvodnju elektrine energije u termoelektranama. Osim izravne proizvodnje toplinske ili toplinske
pa elektrine energije, biomasa se moe pretvarati u kruta, tekuda i plinovita goriva koji se mogu
koristiti za daljnju proizvodnju energije.
23

20
Labudovid,B. i dr.(2002.) Obnovljivi izvori energije. Zagreb. Energetika marketing. Str. 457.
21
22
Majdandid, Lj. (2008) Obnovljivi izvori energije Energetske tehnologije koje de obiljeiti 21. stoljede.
23
28

Goriva koja se biokemijskim procesima mogu dobiti iz biomase su: bioplin, biodizel i bioetanol. Ova
goriva mogu se koristiti umjesto pogonskih goriva fosilnog porijekla.
Bioplin se dobiva iz organskog otpada procesom anaerobnog truljenja. Sastoji se uglavnom od
metana i ugljinog dioksida. Ostatak koji nastaje pri dobivanju bioplina bogat je duikovim spojevima
i upotrebljava se za gnojivo.
24
Dobiveni bioplin najede se koristi za dobivanje toplinske i/ili
elektrine energije.
Biodizel se uglavnom dobiva od uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. Kemijski se
opisuje kao monoalkoholni ester. Kroz proces esterifikacije, biljno ulje reagira s metanolom i
natrijevim hidroksidom kao katalizatorima i nastaje ester masnih kiselina. Te molekule pokazuju
strukturnu slinost s molekulama mineralnog dizelskog goriva.
25
Biodizel je biorazgradiv i nije opasan
za okoli.
Bioetanol se moe proizvoditi od tri osnovne sirovine: edera, kroba i celuloze. Sirovine bogate
jednostavnim ederima kao to su glukoza i fruktoza pogodne su za proizvodnju etanola, jer mogu
izravno fermentirati u etanol. Sirovine bogate krobom sadravaju velike molekule ugljikovodika koje
prvo treba razloiti na jo jednostavnije edere. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom
sastavljeni su od jo vedih molekula koje se takoer prvo trebaju razloiti na jednostavnije edere.
Najznaajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju bioetanola su ederna trska, kukuruz, jeam,
krumpir, suncokret i ito. Bioetanol predstavlja alternativu benzinu.

24
Zagreb: Graphis. Str. 114..
25
29

Izgaranje Suhi kemijski procesi Procesi u tekuim sustavima
Toplinska energija Piroliza Rasplinjavanje
Kemijski
procesi
Bioloki
procesi
Mehanika energija
Elektrina energija
Alkoholna
fermentacija
Anaerobna
fermentacija
Biogoriva
Biomasa

SLIKA 10 - NAELNA SHEMA PROIZVODNJE ENERGIJE IZ BIOMASE
Izvor: Prilagoeno. Labudovid,B. i dr.(2002.) Obnovljivi izvori energije. Zagreb. Energetika marketing. Str. 454.

Koritenje energije iz biomase
Smanjenje emisije
staklenikih plinova.
Neutralna emisija ugljinog
dioksida.

Zbrinjavanje biolokog
otpada.

Mogudnost pretvorbe u
goriva (biodizel, bioplin,
bioetanol)

Razgradivost biogoriva.

Rasprostranjenost biomase,
dostupnost.

Pepeo i nusprodukti
koritenja biomase mogu se
koristiti kao gnojivo.
Emisija duinih spojeva i
ugljinog monoksida.

Obradiva povrina umjesto
za proizvodnju hrane koristi
se za proizvodnju biomase.

Negativan utjecaj na tlo
zbog odnoenja hranjivih
tvari.

Potrebne ogromne plantae
biomase za postrojenja
velikih kapaciteta.

Naruavanje ravnotee u
ekosustavu zbog uzgoja
pojedinih kultura ili
uklanjanja prirodnog
otpada.
energije izgaranjem
biomase.

energije izgaranjem
biomase.

Proizvodnja toplinske i
elektrine energije u
kogeneracijskim
postrojenjima izgaranjem
biomase i biogoriva.

Koritenje biomase za
proizvodnju elektrine
energije u hibridnoj
kombinaciji sa solarnom
termoelektranom ili nekim
drugim postrojenjem.

Proizvodnja biogoriva koja
se mogu koristiti za grijanje,
proizvodnju elektrine
energije ili za transport.
Svijet: U 2010. godini
proizvedeno 86 milijardi
litara bioetanola.

SAD: U 2010. godini
litara bioetanola.

Brazil: U 2010. godini
litara bioetanola.

Finska: Kogeneracijsko
postrojenje, proizvodnja
toplinske energije 385 MW,
energije 125 MW.

TABLICA 8 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE IZ BIOMASE
30

2.4.5 Geotermalna energija
Geotermalna energija je toplinska energija koja se stvara u Zemljinoj kori raspadanjem radioaktivnih
elemenata, kemijskim reakcijama ili trenjem pri kretanju tektonskih masa. Koliina takve energije je
toliko velika da se moe smatrati neiscrpnom, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi
izvor energije. Porastom dubine povedava se temperatura, a na podruju srednje Europe
temperatura se prosjeno povedava za 0,03 po metru dubine. Temperatura u Zemljinu platu iznosi
oko 1300C, a u samoj jezgri dosee vrijednost i do 5000C. Toplina zemlje stalno prodire iz tekude
jezgre Zemljine unutranjosti na povrinu zagrijavajudi pritom slojeve stijena, zemlje i podzemna
leita vode. Zbog toga na nekim mjestima na povrini izbija vrela voda ili vodena para u obliku
gejzira.
26

Geotermalni izvori su izvori geotermalnog medija vode iz podzemnih leita koja mogu biti bez
dovoda vode s povrine ili s prirodnim ili umjetnim dovodom vode s povrine koja tada prolazi kroz
podzemna leita.
27

Geotermalnu energiju mogude je koristiti za proizvodnju elektrine energije ili za grijanje. Naini
primjene najvie ovise o temperaturi izvora. Geotermalni izvori s temperaturama vode viim od
150 najede se koriste za dobivanje elektrine energije. Kod izvora suhe vodene pare para se
izravno dovodi do lopatica parne turbine. Kod izvora vrude vode voda najprije na povrini isparava, a
nakon toga para se dovodi do turbine. Geotermalni izvori vode s temperaturama manjim od 150C u
pravilu se koriste izravno, tj. kao toplinska energija za zagrijavanje ogrjevnog medija u sustavima
grijanja naselja, stambenih, poslovnih i raznih drugih zgrada, za zagrijavanje bazena, u poljoprivredi, u
industrijskim procesima, itd.
28

Koritenje geotermalna energija

Visoka sigurnost i
pouzdanost.

Mogudnost pretvorbe u vie
oblika energije.

Dugorono iskoritavanje
pojedinog nalazita (30-50
godina).

Prilagodljivost veliine
Ogranien broj pogodnih
lokacija.

Lokacije pogodne za
koritenje geotermalne
energije vedinom su u
seizmiki aktivnom
podruju.

Mogudnost isputanja
tetnih plinova iz dubine
zemlje.

energije u geotermalnim
elektranama.

Izravno iskoritavanje
toplinske energije za
grijanje.

Island: 575 MW instalirane
snage geotermalnih
elektrana proizvodi 30%
ukupne proizvodnje
elektrine energije, a
geotermalna energija koristi
se za grijanje 87%
kudanstava.

SAD: 3086 MW ukupne
snage geotermalnih
elektrana.

26
27
28
31

sustava.

Modularnost mogudnost
povezivanja vie jedinica
manjih snaga.

Proizvodnja 24 sata dnevno.

Neiscrpne zalihe.

Nije potreban veliki prostor.

Bez ovisnosti o
meteorolokim utjecajima.

Mali trokovi pogona i
odravanja (5-8% ukupnih
ulaganja).
Nemogudnost transporta
geotermalne energije.
Izravno iskoritavanje
toplinske energije
ogranieno je na usko
podruje.
Filipini: 1904 MW ukupne
snage geotermalnih
elektrana.

Indonezija: 1179 MW
instalirane snage
geotermalnih elektrana.

Indonezija: 958 MW
instalirane snage
geotermalnih elektrana.

TABLICA 9 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA GEOTERMALNE ENERGIJE
2.4.6 Vodik i gorivne elije
Vodik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol H, atomski broj mu je 1, a
atomska masa mu iznosi 1,00794. Vodik je najzastupljeniji element u svemiru i jedan od
najzastupljenijih na Zemlji. Ipak, na Zemlji se gotovo iskljuivo nalazi u vezanom obliku. Vodik ini
75% mase svemira, te je ishodina tvar iz koje su nuklearnom fuzijom nastali ostali elementi. Vodik je
najlaki element u prirodi. Na sobnoj temperaturi i pri atmosferskom tlaku vodik je u plinovitom
stanju, bez boje, okusa i mirisa, zapaljiv, ali neotrovan. Na zraku vodik gori blijedoplavim, gotovo
nevidljivim plamenom temperature oko 2045, a na istom kisiku temperatura plamena je oko
2800. Izgaranjem vodika nastaje samo vodena para posve nekodljiva za okoli. Temperatura
vrelita vodika je oko -253C (20 K). Ukapljeni vodik je proziran, bez boje i mirisa, nekorozivan,
nereaktivan, a gustoda mu iznosi samo 25 kg/m.
29

Reakcija gorenja vodika moe se prikazati sljededom jednadbom:
2H
2
O
2
2H
2
O; 246 kJmol
-1

Tradicionalni naini proizvodnje vodika su:
1. Proizvodnja vodika katalitikom oksidacijom ugljikovodika
2. Proizvodnja iz rafinerijskih plinova i metanola
3. Elektroliza vode
Napredne tehnologije proizvodnje vodika su:

29
32

1. Fotobioloki procesi u kojima alge izloene svjetlosti proizvode vodik
2. Fotoelektrokemijski procesi
3. Termokemijski procesi
30

U kemijskom smislu, vodik nije izvor, ved spremnik energije, jer u prirodi nije dostupan u
elementarnom obliku. Vodik moe biti izvor energije u mogudim elektranama na nuklearnu fuziju,
koje bi koristile deuterij i tricij, to je jo daleko od komercijalne upotrebe. Za dobivanje vodika
elektrolizom vode ili nekim drugim procesom potrebno je vie energije nego to se moe dobiti
izgaranjem, zato vodik vie ima ulogu kao baterija, za spremanje ili skladitenje energije.
Proizvodnja vodika pomodu obnovljivih izvora energije zapravo je skladitenje energije dobivene iz
obnovljivih izvora.
Neke od prednosti vodika kao goriva tj. spremnika energije su: visoka energetska vrijednost,
neograniene dostupne koliine, izgaranjem daje kemijski istu vodu, cjevovodima se moe razvoditi
na daljinu te lake se skladiti i uva nego elektrina energija.
Nedostaci koji sprjeavaju raireniju uporabu vodika su: visoka cijena i esto slaba isplativost
izvlaenja vodika iz spojeva, obilno curenje vodika kroz spremnike i cjevovode zbog ekstremno
malene molekule, vodik difuzijom kroz razne metale naruava njihovu kristalnu reetku inedi ih
krtima, a postoji i opasnost za ozonski sloj jer trenutno reducira ozon u vodu.
Gorivne delije ili gorivni lanci (eng. fuel cells) su elektrokemijski pretvarai energije koji iz kemijske
energije goriva izravno, bez pokretnih dijelova i izgaranja, proizvode elektrinu i toplinsku energiju.
Po naelu rada gorivne delije sline su baterijama, ali za razliku od njih, gorivne delije zahtijevaju
stalan dovod goriva i kisika. Gorivo moe biti vodik, sintetski plin, prirodni plin ili metanol, a produkti
reakcije s kisikom su voda, elektrina struja i toplina. Cijeli je proces zapravo suprotan elektrolizi
vode.
31
Da bi se dobila to veda snaga, gorivne delije mogu se spajati u seriju.
U sustavima koritenja obnovljivih izvora energije, vodik se moe koristiti kao medij za pohranu
energije. Viak proizvedene elektrine energije moe se putem elektrolize vode pretvoriti u vodik.
Vodik se moe spremiti kao stlaeni plin, a zatim koristiti u gorivnoj deliji za proizvodnju elektrine i

30
31
33

toplinske energije tijekom razdoblja u kojima proizvodnja iz obnovljivih izvora nije moguda ili nije
dovoljna.
32

Gorivne delije primjenjuju se u prometu. Vedina svjetskih proizvoaa motornih vozila istrauje i
razvija primjenu gorivnih delija u vozilima. Neki proizvoai upotrebljavaju i hibridne sustave gdje
gorivne delije kombiniraju s nekim drugim pogonskim gorivom. U novije vrijeme koritenje gorivnih
delija primjenjuje se i u podmornicama.
Koritenje vodika i gorivnih delija
Nema emisije tetnih
plinova. Nema zagaenja
okolia. Izgaranjem se
dobiva samo voda.

Visoka energetska
vrijednost.

Rasprostranjenost.

Skladitenje energije.

Visoka uinkovitost.

Visoka pouzdanost i niski
trokovi odravanja.

Niska razina buke i vibracija.
Za dobivanje vodika
elektrolizom vode ili nekim
drugim procesom potrebno
je vie energije nego to se
moe dobiti izgaranjem.

Curenje vodika kroz
spremnike i cjevovode zbog
ekstremno malene
molekule.

isti vodik ozon reducira u
vodu.

Skladitenje energije.

energije.

energije.

Pogonsko gorivo za
automobile, autobuse,
kamione i podmornice.

Njemaka: Autobus
Mercedes-benz na vodikov
pogon.

Njemaka/Italija:
Podmornica na vodikov
pogon

SAD: Sustav za proizvodnju
vodika elektrolizom vode
napajan elektrinom
energijom iz fotonaponskih
panela.

TABLICA 10 - PREDNOSTI, NEDOSTACI, MOGUDNOSTI I PRIMJERI KORITENJA VODIKA I GORIVNIH DELIJA
2.5 Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj
Raspoloivost energije predstavlja osnovu suvremenih drutava, a zadovoljavajuda opskrba energijom
pretpostavka je gospodarske uspjenosti i razvijenosti neke zemlje ili podruja. ovjeanstvo vie od
90% potreba za energijom proizvodi iz neobnovljivih izvora. Takva struktura opskrbe energijom nosi
sa sobom dva velika problema:
1. Oneidenje okolia i klimatske promjene
2. Ovisnost gospodarstva o energentima ije koliine su iscrpive
Izgaranjem fosilnih goriva u atmosferu se isputaju ogromne koliine ugljinog dioksida i drugih
staklenikih plinova. Naziv stakleniki ovi plinovi dobili su zato jer uzrokuju efekt staklenika u
Zemljinoj atmosferi. Zajednika znaajka svih staklenikih plinova je da oteavaju izlazak dugovalnog
toplinskog zraenja iz atmosfere, a neki od njih imaju negativni utjecaj na koncentraciju ozona u

32
34

stratosferi. Vedina znanstvenika vjeruje da povedanje koncentracije staklenikih plinova u atmosferi
uzrokuje povedanje prosjene temperature na Zemlji. Porast temperature na Zemlji ima i moglo bi
imati nesagledive posljedice na klimu i ivot. Otapanje ledenjaka, porast razine mora, promjena
oceanskih struja, naruavanje ravnotee ekosustava, izumiranje biljnih i ivotinjskih vrsta, ekstremne
vremenske nepogode, irenje pustinja i povedano ultraljubiasto zraenje zbog smanjenja ozonskog
sloja samo su neke od posljedica globalnog zatopljenja. Uz isputanje staklenikih plinova i zagaenja
atmosfere, svjetsko gospodarstvo proizvodi i ogromne koliine tekudeg, krutog i nuklearnog otpada
ije su posljedice na ivot na Zemlji negativne i dalekosene, a mogu biti i katastrofalne. Upitno je
moe li se priroda oduprijeti ved sada nanesenoj teti, a gotovo je sigurno da je nastavak ovakvog
utjecaja ovjeka na prirodu nepopravljiv.
Uz navedeno oneidenje okolia i klimatske promjene, ovisnost svjetskog gospodarstva o fosilnim i
nuklearnim gorivima namede logino pitanje to kada se iscrpe zalihe? Oito je da ovjeanstvo
mora traiti nain kako i ime zamijeniti fosilna i nuklearna goriva, a da se pri tome osigura nesmetan
razvoj. Kako se izvori energije dijele samo na obnovljive i neobnovljive, oigledno je da rjeenje treba
traiti u koritenju obnovljivih izvora. Zamjena koritenja neobnovljivih izvora obnovljivim, vjerojatno
de biti jedna od najzahtjevnijih promjena s kojima se ovjeanstvo ikad suoilo.
Uz porast svijesti o navedenim problemima, pojavio se i pojam odrivi razvoj. Odrivi razvoj
predstavlja filozofiju cjelokupne odrivosti, a najrairenija definicija odrivog razvoja predstavljena je
1987. godine od strane Ujedinjenih Naroda i glasi:
Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava sadanje potrebe bez da kompromitira sposobnost bududih
generacija da zadovolje svoje potrebe. (eng. Sustainable development is development that meets
the needs of the present without compromising the ability of future generations to meet their own
needs.")
Odrivi razvoj je irok pojam, a temelji se na interakciji tri glavna dijela: ekonomski razvoj, drutveni
razvoj i zatita okolia (slika 8).
35

Drutveni razvoj
Ekonomski razvoj Zatita okolia
ODRIVI
RAZVOJ

SLIKA 11 - SHEMATSKI PRIKAZ ODRIVOG RAZVOJA
Odriva zatita okolia je proces u kojem ovjekovo djelovanje na prirodu ne utjee na ouvanje
prirode u izvornom obliku i ne naruava prirodnu ravnoteu. Nestabilna situacija nastaje kada se
prirodni kapital, to je zbroj svih prirodnih resursa, troi bre nego to je potrebno da se obnovi.
Odrivi razvoj zahtjeva od ovjeanstva da troi prirodne resurse jednakom ili manjom brzinom od
one koja je potrebna da se ti prirodni resursi obnove. Koristedi prirodne resurse bre nego to je
potrebno da se oni obnove u konanici dovodi do nestanka ovjeanstva.
Vidljivo je kolika je opasnost nastavka trenutnog gospodarskog razvoja ovisnog o fosilnim gorivima i
neobazrivog prema prirodi. Svijet u ovom vidu treba promijeniti, a okretanje prema obnovljivim
izvorima energije nuan je korak u tom procesu.

36

3 Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora u svijetu i
zemljama Europske unije
3.1 Naini proizvodnje elektrine energije
Proizvodnja elektrine energije je proces pretvorbe drugih oblika energije u elektrinu energiju.
Postoji nekoliko fundamentalnih naina proizvodnje elektrine energije, a to su:
1. Proizvodnja elektrine energije elektromagnetskom indukcijom Promjena magnetskog toka
u podruju u kojem se nalazi vodi dovodi do pokretanja elektrona u vodiu (npr. generator)
2. Proizvodnja elektrine energije direktnom pretvorbom kemijske energije (npr. baterije i
gorivni lanci)
3. Proizvodnja elektrine energije iz svjetlosti fotoelektrinim efektom Djelovanjem
elektromagnetskog zraenja na odreeni materijal dolazi do prijenosa energije zraenja na
elektrone u materijalu pri emu oni naputaju materijal (npr. fotonaponski solarni sustavi)
4. Proizvodnja elektrine energije iz statikog elektriciteta Elektrina energija nastaje zbog
neravnotee elektrinog naboja na povrini materijala (npr. udar munje)
5. Proizvodnja elektrine energije termoelektrinim efektom Pretvorba toplinske razlike u
termoelektrinim generatorima direktno u elektrinu energiju.
6. Proizvodnja elektrine energije piezoelektinim efektom - Pojava stvaranja vezanih
elektrinih naboja na povrini nekih vrstih tvari prilikom njihove mehanike deformacije
(npr. sonarni ureaji, digitalne vage i sl.)
Za proizvodnju elektrine energije za potrebe elektroenergetskog sustava iskljuivo se koristi
elektromagnetska indukcija i fotoelektrini efekt, pri emu je proizvodnja fotonaponskim efektom u
ukupnoj proizvodnji elektrine energije zastupljena s manje od 0,1%.
33
Pri proizvodnji elektrine
energije elektromagnetskom indukcijom, u generatoru se kinetika energija pretvara u elektrinu
energiju. Kinetika energija moe se dobiti direktno kao to je to sluaj kod vjetroelektrana i
hidroelektrana ili se moe dobiti pretvorbom kemijske energije nekog energenta u toplinsku koja
potom ili direktno pokrede generator ili zagrijava prijenosni medij koji pokrede turbinu odnosno
generator (slika 9).

33
International Energy Agency. Elecricity Statistics 2008
37

Kinetika energija vjetra
Kinetika energija
kopnenih vodotokova i
morskih mjena
Kemijska energija fosilnih i
biogoriva
Kemijska energjia
nuklearnih goriva
Kemijska energija biomase
Kemijska energija otpada
Toplinska energija
vanjskog medija
Pokretanje
turbine
Kinetika energija
prijenosnog medija
Kinetika energija valova
Toplinska
energija
Zagrijavanje
prijenosnog
medija
Pokretanje
turbine
Pokretanje
generatora
Elektrina
energija
Kinetika energija suhe
vodene pare iz
geotermalnih izvora
Toplinska
energija
Zagrijavanje
prijenosnog
medija
Pokretanje
turbine
Pokretanje
generatora
Motori s unutarnjim izgaranjem
Toplinska enegija vode iz
geotermalnih izvora
Kinetika energija
(Isparavanje)
Energija Sunevog
zraenja
Direktna pretvorba energije zraenja u elektrinu energiju fotonaponskim sustavima
Pokretanje
generatora

SLIKA 12- PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE ZA POTREBE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
Prema statistikama Meunarodne agencije za energiju (eng. International Energy Agency) u 2008.
godini u svijetu se 82% elektrine energije proizvelo izgaranjem goriva u termoelektranama i
nuklearnim elektranama.
34

3.2 Usporedba trokova proizvodnje elektrine energije
Za usporedbu trokova proizvodnje elektrine energije proizvedene iz razliitih izvora potrebno je u
obzir uzeti razne faktore kao to su cijena investicije, cijena odravanja, cijena goriva, varijabilne i
fiksne trokove elektrane, cijenu emisijskih prava, ivotni vijek postrojenja, troak kapitala, diskontnu
stopu itd.
Najrairenija metoda za izraunavanje i usporedbu trokova proizvodnje elektrine energije iz
razliitih izvora je metoda dugoronog graninog troka proizvodnje elektrine energije (eng.
Levelized Energy Cost - LEC). LEC se definira kao omjer ukupnih trokova za vrijeme ivotnog vijeka
elektrane i ukupne oekivane proizvodnje:

34
International Energy Agency. Elecricity Statistics 2008
38

LE
ukupni trokovi za vrijeme
cijelog ivotnog vijeka postrojenja
ukupna proizvedena
elektrina energija
I
t
M
t
F
t
(1r)
t
n
t1
E
t
(1r)
t
n
t1

Gdje je:
LEC dugoroni granini troak proizvodnje elektrine energije
I
t
investicijski trokovi u godini t
M
t
trokovi odravanja u godini t
F
t
trokovi pogonskog goriva u godini t
E
t
proizvodnja elektrine energije u godini t
r = diskontna stopa
LEC se izraava u valuti po jedinici proizvedene elektrine energije, najede po kWh ili MWh, a
predstavlja prosjenu cijenu po kojoj elektrina energija treba niti prodavana da bi postrojenje
ostvarilo istu sadanju vrijednost jednaku nuli. Metoda LE ne uzima u obzir trokove transporta
energije, eventualne poticaje, promjenu cijena goriva i slino. Takoer, diskontna stopa je procjena
koja znaajno moe utjecati na rezultate usporedbe. Za izraun ukupne proizvedene elektrine
energije, potrebno je u obzir uzeti i faktor iskoristivosti postrojenja. Za fotonaponska postrojenja taj
faktor ovisi o procjeni sunevog zraenja i vremenskih uvjeta na odreenoj lokaciji, dok na primjer za
termoelektrane ovisi o tehnikim karakteristikama postrojenja i vrnoj potranji elektrine energije.
U tablici 9 prikazan je dugoroni granini troak proizvodnje elektrine energije. Iznosi u tablici
prosjene su vrijednosti razliitih studija.
39

SLIKA 13 - DUGORONI GRANINI TROAK PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ RAZLIITIH IZVORA
Izvor. Prilagoeno.
U.S. Energy Information Administration (2011) Levelized Cost of New Generation Resources in the Annual Energy Outlook
2011.
Commission of the European Communities (2008) Energy Sources, Production Costs and Performance of Technologies for
Power Generation, Heating and Transport. COM(2008) 744. Bruxelles.
Parsons Brinckerhoff (2011) Electricity Generation Cost Model - 2011 Update Revision 1.
Massachusetts Institute of Technology (2009) The Future of Nuclear Power: an Interdisciplinary Study. Update.
The Royal Academy of Engineering () Costs of Generating Electricity. A commentary on a study carried out by PB Power for
The Royal Academy of Engineering

Cijena proizvodnje elektrine energije mnogo je manja za konvencionalne termoelektrane, dok su
nove alternativne metode proizvodnje elektrine energije znatno skuplje. Od postrojenja koje koriste
obnovljive izvore i mogu cijenom konkurirati klasinim termoelektranama i nuklearnim elektranama
jesu geotermalna elektrana, klasina hidroelektrana i vjetroelektrana. Meutim, za postrojenja ovog
tipa odreen je broj lokacija na kojima se mogu izgraditi. Solarne termoelektrane i fotonaponske
elektrane imaju znatno viu cijenu proizvodnje elektrine energije.
Zbog povedane potronje i ogranienih zaliha, za oekivati je da de u bududnosti rasti cijene fosilnih
goriva to de poskupjeti proizvodnju elektrine energije u konvencionalnim termoelektranama. S
druge strane, masovnije koritenje alternativnih tehnologija, naroito fotonaponskih sustava,
67
68
69
77
82
94
96
179
211
287
432
485
0 100 200 300 400 500 600
Geotermalna elektrana
Termoelektrana na ugljen
Hidroelektrana
Vjetroelektrana na kopnu
Nuklearna elektrana
Termoelektrana na prirodni plin
Termoelektrana na biomasu
Vjetroelektrana na moru
Solarna termoelektrana
Fotonaponska elektrana
Hidroelektrana na valove
Gorivne delije
/MWh
Trokovi proizvodnje elektrine energije iz razliitih izvora
40

smanjit de njihovu cijenu. Instalirani kapacitet fotonaponskih sustava rastao je u zadnjem desetljedu
za 40% godinje, a cijena fotonaponskih modula padala je 22%% godinje.
35

Razlika cijene elektrine energije proizvedene iz neobnovljivih izvora i elektrine energije proizvedene
iz obnovljivih izvora bit de sve manja, a u sluaju znaajnog porasta cijene fosilnih goriva mogude je
oekivati da de se cijene izjednaiti ili ak da de dananji alternativni naini za proizvodnju elektrine
energije biti jeftiniji od konvencionalnih.
3.3 Analiza proizvodnje elektrine energije
3.3.1 Analiza proizvodnje elektrine energije u svijetu
Proizvodnja elektrine energije u svijetu u 2008. godini iznosila je 20261 TWh (2026110
12
Wh).
Prosjeni porast proizvodnje od 2000. do 2008. godine iznosio je 2,68%. Procjenjuje se da de priblino
ovim tempom proizvodnja rasti idudih dvadesetak godina.
36

SLIKA 14 - UKUPNA PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE U SVIJETU
Izvor: U.S. Energy Information Administration

35
The University of Melbourne (2011) Melbourne Energy Institute. Renewable Energy Technology Cost Review.
36
U.S. Energy Information Administration. International Energy Outlook 2011.
0
5000
10000
15000
20000
25000
1
9
9
0
1
9
9
1
1
9
9
2
1
9
9
3
1
9
9
4
1
9
9
5
1
9
9
6
1
9
9
7
1
9
9
8
1
9
9
9
2
0
0
0
2
0
0
1
2
0
0
2
2
0
0
3
2
0
0
4
2
0
0
5
2
0
0
6
2
0
0
7
2
0
0
8
TWh
Godine
Ukupna svjetska proizvodnja elektrine energije
Termoelektrane
Postrojenja na obnovljive
izvore bez hidroektrana
Hidroelektrane
Nuklearne elektrane
41

SLIKA 15 - PROCJENA SVJETSKE GODINJE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE
Izvor: U.S. Energy Information Administration. International Energy Outlook 2011.

SLIKA 16 STRUKTURA SVJETSKE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PREMA IZVORU ENERGIJE
Izvor: International Energy Agency
SLIKA 17 - STRUKTURA SVJETSKE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ NEOBNOVLJIVIH IZVORA
Prema izvoru energije, 81% ukupne proizvedene elektrine energije potjee iz neobnovljivih izvora,
od ega 50% otpada na ugljen, 26% na prirodni plin, 16% proizvede se u nuklearnim elektranama, a
7% proizvede se izgaranjem tekudih goriva. Ugljen je glavni svjetski energent za proizvodnju
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
TWh
Godine
Procjena svjetske godinje proizvodnje elektrine energije
Visoka cijena nafte
Prosjek
Niska cijena nafte
Izvor energije
Obnovljivi izvori
19%
Neobnovljivi
izvori
81%

Neobnovljivi izvori energije
Nuklearne
elektrane
17%
Ugljen
50%
Tekuda fosilna
goriva
7%
Prirodni
Plin
26%
42

elektrine energije. Proizvodnja elektrine energije u nuklearnim elektranama snano je rasla 1970-ih
i 1980-ih godina, dok je proizvodnja iz tekudih goriva u padu od sredine 1970-ih zbog poskupljenja
cijena nafte. Zbog visoke cijene fosilnih goriva sredinom 2000-tih godina, emisije staklenikih plinova
i negativnog utjecaja na okoli pojaan je interes za koritenje alternativnih naina za proizvodnju
elektrine energije.

SLIKA 18 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
SLIKA 19 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NE UKLJUUJUDI KLASINE HIDROELEKTRANE
Od ukupne proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora, ak 87% proizvodi se u klasinim
hidroelektranama, slijede vjetroelektrane sa 5,78%, biomasa s 5,23%, geotermalne elektrane s
1,71%, dok je proizvodnja u fotonaponskim elektranama zastupljena s oko 0,32%.
Obnovljivi izvori energije
Hidroelektrane
87%
Vjetroelektrane
6 %
Ostalo
7%
Obnovljivi izvori energije bez
klasinih hidroelektrana
Biomasa
40%
Vjetroelektrane
44%
Geotermalne elektrane
13%
3%
Ostalo <1%
43

SLIKA 20 STRUKTURA SVJETSKE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PO TIPU GORIVA/POSTROJENJA
Izvor: International Energy Agency. Electricity in World in 2008.
3.3.2 Analiza proizvodnje elektrine energije u zemljama Europske unije
Proizvodnja elektrine energije u zemljama Europske unije u 2009. godini iznosila je 3210 TWh
(321010
12
Wh) uz prosjeni rast proizvodnje od 0,91%. Godine 2008. i 2009. vidljiv je pad
proizvodnje elektrine energije zbog gospodarske krize (slika 21)
40,781%
21,228%
16,226%
13,478%
5,485%
1,078% 0,976%
0,342% 0,319%
0,059% 0,020% 0,004% 0,003%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
Struktura svjetske proizvodnje elektrine energije po tipu goriva/postrojenja
44

SLIKA 21 - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Izvor: European Commission. Eurostat database.
Od ukupne proizvedene elektrine energije u zemljama Europske unije, 18% proizvodi se iz
obnovljivih izvora to je za 1% manje nego na svjetskoj razini (slika 22). Od ukupne elektrine energije
proizvedene iz neobnovljivih izvora, izgaranjem ugljena proizvodi se 34%, takoer se 34% proizvodi u
nuklearnim elektranama, a od prirodnog plina 28%. U usporedbi sa svijetom, ugljen je manje
zastupljen kao energent, a ta razlika nadoknaena je vedom proizvodnjom energije u nuklearnim
elektranama.
2600
2700
2800
2900
3000
3100
3200
3300
3400
3500
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
TWh
Godine
Proizvodnja elektrine energije u zemljama Europske unije
EU27
45

SLIKA 22 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PREMA IZVORU ENERGIJE U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
SLIKA 23 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ NEOBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Od ukupne proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora, 63% proizvodi se u klasinim
hidroelektranama, 21% u vjetroelektrana, 14% iz biomase, a 1% u fotonaponskim sustavima (slika 24
i 25).

SLIKA 24 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Obnovljivi
18%
Vrsta izvora energjie
Neobnovljivi
82%
Ugljen
34%
Tekuda
fosilna
goriva
4%
Prirodni
plin
28%
Neobnovljivi izvori energije
Nuklearne
elektrane
34%
Ostalo
2%
Biomasa
14%
Obnovljivi izvori energije
Vjetroelektrane
21%
Hidroelektrane
63%
Biomasa
37%
Ostalo
0%
Obnovljivi izvori energije bez klasinih
hidroelektrana
Vjetroelektrane
56%
Geotermalne
elektrane
3%
Fotonaponski sustavi 4%
46

SLIKA 25 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA BEZ KLASINIH HIDROELEKTRANA U ZEMLJAMA
EUROPSKE UNIJE
Dok je na svjetskoj razini ugljen glavni energent za proizvodnju elektrine energije zastupljen s vie od
40%, u zemljama Europske unije na prvom mjestu nalaze se ugljen i nuklearna goriva s udjelom od
oko 28%. Od ukupne proizvedene elektrine energije u zemljama Europske u hidroelektranama se
proizvodi oko 10%, dok se na svjetskoj razini proizvodi oko 16%. Meutim, u europi je puno veda
zastupljenost proizvodnje elektrine energije iz ostalih obnovljivih izvora, a naroito iz vjetra i
biomase (slika 26).

SLIKA 26 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PO TIPU GORIVA/POSTROJENJA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Izvor: International Energy Agency (2009) Electricity in World in 2008.
Najvedi postotak proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora ima Norveka u iznosu od 110%
svojih godinjih potreba. Vedina proizvodnje u Norvekoj temelji se na hidroelektranama, ak 98%, a
niti jedna Norveka hidroelektrana ne nalazi se na listi 100 najvedih svjetskih hidroelektrana. Najveda
27,88% 27,79%
23,32%
10,63%
3,52%
3,12%
2,34%
0,94%
0,22% 0,17% 0,07% 0,02% 0,00%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
Struktura proizvodnje elektrine energije po tipu goriva/postrojenja u zemljama
Europske unije

47

hidroelektrana u Norvekoj snage je 1240 MW. Slijedi Austrija sa 61% proizvodnje iz obnovljivih
izvora, od ega je takoer najvedi dio proizveden u hidroelektranama, a ostatak ini proizvodnja u
vjetroelektranama, fotonaponskim sustavima i termoelektranama na biomasu. Hrvatska se nalazi na
visokom osmom mjestu sa 28% proizvodnje iz obnovljivih izvora od ega je gotovo 100% proizvedeno
u hidroelektranama.

SLIKA 27 - POSTOTAK PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U EUROPI
3.4 Trendovi razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
3.4.1 Trendovi razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u svijetu
Od 2000. do 2008. godine najvedi rast biljei proizvodnja elektrine energije u vjetroelektrana s
prosjenim iznosom od preko 30%. Od 2005. godine, najvedi prosjeni godinji rast ima proizvodnja
elektrine energije iz fotonaponskih sustava u iznosu od 40%, a 2007. godine porast proizvodnje
elektrine energije u fotonaponskim sustavima iznosio je ak 60%. Proizvodnja iz biomase i otpadaka
2,04%
3,58%
4,27%
4,62%
4,65%
5,18%
5,36%
5,40%
7,42%
7,72%
8,29%
11,55%
14,16%
14,63%
15,48%
16,19%
16,36%
17,38%
20,58%
26,42%
26,71%
27,92%
28,37%
29,11%
30,83%
41,21%
54,98%
61,68%
109,40%
0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%
Estonija
Luksemburg
Poljska
Belgija
Litva
eka
Maarska
Velika Britanija
Bugarska
Nizozemska
Grka
Irska
Francuska
Njemaka
Slovaka
Italija
Europska unija EU27
Turska
panjolska
Portugal
Danska
Hrvatska
Rumunjska
Slovenija
Finska
Latvija
vedska
Austrija
Norveka
Postotak proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u Europi
48

prosjeno rase 6% godinje, dok proizvodnja u geotermalnim elektrana raste za 2% godinje (slika
28). Publikacija International Energy Outlook 2011 donosi podatke do 2008. godine. Za pretpostaviti
je da je u trenutku pisanja ovog rada proizvodnja u vjetroelektranama veda od proizvodnje iz biomase
i otpada te da iznosi preko 250 TWh godinje ime se proizvodnja u vjetroelektranama u udjelu u
ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora pozicionira na drugo mjesto, odmah iza
proizvodnje u hidroelektranama.

SLIKA 28 - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NE UKLJUUJUDI KLASINE HIDROELEKTRANE

SLIKA 29 - RAST PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U SVIJETU
0
50
100
150
200
250
300
TWh
Godine
Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora ne ukljuujudi klasine
hidroelektrane
Biomasa i otpad
Vjetroelektrane
Fotonaponske elektrane,
solarne termoelektrane i
hidroelektrane na valove i
morske mjene
-10%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Godine
Rast proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u svijetu
Fotonaponske
elektrane
Vjetroelektrane
Biomasa i otpad
Geotermalne
elektrane
Hidroelektrane
49

3.4.2 Trendovi razvoja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u zemljama
Europske unije
U zemljama Europske unije razvoj proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora izraeniji je
nego u svijetu. Od 2000. do 2009. godine rast proizvodnje u fotonaponskim sustavima prosjeno je
iznosio 71% godinje, a zadnjih nekoliko godina godinji rast prelazi 100%. Iako je ovaj rast
impresivan, u fotonaponskim sustavima u 2009. godini proizvedeno je tek oko 10% elektrine
energije koja je proizvedena u vjetroelektranama ili iz biomase. Rast proizvodnje u vjetroelektranama
raste oko 20% godinje, a 2009. godine proizvodnja u vjetroelektranama iznosila je 133 tisude GWh.
Slijedi proizvodnja iz biomase sa proizvedenih 110 tisuda GWh u 2009. godini i stabilnim prosjenim
godinjim rastom od 10% (slika 30 i slika 31). Uoljiv je i blagi rast proizvodnje u hidroelektranama,
to je prvenstveno rezultat poticaja i sve vedeg znaaja proizvodnje elektrine energije u malim
hidroelektranama.

SLIKA 30 - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NE UKLJUUJUDI KLASINE
HIDROELEKTRANE
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
GWh
Godine
Proizvodnja elektrine energije u zemljama Europske unije iz obnovljivih izvora ne
ukljuujudi klasine hidroelektrane
Vjetroelektrane
Biomasa i otpad
Fotonaponske elektrane
Hidroelektrane na valove i
morske mjene
50

SLIKA 31 - RAST PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
3.5 Mehanizmi poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora
Postoji nekoliko mehanizama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora:
1. Sustav zajamenih otkupnih cijena (eng. feed-in tariff)
2. Sustav minimalnih obveznih udjela (eng. Quota Obligations)
3. Sustav javnih natjeaja (eng. Competitive Bidding)
4. Subvencije investicija (eng. Investment subsidies/grants)
5. Fiskalne mjere (eng. Tax Incentives)
Feed-in sustav ili sustav zajamenih otkupnih cijena najraireniji je mehanizam za poticanje
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora. Sustav propisuje vlada odreene drave, a
provodi ga odreeni regulatorna agencija. Feed-in sustavom proizvoau elektrine energije iz
obnovljivih izvora garantira se odreena otkupna cijena za vrijeme trajanja ugovora. Ugovor o otkupu
elektrine energije potpisuje se na dui rok, obino na 12 do 25 godina, a otkupna cijena odnosi se na
kilovatsat (kWh). Otkupna cijena odreena je tako da se investicija u sustave za koritenje obnovljivih
izvora isplati u nekom razumnom roku za vrijeme trajanja ugovora. Kao rezultat toga, definirane su
razliite otkupne cijene ovisno o cijeni proizvodnje elektrine energije odreenom tehnologijom, ali i
ovisno o tipu instalacije postrojenja, veliini te geografskoj lokaciji. Iznosi otkupnih cijena su takvi da
ohrabre investitore na investicije u postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
te da se time potakne i masivnija proizvodnja samih postrojenja ime se oekuje pad cijena
-40%
-20%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Godine
Rast proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u zemljama Europske
unije
Fotonaponske
elektrane
Vjetroelektrane
Biomasa i otpad
Hidroelektrane
Geotermalne
elektrane
51

proizvodnje odreenim tehnologijama. injenica da su prihodi odreenog postrojenja vezani za
koliinu proizvedene elektrine energije potie proizvoae da maksimalno povedaju proizvodnju i
efikasnost postrojenja to ima pozitivan utjecaj na razvoj tehnologije. Kako su cijene trokova
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora vede od trine cijene, iznos za pokrivanje
navedene razlike raspodjeljuje se na sve potroae to ima za posljedicu mali porast cijene elektrine
energije.
Dobro dizajnirani feed-in sustavi predstavljaju najuinkovitiji nain poticaja proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora.
37

Sustav minimalnih obveznih udjela je, za razliku od zajamenih otkupnih cijena, u potpunosti trini
model poticanja obnovljivih izvora i uvedeni su tek u nekoliko drava Europske unije. Sustav
minimalnih obveznih udjela ne ukljuuje nikakav oblik subvencija ili poticaja od drave ili kupaca,
nego se temelje na obveznim kvotama koje propisuje drava. Drava propisuje koliki postotak
proizvedene elektrine energije svaki proizvoa mora imati proizvedeno iz obnovljivih izvora.

Sustav javnih natjeaja djeluje na nain da drava objavljuje javni natjeaj za potencijalne investitore
ili proizvoae elektrine energije iz obnovljivih izvora. Potencijalni investitori i proizvoai natjeu se
dajudi svoje ponude i pokuavajudi udovoljiti zadanim kriterijima uz minimiziranje trokova. Kriterije
postavlja vlada prije svakog novog kruga licitiranja i ona odluuje o svim vanijim aspektima, kao to
su koliina elektrine energije koja de se proizvoditi iz obnovljivog izvora, razina rasta kapaciteta ili
proizvodnje tijekom vremena, te visina dugorone sigurne cijene koja se nudi proizvoaima.
Ponua koji zadovolji sve kriterije po najnioj cijeni dobiva dugoroni ugovor sa dravom koja mu
jami fiksnu tarifu tijekom dogovorenog niza godina.
38

Subvencije investicija - Poetne investicije za izradu projekta i samu gradnju postrojenja za koritenje
obnovljivih izvora energije mogu biti vrlo visoke i time predstavljaju veliku prepreku za ukljuivanje
potencijalnih investitora. Iz tog razloga pojedine drave uvode subvencije investicija kao oblik
stimulacije izgradnje elektrana na obnovljive izvore, bilo u obliku pokrida, obino 20-50%, inicijalnih
trokova, bilo u obliku niskih kamatnih stopa na kredite za izgradnju jedne takve elektrane.
39

37
European Commission. The support of electricity from renewable energy sources. COM(2008) 19 final.
38
Hrvatski ogranak meunarodne elektrodistribucijske konferencije (2008) Poticajne mjere za proizvodnju
elektrine energije iz biomase usporedba mjera u Hrvatskoj i u Europi.
39
Hrvatski ogranak meunarodne elektrodistribucijske konferencije (2008) Poticajne mjere za proizvodnju
elektrine energije iz biomase usporedba mjera u Hrvatskoj i u Europi.
52

Fiskalne mjere slue kao sredstvo potpore razvoju koritenja obnovljivih izvora energije i postoje u
raznim oblicima. To mogu biti snieni porezi na elektrinu energiju, snieni porezi na emisije te
izuzede od pladanja poreza.
3.5.1 Sustav zajamenih otkupnih cijena u zemljama Europske unije
Prema direktivi Europske komisije 2001/77, sve zemlje lanice Europske unije uvele su neke od
mehanizama poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora. Mehanizmi poticanja
razliiti su od drave do drave, a neki primjeri navedeni su u sljededoj tablici:
Mehanizmi potpore proizvodnje elektrine energije u dravama Europske unije
Drava Mehanizam potpore Opis
Austrija Feed-in sustav kombiniran sa
subvencijama investicije
Feed-in sustav s ugovorom o otkupu na 12 godina. Prvih 10 godina
otkup proizvedene elektrine energije po punoj cijeni, u 11. godini
otkup po 75% pune cijene, a u 12. godini 50% pune cijene.
Danska Feed-in sustav Feed-in sustav s ugovorom od 10 do 20 godina ovisno o tehnologiji.
Finska Izuzede od poreza i
subvencije investicije.
Bez pladanja poreza i subvencije do 40% ukupnog iznosa za koritenje
vjetra, a do 30% ukupnog iznosa za koritenje ostalih obnovljivih
izvora energije.
Francuska Feed-in sustav i javni natjeaji
za velike projekte.
Za postrojenja snage manje od 12 MW primjenjuje se feed-in sustav s
ugovorom o otkupu na 15 do 20 godina.
Za postrojenja veda od 12 MW primjenjuje se mehanizam javnih
natjeaja.
Njemaka Feed-in sustav i povoljni
krediti.
Feed-in sustav s ugovorom o otkupu na 20 godina. Od 2009. godine
uvedene razliite cijene za energiju koja se neposredno troi od one
koja se alje u mreu
Italija Sustav minimalnih obaveznih
udjela i feed-in sustav.
Feed-in sustav s ugovorom o otkupu na 20 godina. Otkupna cijena
korigira se godinjim indeksom cijena na malo.
Portugal Feed-in sustav i subvencije
investicija.
Feed-in sustav s ugovorom o otkupu na 15 godina. Subvencije
investicija do 40%.
panjolska Feed-in sustav, fiskalne mjere
i subvencije investicija.
Feed-in sustav s ugovorom o otkupu na 20 godina.

TABLICA 11 - MEHANIZMI POTPORE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE U DRAVAMA EUROPSKE UNIJE
Izvor: Prilagoeno. European Commission. The support of electricity from renewable energy sources. COM(2008) 19 final.

Razliiti modeli potpore razvijeni su zbog razliitih prioriteta, tipova gospodarstva, regionalnog
razvoja te prirodnih resursa pojedinih zemalja.
40

Feed-in mehanizam poticanja pokazao se izrazito uinkovitim. U nekim drava Europske unije
ostvaruje se godinji porast proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora od 100% za pojedine
tehnologije, naroito za fotonaponske sustave i vjetroelektrane. U porastu instaliranih kapaciteta
prednjae Njemaka, panjolska, Italija, Poljska, Danska, Austrija i Francuska.

40
European commission (2008) Commission staff working document. The support of electricity from renewable
energy sources. COM(2008) 19 final. Brussells.
53

4 Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora u Republici
Hrvatskoj
4.1 Proizvodnja elektrine energije u Republici Hrvatskoj
4.1.1 Instalirani kapaciteti
Instalirani kapaciteti za proizvodnju elektrine energije u Republici Hrvatskoj obuhvadaju
hidroelektrane i termoelektrane u sastavu Hrvatske elektroprivrede d.d. (HEP grupa) koji ine oko
95% proizvodnih kapaciteta, odreeni broj industrijskih termoelektrana te nekoliko elektrana na
obnovljive izvore energije u privatnom vlasnitvu.
Kapaciteti za proizvodnju elektrine energije u sastavu HEP grupe obuhvadaju 18 hidroelektrana
snage vede od 10 MW, te 8 malih hidroelektrana snage manje od 10 MW, 9 termoelektrana i 50%
kapaciteta nuklearne elektrane Krko na teritoriju Republike Slovenije. Objekti koji nisu u potpunom
vlasnitvu HEP grupe su:
1. NE Krko d.o.o. mjeovito vlasnitvo HEP d.d. (udio 50%) i slovenskog partnera ELES GEN
d.o.o. (udio 50%)
2. TE Plomin d.o.o. mjeovito vlasnitvo HEP d.d. (udio 50%) i njemakog partnera RWE Power
(udio 50%).
41

Industrijske elektrane obuhvadaju elektrane u sklopu industrijskih postrojenja prikljuene na
elektroenergetski sustav. Industrijske elektrane proizvode toplinsku/elektrinu/mehaniku energiju
za potrebe nekog industrijskog procesa, a vikove proizvedene elektrine energije mogu plasirati u
prijenosnu/distribucijsku mreu. Ukupna instalirana snaga industrijskih elektrana je oko 217 MW.
42

Instaliranim kapacitetima elektroenergetskog sustava doprinosi i 7 malih hidroelektrana u privatnom
vlasnitvu ukupnog kapaciteta 4,1 MW, 6 parkova vjetroelektrana ukupnog kapaciteta 79 MW, 10
fotonaponskih sustava kapaciteta 0,164 MW, 4 elektrane na bioplin snage 4 MW, dvije elektrane na
biomasu snage 5,74 MW i 3 kogeneracijska postrojenja snage 10,49 MW.
43

Instalirani kapaciteti
Kapaciteti za proizvodnju elektrine energije
Broj
postrojenja
Snaga
(MW)
Udio
(%)
Hidroelektrane u sastavu HEP grupe 26 2136,56 47,92
Ostale Hidroelektrane (nisu u sastavu HEP grupe) 7 4,11 0,09
Ukupno hidroelektrane 33 2140,67 48,01

41
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Energija u Hrvatskoj. Godinji energetski pregled 2010.
Zagreb. Str 163.
42
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Energija u Hrvatskoj. Godinji energetski pregled 2010.
Zagreb. Str. 167.
43
Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. http://oie.mingorp.hr. [Datum posjete: 2.1.2012.]
54

Termoelektrane u sastavu HEP grupe 9 1681,00 37,70
Industrijske termoelektrane (nisu u sastavu HEP grupe) 19 216,93 4,87
Elektrane na biomasu i bioplin 3 9,74 0,22
Ukupno termoelektrane 28 1891,15 42,41
Ukupno vjetroelektrane 6 78,95 1,77
Ukupno sunane elektrane 10 0,16 0,004
Ukupno u Republici Hrvatskoj u sastavu HEP grupe 35 3817,56 85,62
Ukupno u Republici Hrvatskoj izvan sastava HEP grupe 42 300,16 6,73
Ukupno u Republici Hrvatskoj 77 4110,93 92,20
Nuklearna elektrana Krko (NE Krko) 50% 1 348,00 7,80
UKUPNO 78 4458,93 100,00

TABLICA 12 - INSTALIRANI KAPACITETI NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE I 50% NUKLEARNE ELEKTRANE KRKO
Izvor. Prilagoeno.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Energija u Hrvatskoj. Godinji energetski pregled 2010. Zagreb.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. http://oie.mingorp.hr. [Datum posjete: 2.1.2012.]
4.1.2 Bilanca elektrine energije
Bilanca elektrine energije u Republici Hrvatskoj prikazana je sljededom tablicom:
Bilanca elektrine energije u Republici Hrvatskoj

2005.
(GWh)
2006.
(GWh)
2007.
(GWh)
2008.
(GWh)
2009.
(GWh)
2010.
(GWh)
Proizvodnja 15264 15075 14960 15311 15507 16795
Hidroelektrane 6439 6124 4400 5326 6814 8435
Vjetroelektrane 9,50 19,00 34,90 39,90 54,20 139,10
Fotonaponske elektrane 0,00 0,00 0,00 0,10 0,01 0,04
Termoelektrane 3628 3936 5181 4414 3422 2495
Javne toplane 1877 1875 2116 2086 2090 2589
Industrijske toplane 506 476 513 460 396 447
NE Krko 50% 2805 2645 2715 2985 2730 2690
Uvoz 5941 5668 5097 5179 4851 3992
Izvoz 3634 2691 1451 1587 1899 1917
Ukupna potronja 17572 18052 18606 18903 18459 18870
Gubici prijenosa i distribucije 2131 1909 2027 1706 2019 2022
Gubici prijenosa 560 544 548 483 511 598
Gubici distribucije 1571 1365 1479 1223 1508 1424
Neto potronja 15441 16143 16579 17196 16440 16848
Potronja energetskog sektora 1036 1081 1213 1078 951 1005
Potronja u industriji 3271 3455 3691 3686 3284 3382
Potronja u prometu 304 302 322 324 312 312
Opda potronja 10830 11305 11353 12109 11894 12149

TABLICA 13 - BILANCA ELEKTRINE ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Izvor: Prilagoeno. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Energija u Hrvatskoj. Godinji energetski pregled 2010.
Zagreb.
Ukupna potronja elektrine energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 18,8 TWh, to
predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Uz iznadprosjeno povoljne hidroloke
55

okolnosti, 2010. godine ostvarena je rekordna proizvodnja elektrine energije u hidroelektranama
zbog ega je smanjena proizvodnja u termoelektranama i nabava elektrine energije na tritu.
44

Proizvodnja u hidroelektranama iznosila je 8435 GWh. Zbog prirode proizvodnje, proizvodnja u
nuklearnoj elektrani Krko je relativno konstantna te se krede oko 2,6 TWh godinje. Proizvodnja u
termoelektranama u 2010. godini iznosila je 2495 GWh, u vjetroelektranama 139 GWh, dok je
proizvodnja u fotonaponskim sustavima iznosila vrlo niskih 0,04 GWh.
Zanimljivo je vrijednosti iz navedene tablice prikazati kao postotak ukupne godinje potronje (tablica
14).

Bilanca elektrine energije u Republici Hrvatskoj iskazana u postotku ukupne potronje

2005.
(GWh)
2006.
(GWh)
2007.
(GWh)
2008.
(GWh)
2009.
(GWh)
2010.
(GWh)
Proizvodnja 86,87% 83,51% 80,40% 81,00% 84,01% 89,00%
Hidroelektrane 36,64% 33,92% 23,65% 28,18% 36,92% 44,70%
Vjetroelektrane 0,05% 0,11% 0,19% 0,21% 0,29% 0,74%
Fotonaponske elektrane 0,00% 0,00% 0,00% 0,0005% 0,0001% 0,0002%
Termoelektrane 20,65% 21,81% 27,85% 23,35% 18,54% 13,22%
Javne toplane 10,68% 10,39% 11,37% 11,03% 11,32% 13,72%
Industrijske toplane 2,88% 2,63% 2,76% 2,43% 2,14% 2,37%
NE Krko 50% 15,96% 14,65% 14,59% 15,79% 14,79% 14,26%
Uvoz 33,81% 31,40% 27,39% 27,40% 26,28% 21,16%
Izvoz 20,68% 14,91% 7,80% 8,40% 10,29% 10,16%
Ukupna potronja 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

TABLICA 14 - BILANCA ELEKTRINE ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ISKAZANA U POSTOTKU UKUPNE POTRONJE
Izvor: Prilagoeno. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Energija u Hrvatskoj. Godinji energetski pregled 2010.
Zagreb.
Proizvodnja elektrine energije u 2010. godini iz obnovljivih izvora ukljuujudi velike hidroelektrane
iznosi oko 40% ukupnih potreba to Hrvatsku pozicionira u sami vrh meu europskim zemljama,
odmah iz Norveke, Austrije i vedske. Meutim, bez velikih hidroelektrana, proizvodnja iz
obnovljivih izvora ini manje od 1% po emu je Hrvatska na samom zaelju meu zemljama u Europi
po ovome kriteriju. Proizvodnja u termoelektranama krede se oko 20%, u NE Krko oko 15%, a u
javnim toplanama oko 10% ukupnih potreba. Uvoz je znatan i iznosi od 20 do 30%. Zbroji li se
proizvodnja u termoelektranama, nuklearnoj elektrani Krko te uvoz, vidljivo je da 60% ukupnih
potreba za elektrinom energijom ovisi o imbenicima na koje Republika Hrvatska moe malo
utjecati, a to su cijena fosilnih i nuklearnih goriva te cijena elektrine energije na tritu. Prema
ovome, Republika Hrvatska ima relativno zavisan elektroenergetski sustav. Takva situacija ugroava
sigurnost opskrbe i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Svaki porast cijene fosilnih goriva na

44
Hrvatska elektroprivreda d.d. Godinje izvjede 2010.
56

svjetskom tritu odrazit de se na cijenu elektrine energije u Hrvatskoj to u konanici rezultira
poskupljenjem gotovo svih usluga i proizvoda.
4.2 Mogunosti koritenja obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj
Hrvatska ima jako dobre potencijale za iskoritavanje obnovljivih izvora energije, a naroito za
koritenje Suneve energije, energije vjetra, kopnenih vodenih tokova, biomase i geotermalne
energije. Koritenje energije morskih struja, valova i morskih mijena u Hrvatskoj nije ekonomski
opravdano. Moe se redi da Hrvatska, s obzirom na relativno malu ukupnu povrinu, ima izrazito
dobar miks obnovljivih izvora energije.
Prirodni potencijal obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je neupitan. Meutim, samo dio prirodnog
potencijala je tehniki iskoristiv. Od tehniki iskoristivog potencijala, potrebno je znati koji dio tog
potencijala je mogude iskoristiti na ekonomski opravdan nain. Na primjer, tehniki je mogude
napraviti malu hidroelektranu na nedostupnom mjestu na nekoj planini, ali de izgradnja tog
postrojenja i odravanje biti vedi od prihoda koje to postrojenje ostvari u svom ivotnom vijeku.
Stoga je takvo postrojenje tehniki mogude, ali ekonomski neisplativo. Ekonomski opravdan dio
tehnikog potencijala je ekonomski potencijal. Od ekonomskog potencijala potrebno je oduzeti onaj
dio na kojem nije dozvoljeno iskoritavati obnovljive izvore energije zbog utjecaja na okoli ili nekih
drugih razloga, kao to su na primjer nacionalni parkovi, podruja od iznimne kulturne i povijesne
vanosti itd. (slika 32).
Teoretski prirodni potencijal
Tehniki potencijal
Ekonomski potencijal
Implementacijski potencijal

SLIKA 32 - TEORETSKI, TEHNIKI, EKONOMSKI I IMPLEMENTACIJSKI POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Izvor: Prilagoeno. Energetski institut Hrvoje Poar (2011) Prezentacija: Potencijal obnovljivih izvora energije u RH. Zagreb.
Prirodni potencijal Suneve energije odreen je ukupnom godinjom dozraenom Sunevom
energijom na cjelokupnu povrinu nekog podruja. Godinji prosjek globalnog zraenja koje dnevno
pada na povrinu Hrvatske iznosi 3,6 kWh/m dnevno iz ega proizlazi da Sunce svaki dan na povrinu
Hrvatske dozrauje oko 200 TWh energije. Tehniki potencijal Suneve energije dio je prirodnog
57

potencijala pri emu se u obzir uzima uinkovitost pretvorbe i raspoloivost prostora na kojem se
solarni sustavi mogu postaviti. Hrvatska ima znatno bolju insolaciju od europskog prosjeka i znaajno
povoljnije klime u hladnijem dijelu godine. Naroito povoljan poloaj za iskoritavanje Suneve
energije ima juni dio Hrvatske (slika 33). Procjenjuje se da tehniki potencijal koritenja Suneva
zraenja iznosi 630 PJ (63010
15
J = 175 TWh) toplinske energije godinje i 33 PJ (9,1 TWh) elektrine
energije godinje. Procijenjeni ekonomski potencijal iznosi 43 PJ toplinske energije godinje i 0,3
TWh elektrine energije godinje. Trenutni kapaciteti godinje proizvode samo 183 TJ toplinske
energije i 62 MWh elektrine energije to predstavlja manje od 0,5% ekonomskog potencijala
pretvorbe Suneve energije u toplinsku i manje od 0,03% ekonomskog potencijala pretvorbe Suneve
energije u elektrinu.

SLIKA 33 - SREDNJA DNEVNA OZRAENOST VODORAVNE PLOHE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Izvor: Energetski institut Hrvoje Poar
Mjerenje vjetra pokazuje ogroman potencijal na podruju Dalmacije, Primorja i Like. Procijenjeni
prirodni potencijal ovog resursa iznosi 120 TWh godinje na kopnu i otocima te 150 TWh na moru.
Tehniki potencijal procijenjen je na 10 TWh godinje na kopnu i 12 TWh godinje na moru.
Ekonomski potencijal na kopnu procjenjuje se u rasponu od 0,36 do 4 TWh godinje, a na moru od
58

0,5 do 5 TWh. Instalirani kapaciteti u svibnju 2011. godine iznosili su oko 90 MW
45
, a proizvodnja u
2009. godini iznosila je 54 GWh. Procjenjuje se da je ekonomski opravdano izgraditi vjetroelektrana
ukupnog kapaciteta 1300MW.
Ukupni tehniki potencijal koritenja kopnenih vodotokova je oko 12,45 TWh energije godinje, a
2009. godine proizvedeno je 6,81 TWh elektrine energije to predstavlja oko 50% elektrine energije
proizvedene u Hrvatskoj.
46
U Hrvatskoj postoji 17 velikih hidroelektrana (> 10 MW) ukupne snage
preko 2000 MW, te 16 malih hidroelektrana ukupne snage 24 MW.
47
Pretpostavlja se da od ukupnog
tehnikog potencijala kopnenih vodotokova, na male hidroelektrane otpada oko 1%, tj. oko 1,2 TWh
elektrine energije godinje. Procijenjeno je da u Hrvatskoj postoji skoro 700 lokacija na kojima je
ekonomski opravdano izgraditi male hidroelektrane ukupne snage oko 300 MW, od ega je
iskoriteno tek oko 10% potencijala.
Biomasa predstavlja veliki energetski potencijal u Hrvatskoj. ume i poljoprivredne povrine pokrivaju
oko 96% ukupne kopnene povrine Hrvatske. Procijenjeni energetski potencijal biomase u Hrvatskoj
je oko 124 PJ energije, od ega 71 PJ umske biomase, 34 PJ iz poljoprivrede i 9 PJ kao biogoriva.
Koritenjem biomase godinje se proizvodi se oko 17,8 PJ energije i to 0,00778 PJ elektrine energije
(21,6 GWh), 16,58 PJ toplinske energije te 1,14 PJ energije u obliku biogoriva. Koritenje biomase
vano je i zbog toga jer se ta grana energetike navie preklapa s ostalim industrijskim granama, kao
to su poljoprivreda i umarstvo te time pozitivno utjee na gospodarske aktivnosti u drugim
sektorima i na porast broja zaposlenih. Hrvatska ima uvjete za proizvodnju energije iz biomase, a da
ne ugrozi proizvodnju hrane. Ima povoljnu klimu, dobra tla i dobru tradiciju uzgoja poljoprivrednih i
umskih kultura.
Sjeverni dio Hrvatske ima vedi temperaturni geotermalni gradijent od prosjeka Europe. Juni dio
Hrvatske ima ispodprosjeni temperaturni gradijent. Procjenjuje se da je ukupni ekonomski
potencijal za proizvodnju elektrine energije oko 50 MW, a za direktno koritenje za grijanje oko 800
MW. Uz pretpostavku o faktoru opteredenja za proizvodnju elektrine energije od 80% to predstavlja
potencijal za 0,35 TWh godinje. Za direktno koritenje potencijal je oko 7 TJ godinje.
48
Trenutno je
instalirano oko 150 MW toplinskih kapaciteta u kojima se proizvodi oko 700 TJ toplinske energije
godinje od ega se vedina koristi u raznim toplicama, a manji dio za grijanje prostora. Prema ovim
procjenama, iskoriteno je tek oko 18% toplinskih kapaciteta te 0% kapaciteta za proizvodnju
elektrine energije iz geotermalnih izvora.

45
Energetski institut Hrvoje Poar (2011) Prezentacija: Potencijal obnovljivih izvora energije u RH. Zagreb.
46
Hrvatski Sabor (2009) Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske. Zagreb.
47
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Energija u Hrvatskoj Godinji energetski pregled 2009.
48
ljivac, D.; imid, Z. (2009) Obnovljivi izvori energije - Najvanije vrste, potencijal i tehnologija. Zagreb.
59

4.3 Obnovljivi izvori energije i zakonodavstvo
Europska unija izdala je nekoliko dokumenata kojima potie i obavezuje zemlje lanice na koritenje
obnovljivih izvora energije, a neki od glavnih takvih dokumenata su:
1. Izvjede Europske komisije Energija bududnosti: obnovljivi izvori energije COM(97)599 final.
Temeljni dokument koji odreuje politiku Europske unije prema obnovljivim izvorima.
Dokument je donesen 1997. godine i postavlja vrsti cilj da se do 2010. godine 12% ukupnih
energetskih potreba pokriva iz obnovljivih izvora. Ovim dokumentom navodi se da su glavni
mehanizmi za ostvarivanje zacrtanih ciljeva uspostava zakonodavstva koji de stvoriti pozitivno
okruenje za koritenje obnovljivih izvora i povedano financiranje koritenja obnovljivih
izvora. Takoer, posebno su istaknuta tri sektora koja bi trebala biti temelji provedbe
sveukupne strategije, a to su Suneva energija, energija vjetra i biomasa. Jedan od navedenih
ciljeva u ovom dokumentu je i pobuivanje interesa privatnog kapitala koji bi trebao
sudjelovati s oko 80% investicija u projekte koritenja obnovljivih izvora energije, dok de
preostali dio dodi iz javnih fondova.
2. Direktiva 2001/77/EC Europskog parlamenta i Vijeda od 21. rujna 2001. o promidbi
elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tritu elektrine
energije. Ova direktiva kljuna je za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora.
Direktiva postavlja ciljani udio obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije od 22% u
2010. godini. Ukupan cilj na razini Europske unije odreen je na osnovi ciljeva pojedinih
drava lanica koji su odreeni prema raspoloivom energetskom potencijalu i
mogudnostima. Direktiva eksplicitno naglaava da je koritenje obnovljivih izvora energije
visoki prioritet Europske unije zbog sigurnosti i razluivanja opskrbe energijom, zatite
okolia i ekonomske kohezije. Direktiva naglaava da je potrebno implementirati mehanizme
potpore koritenja obnovljivih izvora energije, ali ne kae kako ti mehanizmi trebaju izgledati.
3. Klimatski i energetski paket popularnog naziva 20-20-20 je niz mjera koje je Europski
parlament izglasao u prosincu 2008. godine kojim se drave lanice obavezuju da de do 2020.
Godine:
a. Smanjiti emisiju staklenikih plinova za 20% do 2020. godine (u usporedbi s 1990.
godinom).
b. Povedati energetsku efikasnost za 20% do 2020. godine.
c. 20% ukupne potronje energije 2020. godine pokriti iz obnovljivih izvora
d. 2020. godine u prometu koristiti 10% biogoriva.
60

4. Direktiva 2009/28/EC Europskog parlamenta i Vijeda od 23. travnja 2009. o promicanju
uporabe energije iz obnovljivih izvora energije kojom se izmjenjuju i dopunjuju i Direktive
2001/77/EZ i 2003/30/EZ
Tijekom posljednjih desetak godina Republika Hrvatska unaprijedila je zakonodavstvo koje se odnosi
na energetiku i uskladila ga s direktivama Europske unije u granicama specifinog nacionalnog
rjeenja. Usvojen je novi zakonodavni okvir koji kroz sljedede zakone regulira energetski sektor:
1. Zakona o energiji (NN 68/01, NN 177/04, NN 76/07 i NN 152/08)
2. Zakona o tritu elektrine energije (NN 177/04, NN 76/07 i NN 152/08)
3. Zakon o regulaciji energetske djelatnosti (NN 177/04 i NN 76/07)
Navedeni zakoni nekoliko su puta izmijenjivani i dopunjavani kako bi se to bolje uskladili s
direktivama Europske unije. Na temelju ovih zakona donesen je paket podzakonskih akata kojim se
regulira koritenje, prava i obveze, poticajne mjere te organizacija i institucije vezane uz koritenje
obnovljivih izvora energije. U navedeni paket podzakonskih akata spada:
1. Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 33/07, NN 133/07, NN 155/08, NN 155/09 i NN 8/11)
2. Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07 i NN 8/11)
3. Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 33/07)
4. Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07)
5. Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 67/07).
Ovim zakonskim i podzakonskim aktima kroz primarno i sekundarno zakonodavstvo prenesena je
Direktiva Europskog parlamenta 2001/77/EC o promicanju elektrine energije proizvedene iz
obnovljivih izvora energije na unutarnjem tritu elektrine energije.
Za koritenje obnovljivih izvora energije, vani su i sljededi zakoni:
1. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07)
2. Zakon o zatiti okolia (NN 110/07)
3. Zakon o koncesijama (NN 125/08)
4. Zakon o vodama (NN 107/95 i NN 150/05)
5. Zakon o rudarstvu (NN 75/09)

61

Svim ovim zakonima i podzakonskim aktima stvoreni su pravni i institucionalni okviri za koritenje
obnovljivih izvora energije. Uz navedene dokumente, Sabor Republike Hrvatske 16. listopada 2009.
godine dobio je Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske kojom se jasno definiraju
smjernice u kojima treba razvijati energetski sektor posebno imajudi u vidu dugorono smanjenje
ovisnosti o uvozu energenata, uinkovito koritenje energije i smanjenje utjecaja uporabe fosilnih
goriva na okoli, otvaranje novih radnih mjesta i razvoja poduzetnitva u energetskom sektoru,
poticanje razvoja novih tehnologija i domadeg gospodarstva u cjelini, diversifikacije proizvodnje
energije te sigurnost opskrbe. U ovom dokumentu navode se konkretni ciljevi za koritenje
obnovljivih izvora energije, pa tako stoji da de do 2020. godine ukupna snaga instaliranih
vjetroelektrana biti 1200 MW, termoelektrana na biomasu 140 MW, malih hidroelektrana 100 MW,
sunanih elektrana 45 MW, termoelektrana na komunalni otpad 40 MW, a geotermalnih elektrana
20 MW. U dokumentu se navode i ciljevi za 2030. godinu koji kau da de ukupna instalirana snaga
vjetroelektrana biti 2000 MW, termoelektrana na biomasu 420 MW, sunanih elektrana 250 MW,
malih hidroelektrana 140 MW, termoelektrana na komunalni otpad 60 MW, a geotermalnih
elektrana 30 MW.
4.4 Sustav poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
Republika Hrvatska odabrala je sustav zajamenih tarifa za poticanje proizvodnje elektrine energije
iz obnovljivih izvora.
Svi potroai elektrine energije pladaju naknadu za poticanje proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora definiranu Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, NN 133/07, NN 155/08, NN 155/09, i NN 8/11).
Naknada za poticanje u 2011. godini iznosila je 0,005 kn/kWh. Prikupljanje naknade za poticanje
provodi se kroz uobiajeni sustav pladanja elektrine energije operatoru distribucijskog sustava ili za
povlatene kupce preko njihovih opskrbljivaa. Navedeni subjekti prikupljenu naknadu prosljeuju
Hrvatskom operatoru trita energije d.o.o. (HROTE). Prikupljena sredstva koriste se za isplatu
poticajne cijene koju Hrvatski operator trita energije d.o.o. plada povlatenim proizvoaima za
isporuenu elektrinu energiju sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Navedenim tarifnim sustavom odreuje se pravo
povlatenih proizvoaa elektrine energije na poticajnu cijenu, a ugovor o otkupu sklapa se na 12
godina.
Tipovi postrojenja koji imaju pravo na poticajnu cijenu te visine stavki za 2011. godinu prikazani su u
sljededoj tablici:
62

Postrojenja prikljuena na distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju elektrine
energije instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW
Tip postrojenja Kn/kWh
a Sunane elektrane
a.1 Sunane elektrane instalirane snage do ukljuivo 10 kW 3,84
a.2 Sunane elektrane instalirane snage vede od 10 kW do ukljuivo 30 kW 3,39
a.3 Sunane elektrane instalirane snage vede od 30 kW 2,37
b Hidroelektrane 0,78
c Vjetroelektrane 0,72
d Elektrane na biomasu
d.1 Kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granje, slama, kotice) 1,36
d.2 Kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije (kora, piljevina, sjeka...) 1,07
e Geotermalne elektrane 1,42
f Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaa...) te organskih ostataka i
otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj,
klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva, itd.) 1,36
g Elektrane na tekuda biogoriva 0,41
h Elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proidavanje otpadnih voda 0,41
i Elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka) 0,68
Postrojenja prikljuena na prijenosnu ili distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije za
proizvodnju elektrine energije instalirane elektrine snage vede od 1 MW

Tip postrojenja
a Hidroelektrane instalirane snage do ukljuivo 10 MW
Energija do ukljuivo 5000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 0,78
Energija za vie od 5000 MWh do ukljuivo 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 0,62
Energija za vie od 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 0,47
b Vjetroelektrane 0,73
c Elektrane na biomasu
c1 Kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granje, slama, kotice, itd.) 1,17
c2 Kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije (kora, piljevina, sjeka, itd.) 0,94
d Geotermalne elektrane 1,42
e Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaa...) te organskih ostataka i
otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj,
klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva) 1,17
f Elektrane na tekuda biogoriva 0,41
g Elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proidavanje otpadnih voda 0,41
h Elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka) 0,56

TABLICA 15 - VISINE TARIFNIH STAVKI ZA 2011. GODINU ZA ISPORUENU ELEKTRINU ENERGIJU IZ POSTROJENJA KOJA KORISTE
OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Visina stavki usklaena je s cijenom proizvodnje elektrine energije u pojedinim postrojenjima, a
ciljano je da se postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora isplate u nekom
razumnom roku unutar perioda trajanja ugovora o otkupu proizvedene elektrine energije.
Visina stavki u tablici 15 namijenjene za postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW
mnoe se sa sljededim korekcijskim faktorom:
63

Udio domade
komponente u projektu
p (%)
Korekcijski faktor
60 i vie 1,00
45 6o
7
1500
p 0,72
45 i manje 0,93

TABLICA 16 - KOREKCIJSKI FAKTOR VISINA TARIFNIH STAVKI
Korekcijski faktor prema udjelu domade proizvodnje utvren je da bi se dao poticaj domadoj
industriji. Meutim, kako je jedan od zahtjeva Europske unije u predpristupnim pregovorima
uklanjanje svakog oblika favoriziranja koje bi moglo naruiti trinu konkurenciju, velika je
vjerojatnost da de ovaj korekcijski faktor morati biti odbaen zbog pritisaka Europske unije.
Takoer, visine poticajnih cijena elektrine energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive
izvore energije za vrijeme vaenja ugovora o otkupu elektrine energije godinje se korigiraju
indeksom cijena na malo na nain da se poticajna cijena iz prethodne kalendarske godine pomnoi s
godinjim indeksom cijena na malo za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno:
Goie

Goie1
IM
Goie1

Gdje je:
Goie
poticajna cijena za tekudu kalendarsku godinu,
Goie-1
poticajna cijena za prethodnu kalendarsku godinu,
IM
Goie-1
godinji indeks cijena na malo prema slubenim podacima Dravnog zavoda za statistiku za
prethodnu kalendarsku godinu.

Godinjom korekcijom s indeksom cijena na malo eliminira se utjecaj inflacije na isplativost projekta
to je vrlo vano jer se ugovor potpisuje na relativno dugi vremenski period.
U tarifnom sustavu navode se i dva znaajna ogranienja:
1. Operator trita sklapa ugovore o otkupu elektrine energije s povlatenim proizvoaem
elektrine energije iz postrojenja koja koriste sunevu energiju sve dok ukupno instalirana
snaga svih postrojenja ovoga tipa, za koje je ishoeno rjeenje o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije, u Republici Hrvatskoj ne dosegne 1 MW.
2. Operator trita sklapa ugovore o otkupu elektrine energije s povlatenim proizvoaem
elektrine energije iz postrojenja koja koriste gorivne delije na vodik sve dok ukupno
instalirana snaga svih postrojenja ovoga tipa, za koje je ishoeno rjeenje o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije, u Republici Hrvatskoj ne dosegne 1 MW.
64

Opravdano je oekivati da se znaajniji interes za upotrebu gorivnih delija za proizvodnju elektrine
energije u Republici Hrvatskoj u narednim godinama nede dogoditi, meutim to se ne moe redi za
proizvodnju elektrine energije iz Suneve stoga ovo ogranienje o ukupnoj instaliranoj snazi ovih
postrojenja od 1 MW predstavlja zaista veliku barijeru.
4.5 Proces stjecanja statusa povlatenog proizvoaa
Proces stjecanja povlatenog proizvoaa elektrine energije razliit je ovisno o tipu postrojenja o
kojem se radi, a opdenito se moe opisati sljededim tokama:
1. Prikupljanje i prouavanje ulaznih informacija te priprema preliminarnih dokumenata za
izgradnju postrojenja
2. Ishoenje rjeenja o registraciji energetske djelatnosti.
3. Ishoenje prethodnog energetskog odobrenja za izgradnju postrojenja.
4. Ishoenje rjeenja o prihvatljivosti zahvata u okoli i/ili rjeenja o objedinjenim uvjetima
zatite okolia.
5. Ishoenje lokacijske dozvole i/ili prethodne elektroenergetske suglasnosti i/ili sklapanju
ugovora o prikljuenju na elektroenergetsku mreu.
6. Ishoenje energetskog odobrenja za izgradnju postrojenja.
7. Ishoenje odluke i/ili sklapanje ugovora o koncesiji.
8. Ishoenje rjeenja o izvlatenju i/ili rjeenja o uknjibi nekretnine.
9. Ishoenje graevinske dozvole.
10. Ishoenje prethodnog rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine
energije.
11. Sklapanje ugovora o otkupu elektrine energije.
12. Ishoenje elektroenergetske suglasnosti.
13. Sklapanje ugovora o koritenju mree.
14. Ishoenje uporabne dozvole.
15. Ishoenje vodopravne dozvole.
16. Ishoenje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti.
17. Ishoenje rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije.
18. Ishoenje rjeenja o utvrivanju domade komponente u projektu.
19. Ishoenje rjeenja o upisu graevine u katastar.
20. Ishoenje rjeenja o upisu graevine u zemljinu knjigu.
49

49
Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva (2009) Zakonodavni okvir i administrativna procedura za
obnovljive izvore i kogeneraciju u Republici Hrvatskoj. Zagreb.
65

Primjer procesa ishoenja svih potrebnih dozvola i dobivanja statusa povlatenog proizvoaa
elektrine energije za fotonaponsku elektranu snage 30 kW instaliranu na tlu na zemljitu na kojem
nema postojede graevine prikazan je u sljededom tablicom:

Korak
Nadleno
tijelo ili
institucija
Detalji
1. Registracija
djelatnosti
Trgovaki sud ili
upanijski ured
ili ured Grada
Zagreba
Obrasci:
1. Zahtjev za upis u sudski registar podnosi se, ili
2. Zahtjev za izdavanje obrtnice podnosi se, ili
3. Prijava za upis u registar obveznika poreza na dohodak podnosi
se.
Dokumenti:
1. Rjeenje trgovakog suda o upisu u sudski registar izdaje se, ili
2. Rjeenje upanijskog ureda ili ureda Grada Zagreba o upisu u
obrtni registar izdaje se.
2. Izrada idejnog
projekta
Dokumenti:
1. Idejni projekt rezultat aktivnosti.
3. Rjeavanje
zahtjeva za
izdavanje
lokacijske dozvole
Nadleno
upravno tijelo
upanije ili
Grada Zagreba
ili velikog grada
na ijem je
podruju
planiran zahvat
u
prostoru
Dokumenti:
1. Izvod iz katastarskog plana, odnosno njegova preslika - prilae se.
2. Idejni projekt (tri primjerka) ija je situacija prikazana na
odgovarajudoj posebnoj geodetskoj podlozi - prilae se.
3. Izjava projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s
dokumentom prostornog ureenja na temelju kojeg se izdaje
lokacijska dozvola - prilae se.
4. Pisano izvjede i potvrda o nostrifikaciji idejnog projekta - prilae
se.
5. Dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje
lokacijske dozvole - prilae se.
6. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se.
7. Lokacijska dozvola - izdaje se.
4. Ishoenje
prethodne
energetske
suglasnosti
Operator
distribucijskog
sustava
Dokumenti:
1. Zahtjev za izdavanje prethodne energetske suglasnosti podnosi
se.
2. Prethodna energetska suglasnost izdaje se.
5. Zakljuivanje
ugovora o
prikljuenju
Operator
distribucijskog
sustava
Dokumenti:
1. Ugovor o prikljuenju prilae se.
6. Izrada analize
opravdanosti
izgradnje
postrojenja
Dokument:
1. Analiza opravdanosti izgradnje postrojenja rezultat aktivnosti.
7. Rjeavanje
zahtjeva za
izdavanje
energetskog
odobrenja
Ministarstvo
gospodarstva,
rada i
poduzetnitva
Obrasci:
1. Zahtjev za izdavanje energetskog odobrenja podnosi se.
Dokumenti:
1. Izvadak iz katastarskog plana za katastarsku esticu na kojoj se
namjerava izgraditi postrojenje prilae se.
2. Izvadak iz sudskog registra, odnosno za fiziku osobu izvadak iz
obrtnog registra u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prebivalitu u
Republici Hrvatskoj prilae se.
3. Potvrda porezne uprave o pladanju svih dospjelih poreznih obveza
i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna
davanja prilae se.
66

4. Ovjerovljena izjava o nekanjavanju pravne osobe i fizike osobe u
svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji,
prijevari ili pranju novca, koju daje fizika osoba za sebe i/ili kao
odgovorna osoba podnositelja zahtjeva prilae se.
5. Analiza opravdanosti izgradnje postrojenja i prikljuka na
elektroenergetsku mreu s tehno-ekonomskim podacima i
podacima prostornog ureenja prilae se.
6. Lokacijska dozvola prilae se.
7. Energetsko odobrenje izdaje se.
8. Ishoenje rjeenja
o izvlatenju i/ili o
uknjibi
Zemljinoknjini
odjel opdinskog
suda
Dokumenti:
1. Prijedlog za upis podnosi se.
2. Rjeenje zemljino-knjinog odjela opdinskog suda o upisu
stvarnih prava u zemljinu knjigu izdaje se.
9. Izrada glavnog
projekta
Dokument:
1. Glavni projekt za izgradnju postrojenja rezultat aktivnosti.
10. Ishoenje akta
kojim se odobrava
graenje
Nadleno
upravno
tijelo upanije ili
Grada Zagreba
ili
velikog grada
Dokumenti:
1. Glavni projekt (tri primjerka) s uvezanom preslikom teksta
konane lokacijske dozvole - prilae se,
2. Pisano izvjede o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola
projekta potrebna - prilae se,
3. Pisano izvjede i potvrda o nostrifikaciji ako je glavni projekt
izraen prema stranim propisima - prilae se,
4. Elaborati o geotehnikim i drugim istranim radovima, te
tehnoloki, prometni i drugi elaborati, ako su podaci iz tih
elaborata posluili za izradu glavnog projekta - prilae se,
5. Parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu
izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadlenog upravnog
tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim
uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice - prilae se,
6. Dokaz da investitor ima pravo graditi na graevnoj estici,
odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi,
odnosno na postojedoj graevini, a to moe biti:
a. Izvadak iz zemljine knjige iz koje je vidljivo da je
investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj
estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi - prilae
se, ili
b. Ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju
koje je investitor stekao prava vlasnitva, pravo
graenja ili pravo slunosti - prilae se, ili
c. Ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji
je zajedniki cilj graenje ili rekonstrukcija - prilae se, ili
d. Ugovor o koncesiji kojim se stjee pravo graenja -
prilae se, ili
e. Pisana suglasnost vlasnika postojede graevine u sluaju
rekonstrukcije te graevine ako posebnim zakonom nije
drugaije odreeno - prilae se, ili
f. Pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana
dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor -
prilae se,
7. Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta - podnosi se, ili
8. Zahtjev za izdavanje rjeenja za graenje - podnosi se,
9. Potvrda glavnog projekta - izdaje se ili
10. Rjeenje za graenje - izdaje se.
11. Rjeavanje
zahtjeva za
Hrvatska
energetska
Obrasci:
1. Zahtjev za izdavanje prethodnog rjeenja o stjecanju statusa
67

izdavanje
prethodnog
rjeenja
o stjecanju
statusa
povlatenog
proizvoaa
regulatorna
agencija
povlatenog proizvoaa podnosi se.
Dokumenti:
1. Energetsko odobrenje Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva - prilae se.
2. Potvrda glavnog projekta - prilae se, ili
3. Rjeenje za graenje - prilae se.
4. Tehniki opis projektiranog postrojenja s opisom tehnolokog
procesa i uvjetima koritenja postrojenja - prilae se,
5. Prethodno rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa
izdaje se.
12. Rjeavanje
zahtjeva za
sklapanje
ugovora o otkupu
elektrine
energije
Hrvatski
operator
trita energije
Dokumenti:
1. Predugovor ili ugovor o prikljuenju na elektroenergetsku mreu -
prilae se.
2. Prethodno rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa -
prilae se.
3. Zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu elektrine energije
podnosi se.
4. Ugovor o otkupu elektrine energije izdaje se.
13. Izrada izvedbenog
projekta i poetak
radova
Dokumenti:
1. Izvedbeni projekti rezultat aktivnosti.
2. Prijava poetka graenja podnosi se.
3. Elaborat iskolenja graevine rezultat aktivnosti.
14. Ishoenje
elektroenergetske
suglasnosti
Operator
distribucijskog
sustava
Dokumenti:
1. Potvrda glavnog projekta prilae se, ili
2. Rjeenje za graenje prilae se.
3. Dio glavnog ili izvedbenog projekta koji se odnosi na
elektroenergetske objekte i instalacije prilae se.
4. Potvrda izvoaa da su elektroenergetski objekti i instalacije
kupca ili proizvoaa proizvedeni i ispitani u skladu s prethodnom
elektroenergetskom suglasnodu, projektnom dokumentacijom te
prema tehnikim propisima i normama s izriitom izjavom
izvoaa da se isti mogu prikljuiti na mreu te propisane dokaze
o kvaliteti prilae se.
5. Zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti podnosi se.
6. Elektroenergetska suglasnost izdaje se.
15. Sklapanje ugovora
o koritenju
mree
Operator
distribucijskog
sustava
Dokumenti:
1. Ugovor o koritenju mree izdaje se.
16. Ispitivanje u
pokusnom radu
Nadleno
upravno tijelo
jedinica lokalne
i podrune
samouprave za
prostorno
ureenje i
graenje,
operator
prijenosnog
sustava
Dokumenti:
1. Izvjeda o provedenim funkcionalnim ispitivanjima - prilae se.
2. Program ispitivanja u probnom pogonu - prilae se.
3. Zahtjev za prvo ukljuenje elektrane u paralelni pogon s mreom -
podnosi se.
4. Plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za graevinu u tijeku
pokusnog rada - prilae se.
5. Prijava pokusnog rada podnosi se.
6. Izvjede o provedenom pokusnom radu postrojenja rezultat
aktivnosti.
17. Ishoenje
uporabne dozvole
Nadleno
upravno tijelo
jedinica lokalne
i podrune
(regionalne)
samouprave za
Dokumenti:
1. Potvrda glavnog projekta - prilae se, ili
2. Rjeenje za graenje - prilae se.
3. Pisana izjava izvoaa radova o izvedenim radovima i uvjetima
odravanja graevine - prilae se.
4. Zavrno izvjede nadzornog inenjera o izvedbi graevine - prilae
68

prostorno
ureenje i
graenje
se.
5. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi se.
6. Zapisnik o tehnikom pregledu izdaje se.
7. Uporabna dozvola izdaje se.
18. Ishoenje rjeenja
o statusu
stjecanja
povlatenog
proizvoaa
Hrvatska
energetska
regulatorna
agencija
Obrasci.
1. Zahtjev za izdavanje rjeenja o stjecanju statusa povlatenog
proizvoaa - podnosi se.
Dokumenti:
1. Pravomodna uporabna dozvola - prilae se.
2. Ugovor o koritenju mree - prilae se.
3. Tehniki opis izgraenog postrojenja s opisom tehnolokog
procesa i uvjetima koritenja postrojenja - prilae se.
4. Elaborat o ugraenim mjernim mjestima sa shemom mjernih
mjesta i nainom provedbe mjerenja te potvrdom o ispravnosti
mjernih ureaja - prilae se.
5. Mjeseni i godinji planovi proizvodnje elektrine energije, za
prosjene meteoroloke uvjete, oekivana mjesena odstupanja
proizvodnje elektrine energije - prilae se.
6. Rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa izdaje se.
o utvrivanju
domade
komponente u
projektu
Ministarstvo
gospodarstva,
rada i
poduzetnitva
Dokumenti:
1. Zahtjev za utvrivanje domade komponente u projektu podnosi
se.
2. Rjeenje o utvrivanju domade komponente u projektu izdaje
se.
o upisu graevine
u katastar
Podruni ured
za
katastar
odnosno
ured Grada
Zagreba
Dokumenti:
1. Elaborat za provedbu promjene u katastarskom operatu - prilae
se.
2. Prijava promjena na nekretnini - podnosi se,
3. Rjeenje o upisu graevine u katastarski operat - izdaje se.
o
upisu graevine u
zemljine knjige
Zemljinoknjini
odjel opdinskog
suda
Dokumenti:
1. Prijavni list - podnosi se.
2. Kopija katastarskog plana - prilae se.
3. Pravomodno rjeenje doneseno u upravnom postupku - prilae se.
4. Odluka zemljinoknjinog suda - izdaje se.

TABLICA 17 - PROCES STJECANJA STATUSA POVLATENOG PROIZVOAA ZA FOTONAPONSKO POSTROJENJE OD 10 DO 30 KW
Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2011) Dijagram tijeka: Sunane elektrane instalirane snage iznad 10
do ukljuivo 30 kW

Vidljivo je da je proces izrazito i nepotrebno kompliciran. Za ishoenje svih potrebnih dozvola
potrebno je nagomilati preko ezdeset (60) raznoraznih dokumenta, zahtjeva, potvrda, obrazaca te
kopija istih. Potencijalni investitor navedene dozvole mora ishoditi od Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetnitva (MINGORP), zatim od operatora distribucijskog sustava (HEP ODS), Hrvatske
energetske regulatorna agencije (HERA), Hrvatskog operatora trita energije (HROTE) te nadlenih
upravnih tijela. U vedini koraka navedenog procesa, navedene institucije, agencije i poduzeda
meusobno ne komuniciraju, te samo nepotrebno umnoavaju ved postojede dokumente. Valja
istaknuti da je proces za ishoenje svih potrebnih dozvola za mali krovni fotonaponski sustav od
69

nekoliko kilovata skoro pa jednak procesu za ishoenje dozvola za fotonaponsku elektranu od 1 MW
ili vjetroelektrane od preko 1 MW. Analizirajudi navedeni proces opravdano je postaviti pitanje o
strunosti i efikasnosti dravnih institucija, agencija i tvrtki. Zakonodavni okvir koji definira ovo
podruje usklaen je s direktivama Europske unije, ali provoenje zakona i podzakonskih akata u
praksi daleko je od europskih standarda.
4.6 Prepreke razvoju proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
4.6.1 Sustav poticanja i zakonodavni okvir
Sustav poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije donekle je
usklaen s najboljim praksama zemalja Europske unije. Ugovor o otkupu potpisuje se na rok od 12
godina, a otkupne cijene odreene su tako da omogude povrat ulaganja u zajamenom roku otkupa
energije. Utvren je korekcijski faktor kojim se eliminira utjecaj inflacije te korekcijski faktor za
favoriziranje domade proizvodnje. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da sustav poticanja
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora postoji te da prepreka u tom pogledu nije
prisutna. Meutim, postoji niz propisa koji ipak predstavljaju znaajna ogranienja. Prije svega
ogranienje od maksimalno 1MW instalirane snage za elektrane koje koriste Sunevu energiju i
elektrane koje koriste gorivne delije. Kako Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske
postavlja ciljeve prema kojima de 2020. godine ukupna snaga elektrana na Sunevu energiju iznositi
45 MW, a 2030. godine 250 MW, oito je da Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije nije usklaen sa Strategijom te ga je potrebno mijenjati.
Takoer, nije definirano to se dogaa nakon 12 godina, tj. isteka ugovora o otkupu elektrine
energije. Svaki investitor volio bi znati odgovor na ovo pitanje pri donoenju odluke o investiciji.
Zakonom i podzakonskim aktima skoro pa isti tretman definiran je za sustave male i velike snage, to
u nepovoljan poloaj stavlja male investitore ime se direktno negativno utjee na aktivaciju sitnog
kapitala i decentraliziranu proizvodnju, a pogoduje se velikim investitorima. Navedenim aktima
takoer se ne potie troenje energije na mjestu proizvodnje, a iskustva u Europskoj uniji pokazuju
viestruku korist takve prakse. Uz sve navedeno, prisutna je i znaajna neusklaenost zakona i
propisa iz razliitih podruja kao na primjer iz podruja energetike, odnosno obnovljivih izvora i
zatite okolia, graditeljstva i prostornog ureenja.
Zakljuak je da sustav poticanja postoji, ali ga je potrebno temeljito promijeniti. Potrebno je donijeti
izmjene i dopune svih zakona, pravilnika i tarifnog sustava koji se odnose na proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora.
4.6.2 Administrativne prepreke
70

Zakoni i podzakonski akti koji definiraju koritenje obnovljivih izvora energije u praksi se jako slabo
provode. Procedura je komplicirana i dugotrajna. Vrijeme potrebno za ishoenje svih dozvola mjeri
se u mjesecima, a ponekad prelazi i godinu dana. U direktivi Europske unije 2009/28/E izmeu
ostalog stoji da u svrhu stimuliranja ostvarenja zacrtanih ciljeva, nadlena tijela trebaju razmotriti
mogudnost da zamijene obavezu za stjecanjem odobrenja relevantnih tijela sa jednostavnim
obavijestima u sluaju manjih decentraliziranih sustava za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora. Takoer stoji da zemlje lanice moraju poduzeti potrebne korake s ciljem da se
osiguraju jednostavne i manje teke procedure za stjecanje potrebnih odobrenja. U poglavlju 4.5.
prikazan je proces stjecanja statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije gdje se vidi
nepotrebno kompliciranje i gomilanje raznih dozvola i dokumenta od nekoliko nadlenih institucija,
agencija i poduzeda pri emu navedeni subjekti skoro pa da i ne komuniciraju. Proces podrazumijeva
oko 20-ak koraka i preko 60 raznoraznih dokumenta, zahtjeva, potvrda, obrazaca te kopija istih.
Mnogi od navedenih dokumenata nisu nuno potrebni, a neki koraci u procesu mogu se ukloniti.
Dokumenti prostornog ureenja upanija, opdina i gradova trebali bi definirati mogudnosti i lokacije
za izgradnju postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije. Meutim, takvi dokumenti u
pojedinim podrujima uopde i ne spominju mogudnosti koritenja obnovljvih izvora, a ako i spominju
onda je to vrlo neprecizno i nejasno.
Povedanjem efikasnosti i strunosti, boljom komunikacijom dravnih tijela i poduzeda te donoenjem
jasnih i preciznih dokumenata prostornog ureenja usklaenih sa zakonom mogude je znatno
unaprijediti proces ishoenja svih potrebnih dozvola. Administrativna barijera definitivno postoji i
predstavlja veliko ogranienje u razvoju proizvodnje elektrine energije iz obnovljvih izvora.
4.6.3 Niska otkupna cijena
ak i da se sve potrebne dozvole mogu dobiti u jednom danu te da ne postoji niti jedno drugo
ogranienje, otkupne cijene koje ne garantiraju isplativost investicije potpuno bi zaustavile razvoj
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora.
S obzirom na broj do sada prijavljenih projekata, oigledno je da su otkupne cijene dovoljno visoke i
ne predstavljaju prepreku razvoju proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
4.6.4 Pristup mrei
HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. izdao je niz dokumenata kojima se ureuje prikljuenje
proizvoaa elektrine energije na javnu mreu. Uz sve potrebne definirane parametre i nune
tehnike karakteristike navodi se da proizvoa elektrine energije snosi sve trokove prikljuka na
71

mreu. Ovi trokovi mogu znatno utjecati na isplativost investicije, osobito ako se radi o udaljenijim
podrujima bez potrebne infrastrukture ili o postrojenjima vedih snaga.
Pitanje prikljuka na mreu moe se smatrati preprekom za male, ali i za velike investitore.
4.6.5 Kapacitet mree
Energija vjetra i energija Sunevog zraenja, zbog stohastike prirode, imaju negativan utjecaj na
elektroenergetski sustav. Zbog svoje nepredvidljivost, ovi obnovljivi izvori energije stvaraju
nestabilno stanje u mrei. Za prilagodbu elektroenergetskog sustava iznenadim vedim priljevima
elektrine energije potrebi su znaajni zahvati. Pretpostavlja se da elektroenergetski sustav Republike
Hrvatske zbog tehnikih ogranienja moe podnijeti oko 360 MW instalirane snage vjetroelektrana.
50

Kapacitet mree trenutano ne predstavlja prepreku razvoju proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora, ali de se ta situacija vrlo brzo promijeniti uglavnom zbog naglog povedanja broja
vjetroelektrana.
4.6.6 Osjetljivost kupaca elektrine energije na izdvajanje sredstava za poticanje
proizvodnje iz obnovljivih izvora
Povedanjem energije proizvedene u postrojenjima koja imaju pravo na poticajnu otkupnu cijenu
potrebno je povedati ukupni iznos koji Hrvatski operator trita energije d.o.o. (HROTE) mora putem
naknade za poticanje skupiti od svih potroaa elektrine energije. Iz toga direktno proizlazi da de
prosjeni potroa morati izdvajati vie nego to je to sada sluaj. Prosjeno kudanstvo u Hrvatskoj
potroi oko 3000 kWh elektrine energije godinje
51
, a kako je za 2011. godinu Naknada za poticanje
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iznosila 0,005 kn/kWh,
proizlazi da prosjeno kudanstvo izdvaja oko 15 kuna godinje za poticanje proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora. Pretpostavi li se prosjeni godinji rast proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora od 30%, lako je izraunati da de ved 2016. godine za ovu svrhu prosjeno kudanstvo
godinje izdvajati oko 50 kuna. Razvojem tehnologije padat de i sama cijena postrojenja i proizvodnje,
ime de se u bududnosti modi definirati manje poticajne cijene za nova postrojenja to de donekle
ublaiti stres na potroae. Pitanje je koja je gornja granica do koje su potroai spremni izdvajati za
ove potrebe. Za funkcioniranje ovakvog sustava poticanja bitno je da se gornja granica osjetljivosti
kupaca na izdvajanje sredstava za potporu ne dosegne prije nego li tehnologija za proizvodnju
elektrine energije iz obnovljivih izvora ne postane konkurentna konvencionalnim postrojenjima.

50
51
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2009) Broura: Naknada za bududnost.
72

Naknada za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora za sada ne predstavlja
prepreku, ali bi se u bududnosti to moglo promijeniti.
4.7 Realizacija projekata proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku
uinkovitost vodi Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlatenih proizvoaa (Registar OIEKPP) koji su u sustavu poticanja odnosno u
procesu stjecanja statusa povlatenog proizvoaa. Registar OIEKPP jedinstvena je evidencija o
projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj. Registar OIEKPP javno je
objavljen, a podaci na dan 2.1.2012. godine prikazani su sljededom tablicom:
Postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj u Registru
OIEKPP

Broj
projekata
prijavljenih
u registar
OIEKKP
Ukupna
snaga
prijavljenih
projekata
(MW)
Broj
postrojenja
u pogonu
Ukupna
snaga
postrojenja
u pogonu
(MW)
Realizirano
prijavljenih
projekata
(%)
Snaga
realiziranih
projekata/
/snaga
prijavljenih
projekata
Sunane elektrane
125 52,82 10 0,15 8,00% 0,28%
Hidroelektrane
95 198,89 2 0,03 2,11% 0,02%
Vjetroelektrane
148 6842,76 6 96,75 4,05% 1,41%
Elektrana na biomasu
88 220,96 2 5,74 2,27% 2,60%
Geotermalna elektrana
1 4,71 1 4,71 100,00% 100,00%
Elektrana na bioplin
52 74,16 4 4 7,69% 5,39%
Elektrana na tekuda biogoriva
0 0 0 0
Elektrana na deponijski plin i
plin iz postrojenja za
proidavanje otpadnih voda
3 4,15 3 4,15 100,00% 100,00%
Kogeneracijska postrojenja
9 46,64 3 10,49 33,33% 22,49%
UKUPNO 521 7445,09 31 126,02 5,95% 1,69%

TABLICA 18 - POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U REPUBLICI HRVATSKOJ U
REGISTRU OIEKPP
Izvor: Prilagoeno. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Registar OIEKPP. Internetska stranica
http://oie.mingorp.hr. [Datum posjete 2.1.2012]
Postoji relativno veliki broj prijavljenih projekata, a samo je manji broj projekata realizirano i puteno
u pogon.
Prijavljeno je 125 projekata sunanih elektrana ukupne snage 52,82 MW, a realizirano je samo 10
postrojenja ukupne snage 0,15 MW. U Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) navedeno da operator trita sklapa ugovore o
73

otkupu elektrine energije s povlatenim proizvoaem elektrine energije iz postrojenja koja koriste
Sunevu energiju sve dok ukupno instalirana snaga svih postrojenja ovoga tipa, za koje je ishoeno
rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije, u Republici Hrvatskoj ne
dosegne 1 MW. Prema sadanjem stanju, u ovako definiranim pravilima ne moe se realizirati ak
98% prijavljenih projekata, te je oito da je potrebno promijeniti zakonodavni okvir. Prijavljenih 52,82
MW moe se smatrati realnim i opravdanim. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske
navodi cilj da do 2020. godine u elektroenergetskom sustavu ukupna snaga fotonaponskih sustava
iznosi 45 MW. Radi usporedbe, iako predstavlja ekstremni primjer gdje je vlast pokuala uvesti
dodatne retroaktivne poreze na prihode od fotonaponskih sustava, u ekoj je sredinom 2011.
godine bilo instalirano 1950 MW fotonaponskih sustava vedinom velikih postrojenja.
52
U Sloveniji je
2010. godine bilo instalirano fotonaponskih sustava ukupne snage 36 MW.

SLIKA 34 UKUPNA INSTALIRANA SNAGA FOTONAPONSKIH SUSTAVA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE I HRVATSKOJ
Izvor: Prilagoeno. Solar power in the European Union. Internetska stranica
http://en.wikipedia.org/wiki/Solar_power_in_the_European_Union. [Datum posjete 3.1.2012.]
U kategoriji vjetroelektrana prijavljeno 148 projekata ukupne snage ak 6842,76 MW od ega je
realizirano tek 1,41%. U poglavlju 4.2. navedeno je da je ekonomski potencijal vjetroelektrana u
Hrvatskoj oko 1300MW, a Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske navodi cilj da do 2020.
godine u elektroenergetskom sustavu bude vjetroelektrana ukupne snage 1200 MW. U kategoriji

52
ri M., Cebecauer T., Skoczek A. (2011) Analysis of PV Power Generation in the Czech Electricity
Transmission System EPS. 26th European Photovoltaics Solar Energy Conference. Hamburg. Njemaka.
0,02
17
36
103
144
205
787
1054
1953
3478
3808
17370
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000 20000
Hrvatska
Bugarska
Slovenija
Austrija
Slovaka
Grka
Belgija
Francuska
eka
Italija
panjolska
Njemaka
MW
Ukupna instalirana snaga fotonaponskih sustava u zemljama Europske unije i
Hrvatskoj
74

vjetroelektrana prijavljeno je projekata ukupne snage ak pet puta vie nego to Energetski institut
Hrvoje Poar navodi da je ekonomski potencijal do 2020. godine
53
, 66% vie od ukupnog instaliranog
kapaciteta u Republici Hrvatskoj koji iznosi 4110,9 MW, te skoro 20 puta vie od tehnikog
ogranienja elektroenergetskog sustava u 2010. godini. Proizvodnje elektrine energije u
vjetroelektranama konkurentna je proizvodnji u konvencionalnim elektranama, stoga je i to jedan od
razloga velike zainteresiranosti investitora za izgradnju ovakvih postrojenja. Zbog konkurentnosti
proizvodnje i prirodnih resursa, vjetroelektrane su proizale kao dominantno rjeenje u strukturi
koritenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

SLIKA 35 - UKUPNA INSTALIRANA SNAGA VJETROELEKTRANA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE I HRVATSKOJ
Izvor: Prilagoeno. Wind power in the European Union. Internetska stranica
http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_the_European_Union. [Datum posjete 3.1.2012.]
Za elektrane na biomasu i hidroelektrane takoer je vrlo slaba realizacija, tek po dva realizirana
postrojenja u svakoj od kategorija.
Razlozi za slabu realizaciju projekata u svim kategorijama sasvim sigurno su problemi u financiranju,
administrativni problemi i dugotrajno rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, zakonski i podzakonski
propisi i tehnika ogranienja elektroenergetskog sustava. Meutim, za realizaciju projekata
prijavljenih u kategoriji vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih elektrana, opravdano je
sumnjati da postoji pojava trgovanja projektima ime se blokiraju pojedine lokacije kako bi se kasnije
preprodavale drugim investitorima.

53
89
215
375
911
1011
1208
1428
3752
5660
5797
20676
27214
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000
Hrvatska
eka
Bugarska
Belgija
Austrija
Grka
Irska
Danska
Francuska
Italija
panjolska
Njemaka
MW
Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u zemljama Europske unije i Hrvatskoj
75

5 Analiza opravdanosti izgradnje fotonaponske elektrane u
Republici Hrvatskoj
5.1 Pretpostavke
Opravdanost izgradnje fotonaponske elektrane analizirana je za razliite scenarije. Scenariji su
definirani geografskom lokacijom, tehnikim karakteristikama i snagom postrojenja te strukturom
financiranja. Svaki od scenarija oznaava jednu fotonaponsku elektranu prikljuenu na
elektroenergetsku mreu kojoj predaje svu proizvedenu elektrinu energiju.
Odabrane lokacije za izgradnju postrojenja su Zagreb i Split.
Tehnike karakteristike odnose se na tip konstrukcije postrojenja i mogu biti fiksno montirani sustav i
sustav s dvoosnim pradenjem prividnog kretanja Sunca.
Snaga postrojenja prilagoena je graninim vrijednostima definiranima Tarifnim sustavom za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije: 10 kW, 30 kW, i 100 kW.
Sustav financiranja odreen je omjerom vlastitog kapitala i kredita: 100% vlastitog kapitala te 40%
vlastitog kapitala i 60% kredita.
Navedenim varijablama definirano je ukupno 24 scenarija. Mogude varijable i kombinacije prikazane
su sljededom tablicom:
Definirani scenariji za analizu opravdanosti izgradnje fotonaponske elektrane

Geografska
lokacija
Tip konstrukcije Snaga postrojenja Struktura financiranja
Zagreb Split
Fiksni
sustav
Sustav s
dvoosnim
pradenjem
kretanja
Sunca
10
kW
30
kW
100 kW
100%
vlastiti
kapital
40%
vlastiti
kapital +
60% kredit
Scenarij 1 x x x x
Scenarij 2 x x x x
Scenarij 3 x x x x
Scenarij 4 x x x x
Scenarij 5 x x x x
Scenarij 6 x x x x
Scenarij 7 x x x x
Scenarij 8 x x x x
Scenarij 9 x x x x
Scenarij 10 x x x x
Scenarij 11 x x x x
Scenarij 12 x x x x
Scenarij 13 x x x x
Scenarij 14 x x x x
76

Scenarij 15 x x x x
Scenarij 16 x x x x
Scenarij 17 x x x x
Scenarij 18 x x x x
Scenarij 19 x x x x
Scenarij 20 x x x x
Scenarij 21 x x x x
Scenarij 22 x x x x
Scenarij 23 x x x x
Scenarij 24 x x x x

TABLICA 19 - DEFINIRANI SCENARIJI ZA ANALIZU OPRAVDANOSTI IZGRADNJE FOTONAPONSKE ELEKTRANE
5.2 Procjene novanih izdataka
5.2.1 Investicija
Fotonaponski sustav prikljuen na elektroenergetsku mreu sastoji se od fotonaponskih modula,
izmjenjivaa, nosaa, instalacija i nadzornih sustava. Pri izgradnji sustava u obzir je potrebno uzeti i
projektantske radove, razne naknade, ishoenje raznih dozvola, prikljuak na mreu, graevinske
radove, itd.
Prikupljanjem ponuda za projektiranje i izgradnju fotonaponskih sustava, razgovorom s
predstavnicima poduzeda koji projektiraju ili projektiraju i izgrauju fotonaponske sustave,
razgovorom s investitorima koji su izgradili ili planiraju izgraditi fotonaponski sustav te analizom
prikupljenih podataka autor ovog rada zakljuuje da se u 2012. godini kao referentne trine cijene
projektiranja i izgradnje fotonaponskih sustava na podruju Republike Hrvatske mogu smatrati cijene
prikazane sljededom tablicom:
Okvirni trokovi izgradnje fotonaponskog sustava prikljuenog na elektroenergetsku mreu

Fiksni sustav
Sustav s dvoosnim pradenjem prividnog
kretanja Sunca
10 kW 30 kW 100 kW 10 kW 30 kW 100 kW
Okvirni postotak ukupne investicije
Projekti 15-17% 7-9% 3-5% 14-16% 6-8% 3-5%
Naknade 12-14% 7-9% 3-5% 11-13% 6-8% 3-5%
Fotonaponski moduli 45-50% 53-58% 65-70% 38-43% 45-50% 53-60%
Izmjenjiva 9-11% 9-11% 9-11% 8-10% 8-10% 8-10%
Konstrukcija 4-7% 4-7% 4-7% 11-17% 11-17% 11-17%
Graevinski radovi 4-7% 4-7% 4-7% 6-10% 6-10% 6-10%
Instalacije i zatita 2-4% 2-4% 2-4% 2-4% 2-4% 2-4%
Sustav za upravljanje 1-3% 1-2% 0,5-1% 1-2% 0,5-1% 0,2-0,5%
Ukupni iznos investicija
ijena sustava () 31.000,00 78.000,00 210.000,00 36.000,00 91.000,00 240.000,00
Cijena sustava (kn) 232.500,00 585.000,00 1.575.000,00 270.000,00 682.500,00 1.800.000,00
ijena /kW 3.100,00 2.600,00 2.100,00 3.600,00 3.033,33 2.400,00
77

Cijena kn/kW 23.250,00 19.500,00 15.750,00 27.000,00 22.750,00 18.000,00
Napomena: Navedene cijene ne ukljuuju PDV

TABLICA 20 - OKVIRNI TROKOVI IZGRADNJE FOTONAPONSKOG SUSTAVA PRIKLJUENOG NA ELEKTROENERGETSKU MREU
5.2.2 Operativni izdaci
Operativni izdaci izgraenog fotonaponskog sustava spojenog na mreu relativno su mali i svode se
na troak osiguranja, redovitog odravanja, idenja i eventualnih popravaka. Pocijenjeni trokovi
prikazani su sljededom tablicom:
Okvirni godinji operativni trokovi fotonaponskog sustava prikljuenog na elektroenergetsku mreu

Fiksni sustav
kretanja Sunca
10 kW 30 kW 100 kW 10 kW 30 kW 100 kW
Godinji trokovi osiguranja i odravanja izraeni kao postotak ukupne investicije
Osiguranje (%) 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8
Odravanje (%) 1,0 0,8 0,6 1,2 1,0 0,8
Ukupni operativni trokovi
Osiguranje (kn) 1.860,00 4.680,00 12.600,00 2.160,00 5.460,00 14.400,00
Odravanje (kn) 2.325,00 4.680,00 9.450,00 3.240,00 6.825,00 14.400,00
Ukupni operativni izdaci 4.185,00 9.360,00 22.050,00 5.400,00 12.285,00 28.800,00

TABLICA 21 - OKVIRNI GODINJI OPERATIVNI TROKOVI FOTONAPONSKOG SUSTAVA PRIKLJUENOG NA ELEKTROENERGETSKU MREU
Operativni izdaci sustava s dvoosnim pradenjem neto su vedi od operativnih izdataka fiksnog sustava
jer sadri pokretne dijelove zbog ega je odravanje zahtjevnije i veda je mogudnost kvara.
5.2.3 Izdaci za financiranje
Za scenarije u kojima se dio financiranja ostvaruje kreditom, potrebno je izraunati i izdatke za
financiranje. Pretpostavka je da se kreditom pokriva 60% ukupne investicije, a da se kredit uzima uz
godinju kamatnu stopu od 7% i otplatni rok od 12 godina koliko i traje ugovor o otkupu elektrine
energije. Pretpostavljaju se jednaki godinji anuiteti, plativi krajem razdoblja.
Izdaci za financiranje fotonaponskog sustava prikljuenog na elektroenergetsku mreu

Fiksni sustav
kretanja Sunca
10 kW 30 kW 100 kW 10 kW 30 kW 100 kW
Izdaci za financiranje kredit u iznosu od 60% ukupne investicije
Iznos kredita (kn)
139.500,00 351.000,00 945.000,00 162.000,00 409.500,00 1.080.000,00
Kamatna stopa (%) 7 7 7 7 7 7
Broj razdoblja (godina) 12 12 12 12 12 12
Anuitet (kn) 17.563,33 44.191,60 118.977,38 20.396,12 51.556,86 135.974,15

78

TABLICA 22 - IZDACI ZA FINANCIRANJE FOTONAPONSKOG SUSTAVA PRIKLJUENOG NA ELEKTROENERGETSKU MREU
5.3 Procjena novanih primitaka
Novani primici fotonaponskog sustava ovise o Sunevu zraenju, tehnikim karakteristikama sustava
i otkupnoj cijeni elektrine energije. Za procjenu proizvodnje energije nekog fotonaponskog sustava
potrebno je znati podatke o insolaciji ili osunanju i ukupnom ozraenju horizontalne plohe. U ovome
radu koristi se baza podataka PVGIS Photovoltaic Geographical Information System. Podaci o
Sunevu zraenju na nekoj lokaciji u navedenoj bazi podataka nisu dobiveni direktnim mjerenjem,
nego su izraunati na temelju satelitskih mjerenja ekstraterestike radijacije na gornjem rubu
atmosfere. Pomodu navedene baze podataka mogude je procijeniti Sunevo zraenje i proizvodnju
elektrine energije fotonaponskog sustava za neku geografsku lokaciju i tip postrojenja te optimalni
nagib fotonaponskih modula fiksno montiranog sustava.
Kako koliina proizvedene elektrine energije linearno ovisi o veliini postrojenja, dovoljno je
procijeniti proizvodnju samo za scenarij s postrojenjem s najmanjom snagom, a proizvodnja ostalih
scenarija naknadno se izrauna.
Prema PVGIS bazi podataka, podaci za fotonaponski sustav snage 10 kW u Zagrebu su sljededi:
Procijenjene vrijednosti proizvodnje elektrine energije i globalnog Sunevog zraenja za
fotonaponski sustav snage 10 kW na podruju Zagreba
Lokacija:
ZAGREB
Fotonaponski sustav postavljen fiksno pod
kutem od 34
Zemljopisna irina *N+: 4548'53"
Zemljopisna duina *E+: 1558'42"
Nadmorska visina: 135 m
Fotonaponski sustav sa dvoosnim pradenjem
prividnog kretanja Sunca
E
d
E
m
H
d
H
m
E
d
E
m
H
d
H
m
Sijeanj 15,8 489 1,9 58,9 19,5 604 2,39 74,2
Veljaa 22,5 629 2,75 77,1 27,5 770 3,4 95,3
Oujak 27,6 855 3,52 109 33,6 1 040 4,28 133
Travanj 33,3 1 000 4,36 131 41,5 1 240 5,39 162
Svibanj 37,4 1 160 5,04 156 48,6 1 510 6,49 201
Lipanj 37,6 1 130 5,14 154 49,2 1 480 6,64 199
Srpanj 41,2 1 280 5,64 175 54,6 1 690 7,37 229
Kolovoz 38,2 1 180 5,24 162 49,7 1 540 6,75 209
Rujan 34,1 1 020 4,52 136 42,9 1 290 5,66 170
Listopad 23,9 740 3,08 95,5 29,1 903 3,76 117
Studeni 14,4 431 1,76 52,8 17 509 2,07 62,1
Prosinac 10,7 333 1,28 39,7 12,7 392 1,51 46,9
GODINI PROSJEK 28,1 854 3,69 112 35,5 1 080 4,65 141
UKUPNO 10 300 1 350 13 000 1 700
E
d
: Prosjena dnevna proizvodnja elektrine energije za navedeni sustav (kWh)
E
m
: Prosjena mjesena proizvodnja elektrine energije za navedeni sustav (kWh)
H
d
: Prosjeni dnevni zbroj globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po modulima navedenog sustava (kWh/m
2
)
H
m
:

Prosjeni suma globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po modulima navedenog sustava (kWh/m
2
)
Instalirana snaga sustava: 10 kW (kristalini silicij)
79

Procijenjeni gubici zbog temperature okoline: 8.6%
Procijenjeni gubici zbog refleksije suneve svjetlosti: 2.9%
Gubici postrojenja: 14.0%
Ukupni gubici: 23.7%

TABLICA 23 - PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE I GLOBALNOG SUNEVOG ZRAENJA ZA FOTONAPONSKI
SUSTAV SNAGE 10 KW NA PODRUJU ZAGREBA
Izvor: European Commission. Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis.
[Datum posjete: 4.1.2012.]
fotonaponski sustav snage 10 kW na podruju Splita prikazane su sljededom tablicom:
fotonaponski sustav snage 10 kW na podruju Splita
Lokacija:
SPLIT
Fotonaponski sustav postavljen fiksno pod
kutem od 34
Fotonaponski sustav sa dvoosnim pradenjem
prividnog kretanja Sunca
E
d
E
m
H
d
H
m
E
d
E
m
H
d
H
m
Sijeanj 23,3 721 2,88 89,2 29,7 922 3,73 116
Veljaa 29 812 3,63 102 36,4 1 020 4,59 129
Oujak 37,5 1 160 4,84 150 48 1 490 6,19 192
Travanj 42,3 1 270 5,58 167 55,7 1 670 7,3 219
Svibanj 44,8 1 390 6,09 189 61,8 1 920 8,32 258
Lipanj 46,5 1 390 6,44 193 66,9 2 010 9,17 275
Srpanj 50,2 1 560 7,04 218 73,4 2 280 10,2 315
Kolovoz 47,8 1 480 6,69 207 66,6 2 060 9,24 286
Rujan 44,2 1 320 5,99 180 58,4 1 750 7,89 237
Listopad 34,2 1 060 4,51 140 43,7 1 350 5,77 179
Studeni 23,7 710 2,99 89,7 29,9 898 3,8 114
Prosinac 19,6 608 2,43 75,4 25 775 3,13 97,1
GODINI PROSJEK 37 1 120 4,93 150 49,7 1 510 6,62 201
UKUPNO 13 500 1 800 18 100 2 420
E
d
: Prosjena dnevna proizvodnja elektrine energije za navedeni sustav (kWh)
E
m
: Prosjena mjesena proizvodnja elektrine energije za navedeni sustav (kWh)
H
d
: Prosjeni dnevni zbroj globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po modulima navedenog sustava (kWh/m
2
)
H
m
:

Prosjeni suma globalnog zraenja po kvadratnom metru dobivena po modulima navedenog sustava (kWh/m
2
)
Instalirana snaga sustava: 10 kW (kristalini silicij)
Procijenjeni gubici zbog temperature okoline: 10.3%
Procijenjeni gubici zbog refleksije suneve svjetlosti: 2.6%
Gubici postrojenja: 14.0%
Ukupni gubici: 24.9%

TABLICA 24 - PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE I GLOBALNOG SUNEVOG ZRAENJA ZA FOTONAPONSKI
SUSTAV SNAGE 10 KW NA PODRUJU SPLITA
Izvor: European Commission. Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis.
[Datum posjete: 4.1.2012.]
80

Iz navedenih podataka vidi se da sustav s dvoosnim pradenjem prividnog kretanja sunca ima oko 30%
vedu proizvodnju elektrine energije od fiksnog sustava postavljenog pod optimalnim kutem.
Proizvodnja elektrine energije na podruju Splita veda je za oko 30% od proizvodnje istim
fotonaponskim sustavom na podruju Zagreba. Meutim, na podruju Splita predviaju se neto vedi
gubici zbog vie temperature okoline. Porast temperature negativno utjee na proizvodnju elektrine
energije u fotonaponskim delijama, a Split ima vedu prosjenu godinju temperaturu od Zagreba, ali
to ne utjee znaajno na ukupnu proizvodnju.
Sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije elektrina energija proizvedena u fotonaponskim sustavima otkupljuje se prema
sljededim cijenama vaedim za 2011. godinu:
1. Sunane elektrane instalirane snage do ukljuivo 10 kW: 3,84 kn/kWh
2. Sunane elektrane instalirane snage vede od 10 kW do ukljuivo 30 kW: 3,39 kn/kWh
3. Sunane elektrane instalirane snage vede od 30 kW: 2,37 kn/kWh
Temeljem navedenih cijena i proizvodnje elektrine energije mogu se predvidjeti novani primici za
svaki pojedini scenarij.
Procijenjeni novani primici za pojedini scenarij
Scenarij
Lok. Tip Snaga Fin.
Procijenjena
godinja
proizvodnja
elektrina energije
(kWh)
Otkupna cijena
prema tarifnom
sustavu
(kn/kWh)
Ukupni godinji
primitak
(kn)
Z
a
g
r
e
b

S
p
l
i
t

F
i
k
s
n
i

D
v
o
o
s
n
i

1
0

k
W

3
0

k
W

1
0
0

k
W

1
0
0
%

4
0
%

+

6
0
%

Scenarij 1 i 2 x x x x x 10 300 3,84 39.552,00
Scenarij 3 i 4 x x x x x 30 900 3,39 104.751,00
Scenarij 5 i 6 x x x x x 103 000 2,37 244.110,00
Scenarij 7 i 8 x x x x x 13 000 3,84 49.920,00
Scenarij 9 i 10 x x x x x 39 000 3,39 132.210,00
Scenarij 11 i 12 x x x x x 130 000 2,37 308.100,00
Scenarij 13 i 14 x x x x x 13 500 3,84 51.840,00
Scenarij 15 i 16 x x x x x 40 500 3,39 137.295,00
Scenarij 17 i 18 x x x x x 135 000 2,37 319.950,00
Scenarij 19 i 20 x x x x x 18 100 3,84 69.504,00
Scenarij 21 i 22 x x x x x 54 300 3,39 184.077,00
Scenarij 23 i 24 x x x x x 181 000 2,37 428.970,00

TABLICA 25 - PROCIJENJENI NOVANI PRIMICI ZA POJEDINI SCENARIJ
5.4 isti novani tok
Prije donoenja ocjene pojedinog projekta potrebno je znati budude novane tokove. isti novani
tok (eng. Net Cash Flow) je razlika izmeu novanih primitaka i novanih izdataka u odreenom
81

razdoblju. Novani primici fotonaponskog sustava odreeni su proizvodnjom i otkupnom cijenom
elektrine energije. Novani izdaci za definirane scenarije odreeni su odravanjem, osiguranjem te
eventualnim izdacima za kreditiranje. Novani tokovi fotonaponskih sustava u definiranim
scenarijima konstantni su i ne mijenjaju se kroz godine. Pretpostavljeno je da de sustav kroz cijeli
period evaluacije raditi s istom efikasnodu, mada bi se u stvarnosti dogaao godinji pad efikasnosti
proizvodnje od oko 0,5% do 1% zbog tehnikih karakteristika sustava. Utjecaj inflacije neutraliziran je
godinjom korekcijom otkupnih cijena elektrine energije te nije uzet u obzir. Pretpostavljeno je da se
svi izdaci i primici dogaaju na kraju godine.
isti novani tok pojedinih scenarija
Scenarij.
Lok. Tip Snaga Fin.
Godinji
primici
(kn)
Godinji
izdaci za
osiguranje i
odravanje
(kn)
Godinji
Izdaci za
financiranje
(kn)
Godinji
isti novani
tok
(kn)
Z
a
g
r
e
b

S
p
l
i
t

F
i
k
s
n
i

D
v
o
o
s
n
i

1
0

k
W

3
0

k
W

1
0
0

k
W

1
0
0
%

4
0
%

+

6
0
%

Scenarij 1 x x x x
39.552,00 4.185,00 0,00 35.367,00
Scenarij 2 x x x x
39.552,00 4.185,00 17.563,33 17.803,67
Scenarij 3 x x x x
104.751,00 9.360,00 0,00 95.391,00
Scenarij 4 x x x x
104.751,00 9.360,00 44.191,60 51.199,40
Scenarij 5 x x x x
244.110,00 22.050,00 0,00 222.060,00
Scenarij 6 x x x x
244..110,00 22.050,00 118.977,38 103.082,62
Scenarij 7 x x x x
49.920,00 5.400,00 0,00 44.520,00
Scenarij 8 x x x x
49.920,00 5.400,00 20.396,12 24.123,88
Scenarij 9 x x x x
132.210,00 12.285,00 0,00 119.925,00
Scenarij 10 x x x x
132.210,00 12.285,00 51.556,86 68.368,14
Scenarij 11 x x x x
308.100,00 28.800,00 0,00 279.300,00
Scenarij 12 x x x x
308.100,00 28.800,00 135.974,15 143.325,85
Scenarij 13 x x x x
51.840,00 4.185,00 0,00 47.655,00
Scenarij 14 x x x x
51.840,00 4.185,00 17.563,33 30.091,67
Scenarij 15 x x x x
137.295,00 9.360,00 0,00 127.935,00
Scenarij 16 x x x x
137.295,00 9.360,00 44.191,60 83.743,40
Scenarij 17 x x x x
319.950,00 22.050,00 0,00 297.900,00
Scenarij 18 x x x x
319.950,00 22.050,00 118.977,38 178.922,62
Scenarij 19 x x x x
69.504,00 5.400,00 0,00 64.104,00
Scenarij 20 x x x x
69.504,00 5.400,00 20.396,12 43.707,88
Scenarij 21 x x x x
184.077,00 12.285,00 0,00 171.792,00
Scenarij 22 x x x x
184.077,00 12.285,00 51.556,86 120.235,14
Scenarij 23 x x x x
428.970,00 28.800,00 0,00 400.170,00
Scenarij 24 x x x x
428.970,00 28.800,00 135.974,15 264.195,85

TABLICA 26 - ISTI NOVANI TOK POJEDINIH SCENARIJA
Kako se likvidnost investicijskoga projekta definira kao njegova sposobnost da u svakome trenutku
moe pravodobno i u cijelosti podmirivati svoje dospjele financijske obveze, iz pozitivnih vrijednosti
istih novanih tokova vidljivo je da su projekti u svim scenarijima likvidni u cijelom razdoblju
evaluacije.
82

5.5 Ocjena projekta
Za ocjenu projekta izgradnje fotonaponske elektrane koriste se temeljne metode financijskog
odluivanja:
1. Razdoblje povrata (eng. Payback Period),
2. ista sadanja vrijednost (eng. Net Present Value - NPV), i
3. Interna stopa profitabilnosti (eng. Internal Rate of Return - IRR).
Razdoblje povrata najjednostavniji je kriterij financijskog odluivanja, a iskazuje se u broju razdoblja,
najede godina, u kojima de se vratiti novac uloen u odreeni projekt.
54
Povoljnije je da se sredstva
uloena u neki projekt vrate to je mogude ranije. Nedostatak ove metode financijskog odluivanja je
u tome to ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca.
ista sadanja vrijednost temeljni je kriterij financijskog odluivanja. Ova metoda predstavlja
sadanju vrijednost svih bududih istih novanih tokova. Da bi se dobila sadanja vrijednost, budude
iste novane tokove potrebno je diskontirati za stopu koja predstavlja troak kapitala investitora. U
ovoj analizi koristi se diskontna stopa, tj. troak kapitala od 7%. Pozitivna neto sadanja vrijednost
projekta ukazuje na povedanje sadanje vrijednosti tvrtke koja namjerava investirati. U skladu s tim
kriterijem ne bi se smjeli prihvatiti projekti koji imaju negativnu istu sadanju vrijednost jer bi oni
smanjivali vrijednost tvrtke.
Diskontna stopa koja u odreenom trenutku izjednaava neto sadanju vrijednost s nulom naziva se
interna stopa profitabilnosti. Interna stopa profitabilnosti drugi je temeljni kriterij financijskog
odluivanja. To je ona diskontna stopa koja svodi iste novane tokove projekta u cijelom razdoblju
razmatranja na vrijednost njegovih investicijskih trokova. Interna stopa profitabilnosti predstavlja
stopu profitabilnosti ulaganja u projekt uvaavajudi vremensku vrijednost novca.
55
Interna stopa
profitabilnosti je granica do koje se troak kapitala moe povedati, a da projekt bude na granici
opravdanosti.
Sljededom tablicom prikazano je razdoblje povrata, neto sadanja vrijednosti i interna stopa
profitabilnosti za sve definirane scenarije.
Razdoblje povrata, ista sadanja vrijednosti i interna stopa profitabilnosti za pojedine scenarije
Scenarij Lok. Tip Snaga Fin. Investicija Razdoblje ista sadanja Interna stopa

54
Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala Procjena investicijskih projekata. Zagreb: Masmedia. Str. 48.
55
Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala Procjena investicijskih projekata. Zagreb: Masmedia. Str. 67.
83

Z
a
g
r
e
b

S
p
l
i
t

F
i
k
s
n
i

D
v
o
o
s
n
i

1
0

k
W

3
0

k
W

1
0
0

k
W

1
0
0
%

4
0
%

+

6
0
%

(kn) povrata
(godine)
vrijednost
(kn)
profitabilnosti
Scenarij 1 i 2 x x x x x 232 500,00 6,57 48 408,99 13,5%
Scenarij 3 i 4 x x x x x 585 000,00 6,13 172 660,79 15,5%
Scenarij 5 i 6 x x x x x 1 575 000,00 7,09 188 752,92 11,4%
Scenarij 7 i 8 x x x x x 270 000,00 6,06 83 608,39 15,8%
Scenarij 9 i 10 x x x x x 682 500,00 5,69 270 026,65 17,8%
Scenarij 11 i 12 x x x x x 1 800 000,00 6,44 418 392,28 14,0%
Scenarij 13 i 14 x x x x x 232 500,00 4,88 146 008,72 23,2%
Scenarij 15 i 16 x x x x x 585 000,00 4,57 431 147,57 25,7%
Scenarij 17 i 18 x x x x x 1 575 000,00 5,29 791 126,25 20,3%
Scenarij 19 i 20 x x x x x 270 000,00 4,21 239 157,96 29,3%
Scenarij 21 i 22 x x x x x 682 500,00 3,97 681 989,96 32,1%
Scenarij 23 i 24 x x x x x 1 800 000,00 4,50 1 378 424,78 26,4%

TABLICA 27 - RAZDOBLJE POVRATA, NETO SADANJA VRIJEDNOSTI I INTERNA STOPA RENTABILNOSTI ZA POJEDINE SCENARIJE
Vidljivo je da svi scenariji rezultiraju razdobljem povrata unutar perioda trajanja ugovora o otkupu.
ista sadanja vrijednost svih scenarija je pozitivna, a interna stopa rentabilnosti scenarija krede se
izmeu 11 i 32% to je vie od definirane stope troka kapitala od 7%. Prema sva tri primijenjena
kriterija financijskog odluivanja, svi definirani scenariji su opravdani.
Usporeujudi sustave na istim lokacijama i s istim tipom konstrukcije, bolje pokazatelje imaju sustavi
snage 30 kW. Iako sustavi od 10 kW imaju vedu otkupnu cijenu, udio izrade projekta, ishoenja
dozvola i pladanja naknada kod takvih sustava zastupljen je s vedim postotkom u ukupnoj cijeni
investicije, to ima negativan utjecaj na navedene financijske pokazatelje.
Za sustave s istim tipom konstrukcije i istom snagom, bolje pokazatelje imaju sustavi na podruju
Splita to je i oekivano s obzirom na vedu insolaciju.
Usporeujudi sustave na istoj lokaciji i iste snage, bolje pokazatelje imaju sustavi s dvoosnom
pradenjem prividnog kretanja Sunca iz ega se moe zakljuiti da je veda poetna investicija za takve
sustave opravdana. Iako je za te sustave potrebna veda investicija, njihova pretvorba Suneve
energije u elektrinu je efikasnija.
Razdoblje povrata, neto sadanja vrijednosti i interna stopa profitabilnosti ne uzimaju u obzir
strukturu vlasnitva uloenog kapitala. Stoga je za investitora korisno znati sljedede podatke:
1. Omjer kumulativnih novanih tokova i uloenog vlastitog kapitala,
2. Omjer diskontiranih kumulativnih novanih tokova i uloenog vlastitog kapitala, i
3. Razdoblje povrata vlastitog kapitala.
84

Navedeni podaci prikazani su sljededom tablicom:
Omjer kumulativnih novanih tokova i uloenog vlastitog kapitala, omjer diskontiranih kumulativnih
novanih tokova i uloenog vlastitog kapitala i razdoblje povrata vlastitog kapitala
Scenarij.
Lok. Tip Snaga Fin.
Vlastiti dio
investicije
(kn)
Omjer
kumulativnih
novanih
tokova i
uloenog
vlastitog
kapitala
Omjer
diskontiranih
kumulativnih
novanih
tokova i
uloenog
vlastitog
kapitala
Razdoblje
povrata
vlastitog
kapitala
Z
a
g
r
e
b

S
p
l
i
t

F
i
k
s
n
i

D
v
o
o
s
n
i

1
0

k
W

3
0

k
W

1
0
0

k
W

1
0
0
%

4
0
%

+

6
0
%

Scenarij 1 x x x x 232 500,00 183% 121% 6,57
Scenarij 2 x x x x 93 000,00 230% 152% 5,22
Scenarij 3 x x x x 585 000,00 196% 130% 6,13
Scenarij 4 x x x x 234 000,00 263% 174% 4,57
Scenarij 5 x x x x 1 575 000,00 169% 112% 7,09
Scenarij 6 x x x x 630 000,00 196% 130% 6,11
Scenarij 7 x x x x 270 000,00 198% 131% 6,06
Scenarij 8 x x x x 108 000,00 268% 177% 4,48
Scenarij 9 x x x x 682 500,00 211% 140% 5,69
Scenarij 10 x x x x 273 000,00 301% 199% 3,99
Scenarij 11 x x x x 1 800 000,00 186% 123% 6,44
Scenarij 12 x x x x 720 000,00 239% 158% 5,02
Scenarij 13 x x x x 232 500,00 246% 163% 4,88
Scenarij 14 x x x x 93 000,00 388% 257% 3,09
Scenarij 15 x x x x 585 000,00 262% 174% 4,57
Scenarij 16 x x x x 234 000,00 429% 284% 2,79
Scenarij 17 x x x x 1 575 000,00 227% 150% 5,29
Scenarij 18 x x x x 630 000,00 341% 226% 3,52
Scenarij 19 x x x x 270 000,00 285% 189% 4,21
Scenarij 20 x x x x 108 000,00 486% 321% 2,47
Scenarij 21 x x x x 682 500,00 302% 200% 3,97
Scenarij 22 x x x x 273 000,00 529% 350% 2,27
Scenarij 23 x x x x 1 800 000,00 267% 177% 4,50
Scenarij 24 x x x x 720 000,00 440% 291% 2,73

TABLICA 28 - OMJER KUMULATIVNIH NOVANIH TOKOVA I ULOENOG VLASTITOG KAPITALA, OMJER DISKONTIRANIH KUMULATIVNIH
NOVANIH TOKOVA I ULOENOG VLASTITOG KAPITALA I RAZDOBLJE POVRATA VLASTITOG KAPITALA
Znatno krade razdoblje povrata vlastitog kapitala je kod scenarija s mjeovitom strukturom
financiranja, ali se kod takvih scenarija ostvaruje manji kumulativni novani tok. U scenarijima na
lokaciji Splita i s dvoosnim pradenjem prividnog kretanja Sunca razdoblje povrata vlastitog kapitala je
ispod tri godine to je zaista dobar pokazatelj. Takoer, za navedene scenarije omjer kumulativnih
novanih tokova i uloenog vlastitog kapitala dosee vrijednosti od 500%.
Ne postoji univerzalni pokazatelj koji moe odgovoriti na pitanje koji je projekt bolji. Sve ovisi o
ciljevima, mogudnostima i izborima investitora. U svakom sluaju, svaki definirani scenarij izgradnje
fotonaponske elektrane u Republici Hrvatskoj opravdan je po svim vanijim kriterijima financijskog
85

odluivanja. Takoer treba napomenuti da nakon evaluiranog razdoblja od 12 godina, investitoru
ostaje elektrana koja radi s gotovo jednakom efikasnodu i uz redovito odravanje tako de raditi jo
barem dodatnih 10 godina. Zakonom nije definirano to de se dogoditi nakon isteka trajanja ugovora
o otkupu elektrine energije, ali ak i da se proizvedena energija iz elektrane tada prodaje po trinoj
cijeni, koja de zasigurno biti znatno veda od dananje, postrojenje i dalje moe osigurati znaajne
prihode.

86

6 Zakljuak
Svijet je ovisan o neobnovljivim izvorima energije to je neodriva situacija koja predstavlja ogroman
problem ekonomskom razvoju i ivotu na zemlju. Jasno je da je potrebno promijeniti takvo stanje, ali
ta promjena predstavlja vjerojatno jednu od najvedih promjena s kojima se ovjeanstvo ikad suoilo.
Nije realno oekivati da de se u skoroj bududnosti neobnovljivi izvori energije modi u potpunosti
zamijeniti obnovljivima, vjerojatno se to nede dogoditi niti u ovome stoljedu, ali bi to trebao biti
daleki cilj.
Mnoge zemlje potiu iskoritavanje obnovljivih izvora energije, ali to su i dalje mali koraci iji rezultati
ne utjeu znaajno na porast udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potronji. Europska unija predvodi u
poticanju koritenja obnovljivih izvora, naroito u poticanju proizvodnje elektrine energije.
Republika Hrvatska, kao bududa lanica Europske unije, usvojila je mehanizme za poticanje
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora ugledajudi se na najbolja iskustva zemalja
Europske unije. Usvojene mjere imaju za cilj aktivirati privatni kapital da znaajno doprinese razvoju
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora za to Hrvatska ima izrazito velike potencijale.
Meutim, zbog nekoliko nepotrebnih ogranienja, neusklaenosti propisa i oteane realizacija
projekata zasustavljen je veliki interes investitora zbog ega su rezultati nezadovoljavajudi.
Republika Hrvatska mora promijeniti i nadopuniti zakonodavni okvir kojim se definira ovo podruje te
pruiti vedu potporu investitorima u realizaciji projekata. Bez toga se ne mogu oekivati znaajniji
pomaci u proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora to bi rezultiralo neispunjenjem
usvojenih ciljeva, a s obzirom na prirodne resurse, znanje i tradiciju s kojima Hrvatska raspolae bila
bi to i jedna velika neodgovornost i nezahvalnost hrvatskog drutva te udar na energetsku neovisnost
i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

87

Literatura
1. Boievid Vrhovek, M. (2005) Viekriterijska analiza obnovljivih izvora elektrine energije.
Doktorska disertacija. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva.
2. BP (2011) BP Statistical Review of World Energy 2011
3. Energetski institut Hrvoje Poar (2011) Prezentacija: Potencijal obnovljivih izvora energije u RH.
Zagreb.
4. European Commission (1997) Energy for the future: Renewable sources of energy. White Paper
for a Community Strategy and Action Plan. COM(97) 599 final.
5. Commission of the European Communities (2008) Commission staff working document. The
support of electricity from renewable energy sources. COM(2008) 19 final. Brussells.
6. The European Parliament and the Council of the European Union (2009) Directive 2009/28/EC of
the European Parliament and of the Council of 23 April 2009 on the promotion of the use of
energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC
and 2003/30/EC. Bruxelles.
7. Commission of the European Communities (2008) Energy Sources, Production Costs and
Performance of Technologies for Power Generation, Heating and Transport. COM(2008) 744.
Bruxelles.
8. The European Parliament and the Council of the European Union (2001) Directive 2001/77/EC of
the European Parliament and of the Council of 27 September 2001 on the promotion of electricity
from renewable energy sources in the internal electricity market. Bruxelles.
9. Hrvatska elektroprivreda d.d. (2011) Godinje izvjede 2010.
10. Hrvatski ogranak meunarodne elektrodistribucijske konferencije (2008) Poticajne mjere za
proizvodnju elektrine energije iz biomase usporedba mjera u Hrvatskoj i u Europi.
11. International Energy Agency (2008) Elecricity Statistics 2008.
12. International Energy Agency (2008) Electricity in World in 2008.
13. Kuliid, P. (2002) Mehanika i toplina. Zagreb: kolska knjiga.
14. Labudovid, B. i dr.(2002) Obnovljivi izvori energije. Zagreb: Energetika marketing
15. Majdandid, Lj. (2008) Obnovljivi izvori energije Energetske tehnologije koje de obiljeiti 21.
Stoljede. Zagreb: Graphis.
16. Majdandid, Lj. (2010) Solarni sustavi. Zagreb: Graphis.
17. Massachusetts Institute of Technology (2009) The Future of Nuclear Power: an Interdisciplinary
Study. Update.
18. Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva (2009) Zakonodavni okvir i administrativna
procedura za obnovljive izvore i kogeneraciju u Republici Hrvatskoj. Zagreb.
88

19. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2009) Broura: Naknada za bududnost.
20. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2011) Dijagram tijeka: Sunane elektrane
instalirane snage iznad 10 do ukljuivo 30 kW.
21. Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala Procjena investicijskih projekata. Zagreb: Masmedia.
22. Parsons Brinckerhoff (2011) Electricity Generation Cost Model - 2011 Update Revision 1.
23. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010) Energija u Hrvatskoj 2009 godinji
energetski pregled.
24. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2011) Energija u Hrvatskoj 2010 godinji
energetski pregled.
25. Hrvatski Sabor (2009) Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske. Zagreb.
26. ljivac, D.; imid, Z. (2009) Obnovljivi izvori energije - Najvanije vrste, potencijal i tehnologija.
Zagreb.
27. ri M., ebecauer T., Skoczek A. (2011) Analysis of PV Power Generation in the Czech Electricity
Transmission System EPS. 26th European Photovoltaics Solar Energy Conference. Hamburg.
28. The Royal Academy of Engineering (?) Costs of Generating Electricity. A commentary on a study
carried out by PB Power for The Royal Academy of Engineering
29. The University of Melbourne, Melbourne Energy Institute (2011) Renewable Energy Technology
Cost Review. Melbourne.
30. U.S. Energy Information Administration (2011) International Energy Outlook
31. U.S. Energy Information Administration (2011) Levelized Cost of New Generation Resources in the
Annual Energy Outlook 2011.
32. Hrvatski sabor (2001) Zakon o energiji. Narodne novine, br. 68/01. 2001.
33. Solar power in the European Union. Internetska stranica
http://en.wikipedia.org/wiki/Solar_power_in_the_European_Union. [Datum posjete 3.1.2012.]
34. Wind power in the European Union. Internetska stranica
http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_the_European_Union. [Datum posjete 3.1.2012.]

Baze podataka:
1. European Commission. Eurostat database.
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/
2. Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis
3. CIA world factbook https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/
4. U.S. Energy Information Administration http://www.eia.gov/
5. International Energy Agency http://www.iea.org/
89

Saetak
U ovome radu analizirana je ukupna potronja primarne energije u svijetu gdje se ukazuje na ovisnost
svjetskog gospodarstva o fosilnim i nuklearnim gorivima te opasnostima i neodrivosti takvog
sustava. Utvrena je vanost koritenja obnovljivih izvora energije te su opisani i analizirani naini
njihova koritenja s naglaskom na proizvodnju elektrine energije.
Analizirana je proizvodnja elektrine energije u svijetu, zemljama Europske unije i Republici
Hrvatskoj. Usporeeni su naini i trokovi proizvodnje elektrine energije te su analizirani mehanizmi
poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora.
Utvrene su mogudnosti koritenja obnovljvih izvora u Republici Hrvatskoj, analiziran je zakonodavni
okvir koji definira ovo podruje te sustav poticanja proizvodnje elektrine energije. Prepoznati su
nedostaci navedenog sustava i predloena su moguda rjeenja. Utvreno je da za projekte
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj postoji veliki interes
investitora, od ega je samo manji dio projekata realiziran i to uglavnom zbog nedostataka
zakonodavnog okvira i administrativnih barijera.
Napravljena je analiza opravdanosti izgradnje fotonaponske elektrane u Republici Hrvatskoj za
razliite scenarije koji su definirani geografskom lokacijom, tehnikim karakteristika postrojenja i
nainom financiranja. Rezultati analize pokazuju pokazuju pozitivne financijske pokazatelje za sve
definirane scenarije.

90

Summary
This paper analyzes the worlds total energy consumption of primary energy sources, which indicates
a dependence of the world's economy on fossil and nuclear fuels. This dependence demonstrates the
danger and inability to sustain such a system. The importance of using renewable energy is defined
along with ways of renewable energy exploitation with an emphasis on electricity production.
Electricity production in the world, namely the European Union and Republic of Croatia are under
analysis. The costs of electricity production from different sources are compared and mechanisms for
promotion of electricity production from renewable energy sources will be analyzed as well.
The paper defines the potential of using renewable energy sources in Croatia and evaluates the
legislative framework that defines this field. Disadvantages of this system are recognized, and
possible solutions are recommended. Currently, there is great interest for investment in projects that
use renewable energy sources for electricity production, but only a few projects are realistic,
primarily because of the shortfalls of certain laws and administrative barriers.
Financial analysis is made for investment in a photovoltaic plant in The Republic of Croatia based on
different scenarios defined with geographic locations, technical characteristics of plant and structure
of financing. The results of this study show positive financial indicators for all scenarios observed.

91

ivotopis
OSOBNE INFORMACIJE
Ime I prezime Mate Omazid
Adresa Bikupec breg 10 b
10000, Zagreb
Mobilni telefon +385 98 454 402
E-pota mate.omazic@gmail.com
Narodnost Hrvat
Datum i mjesto roenja 12.5.1984., Zagreb

RADNO ISKUSTVO
Datum (od do) 2012.
Poslodavac Enersynth d.o.o. Zagreb
Radno mjesto Direktor

Datum (od do) 2008. 2011.
Poslodavac HT Hrvatske telekomunikacije d.d.
Odjel Sektor za marketing
Odjel za razvoj proizvoda
Radno mjesto Vii voditelj projekta

Datum (od do) 2001. 2008.
Poslodavac Plankos d.o.o. Zagreb
Odjel Marketing, nabava
Radno mjesto Voditelj projekta

OBRAZOVANJE
Datum (od do) 2008. 2012.
Obrazovna ustanova Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet (EFZG)
Smjer Poslijediplomski specijalistiki studij - Poslovno upravljanje - MBA
Naslov postignut obrazovanjem Sveuilini specijalist poslovnog upravljanja (univ. spec.)

Datum (od do) 2002. 2007.
Obrazovna ustanova Sveuilite u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i raunarstva (FER)
Smjer Telekomunikacije i informatika
Naslov postignut obrazovanjem Diplomirani inenjer elektrotehnike (dipl.ing.)

Datum (od do) 2001. 2002.
Obrazovna ustanova Ralston High School
Omaha, Nebraska, SAD
Naslov postignut obrazovanjem High School Graduate

Datum (od do) 1998. 2001.
Obrazovna ustanova Peta gimnazija Zagreb
Prirodoslovno matematika gimnazija

Datum (od do) 1990. 1998.
92

Obrazovna ustanova Osnovna kola Graani, Zagreb

EDUKACIJA I SEMINARI
Datum (od do) Rujan 2008. Studeni 2008.
Naziv i vrsta obrazovne ustanove IEDC - Poslovna kola Bled
Naziv edukacije Poslovne financije

Datum (od do) Veljaa 2010.
Naziv i vrsta obrazovne ustanove Next Level Consulting
Naziv edukacije Upravljanje projektima

Datum (od do) Svibanj 2010.
Naziv i vrsta obrazovne ustanove Poslovno uilite Supera
Naziv edukacije Timski rad

OSOBNE VJETINE I SPOSOBNOSTI
MATERINJI JEZIK Hrvatski

OSTALI JEZICI Engleski Izvrsno poznavanje jezika u govoru i pismu (C1)

ORGANIZAIJSKE VJETINE I
SPOSOBNOSTI
Sudjelovanje u radu organizacija
lan Upravnog vijeda Sveuilinog raunskog centra (SRE) (2005.-2008.); lan
Fakultetskog vijeda FER-a (2005.-2007.); lan Kolegija dekana FER-a (2005.-
2007.); dopredsjednik Zagrebakog sveuilinog portskog saveza (2006.-); lan
Ureda za sport Sveuilita u Zagrebu (2007.-2012.); osniva i lan udruge MBA
roatia (2009.-); lan udruge e-STUDENT (2005.-2008.); osniva i lan Hrvatske
akademske sportske udruge Subos (2004.-); igra u koarkakom klubu Maksimir
(1995. 2001.); igra u koarkakom klubu Sv. Petar (2007. 2010.), lan
Atletskog kluba Zagreb Ulix (2010.-2011.); lan portsko-rekreativnog drutva
Graani (2007.-);

RAUNALNE VJETINE I
SPOSOBNOSTI
Izvrsnost u radu s Microsoft Office alatima, osnove programiranja (Pascal, C,
Java, XML, HTML, Mathematica, Analysys STEM), Photoshop.

UMJETNIKE VJETINE I
SPOSOBNOSTI
Fotografiranje.

DRUGE VJETINE, SPOSOBNOSTI i
INTERESI
Koarka, atletika, skijanje, ronjenje, nogomet, ples.

VOZAKA DOZVOLA Vozaka dozvola A i B kategorije. Dozvola za voditelja brodice kategorije B.

93

Popis oznaka i kratica
J Joule *Dul+
kW kilovat
kWh kilovatsat

brzina svjetlosti
E energija
m masa
delta; razlika
PVGIS Photovoltaic Geographical Information System
Solarna konstanta
ozon
voda
ugljini dioksid
celzijusev stupanj
K kelvinov stupanj
LEC Levelized Energy Cost
HERA Hrvatska regulatorna energetska agencija
HROTE Hrvatski operator trita energije d.o.o.
MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
NE Nuklearna elektrana
OIEKPP Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlatenih proizvoaa
PDV Porez na dodanu vrijednost
NPV Net Present Value
IRR Internal Rate of Return

94

Popis slika
SLIKA 1 - OBLICI ENERGIJE I ENERGETSKE TRANSFORMACIJE ............................................................... 10
SLIKA 2 - POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU OD 1965. DO 2010. GODINE ........................... 11
SLIKA 3 - POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU U 1990. GODINI .............................................. 12
SLIKA 4 - POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU U 2010. GODINI .............................................. 12
SLIKA 5 - STRUKTURA POTRONJE PRIMARNE ENERGIJE ...................................................................... 13
SLIKA 6 - UDIO OBNOVLJIVIH I NEOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U UKUPNOJ SVJETSKOJ POTRONJI
PRIMARNE ENERGIJE ............................................................................................................................. 13
SLIKA 7 - PRIRAST POTRONJE PRIMARNE ENERGIJE U SVIJETU ........................................................... 14
SLIKA 8 - OSNOVNA PODJELA FOTONAPONSKIH SUSTAVA ................................................................... 17
SLIKA 9 - SHEMATSKI PRIKAZ KRUENJA VODE U PRIRODI ................................................................... 21
SLIKA 10 - NAELNA SHEMA PROIZVODNJE ENERGIJE IZ BIOMASE ...................................................... 29
SLIKA 11 - SHEMATSKI PRIKAZ ODRIVOG RAZVOJA ............................................................................. 35
SLIKA 12- PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE ZA POTREBE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA ....... 37
SLIKA 13 - DUGORONI GRANINI TROAK PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ RAZLIITIH IZVORA
............................................................................................................................................................... 39
SLIKA 14 - UKUPNA PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE U SVIJETU .................................................. 40
SLIKA 15 - PROJENA SVJETSKE GODINJE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE ............................... 41
SLIKA 16 STRUKTURA SVJETSKE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PREMA IZVORU ENERGIJE ... 41
SLIKA 17 - STRUKTURA SVJETSKE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ NEOBNOVLJIVIH IZVORA .. 41
SLIKA 18 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ...................... 42
SLIKA 19 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NE
UKLJUUJUI KLASINE HIDROELEKTRANE .......................................................................................... 42
SLIKA 20 STRUKTURA SVJETSKE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PO TIPU
GORIVA/POSTROJENJA .......................................................................................................................... 43
SLIKA 21 - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE ............................... 44
SLIKA 22 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PREMA IZVORU ENERGIJE U ZEMLJAMA
EUROPSKE UNIJE ................................................................................................................................... 45
SLIKA 23 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ NEOBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMLJAMA
EUROPSKE UNIJE ................................................................................................................................... 45
SLIKA 24 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMLJAMA
EUROPSKE UNIJE ................................................................................................................................... 45
SLIKA 25 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA BEZ KLASINIH
HIDROELEKTRANA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE .............................................................................. 46
95

SLIKA 26 - STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE PO TIPU GORIVA/POSTROJENJA U
ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE ................................................................................................................ 46
SLIKA 27 - POSTOTAK PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U EUROPI ........ 47
SLIKA 28 - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NE UKLJUUJUI KLASINE
HIDROELEKTRANE .................................................................................................................................. 48
SLIKA 29 - RAST PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U SVIJETU ................ 48
SLIKA 30 - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE IZ OBNOVLJIVIH
IZVORA NE UKLJUUJUI KLASINE HIDROELEKTRANE ........................................................................ 49
SLIKA 31 - RAST PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMLJAMA
EUROPSKE UNIJE ................................................................................................................................... 50
SLIKA 32 - TEORETSKI, TEHNIKI, EKONOMSKI I IMPLEMENTAIJSKI POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE................................................................................................................................................ 56
SLIKA 33 - SREDNJA DNEVNA OZRAENOST VODORAVNE PLOHE U REPUBLII HRVATSKOJ ............... 57
SLIKA 34 UKUPNA INSTALIRANA SNAGA FOTONAPONSKIH SUSTAVA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
I HRVATSKOJ .......................................................................................................................................... 73
SLIKA 35 - UKUPNA INSTALIRANA SNAGA VJETROELEKTRANA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE I
HRVATSKOJ ............................................................................................................................................ 74

96

Popis tablica
TABLICA 1 - USPOREDBA HRVATSKE I EUROPE PREMA ENERGIJI DOZRAENOJ U JEDNOM DANU NA
VODORAVNU PLOHU ............................................................................................................................. 16
TABLICA 2 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, PRIMJERI I MOGUNOSTI KORITENJA SUNEVE ENERGIJE .... 18
TABLICA 3 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, PRIMJERI I MOGUNOSTI KORITENJA ENERGIJE VJETRA ....... 20
TABLICA 4 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA KOPNENIH
VODOTOKOVA ....................................................................................................................................... 23
TABLICA 5 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE PLIME I OSEKE
............................................................................................................................................................... 24
TABLICA 6 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE MORSKIH
STRUJA ................................................................................................................................................... 25
TABLICA 7 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE VALOVA ...... 26
TABLICA 8 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA ENERGIJE IZ BIOMASE 29
TABLICA 9 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA GEOTERMALNE
ENERGIJE................................................................................................................................................ 31
TABLICA 10 - PREDNOSTI, NEDOSTAI, MOGUNOSTI I PRIMJERI KORITENJA VODIKA I GORIVNIH
ELIJA..................................................................................................................................................... 33
TABLICA 11 - MEHANIZMI POTPORE PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE U DRAVAMA EUROPSKE
UNIJE...................................................................................................................................................... 52
TABLICA 12 - INSTALIRANI KAPAITETI NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE I 50% NUKLEARNE
ELEKTRANE KRKO ................................................................................................................................. 54
TABLICA 13 - BILANA ELEKTRINE ENERGIJE U REPUBLII HRVATSKOJ .............................................. 54
TABLICA 14 - BILANA ELEKTRINE ENERGIJE U REPUBLII HRVATSKOJ ISKAZANA U POSTOTKU
UKUPNE POTRONJE ............................................................................................................................. 55
TABLICA 15 - VISINE TARIFNIH STAVKI ZA 2011. GODINU ZA ISPORUENU ELEKTRINU ENERGIJU IZ
POSTROJENJA KOJA KORISTE OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE .............................................................. 62
TABLICA 16 - KOREKCIJSKI FAKTOR VISINA TARIFNIH STAVKI ............................................................... 63
TABLICA 17 - PROES STJEANJA STATUSA POVLATENOG PROIZVOAA ZA FOTONAPONSKO
POSTROJENJE OD 10 DO 30 KW ............................................................................................................ 68
TABLICA 18 - POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U
REPUBLICI HRVATSKOJ U REGISTRU OIEKPP ......................................................................................... 72
TABLICA 19 - DEFINIRANI SCENARIJI ZA ANALIZU OPRAVDANOSTI IZGRADNJE FOTONAPONSKE
ELEKTRANE ............................................................................................................................................ 76
97

TABLICA 20 - OKVIRNI TROKOVI IZGRADNJE FOTONAPONSKOG SUSTAVA PRIKLJUENOG NA
ELEKTROENERGETSKU MREU .............................................................................................................. 77
TABLICA 21 - OKVIRNI GODINJI OPERATIVNI TROKOVI FOTONAPONSKOG SUSTAVA PRIKLJUENOG
NA ELEKTROENERGETSKU MREU ........................................................................................................ 77
TABLICA 22 - IZDAI ZA FINANIRANJE FOTONAPONSKOG SUSTAVA PRIKLJUENOG NA
ELEKTROENERGETSKU MREU .............................................................................................................. 78
TABLICA 23 - PROIJENJENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE I GLOBALNOG
SUNEVOG ZRAENJA ZA FOTONAPONSKI SUSTAV SNGE 10 KW NA PODRUJU ZAGREBA ............... 79
TABLICA 24 - PROIJENJENE VRIJEDNOSTI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE I GLOBALNOG
SUNEVOG ZRAENJA ZA FOTONAPONSKI SUSTAV SNGE 10 KW NA PODRUJU SPLITA .................... 79
TABLICA 25 - PROIJENJENI NOVANI PRIMII ZA POJEDINI SENARIJ ................................................ 80
TABLICA 26 - ISTI NOVANI TOK POJEDINIH SENARIJA ..................................................................... 81
TABLICA 27 - RAZDOBLJE POVRATA, NETO SADANJA VRIJEDNOSTI I INTERNA STOPA RENTABILNOSTI
ZA POJEDINE SCENARIJE ........................................................................................................................ 83
TABLICA 28 - OMJER KUMULATIVNIH NOVANIH TOKOVA I ULOENOG VLASTITOG KAPITALA, OMJER
DISKONTIRANIH KUMULATIVNIH NOVANIH TOKOVA I ULOENOG VLASTITOG KAPITALA I
RAZDOBLJE POVRATA VLASTITOG KAPITALA ........................................................................................ 84

Razvoj Proizvodnje Elektrine Energije Iz Obnovljivih Izvora U Republici Hrvatskoj Mate Omazic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Razvoj Proizvodnje Elektrine Energije Iz Obnovljivih Izvora U Republici Hrvatskoj Mate Omazic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

brzina svjetlosti u vakuumu i iznosi 310

varira izmeu 1365 i 1372 W/m.

You might also like