KS U EE Mrezama FERIT Udzbenik SJJS DEMO

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.
net/publication/358977715
Kratki spojevi u elektroenergetskim mrežama (Short Circuits in Power Grids)
Book · March 2022
CITATIONS READS
0 992
3 authors, including:
Kresimir Fekete Hrvoje Glavaš

University of Osijek University of Osijek
35 PUBLICATIONS 203 CITATIONS 99 PUBLICATIONS 186 CITATIONS
SEE PROFILE SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
ENERGY FLOW IN EARLY XXI. CENTURY View project
Special issue "Non-destructive Testing for Building Evaluation" View project
All content following this page was uploaded by Hrvoje Glavaš on 03 March 2022.
The user has requested enhancement of the downloaded file.

perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page I
UD@BENICI SVEU^ILI[TA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA U OSIJEKU
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page II
Nakladnik
Graphis d.o.o., Maksimirska 88, Zagreb
Recenzenti
izv. prof. dr. sc. Predrag Marić
prof. dr. sc. Ivica Pavić
prof. dr. sc. Marinko Stojkov
Autori
dr. sc. Lajos Jósza
prof. dr. sc. Krešimir Fekete
prof. dr. sc. Hrvoje Glavaš
Lektorica
doc. dr. sc. Dragana Božić Lenard
Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Stros-
smayera u Osijeku na prijedlog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologi-
ja u Osijeku, rješenjem klasa: 612-10/20-01/13; ur. br.: 2158-60-01-20-02 od 20. srpnja 2020.
Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika pomoglo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta Republike Hrvatske (klasa: 402-07/20-01/00004; ur. br.: 533-03-20-0002).
ISBN 978-953-279-040-5
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 001128941.
©Sva prava pridržava nakladnik GRAPHIS d.o.o., Maksimirska 88, Zagreb,

tel./faks +385 1 2322-975, graphis1@inet.hr, www.graphis.hr
Tiskano u Hrvatskoj.
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page III
LAJOS JÓZSA
KREŠIMIR FEKETE
HRVOJE GLAVAŠ
Kratki spojevi
u elektroenergetskim mrežama
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page IV
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page V
SADR@AJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XI
1. OPĆENITO O KRATKOME SPOJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.2. Uzroci i posljedice kratkih spojeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.3. Mjerodavne struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.4. Vrste kratkih spojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

2.1. Uspostavljanje struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.2. Kratki spoj daleko od generatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.3. Kratki spoj blizu generatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
2.3.1. Kratki spoj neopterećenoga generatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
2.3.2. Kratki spoj opterećenoga generatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.4. Rasklopna struja kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.5. Trajna struja kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
2.6. Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkoga spoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
2.7. Karakteristike kratkoga spoja motornoga opterećenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA ELEKTROENERGETSKIH MREŽA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

3.1. Općenito o tretmanu zvjezdišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
3.2. Mreže s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
3.3. Mreže s uzemljenim zvjezdištem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
3.3.1. Neposredno (kruto) uzemljene mreže . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
3.3.2. Posredno, niskoomsko uzemljenje mreže preko induktiviteta ili djelatnog otpora. 51
3.3.3. Posredno, rezonantno uzemljene mreže preko Petersenova svitka. . . . . . . . . . . . . . . . 52
3.4. Efektivnost uzemljenja zvjezdišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
V
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page VI
SADRŽAJ
4. OSNOVNI ELEMENTI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

4.1. Metoda simetričnih komponenataa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
4.2. Impedancije elemenata elektroenergetskoga sustava prikazanih u sustavu
simetričnih komponenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
4.2.1. Vodovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
4.2.2. Sinkroni strojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
4.2.3. Mrežno napajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
4.2.4. Serijske prigušnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
4.2.5. Serijski kondenzatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
4.2.6. Poredni kondenzatori i prigušnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
4.2.7. Dvonamotni transformatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
4.2.8. Tronamotni transformatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
4.2.9. Transformatori u štednome spoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
4.2.10. Motori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
4.2.11. Statički usmjerivači . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
4.2.12. Promjenljivi statički kompenzatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
4.3. Korekcijski faktori impedancije elemenata elektroenergetskoga sustava . . . . . . . . . . . . . . 157
4.3.1. Općenito o potrebi uvoenja korekcijskih faktora impedancije . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
4.3.2. Korekcijski faktor impedancije sinkronoga generatora (kompenzatora)
priključenog direktno na mrežu KG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
4.3.3. Korekcijski faktor impedancije mrežnih transformatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
4.3.4. Korekcijski faktor impedancije bloka s regulacijskom sklopkom KS . . . . . . . . . . . . 164
4.3.5. Korekcijski faktor impedancije bloka bez regulacijske sklopke KSO . . . . . . . . . . . . 166
4.3.6. Korekcijski faktori impedancije generatora KG,S i blok-transformatora
s regulacijskom sklopkom KT,S u bloku s odcjepom za transformator vlastite
potrošnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
4.3.7. Korekcijski faktori impedancije generatora KG,SO i blok-transformatora
bez regulacijske sklopke KT,SO u bloku s odcjepom za transformator
vlastite potrošnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
4.4. Sažetak formula za izračunavanje impedancije kratkoga spoja mrežnih elemenata
u direktnome sustavu komponenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
4.5. Impedancije elemenata elektroenergetskoga sustava u mrežama s više
naponskih razina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
4.6. Definiranje rezultantnih impedancija kratkoga spoja mreže u sustavima simetričnih
komponenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
4.7. Nadomjesne sheme mreže u direktnom, inverznom i nultom sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
5. METODE PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185

5.1. Općenito o metodama proračuna struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
5.2. Metoda superpozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
5.3. Metoda s nadomjesnim izvorom na mjestu kvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
6. MATEMATIČKI MODELI RAZLIČITIH VRSTA KRATKIH SPOJEVA . . . . . . . . . . . . . . . . 195

6.1. Opći pristup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
VI
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page VII
SADRŽAJ
6.2. Trofazni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

6.3. Dvofazni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
6.4. Dvofazni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
6.5. Jednofazni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
7. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA S NADOMJESNIM IZVOROM NA MJESTU

KVARA PREMA NORMI IEC 60909-0 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
7.1. Opće smjernice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
—
7.2. Formule za računanje početne struje kratkoga spoja (I "k ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
7.2.1. Početna struja trofaznoga kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
7.2.2. Početna struja dvofaznoga kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
7.2.3. Početna struja dvofaznoga kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom . . . 232
7.2.4. Početna struja jednofaznoga kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
7.2.5. Sažetak formula za računanje početne struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
7.3. Formule za računanje udarne struje kratkoga spoja (ip) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
7.3.1. Udarna struja trofaznoga kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
7.3.2. Udarna struja dvofaznoga kratkog spoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
7.3.3. Udarna struja dvofaznog kratkoga spoja uz istovremeni spoj sa zemljom . . . . . . . 240
7.3.4. Udarna struja jednofaznoga kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
7.3.5. Sažetak formula za računanje udarne struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
7.4. Formula za računanje istosmjerne komponente struje kratkoga spoja (idc) . . . . . . . . . . . . 242
7.5. Formule za računanje simetrične rasklopne struje kratkog spoja (Ib). . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
7.5.1. Rasklopna struja trofaznoga kratkog spoja daleko od generatora . . . . . . . . . . . . . . . . 243
7.5.2. Rasklopna struja trofaznoga kratkog spoja blizu generatoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
7.5.3. Sažetak formula za računanje rasklopne struje kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
7.6. Formule za računanje trajne struje kratkog spoja (Ik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
7.6.1. Trajna struja trofaznoga kratkog spoja daleko od generatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
7.6.2. Trajna struja trofaznoga kratkog spoja blizu generatoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
7.6.3. Sažetak formula za računanje trajne struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
7.7. Formule za računanje doprinosa asinkronih motora strujama kratkog spoja . . . . . . . . . . 252
7.8. Proračun struja kratkoga spoja u niskonaponskim zrakastim mrežama . . . . . . . . . . . . . . . 254
7.8.1. Opće napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
7.8.2. Proračun impedancija mrežnih elemenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
7.8.3. Proračun karakterističnih struja kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
8. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA PREMA METODI SUPERPOZICIJE . . . . . . . . . . . . . . . 263

8.1. Opći pristup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
8.2. Primjena metode superpozicije na simetrični kratki spoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
8.3. Primjena metode superpozicije na nesimetrične kratke spojeve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
8.3.1. Polazne jednadžbe u sustavu simetričnih komponenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
8.3.2. Metoda superpozicije u sustavu simetričnih komponenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
8.3.3. Odreivanje sekvencijalne matrice admitancije kvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
8.3.4. Primjena matrice admitancije kvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
VII
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page VIII
SADRŽAJ
9. MJERE ZA SMANJENJE STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289

9.1. Općenito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
9.2. Mjere za smanjenje struje kratkoga spoja u mreži . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291
9.2.1. Izbor višega nazivnog napona mreže . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291
9.2.2. Podjela mreže i pogon s odvojenim parcijalnim mrežama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
9.2.3. Izbor povoljne mrežne strukture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294
9.3. Mjere za smanjenje struje kratkoga spoja u postrojenjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
9.3.1. Restrukturiranje rasklopnih postrojenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
9.3.2. Izbor transformatora/generatora s većom rasipnom/subtranzijentnom
reaktancijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
9.3.3. Otvaranje neopterećenoga tercijarnog namota transformatora spojenoga
u trokut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
9.3.4. Sekvencijalno prekidanje struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
9.3.5. Primjena prigušnice za ograničavanje struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
9.3.6. Primjena ograničavača udarne struje kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304
9.3.7. Djelatni otpor ili prigušnica za uzemljenje zvjezdišta transformatora . . . . . . . . . . . 309
9.4. Mjere za smanjenje struje kratkoga spoja kod pojedinih ureaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
9.4.1. Primjena rastalnih osigurača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
9.4.2. Primjena prekidača s ograničavanjem struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
10. PRIMJERI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315

10.1. Primjer proračuna početne struje trofaznoga i jednofaznoga kratkog spoja
na mjestu priključenja elektrane na 110 kV mrežu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
10.2. Primjer proračuna početne i udarne struje trofaznoga i jednofaznoga kratkog
spoja na različitim lokacijama u niskonaponskoj mreži . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321
10.3. Primjer proračuna početne, rasklopne i trajne struje trofaznoga kratkog spoja
uz doprinos asinkronih motora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330
10.4. Primjer proračuna početne struje trofaznoga kratkog spoja metodom apsolutnih
i relativnih impedancija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
10.5. Primjer proračuna početne struje različitih vrsta kratkoga spoja uz različite
iznose impedancije uzemljenja transformatora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
10.6. Primjer proračuna početne struje trofaznoga kratkog spoja primjenom
metode superpozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
10.7. Primjer proračuna početne struje trofaznoga kratkog spoja primjenom metode
super pozicije i matričnoga računa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
10.8. Primjer proračuna početne struje jednofaznoga kratkog spoja primjenom metode
superpozicije i matričnoga računa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Prilog 1: Kratkospojni omjer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Prilog 2: Formule za odreivanje faktora m i n potrebnih za računanje struje
mjerodavne za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkoga spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 400
Prilog 3: Pojednostavljeno računanje elemenata uzdužne matrice simetričnih
impedancija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401
VIII
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page IX
SADRŽAJ
Prilog 4: Fizikalna interpretacija nadomjesnih shema kapaciteta voda u sustavima

simetričnih komponenata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 403
Prilog 5: Preračunavanje impedancija namota tronamotnoga transformatora na
sekundarnu i tercijarnu stranu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 406
Prilog 6: Izvoenje uvjeta za zanemarenje doprinosa grupe asinkronih motora
priključenih preko transformatora početnoj struji kratkoga spoja na mjestu
njihovoga priključka na mrežu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 410
Prilog 7: Metoda proračuna s relativnim vrijednostima impedancija elemenata
elektroenergetskoga sustava (metoda per unit) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412
Prilog 8: Odreivanje djelatnoga otpora vodiča na kraju trajanja kratkoga spoja . . . . . . . . . . 414
Prilog 9: Metoda potencijala čvorova u matričnome obliku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416
POPIS CITIRANIH NORMI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 423
IX
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page X
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page XI
PREDGOVOR
Kratki spoj predstavlja nepoželjno pogonsko stanje u elektroenergetskoj mreži i može

dovesti do preopterećenja elemenata sustava (transformatora, vodova, generatora),
mehaničkih deformacija njihovih dijelova kao i do termičkoga oštećenja izolacije. Prijelaz
mreže iz normalnoga pogonskog stanja u bolesno stanje odvija se kroz elektromagnetske i
elektromehaničke tranzijentne procese koji imaju utjecaja na veličinu i vremenski tijek stru-
je kratkoga spoja. Ovi su procesi ovisni o izvorima u mreži, poziciji mjesta kvara u odnosu
na izvore, trenutku nastanka kratkoga spoja u odnosu na prolaz napona kroz nulu, itd.
Struje su kratkoga spoja u pravilu znatno veće od struja opterećenja, tako da termička
i dinamička naprezanja zbog tih struja mogu uništiti pogonska sredstva i ugroziti ljude. Sto-
ga se u procesu planiranja i projektiranja elektroenergetskih postrojenja, odnosno mreža,
mora odrediti, s jedne strane, najmanja struja kratkoga spoja i uzeti u obzir prilikom dimen-
zioniranja i podešavanja ureaja za zaštitu od prekomjernih struja, a s druge strane, najveća
struja kratkoga spoja za dimenzioniranje rasklopne aparature. Samo se na taj način mreže
mogu korektno dimenzionirati i zaštititi osiguravajući time njihov pouzdan i ekonomičan
pogon. U suprotnome se mora računati s nepovoljnim posljedicama kao što su ugrožavanje
sigurne i pouzdane opskrbe električnom energijom ili čak prekid opskrbe, kvarovi eleme-
nata mreže, pojavljivanje mehaničkih i termičkih naprezanja u njima te prenapona.
Meunarodna norma IEC 60909-0 (EN 60909-0, VDE 0102) prvi puta izdana 1990.
godine (uz kasnije dopune), opisuje smjernice i standardizirani postupak za proračunava-
nje struja simetričnih i nesimetričnih kratkih spojeva u niskonaponskim mrežama i
visokonaponskim mrežama do 525 kV i frekvencije 50 Hz ili 60 Hz, dok mreže s najvišim
naponom, od 525 kV i višim, s dugim prijenosnim vodovima, zahtijevaju poseban tretman.
XI
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page XII
PREDGOVOR
Korištene oznake u knjizi u velikoj mjeri odgovaraju oznakama u normi IEC 60909,
osim u nekoliko slučajeva kada je u indeksu pojedinih električnih veličina korištena hrvat-
ska skraćenica umjesto engleske, npr. VN pri označavanju napona višenaponske strane
transformatora umjesto engleske oznake HV i slično.
Namjera autora ove knjige bila je da obuhvate što veći dio tematike kratkih spojeva s
posebnim naglaskom na približnoj metodi analize pomoću nadomjesnoga izvora na mjestu
kvara prema spomenutoj normi, ali i da prikažu točniju računalnu metodu proračuna
posredstvom superpozicije. Pri tome se nastojalo da se na temelju detaljnoga uvida u
fizikalnu pozadinu odvijanja prijelaznih procesa kratkih spojeva što više rasvijetli teoret-
ska osnova za izraze i metode proračuna korištene u normi.
Izlaganje tematike kratkih spojeva započinje općim pregledom uzroka i posljedica
kratkih spojeva, mjerodavnih struja kratkoga spoja te vrsta kratkih spojeva.
Drugo poglavlje posvećeno je fizikalnim osnovama kratkih spojeva za dva karakteris-
tična slučaja — za kvarove daleko od generatora i kvarove blizu generatora. Na temelju vre-
menskoga tijeka uspostavljanja struje kratkoga spoja definira se početna struja s prvom tje-
menom vrijednošću nazvanom udarnom strujom kao i ostale karakteristične struje izve-
dene iz početne — rasklopna struja, trajna struja i struja mjerodavna za zagrijavanje za vri-
jeme trajanja kvara.
U trećem poglavlju obuhvaćena je, s gledišta nesimetričnih dozemnih kvarova veoma
važna, problematika tretmana zvjezdišta elektroenergetskih mreža kao i, s time povezana,
efikasnost uzemljenja zvjezdišta.
Vrlo široku tematiku objedinjuje četvrto poglavlje u kojemu se daju osnovni elementi
proračuna kratkoga spoja kao što su prikaz metode simetričnih komponenata s kojom se
modeliraju nesimetrični (ali radi jednoobraznosti i simetrični) kvarovi, impedancije
kratkoga spoja mrežnih elemenata prikazanih u sustavu simetričnih komponenata te korek-
cijski faktori impedancija koji su uvedeni s ciljem postizanja što veće točnosti u proračunu
kratkoga spoja.
Opći opis dviju najčešće korištenih metoda u proračunu kratkoga spoja, metode super-
pozicije i metode nadomjesnog izvora na mjestu kvara (koja se u standardu IEC 60909-0
primjenjuje) ukratko je dan u poglavlju 5.
Šesto poglavlje prikazuje matematičko modeliranje različitih vrsta kratkih spojeva
(tropolnih, dvopolnih, dvopolnih s istovremenim spojem sa zemljom i jednopolnih) prim-
jenom metode simetričnih komponenata. Ovi matematički modeli predstavljaju osnovu
proračuna prema objema navedenim metodama.
Cjelokupno sedmo poglavlje posvećeno je detaljnom opisu metode nadomjesnog
izvora na mjestu kvara korištene u normi IEC 60909-0. Uz detaljna objašnjenja fizikalne
pozadine dane su propisane formule za računanje početne, udarne, rasklopne, trajne struje
kratkog spoja za sve vrste kvarova kao i za istosmjernu komponentu i za doprinos asinkro-
nih motora struji kratkoga spoja. Takoer, dan je osvrt i na neke specijalne uvjete proraču-
na kratkoga spoja u niskonaponskim mrežama.
XII
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page XIII
PREDGOVOR
Proračun kratkoga spoja, prema metodi superpozicije, korištenjem matrične algebre

pogodne za računalnu provedbu i u kombinaciji s metodom simetričnih komponenata,
opširno je prikazan u osmome poglavlju, posebno za simetrične i nesimetrične kvarove.
Deveto poglavlje, za razliku od prethodnih, s pretežno teoretskim i normativnim
detaljima, na informativnoj razini i bez težnje za cjelovitošću, pruža pregled najčešće
korištenih mjera za smanjenje struje kratkoga spoja u mreži, u postrojenjima i kod poje-
dinih ureaja.
Posljednje, deseto poglavlje sadrži brojčane primjere proračuna kratkoga spoja kojima
se žele ilustrirati prikazane metode.
Na kraju knjige nalaze se prilozi kojima se pokušava dati dodatno objašnjenje nekih
detalja koji bi na pojedinim mjestima previše opteretili izlaganja.
Ova knjiga, opisujući detaljno fizikalne osnove kratkih spojeva, smjernice norme IEC
60909-0 (kao i pripadajuće dopunske norme), korištene računske postupke prema metodi
nadomjesnoga izvora na mjestu kvara i metodi superpozicije, kao i one matematičke mo-
dele koji čine osnovu za te postupke, predstavljat će, nadamo se, korisno pomagalo studen-
tima elektroenergetike i inženjerima u praksi.
Autori zahvaljuju svima koji su volonterski svojim nesebičnim zalaganjem doprinijeli
izdavanju ovog udžbenika.
Autori
U Osijeku, listopad 2019.
XIII
perje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page XIV
Pog_1-6_glavas_str_dolje:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:16 Page 1
1. OPĆENITO O KRATKOME SPOJU
1.1. Uvod
Prema općenitoj definiciji, do kratkoga spoja dolazi vodljivim premoštenjem izolacije
izmeu dijelova električnoga postrojenja koji se nalaze na različitim potencijalima.
Konkretnije, kratkim se spojem naziva pojava kada dvije točke postrojenja, koje se u nor-
malnome pogonu nalaze na različitim potencijalima, dolaze u neposrednu vodljivu vezu ili
pak ako neka točka koja se u normalnom pogonu nalazi pod naponom, dolazi u neposrednu
vezu sa zemljom.
Prilikom dimenzioniranja i izbora električnih ureaja treba, dakle uzeti u obzir ne

samo kontinuirano naprezanje koje odgovara pogonskoj struji i naponu, već i naprezanje
zbog kratkih spojeva. Struje kratkoga spoja obično dosežu višestruku vrijednost pogonskih
struja, tako da treba računati sa znatnim dinamičkim i termičkim naprezanjima pogonskih
ureaja. Nadalje, pri kratkim spojevima prema zemlji dolazi i do nedopustivih dodirnih
napona i smetnji. Sve to može biti uzrokom oštećenja postrojenja i životne opasnosti uko-
liko se pri projektiranju ne uzmu u obzir maksimalne struje kratkoga spoja. Znači, ureaji i
vodiči moraju biti dimenzionirani tako da oni do isključenja struje kratkoga spoja budu u
stanju podnositi kako dinamička tako i termička naprezanja. S druge strane, potrebno je odre-
diti i minimalne struje kratkoga spoja jer one su mjerodavne pri izboru zaštitnih ureaja.
1.2. Uzroci i posljedice kratkih spojeva

Do kratkih spojeva može doći kako na vodovima tako i u električnim aparatima.
Uzroci zbog kojih nastaju kratki spojevi mogu biti:
• orošenje, onečišćenje, oštećenje ili lom izolacije voda;
• oštećenje ili lom izolacije električnoga aparata;
1
1. OPĆENITO O KRATKOME SPOJU
• prekid vodiča, pri čemu prekinuti vodič dolazi u dodir s točkom drugačijega pogon-
skog napona ili sa zemljom;
• dodir uslijed njihanja vodiča;
• pogrešno sklapanje uslijed vanjske ljudske intervencije;
• proboj izolacije voda ili električnoga aparata uslijed atmosferskoga prenapona pri-
likom udara munje;
• proboj izolacije voda ili električnoga aparata uslijed sklopnoga prenapona prilikom
sklopnih manipulacija;
• premoštenje vodiča koji se nalaze na različitim potencijalima stranih tijela (koja
mogu ili ne moraju izgorjeti).
Od navedenih uzroka neki mogu biti trajne naravi (npr. lom izolatora i pad vodiča na
konzolu ili na drugi vodič), a neki prolazne naravi (npr. premoštenje nekim stranim tijelom
koje zbog kratkoga spoja izgori).
Posljedice kratkih spojeva mogu se sažeti u sljedećem:
• u cjelokupnoj mreži dolazi do smanjenja napona, što je nepovoljno za potrošače;
• dinamičko i/ili termičko djelovanje velikih struja kratkoga spoja može uništiti ili
deformirati neke od elemenata mreže (npr. namote transformatora ili sabirnice) ili
toliko ugrijati vodiče da oni omekšaju;
• električni luk stvoren na mjestu kvara može prouzrokovati požar, razaranje ili opas-
nost po život;
• izravno mehaničko djelovanje električnoga luka izazvano eksplozivnim poveća-
njem tlaka uslijed ugrijanja plina luka;
• povećanje potencijala na mjestu kratkoga spoja može takoer biti opasno po život;
• zbog kratkoga spoja, dolazi do povećanja transferne impedancije izmeu dviju kraj-
njih točaka prijenosa, što dovodi do poremećaja ili, u najgoremu slučaju, čak i do
gubitka stabilnosti sustava;
• smetnje u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja.
Navedene posljedice zahtijevaju brzo isklapanje kratkih spojeva koje vrše prekidači, a
njima upravlja mrežna zaštita.
1.3. Mjerodavne struje kratkoga spoja

Prilikom proračuna kratkoga spoja od interesa su, dakle dvije vrste struja:
Maksimalna struja kratkog spoja koja služi za odreivanje sljedećih karakteristika:
• prekidna moć prekidača;
• uklopna moć prekidača;
• elektrodinamička naprezanja vodiča i sklopnih aparata.
Maksimalna struja kratkoga spoja odgovara struji kratkoga spoja u neposrednoj blizi-
ni izlaznih stezaljki zaštitnoga ureaja pri čemu, uz maksimalni doprinos elektrana, (u
2
2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA
2.1. Uspostavljanje struje kratkoga spoja

Vremenski tijek struje kratkoga spoja odreen je elektromagnetskim procesima izjed-
načenja u sinkronim generatorima i u mreži. Radi se o nesinusoidalnoj prijelaznoj pojavi
koja se matematički može opisati vremenskom funkcijom struje kratkoga spoja ik(t).
Sasvim pojednostavljeni nadomjesni strujni krug prema slici 2.1, za analizu kratkoga
spoja i odreivanje funkcije ik(t), sadrži idealni izmjenični naponski izvor trenutne vrijed-
nosti faznog napona v(t) (s unutarnjom impedancijom jednakom nuli, dakle s konstantnim
naponom stezaljki koji odgovara unutarnjoj elektromotornoj sili), prekidač P kojim se
simulira kratki spoj izmeu točaka A i B, impedanciju s kutom
Sl. 2.1. Pojednostavljeni nadomjesni strujni krug za analizu kratkoga spoja
7
koja reprezentira cjelokupnu impedanciju izmeu generatora i prekidača
(mjesta kratkoga spoja) te impedanciju tereta s kutom . Treba

napomenuti da se ovdje govori o naponu izvora kao faznom naponu zbog projekcije ovog
jednofaznog prikaza na stvarnu trofaznu situaciju.
U stvarnoj mreži impedancija sadrži impedancije svih serijski spojenih elemenata
u kratkospojenome strujnom krugu ispred mjesta kratkoga spoja uključujući i impedancije
vodiča različitih presjeka i duljina te impedancije generatora i transformatora u mrežama
različitih napona.
Pri isključenom prekidaču P u nadomjesnome strujnom krugu teče struja tereta it.
Uključivanje prekidača rezultira velikom strujom kratkoga spoja ik izmeu točaka A i B
koja je ograničena samo impedancijom .
Struja kratkoga spoja uspostavlja se prijelaznim (tranzijentnim) procesom i ovisi o
djelatnome otporu Rk i reaktanciji Xk=ω Lk koji čine impedanciju .
U visokonaponskim elektroenergetskim mrežama obično je reaktancija znatno veća
od djelatnoga otpora. Vrijednost omjera Rk/Xk nalazi se izmeu 0,1 i 0,3.
Uspostavljanje struje kratkoga spoja za vrijeme tranzijentnog procesa ovisi o udalje-
nosti mjesta kvara od generatora. Pod tom se udaljenošću, naravno, ne podrazumijeva
fizička udaljenost nego iznos impedancije izmeu generatora i mjesta kvara. Ovisno o
udaljenosti mjesta kvara od generatora govori se o kratkome spoju daleko od generatora i o
kratkome spoju blizu generatoru. U prvome slučaju struju kratkoga spoja pretežno odreu-
ju vremenski neovisne reaktancije vodova i transformatora izmeu izvora i mjesta kratko-
ga spoja, a u drugome slučaju, vremenski ovisne reaktancije sinkronih generatora. U prije-
laznome području izmeu kratkih spojeva daleko od generatora i blizu generatoru do
izražaja dolaze obje reaktancije.
2.2. Kratki spoj daleko od generatora

U najvećemu broju slučajeva, do kratkoga spoja dolazi daleko od generatora. To znači
da se kratkospojeni strujni krug priključuje na točku s krutim naponom. Za jednofaznu analizu
nastupajućih tranzijentnih procesa (što je, naravno, opravdano pri simetričnome trofaznom
kratkom spoju), neka posluži pojednostavljena shema prema slici 2.1, gdje se dio lijevo od to-
čaka A i B može shvatiti i kao Thèveninov realni naponski generator koji nadomještava
stvarnu mrežu izmeu tih točaka. Realni nadomjesni naponski izvor sadrži idealni naponski
izvor (s unutarnjom impedancijom jednakom nuli) efektivne (fazne) vrijednosti
čije stezaljke predstavljaju točku s krutim naponom te s njim u seriju vezanu impedanciju
. Napon idealnoga naponskog izvora jednak je naponu praznog hoda izračunatog u
odnosu na točke mreže s pretpostavljenim krutim naponom, a impedancija Z—k je pak jedna-
ka ekvivalentnoj impedanciji (tzv. impedanciji kratkog spoja) izmeu te točke i mjesta
8
kvara (točka A). Z—t predstavlja impedanciju tereta (potrošača). Kao što je gore rečeno, krat-
ki se spoj može simulirati uklapanjem prekidača izmeu točaka A i B u trenutku t = 0 .
Trenutačna fazna vrijednost v(t) izvora sinusoidalnoga napona kružne frekvencije ω = 2πf,
koji predstavlja točku krutoga napona, iznosi
(2.1)
gdje je ψ tzv. kut sklapanja napona koji opisuje razliku izmeu trenutka nastupanja kratkog
spoja (t = 0) i trenutka kada sinusoida napona u uzlaznome smjeru prolazi kroz nulu (tzv.
pozitivna nultočka).
Na taj se način u kratkospojenome krugu pojavljuje struja kratkoga spoja trenutne vri-
jednosti ik(t) pa se može sukladno II. Kirchoffovom zakonu napisati sljedeća diferencijalna
jednadžba:
(2.2)
Rješenje ove nehomogene diferencijalne jednadžbe dâ se rastaviti u dva dijela. Opće

rješenje homogene jednadžbe daje istosmjernu komponentu idc(t), a partikularno rješenje
nehomogene jednadžbe izmjeničnu komponentu iac(t) struje kratkoga spoja ik(t). Zbroj
dvaju djelomičnih rješenja opće je rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe.
Homogena diferencijalna jednadžba koja sadrži istosmjernu komponentu struje
kratkoga spoja idc(t) glasi:
(2.3)
Njezino je rješenje:
(2.4)
Sl. 2.2. Istosmjerna komponenta struje kratkoga spoja
9
Homogeno rješenje, odnosno istosmjerna komponenta struje kratkoga spoja pred-

stavlja dakle jedan aperiodički član čija je vremenska konstanta Tdc=Lk/Rk (slika 2.2).
Mjerna jedinica za integracijsku konstantu A mora biti jednaka onoj za struju.
Približne brojčane vrijednosti vremenske konstante istosmjernoga člana za transfor-

matore i vodove navedene su u tablici 2.1.
Tablica 2.1. Vremenska konstanta istosmjernoga člana struje kratkoga spoja
Pogonsko sredstvo Tdc[s]

transformator < 1 MVA 0,003 — 0,006
transformator > 1 MVA 0,03 — 0,1
nadzemni vod 10 — 60 kV 0,002 — 0,005
nadzemni vod 110 — 400 kV 0,01 — 0,03
kabel 1 — 10 kV ≈ 0,001
kabel 30 — 220 kV 0,003 — 0,006
Sukladno gornjim vrijednostima, istosmjerna se komponenta vrlo brzo prigušuje,

dakle ima utjecaja na početnu struju kratkoga spoja.
Partikularno rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe koje sadrži izmjeničnu

komponentu iac(t) opisuje ponašanje struje kratkoga spoja za slučaj t→ ∞, dakle za usta-
ljeno stanje (slika 2.3):
Sl. 2.3. Izmjenična komponenta struje kratkoga spoja
(2.5)
Ovdje je, kako je navedeno, ϕk kut impedancije kratkoga spoja, odnosno kut za koji
ova, naspram vremenske osi, simetrična strujna komponenta kasni za naponom, zatim
10
impedancija kratkoga spoja kratkospojenoga strujnog kruga, a Iac efektiv-

na vrijednost (simetrične) izmjenične komponente struje kratkoga spoja.
Opće rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe jest struja kratkoga spoja ik(t)
koja se dobiva algebarskim zbrajanjem dviju komponenti (slika 2.4):
(2.6)
Sl. 2.4. Vremenski tijek struje kratkoga spoja ik(t) u slučaju kratkoga spoja daleko od generatora
Za odreivanje integracijske konstante A treba primijeniti početni uvjet po kojemu u

trenutku t = 0 u strujnom krugu postoji trenutna vrijednost struje opterećenja prije kvara
it(t) jer skokovita promjena akumulirane energije u induktivitetu Lk nije moguća. Dakle, na
temelju jednadžbe (2.6) za ik (t = 0) = it (t = 0) vrijedi:
(2.7)
Nakon preureenja:
(2.8)
Iz ovisnosti dobije se:
11
(2.9)
Uvrštenjem potonja dva izraza u jednadžbu struje kratkoga spoja (2.6), nastaje
sljedeća ovisnost:
(2.10)
Analizirajući slučajeve iz prakse, omjer struje opterećenja i izmjenične komponente

(It /Iac) ima vrijednost izmeu 0,04 i 0,15, dakle doprinos je struje opterećenja struji
kratkog spoja neznatan i može se zanemariti. Ovo je tim više opravdano što pri induk-
tivnome opterećenju uz (ψ — ϕt) < 0 prvi član u srednjoj zagradi, koji je tada negativan,
smanjuje vrijednost cjelokupnoga izraza u toj zagradi (odnosno vrijednost istosmjernoga
člana). Naime, drugi je član, uz induktivni karakter kratkospojenoga strujnog kruga, lijevo
od mjesta kvara pri (ψ — ϕk) < 0 pozitivan. Time se proračun vrši na sigurnoj strani jer se u
obzir uzima nešto veća istosmjerna komponenta nego što je ona u stvarnosti.
Zanemarenjem struje opterećenja izraz (2.8) za integracijsku konstantu A glasi:
(2.11)
Prema tome, za vremensku funkciju struje kratkoga spoja kod kvara daleko od gene-
ratora, uz zanemarenje struje opterećenja i nakon uvrštenja ove integracijske konstante u
jednadžbu (2.6), može se pisati:
(2.12)
Gornja jednadžba za trenutak nastanka kratkog spoja (t = 0), kao što se to i sa slike 2.4
vidi, naravno, mora dati nulu:
(2.13)
Struja kratkoga spoja, nakon nulte vrijednosti, u trenutku nastupanja kvara raste do
vrijednosti prve amplitude nesimetrične (s obzirom na vremensku os) struje kratkoga spoja
koja se zove udarna struja kratkoga spoja ip. Zatim se struja nakon prijelaznoga procesa
smanji na trajnu struju kratkoga spoja s efektivnom vrijednošću Ik.
12
3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA
ELEKTROENERGETSKIH MREŽA
3.1. Općenito o tretmanu zvjezdišta
Dijelovi mreže, čiji su vodljivi dijelovi galvanski spojeni, a od ostalih dijelova mreže
posredstvom transformatora te otvorenih prekidača i rastavljača odijeljeni, nazivaju se
mrežnim područjima (slika 3.1). Veze posredstvom zemlje prema drugim dijelovima mreže
(prema drugim naponskim nivoima) koje, naravno, postoje, ne uzimaju se u obzir kod ove
definicije. U daljnjemu će se izlaganju u ovome poglavlju naziv “mreža” odnositi na
mrežno područje.
Zvjezdišta mreže predstavljaju zvjezdišta transformatora priključenih na neko galvan-
ski povezano mrežno područje. To su zvjezdišta izvedena na namotima čiji naponski nivoi
Sl. 3.1. Mrežno područje
47
3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA ELEKTROENERGETSKIH MREŽA
odgovaraju naponu dotičnoga mrežnog područja. Pod tretmanom zvjezdišta podrazumije-

va se način izvoenja veze izmeu zvjezdišta mreže i zemlje.
Pri pogonu zdrave mreže sa simetričnim opterećenjem te pri simetričnom (trofaznom)
kvaru svejedno je je li zvjezdište mreže uzemljeno neposredno ili posredno preko impe-
dancije ili je pak neuzemljeno (izolirano). Naime, svi dijelovi mreže imaju prema zemlji
odreeni kapacitet i s obzirom da su ti dozemni kapaciteti u pojedinim fazama približno
jednaki, oni za izvor predstavljaju opterećenje spojeno u simetričnu zvijezdu te ne uzroku-
ju primjetan pomak potencijala zvjezdišta tereta u odnosu na potencijal zvjezdišta izvora.
Naprotiv, pri nesimetričnim kvarovima s dodirom zemlje, tretman zvjezdišta ima
odlučujući utjecaj na veličinu struje jednofaznoga kratkog spoja, povišenje napona
pogonske frekvencije, veličinu tranzijentnih prenapona, način zaštite od dodira, zahtjeve u
pogledu izolacije ureaja korištenih na mreži, izvedbu relejne zaštite, poremećenost i
ugroženost telekomunikacijskih ureaja, mogućnost stvaranja višestrukih kvarova, itd.
Iz ovih se primjera može vidjeti da je pri izboru tretmana zvjezdišta mreže potrebno
istovremeno uzeti u obzir niz faktora, a primijenjeni način uzemljenja obično je rezultat
tehničko-ekonomskih kompromisa.
S gledišta tretmana zvjezdišta, mreže se u osnovi mogu podijeliti u dvije glavne skupine:
• mreže s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem kod kojih niti jedno zvjezdište nije
pogonski uzemljeno;
• mreže s uzemljenim zvjezdištem kod kojih je najmanje jedno zvjezdište uzemljeno
neposredno ili posredno.
U slučaju posrednoga uzemljenja, zvjezdišta mogu biti uzemljena niskoomski, preko
induktivnoga svitka ili djelatnoga otpora u svrhu ograničavanja, te rezonantno, preko tzv.
Petersenova svitka u svrhu kompenzacije struje jednofaznoga kvara.
3.2. Mreže s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem

Tretman zvjezdišta mreže s neuzemljenim zvjezdištem prikazan je na slici 3.2:
Sl. 3.2. Mreža s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem

a) zdrava mreža
b) dozemni kvar jedne faze (zemljospoj)
48
3.3. Mreže s uzemljenim zvjezdištem
Impedancije na slici 3.2a simboliziraju namot transformatora čiji napon odgovara

naponu mreže. Zvjezdište mreže označeno je s n, a točka s potencijalom zemlje sa z. Kod
mreže s neuzemljenim zvjezdištem izmeu ovih je točaka prekid, što znači da je impedan-
cija uzemljenja ZE beskonačna.
Kako je već prije bilo dotaknuto, dozemni kapaciteti faznih vodiča u neporemeće-
nome simetričnom pogonu drže zvjezdište neuzemljene mreže praktički na potencijalu
zemlje. U slučaju nesimetričnih kvarova, meutim, dolazi do pomaka potencijala zvjezdi-
šta mreže u odnosu na potencijal zemlje (pojavljuje se napon izmeu zvjezdišta i zemlje).
Zbog toga se povećava i napon zdravih faza prema zemlji, uslijed čega se povećava napon-
sko naprezanje ureaja i postrojenja često u mjeri opasnoj s gledišta pogonske sigurnosti.
Može se računski dokazati, a i praktička iskustva pokazuju, da je u tome pogledu najopas-
niji jednofazni dozemni kvar (zemljospoj
— jedne faze) pri kojemu se naponi zdravih faza
mogu maksimalno povećati na √3-struku vrijednost nazivnoga faznog napona.
Pri zemljospoju jedne faze izolirane mreže, strujni krug kvara može se zatvoriti samo
preko dozemnih kapaciteta zdravih faza (slika 3.2b). Ovi kapaciteti imaju razmjerno malu
vrijednost i proporcionalni su s duljinom galvanski povezanih vodova mrežnoga područja.
Zbog toga, u manje razgranatim mrežama, kapacitivna reaktancija, koja se serijski uključu-
je u strujni krug kvara, ima veliku vrijednost, što znači da je struja zemljospoja veličine od
svega nekoliko ampera i, naravno, kapacitivnoga karaktera. Vidi se, dakle, da je u mrežama
s neuzemljenim zvjezdištem ograničavanje struje zemljospoja praktički moguće izvesti
ograničavanjem razgranatosti mreže, tj. ograničavanjem duljine galvanski povezanih
vodova priključenih na jednu pojnu točku. S obzirom na to da je struja zemljospoja (u
odnosu na struju kratkoga spoja u uzemljenim mrežama) razmjerno mala, ovakve mreže s
izoliranim zvjezdištem mogu se, u slučaju zemljospoja jedne faze, dulje vrijeme održavati
u pogonu, a za to se vrijeme može pronaći mjesto kvara i otkloniti isti. S izoliranim se
zvjezdištem u pogonu drže samo manje razgranate mreže koje ne trpe prekide opskrbe
električnom energijom, npr. mreža vlastitoga potroška elektrana, unutarnje srednjo-
naponske razdjelne mreže industrijskih postrojenja i rudnika, operacijske sale, itd. Meutim,
pored nesumnjive prednosti što pruža mogućnost održanja pogona pri jednofaznome
zemljospoju, prilikom dimenzioniranja mreža s neuzemljenim zvjezdištem, svakako se
mora voditi računa i o naprijed spomenutome jačem naponskom naprezanju postrojenja. U
negativne posljedice ovakvoga tretmana zvjezdišta spada i to što su sklopni (komutacijski)
prenaponi veći nego kod svih vrsta uzemljenih mreža. Zatim, da za vrijeme trajanja
zemljospoja mogu nastati visokofrekventne smetnje u blisko lociranim telekomunikacij-
skim ureajima (koje mogu, kao što se vidjelo, i dulje potrajati) te da indirektni atmosfer-
ski prenaponi izazivaju oscilacije napona zvjezdišta.
3.3. Mreže s uzemljenim zvjezdištem

3.3.1. Neposredno (kruto) uzemljene mreže
Najmanje jedno zvjezdište neposredno uzemljene mreže u galvanskoj je vezi sa

zemljom, tako da je, kao što se vidi na slici 3.3a, impedancija uzemljenja ZE praktički jed-
naka nuli.
49
3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA ELEKTROENERGETSKIH MREŽA
Sl. 3.3. Mreža s neposredno uzemljenim zvjezdištem

a) zdrava mreža
b) dozemni kvar jedne faze (jednofazni kratki spoj)
U mrežama s neposredno uzemljenim zvjezdištem, veličina struje kvara, u slučaju

dozemnoga kvara jedne faze (slika 3.3b), spada u red veličine struje kratkoga spoja (u
odnosu na koju se kapacitivne struje punjenja dozemnih kapaciteta mogu zanemariti).
Naime, neposrednim se uzemljenjem zvjezdišta spoj jedne faze sa zemljom pretvara u jed-
nofazni kratki spoj. Može se čak dogoditi da struja jednofaznoga kratkog spoja bude veća
od struje trofaznoga kratkog spoja. Stoga se struja kratkog spoja što prije mora prekinuti da
ne bi došlo do oštećenja ili uništenja pogonskih sredstava. Porast napona zdravih faza je,
meutim, najmanji upravo u ovim mrežama, što donosi uštedu na izolaciji postrojenja i
ureaja. Takoer su i sklopni prenaponi najniži u ovim mrežama, a indirektni atmosferski
prenaponi ne izazivaju oscilacije napona zvjezdišta.
Neposredno uzemljenje zvjezdišta koristi se u mrežama nazivnoga napona 110 kV i

više i to u onoliko proračunom odreenih zvjezdišta, koliko je potrebno, s jedne strane, za
ograničenje struje jednofaznoga kratkog spoja po uzemljenju, a s druge strane, za jedno-
značno djelovanje distantne zaštite.
Neposredno uzemljenje, nadalje, u principu ima manu što svaka dozemna greška
dovodi do isključenja pogoenoga voda, što bi u radijalnim mrežama dovelo do prekida
opskrbe električnom energijom. Suvremene mreže napona 110 kV i više su, meutim,
zamkaste s mogućnošću višestranoga napajanja, a osim toga se primjenjuje i automatsko
ponovno uklapanje, tako da ova mana u praksi nije relevantna.
Konačno, u ovako uzemljenim mrežama ne može se zanemariti ni utjecaj nulte kom-

ponente struje jednofaznoga kratkog spoja na telefonske linije.
Treba napomenuti da su i 400/230 V-ne niskonaponske mreže neposredno uzemljene

jer jednofazni potrošači, koji su duž vodova rasporeeni manje-više nesimetrično, moraju
imati povratni vodič, a taj zbog djelotvorne zaštite od napona dodira, u svim zvjezdištima
mora biti direktno uzemljen.
50
4. OSNOVNI ELEMENTI PRORAČUNA

STRUJE KRATKOGA SPOJA
4.1. Metoda simetričnih komponenata

Simetrično opterećena mreža, kakva je, naravno, i ona u stanju trofaznoga kratkog
spoja, modelira se za potrebe proračuna, kao što je poznato, jednofazno. Za matematičko
modeliranje nesimetričnih kratkih spojeva, meutim, nije moguć jednofazni prikaz pa se u
tu svrhu koristi metoda simetričnih komponenata. Metoda simetričnih komponenata služi
za preslikavanje nesimetričnih trofaznih mreža u tri meusobno neovisna simetrična tro-
fazna sustava. Do nesimetričnih strujno-naponskih prilika u mreži može doći ako:
• trofazni napon napajanja nije simetričan;

• impedancije i admitancije faza nisu simetrične;
• opterećenja pojedinih faza nisu jednaka.
Metodom simetričnih komponenata mogu se, dakle, na pogodan način modelirati nesi-
metrični kratki spojevi (k1, k2, k2E), koji mrežu opterećuju nesimetrično, a radi jednoob-
raznosti matematičkoga tretiranja, metoda se primjenjuje i u slučaju trofaznoga, dakle
simetričnoga kratkog spoja (k3).
Suština je metode simetričnih komponenata u tome što se vektor napona ili struje nesi-
metričnoga trofaznog sustava s uobičajeno korištenim oznakama faza R (prema normi IEC
60909-0: L1), S (L2), T (L3) može izraziti kao zbroj vektora (napona ili struje) triju
simetričnih sustava — nultog s oznakom (0), direktnoga s oznakom (1) i inverznoga s
oznakom (2). Nulti se sustav sastoji od triju po iznosu jednakih istofaznih komponenata,
direktni sustav od triju po iznosu jednakih, ali meusobno za 120˚ pomaknutih kompone-
nata s redoslijedom faza R, S, T te inverzni sustav od triju po iznosu jednakih, ali meusob-
55
4. OSNOVNI ELEMENTI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA
no za 120˚ pomaknutih komponenata s redoslijedom faza R, T, S. Na slici 4.1 prikazan je

slučaj nesimetričnoga sustava struja.
Sl. 4.1. Nesimetrični sustav struja prikazan kao zbroj struja triju simetričnih sustava
—
U nastavku će vektor struje faze R, I R služiti kao referentni vektor pri odreivanju
faznoga položaja ostalih vektora. Pri tome je:
—
I — direktna komponenta vektora struje faze R;
—R(1)
I R(2) — inverzna komponenta vektora struje faze R;
—
I R(0) — nulta komponenta vektora struje faze R.
Odreivanje kutnoga položaja direktne, inverzne i nulte komponente vektora struja

vrši se pomoću vektorskoga operatora:
Dakle, radi se o jediničnome vektoru koji je, u odnosu na referentnu realnu os,
zaokrenut za 120°, kao što se vidi na slici 4.2 gdje su prikazani još i a2, a3 i a4 koji će se u
proračunima takoer pojaviti.
Sl. 4.2. Vektorski operator a skupa s a2, a3 i a4 u kompleksnoj ravnini
56
Pog_IIdio_glavas:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:20 Page 211
7. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA S

NADOMJESNIM IZVOROM NA MJESTU
KVARA PREMA NORMI IEC 60909-0
7.1. Opće smjernice

Kako je prikazano u poglavlju 2, vremenski tijek struje kratkoga spoja, ovisno o tome
dominiraju li u rezultantnoj impedanciji kratkog spoja izmeu izvora i mjesta kratkoga
spoja vodovi i transformatori ili sinkroni generatori, različit je u slučaju kratkoga spoja
daleko od generatora i blizu generatoru. U praksi postoji iskustveni kriterij po kojemu se
dani slučaj kratkoga spoja uvrštava u jednu ili drugu skupinu i glasi: o kratkome spoju da-
leko od generatora govori se kada početna struja kratkoga spoja I kG" ni kod jednoga genera-
tora ne premašuje njegovu dvostruku nazivnu struju (I"kG ≤ 2IrG), odnosno ako asinkroni
motori daju ukupan doprinos I kM" =∑I kMi
" koji je manji ili jednak 5 % od (trofazne) početne
i
struje IkM
"– bez motora (izraz (4.193)) na mjestu kvara. Ili obratno, kratkim spojem blizu
generatoru može se smatrati onaj kod kojega najmanje jedan sinkroni generator daje dopri-
nos I kG
" (trofaznoj) početnoj struji kratkoga spoja koji je veći od njegove dvostruke nazivne
struje (I"kG > 2IrG), odnosno kratki spoj kod kojega asinkroni motori sumarno doprinose
više od 5 % početnoj struji bez motora (I"kM > 0,05 I"kM
–).
Alternativni kriterij za razlikovanje kratkoga spoja daleko od generatora i blizu gene-

ratoru predstavlja udaljenost kvara l [19]. Ona predstavlja omjer zbroja početne reaktancije
generatora X"d i reaktancije pasivnoga dijela strujne staze kratkoga spoja XL (reaktancija
mreže) te početne reaktancije generatora:
211
7. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA S NADOMJESNIM IZVOROM NA MJESTU KVARA PREMA...
Što je veća reaktancija mreže XL, to će udaljenost kratkoga spoja biti veća, a struja
kratkoga spoja manja. Za tipične slučajeve kratkih spojeva daleko od generatora, npr. za
kratke spojeve u srednjo- i niskonaponskim mrežama, l ima vrijednosti veće od 5. Kod
kratkih spojeva blizu generatoru, npr. u slučaju kratkoga spoja na sabirnicama visokona-
ponskog postrojenja elektrane, vrijedi l < 5. Za granični slučaj trofaznoga kratkog spoja na
stezaljkama generatora (XL = 0), l poprima vrijednost 1.
Na slici 7.1 ponovno su prikazane vremenske funkcije kratkoga spoja daleko od gene-
ratora i blizu generatoru.
Sl. 7.1. Vremenske funkcije struje kratkoga spoja

a) kratki spoj daleko od generatora
b) kratki spoj blizu generatora
212
Sukladno standardu IEC 60909-0, pri proračunu početne struje kratkoga spoja, potreb-
no je voditi računa o sljedećim općim smjernicama.
U slučaju kratkoga spoja daleko od generatora, struja se kratkoga spoja promatra kao
suma sljedećih komponenata:
• simetrične izmjenične komponente s konstantnom amplitudom za cijelo vrijeme
trajanja kratkoga spoja;
• aperiodične istosmjerne komponente koja sukladno slici 2.4 započinje (t = 0) inici-
jalnom vrijednošću idcmax = A i zatim pada na nulu.
Pri tome, kao što je, takoer, iz poglavlja 2 poznato, tu je karakteristična jednakost
efektivnih vrijednosti početne I "k , rasklopne Ib i trajne Ik struje kratkoga spoja. Iz
nadreene mreže Q jednostruko, preko transformatora T i voda L napajani kratki spojevi,
kao npr. na slici 7.2, mogu se a priori promatrati kao kvarovi daleko od generatora ako vri-
jedi da je XTNNK ≥ 2XQt. XTNNK je korigirana impedancija transformatora izračunata za
nazivni napon njegove niženaponske strane UrNN na temelju izraza od (4.97) do (4.99) i
korigirana uz pomoć korekcijskoga faktora transformatora KT prema izrazu (4.218a) ili
(4.218b), dakle XTNNK =KT XTNN. XQt predstavlja reaktanciju mrežnoga napajanja izraču-
natu s nazivnim naponom UnQ i s poznatom početnom strujom u točki priključka I "kQ
pomoću izraza (4.63), koji se u visokonaponskim mrežama može s dobrim približenjem
—
primijeniti i na reaktanciju: XQ =cUnQ/(√ 3I "kQ) te preračunatu na niženaponsku stranu
transformatora (dakle na napon mjesta kvara) prema izrazu XQt = XQ/t 2r i uz pomoć
nazivnoga prijenosnog omjera transformatora tr = UrVN/UrNN.
Sl. 7.2. Shema mreže s jednostruko, preko transformatora i voda, napajanim kratkim spojem
Za odreivanje početne struje dozvoljeno je uzeti da su rezultantna direktna i inverzna

— —
impedancija u odnosu na mjesto kvara jednake (Z (2)/Z (1) = 1). Na temelju početne struje,
računa se udarna struja kratkog spoja ip.
Kada se radi o kratkome spoju blizu generatoru, struja kratkoga spoja sastavljena je od
sljedećih komponenata:
• simetrične izmjenične komponente s opadajućom amplitudom za vrijeme trajanja
subtranzijentnoga i tranzijentnoga perioda kratkog spoja;
• aperiodične (istosmjerne) komponente koja, sukladno slici 2.9, započinje (t = 0)
inicijalnom vrijednošću idcmax = A i zatim pada na nulu.
213
Prilikom odreivanja struje kratkoga spoja u mrežama napajanim iz direktno (bez

transformatora) priključenih generatora ili iz generatora priključenih preko transformatora
(blok-spoj) sa znatnim motornim opterećenjem (kratki spojevi blizu generatoru i/ili
motoru), osim početne struje I "k i udarne struje ip, od interesa je i simetrična rasklopna
struja Ib, kao i trajna struja kratkoga spoja Ik. Pri odreivanju početne struje treba voditi
— —
računa o tome da je, u ovome slučaju kratkoga spoja blizu generatoru, omjer Z (2)/Z (1) < 1.
Tu je simetrična rasklopna struja Ib manja od simetrične početne struje I "k , a veća od trajne
struje kratkog spoja Ik.
Kod ovakvih kratkih spojeva, u većini slučajeva, vremenska promjena struje odgovara
onoj prikazanoj na slici 7.1b, ali u specijalnim slučajevima može se dogoditi da krivulja
struje kratkoga spoja sa smanjujućim amplitudama tijekom prijelaznoga procesa svoj prvi
prolaz kroz nulu postigne tek nekoliko perioda nakon nastanka kvara. Do takve situacije
može doći ako je istosmjerna vremenska konstanta sinkronoga stroja veća od njegove sub-
tranzijentne vremenske konstante. Ovo može biti uzrokom odreenih problema pri gašenju
električnoga luka u prekidačima. Meutim, norma IEC 60909-0 ovakvu mogućnost ne
uzima u obzir.
Iznos početne izmjenične struje kratkoga spoja, kao što se vidjelo u poglavlju 6
prigodom postavljanja matematičkih modela različitih kratkih spojeva, ovisi o impedanci-
— —
jama u direktnom, inverznom i nultom sustavu. Nanošenjem omjera impedancija Z (2)/Z (1)
— — — —
na apscisu i Z (2)/Z (0) (odnosno Z (0)/Z (2)) na ordinatu koordinantnoga sustava, prema slici
7.3, te uz parametar a koji predstavlja omjer struje kratkoga spoja pri različitim nesi-
metričnim kvarovima i struje trofaznog kvara, može se procijeniti koja vrsta kratkoga spoja
prouzrokuje najveću početnu struju kratkoga spoja. Treba pri tome napomenuti da kako su
fazni kutovi impedancija u direktnom, inverznom i nultom sustavu različiti, a da se u dijagra-
mu promatra specijalni slučaj jednakih faznih kutova tih impedancija, dijagram daje samo
informativne rezultate i u konkretnim slučajevima ne smije se koristiti umjesto proračuna.
Ipak, neka se navede na ovome mjestu da dijagram na slici 7.3 vrijedi pri razlici kutova im-
— — — —
pedancija Δϕ = arctg (X (1)/R (1)) — arctg (X (1)/R (1)) ≤ 15° uz grešku ispod 5 % [18].
Ako se radi o kratkome spoju daleko od generatora, impedancija direktnoga sustava jed-
— —
naka je impedanciji inverznoga sustava. Tada se radna točka kreće po vertikali Z (2)/Z (1) = 1
— — — —
i sve dok je Z (0) > Z (2) (a time je i Z (0) > Z (1)), maksimalna početna struja kratkoga spoja
— — — —
nastupa u slučaju trofaznoga kvara (k3), a ako je Z (2) > Z (0) (odnosno Z (1) > Z (0)), najveću
struju kratkoga spoja predstavlja sumarna struja bolesnih faza I "kE2E pri dvofaznome
kratkom spoju s istovremenim spojem sa zemljom (kE2E). Do ovakve situacije može doći
—
ako se kratki spoj dogodi u blizini transformatora s malom nultom impedancijom Z (0), npr.
blok-transformatora u elektranama grupe spoja Ynd5 ili niskonaponskih transformatora
grupe spoja Yzn s neposrednim uzemljenjem zvjezdišta jer zbog XT(1)>XT(0) može se očeki-
— — — —
vati da je Z (2) > Z (0) (odnosno Z (1) > Z (0)) [18].
Nadalje, iz dijagrama je vidljivo da se za sve slučajeve kratkoga spoja blizu genera-
— — — —
toru (odnosno za sve omjere Z (2)/Z (1) < 1) i pri konstantnome omjeru Z (2)/Z (1) = 1, najveća
početna struja dobije kod jednofaznoga kratkog spoja (k1).
214
Sl. 7.3. Dijagram za odreivanje vrste kratkoga spoja s najvećom početnom strujom u odnosu na
početnu struju trofaznoga kratkog spoja na mjestu kvara za slučaj jednakih
— — —
faznih kutova impedancija Z (0), Z (1), Z (2) (izvor IEC 60909-0)
Desni rub dijagrama sadrži, dakle, radne točke kratkih spojeva daleko od generatora,
dok cjelokupno preostalo polje pripada kratkim spojevima blizu generatoru.
215
— — — —
Na slici 7.3 označena su i uobičajena područja omjera Z (0)/Z (2) kada je Z (2)≈Z (1) i to za
mreže s neposrednim i niskoohmskim uzemljenjem zvjezdišta uz faktor uzemljenja fE≤1,4,
za mreže s izoliranim zvjezdištem uz fE > 1,4 i za mreže s kompenzacijom zemljospoja uz
—
fE = √ 3.
— — — —
U konkretnome primjeru prema slici 7.3 za Z (2)/Z (1) =0,5 i Z (2)/Z (0) =0,65 najveću
početnu struju kratkoga spoja daje jednofazni kvar (k1).
Osim s gledišta udaljenosti kvara od izvora napajanja, kratki spojevi mogu se anali-
zirati i ovisno o načinu napajanja kvara. Kratki spojevi mogu biti napajani iz jednoga ili
više izvora i u tome pogledu mogu se razlikovati sljedeći slučajevi:
• jednostruko napajani kratki spoj;
• višestruko napajani kratki spoj preko odvojenih strujnih staza;
• višestruko napajani kratki spoj u zamkastim mrežama.
Oslanjajući se, s jedne strane, na dosadašnja razmatranja, a, s druge strane, na jedno-

faznu shemu promatrane mreže s podacima mrežnih elemenata, može se postaviti sljedeći
algoritam za izračunavanje početne struje kratkoga spoja metodom nadomjesnoga izvora
na mjestu kvara.
1. Uz pomoć podataka mrežnih elemenata računaju se njihove impedancije u direkt-
nom, inverznom i nultom sustavu te se prikazuju u odgovarajućim jednofaznim
nadomjesnim shemama. Prekidači i rastavljači, zbog njihove neznatne impedancije,
ne uzimaju se u obzir. U slučaju proračuna kratkoga spoja, u mrežama s više napon-
skih razina, sve impedancije treba preračunati na napon mrežnoga područja s
mjestom kvara.
2. Redukcijom u odnosu na mjesto kvara jednofazne direktne, inverzne i nulte mreže,
posredstvom ekvivalentiranja serijskih i paralelnih impedancija te, ako je potrebno,
pretvorbe trokuta u zvijezdu i obratno, impedancije u svim trima simetričnim sus-
— — —
tavima svode se na po jednu rezultantnu impedanciju kratkoga spoja Z (0), Z (1), Z (2).
3. Korištenjem općih izraza (6.21), (6.41), (6.61), i (6.72) za početne struje kratkoga
—
spoja, uz uvršteni napon nadomjesnoga izvora na mjestu kvara cUn/√ 3 (gdje je Un
nazivni napon na mjestu kvara, c faktor napona prema tablici 2.2), umjesto sub-
—
" = E" ∠0°, dobiju
tranzijentne direktne elektromotorne sile referentne faze R E R(1)
— — — R(1) —
se formule prema normi IEC 60909-0 za početne struje I k3 " , I k2
" , I k2E
" , I k1
" svih vrsta
kratkih spojeva. Kod proračuna kompleksnim brojevima napon nadomjesnoga
izvora postavlja se u referentnu os.
4. Iz početne struje, korištenjem odgovarajućih koeficijenata, odreuju se, takoer za
sve vrste kratkih spojeva i specijalne slučajeve, ostale karakteristične struje kratko-
ga spoja: rasklopna struja Ib, trajna struja Ik, struja mjerodavna za ugrijavanje za
vrijeme trajanja kratkoga spoja Ith.
216
8. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA PREMA

METODI SUPERPOZICIJE
8.1. Opći pristup

Do sada prikazane metode proračuna struje kratkoga spoja pogodne su za ručno raču-
nanje i pružaju mogućnost uvida, s jedne strane, u fizikalne procese koji se kod tih kvarova
odvijaju i, s druge strane, u okvire koje za takve proračune daje norma IEC 60909-0.
Dakako, ovakve metode mogu se koristiti samo kod malih mreža ili dijelova mreža. Za
analizu kratkih spojeva u velikim mrežama s mnoštvom čvorova primjenjuju se općenite
metode uz korištenje matrične algebre i digitalnih računala. Matrične metode, uz moguć-
nost ugradnje zahtjeva norme IEC 60909-0, temelje se na metodi potencijala čvorova u
matričnome obliku (vidi Prilog 9) te predstavljaju osnovu na koju se komercijalni softveri
za proračun kratkoga spoja oslanjaju i omogućuju uzimanje u obzir, prema željenoj točnos-
ti, svih ili nekih od sljedećih utjecajnih faktora: djelatnih otpora u rednim impedancijama,
poprečnih kapaciteta (i po potrebi odvoda) nadzemnih vodova i kabela, reaktancija magne-
tiziranja transformatora, stvarnih pozicija regulacijske sklopke transformatora različitih od
nazivnoga položaja (koji su odreeni prethodnim proračunom tokova snaga) te poprečnih
induktiviteta i kapaciteta [7].
Dakle, polaznu jednadžbu pri korištenju metode superpozicije u proračunu razdiobe

struje kratkoga spoja u mreži čini poznata matrična jednadžba dobivena na temelju metode
potencijala čvorova i koja u potpunosti opisuje neku mrežu:
(8.1a)
gdje su:
I — vektor čvorišnih struja (vektor razlike injektirane i oduzete struje u čvorovima);
263
8. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA PREMA METODI SUPERPOZICIJE
V — vektor potencijala čvorova prema neutrali (napona izmeu pojedinih čvorova i refe-
rentnoga čvora — fazni napon u slučaju trofaznoga sustava);
Y — matrica admitancije čvorova.
Za prošireni oblik matrične jednadžbe (8.1a), za mrežu s i = 1, 2, ..., N čvorova (ne

računajući referentni čvor 0), može se pisati:
(8.1b)
Elementi gornjih matrica definirani su u Prilogu 9.

Invertiranjem matrice admitancije čvorova dobije se nova matrična jednadžba kojom
se neka mreža takoer može prikazati:
(8.2a)
što u proširenoj formi glasi:
(8.2b)
Tu je novi element matrica impedancije čvorova Z koja, dakle, predstavlja inverznu

matricu admitancije čvorova, ali članovi te matrice, naravno, ne odgovaraju recipročnim
vrijednostima članova matrice admitancije. Za razliku od matrice Y koja je rijetka matrica,
Z je matrica u kojoj je svaki član različit od nule, osim u slučaju ako u nadomjesnoj mreži
(npr. u nultoj) postoji prekid.
Za fizikalno interpretiranje značenja elemenata matrice impedancije čvorova treba

razlikovati dijagonalne i izvandijagonalne članove.
Dijagonalni članovi z—ii predstavljaju tzv. impedanciju mjerne točke, odnosno Théveni-
novu nadomjesnu impedanciju „vienu” iz čvora i (vlastite impedancije čvorišta), pri čemu
su svi izvori u nadomjesnoj shemi, osim izvora u čvoru i, premošteni:
264
9. MJERE ZA SMANJENJE STRUJE

KRATKOGA SPOJA
9.1. Općenito
Kratki spoj (posebno trofazni) predstavlja ekstremnu promjenu stanja u mreži, a usli-
jed toga, generirana djelovanja na strujno-naponske prilike izazivaju znatno naprezanje
kako pojedinih elemenata, tako i cjelokupne mreže. Ako neka mreža (koja je izgraena
vodeći računa o zahtjevima normalnoga pogona), neovisno o mjestu kvara, može odoljeti
ovim naprezanjima, ona se smatra otpornom na kratke spojeve.
Prema tome, u slučaju kratkoga spoja u nekome elementu mreže, zadaća je da se

naprezanje zbog kvara svede na najmanju moguću mjeru. Struja kratkoga spoja može u
mreži imati tri štetna učinka:
• preopterećenje prekidača ili osigurača;

• mehanička naprezanja;
• termička naprezanja.
Preopterećenje prekidača i osigurača može se izbjeći njihovim ispravnim dimenzioni-
ranjem, odnosno izborom.
Mehaničko naprezanje prouzrokovano strujom kratkoga spoja proporcionalno je

kvadratu udarne struje, a termičko naprezanje kvadratu struje mjerodavne za ugrijavanje
(termički ekvivalentne struje kratkoga spoja) kao i trajanju kvara. Prema tome, ako se želi
smanjiti mehaničko naprezanje, potrebno je smanjiti udarnu struju, a za smanjenje termič-
koga naprezanja termički ekvivalentnu struju (efektivna vrijednost) uz neophodno skraće-
nje njenoga trajanja (uz ispravno koordinirani sustav zaštite npr. korištenjem prekidača s
brzim djelovanjem i rastalnih osigurača).
289
9. MJERE ZA SMANJENJE STRUJE KRATKOGA SPOJA
Kako se, npr. iz izraza (6.21) vidi, (početna) struja trofaznoga kratkog spoja (a isto vri-
jedi i za ostale vrste kratkih spojeva), uz zadani pokretački napon, ovisi samo o nadomjes-
noj impedanciji kratkoga spoja mreže u odnosu na mjesto kvara. Iz te činjenice slijedi
osnovni princip skoro svih danas korištenih tehničkih rješenja smanjenja struje kratkoga
spoja, a to je povećanje mrežne impedancije. Točnije, radi se, zapravo, o povećanju reak-
tancije mreže jer, naravno, povećanje djelatnoga otpora zbog povećanja gubitaka ne dolazi
u obzir.
Razvoj elektroenergetskoga sustava ulaskom u pogon novih elektrana, transformatora

i vodova, diktirano povećavanjem potrošnje, ima za posljedicu povećanje struja kratkog
spoja (i iz tih struja, računatih snaga kratkoga spoja), što je prouzrokovano, s jedne strane,
pojačanim napajanjem mjesta kvara i, s druge strane, smanjenjem impedancije mreže.
Istovremeno, stariji elementi mreže (vodovi, transformatori sklopni aparati, zaštitni urea-
ji, sabirnice u rasklopnim postrojenjima, itd.), koji se dulje vrijeme nalaze u pogonu, pos-
tupno dosežu granicu svojih mehaničkih i termičkih otpornosti prema kratkome spoju te se
moraju pojačati ili čak zamijeniti kada zaprijeti opasnost da bi se mogla nadmašiti dozvo-
ljena struja kratkoga spoja na mjestu njihove ugradnje. Dakako, rekonstrukcija rasklopnih
postrojenja u tome smislu zahtijeva velike izdatke, a u danome slučaju, i duga vremena
izvan pogona. Stoga, od pojačanja ili zamjene elemenata mreže ekonomski, a i tehnički,
učinkovitije može biti poduzimanje odreenih mjera za smanjenje struje kratkoga spoja.
Sve mjere za smanjenje struje kratkoga spoja imaju takoer utjecaj na pouzdanost sus-
tava koja se mora osigurati i u slučajevima ispada elemenata mreže, a taj se utjecaj mora za
svaki ispad posebno analizirati. Nadalje, te mjere povećavaju zahtjev za jalovom snagom,
smanjuju statičku, dinamičku i naponsku stabilnost te povećavaju složenost upravljanja
pogonom.
U iznimnim situacijama, logika primjene mjera za smanjenjem struje kratkoga spoja

proturječna je pogonskome zahtjevu prema kojemu se ponekad upravo traži velika snaga
kratkoga spoja. Takav primjer predstavlja priključenje lučne peći za taljenje kovina i slitina
ili nekog drugog potrošača s izrazito promjenljivim oduzimanjem snage u nekoj odreenoj
točki mreže uz zahtjev da se kod potrošača rasvjete ne pojave flickeri [18].
Osim s tehničkoga, primjena mjera za smanjenje struje kratkoga spoja mora se proma-
trati i procjenjivati i s ekonomskoga gledišta. Kao primjer takve procjene može se navesti
ugradnja u, tu svrhu najčešće korištene, redne prigušnice. Naime, u prisutnosti prigušnice
mogu se prihvatiti manje strogi zahtjevi za otpornost prema kratkome spoju sklopnih
aparata ugraenih iza nje, što, naravno znači, uštedu na investicijskim troškovima za preki-
dač i zaštitne ureaje, ali nasuprot toj uštedi stoje investicijski i pogonski troškovi ugradnje
same prigušnice i eventualno regulacijskoga transformatora. Regulacijski transformator
može biti potreban radi izjednačavanja kolebanja pada napona na prigušnici izazvanoga
promjenljivim opterećenjem. Naravno, općenito vrijedi da uvijek treba usporediti korist
dobivenu primjenom neke od mjera za smanjenje struje kratkoga spoja s troškovima prim-
jene te mjere.
290
9.2. Mjere za smanjenje struje kratkoga spoja u mreži
Mjere za smanjenje struje kratkoga spoja, koje će se u nastavku na informativnoj razi-

ni i bez težnje za potpunošću prikazati, mogu se svrstati u tri kategorije:
• mjere u mreži;
• mjere u pojedinim postrojenjima;
• mjere kod pojedinih ureaja.
Neke od ovih mjera primjenjuju se u fazi planiranja, a neke u fazi pogona elektroener-
getske mreže.
9.2. Mjere za smanjenje struje kratkoga spoja u mreži
9.2.1. Izbor višega nazivnog napona mreže
Samim pogledom na nadomjesnu shemu neke mreže (crtanu npr. prema metodi pro-
računa s nadomjesnim izvorom na mjestu kvara) u kojoj je došlo do kratkog spoja, jasno je
da na veličinu struje kratkoga spoja najveći utjecaj ima, s jedne strane, broj paralelnih gra-
na (kroz smanjenje unutarnje impedancije mreže) i, s druge strane, broj sinkronih generato-
ra u mreži [21].
Veličina struje kratkoga spoja pri odreenom iznosu snage kratkoga spoja obrnuto je
proporcionalna nazivnome naponu mreže, dakle, u principu, povećanje nazivnoga napona
nudi jednu mogućnost za smanjene snage/struje kratkoga spoja. Meutim, u postojećim mre-
žama, struktura je naponskih razina izgraena i uvoenje novoga, višeg naponskog nivoa
samo u svrhu ograničavanja struje kratkoga spoja obično nije ekonomski opravdano. Stoga
se ova mjera u osnovi primjenjuje samo ako se na postojeću mrežu u okviru restrukturira-
nja želi nadograditi mreža višega napona, kao što je to prikazano u primjeru na slici 9.1.
Kod toga se postojeća 110 kV mreža dijeli na parcijalne mreže na način da svaka od
njih sadrži samo dovoljno mali broj elektrana kako bi se snaga kratkoga spoja u njima
Sl. 9.1. Podjela postojeće 110 kV mreže na parcijalne mreže s nadreenom novom 400 kV mrežom
291
9. MJERE ZA SMANJENJE STRUJE KRATKOGA SPOJA
smanjila. U daljnjoj fazi razvoja mreže izgrauje se nadreena 400 kV mreža s priključe-
nim novim elektranama. Ako se želi ispitati utjecaj nazivnoga napona na reaktancije gene-
ratora i transformatora u blokovima elektrana (a preko tih reaktancija na struju kratkoga
spoja), potrebno je prisjetiti se odgovarajućih izraza za subtranzijentnu reaktanciju genera-
tora (4.52) i reaktanciju transformatora (4.99):
Vidi se da te reaktancije, pri jednakim nazivnim snagama generatora SrG i jednakim

nazivnim snagama transformatora SrT, s porastom nazivnoga napona rastu kvadratično,
dok pokretački napon na mjestu kvara raste samo linearno. Dakle, u mreži s višim nazivnim
naponom postižu se povoljniji uvjeti kontrole struje kratkoga spoja.
Utjecaj na struju kratkoga spoja pri priključku elektrane na mrežu višega nazivnog
napona ilustrirat će se jednostavnim primjerom elektrane koja sadrži samo jedan blok-spoj
generatora i uzlaznoga transformatora. Treba odrediti početnu trofaznu struju kvara na
sabirnicama bloka u slučaju njegovoga priključka na mreže s dvama različitim nazivnim
naponima. Slika 9.2 prikazuje jednofaznu shemu elektrane i njenu nadomjesnu shemu uz
primjenu metode proračuna s nadomjesnim izvorom na mjestu kvara.
Kako je naznačeno na slici 9.2a, nazivni prijenosni omjer blok-transformatora tr
definiran je približno kao omjer nazivnih napona primara Ur1 i sekundara Ur2 gledajući od
mjesta kratkoga spoja u smjeru prema izvoru napajanja kratkoga spoja.
Sl. 9.2. Priključak elektrane na mrežu

a) jednofazna shema
b) nadomjesna shema
Računajući samo s reaktancijama elemenata i sukladno izrazima (4.52) i (4.99), dobi-

ju se, uz pretpostavku UrG = Ur2 i Ur1 = Un, sljedeći izrazi za reaktanciju generatora X"dt
(preračunatu na primarnu stranu transformatora, što je naznačeno s t u indeksu) i reaktanci-
ju transformatora XT izračunatu u odnosu na primarni napon:
(9.1)
(9.2)
292
10. PRIMJERI PRORAČUNA STRUJE

KRATKOGA SPOJA
10.1. Primjer proračuna početne struje trofaznoga i jednofaznoga kratkog

spoja na mjestu priključenja elektrane na 110 kV mrežu
Korištenjem metode nadomjesnoga izvora na mjestu kvara potrebno je izračunati
početnu (subtranzijentnu) struju jednofaznoga i trofaznoga kratkog spoja u slučaju kvara u
točki K na slici 10.1 na mjestu priključka elektrane na 110 kV mrežu koja se, s obzirom na
mjesto kvara, ponaša kao mrežno napajanje. Generatori su na 110 kV mrežu priključeni
preko blok-transformatora s regulacijskom sklopkom. Izvedba je generatora s cilindričnim
rotorom (turbogeneratori) te rade u preuzbuenom režimu. Generatori G1 i G2 imaju iste
nazivne snage jednako kao i blok-transformatori T1 i T2.
Sl. 9.10. Restrukturiranje mreže diobom višestrukih sabirnica
Podaci su elemenata sustava:
• generatori:
SrG = 100 MVA; UrG = 13,8 kV; x"d = 12 %; xd = 120 %; cos ϕnG = 0,85; RG = 0,015 Ω
315
10. PRIMJERI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA
• transformatori:
SrT = 100 MVA; tr = UNNrT/UVNrT = 13,8 kV/115 kV;
YNd5; ukr = 14 %; uRr = 0,5 %; XT(0)/XT(1) = 0,9; RT(0)/RT(1) = 1
• mrežno napajanje Q:
UnQ = 110 kV; cQmax = 1,1; Sk3Q = 1905 MVA; RQ(1)/XQ(1) = 0,2; XQ(0)/XQ(1) =3,2;
RQ(0)/RQ(1) = 3
a) Izračun impedancija elemenata sustava

Kako se radi o simetričnome (k3) i nesimetričnome (k1) kratkom spoju, potrebno je
izračunati impedancije svih komponenti, tj. direktne, inverzne i nulte.
Impedancija blok-spoja S:
Blok-spoj generatora i transformatora može se promatrati kao jedan element uz upo-

trebu korekcijskog faktora KS kako je objašnjeno u potpoglavlju 4.3.4. U primjeru su dva
identična blok-spoja S = G+T.
—
• Korigirana impedancija blok-spoja Z SK odreuje se prema izrazu (4.221):
— — — —
Z SK = KSZ S = KS(t2r Z G +Z TVN )
• Ukoliko generator radi u preuzbuenom stanju, korekciju je u principu potrebno pro-
vesti u svim trima sustavima (direkni, inverzni i nulti) kako je objašnjeno u potpo-
glavlju 4.3.4. Generatori u danome slučaju nisu uzemljeni te u nultoj impedanciji
blok-spoja ne postoji njihov doprinos. Radi se o turbogeneratorima za koje, prema
izrazu (4.58), vrijedi da su direktna i inverzna reaktancija jednake (X"d = XG(2)).
Nadalje, prema izrazu (4.96), direktna su i inverzna impedancija dvonamotnoga
— —
transformatora jednake (Z T(1) = Z T(2)). Pri tome, impedancije generatora i blok-
—
-transformatora treba izračunati s obzirom na napon mjesta kvara (množenje Z G(1) s
—
tr i izražavanje Z T(1) u odnosu na višenaponsku (VN) stranu transformatora, dakle
—
Z TVN(1)). Uzimajući sve ovo u obzir, izrazi za korigiranu direktnu, inverznu i nultu
impedanciju blok-spoja glase:
• Korekcijski faktor KS računa se prema izrazu (4.222):
316
10.1. Primjer proračuna početne struje trofaznoga i jednofaznoga kratkog spoja na mjestu priključenja elektrane na 110 kV...
—
• Uvrštavanjem numeričkih vrijednosti u izraze (4.51) za impedanciju Z G(1), (4.98) i (4.99)
—
za komponente impedancije Z TVN(1) te (4.222) za korekcijski faktor KS , dobiju se ele-
—
menti za odreivanje korigirane direktne (inverzne) impedancije blok-spoja Z SK(1):
• Pomoću tih rezultata, računa se korigirana direktna (inverzna) impedancija blok-spoja:
• Korigirana nulta impedancija blok-spoja ovisi samo o nultoj impedanciji transfor-

matora budući da nultočka generatora nije uzemljena. Uzimajući u obzir zadane
podatke blok-transformatora, dobiju se komponente RTVN(0) i XTVN(0) nekorigirane
—
nulte impedancije blok-spoja Z TVN(0) te, konačno, i korigirana nulta impedancija
—
bloka Z SK (0):
Impedancija mrežnoga napajanja Q:
• Prema izrazu (4.63), direktna je i inverzna impedancija mrežnoga napajanja, uz fak-

tor napona c = 1,1, prema tablici 2.2:
317
10. PRIMJERI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA
• Iz poznatoga omjera RQ(1)/XQ(1), prema izrazu (4.64), računa se direktna i inverzna

reaktancija mrežnoga napajanja, a prema izrazu (4.65), direktni i inverzni djelatni
otpor mrežnoga napajanja:
• Kompleksna je direktna i inverzna impedancija mrežnoga napajanja prema tome:
• Nulta impedancija mrežnog napajanja dobiva se iz zadanih omjera XQ(0)/XQ(1) = 3,2 i

RQ(0)/RQ(1) = 3,2:
b) Nadomjesna shema i rezultantna impedancija za trofazni kratki spoj (k3) u točki K:

• prema matematičkome modelu opisanom u potpoglavlju 6.2, za proračun struje tro-
faznoga kratkog spoja mjerodavan je samo direktni sustav koji je za jednofaznu
shemu sa slike 10.1. prikazan na slici 10.2.
Sl. 10.2. Direktna nadomjesna shema mreže sa slike 10.1 potrebna za izračun struje trofaznoga
kratkog spoja u točki K
318
prilozi_kraj_final:Pog_06.qxd 2.3.2022 9:23 Page 397
PRILOZI
Prilog 1: Kratkospojni omjer

Relativna sinkrona reaktancija xd, dakle apsolutna vrijednost sinkrone reaktancije Xd u
odnosu na proračunsku „nazivnu reaktanciju“ XrG bez fizikalnoga značenja, koja je omjer
nazivnoga faznog napona VrG i nazivne struje IrG sinkronoga generatora (motora ili sinkro-
noga kompenzatora), odreena je izrazom:
(P1.1)
Trajna struja kratkoga spoja Ik, koja se dobije ako se stezaljke generatora, koji je
uzbuen strujom koja je potrebna za nazivni fazni napon VrG u praznome hodu, kratko
spoje, iznosi:
(P1.2)
Na slici P1.1 prikazane su karakteristike praznoga hoda V = f (i) za nezasićeni (a) i

zasićeni (b) generator, a daju napon stezaljki u praznome hodu u ovisnosti o struji uzbude.
Karakteristika (a) opisuje prilike u zračnome rasporu, a karakteristika (b) predstavlja utje-
caj zasićenja u željezu zbog krivulje magnetiziranja. Prikazana je, takoer, i karakteristika
kratkoga spoja Ik = f (i) koja predstavlja funkciju struje u kratkospojenome armaturnom
(statorskom) namotu u ovisnosti o struji uzbude. Za postizanje nazivnoga napona VrG na
stezaljkama generatora u praznome hodu potrebna je, prema karakteristikama (a), odnosno
(b), uzbudna struja u rotorskome krugu i'k0 (za nezasićeni stroj), odnosno ik0 (za zasićeni
stroj). Ako bi se statorski namot u jednome i drugome slučaju iz praznoga hoda kratko spo-
jio, potekla bi, uz uzbudu potrebnu za nazivni napon VrG u praznome hodu (i nakon prije-
397
PRILOZI
lazne pojave), trajna struja kratkoga spoja prema izrazu (P1.2) koja je na karakteristici
kratkoga spoja Ik = f (i) za uzbudne struje i'k0 i ik0 odreena s I'k0(za nezasićeni stroj) i s Ik0
(za zasićeni stroj).
Sl. P1.1. Odreivanje kratkospojnoga omjera uz pomoć karakteristike praznoga hoda i kratkoga
spoja sinkronoga generatora
Nakon što se nazivni napon izrazi iz relacije (P1.1) i uvrsti u izraz (P1.2), može se
zasićena relativna sinkrona reaktancija, uz pomoć struje kratkoga spoja Ik0, za zasićeni
slučaj izraziti kao:
(P1.3)
Pri pokusu kratkoga spoja generatora u statorskome namotu smije teći struja kratkoga
spoja Ikr koja je jednaka nazivnoj struji generatora IrG. Istovremeno, u rotorskome krugu,
prema karakteristici kratkoga spoja Ik = f(i), mora postojati uzbudna struja ikr potrebna za
nazivnu struju IrG = Ikr u kratkospojenome statorskom namotu. Dakle, xd,sat može se
napisati i kao:
(P1.4)
Iz geometrijskih odnosa sa slike P1.1 vidljivo je da vrijedi:
(P1.5)
Omjer ik0/ikr, dakle, omjer uzbudnih struja koje odgovaraju naponu praznoga hoda
jednakom nazivnom naponu i struji kratkoga spoja jednakoj nazivnoj struji za zasićeni
generator, zove se zasićeni kratkospojni omjer KC,sat (prema engleskoj literaturi: Short
398
Prilog 1.
Circuit Ratio — SCRsat), koji je recipročna vrijednost zasićene relativne sinkrone reaktanci-
je xd,sat, dakle:
(P1.6)
Na sličan način može se, naravno, odrediti i nezasićeni kratkospojni omjer:
(P1.7)
Prema tome, iz karakteristike praznoga hoda i kratkoga spoja može se zaključiti o sin-
kronoj reaktanciji generatora.
Treba još napomenuti da je omjer izmeu zasićene i nezasićene relativne sinkrone

reaktancije xd,sat/xd za nazivne prividne snage generatora SrG ≥100 MVA izmeu 0,8 i 0,9,
a za SrG < 100 MVA izmeu 0,65 i 1,0.
399
PRILOZI
Prilog 2: Formule za odreivanje faktora m i n potrebnih za računanje stru-

je mjerodavne za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkoga spoja
Formule za odreivanje faktora m i n sa slike 2.23, potrebnih za računanje struje
mjerodavne za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkoga spoja glase, prema normi IEC
60909-0:
Faktor m
(P2.1)
Faktor n
Za (P2.2)
Za
(P2.3)
pri čemu vrijedi:
(P2.4)
(P2.5)
Oznake korištene u gornjim izrazima objašnjene su u potpoglavljima 2.3 i 2.6.
400
Prilog 3.
Prilog 3:Pojednostavljeno računanje elemenata uzdužne matrice simetrič-

nih impedancija
Nadovezujući se na razmatranja u potpoglavlju 4.2.1, ako se meuinduktivne veze
izmeu faza R, S i T zanemaruju, slika 4.4 modificira se kako je to vidljivo na slici P3.1:
Sl. P3.1. Nadomjesna shema nesimetričnoga trofaznog voda s djelatnim otporima,

vlastitim induktivitetima
Pretpostavljajući homogeni simetrični ili nesimetrični, ali prepleteni vod s vodičima

istog presjeka, što je, kako je rečeno u proračunima kratkoga spoja uobičajeno, i uvodeći
— —
oznake Z L = RR + jωLRR = RS + jωLSS = RT + jωLTT te Z z = Rz + jωLz, matrična jednadžba
(4.17) dobiva jednostavniji oblik (koji se na temelju sheme na slici P3.1 lako može potvrdi-
ti primjenom metode konturnih struja):
(P3.1)
Uz pomoć izrazâ (4.2a), (4.6a) i (4.9), komponentni oblik gornje jednadžbe glasi:
(P3.2)
U jednadžbi (P3.2) matrica koeficijenata predstavlja matricu simetričnih uzdužnih

impedancija voda:
(P3.3)
401
PRILOZI
Matrica simetričnih uzdužnih admitancija voda dobiva se, naravno, invertiranjem

matrice impedancija:
(P3.4)
402
POPIS CITIRANIH NORMI
IEC 60909-0: Short-circuit currents in three-phase a.c. systems

Part 0: Calculation of currents, 2001
IEC TR 60909-1: Short-circuit currents in three-phase a.c. systems
Part 1: Factors for the calculation of short-circuit currents
according to IEC 60909-0-0, 2002
IEC 909 Short-circuit currents in three-phase a.c. systems, 1988
IEC 781 Application guide for the calculation of short-circuits currents
in low-voltage radial systems, 1989
IEC 909-2: Technical Report
Electrical equipment — Data for short-circuit current calcula-
tions in accordance with IEC 909 (1988), 1992
IEC TR 60909-4: Short-circuit currents in three-phase a.c. systems
Part 4: Examples for the calculation of short-circuit currents,
2000
VDE 0102
(DIN EN 60909-0): Kurzschlussströme in Drehstromnetzen
Teil 0: Berechnung der Ströme (IEC 60909-0-0, 2001)
VDE 0102 Bbl 1
(DIN EN 60909-0 Bbl 1): Kurzschlussströme in Drehstromnetzen
Beispiele für die Berechnung von Kurzschlussströmen (IEC TR
60909-4, 2000)
DIN VDE 0102 Bbl 2: Berechnung von Kurzschlußströmen in Drehstromnetzen
Anwendungsleitfaden für die Berechnung von Kurzschluß-strö-
men in Niederspannungsstrahlennetzen, 1990
421
POPIS CITIRANIH NORMI
VDE 0102 Bbl 3

Faktoren für die Berechnung von Kurzschlussströmen nach
IEC 60909-0-0 (IEC TR 60909-1, 2002)
VDE 0102 Bbl 4
Daten elektrischer Betriebsmittel für die Berechnungen von
Kurzschlussströmen, 2002
422
LITERATURA
[1] Józsa, L.: Parametri nadzemnih vodova, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek 2006.
[2] Požar, H.: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb 1973.
[3] Geszti, P.O.: Villamosenergia-rendszerek I, II, III, Tankönyvkiadó, Budapest 1983.
[4] Handschin, E.: Elektrische Energieübertragungssysteme I, II, Hüthig Verlag, Heidelberg 1983.
[5] Roeper, R.: Short-circuit Currents in Three-phase Systems, Siemens AG, Wiley and Sons,
Chichester New York Brisbane Toronto Singapore 1985.
[6] Ožegović, M., Ožegović, K.: Električne mreže I, II, III — skripta, Sveučilište u Splitu, Split 1982.
[7] Tleis, N. D.: Power Systems Modelling and Fault Analysis, Elsevier, Oxford 2008.
[8] Dolenc, A.: Transformatori (skripta), Sveučilište u Zagrebu 1962.
[9] Das, J. C.: Power System Analysis — Short-Circuit Load Flow and Harmonics, Marcel Dekker, Inc.,
New York — Basel 2002.
[10] Anderson, P. M.: Analysis of Faulted Power Systems, IEEE, Wiley & Sons, Inc., NewYork —
Chichester — Weinheim — Brisbane — Singapore — Toronto 1995.
[11] Schlabbach, J.: Short-circuit Currents, The Institution of Engineering and Technology, London
2005.
[12] Wildi, T.: Electrical Machines, Drives and Power Systems, Prentice Hall, Upper Saddle River, New
Jersey — Colombus, Ohio 2002.
[13] Schlabbach, J., Rofalski, K.-H.: Power System Engineering — Planning, Design, and Operation of
Power Systems and Equipment, Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim 2008.
[14] Schulze-Buxloh, W.: Elektrische Energieverteilung, Verlag Girardet, Essen 1980.
[15] Stevenson, W. D. Jr.: Elements of Power System Analysis, McGraw Hill Kogakusha Ltd., Tokyo 1975.
[16] Flossdorf, R., Hilgarth, G.: Elektrische Energieverteilung, B. G. Teubner, Stuttgart 1994.
[17] Hase, Y.: Handbook of Power System Engineering, John Wiley & Sons Ltd, 2007.
[18] Oeding, D., Oswald, B. R.: Elektrische Kraftwerke und Netze, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg
2011.
[19] Schwab, A. J.: Elektroenergiesysteme, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg 2015.
423
LITERATURA
[20] Crastan, V.: Elektrische Energieversorgung 1, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg 2015.

[21] Heuck, K., Dettmann, K-D., Schulz, D.: Elektrische Energieversorgung, Springer Fachmedien
Wiesbaden 2013.
[22] Blackburn, J. L.: Symmetrical Components for Power Systems Engineering, Marcel Dekker, Inc.
New York — Basel 1993.
[23] Kasikci, I.: Short Circuits in Power Systems — A Practical Guide to IEC 60909-0, Wiley VCH
GmbH. Weinheim 2002.
[24] Elgerd, O. I.: Electric Energy Systems Theory, an Introduction, McGrow — Hill Inc. New York 1971.
[25] Oswald, B. R.: Elektrische Energieversorgung II — Skript Fehler, Universität Hannover, Institut für
Energieversorgung und Hochspannungstechnik 2003.
[26] Gönen, T.: Modern Power System Analysis, CRC Perss, Boca Raton, London, New York 2013.
[27] Lipphardt, G.: Elektrische Anlagen und Netze — Skript, Hochschule Mannheim, Mannheim 2006.
[28] Happoldt, H., Oeding, D.: Elektrische Kraftwerke und Netze, Springer Verlag Berlin Heidelberg
GmbH 1978.
[29] Hosemann, G,: Elektrische Energietechnik 3 — Netze, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2001.
[30] El-Hawary, M. E.: Eelctrical Energy Systems, CRC Press, Boca Raton London New York
Washington, D.C. 2000.
[31] Oeding, D., Scheifele, J., Waider, G.: Maximum short-circuit currents at pessimal load flow in rela-
tion to calculations acc. to IEC TC 73. PSCC Helsinki 1984, 679 — 685.
[32] Józsa, L.: Tokovi snaga u mreži — skripta, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek 2009.
[33] Weedy, B. M., ...Cory, B. J., Jenkins, N., Ekanayake, J. B., Strbac, G.: Electric Power Systems,
John Wiley & Sons Ltd., Chichester 2012
[34] Saadat, H.: Power System Analysis, The McGrow Hill Companies, New York 1999.
[35] Stefanini, B.: Prijenos električne energije II dio — mreže, Sveučilište u Zagrebu, Elektrotehnički
fakultet, Zagreb 1971.
[36] Seip, G. G.: Elektrische Installationstechnik, Teil 1, Teil 2, Siemens AG, Erlangen 1993.
[37] Nelles, D., Tuttas, Ch.: Elektrische Energietechnik, Springer Fachmedien, Wiesbaden 1998.
[38] Constantinescu-Simon, L.: Handbuch Elektrische Energietechnik, Friedr. Vieweg & Sohn
Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden 1997.
[39] Grigsby, L. L.: The Electric Power Engineering Handbook, CRC Press — IEEE Press, Boca Raton
2001.
[40] Arrillaga, J., Arnold, C. P.: Computer Analysis of Power Systems, John Wiley & Sons, Chichester
New York Brisbane Toronto Singapore 1994.
[41] Andersson, G.: Modelling and Analysis of Electric Power Systems, Swiss Federal Institute of
Technology, Zürich 2008.
[42] Das, D.: Electrical Power Systems, New Age International (P) Ltd., Publishers, New Delhi 2006.
[43] Grainger, J. J., Stevenson, W. D. Jr.: Power System Analysis, McGraw-Hill, Inc., Singapore 1994.
[44] Gönen, T.: Electric Power Transmission System Engineering, John Wiley & Sons, Chichester New
York Brisbane Toronto Singapore 1988.
[45] El-Hawary, M. E.: Introduction to Electrical Power Systems, CRC Press — IEEE Press, Hoboken NJ
2008.
[46] Murty, P. S. R.: Power System Analysis, BS Publications, Hyderabad 2007.
[47] Glover, J. D., Sarma, M. S., Overbye, T. J.: Power System Analysis and Design, Cengage Learning,
Stamford, CT 2012.
424
LITERATURA
[48] Rebennack, S., Pardalos, P. M., Pereira, M. V. F., Iliadis, N. A.: Handbook of Power Systems I, II,
Springer-Verlag, Berlin Heidelberg 2010.
[49] Crappe, M.: Eleectric Power Systems, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken NJ 2008.
[50] von Meier, A.: Electric Power Systems — A Conceptual Introduction, IEEE Press — John Wiley &
Sons Inc., Hoboken NJ 2006.
[51] Bergen, A. R., Vittal, V.: Power Systems Analysis, Prentice Hall, Upper Saddle River NJ 2000.
[52] Saccomanno, F.: Electric Power Systems — Analysis and Control, IEEE Press — John Wiley & Sons
Inc., Piscataway NJ 2003.
[53] Gómez-Expósito, A., Conejo, A. J., Canizares, C.: Electric Energy Systems — Analysis and
Operation, CRC Press, Boca Raton 2009.
[54] Oswald, B. R.: Elektrische Netze — Skript Fehlermatrizenverfahren, Universität Hannover, Institut
für Energieversorgung und Hochspannungstechnik 2005.
[55] Siemens AG: Schalten, Schützen, Verteilen in Niederspannungsnetzen, Publicus MCD Verlag,
Erlangen1997.
[56] Siemens AG: Grundlagen der Niederspannungs-Schalttechnik, Publicus MCD Verlag, Erlangen
2008.
[57] Steurer, M.: Ein hybrides Schaltsystem für Mittelspannung zur strombegrenzenden Kurzschlus-
sunterbrechung, Doktorska disertacija, ETH Library, Zürich 2001.
425
Nakladnik
GRAPHIS d.o.o.
Maksimirska 88, Zagreb
Tel./faks 01/2322-975
e-pošta: graphis1@inet.hr
Za nakladnika
Elizabeta Šunde, dipl. ing.
View publication stats

KS U EE Mrezama FERIT Udzbenik SJJS DEMO

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

KS U EE Mrezama FERIT Udzbenik SJJS DEMO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

Kratki spojevi u elektroenergetskim mrežama (Short Circuits in Power Grids)

Book · March 2022

Kresimir Fekete Hrvoje Glavaš

SEE PROFILE SEE PROFILE

ENERGY FLOW IN EARLY XXI. CENTURY View project

Special issue "Non-destructive Testing for Building Evaluation" View project

The user has requested enhancement of the downloaded file.

UD@BENICI SVEU^ILI[TA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika pomoglo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

©Sva prava pridržava nakladnik GRAPHIS d.o.o., Maksimirska 88, Zagreb,

2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA ELEKTROENERGETSKIH MREŽA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

4. OSNOVNI ELEMENTI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

5. METODE PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185

6. MATEMATIČKI MODELI RAZLIČITIH VRSTA KRATKIH SPOJEVA . . . . . . . . . . . . . . . . 195

6.2. Trofazni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

7. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA S NADOMJESNIM IZVOROM NA MJESTU

8. PRORAČUN KRATKOGA SPOJA PREMA METODI SUPERPOZICIJE . . . . . . . . . . . . . . . 263

9. MJERE ZA SMANJENJE STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289

10. PRIMJERI PRORAČUNA STRUJE KRATKOGA SPOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315

Prilog 4: Fizikalna interpretacija nadomjesnih shema kapaciteta voda u sustavima

Kratki spoj predstavlja nepoželjno pogonsko stanje u elektroenergetskoj mreži i može

Proračun kratkoga spoja, prema metodi superpozicije, korištenjem matrične algebre

U Osijeku, listopad 2019.

1. OPĆENITO O KRATKOME SPOJU

Prilikom dimenzioniranja i izbora električnih ureaja treba, dakle uzeti u obzir ne

1.2. Uzroci i posljedice kratkih spojeva

1. OPĆENITO O KRATKOME SPOJU

1.3. Mjerodavne struje kratkoga spoja

2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA

2.1. Uspostavljanje struje kratkoga spoja

Sl. 2.1. Pojednostavljeni nadomjesni strujni krug za analizu kratkoga spoja

2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA

koja reprezentira cjelokupnu impedanciju izmeu generatora i prekidača

(mjesta kratkoga spoja) te impedanciju tereta s kutom . Treba

2.2. Kratki spoj daleko od generatora

2.2. Kratki spoj daleko od generatora

Rješenje ove nehomogene diferencijalne jednadžbe dâ se rastaviti u dva dijela. Opće

Sl. 2.2. Istosmjerna komponenta struje kratkoga spoja

2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA

Homogeno rješenje, odnosno istosmjerna komponenta struje kratkoga spoja pred-

Približne brojčane vrijednosti vremenske konstante istosmjernoga člana za transfor-

Tablica 2.1. Vremenska konstanta istosmjernoga člana struje kratkoga spoja

Pogonsko sredstvo Tdc[s]

Sukladno gornjim vrijednostima, istosmjerna se komponenta vrlo brzo prigušuje,

Partikularno rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe koje sadrži izmjeničnu

Sl. 2.3. Izmjenična komponenta struje kratkoga spoja

2.2. Kratki spoj daleko od generatora

impedancija kratkoga spoja kratkospojenoga strujnog kruga, a Iac efektiv-

Za odreivanje integracijske konstante A treba primijeniti početni uvjet po kojemu u

Iz ovisnosti dobije se:

2. FIZIKALNE OSNOVE KRATKOGA SPOJA

Analizirajući slučajeve iz prakse, omjer struje opterećenja i izmjenične komponente

Sl. 3.1. Mrežno područje

3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA ELEKTROENERGETSKIH MREŽA

odgovaraju naponu dotičnoga mrežnog područja. Pod tretmanom zvjezdišta podrazumije-

3.2. Mreže s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem

Sl. 3.2. Mreža s neuzemljenim (izoliranim) zvjezdištem

3.3. Mreže s uzemljenim zvjezdištem

Impedancije na slici 3.2a simboliziraju namot transformatora čiji napon odgovara

3.3. Mreže s uzemljenim zvjezdištem

Najmanje jedno zvjezdište neposredno uzemljene mreže u galvanskoj je vezi sa