Konstruiranje Mostova - J.Radic & All PDF

MAN UA LlA UN IVERS ITATIS STU DI ORUM ZAGRAB IENSIS
UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
JURE RADIĆ, ANA MANDIĆ, GORAN put I KONSTRUlRANJE MOSTOVA
Odlukom Senata Sveučili šta u Zagrebu br. 02-22113-2005 odobreno je korištenje naziva sveučil i šni udžbenik
HRVATSKA SVEUČiLIŠNA NAKLADA · GRAĐEViNSKi FAKULTET· JADRING
KONSTRUIRANJE MOSTOVA
Autori:
• Profdr.se. Jure Radić, dipl.ing.građ.
redovni profesor Građevinskog fakulteta Sveuč i lišta u Zagrebu
predstojnik Zavoda za konstrukcije
• Mr.se. Ana Mandić, dipUng.građ.
asistent, Građevins ki fakultet Sveučil i šta u Zagrebu
• Mr.se. Goran Puž, dipl.ing.građ.
asistent, Građevinski fakultet Sveuč ilišta u Zagrebu
direktor Sektora za razvoj, tehničku regulativu i tehnologiju, Hrvatskih autocesta
Recenzenti:
Prof emeritus dr.sc. Veselin Simović
Profdr.sc. Milenko P,žulj
Dr. sc. Zlatko Šavor
Urednik izdanja:
Profdr.sc. Vinko Ćandrlić
Lektor:
Jadranka Radić, prof
Crteži:
Milivoj Mervar i aurori
Omot:
Ticija Pičulin
CIP-Katalogizacija II publikaciji
Nacionalna i sveuči lišna knj ižnica - Zagreb
UDK 624.21 (075.8)
RADIĆ , Jure
Konstruiranje mostova/Jure Radić, Ana
Ma ndić, Goran Puž - Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada, 2005. - (Udžbenici
Sveučilišta II Zagrebu = Manuaha
Universitatis studiorum Zagrabiensis)
Bibliografija
ISBN 953 -169-117-7
I. MandiĆ , Ana 2. Puž, Goran

J. Mostovi - Konstrukcija - Udžbenik
450907118
Jure Radić, Ana Mandić, Goran Puž
KONSTRUIRANJE
MOSTOVA
HRVATSKA SVEUČiLIŠNA NA KLADA

SVEUČ ILl~ TE U ZAGREBU - GRAĐ EV I NS KI FAKULTET
JADRJNG
Zagreb 2005.
Tisak: mlg-topgraf, Velika Gorica, 2005 .
Tiskano potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske,
te brojnih građevinskih tvrtki
Posvećeno Domovini.
Da i budući graditelji mostova,
naši studenli,
uspiju dosezati svjetske vrhove!
Slika l. Vatromet radosti zbog dovršetka Skrad;IIskoga mosta i autoceste Split - Zagreb
v
Sadr1aj
SA DRŽAJ:
PREDGOVOR ........ .................... ............................. ... ... ......................... I
UVOD ...................... ........ ...................................... .... ............................. 3
2 POJMOVNIK ......................................................................................... 23
3 OPTEREĆENJA MOSTOVA 75
3.1 Podjela opterećenja na mostove ................................... ........... ..... ...... 77
3.2 Vlastita opterećenja mosta .................................................................. 80
3.3 Opterećenja zbog svojstava gradiva .. ......................... ........ ..... .......... 81
3.3. 1 Prednapinjanje ............ ........ ...................................... ........................ . 8 1
3.3.2 Skupljanje i puzanje ........................................................................... 86
3.4 Prometna opterećenja .......................................................................... 98
3.4. 1 Opterećenj e od pješaka ...... ........ ........ ... ... ... .. ... .... .... ... .................. ... ..98
3.4.2 Cestovna optereće nja .... .. ............... ......... ..... ..... ... ... ......................... 101
3.4.3 Željeznička opterećenja ................................................................... 117
3.5 Op te rećenja od djelovanja klim atskih poj ava iz okoliša ............... 130
3.5. 1 Vjetar .. ..................... ... ..................................................................... 130
3.5.2 Snijeg ....... ... ..... ..... ........... ... ........................... .................................. 151
3.5.3 Led ..................... ..... ... ......... ....... ................ ... ................................... 155
3.5 .4 Temperatura ..................................................................................... 157
3.6 Opterećenja od tla i djelovanja vode ................................................ 170
3.7 Opte reće nja uslij ed svojstava strukture konstrukcije .... .. ... .. ... ..... 172
3.7.1 Otpor ležaja ....................... ............................................................... 172
3.7.2 Opterećenja pri izgradnji ..................... ........ ..... ... ............................ 173
3.8 Izvanredna opterećenja .......................................... ... .. ... ........ ........... 179
3.8.1 Udar vozila i plovila ... .................................. ................................ ... 179
3.8.2 Popuštanje ležaja ..... ...................................................................... ... 182
3.8.3 Potres ... ... ...................................................................................... ... 183
V II
Konstruiranje mostova
3.9 Kombinacije djelovanja opterećenja ............................................... 203
3.9.1 Hrvatski prop isi ............................................................................... 203
3.9.2 Njemačke norme ............................................................................ 204
3.9.3 Europske norme ............................................ .......................... ... ... ... 205
3.9.4 Usporedbe i komentari .... ..... ..... ...................... ........................... ..... 2 14
4 PRO RAĆUN 1 DETA LJI RANJE MOSTOVA 225

4.1 O snove prora č una konstrukcija ...................................................... 228
4.1.1 Temelj ni zahtjevi na konstrukciju i razine pouzdanosti ......... .... . 230
4.1.2 Projektirana trajnost .................................................................... 231
4.1.3 Granična stanja nosivosti i uporabljivosti ................................... 232
4.1.4 Definiranje djelovanja na konstrukcije ....................................... 234
4.2 Prora č un i detaljiranje masivnih mostova ...................................... 235
4.2. 1 Traj nost i zaštitni sloj betona ...................................................... 235
4.2.2 Granič n a stanja nosivosti ............................................................ 237
4.2.2.1 Savijanje .................................................................................. 238
4.2.2.2 Posmik ................................................................................... .. 238
4.2.2.3 Proboj .............................. ... ............. ... ... .................................. 240
4.2.2.4 Torzija ................................................................................ ..... 241
4.2.2.5 Savijanje i uzdužna sila ..... ................... ................................... 243
4.2.2.6 Izv ijanj e ... ............. ,.... ... ..... ....................... ............................... 243
4 .2.2.7 Udar ........... ..................... ... ...................................................... 244
4.2.2.8 Zamor ........ ............. ... ................................................... ........... 245
4.2. 3 Gran i čna stanja uporablj ivosti ..................................................... 258
4.2.3. 1 Ogran i čavanje napona pri korištenju ......... ... ........................... 259
4 .2.3.2 Granična stanja pukotina i rastiačenj a ..................................... 259
4.2.3.3 Granična stanja defonnacij a ................ .................................... 264
4.2.3.4 Granična stanja vibracija .. ....................................................... 269
4.2.4 Konstruiranj e detalja .................................. ............................. .... 269
4.2.4. 1 Armatumi če lik i čel ik za prcdnap inj anj c ... ............................ 270
VIII
Sadrtaj
4.2.4.2 Stupovi ... ..... ... ..... ... ..... ... ..... ..................................................... 272
4.2.4.3 Grede ........................... ..... ..... ... ... ..... ... ... .................................. 273
4.2.4.4 Pune ploče ............................... ... ... ..... ... ..... ... ... ..... ................... 276
4.2.4.5 Predgotovij eni i spregnuti elementi ..... ........... ... ...................... 278
4.3 Se izmi č ki prora č un i konstruiranje mostova .................................. 287
4.3.1 Provjere nosivosti ...... ... ..... ................ ... ..... ... ..... ... ..... ... ..... ........ .. 289
4.3.1.1 Savijanje bez uzdužne si le il i s njom ....................................... 289
4.3.1.2 Elementi izloženi poprečn i m silama ........................................ 291
4.3.2 Pravila anniranj a i detalj iranja .. ..... ... ... ..... ..... ... ... ........ ..... ... ..... ... 292
4.3.2.1 Betonski stupovi - ovijanje p l astičnih zglobova .. ..... ... ..... ... ... 292
4.3.2.2 Ležaji i seizm i čki gran i čn i ci ..... ..... ... ..... .... ... .... ..... ... ..... ... ..... . 296
5 PRIMJERI P RORAĆUN A ....... .. ....................... ..... ....... ........ ..... ... ....... 301
5.1 Kontinuirani plo č asti rasponski sklop .............................................. 30 I
5.2 Plo č asti okvirni podvožnjak .............................................................. 309
5.3 Okvirni kanal ispod željezničke pruge ............................................. 318
5.4 Kon tinuirani rebrasti monolitni rasponski sklop ............................ 323
5.5 Polumontažni roštiljni rasponski sklop grednog mosta .................. 331
5.6 S andu čas ti raspon ski sklop mosta ..................................................... 347
5.7 S eizmi č ki pror ač un vijadukta ........................................................... 363
5.8 L u čn i armiranobetonski most ... ... ..... .... .. ..... ..... ................................ 3 73
5.9 Donji ustroj ........................................................................................•382
5.9.1 Raspodjela horizontalni h si la ........... ..... ... ... ..... ..................................... 382
5.9.2 Proračun upornj aka ............................................ ... ..... ... ... ............. ........ 385
6 OPREMA MOSTA ............ ... ..... ... ..... ... ....... ............................ ... ..... ... ..... ... 397
6.1 Lež.ji .................................................................................................. 398
6.1.1 Uloga ležaja ................................................................................ 398
6.1.2 Tipovi ležaj a ................................................ ............................... 398
6.1.3 Raspored (dispozicij a) ležaja ................................ ............ ........ .. 400
IX
6.1.4 Konstrukcije ležaja za mostove ..... ............................................. 407
6.1.5 Betonski zglob ................... ..... .. .... ... ..... ... ... ... .. ... ........................ 409
6.1.6 Klasični čeličn i ležaj i ................................................................. 410
6.1.7 Armirani elastomerni ležaj i .... ... ..... ... ..... ... ........ ... ..... ........ ......... 410
6.1.8 Lončasti 1ežaji ............................................................................ 413
6.1.9 Sfemi (kalotni) ležaji ... ..... ........ ... ..... ... ........... ..... ..... ... ... ..... ..... .. 41 5
6. 1.10 Posebnosti proračuna sila i pomaka ležaja ................................. 416
6.1.1 1 Ugradba ležaja i uređenje oslonaca ...... ... ................... ........ ........ 419
6. 1.1 2 Anniranje ležajnih kvadera ..................................... ................... 421
6. 1.13 Zamjena ležaja ............................................... ... .. ... ..... ..... ...... ..... 423
6.2 Ležaj i i posebni uređaji u ulozi aseizmički h naprava ................... 424
6.2.1 D inamič k o ponašanje mostova: jednadžba gibanja ................... 424
6.2.2 Aseizmička uloga os lonaca ................. ........... ... ..... ... ........ ......... 426
6.2.2. 1 Razdioba energije potresa na konstruktivne el emente .. ..... ... . 426
6.2.2.2 Se i zm i čk a izolacij a - produlj enje osnovnog perioda sklopa .. 428
6.2.2.3 Disipacija (rasap) energije - povećanje prigušenja ...... ... ..... .. 428
6.2 .3 Minimalna duljina prijeklopa ................... ... ..... ... .......... ... ..... ..... 430
6.2.4 Ostale mjere aseizmičkog projektiranja ..................................... 431
6.3 Prijelazne naprave ............................................................................ 432
6.3 .1 Općenito ..................................................................................... 432
6.3.2 Osnovni uvjeti na napravu ... ....................................................... 434
6.3.3 Podjela prijelaznih naprava na tipove ........................................ 435
6.3.4 Uređenje prije laza za minimalne pomake .................................. 435
6.3.5 Prij elazne naprave za male pomake ........................................... 437
6.3.6 Prij elazne naprave za srednj e pomake ....................................... 439
6.3.7 Prijelazne naprave za velike i vrl o velike pomake ............. ..... ... 441
6.3.8 Prijelazne naprave za željeznič ke mostove ................................ 444
6.3.9 Proračun pomaka za dimenzioniranje prijelaznih naprava ........ 446
6.4 Odvodnja na mostovima .................................................................. 449
6.4.1 Općeni to .................................... ... ..... .... .. ................................... 449
X
Sadrtaj
6.4.2 Zatvorena i otvorena odvodnja ................................................... 451

6.4.3 Slivnjaci ...................................................................................... 453
6.4.4 Cijevi za odvodnju ................................................................ ...... 456
6.4.5 Odvodnja iza upornjaka .............................................................. 462
6.4.6 Preliminarno određiva nje broja i rasporeda slivnjaka ............... .463
6.5 Pj eš ačke staze - hodnici .................................................................... 465
6.6 Og rade na mostovima ....................................................................... 474
6.6. 1 Opće n ito .. ..... ............... ................. .,.................................. ... ........ 474
6.6.2 Ograde za pješake .. .............................. .............................. ..... .... 475

6.6.3 Sidrenje ograde ..... ... ... ................................ ......... ....................... 479
6.6.4 Čelične odboj ne ograde ..................... ... .............................. ... .... .481
6.6.5 Betonske odboj ne ograde ................................... ......................... 484

6.6.6 Antikorozivna zaštita odboj nih ograda .............................. .. ..... ..4R7
6.7 Nasip uz most i prijelazne ploče ...................................................... 487
6.7. 1 Opće n ito ..... ........ ......................... ................................................ 487
6.7.2 Uređenje nasipa ........................................................................... 488

6.7.3 Prijelazne ploče ........ ................................................................... 493
6.8 Hidroizolacija .................................................................................... 494

6.8. 1 Opće n ito ....... ........................................... ................................... . 494
6.8.2 Ugradba hi droizolacije ............................................ ..... ............... 495

6.8.2. 1 Redoslij ed ....... ........... ............. ................................................ 495
6.8.2.2 Pri prema površine ................................ ... ...... ..... ..................... 496
6.8.2.3 Osnovn i prijemaz ... ........................................... ..... ................. 497
6.8.2.4 Hidroizolac ija ........................ .................................................. 498
6.9 Kolnički zastor .................................................................................. 499
7 PROJEKT MOSTA .......................... ............................................................ 503

7. 1 Razine projektiranja ........................................................................... 504
7.1.1 Projektni zadatak ................................................... ........................ .. 505
7.1.2 Konceptualno projektiranje - idejna studija ............................ ... ..... 506
Xl
7. 1.3 Idejno rješenje ................................................................................ 510
7. 1.4 Idejni projekt .... ..... ... ..... ..... ... ..... ... ........... ........................ ... ........... 510
7.1.5 Glavni projek!... .. ... ... ..... ..... ... ..... ... ... ..... ..... .............. ..... ... ........ ...... 512
7.1.6 Tender dokumentacija ................... ..... ... ..... ... ... ..... ... ..... ... .......... .... 514
7.1. 7 Izvedbe ni projekt i projekt izvedenog stanja .................... .............. 514
7.1.8 Projekt održavanja .......................................................................... 514
7.2 Sastavni dijelovi građevinskog projekta ........................................... 516
7.2.1 Općen i to ............................................... ..... ...... .... ......... ... ..... .......... 516
7.2.2 Tehnički opis ............................................. ... ......................... .. ....... 517
7.2.3 Program kontrole i os iguranja kakvoće ................................ .......... 519
7.2.4 Tehnički uvjeti ..................... ........... ........................................... ..... 520
7.2.5 Nacrti .... ..... ............................................. ... .... ................................. 528
7.2.5.1 Pregledna situacij a i situac ij a mosta ........................... . ... 531
7.2.5.2 Pregledni nacrt .............. ..... ... ... ..... ........................................... 532
7.2.5.3 Pogled na most. .... .... ..... ..... ... ........................................... ... ..... 532
7.2.5.4 Uzdužni presjek ... ................ .................................................... 533
7.2.5.5 Tlocrt .................... ........ ........................... ... ..... ..... ................... 537
7.2.5.6 Poprečni presjeci ........ ..... ... ................................. ..... ... ... .. ........ 540
7.2.5.7 Konstruktivni detalj i ..... ... .... ............................ ... ... ..... ..... ... ..... 542
7.2.5.8 Podaci o ležajima .. ..... ... ..... ................................... ..... ... ..... ...... 544
7.2.5.9 Tehnologij a izvedbe .............................. .................................. 544
7.2.6 Podloge za projektiranje ................................................................. 545
7.2.7 Fonna1ni prilozi projektu ............................................................... 545
7.2.7. 1 Naslovna stranica projekta ....................................................... 545
7.2.7.2 Sastavnice ... .. ........................... ... ... .. ... ............................. ... ..... 546
8 TROŠKOVNIK 549
8.1 Donji ustroj ........................................................................................... 552
8. 1. 1 Pripremni radovi .............................................................................. 552
XII
Sadrlo}
8. 1.2 Zemljani radovi ................................................................ ................ 552
8.1 .3 Betonski radovi .... ... ..... ........... ............. ................. .......................... . 554
8. 1.4 Annirački radovi ....... ...... ........................... ........ .............................. 556
8. 1.5 Završni i ostali radovi .. ... ............... ........... ..... ....... ....... ..... ............. .. 557
H.l Gornji ustroj ......................................................................................... 557
8.2. ) Betonski radovi ................................................................................ 557
8.2.2 Armirački radovi ............................................................................... 559
8.2.3 Metalni radovi na če li č nim mostovima ............. .............................. 559
8. 2.4 Prednapinjanje ..... ......... .................................. ... ... ........ .......... .. ....... 560
8.2.5 Posebna tehnologija izvedbe ........................ ... ................................. 560
8.3 Ležaji i prijelazne naprave .................................................................. 561
8.4 Oprema mosta ....................................................................................... 562
8.4.1 Odvodnja ................................................... ... ..... ... ............................ 562
8.4.2 Hidroizolacija ............................................ ..... ... ... ............................ 562
8.4.3 Asfa ltni zastor ... .............. ....................... ... ... ..... ... ............................ 564
8.4.4 Hodnik (pje šačka staza) ................... ... ... ..... ..... ...... ..... ..................... 564
8.4.5 Ograda mosta ................................................................. .................. 564
8.4.6 Završni radovi .................................................................................. 565
8.5 Ostalo ..................................................................................................... 567
8.5.1 Ispitivanje mosta probn im opterećenjem ......................................... 567
8.5.2 e pred v iđ en i radovi ........................................ .... .... ... ..... ... ............. 567
9 SUVREMENI DOMETI 569

9.1 Mostovi najvećih raspona i posebnih struktura .............................. 572
9. 1. 1 Gredni mostovi ............................................................................ 572
9. 1.2 Lu čni mostovi ........................................... ...... .. ........................... 58O
9. 1.3 Ovješeni mostovi ......................................................................... 588
9.1.4 Viseći mostovi .... ...... .. ..... ... ..... .................... ..... ........................... 599
9.2 Mostovi u sklopu osobito velikih prijelaza ...................................... 605
9.3 Novi materijali i sustavi za suvremene mostove ............................. 612
Xlll
9.4 Nova poimanja oblikovanja mostova .............................................. 616
9.5 Suvremeni hrvatski mostovi i projekti za budućnost .................... 622
9.5.1 Gredni mostovi ............................................................................ 622
9.5.2 Lučni mostov i ........ ..... ... ..... .... .......... ................... ........................ 630
9.5.3 Viseći, ovješeni i zauzdani mostovi ......................... ... ..... ........... 635
9.5.4 Buduća ostvarenja ....................................................................... 639
LIT ERA TURA ....... .. ........................ ... ... ..... ... ... ............. ................. ................... 655
XIV
Predgovor
PREDG OVOR
Sve se intenzivnije i ubrzanije mijenjaju i dopunjuju spoznaje u pojedinim

ljudskim djelatnostima. U nekima je to gotovo danomice uočljivo . Primjerice II
računalstvll ili telekomunikacijama. U drugima nešto sporije, ali puno snažnije
nego u bližoj a kamo li u daljoj prošlosti. Takvo je građevinarstvo - jedna od
najstarijih ljudskih djelatnosti - u kojemu je, kažu, sve bitno spoznato prije više
tisućljeća. I u toj . recimo, konzervativnijoj djelatnosti zadnjih su desetljeća
napredci i nova i znašašća brojem i značajem usporedijiva s onima koja su se
događa l a ranije kroz nekoliko stoljeća. To se sve odnosi. možda i najočitije, na
mostarstvo - elitnu graditeljsku disciplinu.
U mostarstvu su ova stremljenja raznovrsna. Posljedica su razv itka novih, puno
kvalitetnijih gradiva i nj ihove smišljene primjene; posljedica su novih
proračunskih postupaka, bolje spoznaje ponašanja konstrukcija, primjene moćnih
računala; osobito su posljedica novih i usavršenih postupaka građenja poduprtih
korištenjem i snažnih i sofisticiranih pomagala; posljedica su također i naraslih
prometnih potreba povezanih s koncentracijom gospodarske moći sposobne da se
štošta, nekad nedostupno, danas i ostvari.
Tako se događaju u sve kraćem razdoblju sve veći pomaci ostvarenja najvećih
raspona među pojedinim vrstama mostova. Grade se sve duži i veći mostovi i
ostvaruju vrlo posebne, čak neobične strukture.
Globalizacija dovodi do toga da znanja postaju opća i zajedni čka pa se mnogi
prije različiti pristupi istomu ili sličnomu problemu ujednačavaju. Tako se već
Konstntiranje mostova
desetljeć i ma na razi ni Europe nastoje i usp ijevaju usuglasiti propisi za djelovanja i
osnovna načela prorač una v anja , a nakon teških iskustava s potresom u Kaliforniji,
ne samo u Americ i nego i drugdje, primjenjuje se nova fil ozofija protupotresne
gradnje. Sve to, naravno, zaživljava i u nas.
Odatle su proizašle i pobude za pisanje ove knjige. Da što prije otvorimo vrata
novomu pristupu i pomognemo našim studentima i kolegama u praksi da se u
njemu s n ađu . Stoga smo ovdj e prikazali načela kon struiranja mostova u duhu
novih europskih normi i smjernica već usvojenih u nekim zemljama, uz razložnu
primjenu u našim uvjetima. Kod opterećenja dali smo usporedbe i t umačenja onog
što se kod nas primjenjivalo ranije ili će se primjenjivati u budućnosti . Tu smo
namjerno nešto opši rniji da bismo olakšali razumijevanje razlika i na jednome
mjestu razložili podatke potrebne za gradnju b u dućih mostova (prema Eurocodu)
ili za sanacije, adaptacije, rekonstrukcije po stojeći h (građenih korištenjem naših
dosadašnji h propisa ili DIN-a).
Sažeti s kra će ni primjeri proračuna , koji su najprij e namijenjeni radu studenata na
vježbama, pokazuju izravnu prakti čn u primjenu navedenog.
Budući da most nije samo konstrukcija i da njegova vrijednost ovisi koliko o
konstrukciji toliko i o opremi, prikazali smo što sve nj oj pripada i dali glavne
zn ačajke svakoga pojedinog dij ela uz upozorenja na uobičajene nedostatke i
smjernice za ispravn u pri mj enu. Tu bi se uz svaki dio mogli dati još mnogi
primjeri što i u Hrvatskoj treba što prije pretočiti u smjernice za primjenu u
pojed in im sustavima. l edn u takv u mogućnost uskoro ćemo objav iti u Priručniku
za mostove.
Naš im će studentima vrlo praktično pomagalo biti i poglavlja koja razrađuju
nastanak i sastavnice projekta mosta jer ih vode kroz postupak konstruiranja
mostova, ali koji se lako primjenjuje i na druge građevine.
Pojmovn ikom smo definirali naziv lje koj e koristimo, a suvremenim dometima
ilustrirali smo dosege našega doba i hrvatskoga mostarstva u nj emu.
Ova knjiga nije samo rezultat rada potpisanih , profesora i dvoje asistenata, nego i
mnogih drugih naših kolega i suradnika pa im zahvaljujemo na doprinosu.
Jednako hvala i svima onima koji će nas upozoriti na pogreške ili propuste, a
osobito onima koji će i po ovoj knji zi dublje zaći u di vnu djelatnost mostarstva i
ubudu će doprinositi da naša domov ina, kao i do sada, zadrž i mjesto pri vrhu
svjetskih dosega.
U Zagrebu, 5. kolovoza 2005.

Profesor Jure Radić
Ana Mand i ć
Goran Puž
2
Uvod
l UVOD
Mostovi , građev i ne kojima se ostvaruje prijelaz prometnica preko zapreka,

prometni su objekti koji II sebi sadržavaj u nosive konstrukcije. Grade se rad i
premošć i va nja prirodnih (rijeke, kanjoni , suhe doline, morski tjesnaci, kanali) ili
umjetnih zapreka (druge prometnice, ulice, kolodvori) koje se na laze na trasi
pružanja prometnice.
Sastoje se iz gornjeg i donjeg ustroja. Gornjem ustroju pripadaju svi dij elovi
povrh ležišta glavne nosive konstrukcije: glavni nosači, podužni nosači, poprečni
no sači, stupovi, čeoni zidovi, prometne površine, ko l ničke konstrukcije, rubnjaci,
ograde, vijenci, portali i spregovi. Donjem ustroju pripadaju dijelovi ispod ležišta
rasponske konstrukcije: temelji, upornjaci i stupovi (koji n i s~ dijelovi pomosta).
Prema vrsti prometa kojega prevode mostovi su: cestovni , željeznički, pješački,
kombinirani, za cijevi, vodove ili kanale; prema mjestu i položaj u: vijadukti,
mostov i preko vodotokova, gradski moslovi , tvrđavn i mostovi, moslovi na
inundacijama i dr.; prema značaju: lokalni, tranzitni, magistralni, sab irni , čvori š ni
i industrijski; prema trajnosti: prov izom i, privremeni, polustalni il i stalni; prema
fiksnosti: nepokretni, pokretni ili pontonski. Ovisno o položaju kolnika dijelimo ih
na one s ko lnikom gore, s kolni kom dolje ili s upušten im koln ikom; prema
tlocrtnom položaju mogu biti okomiti, kosi, u pravcu ili u zavoju; prema obl iku
glavnoga nos ivog sklopa: gredni , lučni ili svođe ni , viseć i , razupomi ili ovješeni;
prema tipu nosive strukture mogu biti ploćast i , rebrasti i sa nduč asti. Ovisno O
grad ivu od kojeg su izgrađeni mostov i su: drveni , metalni (od lijevana željeza,
3
če lika ili aluminija), masivni (od opeke, prirodnoga kamena, betona, anni ranoga
ili prednapetog betona), mostovi od kombiniranih i drug ih gradiva (pla s ti č ne mase
i d,.).
Slika 2. Pogled na mOSI preko Rijeke dubrovačke
Kod projektiranja i izgradnje graditelji moraju ispuniti prometne, estetske,

tehni č k e, gospodarske i izvedbene zahtjeve, jer mostovi trebaju biti funkcionalni,
postojani, trajni, stabilni, lijepi jekonomični.
Često se grade u n epristupač nim predjelima, iznad zapreka koje su ljudima

s to ljećima bile nesavlad ive, koje su razdvajale predjele, kulture i narode, pa nije
ču d o što je" izgradnja tih građev ina bila povodom nastajanja pr i ča, legendi , ali i
književnih djela.
Usporedno s razvojem konstrukcijskih sustava, pobo ljšavanjem svojstava gradiva

od kojih se grade i povećavanjem njihovih dimenzija i maksima lnih dometa,
razvijaju se i postupci izgradnje. Oni - ovisno o tipu i gradivu mosta - doprinose
eko n o mi čnosti pojedinih rješenja.
Postupc i izgradnje mostova razlikuju se ovisno o kori štenim skelama i drug im

pom oć nim uređajima. Tako možemo imati fiksn e o tl o os lonjene ske1t: na kujima
se gradi č ita va konstrukc ij a mosta, sektorske skele - za izgradnju pojedinih
dijelova mosta koji se ponavlj aj u II nj emu pa se ugrađuju pomicanjem i
višckratnom uporabom iste skele i zgrađuju , pokretne skele - za pomicanje po
4
Uvod
terenu ili po vrhovima stupova, i pomagala za slobodno građenje , bez skela
oslonjenih o tlo.
Metoda slobodnoga, konzolnog građenja velikih masivnih mostova posebno je

razvijena II drugoj polovini dvadesetog stoljeća II našoj zemlji. Primjenom ovog
postupka i zgrađeni su veliki gredni i lučn i mostovi među kojima Most kopno -
otok Krk s naj već im armi ranobetonskim lukom II svijetu.
Slika 3. Most kopIlo - otok Krk
Taj most nije jedino vrhunsko ostvarenje hrvatskoga mostarstva II svjetskim

razmjerima . Štoviše, brojni su povijesni i suvremeni, praktični ili teorijsk i dosez i
nastali na hrvatskome tlu.
Od najstarijih mostova II našim krajevima posebn u pozornost zas lužuj u mostovi

vodovoda Dioklecijanove pal ače II Splitu. Ove antičke građevine i unatoč gotovo
dvotisućljemoj starosti, nakon sanacija koncem 19. i početkom 20. stoljeća , i
danas služe svoj oj svrsi, što je doista rijedak slučaj kada se promatraju tako
drevne građevine.
Pitka voda u današnji Split, odnosno Dioklecijanovu palaču od 3. sLn.e., dotjecala

je kroz lijepo i uspješno i zgrađen vodovod od samog izvora bistre rijeke Jadro.
Još u rano antičko doba stara Salona je opskrb lji vana vodom iz istoga ovog izvora
preko četiri kilometra dugačkog vodovoda kojega se neki tragovi još uvijek vide
na terenu. U vrijeme gradnje Dioklecijanove p alače odlučeno je da se voda Jadra
koristi i za njenu opskrbu. U tu je svrhu od 284. do 305. godine izgrađen devet
kilometara dugački vodovod kojim je voda gravi tacijom II obilnim količinama
dovođena sve do pa l ače.
Najveći, najimpozantniji i naj saču vaniji most iz rimskoga perioda u naš im

krajevima jest akvedukt Mostine. Riječ je o objektu ukupne dužine 234 m i
maksimalne visi ne 19 m nad kotom terena, s J9 pravilnih pol ukružuih svodova.
Rasponi svodova odabrani su tako da zajedno s debljinom stupova i visinom nad
5
terenom stvaraj u skladnu vizuru. Raspon dvaju najveć ih otvora iznosi 8,9 m, a
stupovi i zmeđu i uz njih širok i su 2,9 m. Ostalih 16 otvora ima jednak raspon -
4,7 m, sa stupovima i zmeđu njih od 2, I m. Izvan te cjeline II 7idu upornjaka još je
jedan otvor raspona 4,75 m. Ukupna širina mosta je 2,4 m, s kanalom za vodu u
gornjem dijelu kojega su dimenzije 0,6 x 1,2 m.
Slika 4. Akvedukt Mostine /lajvećaje građevina rimskog vodovoda od izvora Jadra do

Dioklecijanove palače
U izvornom obliku akvedukt je bio izgrađen od relativno velikih kamenih

klesa naca najvjerojatnije dopremanih iz nekoga od bračkih kamenoloma. Vijenci i
čela svodova bili su pom no profili rani i bri žno obrađen i , kako je i bio običaj kod
izgradnje najvrednij ih građevina iz rimskoga graditeljstva. Tijekom obnove
krajem 19. stoljeća na vidljivim je plohama izvedena kamena ob loga lošijim
gradivom koje je na mnogim mjestima do danas propalo pa se opet vide izvorne
plohe. Prilikom spomenutih obnova izveden je l , l m visoki betonski nadozid koji
jako smanjuje estetske vrijednosti ovoga antičkog objekta.
Osim akvedukta Mostine u sklopu istog vodovoda valja spome nuti još tri dosta
velika objekta i to:
Akvedukt Karabaš sa 17 polukružnih svodova jednakih raspona po 3,8 m,

ukupne dužine 156 rn;
Akvedukt Srnokv ik sa 3 po]ukružna svoda raspona također 3,8 m, ali i vrlo
dugačkim kamenim zidovima tako da mu je ukupna dužina I 14,5 m.
Akvedukt Bilice sa 7 po lukružnih svodova raspona 3,8 m, ukupne dužine 69 m.
Ova tri mosta vrlo su sličnih karakteristika , po!ukružnih svodova jednakih

raspona, s ličnih stupova među njima, identičnih profilacija, ali se i gradivom i
kvalitetom izvedbe dosta razlikuju od on ih na Mostinama, pa je moguće zaklj u čiti
da oni većim dijelom ipak potječu iz kasn iji h obnova.
6
Uvod
Propašću Rimskoga Carstva II Europi je zav ladalo razdoblje velike stagnacije II

gradite lj stvu pa tako i II gra đenju mostova. Stoga iz tog vremena nemamo nekih
vrednijih i značajnij ih tragova II graditelj stvu. Tek II 14. i 15. sto lj eću II sklopu
dubro vač kih zidin a izgrađene su tri vrlo skladne i zanimljive građevine: mostovi
na vratima od Pila, na vratima od Ploča i kod utvrde Revelin, koji su i do našeg
vremena sač u va ni II izvornom obliku. Uz ove na području slobodne Dubrovačke
Republike izgrađeni su i neki drugi mostovi II sklopu prometnica koje su
povezivale okolna nase lj a.
Turci su, izgleda, pod izravnim vodstvom kodže Mimara Sinana, podigli vrlo
veliki most II Osijeku da bi premosti li kori to Drave i vrlo široko nap iavno
područj e u Baranji . Taj je most gredne drvene strukture podignut na mjestu gdje je
nekada, još u anti čko vrij eme, postojao također čv rst prijelaz.
Austro-ugarske vlasti, pa on da i Napoleon za kratke vladavine našim krajevima u

toku 17. i 18. stolj eća, grade brojne ceste koje povezuju jadranske gradove s
unutrašnjo šć u . Takve su ceste na primjer: Karolina, Jozefina, Terezijana i
Lujzijana te, paralelno s obalom, Dalmat inska cesta. U sustavu tih prometnica
sagrađeni su i broj ni mostovi već ih i manjih dimenzija.
Slika 5. Most preko TOlllljćice II TOlInju
7
Medu njima posebno spominjemo: most preko Tounjčice u Tounju, Molinarijev
most blizu Ogulina, Stari most u Oštarijama, most preko Like u Budaku, most
preko Like u Kaluđerovc u i most preko Otuče u Gospiću .
Josipov most preko Tounjčice u Tounju jedan je od najznamenitijih starih

kamenih mostova izgrađenih na području Hrvatske. Riječ je o objektu
jedinstvenoga oblika zbog njegova dva kata. Donji kat s tri otvora raspona po 5,60
m izgradio je pri li kom gradnje lozefinske ceste, koja spaja Senj S Karlovcem,
barun Vinko Struppi 1775. godine. Međutim, prilikom rekonstrukcije ove ceste
šezdesetak godina kasnije, kad je graditelj Josip Kajetan Knežić nastojao ostvariti
što bolje elemente ove prometnice, dodao je ovome mostu još jedan kat identičan
postojećem. lako od 1836. godine na tome mjestu postoji vrlo osebujan dvokatni
prometni objekt.
Tijekom ll. svjetskog rata bio je srušen veći dio gornjega kata ovoga mosta, da bi
neposredno po završetku rata zbog uspostave prometa bio izveden provizomi
drveni most. Kasnije je 1972. godine po projektu prof. Krune lonkovića ,
izvedena obnova ovoga mosta. Korišteni su kameni od izvorne građevine koji su
izvađeni iz rijeke, a što je nedostajalo vađeno je iz obližnjega kamenoloma.
Monumentalni kameni most preko rijeke Like u Budaku izrađen je u sklopu

Dalmatinske ceste 1852. godine, na mjestu gdje je prethodno postojao drveni
most. Ovaj most s tri polukružna jednaka otvora raspona po 17,15 In više je puta i
u različitim opsezi ma bio oštećivan i rušen. Tako su zabilježeni podaci o
obnovama čeoni h zidova već 1873. i 1886. godine.
Slika 6. Stari mosl preko rijeke Like II Budaku iz Napoleonova vremena
8
Uvod
Kameni su svodovi ovoga mosta II II. svjetskom ratu porušeni, pa je II

poslijeratnom razdoblju promet uspostavljen preko privremene, ali vrlo uspjele
drvene konstrukcije, da bi kasnije na starim kamenim stupovima bila izvedena
konstrukcija od prednapetog betona.
U selu Puškarići . nedaleko od središta Ogulina, rijeku Dobru premošćuje skladan

kameni most, obično zvan Molinarijevim mostom. Rijeka Dobra premošćena je s
tri elegantna kamena svoda, segmentnog oblika, jednakih raspona po 7,2 m.
Između svodova su lijepo oblikovani stupovi širine po 1,9 m. U inundacijskim
dijelovima mosta još su dva otvora raspona 3,9 i 4,05 m. Ukupna dužina ove
građevine je 68,5 m, a širina 7,45 III. Više puta je bio oštećivan II različitim
opsezima. U zavičajnome muzeju u Ogu linu čuva se nacrt ovog mosta koji je
izrađen prilikom sa nacije 1914. godine. Tijekom drugoga svjelskog rata bio je
ponovno dosta oštećen, da bi kasnije opet bio obnovljen tako da je sačuvan
izvorni oblik.
Slika 7. Molinarijev most l1a rijeci Dobri
U vrijeme francuske vladavine, početkom devetnaestoga s toljeća izgrađen je, u

središtu sela Oštarije. kameni most s dvanaest polukružnih otvora ukupne dužine
92 m.
Budući da je u njegovoj neposrednoj blizini nedavno izgrađen novi most, ovaj je
ostavljen samo za pješački promet.
Treba spomenuti i most izgrađen tl živopisnom kanjonu rijeke Like blizu naselja
Ka l uđerovac . Kamenim svodom, segmentnog oblika, raspona 28,8 m premo šć ivao
je rijeku na vrlo nepristupačnome mjestu, tako da mu je niveleta čitavih 30 m nad
razinom rijekc. Ovaj raspon pripada rekordnim ostvarenjima među kamenim
9
svodovi ma u nas i svojim je dometima sigurno predstavljao značajno grad iteljsko
dostignuće prve polovine 19. sto lje ća . Izgrađ e n je 1836. godine.
Tijekom svojeg postojanja više je puta bio oštećivan. Tako je još za vrijeme
gradnje, ali nakon što je svod već bio gotov, voda odnijela skelu mosta, pa su se
pojavile neke pukotine na svodu. Godine 1892. izvedena je sanacija do tada
oštećenih čeonih zidova i dijelova svoda.
U II. svjetskom ratu porušen je sred išnji dio svoda i u takvom stanju je ovaj most
dočekao naše vrijeme, budući da je prometna potreba riješena na drugi način. No,
jer je riječ o kamenom svodu rekordnih dometa i velikog značaja, trebalo bi ga
obnoviti.
Potom va lj a spomenuti mostove vrhunskog graditelja Milivoja Frkovića: most

preko Kupe u Sisku i most preko Like u Kosi nju.
Most preko Kupe u Sisku građen od 1927. do 1934. godine sa četiri elegantna
luka preko rijeke i još tri nad inundacijama, s gotovo nenadmašno skladno
ostvarenom kombinacijom opeke prepeke i prirodnoga kamena i izvrsno
oblikovno osmišljenim i ostvarenim brojnim detaljima vijenca, ograda, arhivoita,
ploha pročelja, stupova itd. Taj most je na sreću nadživ io ratove i izdržao mnoga
opterećenja pa kao jedan od naših najvrednijih mostova svoga stila služi prometu
u izvornom obliku.
Slika 8. Mos' preko Kupe u Sisku
Most preko Like u Kosinju jedan je od oblikovno najuspjelijih mostova u

Hrvatskoj. Korito rijeke premošćuje s tri skladna polukružna otvora od po 18 m, a
nad stupovima su izvedeni kružni štedni otvori koji se zajedno s kamenim
10
Uvod
obrubima i istaka ma markantnih linija mosta izvrsno uklapaju u cjelovitu vizuru
građevine.
Slika 9. Most preko Uke u Kosil1ju
Tijekom druge polovine 19. sl. i prvih desetljeća 20. st., osobito povezano s
izgradnjom željezničkih pruga, ali i cestovnog premošćivanja većih rijeka, građeni
su standardizirani če li čni rešetkasti mostovi. Takvi su primjerice i Slari savski
most u Zagrebu (kasnije preseljen na mjesto Jakuše vačkog mosta), zatim
Podsusedski te veći broj sličnih preko Save (Gradiška, Brod, Županja) i Drave
(Osijek, Varaždin ... ) i mnogi manji.
Prvi anniranobetonski most u Hrvatskoj sagrađen je 1900. godine. Riječ je o

jednom relativno malom mostu preko potoka Lomost u Ogulinu, koncipiranome i
izvedenome s armiranobetonskim rebrima i pločom II pravom Hennebiqueovu
sustavu s rasponom lOm i širinom 7 m. Dovršen je i predan prometu 25. listopada
1900. godine, pa je to datum dovršetka prve prave armiranobetonske gradnje u
nas.
Prema sačuvanim podacima poznato nam je da je beton za gradnju ovoga mosta

pripreman od beočinskoga portlandskog cementa, savskoga pijeska, koji je
željeznicom dopreman iz Zagreba, i kamena tučenca u volumnim omjerima 1:3:5 .
II
Armatura ugrađe nau most sastoji se od željeznih ši pki profila 27 ili manjeg.
obuhvaćenih vilicama od plosnatoga željeza, koje su bile rašljaste završene. Beton
je pripravljan ručno , a č i tava je ploča hila i7betonirana II jednom dan u uz
sudjelovanje 30 radnika.
Razdob lje druge polovine prošlog sto ljeća , u području mostogradnj e dominantno
je povezano s imenom prof. Krune Tonkov i ća. Pa kao što je on pedesetih godina o
Frkoviću pisao kao o našem najvećem mostograditeiju, zasigurno nije presmjelo s
današnjega gledišta ustvrditi da je prof. dr. Kruno Tonković naš naj već i
mostograditelj, a zac ijelo i jedan od naj ve ć ih graditelja uopće u našoj povij esti.
Sagradio je između ostaloga:

most preko Krke uSkradinu
nadvožnjak Ljublj anske avenije u Zagrebu
Most slobode u Zagrebu
most preko Korane u Slunju
Slika JO. Tonkovićev most na KQrani
most preko Sl unj čice u Slunju

most preko Cetin e II Omišu
most preko Obžcva kod Strušca
most preko Korane u Selištu
nadvožnjak u Pop ovač i
12
Uvod
Jankomirski most na Savi II Zagrebu
most na Dravi II Osijeku
most preko rijeke Bosne tl Zenici
nadvožnjak II Držićevoj ulici II Zagrebu
nadvožnjak kod toplane II Zagrebu
most na Sutli kod Klanjca
vijadukt II Branimirovoj ulici II Zagrebu
most preko Korane II Karlovcu
Osobito značajan doprinos razvitku mostogradnje ostvaren je prigodom izgradnje

velikih armiranobetonskih !učnih mostova na hrvatskoj obali Jadrana: ~ibenskom,
Paškom, Krčkom , Masleničkom i Skradinskom. Tu je razvijen izvoran način
građenja armiranobetonskih lukova slobodnim konzolnim postupkom bez teških i
skupih ranije primjenjivanih skela. Još je glasoviti Freyssinet ustvrdio da postoje
otvorene mogu ćnosti dosezanja znatno veći h raspona betonskim lukovima od o nih
koje su on i njegovi suvremenici ostvarili, a bilo je to oko 200 m, i da uz
prikladno temeljno tlo, ove strukture mogu biti gospodarski prihvatljivije od
drugih, ali da se tome suprotstavlja trošak i složenost izgradnje skele potrebne za
gradnju veli kih betonskih lukova.
Slika ll. Šibenski mo.~f
13
Nasuprot njima za gradnju slični h metalnih, pa i grednih betonskih struktura već
su bile razrađene metode slobodnih konzolnih postupaka građenja. Prva i izvorna
primjena takvih postupaka za građenje armiranobeton skih lukova dogodila se u
Hrvatskoj, što je omogućilo i izgradnju armiranobetonskog luka mosta između
kopna i otoka Krka s rasponom od 390 m. To je za punih 85 m više od do tada
rekordnog raspona mosta u Sydneyu. Konzolni postupak je postupno razvijan,
dorađivan i usavršavan na gradnji spomenutih mostova.
Šibenski most preko rijeke Krke u sklopu Jadranske turističke ceste sagrađen je,
po projektu I. Stojadinovića , 1964.- 1966. godine s armiranobetonskim lukom
raspona 246 m. Luk je građen betoniranjem odsječaka dugačkih 28 m u čeličnoj
ske li koja je zategama bila preko vrha stupa nad petom luka sidrena u upornjaku
na kraju mosta. Nakon stvrdnjavanja betonski je segment bio prihvaćen kosi m
kabelima, a če li č n a je skela uz pomoć plovne dizalice premještana na mjesto
s ljed ećeg odsječka i taj se je postupak ponavljao sve do betoniranja zadnjeg
odsječka u tjemenu. akon izgradnje drugog odsječka potrebna kosina zatege,
radi lakšeg preuzimanja opterećenja, ostvarena je preko produžetka u vis
spomenutih stupova.
Paški most koji preko Ljubačkih vrata povezuje otok Pag s kopnom nešto je
manjega raspona, 193 m, a građen je (1967.-1968.) uz neznatne modifikacije
postupka građenja primijenjenog na prethodnome mostu. U nastojanju za
ubrzanjem gradnje zatege nisu sidrene u upornjake nego izravno u tlo i umjesto
visok ih pilona nad oba lnim stupovima kosina zatega ostvarena je pomoću laganih
jarmova nad samim lukom. To je omogućilo smanjenje potrebne koli č ine
pomoćnih kabela.
Slika 12. Paški moSI prije i nakon obnove
Krčki most, koji s dva amliranobetonska luka, prvim - raspona 390 m od kopna
do otočića Sv. Marko, i drugim - raspona 244 m izmedu Sv. Marka i Krka,
povezuje otok Krk s kopnom, sagrađen je 1976.- 1980. godine, kao i prethodna
14
Uvod
dva po projektu L Stojadinovića, a pod neposrednim vodstvom prof. S. Šrama. Za
razliku od njih koji su monolitne konstrukcije - betonirane II konzolno pridržanoj
skeli, ovdje je riječ o montažnoj gradnji. Kanzalnim je ro~turkom od montažnih
komada dugih 5 m i prihvaćanih kabelima preko vrhova stupova II temelje,
sagrađen najprije samo središnji dio luka , uz koji su onda pomoću poprečne
lagane čelične skele naknadno izvedeni preostali bočn i dijelovi poprečnog
presjeka luka.
Maslenički most kao sastavni dio buduće autoceste Dalmacija - Zagreb sagrađe n
je preko Novskoga ždrila nedaleko od, II velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku,
srušenoga prijašnjeg mosta, koji je bio dio Jadranske turističke ceste. Sagraden je
s anniranobetonskim lukom raspona 200 m po projektu V. Čandrlića, 1. Radića i
Z. Šavora 1993.- 1997. u iznimno teškim uvjetima gotovo na puškomet daleko od
neprijateljskih postrojbi, dok je još trajala okupacija većeg dijela Novigradskog
mora. Luk je izveden betoniranjem kratkih odsječaka na porničnoj skeli s
pridfŽavanjem pomoću vješaljki i zatega preko petnih stupova i pri vremenih
pilona.
Slika J3. Maslellic1<i most
15
Konstruira,.lje mostova
Zbog loših iskustava s relativno brzim propadanjem prethodnih mostova
ponajviše uslijed korozije armature II iznimno nepovoljnim ambijentaln im
oko lnostima bure i posolice, na Masleničkome mostu je problematici trajnosti
posvećena puno veća pozornost: deblji zaštitni sloj, masivn iji elementi strukture,
kompaktniji beton, ugradnja uređaja za monitoring itd. Sve je još usavršeno na
Skradinskome mostu koji je u sklopu iste autoceste dovršen 2005. godine.
Od ostalih metalnih i armiranobetonskih mostova u Hrvatskoj istaknut ćemo :
Savski most u Zagrebu, sagrađen po projektu M. Frkovića uz suradnju J. Erege,

jedan je (za h valj ujući primjeni dotad nepoznate tehnologije zavarivanja i kao
prva veća spregn uta konstrukcija u svijetu) od bitnih naših doprinosa razvitku
mostogradnje i g ra đevin s kih kon strukcija u o pće u sv ijetu.
Stari Ma s l e ni č ki most s če li čnim lukom raspona 155 m, sagrađen po projektu
V. Dra ganića 1958.- 1960. godine kao sastavn i dio Jadranske turističke ceslc::,
sruše n tij ekom agresije na Hrvatsku 21. studenog 199 1. godi ne i obnovljen
2005.
Most Morine blizu Šibenika, sli čno kao i stari Maslenički , čeli čni je luk,
raspona 143 m, sagrađen po projektu J. Vukuše 1963.-1964. godine.
Most Rogotin preko Neretve s grednom kontinuiranom konstrukcijom
središnjih raspona 55+ 110+55 m izveden je konzolnim na činom gradnje.
Most na Savi i Uni kod Jasenovca također je gredni sklop s tri sredi šnja otvora
60+ 120+55 m, građen slobodnim konzalnim postupkom, a srušen u agresiji na
Hrvatsku i obnovlj en 2005. godine.
Slika 14. Jasenovački mos/je srušen /I agresiji na HrvatsklI i ponovno obnovljen

16
Uvod
Mostovi na Dunavu kod Bogojeva (središnjih raspona 100+ 155+ 100 m)
sa građen 1980. g., kod Bezdana (raspona 96+ 170+96 m) sagrađen 1973. te kod
Il oka (raspona 100+ 160+ I OO m) izvedeni su po projektima različitih autora kao
čelične sa ndu čas t e konstrukcije.
Pje šač kimost na Dravi u Osijeku raspona 210 m izveden je kao za nimlji va
viseća konstrukcija radi povezivanja središta grada s rekreacijskim centrom na
lijevoj ohali Drave.
Most Rje čina,

skladna je razuporna betonska struktura raspona 132 m,
sagrađen konzalnim postupkom po projektu K. Šavora.
Vijadukt Limska draga u sklopu Jadranske autoceste u [stri (dužine 552 m, s

najvećim rasponom 160 m) sagrađen je 1988.- 199 1. g. po projektu I.
Dumbo v i ća.
Most preko Rijeke dubrovačke ovješene konstrukcije, s jednim pilonom visine

142 m i ukupnom duljinom 491 m, modema je struktura dovršena 2002. godine
prema projektu Z. Šavora.
Kao i u nas, tako je i drugdje po svijetu razvitak mostarstva tekao valovitom

linijom - ponekad u dosezanju vrhunskih ostvarenja, a ponekad kroz duga
razdoblja u opetovanju već dosegnutoga. To vrijedi i za različita područja svijeta.
Vrhunci su dosezani II drevnome Rimu, pa u Kini , pa u Turskome Carstvu, zatim
u Francuskoj, pa II Americi, u Japanu pa opet u Kini , ovisno o mnogim
okolnostima, a najčešće o suglasju znanstveno-tehnološke i gospodarske moći , ili
pak nekih posebnih oko lnosti.
Ovo najbolje ilustriraju suvremena ostvarenja II Kini . Tamo su naime u ovom

desetlje ć u ostvareni ili se ostvaruju rekordni rasponski dometi u veći ni tipova
nosivih struktura.
Površno gledano i razl učivano iz naše udaljenosti , bez dubljeg poznavanja

tamošnjih prilika pa ča k i posebnih prilika u pojedinim dijelovima te goleme
zemlje, može nam biti jasno da se ti dosezi ostvaruju u modernim strukturama
primjerice ovješenih mostova. To su naime vrlo ekonomični objekti kojih se
impulzivan razvoj zbiva baš u naše doba pa je l ogič n o da se tamo gdje se puno
gradi , gdje se koncentriraju znanstvene i istraživačke spoznaje iz danas
globaliziranog svijeta, gdje valja premostiti vrlo široke vodotokove i gdje postoje
sredstva, tako nešto i ostvari.
Možda je malo tko oče ki vao da će se osam od desetak n ajveć ih raspona među
ovješenim mostovima naći u jednoj zemlji, ali i to se danas ostvaruje u Kini.
17
Slika 15. Projekt ovješenog mosta SUlong raspona 1088 m
S polazišta logike očekivano je da se u istom ambijentu ostvaruju i mostovi više

desetaka kilometara dugački. No istodobno je teško shvatljivo da se pomiču
granice rekordnih dosega za strukture za koje se mislilo da će ostati na svoji m
povijesnim dometima kao što su kameni i čelični lukovi, a i među takvima su u
Kini zadnj ih god ina ostvareni rekordi.
Kameni su lukovi svoj stvarni vrhunac doživje li još u Rimskome Carstvu. Ponešto
su maksimalni dometi pomaknuti u srednjemu vijeku. Rekordni raspon mosta
Trezzo preko rijeke Adde od 72 m bio je takav pola tisuć ljeća. Početkom 20.
stoljeća nadiđen je s nekoliko puno vitkijih kamenih lukova. I mislilo se da će
raspon od 90 m mosta preko Rijeke Syre II Plauenu iz 1905. ostati zauvijek kao
najveći kameni luk jer će veći biti građeni od betona ili drugih gradiva. Međutim
preko rijeke Danhe blizu grada Jinchenga u Kini 2000. godine je dovršen most za
autocestu s kamenim lukom raspona 146 m. Kažu da su gospodarski razlozi
presudili u prilog tom rješenju jer je riječ o kraju s puno dobroga kamena i
nevjerojatno niskom cij enom ljudskoga rada pa je bilo gospodarski isplatlji vije i
politički oporrunije (jer se zapošljava mnoštvo ljudi) raditi kao u srednjemu vijeku
nego II taj kraj uvo7iti neko suvremenij e rješenje.
Drugi je primjer čelič ni luk rekordnog raspona 550 m preko rijeke Huangpu usred
Šangaja. Na istoj toj rijeci II istomu gradu već su sagrađena dva očito puno
18
Uvod
jeftinija ovješena mosta. Opravdanje za ovaj, koji nakon četvrt stoljeća pomiče
rekordnu granicu čeličnih lukova za dodatnih 32 m, jest u činjenici što je
7aJl1išljen i izveden kao dio buduće svjetske izložbe EXPO koja će se u njegovu
oko lišu zbivati.
Slika 16. Čelični luk raspona 550 111 /I Šangaju
Isto tako s konstruktorskog i gospodarskog gledišta teško je pronaći opravdanje za

tri stotine metara visoke stupove koji se uz to zajedno sa zategama izdi žu i iznad
prometnice kad je vidljivo da je moguće smjestiti nosivi sklop i ispod kolnika, u
sklopu mosta ponad grada Mil lau u Francuskoj puštenog u promet potkraj 2004.
godine. Naravno razlozi u prilog tom rješenju nisu bi li ni konstruktorski nili
gospodarski nego kažu težnja da se s obzirom na vizuru iz grada Mill au-a
postigne dojmljivija i jednim brdašcem nezastrta struktura.
Premda smo vrlo često skloni raspravljati O rekordima i razvitak po i stovjeć i vati
sa, po nečemu, n ajveći m ostvarenjima, moramo neprestano imati na umu da
vrhunsko mostarsko ostvarenje ne mora istodobno biti golem most. Mnoga
grandiozna djela tako s gledišta struke mogu biti označena kao promašaji, a
mnoge male građev i ne kao osobita post ignuća.
Život i svakodnevica sastoje se od standardnih zahtjeva, od zadataka koji redovito

rezultiraju mostovima malih ili srednjih dimenzija S čeSlO već prcmašcnim
rasponima, ali i kod takvih uvijek ćemo nastojati sagraditi najbolji mogući most.
Težit ćemo optimumu funkcije, postojanosti, estetike i ekonomije. Kroz poglavlja
19
ove knjige nastojimo prikazati osnovne podatke upute potrebne za uspješno
rješavanje takvih uobičajenih zadaća.
Slika /7. Most preko rijeke Krke blizlI Skradina
I Hrvatska je u zamahu gradnje prometnica. U njihovu je sklopu mnoštvo

mOSlOva. Neki su osobitih dimenzija. Pred nama su i daljnji spojevi otoka s
kopnom, most do poluotoka Pelješca itd. Također grade se stotine manjih
mostova. Neki među njima, kao npr. nadvožnjaci nad autocestama osob ito su
uočljivi pa im treba pristupati s većom ob li kovnom pozornošću i marom za
odabirom i uređenjem detalja.
U isto vrijeme ulazimo u Europsku Uniju, a to znači u punu potrebu tehničkog

suglasja s tamo važećim normama i standardima.
Stoga ovdje donosimo detaljan prikaz propisa za djelovanja na mostove prema

europskim normama. Te norme podrazumijevaju određene nacionalne i krajovne
prilagodbe, odnosno uključivanje izvornost i i posebnosti koje proizlaze iz
različitih razloga u pojedinoj zem lji . Naša je posebnost tako npr. djelovanje bure,
seizmi č ka podjela itd. U razradi normi koje se odnose na djelovanja na mostove te
smo hrvatske posebnosti u poglavljima ove knjige , koja razrađuju djelovanja na
mostove, nastojali uključiti.
20
Uvod
Za svaku pojavu i svako djelovanje prikazujemo pristup i postupak obuhvaćanja
prema propisima koji su II nas korišteni i prema europskim nonnama koje se
počinju koristiti te će se sigurno II budućnosti primjenjivati. Taj smo pristup
odabrali da bi smo jasno i razgovjetno istaknuli razlike, potaknuli i o m og u ći li
jednostavan prelazak na novo ali i osigurali podlogu za bavljenje postojećim
mostovima.
Naime, jasno je da uskoro s jenjavanjem intenzivne izgradnje novih prometnica

mora doći do većeg zaokreta prema održavanju postojećih. U budućnosti će se II
poslove održavanja, kao što je već danas II većini razvijenih zemalja, usmjeravati
daleko veća sredstva. To z na či da će se i veliki broj stručnjaka usredotočiti na taj
posao. Bit će među njima i mnogo mladih koji nikada nisu radili kori s teći stare
propise. Njima će također ovdje razrađena usporedba starih i novih biti korisno
pomagalo.
Primjeri proračuna usmjereni su na manje i srednje mostove kakvima se obično

bavimo. Izlazak u ostvarenja drukčijih dometa zahtijevat će naravno i detaljnije
proračunske razrade koje će čitatelji naći u drugim našim knjigama.
Smatramo važnim upozoriti na potrebu vrlo pomnog pristupa izradi troškovnika

pa i o temi ovdje donosimo jedan uzorak. Konstruktori česlo zanemaruju taj dio
proj ekata, za što nema opravdanja. Takođ er priručnik upotpunjujemo uputama za
pripremu i izradu projekata, elaborata, grafičkih priloga.
I konačno, nazivlje je tema kojoj smo u ovom priručniku h~eli dati već u
pozornost no što je uobičajeno. Smatramo na ime da je krajnji čas da se i u tom
području uvede puno više reda u odnosu na dosadašnje stanje. Više od jednog
stoljeća traju napori u tom smjeru. Od hrvatskog tehničkog prvijenca «Rječnika
njemačko-hrvatskoga tehnologičkoga naziv lja», preko brojnih pokušaja u
Tonkovićev im udžben icima do Simovićeva Građevinskog leksikona skupil o se
dosta g ra đe i različitih definicija i izričaja za pojedine pojmove u moslarstvu koje
smo ovdje nastojali sistemat izirati.
21
Pojmovnik
2 POJMOVNIK
A erodinamična svoj stva mosta - (engl. aerodynam ic properti es of the bridge)

structure zn ačajke mosta koje određuj u ponašanje sklopa pri dinamičkom
dj elovanju vjetra, proistekle iz oblika, krutost i i mase konstruktivnih elemenata.
Akvedukt - (engl. aq ueđu ct , njem. Akvadukt) most za prevođenj e tekući n a,

obično vo đe , koju vodi od viših položaja prema nižim, iznad prepreka.
A ntikorozivna zaštita (mosta) (engl. corrOSlon protection, njem.

Korrosionssc hutz) zaštita od agresivnog djelovanja okoline na čelič ne , betonske i
druge materijale. Sastoji se od pripreme površi ne i nanošenja temeljn ih i završnih
prevlaka [l].
Armirani beton - (engl. reinforced concrete, njem. Stahlbeton) [1] grad ivo
nastalo sprezanjem betona i če li č nih šipki.
Arlll;ranobelonski most (engL reinforced concrete bridge, njem.

Stahlbetonbriicke) [l] most s armiranobetonskim nosivim sklopom.
As/altni zastor - vidi: kolnic"ki zastor na mostu
23
KonSTruiranje mostova
A lItodizalica - (eng\. truck crane, njem. Autokran) [I] samohodna građ ev in s k a
dizalica na kamionskom podvozju.
Ba/mls"i postupak - (engl. balanced cantilever) varijanta konzolne gradnje

s i metričnim napredovanjem u odnosu na os lonce.
Slika 18. Balansni postupak - slobodna konzolna gradnja grednog mosta
Bai/ey konstrukcije - (eng\. Bailey bridge) sustav ratn ih (specijalnih) mostova za

brzu gradnj u i pri vremenu uporabu, koji je konc ipirao sir Donald Bailey 1940., od
kada se proizvodi i koristi u ratne i mirnodopske svrhe.
Slika 19. Jedna varijanla Bailey sustava mostova - dvosTnlkajednokarna re.fetka
24
Pojmovnik
Ballka podataka - (engl. bridge inventory (database)) katastar mostova, uređeni

skup podataka o mostovima u nekoj upravnoj jedinici, koji sadržava osnovne
pollalke o projektu i izvedbi svakog mosta i dodatne podatke koji obuhvaćaju
činitelje vezane uz eksploataciju (podatke o prometu, oštećenjima , popravcima
itd. )
Berma - (engl. berm, njem. Berme) [I] zaštitni pojas u usjeku ceste ili željezn ice,
odnosno uređena horizontalna ploha nasipa pred upomjakom za pristup ležajima
(vidi nasip)
Betonski zglob - (engl. concrete hinge) jednostavan i učinkovit linijski zaokretni

nepomični ležaj za betonske mostove. Ostvaruje se namjernim suženjem
betonskog presjeka kroz koji prolaz i jedan ili više redova armature. Proračunava
se i annira prema pravilima za razradu hetonskih konstrukcija.
Biciklistička staza - (engl. bikeway/(bi)cycle lane/track) dio prometne plohe na

mostu namijenjen biciklističkom prometu [1], najmanja širina jednotračne 1,0 m,
dvotračne 2,0 m, zaštitn i pojas od kolnika 0,75 do 1,0 m.
Bočni udar - (engl. nosing force) horizontalna sila koja se javlja uslijed
VIjugavog kretanja željezn i čkih vozila i djeluje okomito na smjer njegova
kretanja.
Bunar - (engl. open ca isson, njem. Grundsbrunnen, Senkbrunnen) vrsta dubokog

masivnog temelja otvorenog s gornje i donje strane koji se spušta potkopavanjem.
Burobran - (engl. wind break, wind shield, njem. Windschutzwand) [I]

građevina izgrađena
uz prometnicu da bi se vozila zaštitila od vjetra.
25
['
1-_""'''' plo~t
Slika 20. Moguće tješenje burobrana na Masleničkom mostu
e
Cestovna opterećenja - (engl. traffic loads, live loads) prometna opterećenj a koja
se javljaju na cestovnom mostu (vidi: proračunska opterećenja, tipska vozila ... ).
Cestovni most - (engl. road bridge, njem . Strassenbrucke) most namij enjen
prijelazu ceste preko prepreke.
26
Pojmovnik
Čelični mosl - (engl. steel bridge) most s če l ičnim nosivim skl opom.
Čelni zid upornjaka - (engl. back wall, box wall, njem. Kammerwand) - vid i:
upornjak mosta
Čeoni zid - (engl. spandrel waU, face wa ll , njem. Stirnwand) dio nadlučnog
sklopa masivnog svođenog mosta - zid koji zatvara nadsloj do kolničke
konstrukcije.
Čvorni lim - (engl. gusset plate, njem. Knotenblech) [l] služi za prijenos si la iz
štapova ispune u pojasne štapove čelične rešetke.
Čvrstoća materijala - (engl. strength of material, njem. Materialfestigkeit)

osnovno mehaničko svojstvo gradiva za mostove. Naprezanje koje odgovara
najvećem opte reće nj u što uzorak materijala može izdržati [l l.
ČIlIlj nasipa - stožasto oblikovan završetak nasi pa uz upomjak S usporednim

krilima, obično zatravnjen ili obložen.
Slika 11. Čunj nasipa
27
Da/ba - (engl. dolphin) zasebna građevina koja spreča va udar broda u stup mosta
time što stoji ispred njega.
Deriek-dizalica - (engl. derrick(-crane» vrsta građevne dizalice karakterističnoga

trokutastog oblika, često se kori sti kod montaže mostova na takav način da se
kreće po već dovršenom dijelu konstrukcije.
\.
•b.
--~-
Slika 22. Momaia rasponskog sklopa Derrick-dizalicom
Di/atacija (engl. gap, njem Dehnung) - vidi: prijelazna naprava. Oilatacija

(razdjelnica) na mostovima označava prekid u konstrukciji izveden da bi se
omoguć i li pomaci zbog promjene temperature i s l ič ni h razloga. Dilatacije na
mjesti ma očekivanja već i h pomaka uređuju se prijelaznim napravama, dok se
dilatacijske reške za minimalne pomake izvode bez posebnih prijelaznih uređaja ,
no poželjno je prekid urediti tako da se ne pojavi pukotina na asfaltu.
Dinamički f aktor (koeficijentA (engl. dynamic (amplification) factor, njem.

Dynamischer Koeffizient) - propisani faktor kojim se množe statičke vrijednosti
p roračunskih prometnih opterećenja kako bi se obuhvatila i d i namička djelovanja.
Uvijek je veći od I.
Disipator energije - (engl. energy dissipation systems/devices) prigušne naprave

za dis ipaciju energije ugrađuju se najčešće između gornjeg i donjeg ustroja kako
bi se dio energije od potresa potrošio umjesto da se predaje na rasponski sklop.
U lom smislu najčešće se ugrađuju razni posebno konstruirani ležaji.
28
Pojmovnik
Dispozicija mosta - (eng l. bridge layout/general planlelevation view) raspored

stru.kture (konstrukcije) mosta , prvenstveno u uzdužnom smislu.
Dispozicija ležaja - (engl. bearing syste mibearing layout) raspored ležaja u

kon strukciji mosta kojim se diktira raspored pomaka i deformacija uslijed
skraćenja i produljenja sklopa.
Dizalica - (engl. crane, njem. Baukran), građevinska mehanizacija za prijenos i

podizanje građevnih materijala i elemenata [l]. Za potrebe izvedbe mostova od
predgotovijenih elemenata razvijene su dizalice za prijenos iznimno veliki h masa
(plovne diza lice, autodizalice).
Djelovanja na most - (engl. actions on a bridge) svi utjecaji koji ma zemljina sila
teža, okoliš i uporaba opterećuju most.
Dodatna opterećenja - (engL imposed loads, secondary loads) opterećenja na

most koja se javljaju periodično ili povremeno, odnosno učestalo.
Dokumentacija za IIslllpanje radova (ponudbena dokumentacija, tender

dokumentacija) - (eng\. tender documents, njem. Vergabeunte rl age) [ I]
dokumenti koje pri bavlja naručitelj , a služe da na temelju njih ponudite lj dade
svoju ponudu.
Dolinski mosl - (engl. viaduct) most preko suhe doline (vijadukt).
Donji ustroj mosla (engl. bridge substructure, njem. Bruckenunterbau) svi

dijelovi mosta koji se na laze ispod ležišta glavne rasponske konstrukcije ili uz nju,
dakle sv i potpornji mosta, stupov i i upornjaci.
Drveni most - (engl. timber bridge, njem. Ho lzbrOc ke) most u kojemu je pretežn i
konstrukcijski materijal drvo.
DI/hoki temelj - (engl. deep foundation, njem Tiefgrundung) [l] prenOSI veće
opterećenje II dublje slojeve tla, vidi: keson, bunar, piloti.
DI/ktilnost - (engl. ductility. njem. DuktiliHit), [l] mogućnost podnošenj a

neelastičn ih deformacija, svojstvo materija la da se pla stično deformira prij e
sloma.
Duljina mosta - (engl. bridge length. njem. BrOckenHinge) razmak izm eđu osi
krajnjih ležaja mosta. Ukupna duljina mOSla je razmak krajnjih točaka mosta,
obično krajnjih točaka kri la upornjaka.
29
Dvokatni most - (engl. two-level bridge) most na kojemu se promet može odvijati
istodobno u dvije razine.
Slika 23. Poprečni presjek mosta s dvije prometne razine
Ekonomičnost mosta - (engl. economics) gospodarska isplativost određenog

rješenja građevi n e u odnosu na druga rješenja.
Ekstrados - (nadgled luka ili svoda) (engl. extrados, njem. Bogenrticken), linija
ili ploha koja definira gornji rub luka ili svoda.
tjeme .voda
OI .voda
/
/
nlrados
- 1- - - - - - - - - peta
otvor .... od. /'
r o " ....od.L /'
/
/
/
/
/
/
Slika 24. Osnovni pojmovi vezani uz luk kao nosivu strukturu mosta
30
Pojmovnik
Elastično IIpeti IlIk (Vallettov luk) - upeti luk kod kojeg je nedaleko od peta
presjek izveden sa smanj eni m momentom tromosti , kako hi se na tim mjestima
smanjio moment savijanja.
Elastičnost - (engl. elasticity, njem. Elastizitat) (l] značajka materijala da nakon

djelovanja sile ponovo poprimi izvornu ve ličinu ili oblik.
Elastomerni ležaj - (engl. elastomeric bearing, njem. Elastomerlager) vidi:

ležajevi.
Funkcionalnost mosta - (engl. functional requirement) uporabljivost mosta u

smislu ispunjavanja zahtjeva njegove namjene da provede promet preko zapreke.
Gabarit - vidi: slobodni profil.
Gerberov nosač - (engl. Gerber beam/Oerber type beam bridge, njem.

Gerbertrager) [1] statički od ređeni kontinuirani ravni nosač s najmanje tri ležaja i
S umetnutim zglobovima, kojima se postiže stat i čka o dređe nost sustava. Kao
sustavi no sača mostova gotovo da se više ne izvode.
GlavIIi nosač - (engl. main girder, njem. Haupttrager) [1] glavn i dio
konstrukcijskog sustava koji prenosi opte rećenje s ko lni čkog sklopa (posredstvom
poprečnih nosača ili izravno) na ležajeve, odnosno potpore.
Glavni projekt - (engl. main/final design, njem. Hauptentwurf) [l] skup projekata
(prema strukama i specijalnostima) i elaborata kojima se raz rađuje tehnološka,
tehni čka, pro izvodna i eksploatacijska koncepcija građev i ne usvojena idejnim
projektom i daju osnovna tehn ička rješenja za njenu izvedbu.
Glavni trak mosta - (engl. notional lane no.1) dio prometnice na mostu koji se
opterećuje najveći m iznosima tipskih pokretnih opte rećenja , prema zadanim
shemama opterećenja. Nema veze s prometnom podjelom kolnika, može se
31
nalaziti bilo gdje na kolniku, a u pravilu se postavlja tamo gdje optereće nja
najnepovo ljnije djeluju na razmatrani konstruktivni element.
Gornji ustroj mosta - (engl. bridge superstructure) sadržava sve dijelove mosta
koji se nalaze iznad ležišta glavne rasponske konstrukcije. Izraz iznad oz n ačava
smjer prijenosa opterećenja a ne fakt i čn e visinske odnose.
Gradiva (materijali) za mostove - (engl. materials for bridge building) u prvom

redu misli se na gradivo od kojeg su sagrađen i glavni nosiv i sk lopov i mostova. U
moderne mostove ugrađuj u se gotovo svi konstruktivni materijali, ali kao gradiva
glavnih nosećih sklopova bitni su drvo, metali (većinom čel i k), pri rodni kamen,
armiran i, prednapeti i nearmirani beton.
Gradski most - (engl. city bridge) most na č ij e bitne z n ačajke utječe smještaj u
gradu (oblikovanje, oprema, prometnica, detalji).
Građenje mosta - (engl. bri dge construction) izvođenje sv ih radova potrebnih za

izgradnj u mosta, dakle pri premnih radova, građev n i h radova, ugradbe i montaže
opreme.
Građenje polje po polje - (engl. span·by·span construction, njem. Feldbauwe ise)

(I] rab i se pri izvedbi rasponsk ih sklopova prednapetih i (rjeđe) armiran ih
betonsk ih mostova.
Građevina - (engl. structure) tvorevina nastala gradnjom radi zadovoljavanja

neke lj udske potrebe. Most kao građevina sastoji se od konstrukcije i opreme
mosta.
Granična stanja na mostovima - (engl. limit states) [lJ gramcno stanje

konstrukcije: takvo stanje pri kojem je konstrukcija izgubila sposobnost da se
opire vanjskim utjecajima ili je postala neupotrebljiva.
Graničnik - (engl. seismi c restra iner) naprava ili istaka koja sprečava pad
rasponskog sklopa s potpore u slučaju katastrofal nog potresa, kada otkažu osnovni
antiseizmički elementi , npr. ležaj i il i amortizeri .
Gredni most - (engl. beam bridge, njem. 8alkenbrucke) vrsta mosta sg ravnim
nosačem grednog sustava, odnosno takvog kod kojeg se glavn i prijenos
optereće nja odvija savijanjem.
32
Pojmovnik
a)
uzdužne dispozicije
EI
nlll~==========:::;:rll slobodno oslonjena greda
1'1 (Il niz slobodno oslonjenih greda

rl l
~========~n======~
kontinuiran i
~ nosač
b)
Slika 25. a) shema priienosa opterećenja grednog mosta

b) osnovni tipovi grednih mostova: slobodno os/oI/jene grede. niz slobodno oslonjenih
greda, kontinuirana greda
Grede sa st%vima - (engl. cantilever bridge wi th suspended span) sustav grednih

mostova prilagoden izvedbi sklopa s prednapetim no sači ma. Na stupovi ma se
izvedu konzolna proširenja, medu koje se umeću montažni gredn i elementi, da bi
se na kraju poveza li zglobno ili uz uspostavu kontinuiteta.
,, 35
+
35 ,, 35 ,,
~ ~,
, 70
n
,,
n
Slika 26. Most izveden kao greda sa stolovima
33
/-lab aju ći sloj - (engl. wearmg course, njem. Deckschicht) [l ] vidi: kolničku
konstrukcija
Hidraulična preša - (engl. hydraulic jack, njem. hydraulische Presse) [1] naprava
za odizanje ili razmicanje konstruktivnih elemenata. Često pomagalo kod gradnje
mostova, služi i kod održavanja za odizanje sklopa. Rabi se pri:
napinj anju kabela u postupku prednapinjanja
privremenom odizanju rasponskih sklopova mostova
gradnji rasponskog sk lopa metodom potiskivanja
dizanju teških sklopova na ko n ačno mjesto u konstrukciji
rektifikaciji lukova.
Hidroizolacija - (engl. waterproofing, njem. Abdichtl.lng) [l] zaštita građevine od

prolaza vode ili vlage. ajb itnij a je hidroizolacija kolničke p l oče, a o bično se
postavlja još i na ukopane plohe.
Hodnik - (engl. sidewa lk) ploha namijenjena kretanju pješaka na mostu. U

pravi lu je fizički odijeljena od kolnika mosta, često smještena na izdignuti dio
sklopa, obično na nj egovom rubu. Min imalni hodnik, namij enjen osoblj u koje
održava most naziva se rev izijska staza.
Hrbat - (engl. web, njem. Steg) [l] dio nosača izmedu pojasnica.
Idejni proj ekt - (engl. pre limi nary design , njem. Ei nreichungsentwurf) [I] idejno
rješenje s višim stupnjem razrade projekta.
Idejno rješenje - (engl. conceptual design, njem. Vorentwurt) ( I} elaborat koji

pomoć u crteža i drugih priloga utvrđuje koncepc iju i bitne značajke građevine te
daje njen o osnovno prostorno, funkc ionalno, tehni čko i oblikovno rješenje.
Instalacije mosta - (engl. utilities) elementi u građeni u most koji služe

funkcion iranju samog mosta (rasvjeta i odvodnja mosta) ili raz li čiti vodovi koji se
prevode preko mosta.
Integralni most - (engL integral bridge) most monolitne, cjelovite strukture bez
ležaja i prijelaznih naprava, dimenzioniran tako da podnese naprezanja uslijed
34
Pojmovnik
spriječen ih pomaka. Koncept je nastao zbog tcškoća II održavanju opreme brojnih
mostova. U nekim zemljama uo b ičajeno rješenje za duljine mosta do otprilike 60
m.
lIIIradas - (engl. intrados, underside , soffit) linija (ploha) donjeg ili unutrašnj eg
ruba nosača mosta. Najčešće se koristi kod op isivanja svođenih mostova.
Immdacijski most - (engl. approach bridge) priobalni most ili dio složenog mosta
kojim se premošćuje inundacijski dio rij eke.
Izolacija - vidi: hidroizolaCija
i zvanredne okolnosti na mostovima - (engl. cxtreme events) nestandardne,

osob ito nepovoljne okol nosti na mostovima ili oko njih koje se odražavaju na
građevinu ili na sudionike u prometu ili na jedno i drugo, a mogu biti prouzročene
prirodn im pojavama, namjernim djelovanjem ili nesrećama u prometu ili s
mostom.
Izvanredna opterećenja (djelovanja) - (engl. accidentalloads) opte rećenja na

most koja se mogu javiti samo u iznenadnim, posebnim, nepredvidivim ili
s lučajnim okolnostima, uz vrlo malu vjerojatnost da će se to dogoditi u
kombinaciji s maksimal nim vrijednostima ostali h djelovanja.
Izvedbeni projekt - (engl. execution designldrawings, njem. Ausftihrungscntwurf)

[l] glavni projekt dopunjen pojedinostima koje su potrebne za izvođenje radova.
Jaram - (engl. pile bent, njem. Joch) [l] stupište koje se sastoji od sustava
stupaca i prečke te ukrutnih kosnika. Izvorno drveni clement koj i se rabio za
stupišta mosta. Kasnije su se rabili i rabe se kao privremene potpore, a iz rađuju se
od drva i armiranog betona.
Jedinična cijena mo:,·ta - (engl. unit cost of a bridge) cijena koštanja izgradnje
mosta obrač un ana po jedinici korisne površine. Ukupna duljina mosla pomnožena
s kori snom širi nom daje osnovu za ob ra č un j ed ini č n e cijene mosta.
35
Kabe/~kran - (engl. cab le-crane/cabl eway) ž i ča n a dizalica, vrsta diza li ce koja se

često koristi kod gradnje mostova preko dubodolina. Sastoji se od pilona preko
kojih je napeto uže, po kojem se kreće uređaj s kukom. Bočni pomak mačke
ostvaruje se naginjanjem pi lona.
Slika 27. Kabel-kran pri izvedbi mOSla
Kamen - (engl. stone, njem. Slein) (prirodn i kamen, za razliku od umj etnog,
betona i opeke) iskonski i najtrajniji građevni materijal, koji je svoju primjenu
našao II svim fazama razvitka mostogradnje. Dobiva se kao prirod no, strojno,
ručno ili eksplozivom odvaljen komad stijene.
Kamena ob/oga - (eng\. stone c1adding!facing) prekrivanje op lošja elementa od

drugog gradiva komadima kamena u mortu , iz dekorativnih razloga ili zbog
zašt ite. Najčešće se presvlače betonski jli armirano betonsk i elementi.
Kameni most - (engl. stone bridge) most kojem su glavni nosači izvedeni od
prirodnoga kamena. U već i ni sl u čaj eva, zbog naravi građe, koriste se (svođe ni)
lu č ni sustav i.
36
Pojmovnik
Slika 28. Kameni svođeni most
Kandelabar - (engl. lighti ng post, njem. Kandelaber) (l] visoki stup sa

svjetiljkom za uličnu rasvjetu.
Keso" - (eng l. eaisson, njem. Senkkasten), vrsta dubokoga masivnog temelja koji
je otvoren samo na dnu , u radnoj komori II kojoj se vrši potkopavanje. Rad se
odvija pod tlakom komprimiranog zraka koji istiskuje vodu do dna kesona.
Klase moslOva (kategorije) - (engl. bridge category) podjela cestovnih ili

željezničkih mostova u odnosu na njihov značaj u prometnom sustavu i stvarno
očekivani intenzitet i učestalost djelovanja korisnih opterećenja. Klasi mosta
pripada shema i iznos proračunskog opterećenja.
Klin nasipa - (engl. earth fillinglearthfill) dio nasipa neposredno Iza zida
upornjaka, vidi: nasip.
Klizna oplata - (engl. sliding fonnwork, njem. Gleitschalung) {I} rabi se za

betoniranje građevina cilindrična, prizrnasta ili blago čunjasta oblika (si losa,
dimnjaka, visokih stupova mostova) i to tako da se pomiče prema gore kako
napreduje betoniranje.
Kljun - (engl. launching nose, njem. Schnabel) [l] čelični nastavak raspon skoga
sklopa koji se rabi pri postupnom potiskivanju radi smanjenja momenta savijanja
nad potporom.
Kočna sila - (engl. braking force, njem. Bremskraft) horizontalna si la nasta la

uslijed promjene brzine vozila na mostu , regu lirana propisima za opterećenja.
37
Kočni spreg - (engl. traction brac in g, njem. Bremsverband) kon struktivni e1emenl
na nekim čeličnim mostovima, namijenjen prijenosu kočne si le s prometnice u
glavne nosače.
Kolnička plol a mosta - (engl. deck slab, njem. Fahrbahnplane) dio nosivog
sk lopa na koji je položen kolnik , odnosno preko kojeg se odvija promet. Naročito
istaknuta kod cestovni h mOSLOva, gdje je prometna ploha često šira od nosećeg
sklopa.
Kolnik - (engl. carriageway, traffic lane, roadway, njem. Fahrbahn) ploha

namijenjena pro lazu vozi la na mostu. Mostovi se mogu razli kovati prema
položaj u kolnika na mostu (kolnik gore, kolnik dolje, upušleni kolnik)
Kolnička konstrukcija - (engl. bridge deck) skup nosivih elemenala preko kojih
se opterećenje s prometne površine predaje do rasponskih konstrukcija. Mogu je
sač injavati : ploča kolnika, sekundarni uzdužni nosači, spregovi, rebra i ukrute.
Kolnički zastor na mostu - (engl. pavemenl) završni slojevi kolničke plohe, po

kojima se odvija cestovn i i (ili) pješački promet. O b ično se za cestovne mostove
koristi asfaltni zastor koji se sastoji od dva sloja: zaštitnog sloja hidroizolacije i
trošivog sloja.
Kombinacije opterećenja (engl. load combinations/combination of

actions/combination of loads) istodobna proračunska djelovanja na koja se
provjeravaju elementi konstrukcije mosta uz različ i te koeficijente sigurnosti.
Kombinirani most - (eng l. bridge for combined traffic) most namijenjen za više
vrsta prometa istodobno.
Kompov tni nosač - (engl. compound girder, njem.Verbundbalken) [l] i z rađen je

od dvaju ili više materijala koji imaju različite module elastičnosti, a svaki od tih
materijala je homogen i izotropan. Primjer: armiranobetonski nosa č. Pojam koji se
vrlo rijetko koristi kod mostova, treba ga razlikovati od spregnu tog nosača.
Konceptualno projektiranje - (engl. conceptual engi neering/design) proces

odabira strukture, gradiva i osnovnog rasporeda dije lova mosta, nakon čega
slijede detaljne analize i proračuni, te konačno ob likovanje.
Konstrukcija (mosta) - (engl. bridge structure) [l] organizirani skup međusobno

povezanih dijelova građevine sposoban da nosi scbe i da preuzima djelovanj a i
prenosi ih na tlo.
38
Pojmovnik
Konstruiranje mosta - (engl. bridge design/structural analysis) projektantsk i

postupak koji se sastoji od ispravnog definiranja i obuhvaćanja svih očekivanih
vanjskih djelovanja, definiranja svojstava i obilježja konstrukcije da njen odgovor,
odnosno sposobnost preuzimanja bude iskazana određenom razi nom sigurnosti.
Kontinuirani " osa č - (engl. continuous girder, njem. Durchlauftrager) [ I] nosač

koji leži preko tri i više ležajeva, a nema zg lobova.
KOllJinllitetna p loča - (engl. link slab) dio kolničke ploče kod nekih grednih
mostova koji se nalazi nad osloncem. Ako su polja izvedena kao niz slobodno
oslonjenih greda, nad oslonci ma treba uspostaviti kontinuitet prometne plohe, što
se ponekad radi ugradbom betonske (rjeđe čelične) gipke ploče. Rješenje upitne
trajnosti.
kontinuitetna ploča, 18 cm Kolnička ploča,

20 cm
b)
o)
glavni nosači
POp«ČID
nosači
Slika 29. Detalj uzdužnog presjeka prednapelog mosta u poJI/montažnoj izvedbi nud
osloncem a) s kontinuifefllom pločom i b) s naknadnom izvedbom punoga kontinuiteta
Kon zolalkOllzolna gredalkonzolni nosa č - (engl. cantilever. cantilever beam,

njem. Kragbalken, Kragtrager) [I} konstrukcija iz jednog elementa koji je na
jednom kraju upet, a na drugom slobodan. Često se primjenjuje kao nosač
prijepusta u poprečnom presjeku mosta.
Konzobra gradnja - (slobodni konzolni postupak) (eng l. cantilever construction,

njem. Freivorbau) izvedba rasponskog sk lopa mosta postupnom gradnjom
konzo le, od potpore prema sredini raspona, bez skele u č i tavom otvoru. Dvije
konzole se spajaju zglobom ili upetom vezom. Prilagođen o za gredne prednapete
mostove, ali se istim pojmom označava i analogno izvedena gradnja ovješenih i
lučnih mostova. Vidi: halan.mi postupak.
Konzolne grede - (engl. cantilevers) gredni nosači mostova prilagođeni

konzol nom postupku izvedbe.
39
Kosi most - (engl. skewed bri dge) most s koso položenom osi II odnosu na os
upornjaka. Vidi: okomiti most
KOSIlik - (engl. inclined strut, njem. Strebe) kosi štap il i stup, kojim se podupire
gredni element.
Krallski lllost - (eng l. crane bridge, njem. Kranbriicke) [I] dizalica koja se kreće
po dvjema kranskim stazama.
Krilo uporIIjaka - (engl. wing wall, njem. Fltigelwand) [ I] bočni zid upornjaka,
vidi : upornjak
Krletka - (engl. form traveler, nj em. Vorbauwagen) (vidi: konzolna gradnja)

čeličnisklop skele - no sača oplate i pomoćnih sredstava na odsječku rasponskog
sklopa mosta koji sc gradi konzolnim postupkom. To je vrsta skele za slobodnu
gradnju (bez oslonca o tlo) koja se pomiče na tek dovršeni odsječak.
Slika 30. Krletke lijekom gradnje kOl1zoll1og sklopa mosta
Lallčani most - (engl. chain bridge, njem. Kettenbriicke) v iseći most kojem je
nosete uže lanac.
Lallgerova greda - (engl. Langer archlgirder strengthened by the arch rib, njem.
Langerbalkcn) složeni sustav lučnog mosta koji se sastoji od gipkog luka nad
krutom gredom. Luk i greda su upeti na krajevima i povezani vješa ljkama. Jedan
40
Pojmovnik
od lučnih sustava koji ne predaje hori zontal ne sile u tlo (prema obliku reakcija
odgovara grednom sustavu).
lJ;!~~~~;t~.
100 1405
2650
1405
~
OO N
l~
o
Slika 3J. Mosl sustava Langerove grede
Lallsirna skela - vidi: naviočna rešelka.
Ledobran/ledolom - (engl. ice shield/ice guard, fender, nj em. Eisbrecher) [1]

tlocrtno klinasti skl op što štiti stup mosta od udarca plutaju ćeg leda. Moze biti
sastavni dio stupa ili poseban sklop.
Ležaj (mosta) - (engl. beari ng, njem. Lager) elementi konstrukcij e preko kojih se
prenose opterećenja s gornjeg ustroja na clemente donjeg ustroja mosta . Također
služe omogu ćava nju ili s prječava nj u određeni h pomaka konstrukcije .
Ležajna klupa - (engl. bearing shelf, nj em. Auflagerbank) [I] vTŠni dio potpore
na kojem poči va ležaj. Služi za prostorno rasprostiranje o ptereće nja . Vidi:
oslonac.
Ležajui kvader - vidi Ježajna klupa
Lučni most - (engl. arch bridge, njem. Bogenbri.icke) most čiji je glavni rasponski
sklop luk [l]. Općen ito pojam obuhvaća i svod (zakrivljenu p l oč u) za razliku od
luka (zakri vljenog šlapa). Prema statičkom sustavu razlikuju se jednostavni
41
sustavi: upeti, jednozglobni, dvozglobni i trozglobn i luk, te složeni sustavi, u
kojima i gredni dio k o lni čke konstrukcije sudjeluje II glavnom prijenosu
opte rećenja. Os luka može biti obli kovana prema različ itim krivuljama, npr.
kružnici, paraboli ili lančan i c i .
Luk sa zategom - (engl. tied arch) l učni most stat i č kog sustava kod kojeg je
horizontalni potisak u petama prihvaćen i uravnotežen zategom, tako da prema
reakc ij ama sustav djeluje kao gredni.
0i.-
I
Slika 32. Lllk sa zategom (s preuzetim potiskom)
Luk.stijena - (engl. arch(·shaped) wall) lučn i most kod kojeg su glavni nosač i
p l oče sa zakrivljenim donj im a ravnim gornj im rubom. Ploče su povezane
kolni čkom konstrukcij om.
Luk s krutom armatlIrom - l učni nosa č mosta izveden sa samonosivom čel i č n om

konstrukcijom, oko koje se beton ira no sač.
Luk s preuzetim potiskom - (eng\. cantilever arch, truss arch) stat i čki sustav
lučnog mosta kod kojeg su polulukovi II visini tjemena međusobno povezani
zategom.
Lukovi povezani s gredom - (engl. deck·stiffened arch/arch bridge with stiffen ing
girder) zajednički nazi v za složene sustave u kojima se glavni prijenos opterećenja
vrši zaj edni čkim djelovanjem luka i nadl učnog sklopa. Glavna podjela unutar
ovog sustava vrši se temeljem odnosa krutosti luka i grede i to na:
gipke lukove s krutom gredom
krute lukove s krutom gredom.
Vidi: Maillartov luk
LJ
Ljepota mosta - (engl. aesthetic requirementJattractiveness) oblikovna vrijednost

građevine, često
zanemarena, a nekim graditeljima i potpuno strana kategorija.
42
Pojmovnik
Maillartov luk - (engl. Maillart-type bridge) složeni sustav lučnog mosta koji se
sastoji od gipkoga poligonainog luka s krutom gredom iznad, koji je Maillart prvi
primijenio u armiranom betonu.
Slika 33. Skica Mail/ar/ovog luka
Masivni most - (engl. massiv bridge, nj em. Massivebrucke) most izgrađen od

masivnog gradiva (kamen, ope ka, beton ili armirani beton). Masivne mostove
odlikuje ve li ki odnos sta lnog prema pokretnom opterećenju.
Materijali za mostove - vidi: gradiva za mostove.
Metallli most - (engl. metaIlic bridge, njem. Metallbriicke) sku pni naziv za
mostove u kojima je pretežni konstrukcij ski materijal metal, najče šće čeli k , a
može biti i željezo ili alumi nij.
Monitoring mosta - (engl. bridge monitoring) stalni nadzor nad stanjem mosta
opažanjem, mjerenjem bitnih parametara konstrukcije izvana (pomaci,
deformacije, korozija armature) ili mjerenjem ugrađenim senzorima.
MOlllažna gradlIja - (engl. precast construction, njem. Montagebauweise)

gradnja mosta sastavljanjem od komada koji su izrađeni izvan mosta, u
tvorničkim uvjetima (prefabriciranih il i predgotovijenih komada). Montažni
dijelovi metalnih mostova sastavljaju se varovima ili visokovrij edn im vijc ima, a
nekada su se zakivali. Dijelovi masivnih mostova sastavljaj u se izvedbom mokrih
čvo ro va ili se kori ste sustav i polu montažne gradnje.
Monolitna gradnja - (engl. cast in place construction) građenje zidanjem ili
lijevanjem svakog elementa mosta nn njegovom k o načnom mjestu.
Most - (engl. bridge, njem. Briicke) građevina koja prometnicu prevodi preko
zapreke.
43
Moslarstvo - (engl. bridge engineering) svekoliko bavljenje mostovima što

uk ljučuje projektiranje, g rađenje, gospodarenje te znanstveno proučavanje.
MosI za vodove - (engl. pipeline bridge) most prvotno namijenjen prevođe nju
određenih vodova (n pr. cjevovoda) preko prepreke. Obično sadržavaju barem
revizijsku stazu po kojoj se može odvijati prijelaz pješaka.
!t1ostogradnja - (engl. bridge construction) djelatnost građe nja

mostova. Razvija
se od primitivnih oblika koji uzor nalaze u pri rodi, preko zanatskoga graditeljstva
do suvremene, na znanosti zasnovane djelatnosti koja objed injuje obrt i umjetnost.
Mosl s j edrom - (engl. extradosed prestress bridge, njem. Segelbru.cke), most s

natcgama izvan pop rečnog presjeka koje imaju nad potporama skretnik u ob li ku
jarbola.
Most s kol"ikom gore - (engl. deck bridge, njem. DeckbrUcke, Brucke mit
obenli egender Fahrbahn) ima ko l ničku plohu pri razini gornjeg ruba rasponskoga
sklopa. Ovo se rješenje rabi kada nije jako ograničena građevna visina.
Moždanik - (engl. shear connector, stud, njem. DObel) element kojim se ostvaruje
sprezanje na zajedn i čki prijenos opterećenja, npr. čeličnih nosača na koje su
privareni i betonske kolničke pl oče u koju su ubetonirani.
Nacrti mosla - (engl. bridge (design) drawingslbl ueprints/plans) [1] g rafički

prikaz mosta, njegova dijela ili građev n og elementa, može biti u tloertu, u
presjeci ma, u pogledu itd.
Nadlu čIti sklop - (engl. spandrel, njem. Aufbau ilber dem Bogen) sklop preko
kojeg se kolnički sklop oslanja na luk, odnosno svod.
Nadvišenje mosla - (engl. camber, njem. KonstruktionOberhohung) visinska

razli ka za koju se sklop postav lja u viši položaj kako bi sc neutralizirao progib od
neki h djelovanja (npr. od puzanja i skup ljanja betona) [I].
Nadvožnjak - (engl. overpass, njem. Oberflihrun g) most koji premošćuje

prometnicu.
44
PojmovI/ik
7720
•
raspon;: 15.0-2x19.0 - 1S.0 m
Slika 34. KarakterIslični nadvožnjak II ravnici
Nag/a vna g reda (naglavnica) - (engl. pier cap, pier head, njem. StOtzquertrager)
element stupi šta koji povezuje pojedinačne stupce ili služi kao proširenje pri vrhu
stupa. Na naglavnoj gredi uređuju se oslonci.
Slika 35. Nag/avna greda . Lijevo: pojedinačni stup. desno: stup s pojedinačnim slupcima
Nag/a vnica pilola - (engl. pile cap, njem. Pfalkopf), vidi pilot.
Nasip - (engl. embankment, njem. Damm, SchGttung) [I] građevina od zem ljanog
materijala iznad prirodnog terena. Nasip uz most izvodi se od boljega gradiva i uz
drukčiji režim zbijanja od uobičajenoga cestovnog nasipa kako bi se sp rij eč i o
problem denivelacije prometnice pri prelasku s gipkog nasipa na krutu građevi nu
(vidi: prijelazna ploča, čunj nasipa). Most uobičajeno započinje ondje gdje više
nije ekonomično ili moguće prometnicu vodi ti na nasipu. Nasip neposredno uz
most u sm islu projektiranja čini cjelinu s mostom, zbog problema koje može
izazvati diferencijaino slij eganje pri nailasku na krutu građe vi nu.
Nathodnik - (engl. pedestrian overpass, njem. Fussgangerilbertiihrung) llJ most

za pješački prijelaz iznad prometnice ili druge prepreke.
45
IOZO .. CZO ...
Slika 36. Pješački nathodnik kod Plitvica
Natječaj - (engl. tender) način prikupljanja varijanti odabira najpovoljnijeg

rješenja mosta.
Natkriveni most - (engl. covered bridge) most č ija je prometni ca natkrivena.

Uglavnom na povijesnim građev in ama, danas samo iznimno, npr. na obronačkim
mostovima, kada postoji opasnost od lavine.
Navla čenje - vidi: povlačenje.
Navla čna rešetka (engl. launching (truss) girder/gantry, njem.

Vorbaurtisttrager) pomoćno sredstvo za gradnju bez skele, koje č ini če lični
rešetkasti sustav nosača koji služi za prevlačenje prefabriciranih nosača u
ugradbeni položaj [l].
Nepravi svod - drevna struktura za premoštenje raspona slaganjem komada jedan

na drugi, gdje je svaki s lijedeć i komad malo prepušten u odnosu na niži.
N ilsen ov luk - (engl. arch with inclined hangers/Nielsen arch) složeni sustav
lučnog mosta s vitkom lukovima, kolničkom konstrukcijom dolje i kosim
vješaljkama.
Niveleta - (engl. grade line, njem. Nivelette, Gradieme) razinica, osnovna linija u
uzdužnom presjeku mosta, predstavlj a pre sječn i cu plohe kolnika i vertikalne
plohe koja prolazi kroz os prometnice na mostu. Oblik nivelete na mostu zadan je
projektom prometnice, ali kod veći h mostova može biti prilagođen posebnim
zahtjevi rna mosta.
46
Pojmovnik
Nosač - (engl. girder, njem. Trager) sklop koji prenosi opterećenje (uključujući i
vlastitu težinu) što djeluje nad jednim ili više otvora na potpore [l ].
Nosivi sustav - (engl. load-carrying structure) konstrukcija mosta, dijelovi

namijenjeni prijenosu opte reće nja u tlo uklopljeni u smislenu cjelinu.
Nosivost - (eng\. load-carrying capacity, njem. Traglast) sposobnost neke

konstrukcije da nos i opte reće nje , odnosno da preuzima sve vrste djelovanja
kojimaje izložena [ l ).
o
Oblikovanje mosta - (eng\. bridge design) projektiranje obli ka i odnosa u mostu u
nastojanju da se postigne unutarnj i sklad i ljepota građev i ne i njeno uklapanje u
okoliš.
Obloga - (engl. lining, cladding, facing) vidi: obložni zid, kamena obloga, zaštita
pokosa.
Obložiti zid - (eng\. revetment wall, njem. Verkleidungsmauer) [ l] potporna

građev in a koja zaštićuje kosine.
Ob/učila - (engl. centering) dij elovi skele lu čnog mosta, poprečni uzdužni
nosači oplate.
Obrada vidljivih ploha - (f:ngl. fini shf:s) dodatm: mjere za pobo lj šanj e izg leda ili
zaštitu izloženih ploha na mas ivnome mostu. Naj češće se primjenj uje ob loga
kamenom ili kamenarska obrada izloženih ploha. Pojam podrazumijeva i obradu
oplate kako bi se postigli efekti na teksturi betona.
Obronački most - (engl. bridge along a vall ey fl ank, njem. Hangbrucke) most duž
obronka, gradi se kada se os prometnice pruža približno usporedno sa sloj nicama
a nema uvjeta za izvedbu nasipa [I].
Odbojlta ograda (zaštitna ograda) - (engl. safety/traffic/crash barrier, njem.

Leitp lanke) ograda koja razdvaja kolnik od hodnika ili dva kol n ič k a traka
m eđ u sobno na cestama na kojima je dopu štena veća brzina vozi la, a služi tome da
sprije č i izlijetanje vozila s prometne trake.
Održava"je mosta - (cngl. bridge maintenance) skup svi h mjera i postupaka koje
je potrebno poduzimati tij ekom njihova uporabnog vijeka da bi se postigla željena
47
trajnost, odnosno da bi se tijekom eksploatacije ostvarivala potrebna razina
sigurno sti i uporabljivosti. Razlikuju se radovi redovitog održavanja, periodičkog
održavanj a i izvanrednog održavanja.
Odvodnja mosta - (engl. bridge drainage) sustav za odvođenje vode koja dolazi
na ili u most. Osnovni zadatak sustava odvodnje odnosi se na oborin sku vodu koja
se odvodi s kolnika, s razine hidroizolacije, iz zatvorenih prostora unutar mosta
(npr. iz sanduka mosta) i iz prostora iza upornjaka. Razlikuje se otvoreni sustav
odvodnje, s izravnim puštanjem vode iz slivnjaka pod most i zatvoreni sustav gdje
se zatvorenim sustavom cjevovoda odvodi u kanalizaciju.
Ograda mosta - (engl. parapet, railing, nj em. GeUinder) konstrukcija koja

omeđ uj e prometnu površinu na mostu ili razdvaja dvije prometne površine.
Razlikuj u se ograde za pješake, odbojne ograde (vi di: odbojna ograda), ograde za
zaštitu od buke ili vjetra i ograde za zaštitu prometa ispod mosta. Na današnjim
mostov ima najčešće su če ličn e i betonske ograde, ali mogu biti i od drugih
gradiva, npr. kamene ili drvene.
Okomiti most - (engL right-angle/straight bridge/non-skewed bridge) za razliku

od kosog mosta ima okomito položenu os mosta u odnosu na os stupa upornjaka.
tlocrti:
I
okomiti most u pravcu
I
I
e
most u krivini
:] kosi most nepravilan
tlocrt
Slika 37. Tlocrlna shema okomitog i kosog masla
Okvirni mosl - (engL frame bridge, njem. Rahmenbrucke) most čij i je glavni
noseći sk lop okvir, odnosno onaj kod kojega je rasponski sklop kruto povezan s
konstrukcijom slupova ili upornjaka ujednu cjelinu. U stat ičk om sm islu mogu biti
neprekinuti (kontinuirani) ili s umetnutim zglobovima. Vidi: razuporni most,
integralni most.
Opeka - (engL briek) najstarija vrsta umjetnoga kamena, ranije imala veliku
primjenu u građenju mostova.
48
Pojmovnik
Oplala - (eng. fonnworklfonn, njem. Schalung) drveni ili če l ičn i sklop sastavljen
od dasaka ili p loča ili od limova. te gredica u koji se lijeva beton kako bi nakon
otvrdn u ća popri mio obl ik određe n tim sklopom [ I]. Posebni tipovi oplata su:
potpuna oplata, koja zatvara či tav element, prijenosna (sektorska) oplata koja
zatvara jedan odsječak (sektor) elementa i klizna oplata koja kontinuiranim
pom icanjem osigurava napredovanje radova na betoniranju.
Oprema mosta - (engl. bridge accessori es) skup dijelova mosta koji nemaju
konstruktivnu ulogu, a namijenjeni su nesmetanom, sigurnom i udobnom
odvijanju prometa na mostu.
To su: slojevi koln ika, ograde za vozi la, ograde za pješake, kolosijeci, rubnjaci,
dilatacije (prijelazne naprave), elementi odvodnje, rasvjeta itd.
Opterećenja mosla - vidi: djelovanja na mosl.
Optimalna trajnost mosla - (engl. optimum service life) vrijeme trajanja u kojem
su ukupni troškovi g rađenja i održavanja mi nimalni.
Orlolropna ploča - (eng l. orthotropic deckl orthotropically stiffened plate, njem.

Orthotrope Platte) čelič n i plošni nosač sastavljen od osnovnog lima i ukrutn ih
rebara, položenih okomito na najbliže nosače, ob i čno pop rečne [1].
Os lllka ili s voda - (eng l. arch centerline, vault centerline, njem. Bogenachse oder
Gewolbeachse) linija koja spaja središta poprečnih presjeka luka, a svojim
oblikom znatno utječe na razd iobu unutarnjih sila duž luka.
Oslonac - (engl. support) prijelaz iz gornjeg u donji uSlroj mosta koji st! sastoji od
ležaja, ležajn ih istaka, pod ložnih ploča, sloja pod ljevnog morta itd.
Osigl/ranje i kolttrola kvalitete - (engl. qual ity assurance & control) [11
osiguranje i nadzor ka k voće gradiva prilikom gradnje mosta.
Os/to v/tQ opterećelIja - (engl. primary loads) opterećenja koja na mostu djeluju
uvijek ili redovito ili bitno proizlaze iz namjene mosta.
O.fl/pljena plo ča - (engl. voided slab) vrsta olakšane rasponske konstrukcije za

mostove, vidi : p/očasti most.
Otpor II ležajima - (engl. beari ng resistance) trenje tl ležajima. horizontal na sila

koja se jav lja pri pomicanju po m ični h ležaja, uslijed trenja koje treba savladati,
ovisna o vertikalnom optereće nju i koefic ijentu trenja.
49
OtplIsne Ilaprave (orpuštalj ke) - naprave za sniženje skele prilikom otpuštanja,
odnosno za regulaciju visi ne skele.
Otvor mosta - (engl. clear span, face-ta-face di stance of supports, njem.

Brtickenoffnung) vodoravni razmak između unutarnjih ploha stupova mosta,
odnosno unutarnjih rubova strukture uz oslonce. Ukupni otvo r jest zbroj otvora
kod mosta s više raspona.
Ovješeni most (most s kosim zategama) - (engl. cable-stayed bridge, njem.

Sch ragsei lbrucke) vrsta mosta kod kojeg se prijenos opterećenj a odvija putem
užadi - zatega, pilana i ovješene grede.
Slika 38. Asim etrična dispozicija ovješenog mosta S jednim pilonom
Pasarela - (engL footbridge) vrsta pješač ko g mosta složenog ob lika npr. za

prijelaz više ulica ili č itavog čvorišta.
Pendl-stup / stup-njihalo-klatllo - (engl. rocker bent, njem. Pende lstiltze) stup

koji ima na oba kraja zglobove tako da su moguć i zaokreti u svim smjerovima ili
samo II jednom. Ranije su se dosta rabili kao dijelovi nadlučnih sklopova mostova
umjesto ležaja za veće pomake (pe ndl-z idi ć) [1].
Peta fllka / ..,voda - (engl. arch springing/aburmenl, njem. Bogcnkampfer

IGewo lbekampfer) oslonački elemen t luka ili svoda.
Pilon - (engl. tower, pylon, nj em. Pylon) glavni SlUp v i sećeg ili ovješenog mosta
koji prenosi opterećenje S glavnog užeta ili zatcga u temelj [I].
50
Pojmo vnik
Pilot (l ip) - (engl. pile, njem. Pfahl) element konstrukcije izduženog oblika kojim
se opterećenje građe vine prenosi kroz meke ili rahle slojeve tla u čvršće slojeve ili
stijensku podlogu. Ranije drveni , danas od anniranog ili prednapetog betona ili od
čelika [ I J.
Pješačka staza - (engl. pedestrian lane/footpathlfootway, njem. BOrgersteig,

Gehweg) (vidi: hodnik) dio mosta pred v iđen za promet pješaka.
Pješački most - (engl. pedestrian bridge, footbridge, njem. Fussgangerbrucke)

most pretežno namijenjen prometovanju pješaka, premda se najče š će projektira
tako da preko njega može prijeći i interventno vozilo (npr. vatrogasno).
P/očastimost - (engl. slab bridge) gredni most u kojemu je glavni nosač ploča ,
odnosno element kojemu je jedna izmjera višestruko manja od drugih dviju, a nosi
okomito na ravninu određenu većim izmjerama.
~oooooooooo?
Slika 39. Osnovni tipovi pločastih glavnih nosača
Plovni gabarit - (engl. navigation clearance, njem. Schiffiichtraumprofil)

zamišljeni uspravni pravokutnik upisan u poprečnom profilu plovnoga korita, pri
niskoj plovnoj razini plovnog lica, koji određuje širinu i dubinu plovnog puta [1].
Plutajući most (pontonski most) - (engl. pontoon bridge, floating bridge, njem.
Pontonbriicke) most kojemu je sklop najvećim dijelom oslonjen na plovila, bez
fiksnog oslonca na čvrsto tlo. Obično je sastavljen od plutajućih komora koje su
zglobno povezane ili razmaknute dok je prostor i z među njih premošten čeličnim
rasponskim sklopovima [lj.
51
Slika 40. PlutajllCi most preko Masleničkog ždrila
Plutaju ći sanduk - (engl. box ca isson) vrsta mas ivnog temelja mosta pri l agođena
gradnji u vodi. Masivn i šuplji sanduk izveden na prikladnome mjestu (na obali ili
plovilu), dotegli se na mjesto ugradbe i punjenjem ispunom potopi, tako da potone
na unaprijed pripremljenu pod logu.
~
~"'8,"" čel ično u!e
-
podložni
I I _____ iN ton
I I
,.......
i --'
""
"1
,
L
- --------
"I
~Io nska
ISpuna
I I
Izrada nadmorskog
4 p' dijela stu pa u
.
segmen taInoj oplati
I I
Slika 41. Plurajući sanduk kao temelj mosta ujazama izvedbe
52
Pojmovnik
Podjela mostova - (engl. bridge c1assificationlbri dge types) razvrstavanje
građevina prema njihovim unutarnjim ili vanjskim obilježjima, sl uži kod
vrednovanja ostvarenja.
Najčešće podjele su prema gradivu, prema stat i čkom sustavu i prema namjeni
mosta.
Podlokavanje - (engl. seour) pojava potkopavanja temeljne konstrukcije II

vodotoku uslijed strujanja vode.
Podvodni most - most uronjene konstrukcije, kroz koju se odvija promet. Trebao
bi biti usidren o dno.
Podvožnjak - (engl. underpass, njem. Unterfu.hrung) građevina ispod razme

pri rodnog terena za prolaz jedne prometnice ispod druge .
Pojasnica - (engl. flange, njem. Flansche) vodoravni krak poprečnog presjeka

nosa čakoji najče šće ima oblik slova I, L, T [I].
Pokretna radionica - vrsta pomoćne naprave (skele) za gradnju raspon skog

sklopa mosta izvedbom čitavog presjeka odjednom.
Pokretni most - (engl. movable bridge, opening bridge, njem. bewegliche

Brlicke) most s rasponskim sklopom koji se može djelomice ili potpuno
pomaknuti iz položaja među potporama. Pomicanje se izvodi rasklapanjem,
zaokretanjem oko zglobova, zaokretanjem ustranu ili dizanjem da bi se omogućio
prolaz plovila većih visina od visine slobodnog profila ispod mosta u zatvorenom
stanju.
Po!igolla{ni lllk - (engl. polygonaJ arch) složeni sustav lučnog mosta kod kojeg je
lučni nosač sač injen od ravnih štapova i zmeđu nadlučnih stupova, s vidljivim
prijelomima.
Po{umontažna gradnja - sustav gradnje koji ujedinjuje prednosti predfabrikacije

elemenata s monolitnom gradnjom na licu mjesta. Dijelovi konstruktivnog sklopa
se predfabriciraju i postavljaju na mjesto ugradbe, nakon čega se presjek
upotpunjuje izvedbom na li cu mjesta, pri čemu već postavljeni montažni dijelovi
služe kao nosači skele ili oplate. K arakterističan postupak za prednapete sklopove.
53
L 100-200 L
Tl ++
Slika 42. Poprečni presjek betonskog mosta polumontažne rošliljne izvedbe, sačinjen od
predl1ape1ih nosača, nad kojima se po ugradbi dobetonira kolnička ploča i izvedu
poprečni nosači
PO/lista/ni most - namijenjen upotrebi za krać e, približno definirano vrijeme,

nakon čega će biti uklonjen.
Pomost - dijelovi mosta izmedu prometne površi ne na mostu glavnih no sača

mosta.
Pollfollski most - vidi: plutajući most
Poplavno područje (plav ište) - (engl. flood plains, njem. Oberschwemmungs-

gebiet) [l} dio doline vodotoka koji je povremeno poplavljen.
Pop rečn a dispoziciju - (engl. cross-section, transverse section) poprečni raspored

mosta, grafič ki prikaz dijelova mosta u popreč nom presjeku.
Poprečni nosač - (engl. cross-beam, njem. Quenrager) nosač koji se pruža

okomito ili koso na smjer pružanja glavnih (uzdužnih) nosača i njih povezuje.
54
Pojmovnik
I
I
I
I
• Iuzdužni nosa/!
S/ilro 43. P()prečni n()sač na kraju rasponskog sklopa grednog mosla
Poprečni presjek - (engl. cross section, njem. Querschnitt) presjek okomit na

uzdužnu os mosta.
Poprečni razmještaj mosta - (engl. cross sectional bri dge disposition, njem.
Bruckequerschnittsanordnung) poprečni raspored prometnih ploha, te opreme i
rasponskoga sk lopa mosta {I J.
Pop rečni spreg - (engl. cross girder, sway bracinglframe, njem. Querverband)
sustav čeličnih štapova, najčešće raspoređenih tako da, zajedno s dijelovima
pojas nica i hrptova glavnih nosača, tvore rešetku ili okvir, koji služi za
ukrućivanje raspon skoga sklopa, odnosno čuvanje oblika njegova poprečnog
presjeka, te prijenos poprečnih vodoravnih opterećenja iz spregova (vjetrovnoga,
sprega za vij uganje) na ležajeve {l].
Posebni tehnički uvjeti građenja - dio projekta (mosta) kojim se određuju

posebnosti koje utječu na gradnju a uvjetovane su lokacijom mosta.
Postojanost mosta - pojam kojim je obuhvaćena sigurnost, stabilnost i trajnost

mosta.
Postupno nagura vanje - vidi: potiskivanje
Potis kivanje (uzdužna potiski vanje, naguravanje) (engl. incremental launching,

njem. Taktschiebeverfahren) metoda građenja rasponskih sklopova grednih
mostova koja se sastoji u tome da se na uređenom prostoru iza upornjaka
betoniraju odsječci grede (obično duljine U6 do U2) i onda u odgovarajućim
55
taktovima potiskuju (naguravaju) do dovršetka sklopa. Pogodno za raspone
do 60 m . Osim uzdužno, potiskivanje dovršenog sklopa na stalne oslonce može se
vršiti i II poprečnom smj eru (bočno potiskivanje).
SET H[DRAUUCK[H I
pmA ZA PODIZANJE SMJER
I POTlSKlVANJE , POTISKIVANJA
POMOĆNI KLIZNI CELlĆN I KLJUN

LEžAli P ROIZVODNJA
V
:,
OOSJEtAKA
r---.
~
~
=
/
Slika 44. Potiskivanje prednapetog sklopa mosta - shema
Pothodllik - (engl. pedestrian underpass, njem. Fussgangerunterfuhrung)

građev i na
kojom se ispod prometnice vodi pje šač ki promet (1 ].
Potpora - (engl. support, njem. StOrze) skupni naziv mjesta gdj e se oslanja
rasponski sklop: stupovi , zidovi, upornjaci itd (I].
Povlačenje - (engl. sliding-in) montažn i postupak gradnje kod kojeg se rasponski

sklop sastavlja II k o načn o m obl iku iza j ednog upornj aka i zatim pov la č i II
definitivni položaj. Postupak je razvijen u praksi vojne inženjerije, a koristi se
veći n om za čelič ne sklopove, dok je za betonske mostove razvijen analogni
postupak potiskivanja pomoću preša.
Predmjer - (engl. bill of quanti ties) dokaznica mjera što sadrži opise i podatke o
količinama od ređen ihvrsta radova na mostu.
Prednapeti "osači mostova - (prestressed girders, pre-tensioned girders, post-

tensioned girders) nosivi elementi rasponskog sklopa mosta od prednapetog
betona, koji se najčešće poj ed ina čn o ugrađuju i onda povezuju na zaj edničko
djelovanje u rasponskom sklopu, tako da se ostvari rebrasti ili pl očast i popreč ni
presjek.
56
Pojmovnik
Pregledi mostova - (bridge inspection) radovi na ocjenjivanj u č initelja sigurnosti i
uporablj ivosti mostova, obično se provode prema planu (redoviti pregledi) ili
nakon izvanrednog događaja , odnosno kada se ustanove oštećenja mosta
(izvanredni pregledi).
Prehvat nosača - (engl. support width) dulji na nosača nad potporom, preko
krajnjeg ruba . Minimalna duljina prehvata prema nek im se propisima rač un a,
kako u s lučaju katastrofalnog potresa ne bi došlo do pada sk lopa s potpore.
Prerast - (engl. natural stone arch) prirodna kamena struktura premoštenja s li č n a

svodu.
Prethod"i radovi - (engl. preliminary work, njem. Vorarbei ten) istražni radovi,
studije i izrada od govarajuće dokumentacije od zamisli o potrebi ulaganja kapita la
u neki investicijski projekt do ocjene toga projekta. Tu pripadaju: pribavljanje
zemljišta, pribavljanje geodetskih i katastarskih podloga, uvjeta za izgradnju,
rješavanje imovinsko-pravn ih pitanja [1].
Prijelazna naprava - (eng\. expansion joint, njem. Dehnfuge) element opreme

mosta kojim se uređuje prijelaz s mosta na upornjak ili prijelaz preko dilatacije
unutar rasponskog sklopa. Prijelazne naprave omogućuju horizontalne i vertikalne
m eđ usobne pomake spojenih dijelova uz očuvanje kontinui teta prometne
površ ine, odnosno uz osiguranje udobnosti prometa. Prijelazne naprave razlikuju
se prema tipovi ma proizašlim iz potrebe premoštenja manjih ili veći h pomaka (od
±20 mm do ±300 mm ili čak više).
Prijelazna ploča - (engl. approach slab/run-on slab/transition slab, njem Schlepp-

Platte) elementi kojima se uređuj e prijelaz s podatnijeg nasipa na kruti sklop
mosta (odnosno na upornjak), kako bi se izbjegle poteškoće pro izašle iz
diferencijalnog slijeganja. Obič n o se zglobno oslanja na upornjak a s druge strane
leži na nas ipu kao na elastičnoj podlozi.
Prijelazni uređaji - dijelovi kojima se uređuj e prijelaz s nasipa na most (v id i

prijelazna ploča), prijelaz s rasponske konstrukcije na upornjak (vidi: prijelazna
naprava) ili prijelaz preko prekida unutar nosive konstrukcije.
Prilazni most - (engl. approach bridge, approach ramp, njem. Zutrittsbrlicke)

premošćuje usporedne prometnice i druge prepreke izvan obrambenog nasipa, iza
kojeg dolazi priobalni most [I].
Privremeni most - (engl. temporary bridge) most izg rađen s namjerom osiguranja
prelaska dok traj e neka vremenski ograničena potreba.
57
Probno opterećenje - (engl. load test(ing), njem. Probelast, Priiflast) način
provjere ponašanja konstrukcije ili njenih elemenata prije ili za vrijeme uporabe
mjerenjem defonnacija ili drugih vrijednosti pod danim opterećenjem i
usporedbom s računskim vrijednost ima [l].
Progib - (eng\. deflect ion, njem. Durchbiegung) vertikalni pomak neke točke
konstruktivnog elementa pod opterećenjem. Može biti e l ast i čn i ili neelastični [I].
Projekt mosta - (engl. bridge design, nj em Entwurf, Plan) prijeko potrebna

dokumentacija kao podloga za izradu odgovarajućih studija i donošenje
investicij ske odluke u fazi koncipiranja mosta, izdavanja građevne dozvole,
građe nja , odnosno izvođenja pojedinih radova, te održavanja mosta [1].
Projekt izvedenih radova - (engl. as-built drawings/plans/records, njem.

Parafierungspian) izvedbeni i glavni projekt u koji su ucrtane sve izmjene i
dopune što su nastale tijekom radova [I].
Projekt održavanja mosta - (eng l. bridge maintenance design) dio projektne

dokumentacije namijenjen provođenju pregleda, radova na održavanju l
popravaka mosta. Trebao bi biti obavezan za veće ili složen ije građev ine.
Projektiranje mosta - (engl. bridge design) postupak razrade projekta mosta, od

koncepcije do detaljnih nacrta. Faze projektiranja su:
studija
idejni projekt
glavni projekt
izvedbeni projekt
Projektni zadatak - (engl. tenns of reference, njem. Planaufgabe) skup uvjeta i

preliminarnih podloga za projektiranj e mosta. Dio koji prethodi projektu i svojom
raz inom bitno određuje kvalitetu konačnog rješenja.
Prometna opterećenja mosta (prometno optereće nj e) - (engl. traffic load, live

load) djelovanja us lij ed korištenja mosta.
Propust - (eng l. culvcrt, njem. Durchlass) mal i most. Definicije ma log mosta
mogu b iti različite, a uobičaje n o se smatra da on ima raspon do 5 m ili površinu
otvora ispod mosta do 10 ml. .
58
Pojmovnik
Okomita krila Usporedna krila
Pogled
i i I i i I i il i i
Slika 45. Tipični armiranobe/onski propust
Proračunska opterećenja - (engl. design load) proračunske idea lizac ije ili
zamjene stvarnih djelovanja kojima će most za svog trajanja biti izložen i to tako
da konstrukc ija na njih proračunata izdrži i najnepovolj nija od tih očekivanih
djelovanja.
Prosta greda - (eng l. simply supported beam, si mple span, njem. Trager auf
zwe i Stiitzen) slobodno os lonj ena greda.
Provizomi most (provizorij ) - (engl. temporary bridge) most izgrađen s na mj erom

osiguranja nužnog i kratkotrajnog prelaženja, a sagraden raspoloživi m i p r iru čn i m
sredstvima (vidi: polustalni most, specijalni most).
Slika 46. Provizorij nad os/acima sn/Jenog mosta
Provješeni most - (engl. stress ribbon bridge, njem. Spannbandbriicke) pješački

most čiji je noseći sklop prednapeta betonska vrpca. Vidi: viseća ploća. Ovaj
sklop se sastoji od ovjesnih užeta, usidrenih u upornjake, koji su usidre ni u tlo
geotehni čkim sidrima, a na užad se polažu predgotovijeni pločasti odsječci ,
međusobno spojeni lijepljenjem ili mokrim čvorovi m a [I].
59
Prsni zid/zid upornjaka - (engl. abutment walVfront wall/abutment stem, njem.

Auf1agerwand) prednji dio upomjaka na koji se oslanja rasponski sklop. Vidi:
upornjak.
PTP-5 - «Privremeni tehn i čk i propisi za određivanje veličine o pterećenja na

mostovima», propisi za određivanje kori sni h prorač unskih opterećenja cestovnih
mostova, na snazi od 1947. do 1991. Prema ovim propisima izvedeni su mnogi
postojeći cestovni mostovi u Hrvatskoj.
PWlOstijeni nosa č - (engl. plate gi rder, njem. Vo lwandtrager) no sač kompaktnoga

poprečnog presjeka koji može biti betonski ili (češće) čelični. Čel i čni punostijeni
nosač najčešće je I-presjeka, sastav ljen od hrptova i pojasnica [l].
Radionički naa t - (engL shop drawing) vrsta izvedbenog (detaljnog) nacrta.

I zrađuje se za metalne (čelične) mostove i služi izradi dijelova mosta u radionici.
Rampe (pješačke rampe) - (engL ramp) elementi pri stupa na most iznad terena.
Kod cestovni h pri laza koristi se i tenni n pristupn i (pri lazni) most. Pješački prilazi
mogu biti odvojeni od cestovnih, izvedeni kao stubišta (nepovoljno rješenje jer su
barijera invalidima).
Raspon konstrukcije - (engl. span, center-to-center distance of supports) uzdužn i

razmak osi ležaja konstrukc ije. Most može imati jedan ili nekoliko raspona.
Rasponska kOlIstrukcija - (engL bridge superstructure, njem. Bruckenoberbau)

nosiva struktura koja premošćuje otvor mosta. Oslanja se na donji ustroj.
Rasvjeta mosta - (engL lighting) umjetno osvjetljavanje mosta. Razlikuju se

rasvjeta prometn ice, signalna rasvjeta, dekorativna i sigurnosna rasvjeta. Rasvjeta
prometn ice se izvodi na gradskim mostov ima i na mosto vima II ve likim
čvorištima. Signalna rasvjeta postavlja se na pilone ili visoke dijelove radi
sigurnosti zračnog prometa i na dijelove mosta uz plovni put, radi plovnog
prometa. Sigurnosna rasvjeta može biti vanjska, postavljena radi kontrole prisrupa
mostu, ili unutarnja, koja služi pri pregledu zatvoren ih dijelova mosta.
Rasvjetlli stup - (engl. lighti ng post) kandelabar, nosač rasvjetnih tij ela na mostu.
60
Pojmovnik
Slika 47. Rasvjetni stup na mosfl/
Ratni most ~ vidi : specijalni mostovi.
Razdjelnica - vidi: dila(acija, prijelazna naprava.
Razuparni most ~ (engl. strut frame bridge, slant~leg frame, njem.

Sprengwerkbri.icke) okvirni most S nakošenim stupovima. U sta ti čko m smisl u
bli zak gredn im mostovima, al i u pogledu reakcija na tlo (horizontal na
komponenta) blizak svođenim mostov ima.
LV
l-
I
II l
_L _________________ L
Slika 48. Razuporni most
61
Rebrasti 1IIOsI - (engl. rib slab bridge, T-beam bridge) moSl kod kojeg se glavni
nosačsastoji od kolničke ploče i određenog broja rebara ispod nje. Uglavnom se
pojam odnosi na masivne mostove.
.! l
Uf-----I1f
Slika 49. Karakteristični poprečn i presjeci rebrastih masivnih mostova
Rekon strukcija mosta - (engl. bridge reconstruction) popravak mosta kojim se

mijenjaju ili ojača vaju nosivi elementi.
Reperi - (en gl. bench mark , contro l points) fiksne i trajne oznake namijenjene
geodetskom pra ćenju pomaka i defannacija konstrukcije mosta.
Rešetkasti luk - (engl. trussed arch) lučni most s glavnim nosačem rešetkastog
oblika.
Rešetkasti most - (engl. tru ss bridge) most S glavni m nosač em rešetkaste

strukture, sač injenim od pojedinačnih štapova koji su pretežno opterećen i
uzdužnim silama. Rešetke su karakteristične za sva gradiva, ali najviše odgovaraju
čeličnim i drvenim mostovima.
62
Pojmovnik
Slika 50. Rešetkasti čeličn i most
Rdke - (engl. (working) joint, njem. Fuge) sljubnice između dva ili više dijeluva
sklopa [1]. Razlikujemo:
radnu rešku: ploha određena prekidom betoniranja anniranobetonskih
monolitnih sklopova
spoj nu rešku: sljubnica m eđu montažnim odsječc i ma.
Revizijska kolica - (engl. inspection gantry) naprava za pregled i radove

redovitog održavanja na teško dostupnim ili nedostupnim dijelovima mosta (npr.
na podgledu).
Revizijsko okno - (engl. manhoJe) element ulaza u teško dostupne dijelove mosta
(npr. unutrašnjost luka ili sandučasrog nosača.
Revizijska staza - (engl. inspection lane) pješačka staza minimalne širine

(najmanje 50 cm) nam ij enjena nužnom prolazu osoblja koje nadzire prometnicu i
most. Osim širine, može se reducirati i ispuna ograde u odnosu na pješ ačku stazu.
Rezerve nosivosti mosta - (engl. redundancy in bridge structure) zal iha nosivosti
iznad propisane ili projektom predv iđ ene , koja se aktivira u izvanrednim
okolnostima.
Režim prelaženja - posebno propisani uvjeti pod kojima se može prijeći most.
Ograničavaju, broj, raspored, ukupnu masu, osovi nsko opterećenje , brzinu vozila
na mostu ili putanju kretanja vozila po kolniku na mostu. Prop isuje se kod
prelaska specijalnih tereta preko mosta i za oštećene ili dotrajale mostove.
Riprap - (eng\. rip rap) kamena obloga korita, zaštita pokosa korita vodotoka
izrađena od kamenih blokova [1].
63
Roštiljl roštiljna konstrukcija - (engl. grillage of girders/grillage girder bridge,

njem. Balkenrosl, Tragerrost) mreža križno rostav ljenih uzdužnih i popreč nih
nosača koji čine konstrukcijski sustav predviđen da preuzima opterećenje okom ito
na ravninu te mreže [I].
Rubnjak - (engl. kerb, curb, njem. Schrammbord, Bordstein) povišeno omeđenje

hodnika ili zaštitnog traka uz kolnik, koje može biti sastavljeno od komada
položenih u cementni mort ili betonirano na mjestu [l].
Ruke - kosnici, dijelovi račvast i h stupova ili kratki kosi stupovi drvenih mostova.
s
Sanacija (mosta) - (engl. (bridge) repair, rehabilitation. njem. Sanierung),
otklanjanje štetnih posljedica nastalih tijekom korištenja građevine (mosta) zbog
prirodnih ili drugih djelovanja [I].
SaIldlIčasti most - (engl. box girder bridge) most s glavnom nosećom

konstrukcijom sandučastoga poprečnog presjeka. Sastavni dijelovi sandučastoga
poprečnog presjeka: pojasnicc, hrptovi , jedna ili više komora, dijafragme. Glavne
značajke sandučastog presjeka: povećana torzijska krutost u odnosu na druge
presjeke, složenija i skuplja izvedba.
b b 2
bpJ W
':. __--;;--;b"UW'' 'd

~,- ~O. 2b~~.d
h" .. .'."A
Slika 51. Poprečni presjek beronskoga sOl1dučas(og mosta
Seizmički izolatori - (engl. seismic isolation systems/devices) elementi koji se

postavljaju i zmeđu gornjeg i donjeg ustroja mosta sa zadaćom da produlje
osnovni period oscilacija sklopa.
64
Pojmovnik
Servisna knjižica mosta - vidi: Projekt održavanja mosta.
Sheme opterećenja - (engl. load model s) skupovi pravila zadani propI sima za
opterećenje , po kojima se proračunska opterećenja postavljaju na računski model
mosta.
Sidra - (eng l. anchors) dijelovi na kraju zatega kojima se ostvaruje nj ihova

upetost II drugi nosi vi element (vidi : geotehnička sidra)
Skakalica - (engl. steppi ng stones) vrsta primiti vnog mOSla preko vodene
prepreke koj i se sastoj i od niza razmaknutih kamenova koji vire iz vode.
Skela - (engl. falsewo rk , scaffo lding) pomoćna pri vremena građevina za

obavljanj e radova [ I ]. Privremena potpora konstruktivnog elementa mosta
tij ekom izvedbe je nosiva ske la, dok radna skela služi za pristup rad ili štu. Osim
n e pomični h , u mostogradnji se rabe i pokretne ske le koje se tijekom izvedbe
mogu pomicati uzduž ili poprijeko na most. Pokretne skele se ne moraju izravno
osloniti na tlo: krletke za konzolno građenje , navlačne rešetke za montažu
uzduinih nosača i pokretne radionice za izvedbu čita v ih polj a sklopa na mjestu .
Slivlrjak - (engl. gu ll y) naprava koja prikuplja oborinske dotoke s prometnice i

ispušta ih u kanalizac iju (sustav zatvorene odvodnje) ili izravno pod most.
Rešetka slivnj aka može ležati horizontalno (bolje rješenje) ili može biti smještena
boč no , u rubnjaku.
SljIIbnice - vidi: reške
Slobod"i profil - (engl. clearance) minimalno potrebni raspoloži vi prostori za

odvij anje prometa na mostu ili ispod njega. Minimalni slobod ni profil zadan je
projektnim zadatkom, a projektant mosta ga može po veća ti imajući u vidu
razvitak prometa ili neuob i čajene događaje na strukturi ili prometnic i ispod.
Slobodno oslonje"a greda - (engl. simply supported beam. simple span) greda
oslonjena na dva ležaja od kojih je jedan pokretni .
SLW 60, SLW 30 - tipska vozila za opterećenje cestovnih mostova prema DIN
1072 propisu - vidi V 600 i V 300.
Smjelost luka ili svoda (engl. arch audacity, vauh Dudacity, njem.
Bogenki1h nheit oder Gewč lbektih nhe i t) [i] odražava činjenicu da je potisak luka
srazmjeran s kvadratom raspona, a obrnuto razmj eran sa slreiicom.
65
Specijalni mostovi - (engl. temporary bridges) namijenjeni za privremenu,
kratkotrajnu namjenu, grade se od unaprijed pripremljenih dijelova koj ima ob i čno
raspo laže vojska za specijalne potrebe. U na ši m krajevima korišteni $o il stariji
sustav Bailey (vidi: Bailey konstrukCije) i moderniji Mabey and Johnson.
Spljoftenost luka ili svoda - (engl. rise-to-span ratio, njem. BogenfUichung oder
Gewolbeabf1achung), [l] omjer strelice i raspona luka il i svoda.
Spreg mosta - (engl. bracing) element za stabilizaciju nosača konstrukcije.
Spreg za bočne udare/vez vijuganja - (engl. nosing brac ing, njem.

Schlingerverband) [l] sustav če ličnih štapova ra spo ređenih tako da č i ne ispunu
vodoravne rešetke kojoj su sekundarni uzdužni nosači pojasi.
Spregnuti most - (engl. composite bridge) most kod kojega glavni nosivi sustav
sadržava više (uglavnom dva) gradiva koja zajednički m djelovanjem prenose
opterećenje na takav način da su optimalno iskorištena povoljna svojstva svakog
od njih.
e
j
1- - - če lični nosač
Slika 52. Poprečni presjek spregnulog mOSla
SprezalIje - (engl. composite construction, njem. Verbund) tvorba složenih

nosača pIi kojoj se dijelovi ugrađeni u dvjema fazama građenja spajaju u cjelinu
koja, zahvaljujući spriječenom međusobnom klizanju uzduž sljubnice, prenosi sva
opterećenja nanesena nakon spajanja kao jedinstveni sklop [l].
Spuštanje skele - (cngl. fonnwork release, stn king of the centering, Jowering of
the scaffolding, njem. Gerustabsenkung) postupno odvajanje skele od sklopa što
ga je ona nosiJa dok nij e dosegnuo dostatnu nosivost [I J.
Stal"i most - (engl. permanent bridge) most koji je izgrađen s namjerom da

potraje čim duže (prema nekim propisima najmanje 100 godina uz primjereno
održavanje).
66
Pojmovnik
Staciona!.a - (eng\. station, njem. Stationierung) udaljenost od početka trase do

bilo koje točke duž trase [I J.
Strelica Illka ili svoda (eng\. arch rise/vault rise, njem.

BogenpfeiUGewolbepfeil) udaljenost izmedu tangente na os u tjemenu i spojnice
presjecišta osi luka (svoda) i ravnina peta [I].
Strllktllra mosta - (engl. bridge structure) konstrukcija mOSla.
StllP - (eng\. column, pier) dijelovi mosta o koje se oslanjaju glavne rasponske
konstrukcije, odnosno preko kojih se opterećenja od nosivih sklopova prenose u
tlo. Mogu se sastojati od: temelja, tijela stupa, ležajne grede, ležišta, ledobrana,
ledoloma itd. Stupište se obično sastoji od više pojedinačnih stupova koji su
povezani temeljem il ili naglavnom gredom.
S ustav n osača - (eng\. superstructure) nosiva struktura ili konstrukcija mosta, ~.

oni dijelovi koji služe za prijenos opterećenja nad otvorom mosta, a može se
sastojati od: glavnih nosača ili rasponske konstrukcije, sekundarnih nosača, te
spregova.
Svijelli otvor - (engl. clear span, face-to-face distance of supports, njem.

Lichtweite) č i sti razmak između lica potpora [I].
Svjetlo Ila mostu - vidi : rasvjeta mOSla.
Svod - (eng\. vault, njem. Gewčlbe) zakrivljena ploča kao glavni no sač svodenog
mosta, konkavnog oblika, u kojoj se dominantni prijenos optereće nja obavlja
tlačnom silom.
Svođe"i mosl - (engl. vault structure, njem. GewčlbebrUcke) most čiji je noseći
sklop svod [ I].
š
Širina mosta - (engl. bridge width, njem. Bruckenweite) razmak izmedu
unutarnjih ploha ograde na mostu (zove se i korisna širina mosta). Ukupna širina
mosta je razmak između krajnjih točaka II poprečno m presjeku mosta.
Štedni otvor - (engl. recess, void, njem. Aussparung) šupljina nad svodom mosta
radi smanjenja stal nog opterećenja.
67
Takt - radni ciklus koji se ponavlja.
Tehnički opis - (engl. technical description, njem. technische Beschreibung)

sastavni tekstualni dio projekta u kome se utvrđuju tehnički zahtjevi za
projektiranu građevinu , pojedine radove, opremu i građevne proizvode koji se
ugrađuju [I].
Temelj - (engL foundation/footing, njem. Fundament) donji dio konstrukcije koji

opterećenje građevine
prenosi na tlo [l].
Temeljenje niostova - (temeljenje: engL foundation, njem Bri1ckengrlindung) sve

radnje vezane na izvođenje temelja građevine. Temelji mogu biti plitki ili duboki.
Plitki temelji: samci, lellleljlli lIosa(;i, temt:ljn~ pluče, prikladni su za manje
mostove ili mostove na tlu veće nosivosti. Duboki su masivni temelji (bunari,
keson, plutajući sanduk) i piloti.
Tender dokumentacija - (engl. tender documentation) vrsta projektne

dokumentacije u kojoj su svi elementi građevine definirani tako da je moguće
izračunati cijenu gradnj e.
Tipska opterećenja - (engl. load models) propiSima za opterećenja i

proračunskim shemama opterećenja zadane vrijednosti koje nadomještaju
najnepovoljnija realna stanja tako da na njih proračunani mostovi budu dovoljno
pouzdani.
Tipska vozila - (engl. tandem load) zamjenska opterećenja za proračun mostova

koja zamjenjuju realna prometna (korisna) opterećenja.
Tjeme Illka ili svoda - (engl. arch crown, njem. Bogenscheitel) najviša točka luka
ili svoda.
Tlačna linija (upomica) - (engl. thrust line) krivulja koja spaja hvatišta tlačne
sile u presjecima luka ili svoda. Odstupanje osi svoda ili luka od tlačne linije
uvjetuje pojavu nepoželjnih momenata savijanja. odnosno vlačnih naprezanja u
presjeku.
Trajnost mosta - (engl. bridge durabi li ty) vrijeme tijekom kojeg sve bitne
značajkemosta ostaju iznad tražene minimalne razine.
68
Pojmovnik
Trasa prometnice - (engl. route) zamišljena os prometnice prikazana tlocrtnim
položajem u situaciji (položaj nom nacrtu) a visinskim položajem nivelete u
uzdužnom presjeku [1 J. Osnovni parametar kod projektiranja mosta.
u
UJC 71 - shema opte reće nja za europske pruge, prihvaćena u nas vazeClm
"Pravilnikom o te hni čkim mjerama za opterećenja željezničkih mostova" iz 1977.
Udar plovila ili vozila - (engl. vessel/vehicle collision, ship impact) izvanredno
djelovanje (opterećenje) na element donjeg ustroja mosta uslijed skretanja vozil a s
prometnog puta.
Ukrasni dijelovi mosta - (engl. bridge decoration) vidljivi dijelovi koji nemaju
konstruktivnu funkciju niti su dijelovi opreme, a postavljaju se radi određenih
oblikovnih efekata.
Ukrućenja - (engl. stiffeners) dijelovi nosivih elemenata koji stabiliziraju osnovni

presjek.
Upornjak - (engl. abutment, njem. Widerlager) krajnji (rubni) dio mosta na kojem
se ostvaruje prijelaz sa sraslog tla ili nasipa na most.
Može se sastojati od slijedećih dijelova: temelji , stup upornjaka, krila upornjaka,
nadozid (zidić), prijelazne ploče. čunj pokosa nasipa, podnožni zidić itd.
Prema tipu razlikujemo masivni upornjak s masivnim punim zidom i masivnim
punim krilima, minimalni upornjak, izveden s najmanjim mogućim dimenzijama
zida i krila i olakšani upomjak, složenog oblika usmjerenog ka uštedi materija la
uz očuvanu nosivost.
69
, "
-,-
--, ::;,,,.."' .....
o
~ -
,.
, _ _
,O
!'
,' -----~-:- -
.V; ,"!?'!'!,t••
• ; oO",,"
,, ,·7.
,1 -
., 1
~
,
, ,", ,
·t "n
Slika 53. Karakteristični masivni IIpornjak manjeg mQsta
Upušten; kolnik - (engl. through (deck) bridge) ko l nička konstrukc ij a izmedu

izdignutih glavn ih nosača mosta.
Uzdignuta cesta - vidi: obronaćki most.
Uzdužna dispozicija - (engl. elevation) uzdužni raspored mosta, grafički prikaz

svi h dijelova mosta u pogledu sa strane.
Uzdllžni presjek - (engl. elevationllongitudinal section) jedan od obaveznih nacrta

mosta, vertikalni presjek kroz os mosta.
Uže (nosivo uže) - (engl. cable) jedan od glavnih elemenata visećeg nosećih
mosta, koji prenosi samo aksijainu v la čn u silu. Danas najčešće od
visokovrijednog čelika , raz ličitih poprečnih presjeka (vid i: zatega).
70
Pojmovnik
v
V 600, V 300 - tipska voz il a za određivanje prorač un skog opterećenja cestOvnih
mostova prema važećim propisima za opterećenja.
Vierendeel-nosač - (engl. Vierendeel girder, njem. Vierendeel-Trager) okvirni

sustav sastavljen od dvije grede - pojasa, koje su međusobno spojene vertika lnim
stupcima bez kosnika (dijagonala). Vertikale su kruto spojene s pojasima.
Vijadukt - (engl. viaduct, njem. Talbrticke) most koji premošćuje suhu dolinu.
Vijenac mosta - (engl. fascia) završni element pješač ke staze, koji dominira
izgledom mosta u pogledu. Na masivnim mostovima obično se izvodi od betona
ili kamena, a na metalnima od čelika.
Viseće ploče (zategnuti most, vidi: provješeni most) - (engl. stress ribbon bridge)
varijanta visećih mostova kod kojih je u jedinstvenom elementu nosive strukture
objedinjeno nosivo uže, greda za ukru će nje i kolnička konstrukcija.
Viseći most - (engl. suspension bridge, njem. Hangebrticke) most kojem je glavna
no seća struktura uže (danas uglavnom čel i č no) , odnosno element koji prenosi
i sklju čivo v la čne sile. Jedna od iskonskih struktura za mostove. Ostali bitni
dijelovi visećeg mosta prikazani su na slici . Sustav za premoštenje najvećih
raspona (2000 m).
Slika 54. Viseći most
Visina mosta - razlikuje se više pojmova u vezi s visinom mosta. Ukupna visin a
j e visina od dna temelj a do naj više točke na mostu. Visina konstru kcij e je visina
i z među naj više i najniže točke glavnog raspon skog sklopa na mostu. Slobod na
visina je visina između plohe prometnice ispod mosta odnosno mjerodavnog
vodostaja do donjeg ruba rasponskog sklopa. Raspoloživa visin a je visina i zmeđu
plohe prometn ice ispod mosta, odnosno mjerodavnog vodostaja, do ni velete
mosta. Konstruktivna visin a je visina od donj eg ruba rasponske konstrukcije do
nive lete.
71
Konstruiranje mosrova
Vješaljke - (engl. hangers) elementi visećeg mosta (vidi v i seći most), koji spajaju
noseće uže s kolničkom strukturom, redovito se izvode od užeta iz če lika visoke
čv rst oće .
Vjetrobran - vidi: burobran
Vjetrovni spreg - (engl. wind bracing. njem. Windverband) sustav čeličnih

štapova ra spoređenih tako da čine ispunu vodoravne rešetke kojoj su pojasi glavni
uzdužni no sači ili lukovi [I].
Vodovi Ila llloslu (instalacije) - (engl. ut ili ty ducts) osim za prometovanje vozila,
mostovi se čes to koriste i za prevođe nje različit i h vodova: vodovoda, e l ektričnih
ili telekomunikacijskih kabela, plinovoda ili naftovoda, koji se smještaju ispod ili
unutar rasponskog sklopa u pripremljene šuplji ne.
Villa - (engl. haunch) postupno zadebljanje nosača pri osloncu.
z
Zaglavili kame" - (engl. keystone, njem. Scheitelstein) sredi šnji kamen na
tjemenu čela svoda ili luka [J].
ZaIrtjevi Ila mosl - (engl. bridge design requirements) skupina osnovn ih uvjeta
koje most mora zadovolj iti:
zahtjevi funkcije
zahtjevi postojanosti
zahtjevi lj epote
zahtjevi gospodamosli
Zaključili odsječak - (engl. cJosure joint/section, njem. Scblussabschnitt) [I]

odsječak u polovištu polja rasponskoga sklopa, koji premo šćuje razmak između
krajnjih odsječaka susjednih dijelova il i polovica luka.
Zaokretanje polovica IlIka - (engl. arch lowering, arch rotation, njem.

Bogendrehung), postupak građenja luka pri kojemu se lu čne polovice betoniraju
kao cjelovite ili samo djelomično, nakon čega se zaokretanjem spuštaju u
projektirani položaj i spajaju II tjemenu. Nakon spajanja slijedi dovršavanje luka i
izvedba nadlu č nog sklopa.
72
Pojmovnik
f !.
[lt -[l
Slika 55. Izvedba IlIka mosta zaokretanjem polovica
Zaokretanje rasponskog sklopa - (engl. superstructure rotation) postupak izvedbe

gdje se rasponski sklop prvo izvede na prikladnom mjestu (npr na skeli
usporednoj s preprekom) da bi se potom zaokretanjem doveo na stalno mj esto.
Zapreke pružanju prometnice - (engl. physical obstacle on the route) mjesta nad
kojima gradimo mostove: npr. vodotok, suha dolina, kanj on, uva la, morski
tjesnac, rukavac, kanal, druga prometnica ili bilo kakav prostor kada prometnicu
trebamo voditi u višoj razini.
Zastor/posteljica - (engl. ballast) dio že lje zni č koga gornjeg ustroja.
Zatega - (engl. tie, stay, njem. Zugband) element koji preuzima samo vlač n u si lu
u mostu, a na krajevima se sidri u druge dijelove. Kose zatege su osnovni dio
ovješenih mostova. Danas su naj če šće zatege od visokov rijednog če li ka , koj e
dijelimo prema tipu poprečnog presjeka. Naj češć i tipovi:
paralelne šipke
paralel ne žice
paralelni strukovi
zatvoreno spiralno uže.
Zauzdani most - (eng\. extradosed prestressed bridge) most kod kojeg je glavni
n osač ojačan kabelima iznad betonskog presjeka.
Zrač"i lunel - (engl. wind tunnel) uređaj u kojemu se si mulacij om djelovanja

vjctTa ispituju modeli mostova i drugih objekata.
73
ž
Žablji kraci - (engl. broken arch) naziv osobitog statičkog sustava okvirnog
(razupornog) mosta kod kojeg blago nagnuti kosnici srastaju s gredom u
jedinstven nosač. Sustav je razvio R. Maillart.
Slika 56. Most Tavanasa (Švicarska), sustava nazvanog žabljim kracima
Željeznička opterećenja - (engl. railway/railroadltrain loading) korisna

opterećenja željezn i čki h
mostova, koja se u proračunu zamjenjuju propisanim
shemama opterećenja (npr. UIC 71).
Željeznički most - (engl. railway/railroad bridge, njem. Eisenbahnbrucke) [ I]

most prvenstveno namijenjen prijelazu željeznice preko prepreke.
Žmurje - (engl. cofferdam) geotehnička građevina koja služi za osiguranje kod

izvedbe temelj a, najčešće od vode.
74
Opterećenja mostova
3 OPTEREĆENJA MOSTOVA
Kako bi most bio pravilno projektiran potrebno je znati kakva će mu biti namjena
u određenom okolišu i na koji će način biti izveden. Poznavanjem ovih čimbenika
određeno je kakvim će opte rećenji ma biti izložen.
Najdom inantn ij a optereće nja mostova su ona od vlastite težine te prometa koji
mostom prolazi i njegov din a m ički utjecaj. Ostala opterećenja uključ uju
djelovanje vjetra, potresa, temperature, načina i zvođenja itd.
Most mora biti projektiran i izveden tako da bez oštećenja može podnositi sva
opterećenja koja sa pojavljuju tijekom izgradnje i prilikom korištenja mosta. Osim
pojedinačn i h o pterećenja važna je i kombinacija njihovih djelovanja. Položaj
korisnog optereće nja, na primjer, u jednoj kombinaciji može utjecati na dimenzije
nosača s obzirom na savijanje, korisno opterećenje u nekoj drugoj kombinaciji na
nekom drugom mj estu može utjecati na dimenzije nosača za preuzimanje
posmika. S druge strane neka druga opterećenja, recimo potresna, mogu u~ecati
na dimenzije potpora mosta.
Opterećenja na mostove sadržana su u propisima i normama. U Hrvatskoj je od

1991. godine na snazi "Pravilnik o tehničkim normativima za odredivanje veli č ine
opte rećenja mostova" iz 1991. koji je većim djelom zasnovan na njemačkoj normi
DIN 1072.
75
U skoroj budućnosti će se i u Hrvatskoj početi primjenjivati europske norme EN
1991-1 i EN 1991-2.
U prvom dijelu EN 1991 - l ovih nonni nalaze se poddijelovi koji opisuju
pojedina djelovanja na konstrukcije kao što su vlastita težina, požar, snijeg, vjetar,
temperatura, djelovanja za vrijeme i zvođenja , udar, eksplozije, pritisak zemlj e i
vode, led, valovi.
Drugi dio .E 1991 - 2 odnosi se potpuno na mostove opisujući prometna
djelovanja na njih.
Svi propisi za opterećenja mostova imaju zadaću obuhvatiti realna vanjska

djelovanja u nastojanju da se dobiju građevine poznate i želj ene sigurnosti. Razlog
vremenske promjt:nljivosti tih djelovanja, a i inovacije u pristupima konceptu
sigurnosti i upotrebljivosti građevina imaju za posljedicu potrebu za inovacijama
propisa za opterećenja.
Tako kad npr. govorimo o prometnom opterećenju mostova, promjena propisa

logična je u pogledu promjena zamjenjujući h tipskih tereta zbog razvOJa
prometnica, većih brzina prometovanja, već ih voznih širina. Treba imati II vidu i
težnje u novije vrij eme za ujednačavanjem propisa europskih država koje znače
prilagođavanja, ojačanja pa čak. i ograničenja prometa na mostovima pojedinih
zema lja.
Potres kao dopunsko ili izvanredno opterećenje u propisima se obraduje odvojeno

pa se tnko II Hrvatskoj primjenjuju "Pravi lnik o privremenim tehničkim propisima
za građenje mostova useizmičkim područjima-PTP-12" iz 1964. te "Pravilnik o
tehničk i m nonnativima za projektiranje i proračun inženjerskih objekata u
seizmički aktivnim područjima" iz 1987. Oba ova pravilnika također će uskoro
biti zamijenjena hrvatskim normama za projektiranje mostova otpornih na potres
koje će preuzeti europsku nonnu EN 1998-2. Ovdje se daju dijelovi propisa i
norme za projektiranje II seizmičkim područjima vezani uz određivanje samoga
potresnog djelovanja.
76
3.1 Podj ela opter eće nja na mostove

S obzirom na niz raz li č i t i h gledišta na svojstva dje lovanja optereće nja ili
očitova nja
tih djelovanja na konstrukcij u, različite su podjele o pte reće nja na
mostove.
Pravilnik ° teh n ičkim normativima za određivanje veličine opterećenja mostova

SI.I.I /91, djelovanja odnosno ve li čine opterećenja, ovisno o učestalost i njihovih
pojava, dijeli na:
OsnovIJa - djelovanja koja uvijek postoje na mostu ili nekom njegovom elementu ,
a promjene njihovih vrijednosti su zanemarlj ive. Ovdje pripadaj u i djelovanja koja
su posljedica osnovne namj ene mosta:
• vlastita težina
• korisno (prometno) opterećenje
• stalni teret na mostu
• si le od prednapinjanja
• skuplj anje i puzanje materijala (prednapete i spregnute konstrukcije)
• opte rećenje vodovi ma
• aktivni pritisak tla
• pritisak i težina mime vode
• djelovanje teku će vode
• uzgon
• pritisak na ogradu mosta
• deformacije nastale kao posljedica izgradnje
DoplInska - djelovanja koja se javljaju povremeno i č ije su promjene vrijednosti
zn ačajne:
• promjene tempe rature
• skupljanje betona (armirani beton)
• puzanje betona
• vjetar
• sfllJeg
• udar leda
• sila pri pokretanju i sila pri zaustav ljanju vozi la
• otpori u ležajima
• centrifuga lna sila
• mo g u će pomi canje temeljnog tla
• potres ZI
77
I znimna:
• udari vozila i plovila
• potres Z2
• izvanredna opterećenja od specijalnih vozi la
• privremena stanja pri gradnji.
U odnosu na dosadašnje propise za opterećenja Eurokod je daleko složeniji i
razrađeniji.Djelovanja na konstrukcije prikazana u EN 1991 , dijelovi 1,2,3 i 4
nastaju općenito uslijed nekog događanja, što može podrazumijevati građenje
objekta, padanje snijega na građevinu, prolaz vozila preko mosta, promjenu
temperature okoliša iJi pojavu potresa ili požara. Na konstrukciji, dj elovanja
izazivaju pojavu utjecaja od djelovanja, odnosno odgovor konstrukcije.
Djelovanja mogu biti neovisna (djelovanje snijega na tlo) ili ovisna od same
konstrukcije (djelovanje snijega na pokrov).
Osnovni podaci o djelovanjima, na osnovi kojih se dolazi do potrebnih

numeričkih vrijednosti, mogu se dobiti promatranjem (opterećenja od snijega,
vjetra), pro rač u nom prema zakonima fiz ike (vlastita težina), izborom (maksimalna
težina vozila na mostu) i procjenom (izvanredna djelovanja).
Podaci o djelovanji ma, dobiveni promatranjem ili prema zakonima fizike
obrađuju se statističkim metodama. U ovisnosti od usvojenog frakti la razlikuju se
kvazistalna vrijednost, česta vrijednost, vrijednost djelovanja u kombinaciji,
posebno dominantnog djelovanja i karakteristična vrij ednost djelovanja.
Podaci dobiveni izborom ili procjenom općen ito se ne izražavaju preko
statističkih velič in a već se uvod i nominalna vrij ednost djelovanja.
N umeri čke vrijednosti djelovanja sadržavaju odgovarajuće nepouzdanosti pri

određivanju. Osnovni uzroci su ve lika promjenljivost samog djelovanja (brzina
vjetra), nesavršenost modela djelovanja, posebno pri statističkoj obradi malog
broja podataka te nepoznavanje budućeg razvoja (vozila i oprema). Prema tome,
osnovna svojstva djelovanja su vjerojatnost pojave, promjenljivost u vremenu
prostoru i druge nepouzdanosti sto ha stičkog ili n esto has tičkog karaktera.
Djelovanja se u sklopu europskih normi klasificiraju:
prema promjenljivosti u toku vremena

• stal na djelovanja G (vlastita težina, nepokretna oprema, kolnički zastor,
prednapinjanje, slijeganje oslonaca**)
• promjenljiva djelovanj a Q (korisno opterećenje , opterećenje od snjega· I
opte rećenje
od vjetra, potres·, utjecaj temperature··)
• izvanredna djelovanja A (eksplozije, udar vozila, potres·, opterećenje od
sn ijega·)
78
Op terećenja mostova
prema m ogu ćn osti promjene poloiaja u prostoru
• fiksna odnosno nepomi č n a (vlastita težina)
• slobodna dj elovanja (pokretna kori sna optereće nj a, vjetar, snij eg)
prema svoj oj prirodi ilili odgovoru konstrukcije

• stati č k a djelovanja - koja ne izazivaj u zna č aj no ubrzanj e konstrukcije ili
konstrukcijskih elemenata
• dinami č ka dj elovanja - koja izazivaju z n ačajno ubrzanje konstrukcije ili
kon strukcij skih elemenata
• Potres ili opterećenje od sn ij ega mogu se uzimati u obzir kao izvanredna

djelovanja i/i li promjenljiva djelovanja, ovisno o lokaciji objekta.
.. Indirektna djelovanja su ili stalna Gind (slijeganje oslonaca), ili
promjenlji va Q lnd (promj ena temperature)
Ovdj e kori štenj em dosadašnjeg pravilnika, ali uzimanjem u obzir novih

europskih nonni , donosimo jedinstvenu podjelu o pte rećenj a mostova.
I OPterećenj a mostova I
Stalno Prolazno Izvanredno

djelovanje djelovanje dje lovanje
I I I
Optereće nja
Svojstva
zbog svojstava
gradiva Okoliš konstrukcije Udarci
vozi la i
Vlastita Vlastita težina plovila
Vje tar Otpor u
težina nekonstruktivnih Promet
Snijeg IcŽajevima
konstrukcije d ijelova Prednapinjanje Popuštanje
L,d
Skupljanje i oslonaca
Temperatura Način
puzanje Potres
Tlo izgradnje s
Vod, lopremom
I
Osnovna Dopunska
VenikaIna Uzdu.žne
prometna hori zontalne
oo[ereten"a sile
Slika 57" Podjela opterećenja mostova
79
3.2 Vlastita opterećenja mosta

Vlastita opterećenja mosta ili stalni teret mosta č in e vlastita teži na same
konstrukcije te vlastita teži na dijelova, uređaja, sredstava i opreme, koji se na njoj
nalaze, te vodova, koji se preko mostova prevode a uz to su opterećeni i medijem
za koji su namijenjeni.
Veličina ovih opterećenja računa se na temelju prostornih dimenzija i
zapreminsk ih težina gradiva. Za neke dijelove opreme mosta može se koristiti
težina po metru površine ili težina po metru dužnom.
Tablica J. Zapreminske. površinske ili dužne težine nekih materijala i opreme mosta
Materijal ili element opreme mosta Zapreminska težina (kN/ml)

beton (teški beton) 24 - 28
armirani i prednapeti beton 25 - 29
čelik 77
lijevani asfalt ili asfalt-beton 25
mastiks asfalt 18
vruće valjani asfalt 23
zastor željezničkih mostova 20
Pov~inska težina (kN/m2)
hidroizolacija 0.5
konstrukcije sa zastorom:
2 tračnice UIC 60 1,2
prednapregnuti betonski prag s kolovoznim
4.8
priborom
drveni pragovi s kolovoznim priborom 1.9
Lin ij ska težina (kN/m)
elast ični odbojnik 0.4
pješačka ograda 0,4
konstrukcije bez zastora:
2 tračnice UlC 60 s kolovoznim priborom 1.7
2 tračnice s kolovoznim priborom, masnom
3,4
gredom i zaštitnim šinama
Vlastita težina nosive konstrukcije izdvaja se iz ukupnoga stalnog tereta, jer su

njene početne dimenzije pretpostavljene, a kako bi ih bilo lakše mijenjati II
konačne ako se proračunom za to utvrdi potreba.
80
Za preostalu vlastitu težinu do ukupnoga stalnog tereta, dakle vlastitu težinu svih
ostalih dijelova mosta, prema novim europskim normama, potrebno je utvrditi
gornju (i ukoliko je mjerodavna, donju) granicu nazivne vrijednosti, s čime se
uzima u obzir mogućnost početnog odstupanja i promjena tokom vremena.
Naime, događa se odstupanje kota gornjih površina kolničke ploče od
projektiranih kota, prisutna je potreba spajanja slojeva kolnika na mostu i cesti, s
vremenom se kolnik troši, dodaju se novi slojevi, ponekad razvodni cjevovodi, a
ukol iko je potrebno, i druga oprema.
Da bi se IZ nazivnih vrijednosti odredile karakteristične vrijednosti

hidroizo lacijs kih i drugih slojeva za mostove, ukoliko nije drukčije propisano,
usvaja se da je odstupanje ukupne debljine od nazivne vrij ednosti jednako ±20%
ako je naknadno izveden i sloj uključen u nazivnu vrijednost, a +40% i - 20% ako
takav sloj nije uključen.
Ukoliko je prije proračuna izvršeno potpuno i detaljno istraživanje u cilju

odredivanja nazivne težine instalacijskih razvodnih kanala, usvaja se gornja
karakterist i čna težina za 20% veća od maksimalne nazivne vrijednosti određene
istraživanjem. U nedostatku takvog istraživanja, gornja vrijednost se mora
procjeniti na osnovi lokacije i vjerojatnih budućih potreba kao maksimalna
vrijednost II dužem periodU.
Karakteristična vlastita težina čeličnih konstrukcija je umnožak zbroja nazivnih

težina pojedinih elemenata i koeficijenta 1,1 kojim se uzimaju u obzir limovi i
spojna sredstva u čvorovima.
Prema njemačkim nonnama predviđa se dodatno opterećenje od 0,5 kN/m 2

površine kolnika, da bi se uzela u obzir odstupanja u izvedbi kolničkog zastora.
3.3 Opterećenja zbog svojstava gradiva

3.3.1 PREDNAPINJA NJE
Prednapinjanje pripada skupi ni osnovnih opterećenja prednapetih struktura

mostova. Može biti izazvano kabelima za prednapinjanje, predopterećenjem ,
preddefonnacijama ili smišljenim promjenama uvjeta oslanjanja.
Na jednostavnom primjeru nosača mosla preunapctog jednim zamjenskim

kabelom vidljivo je kako silu prednapinjanja možemo promatrati kao vanjsko
djelovanje na nosač. Djelovanje sile prednapinjanja odgovara djelovanju
zamjenskoga kontinuiranog opterećenja p prema gore.
81
Sila prednapinjanja izaziva moment savijanja Mp koji odgovara momentu
savijanja od kontinuiranog opterećenja p.
M = p . e = p . L' P = 8Pe
p 8' L2
P
111111111f 111111111111111111111111111111111111111111111111111
P~
;7t~fl
Slika 58. Sila prednapinjanja kao vanjsko opterećenje nosača
Dio pune si le prednapinjanja, koju smo unijeli u nosač izgubi se trenutno, a či ne

ga trenutni gubici us lijed trenja kabe la o cijev, prokliznuća klina i e l astičnih
deformacija, dok se dio sile izgubi tijekom vremena, a čine ga vremenski gubici
uslijed skupljanja, puzanja te relaksacije čelika. Izrazi kojima se pribli žno mogu
odrediti gubici sile prednapinjanja dani su u nastavku .
Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja:
Po - početna sila prednapinj anja koja ne smije prekoračiti veličinu

Ap . a po
Ap - površina presjeka čelika za prednapinjanje
O,80fpk
o po S - maksimalni dopušteni napon na preši. mjerodavan je manji
{ O,9fpo. •Jc
1
~ - koeficijent trenja između kabela i zaštitne cijevi

o - suma kutova skretanja kabe la na duljin i x u l učnoj mjeri
k - valovitost kabela
Vrij ednosti koeficijenata J.l i k mogu se naći u dokumentaciji p roizvodača sustava

prednapinjanja.
82
Gubitak sile prednapinjanja proklizl1ućem klina:
"'1· E,
- duljina utjecaja prokliznuća kli na .
" pO . ~(e!l + k)
Gubitak sile prednapinjanja zbog elastičnih deformacija betona:

• prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona
- početni napon u betonu u visini težišta čelika umanjen za

gubitke trenjem i prokli znućem klina
- utjecaj ekscentriciteta sile Po
Y'P - udaljenost težišta betonskog presjeka i kabela

A, - površina betonskog presjeka
l, - moment tromosti betonskog presjeka
ae=EslEcm - omjer modula e l as t ičnosti
• naknadno prednapinjanje
n - broj kabela koji se sukcesivno prednapinju.
Gubitak sile prednapinjanja zbog početne relaksacije:
~Pir koji se javlja kod prednapinjanja prije stvrdnjavanja može se na osnovi

podataka o relaksaciji čelika procijeniti.
Vremenski gubici zbog skupljanja, puzanja i relaksacije L~elika u vremenu t:
83
E;(t,to) - procijenjena deformacija skupljanja

n a pr - promjena prednapona II kabelu zbog relaksacije, a dobiva se
prema slici na osnovi omjera (a p I ipk ) uz a p :::: 0,85a pg O
14
_ ,2 t~~~12.0
~-Klasa-1-
*10 -----I 8.0
~~ ~4~7-;9--K'laS-a-3
~ ~ ~4.5--KlaSCL2
O =-:- 2 .5
55 60 65 80 85 90
Slika 59. Re/aksacija čelika nakon 1000 h kod 2ife
a pgO - početni napon od prednapInjanja i stalnog opterećenja
'I'(t,to) - prognozirana vrijednost za koeficijent puzanja

cr" - napon u betonu u visini kabela od sta lnog opterećenja (-)
a epO - početna vrijednost napona od prednapinjanja u betonu
u visini kabela.
Uz poznate gubitke srednja vrijednost sile prednapinjana II vrijeme t na

udaljenosti x od kraja uzduž prednapetog elementa odred·uje se prema izrazima:
- prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona
- naknadno prednapinjanje
Sila prednapinjanja u vrijeme t = O je Pmo i odreduje se smanjenjem početne sile

za trenutne gubitke, dakle prema istim izrazima u kojimaje zadnji član O. Ova sila
ne smije prekoračiti veličinu Ap·crpm,o.
a pm,o Je maksimalni dopušteni napon nakon gubitaka sidrenjem kod
prednapinjanja prije stvrdnjavanja betona, odnosno maksimalni dopušteni napon
84
nakon uklanjanja preše kod kabelskog prednapinjanja. Mjerodavna je manja
vrijednost od slijedećih:
0,75fpk
opmO $ .
. { 0,85f,o l,k
Konačna sila prednapinjanja Pm:O je si la nakon svih gubitaka i trenutnih

vremenski h u t = OCi.
Prednapeti sklopovi razlikuju se prema stupnju prednapinjanja na puno,

ograničeno i djelomično prednapete.
Stupanj prednapinjanja predstavlja omjer momenta rastIačenja M dek i ukupnog
momenta od stalnog i pokretnog opterećenja M g"'i.\g"-p:
M dek
k
M g +i.\g+p
Moment rastIačenja je moment savijanja izazvan vanjsk im opterećenjem. Po

velič i ni i smjeru takav je da na v lačnom rubu poništi naprezanja izazvana silom
prednapinjanja.
Potpuno prednapeti elementi su oni u kojima pri naj nepovoljnijoj kombinaciji

djelovanja u betonu nema vlač nih naprezanja. Za njih je stupanj prednapinjanja
1,0.
U ograničeno prednapetim elementima mogu nastati vlačna naprezanja, ali manja

od dopuštenih. Za njihje stupanj prednapinjanja manji od 1,0.
Kod djelom i čno prednapetih elemenata pri određenoj kombinaciji djelovanja

mogu se pojaviti pukotine, ali njihove karak teristične širine moraju biti manje od
propisanih. Stupanj prednapinjanja irnje između 0,4 i 0,7.
Prema Eurokodu 2 prednapete konstrukcije valja dimenzionirati po metodi

graničnih stanja, s tim da se prednapeta armatura predvidi ili odredi metodom
dopuštenih napona. Umj esto determinističkog postupka koji je rabila metoda
dopuštenih naprezanja, u Eurokodu 2 primjenjuje se probabilis l ički pristup.
Dokaznim postupkom valja utvrditi , jednako za gran i čno stanje nosivosti i
granično stanje uporabljivosti, da su računske ve li čine izazvane vanjskim
djelovanjem (rezne sile, naponi, deformiranje, raspucavanje) manje od adekvatnih
vrijednosti otpora (nosivosti) ili grani čni h vrijednosti uporablji vosti.
85
Konstruiranje mos/ova
3.3.2 SKUPLJANJE I PUZANJE
U proračunu AS konstrukcija za granično stanje uporabljivosti (progibi i

pukotine), i u proračunima prednapetih konstrukcija (padovi sile prednapinjanja)
potrebno je poznavati ne samo konačne koeficijente puzanja i skupljanja nego i
njihove vrijednost i u raznim vremenskim intervalima.
Ovaj problem je posebno z n ačaja n u proračunu mostova, gdje je II proračunu

nadvišenja konstrukcije tijekom građenja potrebno što točnije odrediti sve
parametre za proračun progiba, jer u tim slučajev ima ne postoji strana sigurnosti.
U proračunu puzanja i skupljanja betona, prema PBAB i Eurokodu 2 ne uzima se
u obzir količina cementa, vodocementni faktor, utjecaj aditiva i plastifikatora na
promjenu ovih koeficijenata.
Beton ima svojstvo plastičnosti i puže pod dugotrajnim naprezanjem. Puzanje

betona posljedica je kretanja slobodne i apsorbirane vode u betonu i ovisno je o
veće m broju faktora: vlažnost zraka, srednji polumjer, trenutak nanošenja
opterećenja , klasa betona, srednja temperatura, konzistencija betona (vic-faktor),
klasa cementa, količina cementnog tijesta, tip opte rećenja (vlak, tlak, savijanje),
postotak anniranja, granulometrijski sastav agregata i tip agregata, koji više ili
manje utječu na vremensku promjenu koeficijenta puzanja.
Linearna teorija puzanja, koja se može primijeniti kod naprezanja u eksploataciji

<.lc<O.Sfc uzima da je plastična deformacija pri dugotrajnom opterećenju linearno
proporcionalna defonnaciji pri kratkotrajnom optereće nju , odnosno naprezanju.
q> (t,tO) - koeficijent puzanja betona u trenutku t, starog lo u trenutku

opterećenja,
- tangentni modul elastičnosti betona starog 28 dana.
Skupljanje kao promjena volumena betona također je ovisno o parametrima kao

što su sastav betona, vlažnost i temperatura okoliša, dimenzije elementa.
Koeficijcnt skupljanja ima malu ulogu u verti kalnim defonnacijama ali veliku u
uzdužnim.
Koeficijenti puzanja i skuplj anja opisani su u različitim propISIma preko

empi rij skih fannula ili tabl ično. Ovdje se opisuju postupci nalaženja toga
koeficijenta u vremenu.
86
Op terećenja mostova
Za određivanje ovih koeficijema bitan je parametar srednji polumjer presjeka ho
koji predstav lja odnos površine poprečnog presjeka Ae i njegova poluopsega U/2 u
dodiru sa zrakom .
Tablica 2. Proračun srednjeg polumjera presjeka
Poprečni presjek srednji po lumjer ho = 2A,

u
~Ib
+-'-+ '
2 ·b·h
2· (b+h)
~
b ·h
b+h
, _ L
t !a8;S;:;;.y-t
I 2· h' · lC
4· h·lC
=
h
2
'OI .2"ć'h",',,-ff-,'t = 2 ·t
-
h · lC
Qr .2".:.:
-
h,.:'ff.:....:·t
2 · h·lC
=1
~T { b · ho +h · b... - 110
b+h
·b~.
.f'>t
b, ·h, +bh ·hb +2·b.. ·hl

b, +h+al ·(bl +hl )
Kod proračuna unutarnjeg opsega za sandučasti popreč ni presjek, koeficijent a j

ovisi o izloženosti te površine sušenju. Prema nekim autorima može se uzeti a j = 1
za vrijeme izvedbe i a l = 0.5 za vrijeme nakon završetka izgradnje.
87
Radi usporedbe, prikazano je određivanje konačnih vrijednosti ovih koeficijenata i

njihove vremenske promjene prema različitim propisima. Treba napomenuti da su
EN 1992 norme najtočnij e i jedine daju zatvorene izraze za njihovo određivanje u
raznim vremensk im intervalima.
A. HR VATSKi PROPIS I '
Konačne vrijednosti skupljanja za nearmirani beton čuvan II vlažnoj sredini

najmanje prvih sedam dana pri temperaturi od oko 20°C, prema Pravilniku za
beton i armirani beton dane su u tablici 3.
Ove vrijednosti treba po većati za 15% kada je konzistencija svježe betonske mase
ži tka, odnosno smanjiti za 15% kada je konzi stencija kruta.
Tablica 3. Konačne vrijednosti koeficijenta skupljanja tq"" prema PBAB·u
Srednji
polumjer Relativna vlažnost zraka %)
presjeka 40 70 90 100
mali :5 10 0,56 0,40 0,15 O

srednj i "," 20 0,48 0,34 0,12 O
veliki> 40 0,42 0,30 0, 10 O
Odnos skupljanja betona u vremenu t ~st i konačne vrijednosti ecs~ , ovisno o

srednjem polumjeru za konstrukc ije koje se nalaze u sredin i približno konstantne
vlažnosti i temperature, danje II tablici 4.
Tablica 4. Odnosi koeficijenta skupljanja betona u vremenu prema PRAR·u
Relativna
vlažnost
Srednji polumjer 7 I 14 28 90 365 3 godine
presjeka &.:s! I €a",
zraka
mali :s: 10 0,20 0,28 0,38 0,60 0,85 0,95
40% srednji"" 20 0,10 0, 15 0,23 0,40 0,68 0,88
veliki 2: 40 0,05 0,07 0, 10 0,20 0,45 0,73
mali :s: 10 0,16 0,23 0,30 0,50 0.75 0,90
srednji::::: 20 0,08 0,13 0, 18 0,30 0.58 0,83
70%
veliki 2: 40 0,Q3 0,05 0,08 0,15 0,35 0,63
• Pod lim pojmom u daljnem tekstu razlaiu se propisi koji su u Hrvat:,·koj bili na snazi
prije prihvaćanja europskih normi (od 2005. i kasnije) kako bi se čitatelje upu/ilo na
razlike II ranijoj i budućoj prah·j i ilustrirali činitelji vafni za prelazak na nove norme i
propise.
88
Pravilnikom za beton i armirani beton određe ne su konačne vrijednosti za

koeficijent puzanja ovisno o starosti pri o pterećenju, srednjem polumjeru ho i
vlažnosti okoliša za betone njegovane prvih sedam dana II vlažnoj sredini i pri
temperaturi od oko 20°C za tlačna i v l ač n a naprezanja.
Pravilnik daje za približno stalnu vlažnost i temperaturu tablicu prema kojoj se
može odred iti koeficijent puzanja <p(t, to), ov isno o trajanju opterećenja
konačnom koefi cij entu puzanja <p(oo, to), a neovisno o dimenzijama presjeka.
Tablica 5. Konačne vrijednosti koeficijenta puzanja rp(oo, td prema PBAB-u
S tarost betona
Srednji polumjer
II trenutku
presjeka Relativna vlažnost zraka (%)
o pterećenja
to (dani) 40 70 90 \00
mali ::; 10 4,3 3,1 1, 7 1,4
7 srednji,," 20 4, \ 2,9 1,6 1,4
veliki> 40 3,8 2,7 \,6 \,4
mali :5 10 4,0 2,9 1,6 \,3
\4 srednji,," 20 3,8 2,7 1,5 1,3
vel iki > 40 3,6 2,5 1,5 1,3
mali ::;10 3,7 2,6 1,6 1,3
28 srednji .. 20 3,6 2,6 \ ,5 1,3
veliki ~ 40 3,4 2,5 1,4 1,3
mali < 10 2,7 2,2 1,3 1,2
90 srednji,," 20 2,8 2, 1 1,3 1,2
vel iki > 40 2,9 2,1 \,3 1,2
mali < 10 1,7 1,3 1,0 1,0
365 srednji,," 20 \,8 \,4 1,1 1,0
veliki> 40 2,0 1,5 1,1 1,0
mali :510 0,9 0,8 0,7 0,8
3 godine srednji"" 20 1,1 0,9 0,8 0,8
veliki;?: 40 1,2 \,0 0,8 0,8
Tablica 6. Odnosi koeficijenra puzanja betona u vremenu prema PBAB-u
Vrijeme opte rećenja

7 \4 28 90 365 3 godine
(t-to) II danima
to <pIt, ",)1 <p(t", "')
7 0,25 0,30 0,38 0,53 0,73 0,85
28-90 0,15 0,23 0,30 0,48 0,68 0,83
365 0,10 0,\8 0,25 0,43 0,65 0,80
89
B. NJEMAČKA NORMA'
Koeficijent skupljanja dohi va se i7ra7om:

Es,1 = EsO· (k s,1 - ks.lo )
Es.O - osnovna vrijednost koeficijenta skupljanja dana je u tab li ci 7. ovisno O

vlažnosti sredine.
Koeficijent ks dan je u ovisnosti o vremenu preko dijagrama ili preko tablice 8.
Tablica 7. Veličine potrebne za proraćun koefici.jenata skupljanja i puzanja
Relati vna vlažnost zraka (%)

50 70 90 100
Ij)m 2,7 2,0 1,3 0,8
ts,o - 46x10-6 · 32xI0~ - l3xl0-6 + 10x10-6
k,r 1,0 1,5 5.0 30
Tablica 8. Koeficij ent ks
Efektivni polumjer resjeka ~r- k.r 2N u

dani
<5 10 20 40 80 >160
I O, li 0,04 0,010 0,000 0,000 0,000
2 0, 17 0,08 0,020 0,000 0,000 0,000
5 0,29 0, 16 0,055 0,005 0,005 0,000
10 0,42 0,24 0. 100 0,Q30 0,020 0,000
20 0,56 0,34 0,160 0,060 0,030 0,000
50 0.76 051 0270 0. 120 0.055 0,010
100 0,90 0,65 0,375 0, 185 0,085 0,020
200 1,02 0,78 0,490 0,260 0,120 0,045
500 1,11 0,91 0,660 0,410 0,210 0,090
1000 1, 16 0,98 0,770 0,550 0,340 0,175
2000 1,1 9 1,04 0,840 0,660 0,500 0,310
5000 1,20 1,05 0,885 0,750 0,660 0,510
10000 1,20 1,05 0,895 0,790 0,725 0,640
20000 1,20 1.05 0,900 0,800 0 750 0,700
oo 1,20 1.05 0,900 0,800 0,750 0,700
• Pod ovim poj mom u daljnjem leks tu razlatu se njemačke norme prije no !,~to su one
usklađene s
europskima.
90
TobIica 9. Koeficijent kv
I I 2 5 10 20 50 100 200 500 1000 2000 5000 10000 20000

k. 0,8 0,30 0,35 0,40 0,47 0,58 0,70 0,83 0,95 0,99 1,00 1,00 1,00 1,00
Koefic ij ent puzanja dobiva se preko s lijedećeg izraza :
<Pt = O,4·kv,(t.tO) + <pro·(kr.ckr.!O).
Osnovna vrijednost koeficijenta puzanja <Pro dana je II tablici ovisno o v!ažnosti

sredi ne.
Koeficijenti kv i krdani su u ovisnosti o vre menu preko dijagrama ili preko tablica
(tablica 9. i tablica 10.) .
Tablica JO. Koeficijent kj
Efektivni polumjer presjeka d.,r- ker- 2A1u

dani
<5 10 20 40 80 2: 160
3 0,240 0,2 10 0, 190 0, 170 0 ,155 0, 140

5 0,345 0,310 0,270 0,235 0,21 0 0, 185
10 0,505 0,440 0,380 0,328 0,280 0,235
20 0,685 0,575 0,500 0,420 0,350 0,280

50 0,964 0,810 0,690 0,562 0,443 0,330
100 1,195 1,025 0,850 0,680 0,520 0,375

200 1,395 1,2 15 1,020 0,800 0,603 0,435
500 1,600 1,413 1,208 0,980 0,750 0,566
1000 1,698 1,514 1,320 1,107 0,884 0,703
2000 1,762 1,589 1,41 6 1,217 1,010 0,842
5000 1,820 1,660 1,510 1,330 1, 148 1,000
10000 1,846 1,695 1,545 1,383 1,225 1,085
20000 1.850 1,700 1,550 1,400 1.250 1,120
1,850 1,700 1,550 1,400 1,250 1,120
'"
91
C. EUROPSKE NORME
Zbog velikog broja parametara o kojima ovise koeficijenti puzanja i skup ljanja,
Eurokod 2 ne daje odnose <p(t,to) I <p(too,to) te Ees! I Eesoo, već se dodatkom normi
daju izrazi za prognozu skup ljanja i puzanja u vrijeme "tit u funkciji gore
navedenih čimbenika.
Vrijednost koeficijenta skupljanja u određenom vremenskom intervalu prema

Eurokodu 2:
E. (1,1, ) ~ E. o • fl, (l - l, )
gdje je:
E.o ·&, (J_ )·flm - osnovna vrijednost koeficijenta skupljanja
&, (J_ ) -[160 + fl• .(90- f_Jl 'O~ - ovisnOSl u betonu i cementu
- za polagano stvrdnjavajući cement

- za normalno ili brzo stvrdnjavajući cement
- za brzo stvrdnjavajući visokovrijedni cement
- tlačna čvrstoća betona starog 28 dana
(N/mm')
-l.55' ~ .RH - za relativnu vlažnost 40%:S:RH<99%
(na otvorenom)
PRH =
{
+ 0.25 - za relativnu vlažnost RH;:::99% (u vod i)
fl
.Mt
,,_(RH
100
)' - koeficijent kojim se uzima II obzir utjecaj
vlažnosti zraka na osnovno skupljanje .
RH - relativna vlažnost okoliša u %
l -l
0.' - koeficijent koji opisuje vremensku promjenu
fl,('-',)' [ 0.035~ :' -1, ) skupljanja
- starost betona u danima u trenutku
t
promatranja
- starost belona u danima u trenutku kad se
t,
počinje promatrati skup ljanje
- stvarno trajanje skupljanja u danima
- srednji polumjer presjeka (mm)
92
Koeficijent puzanja dobiva se preko izraza:
gdje je:
- osnovna vrijednost za koeficijent
<P. = <Pm ·pU_j.{3(t. l
puzanja
-1+ l-RH / 100 - koeficijent koji uzima u obzir relativnu
<p., - 0.1· ifh: vlažnost zraka
RH - relativna vlažnost okoliša u %
ho = 2Ac - srednji polumjer presjeka (mm)
u
- 1= n:.
P(!, 16.8 - koeficijent koji uzima u obzir utjecaj
čvrstoće betona
- tlačna čvrstoća betona starog 28 dana

(N/mm')

t
promatranja
početka djelovanja opterećenja
t-to - vrijeme djelovanja opterećenja
Pif = 1.5[ 1+ (0.012· RH f8Jho + 250 s 1500 - koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i ho.
Kada se ne traži velika točnost. za normalno teške betone (srednja čvrstoća

e35/45), može se koristiti konačna vrijednost koeficijenta skupljanja betona E cslX>
dana u tablici ll. Ova vrijednost vrijedi kada je srednja temperatura zraka između
+ lOoe i + 200 e (kroz godinu između - 20ae i + 40 °e)~ kolebanje vlažnosti zraka
je i zmeđ u 20% i 100% i konzistencija betona je plastična.
Vrijednosti u tablici potrebno je modificirati koeficijentom:

0,7 - kada je beton krUle konzistencije
1,2 - kada je beton tekuće konzistencije.
93
Tablica II. Ko načni koeficijent skupljmy·a &.a~prema EC2
Srednji polumjer presjeka

Okoliš elemenla Relati vna vlažnost
(mm)
zraka (%)
< 150 600
Suh unutrašn·ost 50 · 0,60 · 0,50
Vlažan, na
80 ·0,33 ·0,28
otvorenom
Koeficijent varijacije puzanja dobivenog preko danih formula iznosi oko 20 %.

Uz uvjet da su zadovoljeni uvjeti da napon u betonu ne prelazi vrijednost
o c=0,45fck i da je srednja temperatura zraka između + !O°C i + 200 e (kroz
e
godinu izmedu· 200 i + 40°C), kolebanje vlažnosti zraka izmedu 20% i 100% a
konzistencija belOna je plastična, konačni koeficijent puzanja se može uzeti iz
tablice 12:
Tablica 12. Konačni koeficijenI puzanja (jJ{1(IQ lO)
Starost Srednji polumjer presjeka ho - 2 Ac/u (mm)

betona u 50 150 600 50 I 150 600
vrijeme Okolina elementa
opterećenja
Suha, ~ 50%, Vlažna, z 50%,
unutar na otvorenom
l 5,5 4,6 3,7 3,6 3,2 2,9
7 3,9 3, l 2,6 2,6 2,3 2,0
28 3,0 2,5 2,0 1,9 1,7 1,5
90 2,4 2,0 1,6 1,5 1,4 1,2
365 1,8 1,5 1,2 1, 1 1,0 1,0
Vrijednosti u tablicama potrebno je modificirati koeficijentom:

0,7 - kada je belOn krute konzistencije
1,2 - kada je beton tekuće konzistencije.
Puzanje betona može se u proračunu obuhvatiti preko modificiranog modula

elastičnosti:
Ec ,ef F Ecm/(1 +cp (l,to))
ae ,eff - EslE e,eff - odnos Illodula ela~tičnosti.

Ecm - sekantni modul e l ast i č no sti
cp (l,lO) - koeficijent puzanj a betona
94
D. USPOREDBE
Proračunani su koeficijenti puzanja i skupljanja u vremenu za sa nduča sti poprečni

presjek mosta visine 2,8 m, a širine 13,50 m prema različitim propisima. PBAB i
njemački propisi daju samo diskretne vrijednosti, koje su spojene kri vu ljom da bi
se koefi cijenti II vremenu mogli usporediti.
Srednji polumjer ovog presjeka iznosi 314 mm.
1350
"
....
30
, 620 30
,'"
. 680
"
Slika 60, Poprečn i presjek za proračun skupljanja i puzanja
Relativna vlažnost 70%, to=7dana Relativna vidnost 70%, Is _7 dana

2.5 OA
.... PBAB
L IC::"=
- -- ----
- - EC2 , C 25130
2 0.3 - - EC2 , C 40150
<'5
_ _ DIN4227 ,~
• y: .. 0.2
'"
{:/
- .... PBAB
- - EC2 , C25130 0.1 ':#
"
0. 5 EC2 , C4OJ5O
_ _ DIN 4227 Y:#,
o o
100 1000 10000 100000
o SO 100 l SO 200 2SO
v rijeme t (dani)
300 350
" vrije m e t(danij
Relativna vl3in05110% , to"28 d,n, Re lativna vla!nosl 70% , 10"28 dana

3.--------------------, 0.5 ~~:i.'-====='-,
r:..... PSAB
2.5 ~~
2 j-----~ ,
_ _
-'
--- OA
0.3
--EC2.
-
- - DJN4227
C25130
- EGl, e 40150 _=::~::~~~
,
.Ar" - --
&-1.5
- ... PBAB 0.2 1-- ---;
,,"
- - EC2 , C25130
0.5 ;L- - - - - - EC2 , C40150
0.1 - -_- 0'-
_ _ OIN4 227
OL-~ ________~~~d
l oo , 000
" 100 HlOO
vrijeme I (dani )
10000 100000
" vrijeme 1(dani)
10000 100000
Slika 61. Koe{icijenri puzanja i skupljanja u vremenu prema različitim propisima i

normama
95
ledino prema Eurokodu ovi koeficijenti ovise o klasi betona, odnosno srednjoj
t l ač n oj čvrstoći betona pa su prikazane krivulj e za klasu betona e 25/30 i e 40150.
P roračun koeficijenta skupljanja proveden je za dvije raz li čite starosti betona II
trenutku kad se počinje promatrati skupljanje ts = 7 i 28 dana. Isto tako je i
proračun koeficijenta puzanja proveden za dvij e različite starosti betona u
trenutku nanošenja opterećenja to = 7 i 28 dana.
Koeficijenti prema Eurokodu leže između Pravilnika i DIN-a do starosti od
godinu dana. Za nižu klasu betona odstupanja Eurokoda i njemačkih propisa
postaju veća, a odstupanja Pravilnika i Eurokoda se smanjuju.
Dosada je prikazana teorijska podloga proračuna defonnacija u betonskim

elementima. Mjerenjem tih velič ina na izvedenim građevinama dobivena su
prekoračenja njihovih vrij ednosti , a njihovi gradijent i su posebno podcijenjeni.
Prilikom izvedbe mosta preko Rijeke dubrovačke zbog njihove ve like važnosti
napravljena su ispitivanja koeficijenta puzanja i skupljanja betona. Ispitivani su
uzorci valjka promjera 150 mm i visine 300 mm u relativnoj vlažnosti zraka od
50%. Rezultati ispitivanja pokazali su odstupanja od vrijednosti dobivenih prema
propisima. Prosječna vrijednost izmjerenih koeficijenata u prvih 100 dana bila je
od II % do 23% veća od računskih, ovisno o trenutku nanošenja opterećenja.
Razlog tih odstupanja leži i u utjecajima koji propisima nisu obuh vaće ni kao na
primjer: utjecaj količine cementa, utjecaj vIc faktora, u~ecaj plastifikatora, utjecaj
aditiva.
oj 2.5
"i
i ~----+
2 ,
-.-
Ji 1.5
0.5
~ ,
I '==t -- I
~ ....... EC2
o I vrijeme t (dani)
o 75 l ..
Slika 62. Usporedba koefiCijenta puzanja prema EC2 propisu i izmjerenih vrijednosti
96
Rezultati ispitivanja i odstupanja od računskih vrijednosti dobivenih prema

Eurokodu 2 pri kazani su u tabli ci 13. Iz ovih rezultata se vid i da je i sama funkc ij a
koja opisuje vremensku promjenu koeficijenta pogrešna uz uvjet točnosti rezultata
ispitivanja. Izmjerene vrijednosti su dobivene kao aritmet i čka sredina 12
mjerenja.
Norma je bazirana na stari m isp itivanjima i pri bli žno dobro odgovara za betone
niže i srednje klase, dok kod betona visokih kvaliteta ;;:: C45, koji se sve više
primjenjuju, naročito zbog primjena plastifikatora i aditiva, utjecaje gore
navedenih faktora potrebno je uvrstiti u pro rač un .
Tablica 13. Usporedba izmjerenih i računskih koeficijenata puzanja i skupljanja betona
Trenutak o te r eće nja to 2 dana Trenutak opterećenja ln 7 dana

dani Izmjereno Prema [ C2 odstupanje % Izmjereno Prema EC2 odstupanj e %
2 O O O - - -
4 0,705 0,664 6% - - -
7 0,993 0,872 12% O O O
8 1,048 0,920 12% 0,665 0,427 36%
II 1,178 1,037 12% 0,976 0,647 34%
18 1,397 1,228 12% 1,374 0,872 37%
25 1,548 1,363 12% 1,539 1,007 35%
32 1,664 1,470 12% 1,587 1, 106 30%
39 1,767 1,559 12% 1,709 1,1 86 31 %
46 1,849 1,636 12% 1,709 1,254 27%
49 1,884 1,665 12% 1,827 1,280 30%
55 1,945 1,721 12% 1,839 1,327 28%
62 2,007 1,779 11% 1,894 1,377 27%
67 2,048 1,817 11% 1,906 1,410 26%
74 2,103 1,866 11% 1,929 1,45 1 25%
82 2, 158 1,918 11 % 1,986 1,495 25%
88 2, 192 1,954 11% 1.981 1,525 23%
95 2,240 1,993 11 % 2,035 1,557 23%
102 2,274 2,029 11% 2,051 1,587 23%
97
3.4 Prometna opterećenja
Najdomi nantnija opterećenj a mostova. uz optereće nj e vlasti tom težinom, jesu

opterećenjaod prometa koji mostom prolazi s njegovim di n a m ič k im utjecajem.
Prometna op te rećenja su posljedica namjene mosta i proizlaze iz svrhe njegovoga
građe nja .
Izuzetno su složenih obilježja uslijed pokretnosti, promjenjivosti tijekom

prelaženja te razvoj no tijekom vremena, uslijed d inamički h uči n a k a i različ i tost i
m ogući h kombinacija pa nj ihovo ob uhvaćanj e zahtijeva dugotrajno praćenj e te
eksperimental ne i n umeričke ana lize. Na temelju dugotrajnog iskustva, ocjene i
procjene razvoja prometala i prometnih djelovanja, definiraj u se p rorač un ska ili
ti pska opterećenja , na koja se pro računavaj u i dimenzioniraju nosive konstrukcije
u mostovima.
3.4.1 OPTEREĆENJE OD PJEŠAKA
A. HR VA TSKI PROPISI
Pješačk i mostovi namij enjeni su is klj uč i vo pješaci ma. Prijelaz cestovnih vozila
preko takvih mostova mora biti onemogućen odgovaraj uć i m konstrukcijskim
detaljima. Korisno opterećenje pješačk ih mostova uzima se kao kontinuirano
opterećenje p = 5 kN /m 2 između ograda i ne množi se d i nami čkim koefi cij entom.
Za raspone nosiv ih elemenata veće od 10,0 m dopušteno je smanjenje korisnog
opterećenja na vrijednost koja se dobiva izrazom:
p ~ 5,5 - 0,05 L ;, 4,0 kN/m'.
B. EUROPSKE NORME
B.l. Vertikalna opte re ćenja
Kontinuirano opterećenje pješačkog mosta uzima se u iznosu qfk = 5 kN /m2, a

smanjuje se za mostove pojed i načnog raspona većeg od 10,0 m prema zakonitosti:
2,5 kN/m' ~ qfk ~ 2,0 + 120 / (L'i + 30) ~ 5,0 kN/m'
gdje je L sj poj ed inačn i raspon u metri ma.
Osim toga, treba izvršiti provjere na p ojedi načna opterećenja koncentri ranom
silom Q fwk veličine 10 kN, koja ima k va drati čnu plohu nalijeganja sa stranicom
ve li č i ne 10 cm.
Prema zahtjevu investitora pješački se mostovi moraju provjeriti i na opte rećenj e
interventnim vozilom koje može dje lovati na pješački most (vatrogasno vozilo,
vozilo hitne pomoć i ).
98
B.2. Horizontalne sile
Karakteristična vrijednost horizontalne si le Om: djeluje duž osi gornjeg ustroja

mosta u razini kolnika i jednaka je većoj od slijedećih vrijednosti: 10% ukupnoga
kontinuiranog opterećenja na mostu ili 60% ukupne težine interventnog vozila.
Horizontalna si la djeluje istodobno s odgovarajućim vertikal ni m opterećenjem.
B.3. Izvanredna djelovanja
Udarac o stup ili bilo koji potporni element

Preporučuje se sila od 1000 kN uzduž mosta, odnosno 500 kN poprijeko na most
na visini 1,25 m od površine voznoga traka. Pješački mostovi su općenito mnogo
osjetljiviji na sile udara od cestovn ih mostova pa proračun na ovakva opterećenj a,
koja su jednaka kao i za cestovne mostove, može biti nerealan. Stoga je važno
pješačke mostove zaštititi od udara vozi la postavljanjem zaštitnih ograda na
određe n oj udaljenosti od stupa i osiguravanjem veće visine slobodnog profila u
odnosu na susjedne cestovne i že lj ezničke mostove.
Izvanredno vozilo na mostu
Mora se uzeti II obzir ako ne postoji stalna prepreka koja mu sprječava pristup na
most, Ovo se opterećenje sastoji od dva osovinska opterećenja od 40 i 80 kN s
razmakom osovina 3,0 m, razmakom kotača jedne osovine u iznosu 1,3 m i
kvadratičnim plohama kotača sa stranicom 20 cm. Horizontalna sila kočenja
iznosi 60% ovoga vertikalnog opte rećenja.
B.4. Opterećenja iza upornjaka
Ako se u pojedinim slučajevima ne odredi drukčije , treba površinu izvan kolnika

iza :.lida upornjaka, krila, bočnih zidova i drugih dijelova mosta koji stoje II
izravnom dodiru sa zemljom, opteretiti kontinuiranim opterećenjem u iznosu
od 5 kN/m'.
C. USPOREDBE
Opterećenje pješačkih mostova jednako je prema navedenim propisima za raspone

mostova do 10,0 m i iznosi 5 kN/m2 . Hrvatski propisi ograničavaju minimalno
opterećenje na 4,0 kN/m2, dok europske nonne smanjuju granicu na 2,5 kN/m2.
Zakonitosti promjene opterećenja ovisno o rasponu pješačkog mosta dane su na
sli ci 63.
Kao razu hat ovakvog opterećenja prikazani su i momenti savijanja po metru širine
pješačkog mosta, statičkog sustava slobodno oslonjene grede. Vidljivo je kako
primjena novijih propisa rezulti ra značajno manjim momentima za veće raspone
pješačkih mostova.
99
Konstruiranje mOSlova
5,5
• •• • HR
~ 5,0 - -EC
~ 4,5 \
'f• 4,0
I'\.
"- i '
!'" 3,5 ......
I'-r--
3,0
2,5
O 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
raspon Cm)
Slika 63. Ovisnost promelf1og opterećenja pješačkih mostova o rmponu
6000
• ..• Pravilnik I
.
I .. ..
5000 _ EC· Kontinuirano
.eE 4000 - - EC·lnterventno vozilo
z
<!!. 3000
.. V
• I '
"E
eo 2000 .. I":'" i?
k: p"'
.'
:lE 1000
V 1..--
O
O 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
raspon (m)
Slika 64. Maksimalni momenti savijanja po melnl širine pješačkog mOSla
Europske norme nadalje zahtij evaj u proračun i na optereće nje interventnim

vozilom ako ne postoje stalne prepreke koje bi spriječi l e pri stup vozila na pješač ki
most. Na sl ici 64. je vidljiv dijagram promjene momenta savij anja s rasponom od
o ptereće nja interventni m vozilom. Propisuju se i horizontalne sile uzduž os i mosta
u postotku vertikalnog opterećenj a koje djel uju istodobno s odgov araj uć i m
vertikaln im opterećenjem.
Ovdje valja napomenu li kako pješac i kao korisnici mosta mogu pobuditi vi bracije
pješač k ih mostova pa europske nonne daj u i d in am i čke modele za opterećenj e od
pj ešačkog prometa.
100
3.4.1 CESTOVNA OPTEREĆENJA
A. HRVA TSKI PROPISI
A.1. Vertikalna opterećenja
Cestovni se mostovi prema značaj u prometnice na kojoj se nalaze svrstavaj u II tri

kategorije. Kori sno opterećenje sastoji se od opterećenja tipskim voz ilima i
kontinuiranoga prometnog opterećenja , a koja ovise o prometnoj namjeni mosta i
njegovoj klasi.
Tablica 14. Računs ke sheme opterećenja za pojedine kategorije mosta
kategori ' a mosta računska shema

l. na autocestama 600+300
II. na magi stralnim , regionalnim i gradskim cestama 600
na svim ostalim širina kolnika > 6,Om 300+300
ll.
cestama širina kolnika < 6,Om 300
Tablica 15. Računske sheme opterećenja
računska glavni trak sporedni trak izvan traka

shema vozilo (kN) . o, (kN/m') vozilo (kN) o, (kN/m' ) o, (kN/m')
600+300 6xl00 5 6x50 3 3
600 6xl00 5 3 3
300+300 6x50 5,5 6x50 3 3
300 6x50 5,5 3 3
600
150 150 150 150
O D D
o
V300 o
N
o
bi D D
" 11120
150 150 150 150
o
U vJoo 8N
g U U
20
Slika 65. Shema opterećenja 600+300 Slika 66. Tipska vozila V600 i V300
101
Glavni trak sheme opterećenja s glavnim tipskim vozilom smješta sc u
najnepovoljniji položaj za proračun rasponske konsrrukcije. Ispred i iza vozila
glavni se trak opterećuje kontinuiranim opterećenjem P], a površina kolnika izvan
glavnog traka opterećuje se kontinui ranim opterećenjem pz. Za sheme opterećenja
s dva vozi la drugo vozilo smješta se paralelno s vozilom glavnog traka i
neposredno uz njega. Sva opterećenja u glavnom traku množe se dinamičkim
koeficijentom prema izrazu Kd = 1,4 - 0,008L sr ~ 1,00.
Za slobodno oslonjen glavni nosač preko jednog raspona, raspon je L. Za glavni
nosač kontinuiran preko više otvora sa ili bez zglobova L je raspon u kojem se
nalazi vozilo. Pri prijenosu sile u dva ili više smjerova to je najmanji raspon. Ako
je najmanji raspon najmanje 0,7 najvećeg raspona, L je a r itmetička sredina svih
raspona.
Pri lokalnom proraču nu pojedinih dijelova mosta (pješačke staze, ploče, poprečni
nosači) uzima se jednoliko raspodijeljeno opterećenje P3 = 5,0 kN/mz. Pješačka
staza koja nije osigurana odbojni m ogradama, a koje je visina rubnjaka manja od
20 cm iznad površine kolnika, opte rećuj e se koncentriranom silom P = 50 kN s
površinom nalijeganja 0,3 x 0,3 m.
A.2. Horizontalne siJe
Zaustavljanje i pokretanje vozila

Uzi ma se u obzir kao horizonta lna mima sila paralelna s osi mosta u vISi m
površine kolnika i to s mjerodavnim većim iznosom od slijedeć i h:
K, ~ 0,05·3,0 kN!m'-(širina kolnika mosta)·(dužina između di latacijskih naprava S
200 m)
K2 = 0,3'(opterećenje tipskog vozila)
Centrifugalna sila
Mima horizontalna sila u ležištu vozila u smjeru suprotnom središtu zakrivljenosti
kod cestovnih mostova može se zanemari ti, dok se kod mostova mješovite
namjene pri proračunu za tračnička vozila uzima u obzir.
A.3. Iznimn a djelovanja
Udar vozila u odbojnu ogradu

Uzima se u obzir kao mima horizontalna sila na 60 cm iznad površine kolnika uz
rubnjak. Sila iznosi 100 kN za l. i ll. kategorij u mosta odnosno 50 kN za III .
kategoriju mosta.
Udar vozila
Uzi ma se II obzir pri proračunu mosta ako pojedini dijelovi mosta ni su zašti će ni
posebnim uređajima (odbojne ograde). Udar vozi la uzima se u prora čun kao mima
horizontalna sil a koja djeluje na 1,20 m iznad površine ko lnika i to u iznosu
1000 kN II smjeru vožnje ili 500 kN okomito na smjer vožnje.
102
Udar plovnih objekata
Horizontalna sila koja djeluje na koti maksimalne plovne razine vode:
. za Dunav i Savu od Siska do u šć a: 15 000 kN
. za ostale plovne rijeke: 10 000 kN
B. EUROPSKE NORME
Ove nonne primjenjuju se za proračun cestovnih mostova s pojedinačnim

rasponima manjim od 200 milili širinama kolnika ne već im od 42 m. Za mostove
već ih izmjera treba vlasnik odrediti prometna opte rećenja ili odobriti prijedlog
treće strane. Za raspone veće od 200 m može se pretpostaviti da su glavni modeli
za karakteristične vrijednosti na strani sigurnosti.
B.1. Vertikalno prometno opterećenje
a mostu se predviđaju maksimalno tri prometna traka širi.ne od 2,7 do 3,0 m

speci tično opterećena i preostala ploha do pune ši rine mosta. Na autocestama gdje
su kolničke površine odvojene, ali se nalaze na zajedničkoj kolničkoj konstrukciji
predviđaju se tri prometna traka dok za s l učaj odvojenih kolničkih konstrukcija
svaka kolnička ploha dobiva svoje prometne trakove.
Tablica 16. Broj i širina rrokova ovisno o širini kolnika
broj prometnih širina prometnih preostala širina

širina kolnika w
trakova trakova (m) kolnika (m)
<5,4m I 3 w·3
5,4 m:5 w < 6 m 2 w 12 O
w>6m .. - lill ( W I3) 3 w - J xn
Karakteristična optereće nja koja predstav lj aju suvremena cestovna prometala na

europskim cestama statistički su obrađena i sažeta u 4 modela.
Model 1 - glavni sustav opterećenja od koncentriranog i kontinuiranog

opterećenja koje pokriva utjecaje od teških vozila i osobnih vozila. Svaki
prometni trak opterećuje se s dva osovinska tereta Q ik na razmaku 1,2 m s
razmakom kotača od 2,0 m i kontinuiranim opterećenjem qik. Površina nalijeganja
kotača je 40x40 cm. Preostala površina opterećuje se s kontinuiran im
opterećenjem qrk. Mjerodavna cestovna uprava pojedi ne države može propisati
djelotvorno proračunsko opte rećenje tako da se nominaln a opterećenja množe s
faktorima prilagođavanja za osovinski teret uQi, odnosno kontinuirano
opterećenje Uqi. Preporučuju se faktori prilagođavanja no; ~ 0,8, Uqi = 1,0 za sve
trakove os im 'prvoga.
103
Ovdje napominjemo da se prema njemačkom stručnom izvještaju DiN
Fachbericht 101 , koji se temelji na europskim nonnama, preporu čuje kori stiti
korekcijski faktor LJ iznosu 0,8 za koncentrirano opterećenje u prvom i drugom
traku dok se u trećem traku koristi samo kontinuirano opterećenje. U prvom
traku osovinsko opte re će nje iznosi 240 kN, a u drugom I 60 kN.
Model 2 - Opterećenje jednom osovinom pokriva prometne učinke na vrlo

kratkim raspon ima, a služi lokal nim provjeravanj ima. Osovinsko opterećenje
iznosi a OI x Oak (Oak = 400 kN). Ako je potrebno, može se u proračun uzeti i samo
jedan kotač s 200 kN.
60
EmI-W-
200 -I I
Slika 67. Opterećenje po modelu J Slika 68. Opterećenje po modelu 2
Prema spomenutom nje mačkom stručnom izvještaju DIN Fachbericht 101

preporu čuj ese koristiti osovinsko opterećenje nOI x Qak gdje je Qnk = 240 kN.
Ako je potrebno može se u proračun uzeti i samo jedan kota č s 120 kN. Površine
nalijeganja kotača prema ovim smjernicama uzimaju se 40 x 40 cm.
Model 3 - Proračunsko opterećenje koje simulira konvoj s osobitim izvanrednim

teretima, a provjere se vrše samo za mostove na posebnim prometnim pravcima,
koje odredi mjerodavna uprava za ceste. Ovaj model služi za provjeru glavnoga
nosivog sustava. U dodatku nonne se definira 8 kombinacija osobitih vozila
(tablica 17.) s opterećenjem od ukupno 600 kN, s 4 osovine po 150 kN do
3600 kN, s 18 osovina po 200 kN ili 15 osovina po 240 kN.
Karakteristična opterećenja osobitih vozila treba promatrati kao nazivne
vrijednosti i uzimati u obzir samo za privremene proračunske situacij e. Osobita
vozil a sastavljena od osovinski h pritisaka od 150 ili 200 kN treba postaviti na
jedan računski vozn i trak.
104
pravac vožnje t
I 120 f~ 20 I
""+,
- T I' I
osovine od 150kN III 200kN
I 120 fl 120 fOI 120
Slika 69. PovrJine djelovanja osovinskih opterećenja izvanrednih vozila
Tzvanredn a voz il a sastavljena od težih osovina treba postav iti na dva susjedna
vozna traka. Svaki rač un ski vozn i trak i preostalu površi nu treba opteretiti česti m
vrijednost ima glavnog modela. a traku ili traci ma zaposjedllutim osob itim
voz il om treba postaviti ovaj model na udaljenost i naj manje 25,0 m od vanjske
osovine promatranog vozil a.
al L--=I.~3~0~0=.=!=, 3~0~0='~JI=.~30~0~!~30~0~_~~ bl
Slika 70. Smještaj osobitih vozila a) osovine od 150 i[i 200 kN b) osovine od 240 kN
Slika 71. Primjeri kombinacije modela J i 3
105
Model 4 - Opterećenje od navale ljudi. Koristi se za ispitivanje glavnoga nosivog
sustava kad to propiše mjerodavna cestovna uprava, a sastoji se od kontinuiranog
opterećenja qn.. ovisno o rasponu koji se opterećuje:
2,5 S q" ~ 2,O+120 /(L+30)S5 kN / m'.
Ako se drukčije , ne odredi treba ga postaviti na mjerodavne dijelove (duljina i

širina) nadgrađa . Ako je nužno, treba uzeti u obzi r i srednji pojas. Ovaj model,
predviđen za provjere cjeline, obuhvaća samo privremene proračunske situacije.
Raspodjela pojedinačnih tereta u modelima l, 2, 3 uzima se jednolika po tragu
kotača. Uzima se da se opterećenje rasporostire kroz zastor i betonsku p l oču pod
kutom od 45° do osi ploče.
Din amički f aktor - Za opterećenja cestovnih mostova dinamički faktor je

uključen II zadane veličine za svc sheme opterećenja.
Dinamički se faktor, ovisno o hrapavosti kolnika, uvodi za prora čunske modele
koji služe za provjere na zamor, a koje su prema ovim propisima obavezne i za
cestovne mostove.
Tablica 17. Tipovi j opis jzvanrednih vozila
Težina pojedine osovine

Ukupna 150 kN 200 kN 240 kN
Oznaka težina
(kN) Broj Razmak
osovina osovina
(") (,)
600/150 600 4xl50 1,5

900/150 900 6xl50 1,5
12001150
1200 8xl50 1,5
12001200 6x200 1,5
15001150
1500 10x150 1,5
15001200 Ix100+7x200 1,5
18001150
1800 12x l50 1,5
18001200 9x200 1.5
24001200 12x200 1,5
24001240
2400
240012001 6x200+ 5x1,5+12+ IOx240 1,5
200 6x200 5xl,5
3000/200 15x200 1,5
30001240
3000 Ix l 20+
300012001 8)(200+ 7x l,5+1 2+
12)(240 1,5
200 7x200 6x15
36001200
36001240 15x24O 1,5
3600 18x200 1,5
360012001 9x200+ 8xl,5+ 12
200 9x200 +8x1.5
106
B.2. Horizo nta lne sile
K očne sUe i sile pokretanja su jednakih intenziteta, ali suprotnih smjerova

djelovanja na jednome voznom traku. Iznos ovih sila dobiva se kao 60%
koncentriranog tereta i 10% jednolikoga rasprostrtog opterećenja s donjom i
gornjom granicom od 180 kN, odnosno 900 kN :
Q ,,~0 , 60-"Q I(2Q,, )+0 ,

I-"ql -q lk - w l-L_
180-"QI kN ~ Qlk ~ 900 kN
Ce ntrifugalna sila
Centrifugalna sil a određuje se ovisno O rad ijusu mosta i ukupnome pokretnom
vertikalnom opterećenju po modelu l od koncentriranih sila, Q v.
Tablica J8. Centrifugalna sila ovisno o radijusu mosla
radi 'us R m) iznos centrifugalne si le

< 200 0,2Qv
200 S R S I500 40xQvIR
1500 < R zanemari va
B.3. Op te reće nj e za mora
Predlaže se 5 modela za iSpltIVanje zamora, koji se temelje na klasifikaciji

prometnica prema godišnjem prolazu kamiona po traku za vijek trajanja
konstrukcije od 100 godina. Brojčane vrijednosti iz tablice 19. odnose se na jedan
trak s teškim prometom.
Tablica J9. Broj očeki vanih teretnjaka godišnje za terelnjački trak
NGbs godišnje po
Prometna kategorija
teretnjačkome traku
I: Autoceste i ceste s dvije ili više voznih traka po
2 x 106
smieru vožnie s visokim udjelom teretnjaka
2: Autoceste i ceste sa srednjim udjelom teretnjaka 0,5 x 106
3: Državne ceste s malim udjelom teretnjaka 0,125 x 106
4: Mjesne ceste s malim udjelom teretnjaka 0,05 x 106
Mod el l proračuna na zamor, koji se najčešće primjenjuje II praksi, odgovara

modelu l za statičko prometno opterećenje , ali s osovinskim opterećenjima 0,7 Qk
te jednolikim opterećenjem 0,3 qk. Provjera se vrši po .6.0' konceptu. Najveća i
najmanja naprezanja (O' LM.max i O'LM.min) treba odrediti iz mogućih položaja
opterećenja po modelu na mostu.
,
107
Model 2 kao nešto točn iji model predlaže 5 tipova idealiziranih vozila (tablica
20.) od dvoosovinskih do petoosovinskih kamiona kojima se trebaju isp itivati
ekstremna naprezanja . Najveća i najmanja naprezanja moraju se odrediti iz
nepovoljnih djelovanja raznih teretnjaka. Razni se teretnjaci moraju promatrati
odvojeno, oni voze svaki za sebe u dotičnim tracima.
Tablica 20. Skupina "čestih " teretnih vozila
Osovinski Cesto osovinsko

Vrsta kotača
razmak opterećenje
4,5 90 A
190 B
4,2 80 A
1,30 140 B
140 B
90 A
3.20
180 B
5,20
1,30
120 e
1,30
120 e
120 e
90 A
3,40
190 B
6,00
140 B
1,80
140 B
90 A
4,80
180 B
3,60
4,40
120 e
1,30
110 e
110 e
Model 3 podrazumijeva idealiz irani kamion s 4 osovine s opterećenjem od 120

kN po osovini, a nastojanja su da ovaj model bude jedinstveni zamjenski kamion
na europskim cestama. Treba izračunati najmanja i najveća naprezanja te razlike
naprezanja, tj. njihovu algebarsku raz liku od prelaska modela preko mosta.
120 600 120

~
!!li ~ l!lI
o
8N o
M
lli lli !!l l!lI

"'
Slika 72. Model 3 oplerećenja na zamor
108
Model 4 sadrži 5 tipova kamiona, ali s raz li či t i m intenzitetima i frekvencijama u
ovisnosti od dužine putovanja. Ovaj model opisuje prometno o pterećenje koje
proizvodi jednaka oštećenja od zamora kao stvarn i promet sukladno kategorijama
prometa (tablica 21 .).
Udio II postotcima svakoga standardnog vozila u sastavu prometa treba odabrati

suk ladno tablici 19. Ukupni broj vozi la, Nobs. treba uzeti u obzir godišnj e za cijeli
kolnik. Pretpostavlja se da svako standardno vozilo prelazi preko mosta samo.
Stopu zamora treba odrediti iz spektra naprezanja i pripadnog broja Izmjena
opterećenja zbog pre lazaka teretnjaka što slij ede jedan za drugim, s pomoću
postupka otjecanja ili tzv. postupka spremnika.
Model 5 sastoji se od izravnog vrednovanj a pri hvaćen i h prometnih podataka, koj i

se, ako je potrebno, dopunj uju primjerenim stat ist ičkim i proj ekt irani m
ekstrapolacijama.
Tablica 21. Skupina zamjenskih vozila
Udio teškog prometa (%)

Osovinski Zamjensko osovin- Vrsta
razmak sko opterećenje kotača
Vel Sr Mje
4,5 70 A
20,0 50,0 80,0
130 B
4,2 70 A
1,30 120 5,0 5,0 5,0 B
120 B
70 A
3,20 B
150
5,20
1,30
90 40,0 20,0 5,0 e
1,30
90 e
90 e
70 A
3,40
140 B
6,00 25 ,0 15,0 5,0
90 B
1,80
90 B
70 A
4,80
130 B
3,60
4,40
90 10,0 10,0 5,0 e
1,30
80 e
80 e
Vel - vel ika udaljenost - stotmama kil ometara; Sr - srednj a udaljenost - 50 do
100 km; Mje -lokalni promet - manje od 50 km,
109
Tablica 22. Površine nalijeganja i razmaci kotača
Vrsta kotača i osovine Geometriia

200 I
A m:::O El
22 22
,,-
Tr-
I 200 I
B ~i 8d ~b
-2ZI 22 22 122
I I I
I 200
I I
~D D
e "'-'--
rp
~ n
B.4. Izvanredna opterećenja
Udarac o stup ili bilo koji potporni element računa se na silu od 1000 kN uzduž
prometa, odnosno 500 kN poprijeko na smjer prometa na visini 1,25 m od
površine voznog traka.
Sudar na mostu predstavlja posebnu situaciju koja može uzrokovati raz ličite
posljedice kao što su klizanje, prevrtanje, oštećenja pojedinih vitalnih dijelova
mosta. Nadležnoj cestovnoj upravi prepušteno je da propiše osiguranja za takav
s lučaj.
Opterećena n ez a š tićena površina kolnika izvan prometnih trakova, kad nema

rubnjaka višeg od 25 cm ili odbojnika, uzima se kao izvanredno opterećenje
pješačkih ili biciklističkih staza ili zaštitnih traka jedna osovina «02 x Q2k koja
može stajati uzdužno i poprečno. Kotači su na razmaku 2,0 m, a površina
nalijeganja kotača je 40x40 cm.
Pojedinačni koncentrirani teret od 10 kN s kontaktom l Ox l O cm treba koristiti

za ispitivanje svi h nosivih dijelova na stazi i kada su zaštićeni odbojnic ima.
Ud arac u rubnjak uzima se da djeluje poprečno na smjer vožnje s intenzitetom

od 100 kN s kontaktom od 50 cm dužine na 5 cm ispud vrha rubnjaka uz
istodobno djelovanje kotača na prvom prometnom traku (iznad ruba rubnjaka) s
intenzitetom 0,75uQ1Qlk. U s l učaju krutih konstrukcijskih elemenata pretpostavlja
se da se horizontalno opterećenje rasprostire pod kutom od 45°.
110
Udarac II odbojnik, za kruti odbojn ik, predviđa se poprečno sa 100 kN na 50 cm
uzdužno i na 10 cm ispod vrha odbojnika, ali ne više od l m iznad kolnika uz
istodobno djelovanje vertikalnog optereće nja O,5UQIQlk. Za elasti čni odbojnik
uzima se isti horizontaln i udarac s rasprostiranjem po uputi proizvođača.
Udarci vozila na dijelove iznad kolnika. Pojedini vitalni dij elovi mosta mogu
biti iz loženi udarima vozila. Uzdužni udarac od 1000 kN i poprečni od 500 kN
može mjerodavna cestovna uprava reduc irati, al i se onda mora analizirati s
istodobnim djelovanjem pokretnog optereće nja.
B.5. Modeli opterećenja za nasip iza upornjaka
Vertikalna opterećenja
Ako se u pojedinim s l učajevima ne odredi drukčije , treba kolnik iza zida
upornjaka, krila, bočnih zidova i drugih dijelova mosta koji stoje u izravnom
dodiru sa zemljom, opteretiti modelima opterećenja danim pod 8.1 , sukladno s
karakterističnim optereće njima na kolniku. Radi pojednostavnjenja može se
opterećenje dvoosovine nadomjestiti jednoliko rasprostrtim opterećenjem na plohi
1,0 x 2,0 m. Ako nema drugih odredaba, može se pri urednu zbijanju nasipa iza
upornjaka pretpostaviti da se opterećenje rasprostire pod kutom od 30° prema
vertikali.
Horizontalna optereće nja

Za proračun čeonih zidova upornjaka treba uzeti u obzir si lu kočenja u uzdužnom
smjeru. Karakteri stič na je vrijednost ove sile 0,6aQIQlk. Ona djeluje istodobno s
osovinskim opterećenjem aQI QJk modela opte reće nja I i s potiskom nasipa iza
upornjaka. Kolnik iza čeonog zida treba predvidjeti da nije istodobno opterećen.
C. USPOREDBE
Promjena tipskih vozila, kontinu iranoga prometnog opterećenja, te njihove

raspodjele na mostu događa se kao posljedica razvoja prometala, prometnica i
općenito uvjeta prometovanja. U težnji za ujednačava njem propisa europsk ih
država očito je da će se u pojedinim slučajev i ma zahtijevati prilagođavanja. Treba
stoga voditi računa o faktorima koji se prepuštaju izboru odgovarajuće cestovne
uprave od zemlje do zem lje.
Kao sli koviti primjeri dane su usporedbe momenata savijanja po metru širine
mosta u sredini polja mosta statičkog sustava slobodno oslonjeno grede.
Usporedbe su načinjene za most na autocesti širine kolnika 11 ,70 m, ukupne
korisne širi ne 13,70 m.
III
KonstruiralIje mostova
I I I I II I I II
Slika 73. PrometnO opterećenje autoceste
Kako bi se ukazalo na značaj izbora faktora pri l agođavanja a za opterećenja

prema Eurokodu, prora čun je proveden i za minimalne (aQI=O,8, a qi= l ,O) i za
maksimalne (G.Q l= l,O, a qi= I,O) faktore prilagođa vanja u svim prometnim tracima.
Iz dijagrama je oč ito da specifikacija optereće nja ima odredeni utjecaj na

konstrukciju, a time i na troškove za most određenog raspona. Vidljivo je da bi
prijelaz na suvremene europske norme zahtijevao ojačanja.
U suvremenim propisima vidimo da primjena različitih faktora prilagođavanja a.

vodi razlikama II momentu savijanja pa treba paziti pri njihovom izboru. Faktori
prilagođavanja predstavljaju odnos stvarnog prometnog opterećenja i punog
opterećenja prema nonnativnim europskim shemama. Treba imati na umu da se
prometna opterećenja vrlo brzo razvijaju, brzine prometovanja postaju sve veće, a
shodno tome i dinamički u~ecaji postaju sve veći.
112
Oprerećenja mostova
Obuhvaćanje tih složenih obilježja prometnog opterećenja zaht ij eva dugotrajna

praćenj a i mjerenja i analize velikog broja stati stičkih podataka kroz duži niz
godinn. Stogn se za mostove na europskim prometnim koridorima preporučuje
zadržati puno opterećenje europskog Modela I.
8000
7000 --.: _ _ EC-max
!.e 6000
5000
- - - . EC-min
~ ...... Pravilnik
--------~~.~
..' .. ' "

....
4000 . ' ... ,~
"
l 3000 ------~-~~~~----
1000 +-
' .'
2000 -------:;,~
.. ' ~ ; .. ,
o -~...".
,_.;::.:.,'''-
'- :..-
..
' ~--_:_-
O 10 W ~ ~ 50 60 ro M OO 100
rasponi (ml
Slika 74. Maksimalni momenri savijanja po melrll širine mOSla za autoceslU
Da bi se još bolje uočila razlika navedenih propisa i nonm , momenti savij anja
prema pojedinim propisima stavljeni su u odnos. Iz dijagrama odnosa momenata
dobivenih prema Eurokodu i Pravilniku vidi se da su za raspane od 20 m do
J OO m europske nonne prosječno 30% strože za autocestu. Za male raspone oko
5 m europske nonne su još strožije, (oko 60 %). Za karakteri s ti čan raspon od
30,0 m Eurokodom se dobi vaju 30 % već i momenti.
1.7 :,--;-- . -i----;.-.-:~===~~~=_

,
1 ,6 ~- t --l- +1 - EC·maxlPravilnik
• 1,5 ;-\----~-....,L . - -. EC-min/Pravilnik
l
E
1,4
1,3
:~
"-----'~-""~~===--
~ 1,2
---
--.-.. -- 'o ________ __ _
-~-===.,..,.~
1,1
1,0 ---------~-
o 10 m ~ ~ 50 ~ ro ~ oo 100
rasponi (ml
Slika 75. Odno.~ momenata savijanja prema različi/;m propisima
113
Da bismo uočili utjecaj propisa na lokalni proračun, u poprečnom smjeru mosta
proveden je i proračun kolničke ploče. Ploča je k ara kteristič n ih raspona 3,0 m,
4,0 m i 5,0 m u poprečnom smj eru mosta. Ploča je proračunata m etodom kon ač n i h
pl očast ih elemenata. Dani su maksimalni momenti savijanja ploče u poprečnom
smj eru dobiveni prema Pravilniku i Eurokodu i njihovi odnosi.
Slika 76. Opterećenja kolničke ploče za Ilsporedbllll/jecaja propisa na lokalni proračun
Vidlji vo je da se propisi za opterećenja očituju još već im među sobnim razlikama

kada je u pitanju lokaln i p rorač un . Za karakterističan raspon ploče od 3,0 m
europske nonne daju 47% veće momente od Pravil nika.
140 -===-= 2,-- -- - - - - - - ,

120 _ -- EC~I-_ _ _ _ _- - :
r lOO~~
.-
2~ 80 -
-- -- ~ r: 1-
1===!=:==""'==S::::;;~
~
I: ---- -,-'-.---_----- ~O.5 tl=:"--==E:C/P~"=::=":,.='n~=i;k~!~.==f'=~-_I

~
- 60
= --- -
, - ----
O 11 O .L:::::'=-=~==-~
3
3 4 5 4 5
rasponi pl oče (m) rasponi ploća (m)
Slika 77. Maksimalni momenti savijanja kolničke ploće i njihov odnos
11 4
Sila kočenja direktno je vezana uza samu težinu vozila i logično je da se određuje
na osnovi odgovarajućeg modela prometnog opterećenja.
Iako Pravilnik o tehničkim normativima za određivanje veličine opterećenja

mostova preuzima u potpunosti jednake modele prometnog opterećenja koji su
definirani u njemačkim normama DIN-I072, sila kočenja vozila se, prema
hrvatskim propisima, proračunava s drukčijim iznosom nego je onaj definiran u
njemačkim normama. Zato ovdje za usporedbu pridodajemo i njemačke nonne.
Njemačkim normama DIN-I072 sila kočenja proračunava se na osnovi

cjelokupnog prometnog opterećenja u glavnom traku:
K = O,25'(opterećenje glavnoga traka = tipsko vozilo + rasprostrto opterećenje).
Minimalna vrijednost sile kočenja je l/3-(opterećenje tipskog vozila), a
maksimalna 900 kN.
Pokusi s kočenjem pokazali su da današnja vozi la prilikom kočenja djeluju sa 0,5-

0,7 svoje težine.
Kod,kratkih mostova može se opterećenje uzeti manje od pune kočne sile od dva
vozila jer je mala vjerojatnost da voze paralelno na kratkome mostu. Kod mostova
većih dulj ina veća je vjerojatnost da više vozila jedan iza drugoga koče na
rasponskome sklopu. Da se to uzme u obzir, kočna sila se uzima kao 25%
opterećenja glavnog traka sastavljenog od tipskog vozila i kontinuiranog
opterećenja . Broj tih vozila koja koče u isto vrijeme ograničen je zbog toga što
postoji vrijeme reakcije između kočenja. Zbog toga se kočna sila ograniča va na
maksimaln ih 900 kN.
Prema europskim normama kočne sile i sile pokretanja su jednakih intenziteta, ali
suprotnih smjerova djelovanja na jednome voznom traku. Iznos ovih sila dobiva
se kao 60% koncentriranog tereta i 10% jednolikog rasprostrtog opterećenja s
donjom i gornjom granicom od 180 kN odnosno gornjom 900 kN.
Dakle Eurokod, možemo zaključiti, pretpostavlja da vozilo koči s 0,6 svoje težine,
a vjerojatnost da više vozila koče jedan iza drugog na rasponskom sklopu ovdje se
uzima sa dodatnih O, l zamjenskoga kontinuiranog opterećenja.
Kako bi se slikovitije predočile razlike u iznosu ovih horizontalnih sila, načinjeni

su dijagrami ovisnosti kočne sile o razmaku dilatacijskih naprava odnosno
rasponu jedne dilatacijske cjeline. Priloženi su dijagrami za most na autocesti
širine kolnika 11 ,70 m.
115
1000
900 • EC-';'a; "I I II i
!, I ,I ' r,
800 - - Pravilnik - " I I I ....\- +-+---
700
600
+~:i'
-'
=+=D~'N~1;;07~2..,~'i~. .:.L~,,;.>";::
I :;:1:;~~~7f
·~:_~;....r
c-::"~-t_-lr-f_-_-~_-_-~---<'
~ 500 ..-:!.- ~~ ...-' I ..:
~~ 400~;;~~~. ~~~~~~~~~:±' ~~==S===~

..
300
200 i I
, . ...-; ,
I
I I I I I I I
_ 100
O ~'-+I,,-+I~~-r+-~~--~
I I: +-<--r- ! if-IrlIH~
__~-+~~-+'~ +-1
razmak dilatacijskih naprava (m)
Slika 78. Kočna sila prema različitim propisima
l z dijagrama je vidljivo da prvi izraz prema Pravilniku daje kočne sile za mostove
s dilatacijskim cjeli nama već im od \55 ,0 m. Drugi izraz koji ovisi isključivo o
primijenjenome tipskom vozilu, što daje kočnu silu konstantom, mjerodavan je za
bilo koju duljinu dilatacijske cjeline do 155,0 m.
Nasuprot tome, sila kočenja određena DIN·om linearno raste s razmakom

dilatacijskih naprava veći m od 40,0 m te uz ovisnost o primijenjenim paralelnim
vozilima na odgovarajućoj širini kolnika može postati i n puta veća od one
proračunate Pravilnikom. Za raspone preko 205,0 m mjerodavna je maksimalna
sila od 900 kN.
Prema Eurokodu sila kočenja također linearno raste S razmakom dilatacijakih

naprava do 165,0 m s time da se ovdje dobi va znatno veća vrijednost kočne sile i
to kao posljedica težih tereta i većih brzina. Za raspane iznad 200,0 m sil a je
ograničena na 900 kN. Razlika europskih nonn i i njemačkih smanjuje se s većom
duljinom dilatacijskih cjelina, a uzevši u obzir minimalno ograničenje prema
nj emačkim nonnama razlika je najveća za srednje raspone grednih mostova od
30,0 do 50,0 m.
Na primjer za most širine kolnika 11,70 m i du lj ine između dilatacijskih naprava

od 70,0 m kočna sila prema razli či tim propisima i nonnama iznosi :
K I,Pravi ln ik = 0,05 . 3,0 ·11 ,70 . 70,0 = 122,85kN
K 2.Praviloik=0,3' (600 + 300) =270kN

K DIN - lOn =0,25· (600 + 5·3,0·64,0) =390kN
K EC" .m;., = 0,6 ·0,8·600 + 0,1·(9,0· 70,0·3,0) = 477kN
K ,c.(a=,' = 0,6·600+0,1·(9,0· 70,0·3,0) = 549kN
116
Eurokod za razliku od starih propisa zahtijeva i proračun na centrifugainu silu
ovisno o radijusu tlocrtne zakrivljenosti cestovnog mosta.
Nadalje, vidljivo je da Eurokod osim osnovnog modela propisuje i dodatne

modele vertikalnog opterećenja prometom, a pri tome se ne koriste dinamički
faktori. Ali Eurokod zahtijeva obaveznu provjeru na zamor i cestovnih mostova,
pri čemu se obavezno koristi dinamički faktor.
Promatramo li izvanredna prometna opterećenja, vidljivo je da noviji propisi
zahtijevaju provjeru i na udar poprijeko na most u iznosu 500 kN, Eurokod
propisuje i ostala izvanredna opterećenja kao što su sudar na mostu, udarac u
rubnjak, pojedinačni koncentrirani teret itd.
Ustanovljeno je da je preuzimanje njemačkih nonni valjalo provesti u cijelosti pa

uz potpuno jednake modele prometnog opterećenja preuzeti i jednak način
određivanja kočne sile. Sila kočenja je direktno vezana uz samu težinu vozila, ali i
uz vjerojatnost kočenja većeg broja vozila koji se nađu na mostu jedan iza drugog
istovremeno. Kao takva može imati bitan utjecaj na ležajeve i prijelazne naprave
te na samu konstrukciju donjeg ustroja, pogotovo kod većih duljina dilatacijskih
cjelina te uz veću visinu nivelete mosta.
Usporedbom momenata savijanja ustanovljeno je da bi se primjenom europskih

prometnih opterećenja zahtijevala bitna ojačanja naših postojećih mostova u
pogledu graničnih stanja uporabivosti.
3.4.3 ŽELJEZNIČKA OPTEREĆENJA
Opterećenje od željeznice kao korisno opterećenje mostova gotovo je

jednoznačnog karaktera. Prisutna je znatno manja različitost stvarnih prometnih
djelovanja nego je to slučaj za cestovne mostove. Djelovanje korisnog opterećenja
u poprečnom presjeku je gotovo u potpunosti jednoznačno , pogotovo kod
mostova koji prevode jedan kolosijek, uz mogućnost manjih pomaka osi
kolosijeka u poprečnom smjeru.
Razvoj željeznica događa se u pogledu obilježja samih vozila, njihovih dimenzija,

opterećenja, brzina te kod uređaja preko kojih se događa dodir vozila i podloge.
Tako se susreću u novije vrijeme posebni sustavi s vozi lima aerodinamičkih
oblika, na magnetskim ili zračnim jastucima vrlo velikih brzina. Ova su vozila i
njihovo kretanje specifično opterećenje mostova koja se moraju proučiti posebno
za svaki pojedini slučaj.
S druge strane, sve veća težnja za ujednačavanjem propisa europskih država vodi
k standardizaciji i tipizaciji opterećenja pa tako i onih od uobičajenih željeznica,
117
A. HRVA TSKI PROPISI
A. 1. Vertikalna opterećenja
Zajednica europskih željeznica još 1971. godine predlaže shemu opterećenja za

europske pruge (UlC-71 ) s preporukom da bud u uključena kao temeljna podloga
u sv im propis ima zemalja č l an i ca tog udruženja. Tako je i naš " Pravil nik o
tehničkim mjerama za opte rećenja željezničkih mostova i propusta" iz 1977.
god ine potpuno prihvatio te preporuke i shemu UIC za sve glavne pruge
normalnoga kolosijeka, a za sporedne pruge uz smanjenje iznosa na 80%
osnovnih intenziteta. Od 1986. kori sti se "Pravilnik za op tereće nja i kategorizaciju
željezničkih mostova, propusta i ostali h građev in a koji j e pruzeo sadržaj
nje m ačkih prop isa D5·804.
250kN
80kNfm
I
neograničeno
/
156kN/m
80kN/m 80kN/m
,I
<-
neograničeno
, 640 >it
neograničeno
,,
Slika 79. Osnovna shema nplerećenja mostova s jednokolosijećnim prugama UJC- 7 J
Kod mostova s proveden im kol n ički m zastorom koncentrirana djelovanja u shemi

opterećenja mogu biti zamijenjena jednoJikim rasprostrtim opte rećenjem na
odgovarajućoj dužini.
Pretpostavlja se da kontinuirano opterećenje djeluje u traku širine 3,0 m za jedan

kolosijek, što treba imati u vidu pri optereće nju koln i č k e konstrukcije ili
mjerodavnih površi na opterećenja ispred i iza upornjaka. Opterećenja djeluju
si metrično II odnosu na kolosijek s uvođenjem novosti II propisima DS-804 da se
svi elementi kon strukcije moraju računa t i s mogućim pomakom osi kolosijeka za
± l Ocm II popreč n om smjeru.
Naj manje pokretno opterećenje koje zamjenjuje prazne vagone, a na koje može
dje lovati vjetar, uvodi se u proračun bez dinamičkog fakto ra s vrijedn ošć u
13 kN/ m.
11 8
Opterećenja mosto va
Dina mički utjecaji

Za vertikalna opterećenja uzimaju se u obzir i dinamički utjecaji koji općenito
ovise o parametrima konstrukcije kao što su raspon, frek vencija iprigušenje
titranja neopterećene konstrukcije. Za vozila u pokretu mjerodavna je masa,
osovinski razmaci , brzine, a utjecaje od vozne površine daje opće stanje
kolos ijeka na mostu.
Za najveći broj konstrukcija dinamički

utjecaj uzima se u obzir množenjem
stat i čkog opterećenja dinamičkim faktorom koj i onda za danu shemu vertikalnog
opterećenja , uz pretpostavku da se radi o motornoj v uči i brzini v ećoj od 80 km/h
IznOSI:
~ 1,44 + 0,82
J4 - 0,2
gdje je L~ mj erodavna duljina analiziranog konstrukcijskog elementa.
Ovaj izraz vrijedi u području 3,6 1 $; L ~ $; 65 m, a kad je mjerodavna duljina

manja od 3,61 dinamički koeficijent iznos i 1,67 dok je za mjerodavne duljine
iznad 65 m jednak 1,0.
Praviln ik propisuje smanjeni dinam i čki koeficijent za brzine na pruzi manje od

80 km/h;
'" = 1 + (~ 2- I )v
'I'2.v 80
Mjerodavna duljina za određivanje dinamičkog faktora svrstana je u tablice

ovisno o tipu konstruktivnog elementa. Mjerodavna duljina uzdužnih nosača
kontinuiranih preko n polja II hrvatskim propisima dodatno se, u odnosu na
njemačke prop ise, množi koefic ijentom k, ovisno o broju polja.
Tablica 23. Mjerodavne duljine L ~ konstrukcijskih elemenata
Konstrukcijski element L.
Kolnički lim ili kolnička ploča Stvarni raspon lima ili ploče
Uzdužna rebra, uzdužni sekundarni nosači Razmak između poprečnih no s ača + 3 O m
Poprečni nosači bez roštiljnoR djelovanja Dvostruki razmak pop. nosača + 3,0 m
Raspon glavnog nosač a ili dvostruka
Poprečni nosači II roštiljnoj konstrukciji ukupna dužina poprečnog no s ača ;
mierodavana je manja vrijednost
Konzolna produžen 'a poprečnih nosača Jednako kao za orcthodna dva s luča'a
Slobodno položena Rreda Raspon Q:la vnoll nosač a
Glavni
Kontinuirana greda Aritmetička sredina svih raspona
nosač i
Luk Polovica raspona
119
Kon struiranje mostova
Tablica 24. Koeficijent povećanja mjerodavne duljine L_ za kontinuirane grede II odnoslI
na njemačke propise
n 2 3 4 ~S
k \,2 \,3 \ ,4 \ ,5
A.2. Horizontalna opterećenja
Ce ntrifu ga lna sila
Hori zontalno opterećenje od centrifugalne sile dobi va se množenjem vertikalnog

opterećenja koeficijentom y 2/l 27 R na duljini L zavoja, gdje je Y maksimalna
brzina u km/h , a R polumjer zakrivljenosti II m. U s lučaju brzina veći h od
120 km/h uvodi se koeficijent smanjenja f koji je ovisan o duljini Lr i brzini V i
dan u tablicama. Koeticijent smanjenja odgovara onome prema europskim
normama (s lika 83.).
Opterećenje se uzi ma na cijelom dijelu pruge u krivi ni, a kod promjene

zakrivljenosti s prik ladnim srednjim vrijednostima. Centrifugalna sila djeluje
uvijek zaj edno s ve rtikalnim opterećenj em i ne množi se d i namički m faktorom.
Napadna linija centrifugalne sile uzima se 1,8 m iznad gornjeg ruba tračn i ca.
Za pruge s planiranom brzinom većom od 120 km/h uzimaju se u obzir dvije
kombinacije opterećenja:
• dinamičko opterećenje modela UIC· 7 1 i centrifugalne sile za brzinu od
120 km/h bez koeficijenta smanjenja,
• optereće nje od modela U l e-7 1 smanjeno koeficijentom f i l:t:ntrifugalne
sile izrač unan e za planiranu brz inu.
Bo č ni udar
Koncentrirano opterećenje od bočnog udara iznosi 100 kN i zadaje se na

kolosijeku u pravcu i kolosijeku u krivini , kao horizontalno okomito na os
kolosijeka II visini gornjeg ruba tračnice, uv ijek zajedno s vertikalnim
opte rećenjem.
Kočna siJa i sila pokretanja
Ove sile djeluju II visini gornjeg ruha tračn i ca , usporedno s osi kolosijeka.
Pravilnik HŽ predviđa i upotrebu važećeg njemačkog propisa za sve ono što U
Pravilniku nije dovoljno definirano ili uopće nije predviđeno.
120
Prema Pravilniku o tehničkim mjerama za opterećenje željezničkih mostova i
propusta iz 1977. sile pri pokretanju smiju se ravnomjerno raspodijeliti na duljinu
30,0 m te se razlikuju ovisno o duljini opterećenja L i konti nuitetu kolosijeka:
L ~ 30m
- prekinute tra č nice kolosijeka: 33 kN/ m
- neprekinute tra č nice kolosijeka: 22 kN/ m
L > 30 m
- prekinute trač nice kolosijeka: 1000 kN (može se ravnomjerno rasporediti
na duljin u 30 m)
- neprekinute tračnice kolosijeka: 660 + l ,25·(L-30) u kN (može se rasporedi ti
na duljinu 30 m)
Sila koče nja i7nosi 1/4 težine pokretnog opterećenja na dulj ini L na kojoj je
ravnomjerno ras poređena.
Za dva kolosij eka na istoj mostovnoj konstrukciji uzima se na jednom kolosijeku
kočenje, na drugom pokretanje, s time da se veća od ovih sila uzima sa 75%
vrijednosti.
Njemački propisi DS 804 daju izraze za ove horizontalne sile:
Sila pokretanja: Fx,," = 33,3· ~. L ~ 1000· ~ (kN)

Kočna sila: FX,B, = f B, .~. L (kN)
gdje je l; redukcij ski faktor koji uzima u obzir utjecaj kolosijeka i krutost donjeg
ustroja mosta. Za prekjnute tračnice ispred i iza mosta potpunu kočnu silu
preuzima konstrukcija i donji ustroj mosta pa je ~= 1,0. Za neprekinute tračnice
kolosijeka, dio kočne i vučne sile prenosi se u zastor izvan mosta pa je l;=0,5
kada je suma duljina opterećenja manja od 90 m, odnosno ~=0 , 7 kada je
rL :S 120 m.
Kada su tračnice prekinute s jedne strane i kad je rL ~ 60 m, redukeijski faktor ~

uzima se prema tablici 28, pri čemu se za među v rijednosti rl uzima pIVi veći
redukeij ski faktor.
Jedini č na kočna sila fBr dobiva se na temelju pretpostavke da je koeficijent trenja

klizanja između kotača i tračnice 0,25 pa prosječna vrij ednost za shemu UJC-71
iznosi fB, = 0,25 . 80 = 20 kN/ m.
121
Pravilnik za opterećenja i kategorizaciju željezničkih mostova, propusta i ostalih
objekata iz 1986. preuzima sadržaj njemačkih propisa, pri čemu izrazi za koč n e
sil e i sile pokretanja ostaju jednaki bez redukcije za obostrani prekid trač n ica
kolosijeka te s nešto drukčijim redukcijskim faktorima u s lučaju neprekinutih ili
jednostrano prekinutih trač nica kolosijeka (tablica 28). Za međuvrijednosti rL
ovdje se dopušta linearna interpo lacija.
B. EUROPSKE NORME
B.l. Vertikalna opterećenja
Prema novim europskim normama že lj eznički promet simulira se pomo ću dvije

osnovne sheme optere će nja :
- model 71 - za normalni že lje zni č ki promet na glavnim prugama,
- mode l SW - za pruge s naroči to teškim prometom.
Provjera stabilnosti na prevrtanje za puno o pterećenje vjetrom provodi se za

posebno verti kalno optereće nj e "prazni vlak" .
a) 250kN 250kN 250kN 250kN
SOkN/m SOkN/m
neograničeno !AO t,. 160 lt 160 lt 160 1d30 lc neograničeno
b) SWfO 133kN/m 133kN/m

SWf2 150kN/m 150kN{m
11111111111111111111111111111111111111 11111111111111 111 11 11 11 1111111 11111111111111111111111111 111 111 111 111 111 1
,lt 5W{0 1500 l.!

"I
530 lt
"I
1500
" SW/2 2500 " 700 lt 2500
Slika 80. Opterećenja željezničkih mostova

a) opterećenje glavnih pruga normalnoga kolOSijeka - shema UIC-ll ili Model I I
b) teški promet obuhvaćen modelom SW prema Eurokodu
Karakteri s tične vrijednosti vertikalnih 9pterećenja modela MO 7 1 dane su na slici.

Dopuštena je mogu ćno s t prilagodbe ove sheme lokalnim uvjetima, sukladno
odredbama že ljezniČke uprave i to množenjem faktorom Oo, koji vari ra od 0,75 do
1,33.
122
Kada se odredi koeficijent a, s njime se množe i slijedeća djelovanja:

• model opterećenja SW/O za mostove sustava kontinuiranog nosača
• centrifugalne sile
• sile pokretanja i kočenja
• udesna djelovanja.
Q'l+ Q,:
_ _ _e
-
Q., Q.
,
Slika 8J. Ekscentricitet vertikalnih opterećenja
Ekscentrično opterećenje uzima se s ekscentricitetom vel i čine 111 8 razmaka

tračnica s time da se odnos opterećenja kotača jedne osovine uzme 1,25: l ,O.
Model SW obuhvaća teški promet određen dvjema klasama kontinuiranog

opterećenja.
Opterećenje prazni vlak zadaje se kao kontinuirano opterećenje veličine
12,5 kN/m, bez dinamičkoga koeficijenta. Napadna ploha za djelovanje vjetra
uzima se visine 4,0 m i neograničene duljine. Duljina djelovanja uzima se tako da
se dobije maksimalan utjecaj prema relevantnoj utjecajnoj li niji. Povoljno
dje lovanje ne uzima se u obzir.
Dinamički utjecaji
Unutarnje sile od opterećenja modelima 71 i SW uvećavaju se dinamičkim

faktorom. Prema novim europskim normama dinamički faktor $2 vrijedi za
mostove na pažljivo održavanim prugama, dok se na normalno održavanim
prugama dinamički utjecaji p roračunavaju dinamičkim faktorom $3.
Željeznička uprava određuje koji će se faktor koristiti.
Ove norme naglašavaju da se dinamički faktor koristi za brzine manje od

220 km/h i za vlastite frekvencije mosta no unutar područja na slici 82.
123
Dina mi čk i mutjecajem uzima se u obzir d i namičko uvećanje naprezanja i utjecaj

vibracija, ne uzimaju se u obzir rezonancija i prevelike vibracije gornjeg ustroja
mosta.
"""
<
-~
<
cu I
- ~ .,,",'
> ~
"
u> I
",..<
~
e:
~
B
6
4
II
grn~k;
: '"
:5
> l
\.5
10 100
RASPON L (m) 10
Slika 82. Granične vrijednos(i vlas(i(e frekvencije u ovisnosti o rasponu
Kod lučn i h mostova i svih betonski h mostova s nads lojem h > 1,0 m dinamički
faktori mogu se smanjiti:
h - 1,OO(m)
red$ 23 ~ $, 3 - ;, 1,0
, , 10(m)
Ovdje h predstavlja visinu nadsloja, uk lj uč i vo zastor, od gornjeg ruba ko l ničke

pločedo gornjeg ruba praga (za lučne mostove do kote ekstradosa u tjemenu).
Stupovi vitkosti manje od 30, upornjaci, temelji, potporn i zidovi i potisak tla
mogu se proračunati bez d i namički h utjecaja.
Mjerodavna duljina za određivanje dinam i čkog faktora tabli ce svrstana je II

ovisno O tipu konstruktivnog elementa. Europske nonne daju detaljniju podijelu s
obzirom na vrstu kolni čke konstrukcije i njoj odgovarajuće mjerodavne duljine za
određivanje dina mi čkog faktora.
124
Tablica 25, Mjerodavne duijine L, dUe/ova kolničke konstrukcije prema Eurokodu
Konstrukcijski element L.
Čelična kolnička ploča, zatvoreni kolnik sa zastorom
Kolnička ploča s popr, i uzduž. rebrima

Kol nički lim u oba smjera Trostruki razmak pop rečnih nosača
Uzdužna rebra Trostruki razmak poprečnih nosača
Poprečni nosači Dvostruka dužina poprečnih nosača
Kolnička ploča s poprečnim nosačima

Ko lni čki lim u oba smjera Dvostruki razmak poprečnih nosača + 3m
P oprečni n osači Dvostruka dužina poprečnih nosača
Krajnji poprečn i nosači Duljina poprečnog nosača
Čelična kolnička ploča , otvoreni kolnik bez zastora
Podužni nosači sa rošriljnim djelovanjem Trostruki razmak poprečnih nosača

Podužni nosači slobodno oslonjeni Razmak poprečnih no sača + 3,0 m
Konzo la uzdužnog nosača (~J =2,0)
Krajnji poprečni nosač (~J =2,0)
Poprečni nosači Dvostruka dužina poprečnih nosača
Betonska kolnička ploča, ko losijek sa zastorom
Ploča je dio sandučasti h ili glavn ih nosača Trostruki raspon kolničke ploče
nosi okomito na glavne nosače .. . ili mjerodavna dužina gl. nosača ,
nosi u uzdužnom smjeru mjerodavnaje manja vrijednost
poprečne konzole e::; 0,5m: trostruki razmak hrptova

e> 0,5m: dinamička analiza
Kontin uirana p l oča preko poprečnih

Dvostruki razmak poprečnih nosača
nosača
Koritasta i upuštena ploča

- nosi uzdužna Dvostruki raspon ko l ničke ploče
- nosi poprečno .. .ili mjerodavna dužina gl. nosača,
mierodavna ie mania vri 'ednost
e ::; O,5m: ~2= 1 ,67
Uzdužn i prijepusti ploče
e > 0,5m: dinamička analiza
125
Tablica 26. A1/erodavne duljine L; diJelova kolničke konstrukciJe na glavnim nosačima
prema Eurokodu
Konstrukc ijski element L.

Slobodno oslonJeni nosači i ploče
Raspon II smjeru glavnog nosača
Nosači i ploće kontinuirani preko n f....s,=kxL m

raspona n= 2 3 4 ~5
Lm srednJi raspon k=I,2 1,3 1,4 1,5
Porlalni okviri i zatvoreni sandućas li

okviri
Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko

Jedan raspon tri raspona s vertikalnim i horizontalnim
duljinama elemenata sanduka
Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko

Više raspona više raspona s duljinama krajnjih
vertikalnih elemenata ,
horizontalnih
elemenata
Luk, lučni nosač. grede za ukntćenJe

Pola raspona
lukova
Niz lukova Dvostruki slobodni otvor
Vje.faljke Četverostruki uzdužni razmak vješa ljki
Odgovarajuća duljina podupirućeg

Stupovi. ležajevi
elementa
126
B.2. Horizontalna opterećenja
Centrifu ga ln a sil a
Centrifugalna sila se prema europskim normama odreduje jednako kao i prema

hrvatskim propisima.
Kara k terist i čna vrijednost horizontal nog djelovanja centrifugalne sile odredena je
slijedećim izrazima:
Qtk. q tk - karakter i st i čne vrijednosti centrifuga lne sile (kN), (kN/m)

Qvk. qvk - karakteristi č n a vrijednost vertikalnog opterećenja (kN), (kN/m)
V - maksimalna brzina(km/h)
R - polumjer zakrivljenosti (m)
f - koeficijent smanjenja
Kod proračuna za model 71 uzima se maksima lna moguća brzina, a za model

SW/2 brzina od 80 km/h.
vs 1201un/h
1.0
o.g
T ,, I II I I ,
,
O.B
I 1'-- I I I I 1 ' ,
+-
_ 0.7
•:ii
I
I
UJH-+-i
\K!J '' --;-t-
1
0.6 e
e I
~~ II,j , I I
E 0.5 I
~l '-l.. j ,,
• 0.4 I
'E
& " , . : 300
,
Ii I I ' I'
II 0.3
:1 I ! II ! I
~ 0.2
0.1 II
I !
i
I t++ ;
I: i I ,
0.0 .j.J ~
o
, ! ::
8
Mjerodavna duljina konstrukcije lt (m)
Slika 83. Koeficijent smanjenja j
127
Boč n i uda r
Određuj e se jednako kao i prema Pravilniku.
Koč n e sile i sile pokreta nj a
Prema europskim normama ova opterećenja djeluju na ko losijek na gornjem rubu

tračnice. Mogu se uzeti ravnomjerno raspodijeljene unutar opterećenog područja i
djeluju uvijek s vertikalnim opterećenjem. Ako se zadaje model SW, kočne I
vučne sile djeluju samo u području djelovanja vertikalnog opterećenja.
Karakterist i čne vrijednosti odredene su izrazi ma:
Sile pokretanja za modele 71 i SW: Q',k ~ 33 kN/m· Lf(m) < 1000 kN

Kočne sile za modele 71 i SW/O: Q',k ~ 20 kN/m· L, (m) < 6000 kN
Koč ne sile za model SW/2: Q',k ~ 35 kN/m · Lf(m)
Kod kolosijeka u zastoru nonna određuje smanjenja karakterističnih vrijednosti

kočnih sila i sila pokretanja (tablica 27.).
Tablica 27. Faktor redukcije koćnih sila i sila pokretanja ~ prema EN 1991 -2
Duljina (m) ~
Neprekinuti Jednostrano Obostrano prekinuti
kolosiiek orekinuti kolosiiek kolosiiek
5 40 0,6 0,7 1,0
C. USPORE DBE
Uslijed već spomenute jednoznačnosti želje zničkih opterećenja vidlji vo je da se

propisi nisu uvelike mijenjali, odnosno razli č itosti su bitno manje, a stoga i
usporedbe bez velikih odstupanja kako je to kod cestovnih mostova.
Ipak postoje neke razlike. Europskim normama uvodi se novi već i dinamički
faktor za nonna lno održavane pruge dok se onaj iz njemačkih i hrvatskih propisa i
da lje koristi, ali na pažljivo održavan im prugama. Neke različitosti II definiranju
mjerodavnih duljina konstrukcijskih elemenata vode i k različitim vrijednostima
dinamičkih faktora.
128
Na slici 84. su prikazani din a m ički faktori oVIsno O mj erodavnoj dulj ini
konstrukcije i brzini vožnje.
2,00
1,90
1,80
~ 1,70 -=_7.\-~------~==-'
of! 1,60
1,50 ~ .-\~
ti.-E 140 ~=====L
\ \
- ' I ____
III ' , ,
e '
'0 - 1,30 '" '"
••
1,20 ' •.: -• • ~""'---------
1,10 ' . ~ .-.
1,00
O 10 20 30 40 50 60 70
Mjerodavna duljina konstrukcije (ml
Slika 84. Dinamički faktori u ovisnosti O dužini titranja konstrukcijskih elemenata
Utjecaj raz li čitosti propisa na d i n a m ič k i fa ktor vidlj iv je na slici 85. gdje su

pri kazani d inamički faktori ovisno o broj u i velič i n i ras pona konti nui ranog
no sača .
1,40
- - OS-804
1,35 - __ PRAVILNIK, EC1
1,30 ~ - __ _ _ o
.š 1,25 I L-10m~
.lli:
"i . ~;n-r::::::::::
:s:
:ii:1 20
u
-- ~
~1 ,15~
1 10 1L-20m I
. ~
1,05IL-30m r-- ~
1,00
1 2 3 4 5 6
Broj raspona (m)
Slika 85. Dinamički faktori za kontinuirane uzdužne nosače
129
Vi dljive su razlike u redukcijskim faktorima kočnih sila i sila pokretanja (tab li ce
27. i 28.).
Tablica 28. Faktor redukcUe kočnih sila i sila pokretanja prema različitim propisima
LL Neprekinuti kolosijek Jednostrani prekid

Pravilnik DS 804 Pravilnik DS 804
<30 0,50 0,50 0,50
30 0,50 0,50 0,50
60 0,60 0,50 0,50 0,50
90 0,70 0,50 0,60 0,60
120 0,75 0,70 0,70 0,70
150 O,gO 0,7 5 0,75
180 0,80 0,80
210 0,85 0,85
240 0,90 0,90
300 0,90 0,90
Napominjemo i da Eurokod uvodi stroga ogra ni čenja defonnacija i vibracija za

granična stanja uporabivosti vezano uz sigurnost putnika, a koja ogra n ičenja ne
postoje u njemački m propisima i Pravilniku (vidi poglavlja Granična stanj a
deformacija i G ranična stanja vibracija).
3,5 Opterećenja od djelovanja klimatskih pojava iz okoliša

3.5.1 VJETAR
Sila vjetra prvenstveno ovisi o stvarnim obilježjima te pri rodne pojave, o brzini
kretanja zraka, njegovu smjeru, nači n u dj elovanja (konstantno i mimo,
promjenljivo po iznosu ili smjeru ili oboje). U tom se smislu, s obzirom na
meteoro loške kriterije, eksperimentalne i očekivane podatke, provodi podjcla
prostora na vjetrovne zonc.
Uči n cidjelovanja vjetra na most ovisit će i o visim i položaju mosta II prostoru

gdje topografske i ambijentalne okolnosti posebno dolaze do izražaja.
I zgrađenost, vegetacija, visina, i čistina prostora stvarat će pretpostavke za
130
potpuno različite uč i nke. Iz ovih razloga često se mostovi svrstavaju u različite
kategorije ovisno O vis ini nivelete nad terenom.
Slijedeći iznimno važan činitelj je i u aerodinamičkim svojstvima konstrukc ije

mosta ili njenih dijelova posebno iz loženih djelovanj u vjetra (kolnička
konstrukcija, ograde, zatege, piloni). lako je djelovanje vjetra dinamičke prirode,
u većini slučajeva se može zamijen iti stat i čkim djelovanjem, ali upravo kod
dinamički osjetljivijih konstrukcija (lagane, viseće i ovješene strukture, veliki
rasponi) potrebno je provesti detaljan proračun s uzimanjem u obzir dinamičkih
parametara kao što su vlastita frekvencija, aerodinamičke osobitosti i si., odnosno
s dinamičkim proračunskim metodama.
Ovdje će se prikazati proračun opterećenja od djelovanja vjetra na rasponsku

konstrukciju i stupove mosta prema različitim propisima. Kako su hrvatski
propisi, Pravilnik o tehničkim normativima za određivanje veličine opterećenja
mostova iz 1991., nedorečen i u pogledu djelovanja vjetra ovdje koristimo i
podatke dane u Pravilniku za opterećenje i kategorizaciju željezničkih mostova
propusta i ostali h objekata. Prikazano je i opterećenje vjetrom na mostove prema
njemačkim normama DIN 1072, te su načinjene usporedbe s prijedlozima
europskih nonni ENV 1991-2-4 koje bi se trebale početi primjenjivati u skoroj
budućnosti.
A. "RVATSKI PROPISI
Prema Pravilniku o tehničkim normativima za određivanje veličine opterećenja

mostova djelovanje vjetra na mostove računa se po izrazu:
q m.T.H - prosječni aerodinamički pritisak vjetra, za visinu iznad tla

GH - dinamički koeficijent za visinu H iznad tla i za čvrste
konstrukc ije
e, - koefic ijent sile mostovne konstrukcije
As - stvarna efektivna površina konstrukcijskih dijelova mosta i
prometnih trakova
T - povratno razdoblje vjetra u godinama
Z - visina iznad terena na kojoj su karakteristične razine
Z ~ O - kota srednje vode ili najniža kota doline iznad koje je most
z= H - kota nivelete mosta.
Djelovanje vjetra na stupove proračunava se s promjenljivim, po visini osrednjim,

aerod i namičkim pritiskom vjetra q m.T.:'
131
Pri p roračun u osrednjeg aerodi nam i č kog pritiska vjetra posebno se vodi računa o
topografskim osobinama tla na kojem se gradi most (gdj e je topografski faktor
Sz> l ). Takoder se preporučuju lokalna anemografska mjerenja i odgovaraj uće
analize brzine vjetra ondje gdje se smatra da je opterećenj e vjetrom posebno
važno za nosi vost i uporabivost mosta bilo zato što se na toj lokacij i očekuju
velike brzine vjetra, bilo zato što je statički sustav osjetljiv na to djel ovanje.
Stvarno opterećenje od vjetra na jedinicu površine, w (kN/m2), prema Pravilniku

za opte rećenje i kategori zaciju željezni čk ih mostova propusta i ostalih objekata,
raču n a se množenjem osnovnog pritiska vjetra q s koeficijentom oblika c, koji
npr. za pune nosače i pune stupove iznosi 1,6. Ukupna sila vjetra W dobije se
množenjem stvarnog opte rećenj a vjetra površinom na koj u vjetar dj eluje.
U našoj ,zemlji predviđene su tri zone s maksimal nim osnovnim pritiscima vjetra
q (kN /m -).
Tablica 29. Opterećenje vjetrom prema Pravilniku za teljeznićke mostove
Zone Prometom neopterećeni most Prometom opterećeni most

brzine visina objekta nad terenom (m) visina objekta nad terenom (m)
vjetra
< 10 10 - 30 30 - 60 > 60 <10 10 - 30 30 - 60 > 60
I. zona 0,45 0,60 0,70 0,80 0,30 0,40 0,45 0,50
U. zona 0,70 0,90 1,05 1,20 0,45 0,55 0,65 0,75
III. zona 1,10 1,30 1,50 1,70 0,70 0,80 0,90 1,05
Opterećenje vjetrom djeluje II ležištu odgovarajuće dj elotvorne površine mostovne

konstrukcije odnosno prometnog traka. Djelotvorna površina prometnoga traka
dobiva se množenjem visine tipskoga opterećenja prometnog traka hv i nj egove
duljine Iv, odnosno du ljine prometnog opte reće nja koje odgovara kombinaciji
opterećenja za proračun glavn ih no sača mosta. Visina lipskoga o pte rećenja
prometnog traka cestovnih mostova je 3,5 m, pj ešački h i biciklističkih 1,8 m, a
željezn i čkih 3,8 m.
B, NJEMAČKE NORME
Jed noliko rasprostranjeno opterećenje vjetra na izloženu površinu ovdje je dano

nešto drukčij i m vrijednostima ovisno o visin i površine izložene vjetru iznad
terena. Opterećenje se mijenja ako postoji zaštita od buke.
132
Tablica 30. Djelovanje vjetra
Opterećenje vjetrom kN/m2

Visina plohe Prometom neopterećeni most Prometom opterećeni most
opterećene vjetrom Bez zaštite Sa zaštitom Bez zaštite
iznad terena od buke od buke od buke
0 - 20m 1,75 1,45 0,90
20 - 50m 2,10 1,75 1,10
50 - JOOm 2,50 2,05 1,25
Pri ispitivanju mosta s prometom vertikalna opterećenja mogu djelovati

rasterećuj uće i u tom sl učaju uzimaju se kao kontinuirano opterećenje s najviše
5 kN/m u osi.
Površina prometom n eopterećenog mosta izloženog vjetru je površina rasponske

konstrukcije u pogledu (koja podrazumijeva i površinu zida za zaštitu protiv
buke). Vjetru izložena površina mosta s prometnim o ptere ćenjem je površina
rasponske konstrukcije mosta u pogledu uvećana površinom tipskog opterećenja.
Visina tipskoga opterećenja prometnog traka kod cestovnih mostova je 3,5 m, a
kod pješačkih i biciklističkih 1,8 m.
Opterećenje vjetra na stupove može se uzimati stupnjevito OVisno OVlSllll

promatrane površine stupa nad terenom.
C. EUROPSKE NORME
Ovisno O osjetljivosti na dinamičku pobudu primjenjuju se dva postupka za

proračun opterećenja od vjetra.
Pojednostavnjeni proračun z nači

da se djelovanje vjetra uzima kao zamjenbeno
statičko opterećenje II svim horizontalnim smjerovima i koristi se za konstrukcije
neosjetljive na dinamičku pobudu te za proračun dinamički umjereno osjetljivih
konstrukcija, primjenom dinamičkoga koeficijenta Cd.
Detaljan proračun provodi se za konstrukcije za koj e se očekuje da su osjetljive na

dinami č ku pobudu i kod kojih je vrijednost dinamičkog koeficijenta veća od 1,2.
Pojednostavnj eni postupak može se kori stiti za cestovne i željezn ičke mostove
najvećeg raspona manjeg od 200 m, te za pješačke mostove najvećeg raspona
133
manjeg od 30 m. Uz to treba zadovoljiti uvjete vitkosti LJb, pn čemu je L
raspon, a b konstrukcijska visina:
slobodno položene grede

- pločaste ub ,; 12
. no s ači I...Ib .$ 20
kontinuirane grede
- pločaste Lih ,; 24
- nosači Lih .$ 40.
Ostale konstrukcije mostova treba smatrati vitkima računati ih detaljnije

uzimanjem u obzir dinamičkih parametara.
Intenzitet vjetra klas ifi cira n je po zonama i po visinskoj razlic.i nad morem.
Razgraničeno je djelovanje vjetra na opte rećen i i n eoptereć en i most. Pri tome se u
aneksu preporučuje da granica pri kojoj je još moguće prometno optereće nj e na
mostu bude kod brzine vjetra < 23 mis, odnosno tako defin irani utjecaj vjetra
može se kombinirati s prometn im o pterećenj em.
C.l. Djelovanje vjetra na rasponski sklop
Rezultirajuća si la vjetra na rasponski sklop određuje se na osnovi slijedećeg

izraza:
qrer - referentni pritisak srednj e brzine vjetra

ce(ze) - koeficijent izloženosti
Cd - din a mi čki koeficijent odgovora konstrukcij e na udar vjetra
Cr - aerodinamički koefic ijent sile vj etra
A"r - referentna površina djelovanja vj etra
Re/erelltlli pritisak srednje brzine vjetra q ,...fodređuje se izrazom:
P l
q ref = 2V ref
Gustoća zraka p iznosi 1,25 kg/m 3 . Referentna brzina vj etra

Vrcr je definirana kao
desetominutna srednja brzina vjetra na visini 10 m iznad terena II. kategorije koja
ima godišnju vjerojatnost prekoračenja 0,02. Referentna brzina računa se
množenjem osnovne referen(fle brzine Vref.O S koeficijentom pravca COIR,
134
sezonskim koeficijentom CTEM i koeficijentom nadmorske visine CALT. Ovi
parametri su dani na nac ionalnoj osnovi i to za pojedina zem ljopisna područja.
Koeficijent izloženosti ce(zd uzima u obz ir utjecaje hrapavosti terena, topografije i

visine iznad tla, na srednju brzinu vj etra i turbulenciju. Referentna visina Ze je
razmak naj niže točke tla do težišta konstrukcije mosta.
kr - koe ficijent terena

e~z) - koeficijent hrapavosti terena
e,(z) - koeficijent topografije
Z<J - dužina hrapavosti terena
Zmin - minimalna visina,
e, (z) ~ kr ·ln(z / zo); Z min S Z S 200m

e.(z) ~ c.(z m'o~ Z min S Z S 200m .
Veličine lo i Zmin se koriste za određivanje keoficijenta hrapavosti. Za ravne

terene (a to su svi tereni osim lokacija blizu izdvojenih brežuljaka i strmih nagiba)
koeficijent topografije je 1,0 pa se koeficijent izloženosti može odrediti iz slike
86., vezano uz visinu i kategoriju terena.
Tablica 31. Kategorije terena i odgovarajući parametri
Kategorija terena k, ",[m] zmin[m)
Uzburkano otvoreno more ili j ezero, s najmanje 5 km

l. dužine djelovanja vjetra i gladak ravan teren bez 0,1 7 0,01 2
prepreka
Poljoprivredno zemljište sa ogradama, povremenim

ll. 0 , 19 0,05 4
malim poljoprivrednim objektima, kućama ili drvećem
IH. Predgrađa ili industrijske zone i stalne šume 0,22 0,3 8
Urbane zone u kojima je najmanje 15% površine

IV. prekriveno zgradama čija je ~rednja visina veća od 0,24 I 16
15 m
135
z (m)
1- ~
200
100
IV III _ II I
50 o
20 lt' -
10 1/
5 ,
o
o 2 3 4 5
Slika 86. Koeficijenti izloženosti kao fonkcija visine z iznad tla, za kategorije hrapavosti
terena f. do IV., kadaje c,=1.
Dinamički koeficijent odgovora konstrukcije na udar vjetra za cestovne i

željezn i čke
mostove najvećeg raspona manjeg od 200 m te za pješačke mostove
najvećeg raspona manj eg od 30 m dan je na slici 87.
o
100
,
o
o
50
.,
o
""'oo "'- •
o
(m) o
o
o
'"
20
I o
o
",.
I,a,/
V
o
10
o
o
o
I
10 20
'" 50 100 200
""pon L (m)
Slika 87. Vrijednosli dinamičkoga koeficijenta za cestovne, željezničke i pje§ačke mostove
136
Djelovanje vjetra na mostove razlaže se na tri komponente, djelovanje poprijeko
na most (x), djelovanje vjetra kao uzgona (z) te uzdužne sile vjetra (y). Sila
uzgonajav1ja se kad vjetar djeluje pod kutom u odnosu na vertikalnu ravninu.
Slika 88. Pravci djelovanja vjetra na mostove
Aerodinamički koeficijent sile vjetra poprijeko na most u pravcu x dan je kao:
c fx = c fx,o '\V ;",x
Cfx.O - koeficijent sile za beskonačnu vitkost J.. (J.. =L/d) za karakteri st i čne
tipove mostova
\V}..x - koeficijent redukcije uslijed vitkosti.
Cfx.o II III
~ ~ ~
tip mosta a)
2.4
2.0
1.5
~ cs=j3 ~ b)
1.3
1.0
-----
_____ L
a)
b)
rl re~etke
b)
I I posebno
I A ref =bxl I
0.5 I I
I 1
dib
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Slika 89. Koeficijenti sile za A = <xl
137
Kada je površina izložena vjetru nagnuta pod kutom prema vertikali , koeficijent
sile se može reducirati za 0,5% po stupnju kuta nagiba od vertikale, uz
ograničenje na maksimalnu redukciju od 30%.
Koeficijent redukcije 'V" usljed vitkosti ovisi o efektivnoj vitkosti A te o

koeficijentu punoće rp=AiAc.
Slika 90. Površine za određivanje koeficijenta punoće
'1\
~
1.0
O. :::'7
O., O.S
L
0.8 ./ Y
O.
0.7 1/
1.
}-'"
0.6
1
--- 10 100 200
Slika 91. Koeficijent redukcije uslijed vitkosti 1fI;.
Referentna površina izložena vjetru II x smjeru Are/.x za kombinacije opterećenja

bez prometnog opterećenja definira se:
za konstrukciju s pun im glavnim no sači ma: površi na lica prvoga glavnog

nosača , on ih dij elova drugih glavni h nosača čija projekcija viri izvan prve i
svih onih dijelova projekcije kolni čke p l oče do površine kolnika čije
projekcije vire izvan drugih dijelova;
za konstrukcije s rešetkasti m nosači~a:

a) površina kolnika ili kolničkog zastora i pje šač k i h staza u pogledu
b) površina onih punih dijelova svih glavn ih rešetkastih no sača koji se II
vertikalnoj projekciji nalaze iznad ili ispod površine pod a).
138
Ograde i zaštitne ograde na strani izloženoj vjetru i suprotnoj uzimaju se u obzir
dodavanjem slijedećih velič ina:
300 mm visine za svaku otvorenu ogradu i zaštitnu ogradu

zbroj visina ograde i zaštitne ograde ako su one kontinuirane površine.
Tablica 32. Visine koje se koriste za određivanje Are!
Tip ograde Na jednoj strani Na obje strane

Otvorena ograda il i otvorena zaštitna ograda b + 300 mm b + 600mm
Puna ograda ili puna zaštitna ograda b+b l b + 2b l
Otvorena ograda i otvorena zaštitna ograda b +600mm b + 1200 mm
b - visina od donjeg ruba konstrukcije do donjeg ruba ograde

bl - visina pune ograde ili pune zaštitne ograde.
Referentna površina za kombinacije opterećenja s prometnim opterećenjem su

određene u EN 1991 M2. Referentnu površinu određenu u ENV 1991-2A potrebno
je u većati tako što se od ni voa kolnika doda 2,0 m za cestovne i 4,0 tn za
željezničke mostove na visinu gornjeg ustroja mosta, pri čemu se ne uzima u obzir
dodatna visina ograda, zaštitnih ograda, zaštite od buke. Pritisak vjetra na vozila
uzima se u najnepovoljnijoj dužini, bez obzira na dužinu na kojoj su primijenjena
vertikalna opterećenja.
Aerodinamički koeficijenti sile cft. u pravcu Z ili koeficijenti sile uzgona dani su
ovisno o odnosu širi ne i visine rasponske konstrukcije mosta. Referentna površina
jednaka je površini osnove rasponske konstrukcije:
Aref.z =d·L.
Koeficijent redukcije uslijed vitkosti ne uzima se u obzir. Referentna VISina

jednaka je kao i za smjer x.
Uzdužne sile vjetra za mostove

Uzdužne sile vjetra u pravcu y uzimaju se s vrijednošću:
25% od sila vjetra u pravcu x, za pune i sandučaste mostove,

50% od sila vjetra u pravcu x, za rešetkaste mostove.
139
1.0
O.,
o.•
0.4
O.l ~! -~- -__ _ _ ____ if
0.0
~-,t-~:~~.r-"--~10C-~1'~1~'~1.r-~1'~'~0-CU~ &b
-O.l ----r-
,, ----- ----
-0.15 if
-0.4 ,
-O .•
-O..
-1 .0
~~:;:;========
~-0.9
-10- ..
Slika 92. Aerodinamički koeficijenti sile vjetra za smjer z za mostove na velikoj visini i
djelovanje vjetra pod nagibom u odnosu na horizonta/u
Odvajanje vrt/oga, a eroelastična n estabilnost i efekti dinamičke interferencije
Vitke konstrukcije podložne su dinamičkim fenomenima i efektima nestabilnosti ,

a to su odvajanje vrtloga. ga lopi ranj e, flater, divergencija i interferentno
galopiranje. Mostove koji zadovoljavaju uvjete dane II tablici 33. nije potrebno
provjeriti na ove fenomene.
Tablica 33. Uvjeti na mostove za dinamičke!enomene
Tipovi os lonaca za Uvjeti odnosa raspona i visine rasponske konstrukcije ub

horizontalne sile dib ;, \o
dib OO; 5
::~, <8 < 14
LS -zi < 16 < 29
I -zi
< 24 < 44
140
C.2. Djelovanje vjetra na stupove
Za stupove vitkosti h/b > 2 i približno konstantnoga poprečnog presjeka sila vjetra
na djeliću površine Aj, na visini Zj težišta te površ ine dana je izrazom:
Koeficijent izloženosti cc(Zj) računa se po izrazu za cc(z) za visine Zj pojedinih

površina stupa nad terenom.
Aerodina m ički koeficijent sile za konstrukcijske elemente pravokutnog presjeka

dan je izrazom:
Cf,O - koeficijent si le za pravokutne presjeke za besk onačnu vitkost,

\V;.. - koeficijent redukcije za elemente sa konačnom vitkošću (slika 91).
e 1,0
2,8
-{] -"-+ c::::3i>-+
2,5 I, d
".0
I ;~5 /' \
2,0 I ~ 6%
1,5
1,.65 \ A. ", oo
1,0
1.0
O.,
1\ =
0,5
0,0
0.1 0.2 0.60.7 1 2 5 10 2o SO dI b
Slika 93. Koeficijent sile za pravokutne presjeke s oštrim rubovima. pri vitkosti A = IX>
Dinamički koeficijent može se odrediti prema slici 94. za visinu h stupa i širinu b
na koju djeluje vjetar.
141
~.
'.2
'.'
100
12:
de ljan prora n '"'.'
0, 95
50 ---+/-*-
~
visina
h(m)
20
;
0,95
;
10
0 ,5 1 2 5 10
Jirina b(m)
Slika 94. Dinamički koeficijent Cd za stupove visine h i širine djelovanja vjetra b
D. USPOREDBE
Za primjenu europskih normi pri prora čunu opterećenj a vjetrom potrebno je

odrediti meteorološku podlogu u obliku referen tnih brzina vjetra . Smještaj
Hrvatske u okružju alpsk ih masiva, Dinarida i Panonske nizine uzrokuj e vrlo
složen režim strujanja vjetra koji komplicira izradu vj etrovne karte, što je dodatno
otežano i nedovoljnim brojem mjernih postaja i kratk im razdob ljt:m mjt:rt:nja.
Ipak su na temelju raspoloživ ih mjerenja smj era i brzine vjetra uočene bitne
različitostiunutrašnjeg i priobalnog dijel a Hrvatske. U kontinentalnome dijelu
referentne brzine vj etra dosežu maksimalne vrij ednosti od 20 mis, na veće m dije lu
otoka i priobalja vrij ednosti se kreću od 15 do 25 mis, dok se II nekim priobalnim
područjima javlj a bura koja svoj im neravnomjemirn djelovanj em, potpomognuta
lokaln im izgledom terena (visoki planinski masivi) prelazi čak i vrijednosti
referentnih brzina iznad 40 mis.
U tablici 34. dani su podaci o referentnoj srednjoj IO-minutnoj brzini na sv im

mj ernim postajama.
Vj etar je u kopnenom dijelu u trenucima maksima lnih brzina najčešće smjt:ra

zapad-sjeverozapad-sj ever. Za razliku od toga, na priobalju i otocima vjetar
naj već ih brzina gotovo je i sključivo bura smjera sj everoistok- sjeversjeveroistok,
a ponegdje i jugo smjera j ugojugoistok-jugoistok.
142
Tablica 34. Referentna srednja IO-minutna brzina vjetra
~';;;~i ;',;;;~i
V re(.lOrnin
Postaja Postaja Postaja
I (mis)
Gradište 13,8 Ogulin 15,5 Novalja 24,6
Sl.Brod 17,8 Opatija 12, 1 Ma sl en ič ki most 57,0
Bilogora 19,3 Učka 23 ,3 Zadar 16,8
Čakovec 13,3 Krč ki most 44,1 Hvar 25,5
Gotalovo 13, 1 Senj 18,3 Hum -Vis 26,1
Puntijarka 15,6 Rab 13,1 Makarska 38,6
Oborovo 9,9 Mali Lošinj 18,7 Dubrovnik 18,5
Bura kao najčešći vjetar na priobalj u javlja se s brzinama koje premašuju

uob i čajene vrij ednosti te turbulentnim 'karakteristikama koje uzrokuju veliko
dinamičko opte reće nj e na konstrukcije.
Parametar koj im se u običaje n o opisuje pokazatelj turbulencije je tzv. faktor
mahovitosti [46]. Definiran je kao omjer maksimalne trenutne brzine vjetra i
srednje ID-minutne brzine vjetra ili srednje satne brzine vjetra:
GFI = V~
V JO min
U 50% slu čaje va ovaj je faktor jednak ili veći od 2 što pokazuje da srednja
10-minutna brzina vjetra nij e prikladna za ocjenu dinamičkog o pterećenja
vjetrom, već bi u tu svrhu valj alo analizirati brzinu osrednjenu u kraćem intervalu.
D.l. Opterećenje vjetrom vijadukta C rna Draga na dionici Jadranske

autoceste Tunel Sv.Rok - Maslenica
Procjena smjera brzine vjetra na dionici Jadranske autoceste

Tunel SV.Rok Uug) Maslenica (47] očit je primjer prostome i vremenske
promjenljivosti vjetra uvjetovane složenim terenom i blizinom mora. Ova je
dionica izložena znatnoj opasnosti za sigurnost prometa, pogotovo zimi pa je za
očeki vati da će 50 do 100 sati god išnje postojati uvjeti za zatvaranje prometa za
sve kategorije vozila.
Na temelju podataka iz [47] za najvjetrovItIje područje ove dionice. i zmeđu

Maruna i Crne Drage, odredili smo opterećenje vjetrom na vijadukt Crna Draga.
Opterećenja dobi vena postupkom prema europskim normama u s poređena su s
onima koje daju osta li propisi inonne.
143
Konstru;mnje mostova
Podaci o vijaduktu, potrebni za određivanje opterećenja vjetrom, dani su u
tablici 35.
Tablica 35. Vijadukt Crna Draga - podaci potrebni za proračun opterećenja vjetrom
Podaci o vijaduktu Vrijednosti

Visina rasponske konstrukcije nad terenom 24,0 m
Rasponi vijadukta 30m
Visina rasponske konstrukcije 2,0 m
Širina rasponske konstrukcije 12,20 m
Visina stupova (tije lo + naglavniea) 8,27 - 22,04 m
Vanjske dimenzije stupova 4, 1 x 1,7 m
Visina punog odbojnika postavljenog obostrano I,Om
Za određivanje
referentne brzine vjetra kori sti se mjerna točka TIO u kojoj je
proračunata najveća srednja 10-minutna brzina vjetra na visini 3 m iznad tla. Ta
brzina iznosi 9,1 mis za godinu. Za tu istu mjernu točku ustanovljena je 6%-tna
godišnja vjerojatnost pojav lj ivanja srednje lO-minutne brzine vjetra veće od 30,6
mis.
Prema prije opisanom postupku za proračun nam je potrebna srednja 10-minutna

brzina vjetra s godišnjim prekoračenjem od 2 %, koju je moguće odrediti, prema
poglavlju 7.3 ENV 1991-2-4, na temelju brzine s godišnjim prekoračenjem
različitim od 2 %:
V ref,6%
= 0,94
v ref.2%
Osim toga brzina bi trebala biti određena za visinu lOm nad terenom, a prema
(47) to bi bio približan porast za 0,5 mis od visine 3,0 m na visinu 10,0 m.
Dakle srednja 10-minutna brzina vjetra s godišnjim prekoračenjem 2 % na visini
10 m iznad terena iznosi za ovu lokaciju 33 mis.
Pretpostavljamo da ta brzina odgovara kategoriji terena II., a tu ćemo kategoriju

koristiti i za određivanje koeficijenta izloženosti. Pri tome pretpostavljamo da je
koeficijent topografije 1,0 jer je u radu {47] navedeno da je uzrok ve likih brzina
na ovom području oblik terena i jako izražen kanalizirajući efekt postojećih
prijevoja i usjeka. Dakle pretpostavili smo da je topografija već uključena u
proračunane brzine vjetra.
144
Kao graničnu brzinu vjerra za proračun opterećenog mosta uzimamo maksimalnu
brzinu kao uvjet za zabranu prometovanja za sve kategorije vozila u s l učaju suhog
kolnika u iznosu 30.5 mis.
Prvenstveno određujemo opterećenje vjetrom po metru dužnom mosta. Proračun

je proveden prema hrvatsk im propisima, njemačkim normam te novim eu ropsk im
normama.
Hrvatski propisi
- neopterećeni most: w ~ 1,3 ·1 ,6{2,0+ l ,0) ~ 6,24 kN/m
- optereće ni most: w ~ 0,8·1,6·(2,0 + 3,5) ~ 7,04 kN/m
Njemačke norme
- neopterećeni most: w ~ 2, 19,0+ I ,0) ~ 6,3 kN/m
- opterećeni most: w ~ 1,19,0 + 3,5) ~ 6,05 kN/m
Europske norme
- referentni pritisak vjetra za brzinu 33 mis:
~ 1,25 33' ~068kN / m '
q ~r 2.1000 '
- referentni pritisak vjetra na opterećeni most za maksimalnu brzinu 30,5 mis:

q ref ~ 1,25 ·30,5' ~0,58kN / m '
2 ·1000
- koeficijent izloženosti za B. kategoriju hrapavosti terena i visinu 24,0 m:

c,(z) ~ 2,94
- dinamički koeficijent za raspane 30,0 m i visinu 24,0 ITI nad terenom:

Cd ~ 0,94
- koeficijent sile vjetra za d/b~ 12 , 20/2 ,0~6, I, vitkost A~Ub~ 30,0/2,0~ 15 i

koeficijent punoće <p= 1,0:
c ~ ~ 1,3· 0,73 ~ 0,949
- neopterećeni most: ~0,68·2 , 94·0 , 94·0 , 949{2 , 0+2 · 1 ,0) ~ l ,78·4,0 ~ 7,12 kN/m
- opte rećeni most: ~0 , 58·2 , 94·0,94·0 , 949·(2 , 0+2 , 0) ~ I,52A,0 ~ 6,08 kN/m
145
o Pra-..tlnik
.OIN
DEC
prometom opterećeni prometom neopterećen

most most
Slika 95. Opterecenje vjetrom rasponskog sklopa vijadukta Crna Draga prema različitim
propisima
Za prometom opterećeni vijadukt pritisak vjetra po metru dužnom rasponskog

sk lopa će i za referentnu brzinu vjetra od 30,5 mis biti neznatno veći od onoga
dobivenog njemačkim propisima, a razlog tome je jednim dijelom i znatno manja
VISIDa prometne površine opterećene vjetrom, 2,0 m umjesto 3,5 ITI.
Najdominantniji pritisak dobiven je Pravilnikom uz korištenje koeficijenta oblika
1,6.
Za prometom n eopte reće ni vijadukt pri referentnoj brzini od 33 mJs europskim
normama dobivaju se veći pritisci vjetra nego prema Pravilniku i DIN-u.
Osim vjetra II poprečnom smjeru prema europskim normama uzima se i
opterećenje vjetrom u uzdužnom smjeru mosta u iznosu 25% poprečnog koje u
ovom slučaju iznosi 0,445 kN/m 2.
Nadalje je proračunano opterećenje vjetrom u kN/m2 po visin i najvišeg stupa

vijadukta, a rezultati su prikazani na slici 96.
Hrvatski propisi
Pritisak vjetra mijenja se prema tablici 29., tako da do visine 10,0 m iznosi 1,10, a
do visine 30,Om 1,30 kN/m 2• uz dodatno množenje koeficijentom oblika 1,6.
Njemačke norme
Pritisak vjetra mijenja se prema tablici 30., tako da do visine 20,0 m iznosi 1,75, a
do visine 50,0 m 2,10 kN/m 2 •
Europske norme
Stup dijelimo na odsječke vlsme 5,0 m pa se koeficijent izloženosti računa za
visine do težišta tih odsječaka 2,5; 7,5; 12,5; 17,5; 22,04 m.
146
Za puhanje vjetra poprijeko na most, koefic ij ent sile za pravokutni konstruktivni
e lement sa dib = 4,11 1,7 = 2,41 i beskonačnu vitkost, oči ta se sa slike 93. te se za
vitkost A = h/b = 22,04/ 1,7 = 12,96 reducira očitanim koeficijentom vitkosti sa
sli ke 91. pa koeficijent sile iznosi Cr = 1,5·0,72 = 1,08.
Dinamički koeficijent oč i ta se s dijagrama na slici 94. za visinu h = 22,04 m i
širinu stupa na koju djeluje vjetar b = 1,7 m, Cd = 0,98.
Za puhanje vjetra uzduž osi mosta koeficijent si le iznosi Cr = 2,2·0,67 = 1,474, a

dinam i čk i koeficijent Cd = 0,95.
Pritisak vjetra po metru kvadratnom stupa rač u na se po danom Izrazu, naravno
bez množenja s površinom Aj.
25
Pravilnik
........ DIN
- EC, poprečno
......... EC, uzdužna ~
/
III zona vjetra II
vl1ll=33m1s
dlb=4,l /1,7m / /
o
o 0,5
--::
1
---
1,5 2 2,5 3
pritisak vjetra (kN/m2)
Slika 96. Pritisak vjetra po nl stupa vijadukta Crna Draga

Vidljivo je da su pritisc i vjetra po visin i stupa dosta s l ični u poprečnom smjeru
dok j e znatno već i pritisak vjetra na stup II uzdužnom smjeru. Očito je Za p roračun
i stupova i rasponskog sklopa potrebno poznavati os im referentne brzine i
mjerodavan smjer vjetra.
0.2. Opterećenje vjetrom nadvožnjaka Ogulin na dionici Bosiljevo-Josipdol

autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik
Opterećenje vjetrom ilustriramo ovdje i na primjeru nadvožnjaka Ogulin kako

bismo takoder uočili različitosti op terećenja prema europskim normama i prema
oslalim propisima.
Podaci o nadvožnj aku koji su nam potrebni za određivanje opterećenja vjetrom
dani su u tablici 36. Prema radu {46] referentna srednja l O-minutna brzina vjetra,
koja nam treba za određivanje opterećenja vjetrom, u području Oguli na je 15,5
147
mis (tablica 34.). Nadvožnjak ima obostrano postavlj ene odbojne ograde, pj ešač ku
ogradu i zaštitne mreže.
Tablica 36. Nadvožnjak Ogulin - podaci potrebni za proračun opterećenja vjetrom
Podaci o nadvožnjaku Vrijednosti

Visina rasponske konstrukcije nad autocestom 6,73 m
Visina rasponske konstrukcije nad terenom 11 ,0m
Rasponi nadvožnjaka 20m
Visina rasponske konstrukcije 1,4m
Širina rasponske konstrukcije 11,0 m
Visina stupova (tijelo + naglavnica) 8,8 - 9,5m
Vanjske dimenzije stupova 2x 1,4xO,7m
Poznat nam je podatak da je prora čunan na pritisak vjetra od 4,2 kN/m za

n eop terećen most i 6,4 kN/m za opterećeni most. Ove su vrijednosti dobivene
prema DIN -u za pritisak od 2, l kN/mz na neopterećen most i priti sak od
I,25 k /m2 na opterećen most:
- neopterećeni most: w ~ 2,1·( 1,62+ I ,0/3) ~ 4,2 kN/m
- opterećeni most: w ~ 1,25 ·( 1,62+3,5) ~ 6,4 kN/m
Pro rač un smo proveli držeć i se spomenutih propisa i nonni pri čemu smo uzeli da
je visina rasponske kon strukcije II pogledu 1,62 m.
Hrvatski propisi
- neoptereć eni most: w ~ 0,6·1 ,6·(1 ,62+ I ,0/3) ~ 1,88 kN/m
- opterećeni most: w ~ 0,4·1 ,6·( I ,62+3,5) ~ 3,28 kN/m
Njemačke norme
- neopterećeni most: w ~ 1,75 ·(1 ,62+ 1,013) ~ 3,42 kN/m
- opterećeni most: w ~ 0,9·(1,62+3,5) ~ 4,61 kN/m
Europske norme
- referentni priti sak vjetra za brzinu 15,5 mJs:
~ 1,25 155 ' ~ 015kN / m '
q~r 2. 1000 ' ,
- koeficijent izloženosti za I. kategoriju hrapavosti terena i visinu 11 ,0 m:
c,(z) ~ 2,8
- dinami čki koeficijent za raspone 20,0 m i visinu 11 ,0 m nad terenom:
Cd ~ 0,95
148
- koeficijent sile vjetra za d/b~ I I ,011 ,4~7 ,9, vitkost A ~l/b~20,0/ 1 ,4~ 14,3 i
koeficijent punoće <p= l ,0:
C& ~ 1,3· 0,72 ~ 0,936
. neopterećeni most: w~O, 15·2,8·0,95·0,936·(1,62+ 1,2) ~ 0,3 7·2,82 ~ 1,04 kN/m

. opterećeni most: w~0 , 15·2 , 8 ·0 , 95·0 ,936·( 1 ,62+2,0) ~ 0,37·3,62 ~ 1,35 kN/m
Most je p roračunan na pritiske vjetra veće od proračunanih prema bilo kojem

propi su. Postupkom prema europskim normama koji započinje poznavanjem
referentne brzine vjetra, dobivaju se daleko manje vrijednosti nego li bilo kojim
drugim propisom.
_ 8 ,-----------~~~----
.§ 7 O Pravilnik
~ .DIN
- 6 DEC
E
..e
'>' 4
5
'c•3
'g• 2
•• 1
0.
o
o .L-'---
prometom opterećeni most prometom neopterećen
most
Slika 97. Opterećenje vjetrom rasponskog sklopa nadvožnjaka Ogulin prema različit im
propisima
10
9
- Pravilnik
8 __ DIN
§: 7 - EC, poprečno
•,
oo 6 ........ EC, uzdužna
-•
.~
5
4
,
••
>
3
2
. I
1
O V
O 0,5 1,5 2 2,5 3
pritisak vjetra (kN/m2)
Slika 98. Pritisak vjetra po ml stupa nadvožnjaka Ogulin
149
Konstruira/Ije mostova
0.3. Zaključci
Njemačke norme daju gotove pritiske vjetra ov isno o visini mosta nad terenom,
njegovoj opterećenosti ili neopterećenosti prometom te postojanju zaštite od buke.
Hrvatski propisi razlikuju pritiske vjetra ovisno o kategoriji vjetrovne zone i vis ini
mosta nad terenom, koji se uz to množe i s koeficijentima obli ka glavne nosive
konstrukcije.
Europske nonne referentni pritisak srednje brzine vjetra množe koeficijentima

ovisnim o hrapavosti terena, visini mosta nad tlom, osjetlji vosti na dinamičku
pobudu, vi tkosti kon strukcije i odnosu širine i vis ine kon strukcije.
Dakle ovaj postupak proračuna započi nje poznavanjem referentne brzine vjetra.
Ovim postupkom dobit će se, za podru čja visokih referentnih brzina, pritisci vjetra
koji mogu biti veći od onih dob ivenih do sada korištenim propisi ma pa stoga i
mjerodavni za prorač un rasponske konstrukcije i donjeg ustroja. Al i u područjima
malih referentnih brzina vjetra pritisci dobiveni Eurokodom mogu bili bitno manji
od onih na koje su naši mostovi do sada ra ču nani . Pitanje je jesu li takvi mostov i
predimenzionirani za djelovanje vjetra ili vrij edi nešto od s lij ed ećeg:
referentna brzi na vjetra nij e prikladna za proračun ,

re ferentna brzina vjetra nij e dobro određena,
proraču n prema europsk im nonnama zahtijevao bi neka ograničenja
minimalne brzine na koju ćemo mostove pro rač una va ti .
Djelovanje vjetra na stupove mostova prema Eurokodu razlikovat će se ovisno o

odnosu dimenzija poprečnog presjeka stupa i njegovoj visin i. Bitno ve ći pritisak
vjetra po metru kvadratnom površine stupa događa se pri pUhanju vjetra uzduž os i
mosta, što prema ovim propisi ma ne smije biti izostavljeno.
Napominjemo da se u sklopu ENV 1991-2-4 u poglav lj u 10. Aerodinamički

koeficijenti, 10.11. Mostovi navodi kako je pogodna kontro la za mostove, u
normalnim uvjetima, razmatranje pritiska vjetra od 6,0 kN/ml na vertika lnu
projekciju mosta ili promatranog konstrukcijskog elementa. Ovakvo opterećenje
je ekstremno i nema ga smisla kori stiti u proračunu. Kori štenjem cjelokupnog
postupka prorač una djelo vanja vjetra, koj i uk ljučuje sve op isane koeficij ente,
stvarno o pterećenje vjetrom prema Eurokodu je znatno manj e vrijednosti i bliže
ostalim propisima.
Poznato je do. za primjenu eu ropskih nonni treba donijeti Nac ionalni dokument za
primjenu (NAD) kojeg je važan dio vjetrovna karta Hrvatske s referentnim
brzinama vjetra u pojedinim vjetrovnim zonama.
150
3.5.2 SNIJEG
Opterećenje od snijega na tlo ovisi o geografskom položaju i nadmorskoj vismi

lokacije mosta i kreće se izmedu O i 4 kN/m2. Kako na prometnoj površi ni ne
može istodobno biti zamjetniji snijeg i vozila, a prometno opterećenje je svojim
iznosom veće i od najnepovoljnijeg snijega, opterećenje snijegom ne uzima se u
obzir pri proračunu u kombinaciji s prometnim opterećenjem.
Preostaje ipak na snijeg provjeriti strukture mostova izvan promente po v~ine na
koje sn ijeg može realno djelovati kao, na primjer, na krovove natkrivenih
mostova.
Za faze građenja treba računati s opterećenjem sn ijegom na svim površinama pa i
prometnim, ali sa znatno smanjenim iznosom.
Djelovanje snijega uzima se u obzir pri proračunu kao mimo opterećenje č ija
veličina ovisi o mjestu i nadmorskoj visini na kojima se most nalazi.
Tablica 37. Veličine opterećenja snijegom
Opte rećenje snijegom

Mjesto kN/ml
Obalno područjedo 200 m nadmorske visine 0,00
Obalno podru čje iznad 200 m nadmorske visine,
1,00
Kontinentalno-~-ručie do 200 m nadmorske visine
Kontinentalno područje od 200 do 500 m nadmorske visine 2,00
Kontinentalno područje iznad 500 m nadmorske visine 2,50
B. EUROPSKE NORME
Za pokri vene mostove, uzima se da opterećenje od snijega i prometno opterećenje

istodobno djeluju, pri čemu se opterećenja od snijega određuju na isti način kao i
za zgrade.
Opterećenja snijegom računaju se na osnovu karakterističnog opterećenja Sk. koje

odgovara jednoli kom sn ijegu koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na
ravno tlo. Ova se vrijednost pril agođava ovisno o obliku krova i utjecaju vjetra na
raspodjelu snijega:
15 1
gdje su:
Sk karakteristična vrijednost opterećenja od snijega na tlo (kN/m2) dana na

nacionalnoj osnovi u obliku mapa s odgovarajućom geografskom
lokacijom;
lli koeficijent oblika opterećenja od snijega kojim se uzima u obzir utjecaj
geometrije krova;
Ce koeficijent izloženosti i
CI termički koeficijent,
koji obično imaju vrijednost 1,0. Da bi se uzeo utjecaj vjetra koeficijent
izloženosti može se uzeti manji od 1,0, a da bi se uzeo u obzir utjecaj
gubitka topline kroz krov, termički koeficijent može se uzeti manji od
1,0.
~.(a2)
/)-. (I)~)
Q,5J,Ll (a2)
L::I
Slika 99. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega - dvostrešni krovovi, aj oblik
opterećenja bez nošenja snijega, bj i ej oblici opterećenja uz nošenje snijega
Tablica 38. Kueficijenti oblika opterećenja od snijega - dvosIreSni krovovi
Kut nagiba krova 00S a S 30 ° 30° S a S 60 ° a ~ 60 °

Koeficijent oblika II I 0,8 0,8(60 - a )l30 0,0
Koeficijent oblika 112 0,8 + 0,8(a)l30 1,6 0,0
U radu [52] je opterećenje snijegom određeno na temelju svih raspoloživih

podataka o sadržaju vode u sn ijegu i visini snježnog pokrivača na području
Hrvatske u razdoblju od 1961. do 1990. godine koje se prema preporukama
Svjetske meteorološke organizacije uz ima za prikaz klime našeg vremena.
Procedura određivanja karakterističnog opterećenja snijegom je u skladu S

preporukama za izradu europskih normi i dobiveni razultati su dani u tablici 39. i
152
na slici 100. Određene su četirisnježne zone Hrvatske i pripadne vrijednosti
karakterističnog opte reće nja snijegom ovisno o nadmorskim visinama.
Za mehanički pokretne mostove treba uzeti u obzir nesimetričnu raspodjelu

snijega u proračunu.
Opterećenje od snijega potrebno je uključiti u proračun mosta za vrijeme

izvođenja , kada klimatski uvjeti i trajanje procesa izgradnje to zahtijevaju. U
ovom s lučaju opterećenje snijegom uzima se s 25%·tnom vrijednošću
karakterističnog opterećenja snijega na tlo, nes imetrično raspodijeljeno
smješteno u naj nepovolj niji položaj za pojedini kon strukcij ski element.
..........
"" . .,.,,-
. . _.t"........
"'.
~~I
Slika 100. Zone opterećenja snijegom =a razdoblje /961. - J990.
153
Tablica 39. Karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom Sk na različitim nadmorskim
visinama u pojedinim zonama
Nadmorska Sk (kNIm' )
visina (m) I. II. III. IV.
o 0,88 0,75 0,14 0,18
100 1,09 1,05 0,45 0,33
200 1,3 1 1,38 0,80 0,50
300 1,55 1,76 1,20 0,70
400 1,80 2, 18 1,65 0,92
500 2,06 2,63 2,15 1,16

600 2,34 3, 13 2,70
700 2.63 3.68 3.30
800 2,94 4,26 3,95
900 3.26 4,88 4,65
1000 3,60 5,55 5,40
1100 3,94 6,26 6,20
1200 4,3 1 7,01 7,05
1300 7,80 7,95
1400 8,63 8,90
1500 9,50 9,90
1600 10,42 10,94
1700 11 ,38 12,04
C. USPOREDBE
Na dijagramima (slika 101.) paralelno su dana opterećenja snijegom prema

različitim propisima i nonnama za najvjerojatnije nadmorske visine na kojima bi
se mostovi mogli nalaziti u pojedinim zonama Hrvatske.
1. zona je kontinentalni nizinski dio Hrvatske gdje je Pravilnik za veću nadmorsku
visi nu na strani sigurnosti.
U II. planinskoj zoni Pravi lnik daje manje opterećenje nego Eurokod primjenljiv u
Hrvatskoj. U obalnom dijelu Hrvatske; III. zoni, Pravilnik uopće ne uzima II obzir
opterećenje snijegom. U dalmatinskom zaleđu, odnosno IV. zoni snijega,
Pravilnikje na strani sigurnosti.
154
I. zona II. zona

2.5 , - - - - - -----, 6 , - - ----------------------,
2 5 -I----=-
• Pravi lrik
4 o EC
1.5
1
3+-== =
2
0.5 1
o O
100 200 500 600 700 800 900
III. zona IV. zona

0_5 2.5 -, - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ,
0.45 ,-
0.4 - 2 i-----
0.35 -
0.3 - 1_5 +-- - -
0.25
0.2 1
0.15 -
0_1 0.5
0.05 - -
O o
o 100 100 200 300 400 500
Slika 101. Opterećenje snijegom prema različitim propisima za različite nadmorske

visine u pojedinim zonama
3.5.3 LED
Led koji se pri vrl o niski m temperaturama i određeni m uvjetima vlažnosti

nagomila na prometnoj površi ni rijetko je opterećenje s kojim treba računati.
Njegov je utjecaj puno nepovoljniji s obzi rom na sigurnost prometa.
S druge strane, izrazito nepovolj no može biti djelovanje leda u vodotoc ima, koje
se pri odgovarajuć i m brzinama vode može očitovati kao pritisak ili pak udar na
stupove ili druge dostupne djelove strukture mosta.
155
Iako može imati dinamičke karakteristike, pritisak leda ob i čno se zamjenjuje
horizontalnim mirnim pritiskom II smj eru toka vode, a II razini visine ledonosnih
vodostaja. Iznos sile proporcionalan je površini izloženoj pritisku leda, važno je
pretpostaviti debljinu leda, te uzeti u obzi r brzinu i druga ob ilježja dotičnog
vodotoka.
Za dinamičko djelovanje leda horizontalna si la pritiska leda na stupove rač un a se:

FL ~ C " 'p.t·B·C k[kN]
en - koeficijent koji ovisi o kutu što čelo stupa zaklapa s vertikalom

p - efektivna čvrstoća leda, 750 kN/m2
t - debljina ledenog sloja na kontaktu sa stupom u metrima
B - širina stupa ili promjer čela stupa na mjestu djelovanja leda II metrima
Ck - korektivni koeficijent koji ovisi o odnosu B/t
Ako je smjer djelovanja leda paralelan s uzdužnom osi stupova mosta, uzima se u
tom smjeru puna vrijednost sile, a okomito na taj smjer si la 2: 15% uzdužne sile.
Tablica 40. Koeficijent C~
Kut čel a stupa prema vertikali C"

0° _ 15° 1,0
15° _ 30° 0,75
30° - 45° 0,50
Tablica 41 . Koeficijent Ct
Bit 0,5 1,0 1,5 2,0 3,0 4,0 i veće
Ck 1,8 1,3 1. 1 1,0 0,9 0,8
B. EUROPSKE N ORME
Planirana je izrada europskih nonni koje će osim opterećenja ledom ob uhvaćati i

o pterećenje od djelovanja morskih struja i valova. Kako nam ove norme nisu još
na raspolaganju u okviru ove knjige nismo napravili usporedbe.
156
3.5.4 TEMPERATURA
Vel i čina toplinskih djelovanja na most ovisna je o realnim klimatskim uvjetima

(dnevne i sezonske promjene temperature u zraku, sunčano zračenje), položaju
konstrukcije mosta, njenoj sveukupnoj masi, završnoj obradi (obloge, izolacija).
Položaj je nerijetko takav da su dijelovi mostova nesrazmjerno izloženi

zagrijavanju i hlađenju , npr. jedan dio istog mosta mož.e biti izravno pod
utjecajem sunčevih zraka, dok drugi stalno ostaje u sjeni pa zadržava znatno nižu
temperaturu.
Svojstvo materije da prilikom promjene temperature mijenja volumen , ukoliko je

ta promjena spriječena, očituje se na mostovima kao opterećenje.
Raspodjela temperature po presjeku na svakom elementu dovodi do deformacija

elemenata, a kada su one spriječene , dolazi do pojave naprezanja. Elemente
nosive konstrukcije treba projektirati kako se ta naprezanja ne bi prekoračila, a što
se postiže ili obuhvaćanjem toplinskih učinaka u proračunu ili predv i đanjem
razdjelnica.
Promjena temperature može biti:
• Jednolika promjena temperature - obuhvaća temperaturne oscilacije od

pretpostavljene montažne temperature ujednačeno duž čitavog presjeka ili
strukture i koja izaziva također jednoliku promjenu dimenzija
konstrukcije, ili ako je ona spriječena, odgovarajuće unutrašnje sile.
• Nejednolika promjena temperature - događa se uslijed nejednolikog

zagrijavanja ili hlađenja dijelova strukture jer je jedna strana izložena
suncu, druga u sjeni. Iskustveno se uzima propisana veliči n a nejednolikog
zagrijavanja, npr. za gornju stranu ploče u odnosu na podgled i sl.
uvažavajući moguće razlike i u podužnom i u poprečnom smjeru. Ovome
valj a pridodati moguće nejednoliko zagrijavanje različitih građevni h
elemenata npr. zatege i luka, vješaljke i grede, gornjeg i donjeg pojasa
rešetke.
Europske norme dijele temperature između pojedinih konstrukcijskih elemenata u

čet i ri osnovne komponenete:
• jednolika komponenta temperature AT N

• linearno promjenjiva temperaturna komponenta u odnosu na os z-z, AT Mz
• li nearno promjenjiva temperaturna komponenta II odnosu na os y-y, AT My
• nelinearno promjenjiva temperaturna komponenta, ATE.
157
aj bj cj dj
Slika 102. Osnovne komponente temperarurne raspodjele
Ovo daje samouravnotežena naprezanja koja ne daju reznu sil u na elemente .

Defonnacije i naprezanja što iz njih proizlaze, ovisna su o geometriji i rubnim
uvjetima promatranog eJement.R , te fizikalnim svojstv ima upotrijebJjenoga
gradiva.
A. HRVATSKI PROPISI
Jednolika promjena temeprature (tablica 42.) IzaZIva promjenu duljine

promatranog dijela mosta:
kl - koeficijent temperaturne promjene (za IOC),

beton 0,000010, čelik 0,000012
L - duljina promatranog dijela
Tablica 42. Jednolika promjena temperatlIre prema Pravi/niku
t - jednolika promjena Najviša Referentna Najniža Promjena

temperature (OC) temperatura temperatura temperatura temperature
metali i spregnuti
+ 45 + 10 · 25 ± 35
materijali
beton (armirani i
+ 35 + 10 - 15 ± 25
prednapeti)
Nejednolika promjena temperature u jednom promatranom presjeku mosta ili u

poj edinim konstrukcijskim dij elovima mosta koji nemaj u nikakvo kontinuirano
povezivanje dana je u tablici 43.
158
Tablica 43. Nej ednolika promjena temeprature prema Pravilniku
Temperaturna
nejednolika promjena temperature (oC)
razlika
beton (arrnirani i prednapeti) 10
spregnute konstrukcije 15
B. NJEMAČKE NORME
Njemačke norme daju nešto drukčije temperaturne promjene vidljive u tablici 44.
Tablica 44. Temperaturne promjene i temperaturne razlike prema DIN 1072
Linearne temepraturne razlike eC)

Jednolike
temperaturne promjene Gornja strana toplija Donja strana toplija od
Mostovi u odnosu na montažnu od donje gornje
temperaturu +IO°C
('c) Faze Konačno Faze Konačno
građenj a stanje građenja stanje
Ćelični ± 35 15 10 5 5
Spregnuti ± 35 8 10 7 7
Betonski + 20; . 30 10 7 3,5 3,5
Kod mostova sa zategama treba uzeti u obzir nejednoli ko zagrijavanje zatega i

grede za ukrućenje u vrijednosti ~T = ±15K . I zmeđu različitih betonskih dijelova
(lukov i sa zategama) treba uzeti u obz ir nejednoliko zagrijavanje ~ T = ±5K .
C. E UROPSKE NORME
C.l. Kolničke ploče mostova
Reprezentativne vrijednosti toplinskih utjecaja procjenjuju se na osnovi jednolike

temperaturne komponente i linearne temperaturne komponente. U slučajevima
kad se ne mogu propisali sve pojedinosti (npr. spregnute konstrukcije) treba uzeti
u obzir nejednoliku raspodjelu temperature. Tada se rabe prikladne temperaturne
razlike.
159
Kol n ičk e ploče grupi rane su u skupine ovisno o vrsti rasponskoga sklopa:
1. Čelična kolni čka pl oča na čeličn im sandučastim nosači ma, rešetkastom il i

limenom nosaču
2. Betonska kolnička ploča na čel i čnim sandučastim ili rešetkastim nosači m a
ili na limenim nosačima
3. Betonska ploča ili betonska kolnička p l oča na betonskim gredama ili
sandučastim n osačima.
J ednolika temperaturna komponenta

ledno i ika temperaturna komponenta ovisi o najvišoj i najnižoj računskoj
temperaturi koju most može dosegnuti u propisanom razdoblju. Naj niža i najviša
raču n ska temperatura mosta u hladu (Te,max , Te,min) dobiva se iz najniže i najviše
temperature zraka u hladu CTmax. T min) prema slici 103.
T e,rnax
T e,min
70
1
60
2
50 3
~
40
30 br'
20
10
3
~
2
O
~
-10
-20
.& j
'/
~ '/
-30
-40 T max
'/ T rnin
-50
-50 -40 -30 -20 -10 O 10 20 30 40 50
Slika 103. Odnos temperature u hladu i temperature mosta
Karakteristične temperature zraka u hladu dobivaju se na mjestu građevine iz

državnog zemljovida izotenna. a odnose se na srednju morsku razinu na
otvorenom prostoru i za povratno razdoblje od 50 godina.
U radu [53] provedeno je temperaturno zoniranje Hrvatske prema verti kalnim

grad ijentima n ajveće i naj manje temperature zraka koje se mogu očekivati jednom
160
u 50 godina. Korištene su sve meteorološke postaje s potpun im nizom mjerenja
ekstremnih temperatura zraka u razdoblju od 1961. do 1990. godine,
preporučenom od Svjetske meteorološke organizac ije, a korištene su i dodatne
postaje s manjim godišnjim nizom podataka.
Određene su klimatske zone naj većih temperatura zraka Tmax.so i klimatske zone
najmanjih temperatura zraka T mi".sO. Izdvojeno je pet kli matskih zona najvećih
temperatura zraka, te šest klimatskih zona najmanjih temperatura zraka. Zone su
vidljive na slikama 104. i 105 ., a linearni odnosi prema kojima se određuje
promjena temperature s nadmorskom visinom h dani su u tablicama 45. i 46.
Maksimal na temperatura, kada uzmemo u obzir cjelokupno područje Hrvatske,

iznosi 41 ,9 °C za O m nadmorske visine u dalmatinskom za l eđu i njoj odgovara
minimalna temperatura od - 15,9 ac.
Slika 104. Klimatske zone najvećih temperatura zraka Tm<a.JO za razdoblje od 1961 . do
1990. [53]
161
Tablica 45. Promjena maksimalne temperature Tmax. 50s nadmorskom visinom h(m)
Klimatska zona T max.50eC)

- kontinentalni dio Hrvatske (Gorski kotar, Lika, Banija,
l. 38,6 - 0,0068 h
Kordun i Hrvatska sieverno od Save)
II. - Istra i Hrvatsko primorje s otocima 36,4 - 0,0048 h
III. - dalmatinsko priobalje 38,6 - 0,0052 h
IV. - dalmatinski otoci 37,8+0,0016h
V. - dalmatinsko zaleđe 41 ,9-0,0070h
Minimalna temperatura za cjelokupnu Hrvatsku iznosi - 26,5 ue za O m

nadmorske visine i to u zon i Gorskoga kotara, Banije, Korduna ili Like, a njoj
odgovara maksimalna temperatura od 38,6 ue.
_.....
......... _'fo.o.
"1---::::......., ,...,
Slika J05. Klimatske zone najmanJih tempera/ura zraka Tmin.jO za razdoblje od 1961. do
1990. [53}
162
Tablica 46. Pranu'ena minimalne temperature Tmill.5rJ s nadmorskom visinom h(m)
Klimatska zona T min.SO (OC)

I. - Područje sjeverno od Kupe i Save - 26,1 + 0,0078 h
ll. - Gorski kotar, Banija, Kordun i Lika - 26,5 + 0,00 12 h
Ill. - unutrašnjost Istre - 16,3 - 0,0056 h
IV. - jadransko priobalje i otoci sjevernog Pri morja - 9, I - 0,0094 h
V. - otoc i srednje i južne Dalmacije - 5,3 0,0120 h
VI. - dalmatinsko za l eđe - 15,9 - 0,0044 b
U tablici 47. vidi mo odgova rajuće maksimalne i minimalne temperature mosta za

tri raz li č i te sk upine rasponskih sklopova.
Tablica 47. Maksimalne i minimalne moguće temperature mosta za tri različite skupine
rasponskih sklopova na području Hrvatske prema EN 1991· 2·5
Te. max eq Te. min eq Te. max eC) Te, min (0C)
Rasponski
za za za za
sklop
Tmax.50= 42 °C Tmin.so"" ·16 °C Tmax.so "" 39 °C Tmin,so"" · 27 °C
l. če l ični 58 - 18 56 - 29
2. spregnuti 46 - II 44 - 22
3. betonski 43 -8 41 - 19
Za proračun sila od s p riječen ih pomaka:
naj veća razlika negativne rač uns ke temperature mosta je:

.6.T N,con = To - Te.min
n aj veća razlika poz itivne raču n s k e temperature mosta je:

.6. T N,cxp = Te,max - To
gdje j e To vjerojatna računs ka temperatura mosta II vrijeme kada je konstrukcija

djelotvorno upeta. U nedostatku točni h vrijednosti uzima se 10°C.
Kod p roračuna pomaka pri p roračunu ležajeva i dilatac ijskih naprava, najveća
razl ika pozitivne rač un ske temperature mosta uzima se s dodatnih
.6.T N,J>OS = +20"C, a n ajveć a razlika negativne raču n ske tem perature s dodatnih
.6.TN.neg = ·20°C. Ako je ugradbena temperatura ležajeva i dil atacijskih naprava
poznata, razli ka temperature može se umanjiti na 10°C.
163
Linearno promjenljiva komponenta
Linearno promjenljiva temperaturna komponenta izazvana je zagrijavanjem ili
hlađenjem gornje površine mosta što dovodi do naj viših pozitivni h temperaturnih
promjena (gornja površina top lija) i do najviših negativnih temperaturnih
promjena (donja površi na toplija).
Vrijednosti jednakovrijedne pozitivne i negativne linearne temperaturne razlike

između gornj eg i donjeg ruba rasponskog sklopa dane su u tabUci 48. za deb ljinu
kolničkog zastora od 50 mm dok se za ostale debljine množe faktorom utjecaja
debljine zastora ksur koji je dan tab li č no (49.) za betonski, čeličn i i spregnuti
sustav II sl u čaju toplijega gornjeg ruba i toplij ega donjeg ruba.
Tablica 48. Karakteristične vrijednosti linearnih temperaturnih razlika
Pozitivna temp. Negativna temp.

Skupine rasponskog sklopa razlika razlika
/j, T M.heat (0C) "'TM.... ("C)
l : čeli č na pl oča na čel ično m sanduku, rešetki ili
18 13
limenom nosaču
2: belonska ploča na čeli č n om sanduku, rešetki

15 18
ili limenom nosaču
3: betonska ploča ili 10 5
bet. kolnička pl oča na betonskim nosač ima, 15 8
sanduku ili T nosač ima 15 8
Tablica 49. Faktori utjecaja deblJine zastora ksur
beton spregnuti čelik

Debljina
Gomjrub Donj i rub Gomj rub Do nji rub Gomj rub Donji rub
zastora
topliji toplij i topliji top liji topl iji topl ij i
I (mm)
O 0,8 1, 1 0,9 1,0 0,7 0,9

Hidro-
1,5 1,0 1,1 0,9 1,6 0,6
izolac ija
50 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
100 0,7 1,0 1,0 1,0 0,7 1,2
150 0,5 1,0 1,0 1,0 0,7 1,2

Zastor
0,6 1,0 0,8 1,2 0,6 1,4
I (600mm)
164
U nekim s lu čajevima potrebno je uzeti u obzir istodobno djelovanje jednolike i
linearne temperaturne komponente (npr. okviri) pa se koristi nepovoljniji od
s lijedećih uč i naka:
/).TM,heat+ooNllTN,exp ili Ll. T M,coo!+OONLl. T N,con

(UMllTM,hcat+Ll.TN,exp ili OOM/). T M,coo!+Ll. T N.con
pri čemuje (UN = 0,35 i OOM = 0,75.
U konstrukc ij ama gdje raz li ke u računskoj temperaturi između raz li čitih vrsta
elemenata mogu uzrokovati nepovolj ne učinke , takve razlike moraju se uzeti u
obzir. Osim učinaka od jednolike računske temperature u svim elementima,
moraju se razmotriti i uč i nc i što proizlaze iz razlike u računskoj temperaturi 15°C
i zmeđu glavnih konstrukcijskih elemanata (npr. luka i zatege) i 10 °C il i 20 °C za
svijetlu i tamnu boju između v isećih ili ovješenih kabela i nosača (i li pilona).
Nelbrearna temperaturna djelovanja
Tijekovi temperaturnih razli ka (temperaturni profili) dani su za tri osnovne

skupine rasponskih sklopova za različite kolničke zastore (slika 106.).
Skupine rasponskih sklopova na slici 106. opisane su kako slijedi:
la Čelična kolnička ploča na čeličnim sandučastim nosačima,

kolnički zastor 40 mm;
lb Če lična kolnička ploča na čeličnim rešetkama il i punostii enirn nosačima;
2 Betonska kolnička ploča na čeličnim sandučastim ili rešetkastim nosač i ma
ili na punostijenim nosačima, kolnički zastor 100 mm;
3 Betonska ploča ili betonska kolnička p l oča na betonskim gredama ili
sandučastim nosačima, kolnički zastor 100 mm.
Preporučene vrijednosti za debljinu zastora 20 mm za rasponski sklop tipa l j esu:

- zagrij avanje T I = 27 °c , T2 = 15 °C, T3=9 °C, T4 =5 °C,
- hlađenje Tl ~ 6 "C
Za rasponski sklop tipa 2 moguće Je pojednostavljenje uzimanjem konstantne

temperature od T I = 10 °C , odnosno T I = -\ O °C na visini h.
Za tipove rasponskog sklopa 2 i 3 preporučene vrijednosti temperatura, za

različite debljine zastora, dane su II tablicama 50. i 51.
165
zagrijavanje hlađ e nj e
..
la ~
",'"
~ i:J.T2 ĆT'ĆT1]
, ;l
1 ~~7 L.J (" ĆTI :24 0 e
hJ :O.lm ll.T2:14°e hl =O. ~m i:J.TI :6°e
hl :O.2m i:J.T3"" 8°C
hl :0.3m ll. T.: "Oc
IT
lb
~
IT hl :O.~m ll.TI =21°e

T
'
ĆT1j
hl =O.Lm ll.TI =5 o e
U ~ ćT,
ć:~
=rm
4 hl :0.8h
112 :O.4m
0
t=IOO mm h""0.2m ll.TI : 13 0 e h""0.2m i:J.TI ::3.5 OC
h"" 0.3 m ll.T I : 16 e h=0.3m i:J.TI :5.0 0 C
... 3
/ĆT,
~\ ll.T3
...----- ll. TI
ĆT';ru
ćT,
ćT,
ćT,
~
.
hl =0.3h'0.15m hl =h4=0 .20b 'O.2~ m

h2 =0.3h~0.IOm h2=h3=0 . 2~h 'O .20m
'0.2~m
ho 0.3h'(O.lm l ) h ćT, ćT, i:J. T3 .ll.T4
t=deblj ina ' 0.2 -2.0 ., -O., -1.~
2&stora(mm) h ćT, ćT, ćT o.• -4.~ L. 1.0 ~,
, 0.2 8.5 3.5 o., 0.6 -6.~ 1.8 - l.~ M

OA 12 3 1., 0.8 -7 .6 1.7 -L. ~ M
~0.8
0.8 13 3
113.5 3
2.0
2.' :.. 1. 5 -8.4 .,
1.0 -8.0 1.' 1., ~.3
-1.0 ~.,
Slika 106. Temperaturn e razlike za tri različite skupine rasponskih sklopova
Tablica 50. VrijednOSli za T za skupinu 2
Deblj ina p l oče, h Debljina Zagrijavanje, T l

(m) koL zastora (mm) "("C) Hlađenje , T2 eC)
0,2
50 18 O 44
100 13 O 35
50 20,5 6,8
0,3
100 16,0 5,0
166
Tablica 5J. Vrijednosti za Tza skupinu 3
Debljina Zagrijavanje 'C) Hlađenje T, (' C

Debljina
kol.zastora
ploče , h (m) T, T, T, T, T, T, T,
(mm)
50 13,2 4,9 0,3 3, I 1,0 0,2 1,2
0,2
100 8,5 3,5 0,5 2,0 0,5 0,5 1,5
50 17,2 4,6 1,4 6,4 2,3 0,6 3,2
0,4
100 12,0 3,0 1,5 4,5 1,4 1,0 3,5
50 17,6 4,0 1,8 8,7 2,7 1,2 4,9
0,6
100 13,0 3,0 2,0 6,5 1,8 1,5 5,0
50 17,8 4,0 2,1 9,8 2,4 1,2 5,8
0,8
100 13,5 3,0 2,5 7,6 1,7 1,5 6,0
50 17,8 4,0 2, 1 1,03 2,1 1,2 6,3
1,0
100 13,5 3,0 2,5 8,0 1,5 1,5 6,3
50 17,8 4,0 2, 1 10,6 0,7 0,8 6,6
1,5
100 13,5 3,0 2,5 8,4 0,5 1,0 6,5
C.2. Stupovi
Linearna temperaturna razlika izmedu oplošja šupljih i punih stupova mora se

uzeti u proračunu . Ukupn i temperaturni uč inci stupova trebaju se uzeti u obzir
kada to može dovesti do dodatnih sila upetosti ili pomaka u okolnim
konstrukcijskim elementima.
K arakteri st i č ne vrijednosti linearnih temperaturnih razlika između nasuprotnih
vanj skih ploha uzimaju se, u nedostatku l0čnijih podataka, SOC za betonske šuplje
i pune mostove. Razlika između unutarnjih i vanj skih ploha zidova uz ima se IS °C.
Za čelične stupove treba tražiti preporuke specijalista.
D.USPOREDBE
Na primjeru pločastoga kontinuiranog mosta preko tri raspona uspoređuju se
momenti savijanja po metru širine izazvani linearnim temperaturnim razlikama po
visini presjeka. Pretpostavljamo veću temperaturu s gornje strane presjeka. Da je
konstrukcija slobodna od svojih središnjih oslonaca, ovakva bi temperatura
izazivala odizanje nosača. Kako je to odizanje spriječeno, na konstrukciju djeluju
dodatne reakcije na mjestu središnjih oslonaca, usmjerene prema dolj e. Ovakva
167
temperaturna razlika izazvat će v l ač na naprezanja s donje strane presjeka, koja se
dodaju na naprezanja od ostalih opterećenja u srednjem rasponu.
Uz to temperaturom izazvane reakcije na srednjim ležajevima izazvat će
vertikalne krajnje reakcije koje povećavaju posmik na krajevima.
Kombinacija ovakvih učinaka može izazvali raspucavanje betona, a i veće
posljedice.
Slika 107. prikazuje oblik dijagrama momenata savijanja od linearnih

temperaturnih razlika po visini presjeka pločastog mosta. Slika 108. daje
usporedbu maksimalnih momenata savijanja II srednjem polju za tri tipa
rasponskog sklopa. Za pločasti poprečni presjek Pravilnik daje veće momente
savijanj a i od europskih normi , dok za spregnuti presjek od T no sača i
dobetonirane ploče te sandučasti presjek europske temperaturne razlike daju
najveći moment savijanja, a lime i v lačna naprezanja na donjem rubu u srednjem
polju.
Kao primjeri za usporedbu jednolikih temperaturnih komponenti u tablici 52. su

prikazane maksimalne i minimalne temperature za mostove u pojedinim zonama
na odgovarajućim nadmorsk im visi nama.
Most Baštica na dionici aUlOceste Maslenica - Zadar I nalazi se na nadmorskoj

visini od oko 40 m i pripada II zonu IV. najmanjih i zonu Ill. najvećih temperatura
zraka.
Vijadukt Obilje na dioni ci Žuta Lokva - Otočac autoceste Bregana - Zagreb -

Dubrovnik na lazi se na nadmorskoj visi ni od 500 m i pripada u zonu II. najmanjih
i zonu I. najvećih temperatura zraka.
Vijadukt Dugi Vrh na dionici Breznički Hum - Novi Marof autoceste Zagreb -
Goričan nalazi se na nadmorskoj visini od oko 200 m i pripada u zonu I.
najmanjih i najvećih temperatura zraka.
Maksimalne i minimalne temperature određene su korištenjem veza promjene

temperature s nadmorskom visinom u odgovarajućim klimatskim zonama.
Korištenjem dijagrama 103. očitane su za temperature zraka odgovaraj uće najveće
i najmanje temperature mosta.
168
,
7"<:
DIN 1072
B.BOC
lt
EC
Hf'C
tr
Pravilnik
'Om I: 'Om ~..
Slika 107. Momenti sqvijanja izazvani linearnim temperaturnim razlikama prema

različitim propisima i normama
PLOĆAST1 PRESJEK T· NOSAĆI + PLOĆA
-Pn_ '2000
t ''''' - - EC
_DIN I07Z
, ,- - EC
- - ..... vIlIIIk
/'
/'
""""
12000 ,L'"
_ D IN107Z
,, "
-
/ ,
i,,,,,, /
~./
~
v. , V
I'~ -- ;--- V-" V
"'"O O
• 20 20
"
SANDUCASTI PRESJEK
32~
-EC
e28000 - - Pnlva.. /
~24 000 _DIN Ion
;"...
?20000
V /
" "
1':: O
,..-' / f.-
I
45 55 65 75 85 95
rIIS90n (m)
Slika J08. Momenti savijanja izazvani linearnim temperaIIIrnim razlikama za tri tipa
rasponskog sklopa mosta za auloceslu
169
Tablica 52. lednolike temperaturne kompollente za tri reprezentativna mosta prema
razlićitim propisima i normama
Hrvatski Njemačke
Europske nonne PTP
prooisi nonne
Vijadukt
Most Vijadukt
Dugi
Baštica Obilje
Vrh
Klimatska zona
najmanjih lV. ll. l.
temperatura
Klimatska zona
Ill. l. l.
najvećih temperatura
Nadmorska visina h
40 500 200
(m)
T ",;n.j(J eC) - 9,1 -25 ,9 - 24 ,8
T max.soeC) + 38,6 + 35,2 + 37,2
Te. min (C) -3 - 17 - 16 -5 -15 - 20

T•. ~("C) + 40 + 37 + 39 + 25 + 35 + 30
Promjena
temperature u - 13 - 27 - 26 - 15 - 25 - 30
odnosu na montažnu + 30 + 27 + 29 + 15 + 25 + 20
od 10 °C
3,6 Opterećenja od tla i djelovanja vode

Pojedini dijelovi mostova, prvenstveno upornjaci ali i neki drugi dijelovi, mogu
biti opterećen i različitim djelovanjima tla. Ovo djelovanje se očituje u obli ku
aktivnog, mirnog ili pasivnog pritiska na dijelove kon strukcije koji ovisi o
svojstvima tla, te vel i čin i i obilježjima dodirnih površina tla i konstrukcij a. Na
mostovima se ovo djelovanje najčešće očituje kao:
Vertikalno opterećenje od tla koje je prisutno nad propustima i podvožnjacima ili

kod svođenih mostova S punim pomastom. Kod vrlo visokih nasipa moguće je
računati s rasteretnim svodom kojeg veličina ovisi o vo lumenu i zapremi nskoj
težini tla koje izaziva ovo djelovanje.
Bočno opterećenje od tla na zidove i krila upornjaka uz dodatno hoč no

opte rećenje od korisnog optereće nja na nasutom tlu iza zida upornjaka. Korisno
opterećenj e na jediničnoj površini može se zamijeniti djelovanjem nadsloja tla
odgovarajuće visine jednake mase.
170
Kako mostovima vrlo često premošćujemo vodotoke, njihovi dijelovi kao što su
upornjaci, stupovi, dijelov i lukova, svodova itd., mogu biti izloženi pritisku
tekuće vode pa ih valja dimenzionirati da to djelovanje izdfŽe.
Osim toga ponekad je potrebno analizirati dijelove mosta koji trajno ili
povremeno mogu biti izloženi hidrostatskom tlaku vode ili uzgonu, a to se odnosi
na njihove podvodne dijelove.
A. HRVATSKI PROPISI
Aktivni pritisak tla - Potporne konstrukcije mosta moraju se dimenzionirati na

pritisak tla koji nije manji od 1/2 ekvivalentnoga hidrostatskog pritiska. Za čvrste
okvire najviše II2 momenta savijanja izazvanog pritiskom zemlje, ovisno o
slučaju, može biti iskorišteno za redukciju pozitivnog momenta u gredi, gornjoj
ploči ili u gornjoj i donjoj ploči mosta. Pasivni pritisak tla ne uzima se u obzir ako
mu je učinak povoljan, osim ako je njegovo djelovanje osigurano.
Pritisak mirne vode uzima se u obzir kada svojim djelovanjem povećava ukupno
djelovanje koje se ispituje i tada se uzima s najvećom vrijed nošću. Ako djeluje
ras tereć ujuć e, može se uzeti u proračun ako postoji dokaz da je to djelovanje
stalno.
Pritisak tekuće vode uvodi se u proračun u kombinaciji s pritiskom mirne vode i

to kao mima horizontalna sila:
p ~ 0,515· k· V'
p - pritisak u kN/m 2
k - konstanta koja ovisi o obliku čela stupa mosta (kvadratn i ob lik - 13/8;
kutni oblik - 112; okrugli oblik - 2/3)
V - brzina vode u rnJs.
Uzgon - Pri proračunu se posebno uzima u obzir veličina uzgona, uz najvišu

najnižu razinu vode ili podzemne vode.
B. EUROPSKE NORME
Planirana je izrada europsk ih nonni koje će obuhvaćati opterećenja tlom i vodom.

Kako nam ove nonne nisu još na raspolaganju u okviru ove knjige nisu provedene
usporedbe.
171
3.7 Opterećenja uslijed svojstava strukture konstrukcije

3.7. 1 OTPOR LEtAJA
Danas je, napretkom tehnologije prisutan veli k broj različitih ležaja na tržištu.
Nj ihovi proi zvođači obavezni su kroz dokaze uporabljivosti konstruktorima dati
osnovne podatke o njima, ali uz ove osnovne podatke konstruktor treba prouč i ti i
eventualne nepovolj ne s lu čajeve kad se ovi uređaji ne ponašaju kako je
projektirano ili zam išljeno.
Kakav god ležaj bio, pa i pokretan, potrebno je sv ladati određeni otpor prije nego
se pomakne, pri čemu se u nje mu javlja uzdužna horizontalna sila od trenja ili
otpora ležaja ovisna o ukupnoj reakciji na dotičnom ležaju od stalnog i pokretnog
optereće nj a , te o svojstvima samog ležaja (tipu, materijalu, stanju), a koja su
sadržana u koeficijentu otpora.
Djelovanj a koja nastaju zbog otpornosti u ležajevima protiv pomicanja smatraju

se mirnim opte reće nj em i u pro rač unu se uzimaju kao horizonta lne sile u smjeru
osi mosta u visini donjeg ruba ležaja.
Sila otpornosti u ležaju iznosi:
T = k, . R
Koeficijent otpora kr kliznog pokretnog ležaja iznosi 0,2, a ko trljajućega

pokretnog ležišta 0,03. Koeficijent otpora kod pendeJ· ležajeva 0,03, a kod
ležajeva s tetlonskim kliznim p l očama 0,03 za maksimalnu i 0,05 za minimalnu
reakc iju.
Koristi se reakcija od vlastite težine, stalnog opterećenja i od polovice korisnog
opterećenj a bez d i nam i čkog koeficijenta.
B. E UROPSKE N ORME
Nova europska norma za ležajeve EN 1337 kroz II dijelova daje opća pravila
projektiranja, specifikacije za pojedine vrste ležajeva te za elemente koji se s
njima kombiniraju, a zbog velikih utjecaja na funkcion iranje i trajnost ležajeva pa
i čitave konstrukcij e posebno su ob rađeni zaštita, pregledi, održavanje, prijevoz,
skladištenje i ugradnja ležajeva.
Najveća novost II odnosu na većinu europskih nacional nih propisa i normi udnos i
se na uvođenje koncepta grani čni h stanja u projektiranje ležajeva, či m e je
postignuto usklađenje s principima projektiranja građevinskih konstrukcija
definiranih u europskim normama za konstrukcije. U prvom dijelu ove europske
172
norme za ležajeve - Osnove za dimenzioniranje - dan je i proračun otpora ležaja
pomicanJu.
Računska vrijednost otpora
NSd - mi nimalna računska normalna sila vezana uz VSd

Vpd - raču n sk a čv rstoća bilo kojeg sredstva pridržanja U skladu s europski m
standardima i odobrenjima
Jlk - karakteristična vrijednost koeficijenta trenja, 0,4 za čelik-čelik, 0,6 za
če lik-b eto n
YII - parcijalni faktor sigurnosti za trenje, 2,0 za čelik-čelik,
1,2 za čel i k-beton.
3.7.2 OPTEREĆENJA PRI IZGRADNJI
Tijekom izgradnje mostovi često prolaze nepovoljnija naponska stanja od onih

koja se javljaju u konačnici, kada je konstrukcijski sustav povezan u cjelini i
spreman za korištenje. Primjeri su izgradnja luka slobodn im konzoln im
postupkom ili izvedba grednog sklopa potiskivanjem.
Stoga posebn u pažnju treba posvetiti opterećenjima koja se javljaju prilikom

izgradnje a koja mogu biti uobi čaje na , posebna i izvanredna.
Dosadašnji propisi u Hrvatskoj ne daju neke posebne upute za uzimanje II obzir

opterećenja prilikom izgradnje, pa se ovdje navode opterećenja prema novim
europskim prednormama ENV 1991 danim u posebnom poglavlju, dio 2-6,
Djelovanja pri izvedbi.
t. Pojedina opterećenja pri izvedbi mostova
Vlastita težina
Ondje gdj e se povoljna i nepovolj na djelovanja od vlasti te teži ne konstmkcijskih

elemenata mogu razmatrati kao pojedinačna djelovanja za provjeru stati čk e
ravnoteže, treba ih pomnožiti s fak lori ma YG,inr= 0,95, odnosno YG,5UP= 1,05.
173
Temperatura; skupljalije
Ondje gdje je to mjerodavno djelovanja od temperature i skupljanja treba uzeti II

proračun tijekom svake faze izvedbe. Za neke posebne faze izvedbe, npr.
zatvaranje različitih tipova rasponske konstrukcije mosta može se uzeti u obzir
učinak vjerojatne temperature na dan izvedbe. Za određivanje djelovanja od
spriječenih pomaka, učinci trenja na ležajevima predviđenima da omoguće
slobodne pomake uzimaju se u proračun s prikladnim reprezentativnim
vrijednostima.
Na mjerne; lIeIIamjerne deformacije
Namjerne deformacije mogu biti izazvane prednapinjanjern elemenata (npr.

vješalj kama ili zategama) ili prethodnim deformacijama konstrukcije, npr.
izazivanjem pomaka os lonaca kako bi se ostvarile rezne sile koje će pobo ljšati
ponašanje konstrukcije.
enamjerne deformacije nastaju uslijed slijeganja tla, koje se određuje

ispitivanjem karakteristika tla, ili neravnosti privremenih ležajeva.
Za prednapete mostove građen e postupnim potiskivanjem, ako drukčije
vrijednosti nisu dane, za proračun se rabe s lij edeće vrijednosti vertikalnih pomaka
privremenih ležajeva:
± IOmm uzdužno za jedan ležaj, uz pretpostavku da su osta li ležajevi
na teorijskoj razini
±2,Smm poprečno za jedan ležaj, uz pretpostavku da su ostali
ležajevi na teorijskoj razini.
I
... "" 0m~
Slika /09. Uzdužni i poprečni progibi privremenih ležajeva mostova građenih postupnim
potiskivanjem
Vjetar
Ondje gdje je mjerodavno, optereće na površina vjetrom treba uk ljučivati ploštine

dizalica, oplate itd. Za operacije podizanja, potiskivanja ili druge faze izvedbe
treba definirati najveću brzinu vjetra za proračun. Ova brzina ne smije biti manja
od 20 mis. Treba odrediti i kritičnu brzinu vjetra koja izaziva poprečne vibracije,
174
galop iranje i lepet kako bi se provjerilo da te brzine neće biti mjerodavne pri
fazama izvedbe.
Snijeg
Karakteri st ična vrijednost opterećenja snijegom za faze izvedbe ne smije biti

manja od 50% karakteristične vrijednosti za stalnu proračunsku situaciju. Ipak,
ako je na mostovima osigurano dnevno uklanjanje snijega, opterećenje snijegom
može se umanjiti na 30 % reprezentativne vrijednosti.
Kada se prilikom izvedbe uzima kontinuirano nesimetrično opterećenje snijegom
na mjestima gdje djeluje najnepovoljnije, pretpostavlja se da iznosi 25%
karakterističnog opterećenja snijegom na tlu za stalnu situaciju.
Voda
Djelovanja vode izazvana strujanjem na potopljene konstrukcije su okomita na

dodirne površine i mogu izazvati dinamičke učinke. Oni trebaju biti određeni za
mjerodavnu brzinu strujanja, dubinu vode i oblik konstrukcije, koji su definirani u
projektnom zadatku i ovise o proračunskoj situaciji za razmatrano razdoblj e
izgradnj e. Horizontalna sila izazvana strujanjem na vertikalnu površinu uronjene
građevine iznosi:
gdje su
Vwa - srednja brzina vode, upro sječene po dubini, u mis
Pwa - gustoća vode u kg/m 3
h - dub ina vode koja ne uključuje loka lno podlokavanje. ondje gdje je to
mjerodavno, u m
b - širina građevine u m
k - faktor oblika, 0,72 za kvadratni ili pravokutni i 0,35 za kružni presjek
Posebna opterećenja pri izvedbi mostova
Opterećenja pri izvedbi uključuju:
• Qca: radnike, osoblje i posjetitelje s lakom opremom;

• Qcb: pokretno skladište gradiva, predgotovij enih elemenata i opreme
• Qcc: tešku opremu u položaju za uporabu (oplatne ploče, skele, strojevi) ili u
pokretu (kli zne oplate , lansirn i no sači, klj un, protuteret)
• Qcd: kranove, dizalice, vozila, energetsku opremu, preše, teške kontrolne
uređaje.
175
O pterećenj e pri izvedbi radnicima, osobljem i posjetiteljima s lakom opremom
Qca na rasponskom sklopu mosta tijekom izvedbe uzi ma se kao kontinuirano
opl erećenje koje djeluje na najnepovoljnijim dij elovima mjerodavnih površina i
njegova karakteri sti čna vrij ednost je 1,0 kN/m2•
Opterećenje pokretnim skladištern gradiva Qcb na rasponskom sklopu mosta

tijekom izvedbe treba uzeti kao kontinuirano i koncentrirano opterećenje koja
djeluju istodobno i postavlj ena su tako da se dobiju naj nepovoljniji uč inci .
Karakteristične vrijednosti ovih djelovanja su q cb.k = 0,2 kN/ml i Fcb.k = 100 kN.
Kod mostova koji se grade metodom potiskivanja, hori zontalne sile Fh prenose se
rasponskim sklopom do oslonaca tijekom potiskivanja. Ako se drukčije ne odredi,
karakteri s tična vrijednost horizontalne sile na vrhu svakog stupa uzima se 10% od
odgovarajuće vertikalne si le.
Izvanredna opterećenja na mosto ve pri izvedbi
Izvanredna djelovanja treba uzeti u obzir pri prora ču nu kad su mjerodavna, a to su:
• opterećenje od pada klizne oplate tijekom pomicanja u sl u čaju kad se most
gradi konzolnim postupkom,
• opterećenje od pada predgotovij enog elementa,
• opterećenje od udara vozi la koja se rabe tijekom izvedbe, kranova ili opreme
za građenje na nosive dijelove.
Kad je tijekom izvedbe moguće jedno ili više od ovih opterećenja , treba provjeriti
gran i čnostanje sprečavanja rušenja.
2. Kombinacije djelovanj a o pterećenja na mostove pri izvedbi
Tamo gdje pojedina opterećenja u izvedbi fizi č ki nisu sukladna zbog samog
procesa izvođenja, ne trebaju biti uzeta u proračun kao istodobna. Isto tako
istodobnost pojedinih opterćenja može se isključiti ako je tako zadano projektnim
zadatkom i ako su poduzete odgovaraj u će mjere.
Snijeg i vjetar ne uzimaju se istodobno s op te rećenjem od radnika, ali treba uzeti u

obzi r njihovo istodobno djelovanje s opte rećenje m teškom opremom il i
kranovima.
Prema europskim nonnama raz likuju se stalne i prolazne proračun s ke situacije,

izvanredne proračun s ke situac ije te seizmi č ke prorač uns ke situacije o kojima ovisi
176
primjenljiva kombinacija djelovanja opte reće nj a za proračun računske vrijednosti
djelovanja (poglavlj e Kombi nacij e djelovanj a opte reće nja) . Za kombinaciju
djelovanja opterećenja na mostove pri izvedbi koriste se dvije proračunske
situacije:
Prolazna proračunska situacija
G rani čno stanje statičke ravnoteže dano je izrazom:
G d.sup - rač un s kavrijednost nepovoljnoga stalnog djelovanja

Gd.inf - računska vrijednost povoljnoga sta lnog djelovanja
P, - karakteri stična vrijednost prednapinjanja
YI'. YQ1. YQi - parcijalni faktori sigurnost i za djelovanja

\VO.i - koeficijenti kombinacije za promjenljiva djelovanja
Q dst.lk - karakteris t ična vrijednost glavnoga de sta bili z i rajućeg
promj enj ivog djelovanj a
- karakteristična vrij ednost pripadnoga destabi l i zi raj ućeg
promjenljivog djelovanja.
Koeficijenti Yza sva promjenljiva djelovanja uzimaju se 1,35, a Yp= I ,O.

Ondje gdje se gubitak s tatičke ravnoteže sp rečava sustavima ili napravama za
stabi lizacij u (vjcšaljkama, privremenim stupovima), treba biti provjerena nj ihova
nosivost i stabilnost.
Za provjeru graničnog stanja nosivosti koristi se osnovna kombinacija te
vrij ednosti koeficij enata YG za stalna djelovanja iz EN 1991-2 (vidi 3.9.3).
Koeficijenti YQ za sva promjenljiva djelovanja uzimaju se 1,35.
Za grani čna stanja uporablji vosti vrijedi opći izraz za kombinacije djelovanja.
izvanredna proračunska sitIlacija
Za proračun sk e situac ij e kod kojih postoji ri zik gubitka sratičke ravnoteže,

kombinacija opterećenja treba biti zasnovana na jednom izvanrednom
opterećenju:
L G d•sup + I G d•inf + Ad + P + 'VO,I Q C\k + L \j!2.i Q cik

i>1
177
- račun ska
vrijednost za slučaj n o djelovanje koja se daje državnim
propIsima
'Vo, I. 0/2,1 - koeficijenti kombinacije
Qc\l.: - jedna dominantna skupina opterećenja u izvedbi (Qca. Qcb. Qce ili
Q,d)
Qcik - ostale skupine opterećenja u izvedbi (Qca. Qcb. Qcc ili Qcd).
Tablica 53. KoefiCijenti 'II za mostove
opterećenje 'Vo' 'V2

Qca: radnici, osoblje i posjetite lji s lakom opremom I 0,2
Qcb: pokretno skladište gradiva, predgolovijenih
I I
elemenata i opreme
Qcc: teška opremu u položaju za uporabu ili u pokretu I I
defin.ira se projektnim
Qcd: kranovi , dizalice, vozi la itd
zadatkom
Fh: horizontalne sile I O
Q".: opterećenja od vjetra 2• ondje gdje su sukladna 0,8 O
Qs: o pterećenja snijegom2 , ondje gdje su sukladna 0,8 O
učinci temperiIture i skupljanja 2 0,6 O
definira se projektnim
Opterećenja od djelovanja vode
zadatkom
I u slučaju mogućnosti istodobne pojave

2 primjenjuje se na reprezentativna djelovauja dt:fininma prema:
2. nazivna trajanje jednako je ili veće od vjerojatnog trajanja faze izvedbe (3 dana, 3
mjeseca, 1 godina)
2b za neka klimatska djelovanja karakteristične vrijednosti tijekom izvedbe mogu bi ti
odabrane kao manje od onih za sta lne konstrukcije ako je ispunjen jedan od uvjeta:
- nazivno trajanje prolazne situacije je jednako ili manje odjedne godine. i može se
kontrolirati
- u slučaju nepredvidivih događaja mogu se osigurati zaštitne mjere osiguranja
konstrukc ij e
178
3.8 Izvanredna opterećenja
Raz ličita izvanredna djelovanja mogu prouzročiti vrlo veli ka opterećenja mostova.
Ona se javljaju kao posljedica nesreća, nepredvidivih događaja iznimnih i rijetkih
prirodnih pojava. Ova opterećenja mogu izazvati znatna oštećenja pa i rušenja
pojedinih dijelova strukture, ali i čitavih mostova.
Neke od ovih događaja je moguće učiniti manje vjerojatn im ili ih samom

strukturom mosta izbjeći potpuno. Na primjer vjerojatnost za udar vozila u stup
nadvožnjaka u razdjelnom pojasu autoceste može se smanjiti predviđanjem
prikladne zaštitne ograde stupa il i se takav udar može potpuno izbjeći izborom
konstrukcije nadvožnjaka bez srednjeg stupa, reci mo izborom razupomog sustava.
3.8. 1 UDAR VOZILA I PLOVILA
Slobodni profil na mostu ili ispod njega nije posebno zahtjevno ostvariti, ali se
često izvan toga slobodnog profila, a u njegovoj blizi ni nalaze iznimno važni
dije lovi mostovne konstrukcije pa u njih zbog ljudske, tehničke greške ili nesreće
mogu naletjeti jureća vozila ili plovi la. Uzimanje u obzir nekjh od ovih događaja
već je spomenuto u okviru poglavlja o prometnim opterećenjima mostova, a ovdje
navodimo udare kako su definirani u sklopu novih europskih prednonni ENV
1991-2-7 - Izvanredna djelovanja.
Udar cestovIlog vozila
U s lu čaju tvrdog udara (energija se uglavnom troši na udarnom tijelu) računske

vrijednosti hori zonta lnog udarnog opterećenja na vertikalne konstrukcijske
elemente dane su u tablici. Sila u smjeru x i si la u smjeru y ne djeluju istodobno.
Tablica 54. Horizol1tall1a istovrijedl1a s tatička udarna opterećelIja kamiona na potpore

mostova
Vrsta ceste F", (kN) Fd, (kN)

autocesta 1000 500
gradsko područje 500 250
Pri udaru kamiona II vertikalne elemente sila djeluje 1,25 m iznad razine vozne
površine, a površina djelovanja je 0,5 m (visina) x 1,5 rn (širina) ili širina
elementa, ovisno o tome što je manje.
179
Udarna opterećenja od kamiona na horizonta lne konstrukcijske elemente nad
prometnim tracima, treba uzeti u obzir samo onda ako nisu p redviđene najmanje
vrijednosti slobodnih visina ili druge prikladne mjere koje sp rečavaju udar. Ako
se uslijed ove vrste udara zahtijeva provjera stat ičke ravnoteže, nosivosti ili
kapaciteta defonnacija, koriste se pravila:
• računska udarna opterećenja na vertikalnim površinama horizontalnih
elemenata jednaka su onima u tab lic i, samo pomnožena s faktorom r,
• za udar na donj e površine uzima se kut nagiba prema gore od 10°,
• površina djelovanja sile može se uzeti 0,25 x 0,25 m.
,
0,5
0,0 ~
S,Om 6,Om h
Slika 110. Vrijednostijaktora r za udarna opterećenja, ovisno O slobodnoj visini II
Udar vlaka
Hori zontalne istovrijedne s tatičke sile udara vlaka dane su u tablici i primjenljive
su za situacije kad je brLina vlaka manja od 120 km/h. Za veće brzine ove se
vrijednosti moraj u odrediti uz dodatne prevent ivne i/i li zaštitne mjere. Ako je
brzina vlaka manja od 50 km/h, vrijednosti u tablici uzimaju se s 50% vrijednosti .
Tablica 55. Horizontalna istovrijedna statička udarna opterećenja vlakova na potpore

mostova
Uda ljenost d od konstruke . elem. do

osi najbližeg kolosiieka F" (kN) F'" (kN)
neprekinuti zid, d < 3,0 m O 1500
prekinuti zid, d < 3,0 m prvi elemen t 10000 prvi element 3500
drugi element 4000 dru~i element 1500
3,0 m :s d :s 5,0 m 4000 1500
d > 5,0 m O O
Sile djeluju na razini 1,8 m iznad razine kolosijeka, na površini vls me 1,0 nl
ši rine 2,0 tn i ne djeluju istodobno.
180
Za potporne elemente koji se nalaze unutar čvrstih perona, ili su okruženi krutim
podnožjem koje je najmanje 0,55 m iznad razine kolosijeka , istovrijedno
opterećenje može se smanjiti na polovicu vrijednosti.
Za krajnje zidove preporučuje se računska sila Fd;t = 5000 kN za putničke vlakove
i 10000 kN za teretne vlakove koje djeluju 1,0 m iznad razine kolos ijeka.
Udar broda
Udar broda ovisit će o vrsti plovnog puta, vrsti broda i njegovom ponašanju pri
udaru te vrsti građevine i njihovom nač inu trošenja energije. Ako se trošenje
energije građevi n e može zanemariti, računa se s istovrijednim stat ičkim silama iz
tablice.
U lukama se sil e mogu smanjiti na 50% vrijednosti. Za udar bokom ili krmom
računsko se udarno opterećenje umanjuje faktorom 0,3.
TabUca 56. Svojstva broda i pripadne horizontalne istovrijedne statilke računske sile za
unutarnje plovne putove
Razred masa (t) si la Fd (kN)

duljina (m) masa tereta (t)
broda
I. 30 - 50 200 - 400 300 4000
II. 50 - 60 400 - 650 500 5000
II I. 60 - 80 650 - 1000 800 6000
IV. 80 - 90 1000 - 1500 1300 7000
V.a 90 - 110 1500 - 3000 2300 11000
V.b 110 - I BO 3000 - 6000 4600 15000
Vl.a 110 - 180 3000 - 6000 2300 11000
Vl.b 110 - 190 6000 - 12000 4600 15000
Vl.c 190 - 280 10000 - 18000 6900 22000
VI I. 300 14000 - 27000 6900 22000
Tablica 57. Svojstva broda i pripadne horizontalne istovrijedne statičke ralunske sile za
morske pu/ove
Razred broda duljina (m) masa (t) sila Fd (kN)

mali 50 3000 15000
srednji 100 10000 25000
ve liki 200 40000 40000
vrlo veliki 300 100000 BOOOO
18 1
Udar pramcem uzima se za glavni smj er kretanja broda uz najveći otklon 30°.
Ako se udar na zid ili stup dogodi pod kutom 9
- sila okomito na zid iznosi: Fdy = Fd sine,

- a sila u smjeru zida: Fdx = fFdsine,
gdje je Fd sila pri udaru pod pravim kutom, a f = 0,4 koeficijent trenja.
Udar se smatra pomičnom horizontalnom silom pa se za najnepovoljniju točku

udara uzima da se nalazi između 0,05 L ispod računske razine vode do 0,05 L
iznad razine vode. Površina udara je visine 0,05 i širine 0,1 L, osim ako je
konstrukcijski element manji.
Sila udara broda na gornji ustroj mosta uzima se najviše II iznosti 10% od udarne
sile pramcem broda u stup.
3.8.2 POPUŠTANJE LEiMA
Svojstva temeljnog tla, njegova nosivost, slojevi. rasjedi promjene podzemne

vode itd. trebaju biti ustanovljena prije projektiranja i gradnje i u odnosu na ove
parametre se prilagođava i dimenzionira nosivi sustav, osobito njegovi oslonački
dijelovi. Međutim različ i te nepredviđene okolnosti u tlu, u svojstvima strukture i
djelovanjima na nju mogu dovesti do pomicanja uporišta u obliku
• translatacija
• slijeganja
• zakretanja oslonaca,
koja se onda očituju kao djelovanja na konstrukciju.
Popuštanja oslonaca do kojih dolazi tijekom gradnje ili neposredno nakon nje
mogu biti relativno jednostavno ispravljena nekim graditeljskim zahvatom za
razliku od on ih koja se događaju kasnije izazvana nekim drugim razlogom
prilikom korištenja. Razlikuju se i pojave postupnih i skokovitih pomaka, te onih
koji se vremenom smanjuju ili povećavaju , ali sve treba ozbiljno proučiti ,
neutralizirati njihove nepovoljne učinke ili ih unijeti u proračun kao opterećenja
koje konstrukcija mora prihvatiti.
182
3.B.3 POTRES
Seizmički proračun mostova izuzetno je značajan u cilju utvrđivanja njihove

dostatne mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Dvije su osnovne metode se i zmič kog proračuna mostova:

Metode dinamičke analize - koje daju dinamički odgovor proračunskog modela u
vremenu na primijenjene komponente seizmičkog ubrzanja. Metode su izrazito
složene i usko specjalističke te se koriste samo za projektiranje veli kih i
dinamički osjetljivih mostova.
Metode ekvivalentne statičke analize - zamjenjuju dinamičko potresno djelovanje

s ekvivalentnim statičk i m sil ama za koje se provodi uobičajena li nearna ili
nelinearna statička analiza proračunskog modela. Kori ste se pojednostavnjeni
inženjerski postupci proračuna definirani nacionalnim propisima.
Seizmičko djelovanje u našim uvjetima može često biti mjerodavno za

dimenzioniranje elemenata, utrošak gradiva, rješenja detalja, za ukupnu
mehaničku otpornost i stabilnost mosta. U Hrvatskoj se za seizmički proračun
mostova koristio Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za građenje
mostova u seizmički m područjima-PTP-12 iz 1964. te Pravilnik o tehničkim
normativima za projektiranje i proračun inženjerskih objekata u se izmički m
područjima iz 1987.
Ti se propisi zamijenjuju hrvatskom normom za projektiranje mostova otpornih na

potres koje se podudaraju s ENV 1998-2.
A. HRVATSKi PROPISI
A.1. Pravilnik 1964.
Ovim propisima regulira se projektiranje, dimenzioniranje i izvođenje građevina II

područjima seizmičkog intenziteta VI I. , VrII. i lX. stupnja prema Mercallijevoj
skali (MCS).
Pri seizmičkom prorač unu mostova horizontalne seiz mičke si le određuju se prema
izrazu:
, K, .Q
S =15·
183
Q je ukupno vertikalno opterećenje koje za cestovne mostove
podrazumijeva vlastiru težinu, a kod željez ničkih mostova vlastitu
težinu i pola pokretnog opterećenja.
je koeficijent se izmično sti koji se razl ikuje ovisno o stupnju seizmičkog
intenziteta i kvaliteti tla,
Podrazumijeva se da položaj djelovanja seizmičke sile odgovara težišru mase.
Tablica 58, Koejicy'em se;zm;čnosr;
Stupanj se izmi č ko g intenziteta

Kvaliteta tla
VII. VIII. IX.
Slabo tlo 0,03 0,06 0,12
Srednje tlo 0,025 0,05 0, 10
Dobro tlo 0,02 0,04 0,08
Preporučuju se slobodne ili kontinuirane gredne mostovne konstrukcije, dok

konstrukcije sa zglobovima u seizmičk i m područjima treba iZbjegavati, Prema
ovim propisima montažn i sustavi mogu se upotrebljavati ako je u montažnim
spojevima osigurana puna statička monolitnost.
A.2. Pravilnik 1987.

Ovim pravilnikom također su propisani tehnički normativi za projektiranje i
proračun inženjerskih objekata u područjima seizmičkog intenziteta VII., VilI. i
IX, stupnja prema Mereallijevoj skali (MCS), Za objekte useizmičkim
područjima X, stupnja ut vrđuju se uvjeti na osnovi pust:bnih istraživanja, Mostovi
se u sklopu ovih propisa svrstavaj u u dvije kategorije:
• izvan kategorije: mostovi i vijadukti raspona L ~ 50,0 m,
ili visine stupova H 2:: 30,0 m
• I kategorija: mostovi i vijadukti raspona L < 50,0 m,
ili visine stupova H < 30,0 m,
Konstrukcije inženjerskih objekata, pa tako i mostovi proračunavaju se na
djelovanje seizmičkih si la najmanje u dva međusobno okomita smjera, Seizmički
proračun konstrukcije vrši se:
• metodom spektra ln e analize kod objekata I. kategorije i objekata izvan

kategorije pri izradi in ves tieij sko~teh ničke dokumentacije, idejnih rješenja i
studija ili
• metodom d in a mi čke anaUze za objekte izvan kategorije pri izradi idejnih
odnosno glavnih projekata.
184
Uvode se projektni potresi Z l i Z2. Projektni potres Z l je najjači očekivani potres
koji može pogoditi objekt za vrijeme korištenja. Može se dogoditi jedanput u IDO
godina s vjerojatn o šć u pojave od 70%, za sve objekte izvan kategorije. Proj ektni
potres tip Z2 je onaj koji može pogoditi objekt u bilo kojem vremenskom periodu
i koji se može dogoditi jedanput u 1000 godina s vjerojatnošću pojave od 70%.
Metoda spektralne analize
Metodom spektralne anali ze seizm i čke sile u točki k pri i-tom obliku osciliranja
određuju
se prema izrazu:
Ks - se i zmički koeficijent
131 - koeficijent dinamičnosti
ll i!.: - koeficijent ovisan o obliku vlastitih oscilacija konstrukcije i
položaju točke k u računskom modelu
\ji - koeficijent redukcije uslijed duktilnosti (tablica 60.)
Gk - težina konstrukcije koncentrirane u točki k
Seiz mi č ki koefi cijent Ks i zračunava se za ZI i Z2 i usvaja se veća vrijednost:

K =
, )Crnu (g)
~p
Xmax (g) - maksima ln o ubrzanje tla na lokaciji objekta za djelovanje potresa Z I

iJi Z2 izraženo preko zemljinog ubrzanja g
}lp - propisani faktor duktilnosti konstrukcije (tablica 60.)
Ako za lokaciju objekta postoje detaljna proučavanja seizmičnosti ona

podrazumijevaju poznavanje maksimalnog ubrzanja tla. Ako detaljna proučavanja
seizmičnosti ne postoje. onda se maksimalno ubrznje tla na lokaciji objekta
od ređuje ovisno o stupnju se i zmičkog intenziteta iz tablice 59. Propisani faktor
dukti Inosti konstrukcije usvaja se, II ovom slučaju, s manjom vrijednošću.
Tablica 59. Stupanj se ;zm;,~kog intenziteta i pripadno maksimalno uhrzanje (la
Stupanj seizmičkog intenziteta x_iKI

VII. 0,10
Vll1. 0,20
IX. 0,40
185
Tablica 60. Koejicijent prigušenja, kejici}ent redukcije i/aktor duktilnoSli ovisno o tipu
konstrukcije
~,
Vrsta konstrukcije A 'I'
ZI Z2
Nadzemne čel iče ili ab konstrukc ije okvirnih, lučnih
0 ,05 0,60 4,00 5,00
ili grednih sustava
Djelomično ukopani objekti 0,15 0,75 2,50 3,00
Podzemni objekti 0,20 0,80 2,00 2,50
Koeficijent dinamično sti ~ i odreduje se iz spe ktrainih krivulja (slika Ill.) ili iz
izraza u ovisnosti o promatranom periodu osdliranja grdđevine, koeficijentu
prigušcnja A i kategoriji tla.
,
-~ ; ; a (HJ,
Parametri a, To. Ts ovisni su o kategoriji tla dani su u tablici 61.. a A je

koeficijent prigušenja dan u tablici 60.
Tablica 6 I. Parametri a, To. Ts ovisno o kategoriji tla
Kategorija tla Brzina ši renja valova u tlu v. (m/s) a To(s) T,(s)

I (dobro tlo) vs > 800 0,20 0, 10 0,35
II (srednje tlo) 200 ~ v. S; 800 0,25 0, 15 0,55
III (loše tlo) Vs < 200 0,30 0,20 0,85
186
3.'
I. kategorija da
A."'O,05
3 (dobro do, v.>8OOm/sj
Koeficijent
d l narričnostl
2..
2 '~~
ill-,.
. ' -O,
1.' : ' =0,;"" _ ~1_0 ,2O(ATI).2I3

1 :.~;.~
O., ;;;;
O u
O .,; - ..~ :;!. 0.5 1 1.' 2 2.' 3
'.
~
Period T (s)
3
,,-0,05 II . kategorija da
2.' (SAld"je do,
2
: " O'07 : ~ 200<v.<8OOm/s)
: ,,-O 10 :
Koeficijent 1.' : '=O~' ~ ~1 "'O, 25().T1)..zrJ
dlnamčnostl 1 : ,,-0,20 :
O.,
O .,
O .,; -
:!
tH
0.5 r:i
~
1 1.'
Period T (s)
2 2., 3
3
III. kategorija tla
,,=0,05
2.5 - (Ioie tlo, v, <200m/s)
/
.~
,,-0,07
2
---
r- ~1-O , 3O(ATIrlIJ
Koeficijent 1.5 .
dinamčnostl
lt ":::0,10
A.:::O,15
1
,,-0,20
O.,
: :
O
O l<I O., "l 2 2.. 3
.,; .,; 1 1.'
:! :! Period T (s)
Slika JJJ. Određivanje koeficijenta dinamičnosti Pi
187
Koeficijent ll ik ovisi o obliku vlastitih oscilacija konstrukcije, a za svaki pojedini
oblik osciliranja komponente l1 ikj određuju se prema izrazi ma (za 30 problem):
(j ~ 1, 2,3)
projekcija nonnalnog vektora Uik i-tog tona

osci li ranja u toč ki k na tri ortogonalne
koordi natne osi x, y, z, (j = 1, 2, 3);
casinus kuta između vektora se i z mi č ko g
djelovanja Oo i projekcije nonnalnog ve ktora i-
tog tona osciliranja u točki k Uikj .
Komponentne vrijednosti l1 ikj koriste se za određivanje komponentnih vrijednosti

se i zmičke sile Sikj:
Ekstremne račun s ke s tatičke veličine koje se uzi maju u obzir pri proračunu
naprezanja u konstrukcij skim elementima, određuju se kao rezu ltat zajedni čkog
djelovanja se izmičkih sil a sv ih oblika osc iliranja koji su u proračunu korišteni:
cp - računska s tat i čka vel i č in a (moment, normalna ili poprečna sila)

$i - računska s tatička veličina za i-ti ob li k osciliranja
Al etoda din amičke analize
Dinamička analiza se provod i radi utv rđi va nja ponašanja konstrukcija građevi na u
elastičnom i nee l astičnom području rada za vremensko ubrzanje tla oček i va nih
potresa na lokaciji građevine. Ovom se ana lizom utvrđuje grani čno stanje
naprezanja i deformacija konstru kcije za djelovanje ZI i Z2. Se i zmičk i parametri
o dređuj u se za lokaciju građevine, na osnovi uče sta l ost i nastanka potresa na danoj
lokaciji, na osnovi perioda korištenja građevine i njene namjene. Ovime se
određuje razina se i z mičkog rizika.
188
Intenzitet potresa na danoj lokaciji ovisi o magnitud i potresa, udaljenosti od
žarišta do lokac ije te o uvjetima tla, a određuje se na osnovi registracije potresa sa
s ličnim uvjeti ma ši re i užc lokacije. Ako takva registracija potresa ne postoji, onda
se više tipova registracije svodi na isti intenzitet (parametri: maksimalno ubrzanje,
maksimalna brzina, spektralni intenzitet), pa se za svaku proračunava spektar
odgovora. Na osnovi ov ih spektara dobiva se srednji spektar koji je osnova za
proračun.
B. EUROPSKE N ORME
Eurokod 8/2. sadržava proračunska na če la i pravil a pnmJene prvenstveno

namijenjena građenju grednih mostova oslonjenih na upomjake i vertikalne ili
približno vertikalne stupove. Primjenljiv je i na ostale tipove mostova kao što su
lučni. okvirni. ovješeni. dok nije preporučen za viseće mostove. mostove znatne
zakri vljenosti, mostove u velikom uzdužnom nagibu il i mostove ve like
skošenosti.
Uvodi se kategorija z načaja mosta preko faktora važnosti Yi. Značaj mosta može
biti v eći od prosječnog (Yi= I,3) i ovoj kategoriji pripadaju mostovi od kritičnog
z n ačaja za održavanje komunikacije (posebno nakon nepogode), mostov i č ij e bi
urušavanje izazvalo veli ke lj udske žrtve, te veliki mostovi s vijekom trajanj a
već i m od normalnog. Kategorija pro sječnog značaja izražena je faktorom važnosti
Yi= I,O, dok kategoriji manjeg značaja od prosječnog (Yi=0,7) pripadaju mostovi
koji nisu kritični za održavanje komunikacij e.
B.I. Seizm i čko djelovanje
Seizmičko djelovanje određuje se preko računskog ubrzanja tla 3g koj e odgovara

povratnom periodu potresa od 475 godina. Računsko ubrzanje tla ovisi o stupnj u
seizmičkog rizika i određuje se na temelju odgovarajućih seizmoloških ispiti vanja
lokacije građevine il i prema usvojenim vrijednostima za se i zm i čka područja
državnog teritorija.
Tablica 62. Računsko ubrzanje ria za različita seizmičko područja
Područje intenziteta VTl. VIII. IX. X.
Račun sko ubrzanj e tla O,lg O,2g O,3g Prema posebnim istraživanjima
Se i zmi čko
djelovanje ob i č no se predstavlja trima komponentama (gibanje točke
opisuje dvjema horizontalnim i jednom vertikalnom komponentom). Primjenom
metode spektrainog odgovora most se može analizirati odvojeno za oscilacije II
189
Konstnliranje mostova
uzdužnom, poprečnom i vertikalnom smjeru. U tom s lučaju seizmičko djelovanje
je predstavljeno s tri pojedinačne komponente djelovanja, po jedna za svaki smjer,
dob ivena uporabom računskog spektra odziva,
Kod pri mjene li nearne ana lize s vremenski ovisnim odgovorom konstrukcije
(uzima se u obzir šest komponenti djelovanja ili opisuje promjenljivo prostorno
gibanje točke) , most valja analizirati pod istodobnim djelovanjem raz ličitih
komponenti.
8 .2. O dređi va nj e jedne komponente seizmičkog djelova nj a
Površinsko seizmičko gibanje promatrane točke tla može se prikazati pomoću

spektra odgovora, spektra snage ili vremenskog odgovora tla.
Za određivanje jedne komponente seiz m ičkog djelovanja obično se koristi spektar
se izmičkog ubrzanja tla u jednome translatacijskom smjeru. E la s ti č ni spekta r
od govor a (ubrzanja) definira se analitički i kva litativno prema slici 112. ili
izrazi ma:
O<T<T B S,(T)=a,{I+;' (~Po- I))
r
S,(T) = a, ~ Spo
Te<T<TD S,(T) = a,~spo( ~c

To<T S,(T)=a,~spo(~~ )kI(~o )k2
S,(T) - ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla
a, - osnovno računsko ubrzanje tla
S - modificiran i faktor tla
T - osnovni period osciliranja linearnog sustava
Ts, Te - granice interva la konstantnoga spektrainog ubrzanja
To - granica koja definira početak područja spektra s konstantnim
pomacima
- faktor spektrainog ubrzanja
- eksponenti koji utječu na oblik spektra odgovora za T :2:: Te
- korekcij ski faktor prigušenja (= 1 za viskozno prigušenje 5%)
~=~ 2 +~
7 ~ O.7
- vrijednost viskoznog prigušenja dana II postotcima koja je obično

pretpostavljena S 5%, a ako nije dana je propisima za različite
materijale.
190
Se(TJ
.,S>JJ<> B e
D
r- T
OTs Tc T,
Slika 112. Elastični spektar odgovora
Vidljivo je da se spektar odgovora modificira sukladno kategorijima tla za koje su

dani svi potrebni parametri u tablici 63.
Tla kategorije A: s~enovita tla s brzinom posmičnih valova vs;? 800 mis,
pjeskovita i šljunkovita tla s vs;? 400 mis na dubini od l O m
Tla kategorije B: duboke naslage srednje gustog pijeska, šlj unka i srednje
krutih glina, debljine od neko iko desetaka do nekoliko
stotina metara, S vs;? 200 mis na dubini od l O m do vs ;?: 350
mis na dubini od 50 m
T la kategorije C: naslage rastresitog tla bez kohezije s vs :::; 200 mis II gornjih
20 m, naslage s mekim do srednje krutim kohezivnim tlom
s vs ~ 200 mis u gornjih 20 m.
Tablica 63. Seizmički parametri za kategorije tla
kategorija
tla
S ~o k, k, TB Tc TD
A 1,0 2,5 1,0 2,0 0, 10 0,40 3,0

B 1,0 2,5 1,0 2,0 0,15 0,60 3,0
C 0,9 2,5 1,0 2,0 0,20 0,80 3,0
Horizontalna seizm ička aktivnost se opisuje kroz dvije ortogonalne komponente

promatrano neovisno, a prezentirane za isti spektar odziva.
Za verti kalnu seizmi čku aktivnost dopušta se rabiti isti spektar odziva kao i za
horizontalno gibanje, aJi reduciran faktorom el = 0,7.
191
Da bi se izbjegla opsežna nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir mogućnost
disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih elemenata (i drugih
nelinearnih efekata) te se koristi linearna analiza zasnovana na računskom
spektru odgovora koji je reduciran u odnosu na elastični spektar.
Dakle, duktilne konstrukcije mogu se proračunavati uporabom e1astolineamog

modela konstrukcije i reduciranoga računskog spektra odgovora.
Računski spektar odgovora dob iva se iz elast i čnog njegovom redukcijom uz
pomoć faktora ponašanja q u kombinac iji S modificiranim eksponenti ma ~I i ~2
koji ovdje iznose ~ I = 2/3 i kd2 = 5/3. Račun s ki spektar je još i nonnaliziran u
odnosu na ubrzanje gravitacije g pa je definiran prema s lijedećim izrazima iti
sli kom 11 3.:
O<T<TB Sd(T) =a{l< (~~o- I)J

TB<T<TC Sd(T) = a~S~o
q
Tc<T<To
Faktor ponašanja odražava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost da

prihvaća reducirane seizmičke sil e bez krhkih lomova u postelastičnom području
deformiranja. Sadržava u seb i podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti.
Općenito se određuje prema slici 114.
Sd(T)
a Spc B e
q
aS
D
I- T
O TB Tc To
Slika 113. Računski spektar odgovora
192
}.L d "'q Ponašanje

1,0
og. idealno elastično
•>
~
"
E
L 1,5
pretežno elastično
ograničeno duktilno
~
.~
.~ L 3,0
duktilno
~
O
I Pomak
Slika 114. Seizmičko ponašanje mosta vezano lIzJaktor ponašanja
U S luč ajevi ma visoke se i zrn i čnosti nastoji se po st i ći što racionalnija građevina pa

je poželjno most projektirati za duktilno ponašanje. To se postiže konstrukcijskim
i drugim mjerama koje osiguravaju da se takvo ponašanje može i ostvariti. U
n ačelu mostovi se projektiraju s duktilnim ili ograničeno duktilnim ponašanjem.
Međutim u nekim sl u čaje v ima , npr. kada se sva se izmička akti vnost prenosi na
elastomerne ležaj eve fl eks ibilnost ležaja nameće prakti čki elastično ponašanje
stupova pa je q = 1,0. Isto je i kod mostova s izrazito krutim poduporama.
Eurokod 8/2 dopušta nepovratne deformacije u području p l ast i čn ih zglobova koji

se predv iđ aj u u podnožju stupova kako bi došlo do trošenja seizmi čk e energije i
mogu ćno sti proračuna na umanjene sile potresa te na taj nači n smanj enj a dodatnih
troškova izgradnje. Pri tome se ne dozvoljava formiranje plastičnih zglobova u
rasponskoj konstrukciji . Stoga su maksimalne vrijednosti faktora ponašanja koje
se mogu rabiti za proračun dviju horizontalnih komponenti djelovanja dane u
tab lic i 64. ovisno o vrsti podupore, naprezanju i predviđenom postelastičnom
ponašanju.
Podaci u tablici vrijede ako bezdimenzionalna uzdužna sila llk nije veća od 0,4.
Kada je 0,4< 'lk :5 0,6, vrij ednosti za q se reduciraju. Ako položaj plasti č nih
zglobova nij e pristupačan pregledu, vrijednosti faktora u tablici dijele se s 1,4. Za
duktilne stupove, a u kojima plastični zglobovi nisu p ri stupačn i, valja rabiti q
faktor od 2,5 za vertikalne i 1,5 za nagnute stupove. Za određivanje vertikalnog
sc i z mi č kog djelovanja prema gore uzima se faktor ponašanja 1,0.
193
KonstMliranje mostova
Tablica 64. Faktor ponašanja q - maksimalne vrijednosti
Po ste l ast i čno ponašanje

Duktilni elementi
Ograničeno duktilno Duktilno
Armiranobetonski stupovi
Vertikalni stup, savijanje \,5 3,5
Nagnuti štap, savijanje \,2 2,0
Kratki jaki stup \,0 \,0
CeJični stup
Vertikalni stup, savijanje \,5 3,0
Nagnuti štap, savijanje \,2 2,0
Nonnalno podupiranje, stup \ ,5 2,5
Ekscentrično podupiranje, stup 3,5
Upornjaci \ ,0 \,0
Lllkovi \,2 2,0
B.3. Se izmi č ko dj elovanj e vezano uz metode pro r ač un a
Proračunski model mosta treba biti takav da primjereno prikaže raspodje lu

krutosti i mase, tako da se svi značajniji oblici defonniranja i inercijainih sila
ispravno uzmu u obzir pri analizi seizmičkih utjecaja. Za proračun se koriste
višemodaina spektralna analiza (metoda računskog spektra odgovora),
pojednostavnjena spektralna analiza (metoda osnovnog moda) i neke druge
(analiza spektralne snage i analiza vremenskog odziva - time history).
Linearna dinamička analiza (Metoda ra čunskog sp ektra odgovora)
Ova metoda obuhvaća ekstreme dinamičkih odgovora svih važnijih oblika

osciliranja, a uz primjenu računskog spektra. Ukupan odgovor se dobiva
stat i st ičkom metodom kombinacije maksimalnih doprinosa oscilacija. Sve oblike
osciliranja koji značajno doprinose ukupnom odzivu konstrukcije valja uzeti u
obzir. Zbroj efektivnih modainih masa, za razmatrane svojstvene oblike, treba
iznositi najmanje 90% ukupne mase konstrukcije.
Efektivna modalna masa mk, koja odgovara svojstvenom obliku k, određena je

tako da je posmi č n a si la u bazi Fbk za ton k, koja djeluje u pravcu se i zm i čk i h
djelovanja, izražena kao:
194
Maksimalna vrijednost uč i nka potresa (rezna sil a, pomak) dobije se s velikom
vjerojatnošću
po izrazu:
gdje je Si učinak i-tog odziva.
Vjerojatni maksimaln i učinak seizmičkog djelovanja, zbog istodobne pojave

sei zmičke aktivnosti uzduž os i x, y, z, može se odrediti uporabom neovisnih
maksimaln ih učinaka seizmičkog djelovanja Sl!: , Sy i Sz prema izrazu:
S dovoljnom točnošć u može se rabiti za se i zmi čko djelovanje najnepovoljniju od

slijedećih
kombinacija:
E, + O,3E , + O,3E ,
O,3E , +E, + O,3E,
O,3E, + O,3 E, + E,
gdje su Ex, Ey, Ez se i zmička djelovanj a u smjeru x, y, z.
Metoda osnovnog moda
Ekvivalentne statič k e seizmičke si le dobivaju se iz reduciranih inercija inih si la

koje odgovaraju osnovnom periodu osciliranja u promatranom smj eru, ko ri steć i
računski spektar odgovora. Metoda također uključuje pojednostavnjenja vezana
uz oblik prvog moda i procjenu osnovnog perioda.
Ovisno o posebnim karakteristikama mosta, primjenjuju se tri prora čun ska modela
konstrukcije:
• kruta rasponska konstrukcija
• fle ksibilna rasponska konstrukcija
• model poj edinačn i h stupova
Ovi modeli koriste se kada se dinamičko ponašanje kon strukcije može dovolj no
točno aproksimirati mode lom s jednim stupnjem slobode, a to vrij edi II s lijedeć im
s l učajevima:
195
• U uzdužnom smjeru približno ravnoga, kontinuiranog mosta kada se

se i zmičke sile prihvaćaju stupovima kojih je ukupna djelotvorna masa
manja od 1/5 mase gornjeg ustroja;
• U poprečnom smjeru približno ravnog, kontinuiranog mosta kada je sustav
približno simetri čan prema centru masa kolničke kon strukcije, odnosno
kad teorijski ekscentricitet eo između centra krutosti donjeg ustroja i centra
masa gornjeg ustroja ne prelazi 5% duljine konstrukcije;
• Kad stupovi podupiru slobodno oslonjene nosače i ne očekuju se veće
interakcije između stupova, a djelotvorna masa svakog stupa manja je od
1/5 mase dijela konstrukcije koju taj stup nosi .
Model krute rasponske konslnlkci;e primjenjuje se kada je, pod djelovanjem

se i zmičkih sila, deformiranje rasponske konstrukcije u horizontalnom smjeru
zanemarivo malo u odnosu na pomake stu pova pri vrhu. To uvijek vrijedi u
uzdužnom smjeru kod pribli žno ravnih mostova s kontinuiranom raspon skom
konstrukcijom. U poprečnom smjeru može se rasponska konstrukcija smatrati
krutom ako je LlB ~ 0,4 ili ako je zadovoljen uvjet .1d/da ~ 0,2, gdje je L ukupna
dulj ina kolničke konstrukcije, B ši rina,.1d maksimalna razlika pomaka i da srednj i
pomak u poprečnom smjeru svih vrhova stupova pod poprečnim seizmičkim
djelovanjem ili s ličnim opterećenjem. Seizmičkom djelovanju ekvivalentna
horizontalna statička sila F određuje se izrazom:
gdje je
YI faktor važnosti
M ukupna djelotvorna masa sustava, tj masa gornjeg ustroja, gornje
polov ice stupova te ona od kvazi prornjenljivog djelovanja ,+,21 Q kl
gradski mostovi ili mostovi s intenzivnim prometom
mostovi s normalnim prometom ili pješački mostovi
že ljeznički mostovi
ordinata računskog spektra odgovora koja odgovara periodu
osciliranja mosta T = 2n.JM I K
K =L K i - krutost sustava jednaka sum i krutosti seizmički otpornih stupova.
U poprečnom smjeru hori zonta lnu silu F valja distribuirati uzduž kolničke
konstrukcije proporcionalno raspodjeli efektivn ih masa. Raspodjela na stupove
provodi se proporcionalno njihovim krutostima.
196
Model fleksibilne rasponske konstrukcije primjenjuje se kada uvjet 8d/da ::; 0,2
nije zadovoljen. Osnovni period, ako nema točnije mogućnosti proračuna, može
se u smjeru koji se promatra odrediti Rayleighovom metodom koja primjenjuje
sustav s jednim stupnjem slobode:
l
" n l ·d ·
T = 21t I ''-=::-''''_c'-'-
"
i.. f, ·d ,·
m, masa koncentrirana u i-tom čvoru

d, pomak u promatranom smjeru kadaje sustav opterećen silama f j=mj ·g
koje dj eluju u svim čvorovima u istom smjeru.
Uči nke se i zmičkog dj elovanja valja odrediti za djelovanje horizontalnih sila Fi u

svim čvorovima. Sila u i-tom čvoru je:
4n 2y, S, (T)d
FI. = T2
. _-
g
· ·m ·
I I
Torzijske učinke u poprečnom smjeru treba odrediti kad se primjenjuje kruti ili
f1eksijski model konstrukcije, bez obzira na omjer LIB, uporabom momenta
torzij e:
eo - teoretski ekscentrici tet između centra krutosti i središta

masa
e, = O.03L - sl učajni ekscentricitet
ed = 0,05"';"I-+-e---;/-e-,'L - aproksimacija dinamičkog učinka
o
F - horizontalna statička
sila
2
F = y, . M· R(T) ili "F
L 1
='
L
4n y, . R(T)d " m
T2 g I I
Moment torzije valja rasporediti na potpore upotrebom modela krute rasponske

konstrukcije.
Model pOjedinačnih stupova primjenjuje se kad nema veće interakcije susjedni h

stupova. Tada se učinci seiz mičkog djelovanja na i-ti stup mogu aproksimirati
on ima pod djelovanjem ekvivalentne statičke sile:
197
Mj - djelotvorna masa koju nosi jedan stup
Tj = 2rr..JM j I K j - osnovni period osciliranja jednog stupa.
Prikazano pojednostavnjenje može se koristiti kao prva aproksimacija u

preliminarnoj analizi kada je zadovoljen uvijet za odnos perioda susjednih
stupova: 0,95 < T / Tj+l ~ 1,05. U protivnom redistribucija efektivnih masa koja
odgovara pojedinom stupu mora se provesti.
C. USPOREDBE
Seizmički prorač un prema Pravilniku iz 1964. godi ne jednostavna je metoda

ekvivalentnog statičkog op terećenja uz prib ližnu razdiobu seizmičke sile po
konstrukciji. edostaci ove metode su što se njome ne uzima u dovoljnjoj mjeri u
obzir utjecaj prostornog rasporeda masa i krutosti u konstrukciji , koji je naroči to
izražen kod složenih mostovnih konstrukcija različitih visina stupova i različitih
raspona. Ovaj postupak ne uzima u obzir dinamička svojstva građevine (periode
oscilacija i svojstvene oblike) te mogućnost nelinearnog ili duktilnog ponašanja
elemenata. Stoga je ovaj postupak zastario i nije za uporabu unalOČ tome što,
recimo, kod gipkih sustava može osigurati dostatno sigurnu građevinu.
Pravilnik iz 1987. godine bolji je od prijašnjeg jer uzima u obzir dinamička

svojstva sustava, prilično je jednostavan i uključuje najvažnije utjecajne faktore
pri proračunu seizm i čkih sila. Nedostaci su mu što ne daje jasno značenje
pojedinih seizmičkih parametara (Ks i Pi), ne predlaže suvremeni postupak
superpozicije modainih odgovora, ne uzima u obzir utjecaj nelineamog ponašanja
(duktilnosti) sustava na veličinu seizmičkih sila (faktor duktilnosti ~ p = 4 bez
obzira na vrstu konstrukcije), ne definira dovoljno proračun ske pojedinosti i
detalje konstruiranja nosiv ih elemenata. lako se oblikom uočava globalna s li čnost
osnovnih seizmičkih koeficijenata prema ovom Pravilniku i Eurokodu (slike III.,
112.), Eurokod 8 daje znatno veći tzv.ukupni se izmički koeficijent.
Postupak prema Eurokod 8 proizvod je suvremenih teorijskih, eksperimentalnih i

graditeljskih spoznanja i iskustava na ovom području. Temelji se na duktilnom
nelineamom ponašanju mostova pri potresu koje pokušava opisati odgovarajućim
pojednostavnjenim modelima proračuna.
Poteškoća ovog postupka je određivanje fak10ra ponašanja konstrukcije q koji je
ulazni podatak i o kojem bitno ovisi veličina se i z mičkih sila (slika 115.), a kojim
se mora i predvidjeti duktilno ponašanje konstrukcije odnosno njena sposobnost
da prihvaća reducirane seizmičke sile bez krhkih lomova.
198
Kod veće redukcije seizmičkih sila preko faktora ponašanja valja očekivati i veća
oštećenja i obrnuto. Kod duktilnih konstrukcija, odnosno kada se dopušta veća
redukcija sila potresa, bit će potrebno manje glavne uzdužne armature, ali više
poprečne i konstruktivne za osiguranje kritičnih presjeka od nepoželjnoga krhkog
sloma (p l astični zglobovi). Kod konstrukcija koje se pretežno elastično ponašaju,
dakle slabo duktilnih konstrukcija, djelovat će pune inercijaine si le i bit će
potrebno znatno više glavne armature, a poprečne i konstruktivne samo onoliko
koliko se traži Eurokodom 2.
0,6
q=1 .0
0,5
tlo B kategorije
VIll zona
a = 0.2
0,4
--ill
....
0,3
0,2
0,1
°° 0,5 1 1,5
T
2 2,5 3 3,5 4
Slika 115. Računskispektar odgovora za tlo B kategorije II VIII. potresnoj zoni II

ovisnosti o primijenjenomjakforll ponašanja q
Ovdje je na temelju izraza u sklopu glavnih dijelova normi i aneksa dana veza
minimalne duktilnosri presjeka stupa na mjestu plastičnog zgloba s faktorom
ponašanja (s lika 116.). Isto tako moguće je ovisno o usvojenom faktoru ponašanja
odrediti potrebnu min ima lnu du ljinu plastičnog zgloba u odnosu na visinu stupa
(s li ka 117.).
199
],5 ~------------~ ·r>. ,7
.,. 2,5
2
1,5
4 S • 7 8 9 la 11 12 13
"C
Slika 116. Veza/akrora ponašanja i dukrilnosti presjeka u zglobll za različite periode
titranja mosta
],5
T=O,7
] --
.,. 2,5
2
1,5
l
o 0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,07
lt./L
Slika 117. Veza/aktora ponašanja i odnosa dllljine plastičnog zgloba i visine stllpa
Eurokodom 8 dobivaju se maksimalne seizm i čke sile znatno većih vrijednosti u

odnosu na sile dobivene osta li m proračunskim postupcima. Usporedba seizmičk i h
si la na konzolnom sustavu s jednim stupnjem slobode vid lji v je na slici 118.
Seizmičke si le dobivene Eurokodom su direktno računske, dok se prema
pravi lnicima za granično stanj e nosivosti množe s global nim faktorom sigurnosti
1,3.
200
Faktor Faktor
3 7
2,5 6
II Pra'.1lnik 5
2 .EC8I2
4
1,5
3 ·
2
0,5 l
O O
dobra tla srednje dobra slabo vezna dobra tla srednje dobra slabo vezna tla
tl, tl, tl,
Slika 11 8. Odnos maksimalnih mogućih računskih se izmičkih sila u potresnoj zoni IX

prema različitim postupcima
Proračun prema Eurokodu 8 ima za posljedicu daleko već u se i zm i čku sigurnost

građevine. Maksimalne potresne sile mogu iznositi za faktor ponašanja 1,0 i do
75% težine konstrukcije, što je vidlji vo na slici 119.
0,3 0,6
0,25 0,5
-"
111
0,2
0,15
0,1
-" 0,4
111 0,3
0,2
0,05 O, l
° O
dobra tla srednje
dobra tla t.
slabo vezna dobra tla srednje
dobra tla t.
slabo vezna
0,8
0,7
0,6
-" 0,5
111 0,4
0,3
0,2
O, l
° dobra tla srednje

dobra tla t.
slabo vezna
Slika 119. Odnos maksimalnih seizmičkih sila i ukupne težine konslrukc!ie prema
različitim posfllpcima pri faktoru ponašanja q=J,O
201
Pravilnike koji su se do sada koristili za proračun mostova na seizmička
djelovanja, a pokazali su se zastarjelima, treba stoga što prije izbaciti iz upotrebe.
Pokazalo se da PTP·12 može osigurati dostatnu sigurnost mekih sustava, ali ga

treba prestati koristiti jer ne uzima u obzir dinamička svojstva građevine.
Pravilnik iz 1987. nikad i nije službeno stupio na snagu, a manje je siguran i od
PTP-12.
Preporučuje se korištenje suvremenog postupka proračuna i projektiranja mostova

prema Eurokodu 8/2 u cijelosti. Za projektno ubrzanje tla za lX. stupanj
seizmičkog intenziteta, u nedostatku seizmoloških ispitivanja, koristi se vrijednost
od 0,3 g umjesto vrijednosti 0,4 g koju daje Pravilnik iz 1987.
Potrebno je vrijeme da se odredi racionalnost ovakvog postupka, ali postoje već

neka razmišljanja o mogućnostima njegove prilagodbe ili pojednostavnjenja za
praktičnu primjenu koja su dana u nastavku.
Suvremeni postupci proračuna na potres temelje se na duktilnom nelinearnom

ponašanju mostova pri potresu. Eurokod daje dvije razine duktilnosti - ograničenu
duktilnost i punu duktilnost za koje će se dobiti izrazite razlike u unutrašnjim
silama ili pomacima. Za sada se smatra da se treba strogo držati ovih dviju razi na
duktilnosti dok se svi detalji armiranja potrebni za postizanje visoke duktilnosti ne
razviju, ispitaju eksperimantalno i dok ne bude dovoljno iskustva s njihovim
konstrukcijskim mogućnostima bez gomilanja armature.
lzbor faktora ponašanja problematičan je jer o njemu bitno ovisi velič ina
seizmičkih sila, njime se mora predvidjeti duktilno ponašanje konstrukcija, a
trebao bi se uzimati različito za pojedine elemente (kratke kruće stupove, visoke
vitke stupove, rasponski sklop, luk), što otežava primjenu.
Primjenom elastomemih ležajeva bitno se mijenja dinamičko ponašanje

konstrukcije mosta, konstrukcija postaje mekša, povećavaju se periodi slobodnih
oscilacija. Pretpostavlja se da se dominantni seizmički utjecaj preuzima
ležajevima. Ležajeve i prijelazne naprave potrebno je proračunati korištenjem
elastičnog spektra odgovora uz faktor ponašanja 1,0. EC8/2, u ovom slučaju,
pretpostavlja elastično ponašanje stupova i zahtij eva njihov proračun bez
redukcije seizmičkih sila, odnosno korištenjem faktora ponašanja 1,0.
202
3.9 Kombinacije djelovanja opterećenja
Opterećenja objašnjena kroz prethodna poglavlja uključuju se u mjerodavne

kombinacije djelovanja za proračun konstrukcija. Pravilan odabir kombinacija
djelovanja pojedinih opterećenja važan je jer položaj korisnog opterećenja, na
primjer, u jednoj kombinaciji može u~ecati na dimenzije nosača rasponskog
sklopa s obzirom na savijanje. Korisno opterećenje u nekoj drugoj kombinaciji na
nekom drugom mjestu može utjecati na dimenzije nosača za preuzimanje
posmika. S druge strane neka druga opte rećenja, recimo potresna mogu utjecati na
dimenzije potpora mosta.
Prema naj starijim propisima proračun konstrukcija provodio se prema dopuštenim

napon ima koji se proračunavaju iz uvjeta ravnoteže vanjskih i unutrašnjih si la. Za
taj postupak potrebno je unaprijed pronaći rezne sil e u elementu odnosno II
konstrukcij i za uporabno stanje. Progibi i širine pukotina u s poređivali su se s
maksimalnim dopuštenim vrijednostima.
Prema metodi granič nih stanja nosivost presjeka je zadovoljena ako je računska
vrijednost rezne sile manja od računske nosivosti presjeka ili joj jednaka.
Prema europskim normama računske veličine djelovanja dobivaju se množenjem

reprezentati vnih vrijednosti parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja YF,
a računske vrijednosti čvrstoće materijala dijeljenjem karakteristične čvrstoće
koeficij entima sigurnosti YM.
Prama Pravilniku za beton i amirani beton te prema njemačkoj normi računske

vrij ednosti djelovanja dobi vaju se množenjem reprezentativn ih vrijednosti
globalnim koeficijentima sigurnosti. Globalni koeficijenti sigurnosti Yu sadržavaju
koeficijent sigurnosti kojem vrijednost ovisi o vrsti opte re će nja i koeficijent
sigurnosti kojem vrijednost ovisi o deformaciji čelika.
3.9.1 HRVATSKI PROPISI
Prema Pravilniku za beton i armirani beton iz 1987. računske vrijednosti

djelovanja ili direktno reznih sila dobivaju se množenjem reprezentati vnih
vrijednosti djelovanja ili reznih sila globalnim koeficijentima sigurnosti ovisno o
deformaciji čeli ka prema tablici 65. gdje su:
So - vrijednost rezne sile od stalnog optereće nja

SQ - vrijednost rezne sile od promjenjivog opterećenja
Sp - vrijednost rezne sile od prednapinjanja
Si.\ - vrijednost rezne sile od indirektnog opterećenja (temperatura, skupljanje,
popuštanje ležajeva)
2D3
Tablica 65. Globalni koeficiJenti sigurnOSli za granično stanJe llosivosti
Račun ske vrijednosti djelovanja od Koeficijenti sigurnosti

pripadne kombinacij e djelovanja
c, ~ 3u/00 c s:S; O°100
optereće nj a
Su= Yu.G . SG + Yu.Q . SQ + Y...P . Sp Yu.G Yu.Q Yu.p Yu.G Yu.Q Yu.P
Stalno i promjenljivo opterećenje 1,6 1,8 1,3 1,9 2, l 1,5

Stalno i promjenljivo opterećenje,
vlastita težina ,
stalno o pterećenje 1,0 1,8 1,3 1,2 2, 1 1,5
djeluju povoljno
Su= Yu,G ,SG + Yu.Q ·SQ + Yu,P+II:(S[, + Sa) Yu.G Yu.Q Yu,p"a Yu.G Yu.Q Yu,p..a
Stalna, promjenljiva , indirektna
1,3 1,5 1,3 1,5 1,8 1,5
optereće nja
Stalna, promjen ljiva , indirektna
opterećenja ,
vlastita težina , stalno opterećenje
1,0 1,5 1,3 1,2 1,8 1,5
d;elu;u povolino
Pri proračunu se izmi čke stabilnosti mostova i vijadukata uzimaju se za ceSlOvne

mostove samo vlastita težina, a za željezničke još i pol a pokretnog opterećenja pri
čemu se računska vrijednost djelovanja od stalnog i promjenlji vog o ptereće nj a i
sile potresa (SLlist bL31 od 1981.) dobije prema izrazu:
Dakle vrijedi sveobuhvatni globalni koeficij ent sigurnosti YU = 1,3,

Kod graničnog stanj a uporabivosti sv i globalni fak tori sigurnosti iznose 1,0.
3.9.2 NJEMAČKE NORME
Nje mačke nonne DfN 4227 koriste sveobuhvatni global ni faktor sigurnosti i za
stalno i za promjenljivo opterećenje pri provjeri graničnog stanja nosivosti , koji za
defonnaciju čelika Bs ~ 3 °/00 iznosi 1,75, a pri deformaciji &s ::;; O °/00 2,10. Za
komb inaciju osnovnih i dodatnih opterećenja te kombinaciju osnovnih, dodatnih i
posebnih koristi se koeficijent kombi nacije 0,9.
204
3.9.3 EUROPSKE NORME
Prema europskim nonnama razlikuju se stalne i prolazne proračunske situacije,

izvanredne proračuns ke situacije te seizmičke proračunske situacije o kojima ovisi
primjenljiva kombinacija djelovanja opterećenja za proračun računske vrijednosti
djelovanja (tablica 66.).
Tablica 66. Računske vrijednosti djelovanja za različite proračunske kombinacije
Prora·
Sim·
ču n ska Računska vrijednost djelovanja
bol
situacija
Sta lna!
prolazna
PIT S, ~ S, [ L: (YG.j . G k.J+ YQ . Q k., + L:(YQ . '1'0'; . Qk';)+ Yp . Pk]
J 1> 1
Izvan·
redna
A Sd ~ Sd[ L:(YG.j . Gk.J+ '1'11 . Qk.l + L:( 'h, . Q kJ+ Ad + Yp . Pk]
J 1> 1
Seizmi·
čka
E S, ~Sd[7(Gk.J+AEd +('I'21.Qk.,)+Pk ]
Veličine u tablici znače:
karakteristične veličine za stalno i promjenljivo opterećenje

karakteristična velič ina nepovoljnog jedinog ili vodećeg
promjenljivog djelovanja kad istodobno djeluje više promjenlji vih
opterećenja (pokretno optereće nje)
karakteristična ve ličina prednapinjanja
računska vrijednost za slučajno djelovanje koja se daje državnim
propIsima
YG. YQ. yp: parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja
~O, i: koeficijenti kombinacije za promjenljiva djelovanja dani u
tablicama 68., 70., 71.
~l.h \jI 2.i : koeficijenti kombinacije dani u tablicama 68. , 70. , 71.
AEd: najnepovoljnija računska kombinacija dje lovanja seizmičkih
komponenti
koeficijent kombinacije kod seizmičke kombinacije
(~ 21= 0,2 - gradski mostovi ili mostovi s intenzivnim prometom;
~2 1= O - mostovi S normalnim prometom ili pješački mostovi;
~2 1 = 0,3 - že lje znički mostovi)
205
Računske vrijednosti djelovanja dobi vaju se množenjem reprezentativnih
vrijednosti s parcijalnim koeficijentima sigurnosti danima u tab lici 67. pri čemu se
još dodatno koeficijentima kombinacije (tablice 68., 70., 71.) uzima u obzir
smanjena vjerojatnost istodobnog djelovanja više promjenlji vih opterećenja te
vremensko trajanje i učestalost.
Tablica 67. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja, GSN
Proračunska
Djelovanje S imbol situaci 'a
Pff A
Stalna opterećenja
Nepovoljna YGsup 1,35 1,00
(vlastita težina nosivih i
nenosivih elemenata
konstrukcije, stalna
Povoljna "(Gini 1,00 1,00
opterećenja od tla, vode
u tlu, slobodne vode)
Prednaprezanje YP 1,00 1,00
Slijeganje Yo.. 1,00

cestovni i pješački 1,35
YO 1,00
mostovi (')(")
Nepovo ljna željeznički mostovi YO 1,45 (') 1,00

Prometna
dje lovanja
model SW/2 YO 1,2 (') 1,00
Povoljna YO O O
Druga Nepovoljna YO 1,5 1,00

promjenljiva
djelovanja Povoljna YQ O O
Jzvanredna djelovanja YA 1,00
Napomene uz tablicu 67.:

(*) Komponente prometnih djelovanja uvode se II kombinacije kao jedno
djelovanje, preko relevantne grupe opterećenja , uz zanemari vanje
povoljnih komponenti ovih grupa.
(**) Prema njemačkom stručnom izvještaju DIN Fachbericht 101 uz korištenje
korekcijskog faktora 0,8 za koncentrirana opterećenja vozila, parcijalni
faktor sigurnosti iznosi 1,5.
206
U načelu je koeficijent sigurnosti YG za cijelu konstrukciju stalna vrijednost osim

kada stalno opterećenje može razl ičito djelovati (povoljno i nepovoljno). Primjer
su nos ači s prepustima.
U takvom s l učaju nepovoljan dio stalnog opterećenja treba pomnožiti s
parcijalnim koeficijentom YG,Sup = 1,1, a povoljan sa YG,inf = 0,9.
Pri ekscentrič n om tlaku kada uzdužna sil a reducira annaturu dobivenu od

savijanja, valja primjenjivati YG = 1,0, u kombinacijama opte re će nja .
Tablica 68. Koeficijenti kombinacije za cestovne mostove
Djelovanje Simbol \jIo \ji , \ji) \il,

Gr!
(osovinsko opterećenje
0,75 0,8 0,75 ° (0,2)
Modeli 0,4 0,8 0,4 0 (0,2)
(Kontinuirano opterećenje)
Mode l 2 0,8 0,75
Prometno
Gr2 (Horizontalne sile) ° °
djelovanje
Gr3 (pješaci) ° °
0,8 ° °
Gr4 (Model 4) ° 0,8 ° °
Gr5 (Model 3)
° 1,0
° °
Horizontalne
° ° °
sile
FWk ili Fwn
°
0,3
°
0,6
°
0,5
°
Vjetar
Fw 1,0 °
Temperatura 0,8 0,6 0,5
Tk
°
\110 - koeficijent kombinacije

\11 1 - koeficijent učestale vrijednosti
\11 1 - koeficijent neučestale vrijednosti
\112 - koeficijent prividno-stalne vrijednosti
Kad se optere ćenje od vjetra promatra kao dominantno djelovanje, \110 za grupu
uzima se O. Kada se prometno opterećenje uzima, kao dominantno, djelovanje
vjetra 'l'OFWk ili 'l'oFwn se uzima najveće jednako F w .
Koeficijenti 'V2dopisani II zagradama koriste se u njemačkom DIN Fachbericht

101.
207
Grupe prometnog opterećenja za karakteri s ti čne vrijednosti višekomponentnog
djelovanja dane su u tablici 69.
Tablica 69. Određivanje grupa prometnog opterećenja cestovnih mostova
Kolnik Staze
Vert·
Tip
Vertikalne sile Horizontalne sile ikaine
opterećenja
sile
~
'N
.§ .--'!•
~
o;
"o
O .~
.,g o
> ,g,
~
>
~
s:; .- .= ~
"e o
e
<tl .S;
.
e
"'"
~
'2 o ~ e .!:: s:;
E -0ij • e
-8 '2~
".
E
>~"
~ ~
,_
e ~_
__
o~
~'"
~---
.- M
oO~
~~
OJ > <.2
'0 .:o -e
-
o
~~~ 0::< ~~~ "

~
E e ~
"o E-O Q..J .§::<

0.J !L.J
'" ~
Q.o.J ..!:!...:.<:
O S.
O:=" ...... .-vl c..
::::::
" o E-
o
'"
Grla
" o~
KV
~~
(a)
N U
(a)
'"
RV (b)
Grib KV
~
. ~
e Gr2 UV (b) KV KV
~ Gr3(d) KV (c)
E-o Gr4 KV KV (b)
!L
2 GrS komb.
KV
" li3
Svaku od ovih grupa opte rećenja, koje jedna drugu međusobno isključuju , treba
razmatrati tako da ona definira karakte ristično djelovanje za kombinaciju sa
opterećenjim a koja nisu od prometa,
KV - karakteristična vrijednost
K\oi - karakteristična vrijednost kao dominantno komponentno djelovanje
UV - učestala vrijednost
RV - reducirana vrijednost
(a) - osim ako nije druk čije specificirano u nonnama za proračun
(nacionalni dodatak)
(b) - može se definirati nacionalnim dodatkom. Preporuče na vrij ednost je
,
3,0 kN/m-o
(c) - za pješačke i bicikli stičke staze na cestovnim mostovima uzima se
kontinuirano opterećenje u iznosu 5 kN/m2 .
(d) - ova grupa nije od značaja ako se koristi Gr4,
208
Tablica 70. Koeficijenti kombinacije za pješačke mostove
Djelovanje Simbol \jIo \ji !

. \ji ! \jI2
Gr! 0,4 0,8 0,4 O
Prometno
djelovanje Qrwk O O O O
Gr2 O 1,0 O O
Vjetar F\Vk ili Fw OI) 0,6 0,5 O
Temperatura Tk 0 2) 0,8 0,6 0,5
GrI - kontinuirano prometno opterećenje i pripadna hori zontalna sila

Gr2 - izvanredno vozilo i pripadna horizontalna sila
I) Ako treba uzeti u obzir dominantno djelovanje koje nije ni od prometa ni

od temperature, ova se vrijednost zamjenjuje s 0,3.
2) Osim ako nije drukčije odredeno, npr. u slu č aju krtih materijala pri niskim
temperaturama.
209
Tablica 71. Koeficijenti kombinacije za željezničke mos/ove
,
Djelovanje Simbol IVo IV, IV, 1V2
Model 71 0,8 1,0 l) O
SW/O 0,8 1,0 0,8 O
SW/2 O 1,0 0,8 O
Neopte rećen i vlak 1,0 - - -
Pokretanje i kočenje
Pojedinačna iste vrijednosti kao za
prometna Centrifugalne sile odgovarajuća vertikalna
djelovanja opterećenja
Sile interakcije usljed
I orogibanja
Si le bočnih udara 1,0 1,0 0,8 O
Opterećenja pješačkih staza 0,8 0,8 0,5 O
Optereć enje iza upornjaka 0,8 1,0 l) O
Aerodinam i čki utjecaji 1,0 1,0 0,8 O
Gr11-Grl7 0,8 1,0 0,8 O
Grupe opte rećenja Gr21-Gr27 0,8 1,0 0,7 O
Gr31 0,8 1,0 0,6 O
FW\( ili Fwn 0,6 0,6 0,5 O
Vjetar 2)
Fw" 1,0 - - -
Temperatura 3) T, O
0,8 0,6 0,5
(0,8)
Napomene uz tabli cu 7 1. :
l) 0,8 ako je opte rećen jedan kolosijek, 0,6 ako su opterećena dva i 0,4 ako su
opterećena tri ili više.
2) Kada se prometno opterećenje kombinira s vjetrom, djelovanje vjetra \vo FW\( ili
\VOFWn uzima se naj veće a to je Fw".
3) Vrijednost za \vo u zagradama trebalo bi uzeti s 0 ,8 ako je važno pri
dimenzioniranju.
Grupe prometnog opterećenja za k a rakteristične vrijednosti v išekomponentnog

djelovanja dane su u tablici 72.
210
Opterećenja mos/ova
Tablica 72. Određivanje grupa promelflog oplerecel1ja željezničkih mostova
Grup< "il, I e sile

Broj
kolosijeka Komentar
I 12 Tl
"
" I2
13 I T, , I 0,5' I 0,5'
,
I T, '" I 0,5' , boč'o
14
'" "
" " I :OČ'~2 s.""kom'

. .
I- 0,5. 0,5-
,
" I SWI2 .
"
T,
2 21
T, "
"
T, 0.5- " I ,
2 22 T, 0.5· " " I 2.
"
2 13 ~: ::: : I ::~: I ::~~ N,jvO<, ""'"'OO
2 24~' ::: I :;: , : N'jvot, boč,o
2 26~: , , :: I : :;: : :;: ISWI2
2 27~: , I :;: :: :: IS .
31 Ti 0,75 I 0.;5 I 0,;5 I 0,;5 I Dod",' ""',j
, ,,' ili ' '''

I

• u povoljnim s lučajevima ove ne dominantne vrijednosti uzimaju se s O
.. u povoljnim s lučajevima ove ne dominantne vrijednosti uzimaju se s 0,5
SW/O uzima se u obzir samo za kontinuirane gredne konstrukcije
SW/ 2 uzima se u obzi r samo ako je predviđena za taj kolosijek
HSLM na međunarodnim kolosijecima gdje je pOlrebna dinamička analiza,
vidi EN 1991-2,6.4.4.,6.4.6
211
U nastavku se navode još neke općenite odredbe europskih normi za kombinacije
optere će nj a.
Kod svake kombinacije prometnog opterećenja s nekom drugom vrstom

opterećenja,
ta se grupa opterećenja razmatra kao jedno djelovanje.
Kada se razmatraju kombinacije prometnog opterećenja i vjetra, treba uzeti u

obzir maksimalnu silu vjetra, koja je kompatibilna s prometnim opterećenjem .
Model opterećenja 2 i koncentrirano opterećenje na pje šačkim stazama u pravilu

ne treba kombinirati ni sa kakvim drugim promjenlji vim opterećenjem.
Snijeg i vjetar ne treba kombinirati sa:

• spccijalnim vozi lima ili odgovarajućo m grupom o pte rećenja Or5
• opterećenjem ljudskom navalom ili Gr4
• silama zaustavljanja i pokretanja ili centrifugalnim silama il i Gr2
• o ptereće nji ma na pješačkim ili bi c ikli sti čk i m stazama ili Gr3
• specijaln im vozilima ili modelom SWI2
• grupama o pterećenja 13, 14, 15.
Iznimka su pokriveni mostov i kod kojih se uZima da opterećenje od snij ega

prometno opterećenj e istodobno djeluju.
Vjetar i temperaturna djelovanj a u pravilu se ne uzimaju istodobno.
Pojedina č noizvanredno dje lovanje ne kombinira se ni s drug im izvanrednim

djelovanjem ni s vjetrom ni sa snijegom.
Udari uslijed prometa ispod mosta kombiniraju se s učestalim prometnim

o pterećenjem na mostu kao prateć im djelovanjem.
Kad se uzimaj u u obzir udari uslijed prometa na mostu, sva prateća djelovanja
prometnog o pte reće nja se zanemaruju osim kod že lje zni č kih mostova, gdj e
kombinacij u propisuje investitor. .
Učinke seizmičkog djelovanja ne treba kombinirati s onima od vjetra i prisilnih

deformacija (temperatura, skupljanje, sl ijeganje ležajeva, zaostalo gibanje tla zbog
se i z mičko g po remećaja).
212
Za granična stanja uporabljivosti vrijede kombinacije djelovanja dane u tablici 73.

Ove kombinacije odgovaraju onima iz tablice 66. pri čem u se parcijalni
koeficijenti sigurnosti uzimaju s vrijednošću 1,0, a koeficijenti kombinacije
odgovaraju onima u tablicama 68., 70., 71. osim za termičke utjecaje na
cestovnim mostovima i pje šačkim mostovima kod kojih promet nije zaštićen , gdje
je "' o~O , 6,
Tablica 73. Računske vrijednosti djelovanja za granično slanje uporabljivosti
Kombinacija Računska vrijednost djelovanja
Karakteristična
(rijetka)
S, ~ S,[ I Gk,; +Qk,l +I ("' o" 'Q,,,)+ Pk]
J 1>1
Učesta la S, ~ S, [IG
J
k,; +"' " 'Q", +I(."'
1>1
2,' 'Q k")+ Pk]
Prividno stalna S, ~S'[f(Gk.J+~ ("'2,' QkJ+ Pk]
Za granično stanje uporabljivosti dodatno treba ispitati i neučestalu kombinaciju

djelovanja ako je određena u pojedinim Eu rokodovima za konstrukcije:
U proračunima stanja uporablji vosti va lja uzeti moguće VarijaCIje sile

prednapinjanja. Gornja i donja karatkteristična vrijednost sile prednapinjanja
određuju se prema izrazima:
Pk.sup = rsup . Pm,l

Pk,inf = rinf . pm,l
Koeficijenti rsup i rinf mogu se uzeti s vrijednostima 1,1 i 0,9 pod uvjetom da je
zbroj gubitaka sile prednapinjanja uslijed trenja i vremenskih deformacija :s 30%
po četne sile pređnapinjanja.
Kod predgotovljenih konstrukcija, kada postoje odgovarajuća statistički obrađena

mjerenja sile prednapinjanja može se uzeti rsup = rinf = l ,O.
213
3.9.4 USPOREDBE I KOMENTARI
Usporedbe su na činj e n e na nako liko reprezentati vnih primjera.
Kombinacija djelovanja s/a/nog i prometnog opterećenja na cestovnom mostu
Zbog različito
definiranih fak tora sigurnosti u kombinacij ama djelovanja,
uspoređeni su računski momenti savijanj a od stalnog i prometnog opterećenja na
modelu kontinuiranog mosta preko tri raspona, mj erodavn i za grani čno stanje
nosivosti.
Raču n s ki moment savij anja prema Eurokodu dobiva se množenjem

karakter i stič nih vrijednosti s parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja
YF:
M ~ = 1,35'M G + 1,35·M Q .
Računski moment prema Pravil niku za beton i armirani beton dobi va se

množenjem s globalnim faktorima sigurnosti YU= YF . YM te dijeljenjem gran i čnog
momenta s parcijaln im fa ktorom sigurnosti za materijal YM = YS= 1.15 :
MPravi lnik _ 1,6·M G + i ,8·M Q

sd - 11
,5
Us por eđeni su momenti u sredini srednjeg polja kontinuiranog mosta za autocestu

preko tri raspona. Odnos raspona je L:l,25L:L. Opterećenje vlastitom težinom
raste proporcionalno s visinom presjeka H, a koja se mijenja za raspone od 5,0 do
20,0 m prema odnosu Ll 16, a za sve veće raspane prema odnosu Ll25.
Maksimalni moment od stalnog o ptereć e nja iznosi:
M = 00669.g.L'
" ,
od prometnog kontinuiranog opterećenja:
M p = 0,1104· p. L' .
21 4
g
1) IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII]! 1IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIilllllllllllllllllllllllllll
L , 1.25L , L ,
"
• • • •
P
LS:
ll llllllllllllllllllllllll !!, z>
, L , 1.2Sl , L ,
• •
3pnl • •
LS: LS LS z>
L , 1.2Sl L
•" • •" •"
LS
,
•
L
LS
,
•
2P
n
1.25L
LS
,
•
L
z>
,
•
Slika J20. Raspored opterecenja za maksima/ne momente
Momenti od koncentriranih sila od vozila pro raču nani su pomo ć u Sofi stika za
dvije raz l i č i te kombinacije koncentriranih sil a, prema Pravilniku i prema
europskim shemama.
400000
350000 -I- EC ,
300000 - . . - - - - Pravilnik
/
-E 250000 I /
Z
,--"e., 200000
150000 ;
V
0 -
E'o" 100000
I V
:::E 50000
O -1
O 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100110 120
rasponi (m)
Slika J2 1. Računski momenti savijanj a u srednjem polju mosta za a utocestu raspona do

120m
2 15
1,2 - -
1,1
•
~
•e 1 _ """=
~ 0,9 -
•eo
O,.
~ - - EC{Pravilnik
0,7 - - --
o 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 12Q
rasponi (m)
Slika 122. Odnosi računskih momenata savijanja u srednjem pOljll mosta za aUfocesIlI
raspona do 120 m
Iz dijagrama usporedbe je vidljivo da Eu rokod daje maksimalno 10% veće

momente za granično stanje nosivosti od onih koji će se dobiti Pravilnikom.
Razlike su najveće upravo za najmanje raspone gdje se javlja lokalno djelovanje
koncentriranih sila.
Dalje se daje primje r pro računa koln i čke ploče u poprečnom smjeru mosta da bi
se uočio bitniji utjecaj već ih koncentriranih sila na lokalni proračun. Ovdje puno
veći doprinos ukupnom momentu čini pokretno opterećenje nego li stalno, dok je
kod uzdužnog proračuna rasponskog sklopa suprotno.
160 -
160 - ~_
2r-----~---__, ,
140 .... ~ 1-- -'
f 120 , ~ 2 . . . . ;---
"1 .5
!
z1 00 ·~
~ 80 __ - - -
_~
r-
4J
--
- l 1
~
~ 60 ..- - - - ' - - EC -
~ f -- t-I---,-=~ ~-=1
Q 40 _ _ Pravilnik SO.5 r--- - EClPravi!nik
E 20 - - ~ ---
O ' 0L--------~
3 4 5 3 4 5
ra. ponl ploče (m) ,.. poni ploče (m)
Slika J23. Računski momenti savijanja kolničke ploče i usporedbe
Vidljivo je da računski momenti prema Eurokodu mogu biti i 26% veći nego
momenti po Pravilniku za mali raspon ploče od 3,0 m.
Usporedbom karakterističnih momenata savijanja u poglavlju 3.4.2, točka e le

računskih , ustanovljeno je da bi se primjenom europskih prometn ih shema
216
opterećenja zahtijevala bitna ojačanj a naš ih postojećih mostova u pogledu
g ranič ni h stanja uporabivosti. Za granična stanja nosivosti strogost europskih
normi dolazi do izražaja na malim rasponima i kod lokalnog pro računa. Ojačanja
će biti potrebna za mostove proračunate prema dosadašnjim propisi ma.
Komhinacija djelovanja stalnog i prometnog opterećenja Ila željezn ičkom mostu
Na primjeru čeličnog željezničkog mosta sustava slobodne grede uspo ređen i su

računski momenti savijanja u sredini polja za granično stanje nosivosti.
Za raspone do 50 m pretpostavljeni su čelični nosači s pragovima koji leže

direktno na glavnim nosačima težine 0,46 L kN/m te preostalo opterećenje
ukupnog iznosa 20,5 kN/m.
Za raspone veće od 50 m pretpostavljeni su rešetkasti glavni nosači težine
0,24L + 3,05 kN/m te preostalo opterećenje u iznosu 21,0 kN/m. Preostalo
opterećenje čine poprečni nosači, sekundarni uzdužni nosači, vjetrovni spregovi
(jedan ili dva) , revizijske ili pješačke staze, tračnice i tračn i čki pribor, zaštitna
greda, sigurnosne tračnice s priborom, pragovi, pod, rebrasti lim, spreg za bočne
udare.
Gomji vjetrovni spreg
Poprečni presjek
za raspone '" SOm
lXXx]
Re!etl<asti glavni nosači
'''!''1f'' 5200 ''9"l'!P'' Donji vjetrovni spreg

Popretni presjek
za raspone < SOm"
Spreg za bočne udare I
~tJ::r5~~O o
<
IN7N/1SJ/1Sl/N/N I
Slika 124. Primjeri čeličnih željezničkih mostova za proračun
217
Parcijalni faktor sigurnosti za stalno djelovanje prema novim propisima je 1,35, a
za prometno djelovanje na željezničkom mostu 1,45.
Globalni faktor sigurnosti prema stari m propisima za čel i čni most je 1,5 pa ga,
zbog usporedbe, dijelimo s parcijalnim faktorom sigurnosti za čelik kao materijal
koji po novim europskim nonnama iznosi 1, 1.
130.000 ~
120.000
110.000 _ EC ,
~ 100.000
E 90.000
p ....I Pravilnik -
~ 80.000 -
•
. ~
;- 70.000 ......
i 60.000
E 5O.000 -r-
~ 40.000
30.000
20.000
10.000
O
o 10 20 30 40 50 60 70
Raspon (m)
Slika 125. Računski momenti savijanja u sredini polja željezničkoga čeličnog mosta
raspona grede do 70 m
1,30
:::1 ,25
1 1,20 - -
~ 1.15 --'>..~~
E
g1 ,10 - -
~ 1,05 ------;-- -;:::=---J.._

1,00 - -
O 10 20 30 40 50 60 70
Raspon (m)
Slika 126. Odnosi računskih momenata savijanja u sredini polja željezničkoga čeličnog
mosta raspona grede do 70 m
Uzmemo li u obzir i novi dinamički faktor za normalno održavane pruge prema

Eurokodu $3 te dinamički faktor $2 koji se koristi prema Pravilniku, računski
momenti savijanja za kombinaciju stalnog i prometnog opterećenja na slobodnoj
gredi čeličnog željezničkog mosta iznose:
218
M~.T = 1,35·MG +$, · 1,45·M Q
Pravi ln ik _ I,S.MG +$2 · 1,S·M Q

M ~ - .
1,1
Vidljivo je da Eurokod daje veće računske momente savijanja, koji su kod

raspona manjih od 10,0 m preko 17 % veći nego momenti dobiveni Pravilnikom.
Kombinacija djelovanja više promjenljivih opterećenja
U ovom primjeru razrađena je kombinacija sta lnog opterećenja, sile kočenja i

odgovarajućeg prometnog opterećenja, ternperatumog djelovanja i vjetra na
primjeru vijadukta s po!umontažnim rasponskim sklopom sastavljenim od
kori tastih predgotovljeriih nosača i dobetonirane koln i č ke ploče (s lika 128.), te
stupovima šupljega poprečnog presjeka vanjskih dimenzija 5,5x2,4 m, debljine
stijenke 30 cm. Vijadukt savladava četiri raspona (slika 127.), a pretpostavka j e da
se na lazi II ITI. vjetrovnoj zoni s desetominutnom srednjom brzinom vjetra od
31 mis te na terenu II. kategorije.
40 40 40 40
(j) <2\ " @ @ @1
fTz
x J: o
'" e -
o
'"
-
Slika 127. Sratička shema vijadukta za proračun na kombinaciju više promjenljivih

oprerećenja
125 1170 145
'I lJ5 2~o ~ R

---. ---. ---. r,.. r,..
0 0 '1
4
N
N
~
6 O
352 't 352
,4•
'" >c 1- 352 352
,"
Slika 128 . Poprečni presjek vijadukta za proraćun na kombinaciju više promjenljivih
opterećenja
219
Proračun je načinjen računalnim programom Sofistik. U sklopu modula STAR2 ,
uz stalno opterećenje i reakcije od odgovarajućega prometnog opterećenja , zadane
su horizonta lne sile kočenja uzd už osi mosta i vjetra poprijeko na os mosta.
Zadano je i opterećenje vjetrom po visini stupa poprijeko, a prema europskim
nonnama i uzduž osi mosta. Osim toga zadana je jednolika temperatura u
rasponskom sklopu i stupovima. te linearno promjenljiva temperatura po visi ni
raspon skog sklopa. Opterećenja su korištena u skladu s odgovarajućim nonnama
kao i nji hove kombinacije. Za dimenzion iranje annature u stupovima korištena je
teorija II. reda kojom se uzima u obzir izvijanje stupova i smanjenje relativne
krutosti stupova.
Na slici 129. prikazani su neki razultati proračuna za usporedbe .
2500 • PRAVILNIK • PRAVILNIK

70000 O DIN
'000 60000
~u 1500 'E 50000
~ 40000
i 1000 .... 30000
~ 20000
500
10000
o o
A B e A B e
• PRAVILNIK
2500
50000 O DIN
~ 'OOO
0 40000 . EC
! 30000 i
~
1500
l 20000 ;: 1000
>
10000 SOO
o o
A B e A B e
ISO JO
E 100 20
E E
"
~
SO
"
~
E
10
O
, 3 4
O
, 3 4
Slika 129. Neki rezu/lali proračuna vijadukla na kombinacije djelovanja prema

različitim propisima i normama
Promatramo li računske vrijednosti momenata i poprečnih sila za uzdužni smjer,

vidljivo je da II odnosu na Pravil nik, njemački DIN daje približno dvostruko veće
sile, a europske nonne izrazito veće sile i tri puta veće nego onc dobivenc prema
njemačkoj nonni. l pomaci u uzdužnom smjeru bitno rastu primjenom DrN-a, a
220
pogotovo primjenom europskih nonni. Razlog tome jesu veće si le kočenja, te
uzimanje u obzir vjetra u uzdužnom smjeru mosta prema europskim nonnama.
U poprečnom smjeru Eurokod daje najmanje sile i pomake. a onda redom Dl r pa
Pravilnik. Razlog tome je što Pravilnik daje naj veće kontinuirano opterećenje
vjetrom na rasponski sklop 8,64 kN/m, DIN nešto manje 7,5 kN/m, a Eurokod još
manje 4,57 kN/m. Opterećenje vjetrom po visini stupova nije bitno različito.
Usporedbom ukupne annature dobivene na dnu stupa vidljivo je da se njemačkim
nonnama zbog veće sile kočenja za danu dilataciju dobiva ipak veća potrebna
annatura, posebice u najkraćem stupu koji preuzima n ajveć i dio kočne sile, a i
gdje je vert ikalna si la, koja reducira v l ačnu annaturu, najmanja. Eurokodom se
dobiva bitno veća potrebna annatura kao posljedica već i h uzdužnih sil a i od
kočenja i vjetra.
Seizmičko kombinacija djelovanja
Na primjeru vijadukta (slika 130., 13 1.) proveden je seizmički proračun prema

navedenim postupcima pro računa. Vijadukt je kontinuirana sandučasta prednapera
gredna konstrukcija preko 5 polja, na stupovima pravokutnoga šupljega
poprečnog presjeka različite visine. Pretpostavka je da se vijadukt nalazi II VLU.
potresnoj zoni te daje tlo B kategorije, odnosno srednje kvalitetno tlo.
40 50 50 50 40
~' ~. ~. "' I
d
1 '
(}) @
1"-- ,
y Iz
I~ o
~ o
oo I~
A D
--' --1
B
e
Slika 130. Statička shema vijadukta za seizmički proračun
3Q.136
>{>{ ,.
348
, ov.
, 680 ,
Slika J31. Poprečni presjek rasponskog sklopa i stupova vijadllkta za seizm ički proračun
22 1
Proračun je načinjen računalnim programom Sofistik.
Za proračun prema PTP-12 u sklopu modula STAR2 zadane su horizontalne
ekvivalentne seizmič k e sile u7.du:1. osi mosta i poprijeko na os mOSla.
Za proračun prema Pravilniku i Eurokodu korištena je višemodaina spektralna

analiza uz korištenje prvih 16 tonova osciliranja i to pomoću modula OYNA u
koj i su preko Exce la uvedeni podac i o pojedinim spektrima odziva. Proračun
prema Eurokodu proveden je uz faktor ponašanja 1,5, dakle za ograničenu
duktilnost.
Na slici 132. su dane vrijednosti pojedinih izlaznih veličina proračuna za

usporedbu. My su računski momenti u poprečnom smjeru, Mx u uzdužnom, Vz
računske poprečne sile u uzdužnom smjeru, a o pomaci uzdužno i poprečno.
r -_ _ D PTP O PTP
200000
El PRAVILNIK El PRAVILNIK
-z
E
150000
100000
. EC
-
E
150000 . EC
z 100000
'">
~
'"•
~
~ 50000 50000
:E
o
A B e D A B e D
4000 ,--_ _ =-__ D PTP 3000 r------- oO PTP-x

PTP-y
fl PRAVILNIK
_ 3000
z
E -
N 2000
E
~ 1500
2500 [J PRAVILNIK
. EC
-----,-
'" 2000
~
:': ~ 1000
1000
500
o o
A B e D A B e D
500 ,-_ _--:=: -_ D PTP

PRAVILN I K
- 400
E 300
E
. EC
-;;'200
100
o
, y
Slika 132. Neki razu/tati seizmičkog proračuna vijadukta prema različitim postupcima
222
Prorač unom prema Pravilniku iz 1964., odnosno PTP-12, dobivaju se znatno veće
unutrašnje sile, pomaci i potrebna armatura nego prema kasnijem Pravi lniku iz
1987 _, što je za očeki va ti za meke sustave_
Eurokodom se dobivaju veće vrijednosti nego prema Pravilniku iz 1987. i to

gotovo linearno proporcional ne posebno za uzdužni , posebno za poprečni smj er.
Razlog linearnosti je s lično st osnovnih seizmičkih koeficijenata Pi i Sd, dok su
raz li čiti odnosi za uzdužn i i poprečni smjer posljedica vjerojatno različitih perioda
titranja pojedinih modova. Odnos računski h vrijednosti u uzdužnom smjeru je 2,3,
a u poprečnom 3,8. .
Napomi njemo ovdje da su računske vrij ednosti sila prema Pravilnici ma dobivene
množenjem s globalnim faktorom sigurnosti 1,3 te dijeljenjem sa parcij alnim
faktorom za čelik 1,15.
Eurokodom se dobivaju veće vrijednosti unutrašnjih sila, pomaka i potrebne
annature u odnosu na PTP-12, kada se hori zontal na se izmička sila uzima
poprijeko na most. Kada se horizontalna seizmička sila uzima da djeluje uzduž osi
mosta, PTP-12 daje veće momente, poprečne si le i armaturu ča k i od onih prema
Eurokodu u dva srednja stupa. Razlog tome je što cijel u horizonta lnu silu potresa
preuzimaju dva srednja stupa jer su na rubnim stupovima uzdužno pomični
ležajevi. Dok se prema EC8 potresne sile rač un aju na osnovi d inam i č kih
karakteri stika sustava, Pravilnikom iz 1964. potresne sile odreduju se kao postotak
težine rasponske konstrukcije.
[z prikazanog je vidlj ivo da je proračun prema PTP-12 zastario i, iako može

os igurati dostatnu sigurnost mekog sustava, treba ga prestati upotrebljavati jer ne
uzima u obzir dinamička svojstva sustava. Pravilnik iz 1987. nikad i nije službeno
stupio na snagu, a manje je siguran i od PTP- 12 (za meke sustave). Oba ova
Pravi lnika treha zamij eni ti suvremenim postupkom prorač un a i projektiranja
mostova koji se zasniva na Eurokodu 8/2, koji daje izraz ito veću se i zmi č ku
sigurnost građevine .
223
224
Proračun i detaljiranje mostova
4 PRORAČUN I DETALJIRANJE MOSTOVA
Svaka konstrukcija, pa tako i mostovna, mora zadovoljit i određene uvjete

sadržane u propisima, pravilnicima, normama, standardima, odnosno II
dokumentaciji pod zajedničkim nazi vom tehni čka regulativa. Najčešće se
odvojeno definiraju opterećenja mostova s jedne strane te postupci vezaO! uz
dokazivanje otpornosti i sigurnosti konstrukcije s druge strane.
Kako je već prikazano pri projektiranju i i zvođe nju mostova u Hrvatskoj su se

koristile tri vrste propisa ili nonni. Hrvatski propi si, pravilnici, u nekim su
segmentima tij ekom svoje primjene bili zastarjeli pa su nadomješteni stranim
normama , prvenstveno njemačkim, a u novije vrijeme i prijedlozima novih
europsk ih norm i.
Problemi se mogu pojaviti kada se propisi i norme, koji su većinom neusklađeni ,

miješaju, primjerice, opterećenja se odabiru prema jednom prop isu, a njihove
kombinacije i dimenzioniranje prema drugom.
Važeći hrvatski propisi dijele se na pravilnike kojima se definiraju opterećenja

mostova i pravilnike kojima se daju postupci prora čuna i dimenzioni ranja posebno
anniranobetonskih, posebno prednapetih betonskih i posebno čeličnih
konstrukcija. Za željezničke mostove vrijede jedinstveni pravi lnici 7..a opterećenja
i kategorizaciju. Opterećenja uslijed potresa i seizmičk i proračun bili su sadržani II
jedinstvenim pravi lnicima.
225
Nje mačk enonne prije u s klađivanja s europskim bile su podijeljene na DIN-norme
koje se odnose na opte rećenja , izbor materijala, pravila projektiranja i izvođe nja
za sve cestovne mostove. Za že ljezni čke mostove vrijede norme što ih propisuje
željezničkauprava, a one se djelomično oslanj aju na DIN-norme, i to samo u
pojedinim odredbama za definiranje otpornosti konstrukcije.
Strassen und \Vegbri1cken, Lastannahmen
Strassen und WegbrUcken, Lastannahmen ErHluterungen
Beton und Stahl beton; Bemessung und Ausfilhrung

aus
Slika J33. Neki hrvalski propisi i njemačke norme koji su se do sada koristili pri
projektiranju mostova
Osnovna ideja stvaranja Structural Eurocodes - europskih nonni za konstrukcije

jest ujednačavanje uvjeta projektiranja i građenja konstrukcija zgrada i drugih
g rađevina u svim europskim zemlj ama. Predviđeno je deset posebnih europsk ih
nonni EN (Eurocodova, EC) koj i se odnose na proračun konstrukcija, zgrada i
drugih građevina uključujući i geotehnički proračun. Norme obuhvaćaju različita
djelovanja na konstrukcije i različite materija le konstrukcija. Zbog opsežnosti
posla predviđeno je njihovo postupno uvođenje i to prvo na razi ni europskih
prednormi (ENV) koje se koriste u prijelaznom razdob lj u.
U ovom poglavlju daje se pregled europskih normi bitnih za proračun mostova.
226
Prorađllll i deraljiranje mostova
Sigumost.
uponbljivost i
trajnost
P rorač un i
detaljiranje
Slika 134. Povezanost europskih normi za proračun kons1l11kcija
Slika 135. Povezanost europskih normi za proračun mos/ova
227
4.1 Osnove pro ra č una konstrukcij a

U većini suvremenih propis~ i normi napušten je dokaz sigurnosti preko
dopuštenih napona, a uvodi se dokaz os iguranja granične nosivosti i granične
uporabljivosti. Razlikuju se determinističko poimanje sigurnosti te probabilističko
poimanje sigurnosti konstrukcija.
t S Z-R-S
jl l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l lI I I~ ~ z-,-, ~ 1 'l~R/S
I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I II~II I I I I il l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l ~ -,..
l' ,
Slika J 36. Deterministička poimanje sigurnosti
Deterministička poimanje sigurnosti pretpostavlja sigurnu konstrukciju, kada su

naponi od vanj skog opterećenja manji od propisanih dopuštenih napona.
Dopušteni naponi vezani su s faktorom sigurnosti uz od ređene granične ve li čine
(npr. granica popuštanja, kritični napon, čvrstoća).
Označimo li sa S vanjske utjecaje (momente savijanja, uzdužne si le, poprečne
sile, normalno naprezanje, posmično naprezanje), a sa R odgovarajuću otpornost
(na momente savijanja, na uzdužne sile ... ), onda je Z = R-S područje sigurnosti
koje uz bezdimenzionalno izražavanje globalnog faktora sigurnosti y = RIS iznos i
Z = Y- l. Dakle konstrukcija je sigurna kada je r . S ~ R.
Probabilističko poimanje sigurnosti teme lji se na pretpostavci da ne postoji

potpuno sigurna konstrukc ija. Vjerojatnost otkazivanja vezana je uz nepovoljne
kombinacije svojstva materijala, naponskih stanja i deformacija pri čem u se uzima
u obzir promjenljivost vanjskih djelovanja, različito sti svojstava materijala i
konstrukcije. Za proračun bi trebalo sve varijable statistički obraditi i koristiti ih u
obliku funkcija određene raspodjele vjerojatnosti. Kako u sadašnjoj fazi nedostaju
opsežni statistički podaci potrebni za proračune vjerojatnosti, koristi se, za sada,
semiprobabi l istički koncept sigurnosti u kojem se samo neke domina ntne veličine
stati st ički obrađuju i determiniraju, a dalje se postupa kao u detenninističkom
konceptu.
Ako sada S i R predstavimo kao funkcije opte rećenja i funkcije otpornosti
konstrukcije, s funkcijama raspodjele učestalos t i fs i fR, onda su Sq i Rp nazivne
vrijednosti opterećenja i otpornosti konstrukcije, a ms i mR srednje vrijednosti
funkcije opterećenja i funkcije otpornosti. Vrijednosti opterećenja će u 95%
slučajeva biti manje od Sq, a vrijednosti otpornosti će samo u 5% s lu čajeva biti
manje od Rp.
228
m = m
S,R
m, m,
Slika J37. Probabilisrićko poimanje sig urnosti
Sigumostje ovdje definirana srednjom vrijednošću mz= mR·mS funkcije područja

sigurnosti fz ili s faktorom sigurnosti yo= mR/mS. Ali uzevši u obzir fraktile 95% i
5%, odnosno nazivne vrijednosti opterećenja i otpornosti, vrijedi globalni faktor
sigurnosti y ~ R,ISq.
Rp i Sq se mogu smatrati determinističkim vrijednostima u semiprobabilisti č kom
poimanju sigurnosti.
Globalni faktor sigurnosti dalje se razrađuj e na raščlanjene faktore sigurnosti za
opte reće nja Ys i raščlanjene faktore sigurnosti za otpornost kon strukcij e YR:
F Ys' YR.
Konstrukcija je sigurna kada vrijedi:

R
Ys· S::;- .
10
Osnove novog postupka proračuna konstrukcija sadržane su u europskoj normi

EN 1990, glavnom Eurokodu u sklopu usk l ađe n e grupe europskih normi za
projektiranje konstrukcija - Structu ral Eurocodes.
Do 1997. godine, EN 1990 pOSlojaoje kao ENV 1991-1, prvi dio prednormi ENV
199 1 pod imenom Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije. Godine 1997.
odlučeno je podijeliti ENV 1991 II dva odvojena dokumenta: EN 1990 Eurokod -
Osnove proračuna konstrukcija, i E 1991 Eurokod l - Djelovanja na
konstrukcije.
Tada je odlučeno i da će sve odredbe neovisne o vrsti gradiva biti i sključene iz
europskih normi koje se odnose na pojedina gradiva (Eurokodovi 2·7 i Eurokod 9)
te uključene II EN 1990 č ineći ih tako glavn im europskim normama za
konstrukcije.
EN 1990 utvrđuje za sve ostale Eurokodove za proračun konstrukcija načela i

zahtjeve u pogledu sigurnosti i uporabljivosti. Također daje osnove i općenita
načela za projektiranje konstrukcija i njihovu ocjenu te daje SmjernICe za
229
Konstruiranje m ostovCI
pouzdanost i trajnost. Poči va na načelu graničnih stanja, koje se koristi zajedno s

postupkom raščlanjenih faktora sigurnosti.
Ova norma koristi se s normom EN 1991 - Djelovanja na konstrukcije, te

odgo varajućim proračunskim Eurokodovima, normama EN 1992 - EN 1999.
EN 1990 je namijenjena:
• normizacij skim odborima
• investitorima, projektantima i izvoditeljima pri ugovaranj u radova
• državnim ustanovama zaduženim za javnu sigurnost u graditeljstvu.
Pretpostavke koj e trebaju biti zadovoljene za korištenje cijelog kompleta
Eurokodova jesu:
• konstruiranje i projektiranje izvode kvalificirane osobe,
• izvođenje je povjereno vješt im i iskusnim osobama,
• tijekom izvedbe osigu ran je nadzor i kontro la kvalitete,

• građevni materijali i proizvodi upotrebljavaju se kako je određeno
odgovarajućim normama EN,
• konstrukcija će se prikladno održavati,
• konstrukcija će se kori stit i sukladno pretpostavkama proračuna.
4.1.1 TEMELJNI ZAHTJEVI NA KONSTR UKCIJU I RAZINE

POUZDANOSTI
Konstrukc ija mora biti planirana, projektirana i izvedena tako da zadovoljava

zahtjeve:
a) uporabljivosti - tijekom predviđenog vijeka trajanja uz zadovoljavajući
stupanj pouzdanosti i na ekonomičan način mora ostat i uporabiva za
predv iđenu namjenu.
b) sigurnosti - mora biti u stanju podnijeti sve predvidive utjecaje tijekom

izvedbe i korištenja.
e) robusnosti - ne može je oštetiti požar, eksplozija, udar il i ljudska greška
nerazmjerno uzroku.
Potencijalne štete moguće je ograničiti s lijedeć im mjerama:
• i zbjeći ili smanjiti rizik koji konstrukcija može podnijeti,
• odabrati oblik konstrukcije manje osjetlj iv na odgovaraj u će riz ike,
• odabrati ob lik konstrukcije koja može prikladno podnijeti naglo
urušavanje pojedinog elementa ili pojavu lokalne štete,
• izbjegavati sustave koji se mogu srušiti bez upozorenja,
• povezati konstrukciju u cjelinu.
230
Proračun; detaljiranje mostova
Konstrukcije ili njihovi dijelovi imaju različite razine pouzdanosti u odnosu na
sigurnost i uporabi vost, a koje ovise o:
• ULl"oku i načinu otkazivanja
• mogućim posljedicama otkazivanja u pogledu gubitka života, ozljeda,

ekonomskih gubitaka
• trošku i načinima potrebnim za smanjenje rizika rušenja
• raz ličit im razinama pouzdanosti na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Tako bi se npr. za mostove na lokalnim prometnicama, manje mostove, prije laze,

prolaze sa srednjim rizikom uslijed otkazivanja tražila uobičajena pouzdanost, dok
se za vel ike mostove , mostove od ve lik e važnosti, mostove s gustim prometom za
koje postoji veliki rizik uslijed otkazivanja tražila pouzdanost viša od uobičajene
(faktor značaja).
Prikladna pouzdanost može se postići odgovarajućom kombinacijom:

• mjera vezanih uz projektiranje - koje uključuju zahtjeve uporablji vosti;
reprezentativne vrijednosti djelovanja; izbor raščlanjenih faktora; vođenje
računa o trajnosti; uzimanje u obzir stupnja robusnost i; količinu i kvalitetu
prelim inarnih istraživanja tla i mogućih utjecaja okoliša; točnost kori štenih
proračunskih modeJa; strogost pravila detaljiranja,
• mjera vezanih za osiguranje kakvoće i kontrolu - kako bi se smanjio rizik

u lj udskim greškama, u projektiranju i izvođenju.
4.1.2 PROJEKTIRANA TRAJNOST
Projektna stanja odabiru se uz i majući u obzir okolnosti u koji ma konstrukcija

treba ispunjavati svoju ulogu , a dijele se na:
• trajna slanja - svi uvjeti normalne uporabe
• prije lazna stanja - povremeni uvjeti, npr. tijekom izvedbe ili popravka
• izvamedna stanja - iznimni uvjeti ili požar, eksplozija, udar
• seizrnička stanja - potres.
Moraju biti dovoljno za htjevna i tako varirana da obuhvate sve uvjete koji sc
mogu očekivati tijekom izvedbe i uporabe konstrukcije.
Projektirani radni vij ek je pretpostavljeno razdoblje korištenja konstrukcije uz

održavanje, ali bez veli kih popravaka. Konstrukcije se dijele u pet kategorij a
projektiranoga radnog vijeka pri čemu mostovi pripadaju u kategoriju 5 s radnim
231
vijekom od 100 godina, dok zamjenijivi dijelovi konstrukcija, kao što su ležajevi,
prijelazne naprave, pripadaju u kategoriju 2 s vijekom trajanja od 10 do 25
godina.
Konstrukcija treba biti projektirana tako da joj pogoršanja uprojektiranome
radnom vijeku ne ugroze zadovoljenje zahtjeva namjene.
Trajnost konstrukcije je njena sposobnost da tijekom svoga projektiranoga radnog

vijeka ostane prikladna za uporabu uz odgovarajuće održavanje. Treba biti
projektirana ili zaštićena tako da se u periodu između uzastopnih pregleda
značajno ne pogorša njena uporabljivost. U proračunu treba predvidjeti
pristupnost kritičnim dijelovima za pregled izbjegavajući rasklapanja ili
onesposobljavanja konstrukcije.
Osiguranje prikladne trajnosti ovisi i o s l ijedećim faktorima, koje treba uzeti u
obzir:
• planirana i moguća buduća uporaba
• zahtijevani kriteriji ponašanja
• očekivani utjecaji okoliša
• sastav, svojstva i ponašanje gradiva
• izbor sustava konstrukcije
• oblik elemenata i konstrukcijskih detalja
• kvali teta izvedbe i razina kontrole
• posebne mjere zaštite
• održavanje tijekom vijeka trajanja
Mjere osiguranja kva litete obu h vaćaju definiranje zahtjeva pouzdanosti,

organi;tacije i kontrole u fazama projektiranja, izvedbe, uporabe i održavanja, a
moraju biti poduzete kako bi se izve la kon strukcija koja odgovara projektiranim
zahtjev ima i pretpostavkama.
4.1.3 GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI I UPORA BLJIVOSTI
Granična stanja su stanja izvan kojih konstrukcija više ne zadovoljava projektom

predviđene zahtjeve. Razlikuju se granična stanja nosivosti i granična stanja
uporabljivosti.
Granična stanja nosivosti su vezana uz rušenje ili druge oblike otkazivanja

konstrukcije. Ona predstav ljaju nosivost konstrukcije s naponskim prcJaganjem i
eventualnim mogućim plastificiranjem u presjeku. Ona obuhvaćaju sigurnost
konstrukcije i njenih dijelova te sigurnost ljudi. Odnose se na trajna, povremena ili
izvanredna projektna stanja (tablica 66.).
232
Proraćun i deraljiranje mostova
Granična slanja uporabljivosti odgovaraju stanjima izvan kojih zahtjevi na
uporabu konstrukcije ili konstrukcijskog elementa više nisu zadovoljeni . Ona
obuhvaćaju zadržavanje konstrukcije u elastičnom području , funkcionalnost
konstrukcije ili dijelova, udobnost ljudi i vanjski izgled konstrukcije.
Preporu čuje se da zahtjevi uporabljivosti budu određeni ugovorima i/ili
projektom. Razlikuju se povratna i nepovratna granična stanja uporabljivosti te tri
izraza za proračun uporabljivosti: karakteristični , učestali i pri vidno-stal ni
(tab li ca 73.).
Ocjena graničnog stanja uporabljivosti temelji se na deformacijama koje utječu na

izgled konstrukcije, udobnost korisnika, funkcioniranje konstrukc ij e ili koje
izazivaju oštećenja nenosi vi h dijelova ili završ nih (opremnih) dijelova
konstrukcije.
Proračun prema načelu graničnih stanja provodi se na statičk im modelima

konstrukcije za različita projektna stanja i ra z ličite slučajeve opterećenja.
Potrebno je utvrditi da granična stanja nosivosti i uporabljivosti, uz korištenje
računs kih vrijednosti djelovanja, računskih vrijednosti svojstava materijala i
geometrijskih veliči na , nisu prekoračena.
Granično stanje s tatičke ravnoteže

ili ve likih pomaka konstrukcije:
Ed.dsl računska vrijednost de stab ilizirajućeg djelovanja

Ed.slb računska vrij ednost sta bilizirajućeg djelovanja.
Granično stanje sloma:
Ed računska vrijednost djelovanja

~ računska vrijednost nosivosti (svojstva materijala).
Granično stanje uporabljivosti:
Ed - računskavrijednost djelovanja
Cd - g ran ična računska
vrijednost bitnog kriterija uporabljvosti
(deformacija, vibracija, naprezanje i s\.).
Račun ske vrijednosti djelovanja dobivaju se množenjem karakterističnih ili

reprezentativnih vrijednosti parcijalnim koeficijentima sigurnost i za djelovanja
(tab lica 67.), a računske vrijednosti svojstava materija la dijeljenjem
karakterističnih vrijednosti svojstava materijala s parcijalnim koeficijentima
sigurnosti za materijal. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala
dani su u odgovarajućim Eurokodovirna za pojedine materijale.
233
4.1.4 DEFlNl RANJE DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJE
Djelovanja na konstmkciju op isuju se kao direktna - sila ili opterećenje

usmjereno na konstrukciju ili indirektna - prisilna ili spriječena deformacija ili
deformacija izazvana temperaturnim promjenama, itd.
Djelovanja se opisuju modelima, a iskazana su u većini slučajeva jednom

veličinom (npr. razmak osovina vozila ili o pterećenje kotačem). Ve l ičina može
imati nekoliko reprezentativnih vrijednosti, npr. vrijednost dominantnog ili
nedominantnog djelovanja. Više veličin a koristi se kad je djelovanje više·
komponentno. Daleko složenije obuhvaćaj u se zamor ili dinamička djelovanja.
Djelovanja se dijele na stalna, promjenljiva ili izvanredna. Pojam - pojedinačno

djelovanje se koristi za definiranje djelovanja koje je statistički neovisno u
vremenu i prostoru od bilo koj ega drugog djelovanja na konstrukciju.
Vlastita težina konstrukcije (i li njenih dijelova ili opreme) može se prikazati

pomoću jedne karakteristične vrijednosti (Gk), uzevši u obzir da je promjenljivost
mala, i računa se na osnovi nominalnih izmjera i karakteri st ičnih zapreminskih
težina. Kada promjenljivost nije mala i kada je poznata statistička razd ioba,
koriste se dvije vrijednosti , gornja (Gk.sup) i donja vrijednost (Gk.ind. Gornja
vrijednost ima predviđenu vjerojatnost da neće biti prekoračena, a donja
vjerojatnost da ne padne ispod predviđene vrijednosti.
Promjenlji vo dje lovanje ima čet iri reprezentativne vrijednost i:

• karakteristična vrijednost (Qk)
• vrijednost u kombinaciji (o/OQk)
• učesta l a vrijednost ('!'IQk)
• prividno sta lna vrijednost ('!'2Qk).
Vrijednost u kombinaciji ('VOQk) uzima u obzir smanjenu vjerojatnost istodobnog

djelovanja više promjenljivih neovisnih opterećenja s njihovom najnepovoljnijom
vrijednošću. Koristi se za provjeru graničnog stanja nosivosti inepovratnoga
gran i čnog stanja uporabljivosti. Ova kombinacija je vrlo rijetka , u vijeku trajanja
konstrukc ije događa se jedanput ili nijedanput.
Učestala vrijednost ('V1Qk) koristi se za provjeru graničnog stanja nosivosti
uzimajući u obzir izvanredna djelovanja i za povratna granična stanja. Ovakva
učestala kombinacija dog ađa se npr. jedanput godišnje.
Prividno stalna vrijednost ('V2Qk) također se koristi za provjeru graničnog sta nja
nosivosti u z imajući u obzir izvanredna djelovanja te za povratna granična stanja
uporabljivosti. Prividno stalna kombinacija događa se npr. jedanput tjedno.
234
Svojstva materijala (kao i tla i stijene) prikazuju se karakterističnim vrijednostima
koje odgovaraju vrijednosti svojstva koja s propisanom vjerojatnošću nije
dosegnuta zamišljenom, neograničenom serijom pokusa. Za pojedino svojstvo
odgovaraju fraktilu pretpostavljene statističke raspodjele svojstva materijala u
konstrukciji.
Geometrijske veličine prikazuju se svojim karakterističnim vrijednostima ili, u

s lučaju imperfekcija, izravno svojim proračunskim vrijednostima.
Proračunski modeli djelovanja za analizu i proračun konstrukcija moraju biti

prikladni za pred v iđanje ponašanja konstrukcija i graničnih stanja koja se uzimaju
u obzir.
Modeliranje za statička djelovanja treba temeljiti na prikladnom izboru ovisnosti
sile i deformacije, ali se dopuštaju i linearni modeli. Modeliranje za dinamička
djelovanja može biti kvazistatičko uz korištenje dinamičkoga koeficijenta ili se
koristi modaina analiza ili dinamička analiza - dinamička djelovanja u
vremenskom zapisu. Modeliranje za djelovanje požara provodi se korištenjem
prikladnih modela za požarno stanje.
Djelovanja se kombiniraju tako da daju najnepovoljniji utjecaj na konstrukciju za
granično stanje koje se promatra. Djelovanja, koja se fizički ne mogu pojaviti
istodobno (npr. opterećenje kolnika snijegom i promet vozila na mostu), ne
uzimaju se istodobno u kombinacijama.
4.2 Proračun i detaljiranje masivnih mostova

Proračun masivnih mostova temelji se na postupcima koji vrijede za
armiranobetonske i prednapete betonske konstrukcije uz odgovarajuće posebnosti
koje vrijede isključivo za mostovne konstrukcije. Stoga ovdje prikazujemo neke
osnovne postupke i izraze za provjeru graničnih stanja nosivosti, graničnih stanja
uporabljivosti te osiguranje trajnosti uzimajući u obzir posebnosti u proračunu
mostovnih konstrukcija.
4.2.1 TRAJNOST I ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Osiguranje trajnosti armiranobetonskih elemenata mosta postiže se

zadovoljavanjem zahtjeva sadržanih II odredbama:
• ograničavanje napona prilikom korištenja
• granično stanje pukotina
• granično stanje deformacija

• zaštitni sloj betona
• oblikovanje i konstruiranje detalja.
235
Kod prednapetih betonskih elemenata dodatno če lik za prednapinjane treba biti
zaštićen od svih agres ivnih djelovanja, a presjeci provjereni u pogledu pojave
pukotina.
Osim toga treba voditi računa o kvaliteti materijala i izvedbe, usvajati oblike
konstrukcija kojima će se na minimum svesti izloženost vlazi , odabirati dimenzije,
oblik i konstrukcijske deta lje izloženih elemenata tako da olakšavaju dobro
odvodnjavanje i da sprečavaju slij evanje ili zadržavanje vode na površinama
betona.
Kako bi se ostvario siguran prijenos sila prianjanja, sprečavanje ljuskanja i

otpadanja betona te zaštita čel ika od korozije, a time trajnost betonske
konstrukcije mosta, treba osigurati nazivni zaštitni sloj betona.
Minimalan zaštitni sloj betona mora biti veći ili jednak:

- promjeru šipke, kabela ili cijevi kabela 4> ili zamjenskom promjeru grupe šipki 4>n
- ($+5mm) ili ($n+5mm), ako je najveći promjer zrna agregata > 32 mm
- 2$ za elemente prednapete prije stvrdnjavanja betona
Minimalan zaštitni sloj dan je za pojedine klase izloženosti okoliša u tablici 74. Za
klase izloženosti I, 2a i 2b koristi se minimalni zaštitni sloj 40 cm za beton
prednapet prije stvrdnjavanja, a 50 cm za kabeIsko prednapinjane poslije
stvrdnjavanja.
Kada se čelik za prednapinjanje nalazi ispod površine kolničkih ploča ili gornjih
ploča na pje šačkim mostovima, č ija je površina izložena djelovanju sredstava za
odleđivanje minimalni zaštitni sloj se uzima 80 mm.
Tablica 74. Minimalan zašrirni sloj berona (mm) na mostovima
Klasa izloženosti Nenapeta te lik za

armatura prednapinjanje
I Suha sredina 30 40 (50)
2a Vlažna sredina bez utiecaia mraza 30 40 (50)
2b Vlažna sredina izložena mrazu 30 40 (50)
3 Vlažna sredi na izložena mrazu i 40 50
soli ma za odleđivanje
4a Sredina izložena uljecaju morske 40 50
vode bez utjecaja mraza
4b Sredina izložena utjecaju morske 40 50
vode i mrazu
5a Kemijski slabo agresivna sredina 25 35
Sb Kemij ski umjereno agresivna sredina 30 40
Sc Kemii ski iako agresivna sredina 40 50
236
Proračun; detalj;ranje mostova
Kada je betonska površina izložena djelovanju sredstava za odleđivanje, zraku
zasićenom solju, abrazivnom djelovanju slane vode ili drugim kemijskim
utjecaj ima (npr. mostovi iznad neelektrificiranih željezničkih pruga), minimalni
zaštitni sloj za nena petu armaturu je 50 mm.
U kemijski jako agresivnoj sredini treba primijeniti zaštitnu barijeru, da bi se

sp riječio direktan kontakt s agresivnom sredinom.
Minimalni zaštitni sloj treba uvećati za dodatak .1h koji ovisi o vrsti i veličini
konstrukcijskog elementa, metodi građenja, kvaliteti izvođenja i kontroli kvalitete,
kao i o oblikovanju i konstruiranju deta lja. Tako se dobiva zahtijevani nazivni
zaštitni sloj betona. Dodatak .1h za predgotovijene elemente ob i čno je od O do 5
mm, dok se za monolitnu izvedbu na licu mjesta kreće od 5 do 10 mm.
4.2.2 GRANIČNA STANJA NOSI VOSTI
Za provjeru graničnog stanja nosivosti računske vrijednosti djelovanja određuju se

kako je to opisano u pog lavlju Kombinacije djelovanja opterećenja. Za proračun
rač unske vrijednosti nosivosti koriste se parcijalni koeficijenti sigurnosti za
svojstva materijala dani u tablici 75.
Tablica 75. Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala
Armatura ili kabeli

Kombinacija Beton Ye:
za prednapinianie
osnovna 1.5 1,15
izvanredna 1,3 1,0
Prema postupcima koji vrijede za betonske konstrukcije, valja provjeriti pojedine

elemente, ovisno o djelovanjima, na granično stanje nosivosti pri djelovanju
momenta savijanja i uzdužne sile, provesti proračun na posmik, proračun na
torziju, proračun na torziju u kombinaciji sa savijanjem ilili uzdužnim silama,
torziju u kombinaciji s posmikom te izvršiti provjere na proboj.
Potrebno je provjeriti i granično stanje nosivosti uslijed deformacija kon strukcije,

odnosno izvijanje vitkih stupova pri čemu ne smije doći do gubitka statičke
ravnoteže (lokalno ili konstrukcije II cjelini) te se ne smije prekoračiti nosivost
pojedinih poprečnih presjeka izloženih savijanju i uzdužnoj sili.
Za mostovne konstrukcije valja provesti i provjere na udar te provjere na zamor.
237
KonSfYlliranje mostova
4.2.2.1 Savijanj e
Osnovni izrazi za proračun graničnog stanja nosivosti pn djelovanju momenta
savijanja su:
Mehanički koeficijent armiranja ~ Sd određuje se prema izrazu:

M ",
Za proračun ploče kao grede širine 1,0 m, nosive u jednom smjeru, širina b iznosi
100 cm. Za pro račun rebrastog pop rečnog presjeka mosta u polju koristi se
sudjelujuća širina p l oče b = herr. a za p roračun presjeka na ležaju širina rebra
b ~ bw•
Na osnovi mehaničkoga koeficijenta armiranja iz odgovarajućih tablica !\e očitava

koeficijent kraka unutrašnjih sila S za odgovarajuć u deformaciju betona i če li ka te
se potrebna površi na armature od ređuje izrazom:
A
MSd
l ~--"''
, (,·d)f"
Armatura naravno mora biti u gram cama minima lne i maksima lne armature u
betonskom presjeku.
4.2.2.2 P.smik
Računska poprečna sila proračunava se na udaljenosti a od osi ležaja:
a;"~d
2
i može se nalaziti u granicama prikazanim na slici 138. :
poprećna armatura poprečne armature područje
Slika 138. Podrućja računske poprečne sile
238
Nosivost na poprečne si le preko betona i uzdužne annature dana je izrazom:
V. dl = ['.d .k.(1,2+40PI)+0,15.cr,,] ·b.·d
- osnovna računska čvrstoća za klasu betona
k=I.6- d;?: 1.0 - koeficijent ovisan o stati čkoj visini d

A ,I
- koeficijent anniranja uzdužne armature
PI b\\,.d
a cp = NSd l A c - središnji tlačni napon
Tablica 76. Osnovna računska čvrstoća uz Y,= / ,5
!<. 12 16 20 25 30 35 40 45 50
"d 0,18 0,22 0,26 0,30 0,34 0,37 0,41 0,44 0,48
Ako nije zadovoljen uvijet VSd< V Rd l prema standardnoj metodi nosivost vi lica na
poprečne sile V wd određuje se izrazom:
z
Vwd =Asw . [ yd \\' ·m,- = VSd -VRdl
, s.
pa je, uz pretpostavljen profil i reznost vil ica, potreban razmak vi li ca sw:

Asw·[yw,d· m · z
s.
VSd - VRdl
A.. - površina poprečnog presjeka poprečne armarure

fywd - računska granica tečenja poprečne armature
m - reznost vil ica
z=O,9xd - krak unutarnjih sila
Da ne bi došlo do drobljenja betona va lja zadovoljiti uvjet:

VSd<VRd 2.
Nosivost preko tlačnih štapova određuje se:

V Rd2 =O,5·v·f cd ·bw·z
v - koeficijent redukcije tlačne čv rstoće betonskih tl ačnih štapova

v=07~
, 200
- rck i 200 dani su u N/mm2, 0.5~v<0,7
- najmanja širina presjeka u vlačnoj zoni
239
4.2.2.3 Proboj
Proračun ploča na proboj valja provesti kod ploča direktno oslonjenih na stupove
(ili npr. kod temeljnih ploča) , kada je promj er stupa D :s;; 3,5d i opseg stupo
u :s;; II d pri čemu je d statička visina ploče iznad (ili ispod) stupa .
Računska poprečna si la VSd podijeljena s kritičn im opsegom dat će račun s ku

poprečnu si lu proboja po jedinici kriti čnog opsega.
V", .~
VSd =
u"
p koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj ekscentričnos ti opterećenja,

a iznosi 1, 15 za ne s imetrično opterećenje za unutarnje stupove, 1,4 za
rubni stup, 1,5 za kutni stup, 1,0 kad nema ekscentri č no s ti
opterećenja.
ller kriti čni opseg koji se određuje kao u primjerima na slici 139.
Vrijednosti a l i b l, potrebne za proračun kritičnog opsega, moraju zadovo ljiti

slijedeće uvjete:
a b
a l :5 2b b, ~
{ 5,6d - bl {
2.8d
Slika J39. Određivanje kritičnog opsega za proračun na proboj
Kada je VSd:S;; VRdJ, nije potreban proračun p l oče na proboj , jer je VRdl gran i č no
posrnično naprezanje po j edinici duljine kad još nije potrebna annatura za
preuzimanje po s rni č nih naprezanja.
Posmično naprezanje VRdl se odnosi na pojavu prve pukotine u betonu:

VRd'~'Rd' k(I ,2+40p ,)d
240
Prora čun i detaljiranje mostova
- koeficijent armiranja
PI =JPIIt 'Pl y '
- keficijenti anniranja u dva m eđusobno okomita smjera
A slx A sly
P lx ="'bd'
x
lt
Pl y ="'bd
y Y
Kada je VRdl ~ VSd $ VRd2. potrebna annatura dobiva se IZ:

LA sw ·fyd.w ·sina VSd -VRdl
vSd TVRdi + --+ LA sw = . ' uer
u er fyd,w 'S Ln a
Kada je VSd> VRd2, gdje je VRd2= 1,6vRdl granično posmično naprezanje pojedinici
duljine vezano uz tlačno naprezanje betona, dolazi do drobljenja betona i zato
valja povećati klasu betona ili pove ćat i visinu presjeka ili pojačati uzdužnu
annaturu.
4.2.2.4 Torzija
Torzija izaz iva pos mi č na naprezanja koja čine glavna v l ačna i glavna tlačna
naprezanja. Za preuzimanje momenta torzije potrebno je osigurati i uzdužnu i
poprečnu annaturu.
Prilikom prorač un a elemenata naprezanib torzijom potrebno Je zadovoljiti

s lij edeće uvjete:
TSd:S TRd l
T Sd:S T Rd2
TRdi - nosivost tlačnihštapova

T Rd2 - nosi vost poprečne annature
T Rd3 - nosivost uzdužne annature
TRd i =2v'·fed . A k . t
etgE> + tgE>
TRd 2 = 2·A!... L ·A k ' f y"d ·ctg0 / s wt
T RdJ =2.A!1t ·A k .f yld ·tge / uk
v' = O,7v =O,7(O,7~) ~ 0,35

200
241
Srednji dio punog presjeka ne pridonosi nosivosti na torziju pa se zanemaruje u
proračunu .
t = Alu ~ 2c - debljina stijenke zamišljenog il i stvarnog šupljeg presjeka

Ak - površina unutar srednje konture presjeka uključujući i šupljinu
kod cjevastih presjeka
Uk - opseg jezgre površine Ak
o - kut nagiba tlačnih štapova u odnosu na uzdužnu os no sača, nalazi
se u granicama O,4~ ctg0 ,:5; 1,5.
Slika 140. Oznake za proračun presjeka na torziju
I zje dnačavanjem djelovanja i nosi vosti dobit će se razmak vilica za preuzimanje

torzije, te potrebna površina uzdužne anna ture.
T Sd= T Rd2
2A~""I·Ak·fy....d·Cl g0 Uk
S .... T = s:-
T Sd 8
T Sd= TRd3
TSd ' Uk
A sIt = -:-:~"':----''----=-
2Ak . f yld . tge
Kada na gredu istodobno djeluju i poprečne sile i moment torzije, posebno se

računaju razmaci od poprečnih sila (VSd-H w) . posebno od torzije (T Sd--4-SwT) te se
konačni razmak vilica nalazi s lijedećom fonnulom:
s- 7 _s,,-w_'_sw"-T,,
- (s w+SwT)
242
Prorađun i detaljiranje mostova
4.2.2.5 Savijanj e i uzdužna sila

Presjeci izloženi istodobnom djelovanju momenta savijanja i uzdužne sile mogu
se dimenzionirati korištenjem dijagrama interakcije bezdimenzijske vrijednosti
računskog momenta savij anja i bezdimenzijske vrijednosti računske uzdužne sile
J-lSd - VSd, a koji se mogu pronaći u odgovarajućoj literaturi.
Bezdimenzijska ve li čina momenta savijanja J-lSd određuje se izrazom:
M ",
~ '" = --c;-"''---
2
b·d ·fcd
a bezdimenzijska veliči na uzdužne sile VSd izrazom:

Nod
v sd = ,--"'':-
b·d·fed
Na temelj u ovih veličina iz dijagrama interakcije očitava se mehanički koeficijent

anniranja OO te se s im etrična annatura stupa odreduje izrazom:
f",
A SI = A s2 = ro· - bd
f y,
4.2.2.6 Izvijanje
Nosivost pojedinačnih vitkih stupova izdvojenih iz cjelokupnog modela mosta,
naprezanih ekscentričnom tlačnom silom, m oguće je analizirati približnim
postupkom po teoriji Il. reda.
Izdvojeni stu povi smatraju se vitkima ako njihova vitkost (omj er dužine izvijanja
Ln i polumjera tromosti presjeka i) A = Lo/i prekoračuje veću od vrijednosti 25 ili
\5 1~N'd I(A " . f"l.

Ovaj približni postupak primjenjuje se za elemente konstantnoga pravokutnoga ili
kružnoga poprečnog presjeka, vitkosti A < 140, II kojima ekscentrici tet prvog reda
zadovoljava uvjet eo ~ O,lh, a sastoji se u pronalaženju povećanog ekscentriciteta
računske uzdužne si le N Sd .
Ukupni ekscentricitet određuje se izrazom:

eIOl=eO+e.+ez
eo =M Sd / N Sd t!kscentncitet po teoriji I. reda,

e.= vl"LO/ 2 ekscentri ci tet zbog imperfekcija,
243
Lo dužina izvijanja izdvojenog elementa odnosno
djelotvorna duljina stupa mosta koja se računa
uzimanjem u obzir međudjelovanja tla i konstrukcije i
uvjeta oslanjanja na vrhu i u osloncu stupa,
nagib II odnosu na vertikalu, htot je ukupna visina.
Utjecaje us lij ed temperaturnih razlika u poprečnom
presjeku uzeti u obzir pn proračunu početnih
imperfekcija.
dodatni ekscentricitet zbog defonniranja elementa po
jednostavnoj krivulji , određ uj e se prema s lij edećem
Izrazu:
e, ~ K , ·0,1 · L~ ·(l / r) ,
K, korekcijski faktor za prijelaz od graničnog stanja
nosivosti na problem izvijanja
K ,~Al20-0, 75 za 15.:::;;)...:::;;35
K, ~ I,O za A. > 35
l l r ~ 2K, "yd 10,9d - približan izraz za određivanje zakri vljenosti
f: yd =fyd/ E s računska defonnacija u čeliku
K, koeficijent utjecaja smanjenja za krivljenosti us lijed
po ve ćanja uzdužne sile, može se uzeti 1,0 čime smo na
strani sigurnosti.
Računske si le na defonniranom sustavu bit će:

" =N Sd
NSd
M~ = NSd . etOi.
4.2.2.7 Udar
Djelovanj e udara već je objašnjeno kao izvanredno djelovanje.
Prvenstvena zadaća je provesti mjere kojima će se udar izbjeći ili smanj iti
opasnost us lijed njegove pojave npr. postavljanjem djelotvornih zaštitnih
elemenata (odboj nika) ispred nosive kon strukcije.
Predviđeni e lementi za zamjenu moraju izgubiti sposobnost prenošenja z na čaj ne

horizontalne sile poslije sloma udarom, a propisani slobodni profil ispod
deformirane konstrukcije mora i dalje biti 7..adovoljen.
Ako ovo rj ešenj e nije m og u će , potrebno j e proračunati i oblikovati elemente

konstrukcije koji će imati odgovarajuću nosivost. Kada plastične defonnacije
244
Proraćun i detaljiranje mostova
el emenata konstrukc ij e pri djelovanju udara trebaj u prihvatiti velik dio kin eti č ke
energije, moraju se provjeriti granične dilatacije, armatura se ne smije zavarivati,
a vrij edi i s lijedeće:
• sloj betona izvan vanjske uzdužne armature ne uzima se u obzi r prilikom

određiva nja grani čne nosivosti u zonama udara,
• pritisnuta annatura uzima se u obzir samo kad Je sp rije če no njeno
IzvIJanje,
• potrebno je osigurati odgovarajuću aramaturu i male razmake vilica,
• može se čak, u s l učaju veli kih udarnih sila zahtij evati i oblaganje čelikom
u zoni udara .
4.2.2.8 Zamor
Zamor predstavlja oštećenje konstrukcijskog elementa u konstrukciji postupnim
širenjem pukotine, koje je uzrokovano učesta li m ponavljanjem naprezanja. Stoga,
elemente koji trpe velike promjene napona va lja proračunati na zamor.
U stvarnim uvjetima kori štenja osci lacije napona su vrlo raz li č it e, amplitude
predstavljaju sl u čajn e pojave i po vrij ednosti i po vremenskom slijedu. Realni
zapis promjene napona u vremenu danje na sli ci 141.
da
da ,
da,
i da,
• da.
N Nt.as N
.!p--t-J'---\l-----;;,~ L--t-J--=-Wl-=----;;. ;.~:;';:;:J,,~':;;:'~~:;'~3.~:J';;\~';;;";I:-~

•
Slika 141. Realni zapis a-t, brojenje naponskih razlika te spektar /1aponskih razlika
različitih amplituda
Brojenje naponskih razlika najčešće se provodi korištenjem metode spremnika pa

se dobiva spektar naponskih razlika razl i či tih amplituda.
245
Kons truiranje mostova
Minerovo pravilo linearne akumulacije oštećenja prikazano je na slici 142. i daje
se izrazom:
'.:) n ·
L - I =1
i .. I N i
ni - poj e dinačni broj promjena naponskih razlika naprezanja .6.0.. koji se u

vijeku trajanj a konstrukcije javlj a određeni broj puta
Ni - broj promjena naprezanja kod kojeg nastupa slom uzorka kod napona
.6.0i
Pretpostavlja se da lom nastupa kad zbroj svih pojedina č nih oš tećenja dosegne
graničnu vrijednost.
Ila
krivulja OIjXH'J<.>~li lli' umor
Ila l f---,-."'-
Ila, spaklar napof1skJh razlika
razlićitih ampirtuda
Ila,
Ila,
Ila,
N
N,
Slika 142. Minftr()v() pravilo akumulacije oštećenja
S vođenje spektra naponskih razlika s različitim amplitudama na jedan

ekvivalentni spektar naponskih razlika s jednakim amplitudama moguće je
provesti na dva načina :
• odaberemo li .1omax • određujemo ekvivalentnu vrijednost broja oscilacija Ne:
N, = L[n;( LIO; )]m

80 max
• odaberemo li Lni određujemo ekvivalentnu napon sku razliku .1oc :

I
Ilo, =[L(n;1I0,)];;;
In i
246
DJ ~am~- N,
tJ.a, , @ En'-"~a.
0--!:J.U
~a3
-
GJ+
4
~a, TI
I
N
Slika 143. Svođenje spektra l' ruzlif!itim amplitudama najeda" ekvivalent"i sp ektar s
jednakim amplitlldama
Sigurnost pri umoru definira se Minerovim pravilom u slijedećem obli ku:
i~J(
L
n ) = 'r[(rFr"<1.r n.l:5 1
_ 1 l- I
.~l N. ("<1R )m '~n.

YM r 1",,1
YH - YFr = YF' YSd parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanje kod umaranja,

YF = 1,0 i YSd= 1,0
YMf - parcijalni koeficijent sigurnosti za otpornost kod umaranja,
Ys.fat za čelik , Ye.fal za beton, a odreduju se prema tablici 75. za osnovnu
kombinaciju.
Prethodni izraz na razini napona glasi:

"(J E
YH ' YMf · - - S I
"(JR
fiOE - djelovanje
fiOR: - otpornost
a moguće je i pisati:
Dd,, 1
gdje Dd predstavlja računsku vrijednost pokazatelja oštećenja.
247
Provjeru na zamor nije potrebno provoditi za s lijedeće konstrukcije ili elemen te:
• pješačke mostove
• lu čne ili okvirne konstrukcije ct::stuvn ih mostova s minimalnim nadslojem
zemlje od 1,0 m
• lučne ili okvirne konstrukcije željezničkih mostova s minimalnim
nadslojem zemlje od 1,5 m
• temelje
• potporne zidove cestovnih mostova
• masivne upornjake cestovnih mostova koj i msu kruto vezani uz gornju
konstrukciju
• t l ačn e zone betona kod cestovnih mostova ukoliko je tlačni napon uslijed
rijetkih kombinacija djelovanja i karater i stične vrijednosti napona od
prednapinjanja manji ili jednak 0,6 fek
• annaturu i kabele bez zavarenih spojeva i nastavaka u mostova račun an i m
e
prema kategorijama A, B, u tablici 82.
• annaturu i kabe le sa zavaren im spojevi ma ili nastavcima II zonama II
kojima se, pri kombinaciji učestalih djelovanja sa 0,85 Pk , U krajnjim
vlaknima javljaju samo tlačni naponi .
Provjere na zamor se vrše posebno za beton, a posebno za čelik to za

kombinacije djelovanja:
• stalnih opte rećenja
• karakt e ri stičn ih vrijednosti sile prednapinjanja
• najnepovoljnijih vrijednosti slijeganja
• najnepovoljnijih učestalih vrijednost i temperature
• odgovarajući h modela zamora od prometnog opterećenja
• promjenlji vog djelovanja vjetra, gdje je to od značaja
Kada se provjerava beton, treba koristiti učestalu kombinaciju djelovanja.
Beton II tlaku ima zadovoljavajuću otpornost na zamor ako je zadovoljen uvjet:

a e. max
a e.max - maksimalni rubni tlačni napon uslijed učestal e kombinacije djelovanja

a e.min - minimalni t l ač n i napon na istom rubu,
ako je naprezanje vlačno, treba biti zadovoljeno a c.max/fed:S; O,Sfed.
248
Povećanje referentne tlačne čvrs toće u trenutku to prij e početka c ikli čkog
opterećenja može se uzeti zamjenom fed sa ~cc (to) (vidi 4.2.3.3 Granič na stanja
deformacija).
Isti uvjet vrijedi i za t l ačne elemente izložene posmiku, pri čemu se tlačna
čvrstoća/cd umanj uj e faktorom djelotvornosti v=O,7 - (fck /200);::: 0,5.
U elementima bez posmične annature zadovoljena je otpornost na zamor ako

vrij edi bilo koji od dva uvjeta:
'min 2! O: l 'max l~ O,5+ 0,45 tm~ l~ o,9

'max 'tRdi 'Rd
t .
---.!!!!.!!...<o:
'max
rmax maksimalan po smični napon uslij ed učes tal e kombinacije

djelovanja
rmin minimalan po smičn i napon u istom presjeku
TRdl ~ VRd"( bw· d) rač un ski posmični napon
VRd1 računska otpornost na posmik.
Nezavarene armaturne šipke vlačno opterećene imaju odgova raj uću otpornost na
zamor ukol iko za u čestal u kombinacij u djelovanja promjena napona L\os na
prelazi 70 N/mm 2• Armaturni čel ik i čelik za prednapinjanje te elementi za
nastavljanj e imaju zadovo lj avajuću otpornost na zamor ako je zadovolj en uvj et:
~cr"k (N'J
YF . YSd · .6.a s.equ ::;: --""'-'-----"-
Ys.fat
opseg promjena napona za N* ciklusa na odgovarajuć i m S-

N dij agramima
L\Os,equ opseg promjena napona ekvivalentnog o š teće nja koji se
definira kao opseg promjena napona pri konstantnom
naponskom spektru za N* cik lusa optereće nja koji dovodi
do istog oštećenja kao i spektar promj ena napona uslij ed
prometnog optereće nja
Karakteristič n e krivulj e otpornosti na zamor (S-N krivulje) če lika za

prednapinjanje ob li kovno odgovaraj u sli ci 144., a parametri koji ih definiraju dani
su u tablici 77. Parametri koji definiraju S-N krivulje za armatumi čelik nalaze se
II tablici 78.
249
Krivulje uglavnom odgovaraju izrazu:
(6.crRsk)m . N = const.
Utjecaj razli čitog prianjanja čelika za prednapinjanje i annatumog če li ka može se

uzeti u obzir po većanjem naprezanja u armaturnom čeliku koeficijentom:
As + Ap
II =
A s +~IAp
~l prilagođeni omjer graničnog napona prianjanja (vidi 4.2 .3.2. Granična

stanja pukotina). Za krivolinijske kabele ~l= 1,0.
log 60 Rsk
m =k 1
log N
10gW
Slika 144. Oblik S·N krivulja, karakterističnih krivulj'a za čvrstoću na zamor
Tablica 77 ParameIr; S·N krivulj'a za čelik za prednapinjanje
Broj Eksponent
S·N krivulje 6.o Rsk (N/mm 2)
ciklusa napona
čelik za prednapinjanje
N* k, k, N* 2.106
prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona 10' 5 9 185 170
prednapinjanje poslije stvrdnjavanja

betona
· jednostruka užad u plastičn im cijevima 10' 5 9 185 170
• pravolinijski i krivolinijski kabeli II 10' 5 9 160 145
plastičnim cijevima
- krivolinijski kabeli u čeličnim cijevima 10' 3 7 120 110
• nas(avci (ukoliko !':e ispitiv:mjima ne 10' 3 5 80 70
dobiju drukčije vrijednosti)
250
Tablica 78. Parametri S·N krivulja za armaturni čelik
Broj Eksponent
S·N krivulje .6.crRsk(N/mm 2 )
ciklusa napona
armatumi čelik
N k, k, N 2. 106
ravne šipke 10' 5 9 195 170
savijene šipke, D - promjer krivine

D ~ 25 ~ 10' 5 9 195 170
D < 25$, S = 0 , 35 +0 , 26 ( D/~) 195 ·1; 170 ·1;
vilice 10' 5 9 166,5 153
šipke zavarene točkastim ili s učeonim

varOVIma, 10' 3 5 60 100
nastavci (ukoliko se ispitivanjima ne
dobiju drukč ije vrijednosti)
Opseg promjena napona ekvivalentnog oštećenja J(Ts,equ za cestovne mostove
Za kolničke ploče cestovnih mostova koristi se uvećan i model 3 opte rećenja na

zamor. Da bi se odredio opseg promjena napona ekvivalentnog oštećenja Ll.O's,equ
za provjeru čeli k a, osovinska opterećenja modela 3 množe se s faktorom 1,75 za
provjere nad unutrašnjim ležajevima, odnosno 1,4 za provjere II ostalim zonama.
Vrijede izrazi:
cr s .equ = .6.cr s,EC . As
Ll.O's,EC opseg napona pri uvećanom modelu 3 opte rećenja na zamor

A, koeficijent korekcij e
q>rat udarni koeficijent ekvivalentnog oštećenja , 1,2 za površine male

hrapavosti , 1,4 za površine srednje hrapavosti. Treba koristiti
dodatni udarni koeficijent .6.q>fal za provjere presjeka unutar zone
od 6,0 m od dilatacijske spoj nice pri čemu j e x udaljenost
Ll.q>fal = 1,3 - O,05x:s 1,6/q>ral
1,.1 vrijednost utjecaja raspona L i obli ka S-N krivulje (slike 145., 146.)
1,,2 vrijednost utjecaja godišnjeg opsega i vrste prometa
1,) vrijednost utjecaja računskog vijeka trajanja
1,,4 vrijednost utjecaja više prometnih traka .
251
Utj ecaj godišnjeg opsega i vrste prometa dan j e izrazom:
As.2 =QkVN'I»
2O ,
broj kami ona godišnje (vidi poglavlje 3.4.2. Cestovna opterećenja ,

B.3. Optereće nje zamora, tab lica 19.)
k, nag ib odgovaraj uće S~N linije
Q koeficij ent za vrstu prometa dan II tablici 79.
Tablica 79. Koeficijenti Q za vrstu prometa
Promei na velikim Promet na srednjim

nagib S ~ N lin ije Lokalni promet
udaljenostima uda ljenostima
k, 50 - 100km
< 50 km
> 100 km
5 1,0 0,90 0,73
7 1,0 0,92 0,78
9 1,0 0,94 0,82
•• ')
l ) nastavci
f.--
••
/'
V --- 2) zakrivljeni kabeli u če l ičnim
\ "
4
--- /'
2)
3)
cijevima
, / ' .,- f.--
...- -- --"
...- !--'" ---
3) - armatumi čelik
- prednapinjanje prije stvrdnjavanja
--
,O - užad u pla stičnim cijevima i ravni
kabeli u čeličnim cijevima kod
O,8 prednapinjanja poslije
O 10 20 30 40 so 60 70 80 90 100
stvrdnjavanja
Raspon Iml
Slika 145. Vrijednost )'s.1 za provjeru na zamor u zonama unutrašnjih ležajeva
252
Prorat un i detaljiranje mostova
l) nastavci
I~ I'fTTll::~=+~~:f,;,==r==r==r'~"l
A lb)
2) zakrivljeni kabeli II če li č nim
cijevi ma
" I-J-jl-J-j-!<':..L-+-I--I----I-e-l-+--I 3) - armatumi čelik
- prednapinjanje prije stvrdnjavanja
- užad u plastičnim c ijevima i ravni
kabeli II če lični m cijevima kod
prednapinjanja poslije
stvrdnjavanja
4) posrn i čna armatura
'"IIIII a) kontinu irana greda
".o2 -t li 8 lU 20 JU 4() .'10

_
60 70 80 90
Ib_",,"
\fXJ
Im l
b) slobodno oslonjena greda
e) k o lni č k a ploča
za L< JO m _ L= iO m
Slika 146. VrijednosI )'J.I za provj eru na zamor Ilnular raspona i za lokalne elemente
Utjecaj rač un skog vijeka trajanja dan je izrazom:
A
s.3 -
_kV Ngoo
100
N god - računski vijek trajanja mosta u godinama
Utjecaj više prometnih traka dan je izrazom:

A. _k L N obs,i
5. 4 - '" N
~ obs.1
broj kamiona koji se godišnje očekuje na i-tome prometnom traku

broj kamiona godišnje na sporome prometnom traku
Opseg promjena napona ekvivalentnog oftećenja tJ(Is,t!qu za željezničke mostove
Za kolničke p l oče ž eljez ničkih mostova koristi se mode l optereć e nj a 71.

Opseg promjena napona ekviva lentnog o š tećenj a fios.eql,l za provjeru če li ka dan je
Izrazom:
u J.lqu :l1u$.71 ' /. $
253
Konsrnliranje mostova
lios.7I opseg promjena napona čelika za model opterećenja 71 pn rijetkoj
kombinaciji djcJovanja, uključujuć i dinamički koeficijent
As - koeficijent korekcije
As.l vrijednost utjecaja raspona L i kombinacije prometa (tablica 80., slika

147.). U sklopu priloga D normi EN 1991-2 dane su strukture
normalnog prometa i teškog prometa s odgovarajućim tipovima
vlakova
As,2 vrijednost utjecaja godišnjeg opsega prometa
As.3 - vrijednost utjecaja računskog vijeka trajanja
As.4 - vrijednost utjecaja v i šekolos iječne pruge
Utjecaj godišnjeg opsega prometa dan je izrazom:

Vol
Vol opseg prometa (tona po kolosijeku godišnje)

k2 - nagib odgovarajuće S~ linije
U~ecaj računskog vijeka trajanja dan je izrazom:
A _k2
,.) -
~ 100
god
N god - računski vijek trajanja mosta u godinama
Utjecaj opterećenja s dva kolosijeka dan je izrazom:

1. ,.4 ='ljn+(I-n).s~2 +(I-n).s~2; s, = ~;
6° 1+2
Ne - broj vlakova koji istodobno prelaze preko mosta

NT - ukupan broj vlakova koji se kreću jednim kolosijekom
n dio prometa koji istodobno prelazi preko mosta
lial.lia2 - opseg promjena napona uslijed modela 71 najednom kolosijeku
lial +2 - opseg promjena napona uslijed modela 71 na dva kolosijeka.
254
Proračun j deta/jiranje mostova
Tablica 80. Vrijednost ).~.I za provjeru na zamor kod željezničkih mostova, If/J'
S-N krivulja I Raspon Kombinaci .a prometa

Vrsta čelika
kl I k, I N I(ml nonnalan težak
S/obodno os/onjene grede
~ 2 0,9 0,95
(I) 5 9 10'
>20 0,65 0,70
~ 2 1,00 1,05
(2) 3 7 10' 070
> 20 0,70
~ 2 1,25 1,35
(3) 3 5 10' 0,75
>20 075
~ 2 0,80 0,85
(4) 3 5 10' 0,40
>20 0,40
Srednje područje IInlllrasnjeg raspona kOlUinIliranih greda - e
~ 2 0,95 1,05
(\) 5 9 lO' 0,55
> 20 050
~ 2 1,00 1,15
(2) 3 7 10'
>20 0,55 0,55
~ 2 1,25 1,40
(3) 3 5 10'
> 20 0,55 0,55
~ 2 0,75 0,90
(4) 3 5 10'
>20 0,35 0,30
Područje krajnjeg raspona kontinuiranih greda -A
~ 2 0,90 1,00
(I) 5 9 10'
>20 0,65 0,65
~ 2 1,05 1,15
(2) 3 7 10'
2: 20 0,65 0,65
~ 2 1,3 1,45
(3) 3 5 10'
> 20 0,65 0,70
~ 2 0,80 0,90
(4) 3 5 10'
>20 0,35 0,35
Područje nad unlltrasnjim os/oncima - B
~ 2 0,85 0,85
(I) 5 9 10'
> 20 0,70 0,75
~ 2 0,90 0,95
(2) 3 7 10'
>20 0,70 0.75
~ 2 1,10 1,10
(3) 3 5 10'
> 20 075 0,80
~ 2 0,70 0,70
(4) 3 5 10'
>20 0,35 0,40 ·
(\) armatumi če lik , če lik za prednapinjanjc\prijc stvrdnjavanja, užad u plas tičn im cijevima i
ravni kabeli u čeličn i m cijevima za prednapinjanje poslije stvrdnjavanja
(2) zakrivljeni kabeli u čeličnim cijevima za prednapinjanje poslije stvrdnjavanja
(3) uređaji za naslavljanje .
(4) nastavc i armatumog če l ika-, ?.avarene šipke uključuj ući točkasto zavarivanje i sučeone varove
Za raspone 2m < L < 20m : A,.I (L)= A,,1 (2m)+ lA,.1 (20m)-A,.1 (2m)j.(log L-0,3)
255
Kon stnliranje mostova
A B e
fd?ffYP?&»A_ff/_-t:::r:r=-W;~W=M4
LI La
.lc
"lc
.
lc
Slika 147. Pudručja duž raspo'!a kOl1linuirane grede
Beton II tlaku gornjeg ustroja željez n ičkih mostova ima zadovoljavajuću otpornost
na zamor ako je zadovoljen uvjet:
14. l - S c d . max.equ~ 6
~l - Requ
R = Se d.mm.eq
. ll S _ cr e d .mm,cqu
. S cr cd.lIUlX.cqu
ed.min,equ - YSd f ed.max.equ = YSd f
"" Sed,max.equ ed,fal cd. fat
O'ed.max,cqu l Ocd.min,eq u - gornji i donji napon iz opsega promjena napona

ekvivalentnog oštećenja za broj ciklusa N= I 0
6
0 cd, max.equ = o e.PCnn + Ac '(O e,max.71- cr e.perm )

cr cd,mm.equ
' -- cr c, penn -l. e ·(cr e.perm - cr e.mm.7
· 1)
Oc,perm tlačninapon u betonu pri rijetkoj kombinaciji djelovanja,

bez opterećenja prema modelu 71
0"",ulll!I,7t, C c,min,71 maksimalni ili minimalni tlačni napon pri rijt:lkoj
kombinaciji djelovanja, uzimanjem u obzir dinamičkog
faktora
koeficijent korekcije
"'.0 vrijednost utjecaja stalnog napona
"'.\ vrijednost utjecaja raspona L i kombinacije prometa

(tablica 81.)
vrijednost utjecaja godišnjeg opsega prometa
vrijednost utjecaja računskog vijeka trajanja
vrijednost utjecaja v i šekolosiječ n e pruge,
256
Proračun i deraljiranje mostova
Utjecaj stalnog napona dan je izrazom:

° e,penn
AcO = 0,94 + 0.92 ~ 1.0
, f ed.fal
U inače v l ač n oj zoni tlačno prednapetog elementa ~,o= 1,0.
Tablica 81. Vrijednost ;~.I za provjent na zamor kod željezničkih mostova, "'I'
Rasnon Kombinaci'a nrometa
Zona poprečnog presjeka
lm nonnalan težak
Slobodno os/onjene grede
tlačna zona 5 2 0,70 0,70

> 20 0,75 0,75
5 2 0,95 1,00
vlačna zona u koju je unesen t l ačni prednapon
>20 0,90 0,90
Srednje podnlčje unutrašnjeg raspona kontinuiranih greda - e

5 2 0,7 5 0,90
tlačna zona
> 20 0,55 0,55
5 2 1,05 1,15
vlačna zona u koju je unesen tlač ni prednapon > 20 0,65 0,70
Podntčje krajnjeg raspona kontinuiranih greda - A

5 2 0,75 0,80
tlačna zona
>20 0.70 0,70
v l ačna zona u koju je unesen tlačni prednapon 5 2 1. 10 1,20
> 20 0,70 0,70
Područje nad unutraJnjim os/oncima . B

5 2 0,70 0,75
tlačna zona > 20 0,85 0,85
5 2 1, 10 1, 15
vlačna zona u koju je unescn tlačni prednapon
>20 0,80 0,85
Za raspone 2m < l < 20m : .l", (L J~ l , .. (2m J+l.!,., (20m J- i.", (2m Jj (log L - 0,1 J
Utjecaj godišnjeg opsega prometa dan je izrazom:

A = 1+-I 10~ VOI ]
c.2 8 25 . 10 6
Vol - opseg prometa (tona po kolosijeku godi šnje)
257
Utjecaj računs kog vijeka trajanja dan je izrazom:
). 3
'.
l [N,,,,]
=l+-log
8
--
100
N&od - ra č unski vij ek trajanja mOSla u godinama.
Utj ecaj opterećenja s dva kolos ij eka dan je izrazom:

l
Ac 4 = 1 +- l o gn ~ 0, 54 za a :S 0,8
. 8
max {oOt.1 • .6.0 t 2 } N
At ,4 =I za a > 0,8; a= ' 'n = - '
.6.o t .l+ 2 ' NT
Ne broj vlakova koj i istodobno prelaze preko mosta

Nr - ukupan broj vlakova koji se kreću jednim kolosijekom
n dio prometa koji istodobno prelazi preko mosta
6.o t , J, 80 t ,2 opseg promjena tlačnog napona uslijed modela 71 na jednom
kolosijeku
- opseg promjena t l ačnog napona uslijed modela 71 na dva
kolosijeka
Za s lučajev e koji ni su uzeti u obzir prilikom određi vanja 80s,equ za cestovne i

željezničke mostove, potrebno je provjeriti uvjet:
DSd~ l
faktur o š tećenja
uslijed zamora čelika prouzrokovan prometnim
opterećenjem zamora koji se određuje prema Minerovom
pravilu. Odgovarajuće S-N linij e za čeli k umanjuju se s Ys,fat.
U ovom slu čaju se za provjeru zamora cestovnih mostova koriste modeli 4 i 5

prometnog opterećenja za zamor.
4.2.3 GRA NIČNA STANJA UPORABLJIVOSTI
Konstrukcije mostova potrebno je provjeriti na granično stanje napona, graničn o

stanje pukotina i rasti ačenja, granično stanje deformacija, prvenstveno progiba te
gran i čno stanje vibracija.
258
Proraćun i delaljiranje mostova
4.2.3.1 Ograničavanje napona pri korištenju

Veliko puzanje i mikropukotine iZbjegavaju se ogran i čava nje m tlačnog napona
betona u uvjetima korištenja:
• Za prednapeti beton maksimalan tlačni napon prilikom prenošenja sile na

beton ograničava se na 0,6 fc(t). Kada tlačni napon prelazi 0,45 fc(t), treba
uzeti u obzir nelinearno puzanje. Srednja vrijednost tlačne čvrstoće pri
prenošenju sile prednapinjanja na beton u trenutku t je fc(t).
• Tlačni napon u betonu us lijed rijetk ih kombinacija djelovanja i karakteristične

vrijednosti napona prednapi njanja ograničava se na 0,6 fck •
Napon u čeliku treba biti takav da se izbjegne n eelastična dilatacija čelika.
• V l ačni napon u armaturnom če li ku pri rijetkoj kombinaciji djelovanja

ograničava se sa 0,8 f)'k.
• Napon u kabelima za prednapinjanje pn prividno stalnoj kombinaciji

djelovanja ograničava se s 0,65 fpt .
Dugotrajna djelovanja uzimaju se u obzir pretpostavljanjem odnosa modula

elastičnosti
u opsegu 10 - t 5, ovisno O odnosu stalnog i promjenljivog djelovanja.
Naprezanja se provjeravaju na presjeku bez pukotine pri čemu se pretpostavlja da

je cijeli betonski presjek aktivan i da se i beton i čelik elastično ponašaju i pri
vlaku i pri tlaku. Kada maksimalni vlačni napon za rijetku kombinaciju djelovanja
prekorači fctm, koristi se presjek s pukotinom pri čemu se pretpostavlja da je beton
elas tičan pri tlaku, ali da ne može prihvatiti nikakav vlak.
4.2.3.2 G rani č na sta nja pukotina i rastia čenja
Pojava pukotina gotovo je neizbježna u armi ranobetonskim konstrukcijama

izloženim savij anju, posrniku, torziji ili vlaku od direktnih opterećenja ili uslijed
spriječenih prisilnih deformacija. Pukotine moraju biti ograničene na razinu
kojom se ne ugrožava ispravno funkcioni ranje konstrukcije i koja ne uzrokuje
neprihvatljiv vanjski izgled konstrukcije.
Uvjeti za provjeru mosta ili njegovih dijelova sadržani su u kategorijama provjere

mostova koje se koriste i u fazama izgradnje i prili kom korištenja. Kada se koristi
tablica 82. treba provjeriti oba uvjeta, rastiačenje i širinu pukotina.
Kad se vrš i provjera za kategorije A, B, e za gra n ična stanja rastIačenja, Olje

dopušten nikakav vlačni napon.
259
KO,lstruiranje mostova
Tahlica 82, ~vjeIi za provjeru mostova
Kategorija provjere Kombinaci.i!l ~ Iova!ilit za pro~ru

rastlaćenja širine pukotina
A ri'etka -
B učestala ri'etka
e prividno stalna učestal a
D - učestala
E - prividno stalna
Računske vrijednosti širine pukotina od 0,2 mm za prednapeti beton i 0,3 mm za

armirani beton zadovoljavaj u uvjete maksimalnog profila i maksimalnog razmaka
šipki visoke prionijivosti (tablice 83" 84.),
Da bi se osigurala trajnost i zadovoljavajuć i izgled betona, nužno je predvidjeti

minimalnu površinu armature u armiranobetonskim mostovnim konstrukcijama
kako bi se spriječ io nastanak širokih pojedinačnih pukotina uslijed prisilnih
deformacija koje ni su uzete II obzi r proraču nom , ravnotežnih stanja naprezanja ili
raspršivanja prednapona,
Minimalna površina annature postavlja se na mjestima gdje je pri rijetkim
kombinacijama djelovanja tlačni ili vl ačni napon u betonu manji od l N /mm 2 ,
Maksimalni razmaci šipki su 20 cm,
Tablica 83, Maksimalni promjeri za šipke visoke prionJjivosti
Napon u če liku Maksimalni promjer šipke CPs· (mm)

cr, (N /mm 2) annirani presjeci prednapeti presjeci
120 - 40
140 40 32
160 32 25
200 25 16
240 20 12
280 16 8
320 12 6
360 10 S
400 8 4
450 6 -
Ako se koristi samo čelik za prednapinjanje: $;-S
260
Proraču n i detaljiranje mostova
Tablica 84. Maksimalni razmaci između šipki visoke prionljivosti
Nuo~n u čeliku Maksimalni razmak šipki e (mm)

čisto sav ijanje čisti vlak savijanje
a . (N/mm 2)
anni rani presjeci anni rani presjeci prednaoeti presjeci
160 300 200 200
200 250 150 150
240 200 125 100
280 150 75 50
320 100 - -
360 50 - -
Ako se koristi samo čeli k za prednapiniani e: e·O,5
Tablica 85. Nominalni odnos (srednje vrijednosti napona prianjaIlja
elementi prednapeti elementi prednapeti

vrsta če lik a za prednapinjanje
priie stvrdniavania POsliie stvrdniavan ia
glatki čelik za prednapinjanje - 0,4
uže sa 7 žica 0,6 0,5
rebraste žice 0,8 0,7
rebraste šipke 1,0 0,8
Minimalni koeficijent amllranja, koji se za nosače san dučastog ili T-presjeka

posebno računa za hrptove, posebno za pojasnice, dan je iZrazom:
j: O,8k c .k·fetm
P s+ ~I·Pp=
cr ,
PS odnos površ ine nenapete armature As i površine v l ačne zone Ad

PP odnos površine prednapetog čelika Ap. na dijelu površine presjeka koji nije
već i od 300 mm oko nenapete armature u tlačnoj zon i, i površine v l ač n e
zone Ael neposredno prij e pojave pukotina
fclm - vlačna čvrstoća betona, za spoj eve i z među predgotovij enih e lemenata pri
segmentnom građe nju iznosi O
~I korigirani omj er čvrstoće prianjanja. Vrijedi ~1= l , O ako se za kontrolu
širine pukotina kori sti samo prednapeti čelik. U suprotnom:
~1=N:
4>8 - najveći promjer nenapete annature
261
$p - ekvivalentni promjer prednapelOg če lik a
- za kabele od nekoliko užadi ili žica: $p = 1,6F,
- za pojedinačnu užad sa sedam žica: ~p "" 1 .75~wi rc
- za pojedinačnu užad s tri žice: $p = 1,20$wire

Š odnos čvrstoće prianjanja pred napetog če lik a i armaturnog če lika s
visokim stupnjem prianjanj a (tabli ca 85.)
as ::;; k·fyk • napon u če liku u minimalnoj armaturi (tabl ica 83.), koji se može
povećati s faktorom 11 = ~f~tm / f '" ~Im ,gdje je p" c'm=2,5 N /mm

2
k - koeficijent utjecaja stvaranja sekundarnih pukotina na smanjenj e reznih

sila
k= 1,0 za rebra sa h ::;; 0,3 ili pojasnice č ije su širine manje od 0,3 m
k=0,65 za rebra sa h ;::: 0,8 ili poj asnice čije su širine veće od 0,8 cm
ke - koeficijent koji m se uzima u obzir priroda raspodjele napona u presjeku
neposredno prije pojave pukotin a i krak unutrašnjih si la u raspucalom
stanju
- za č i sti vlak: k.,= 1,0
- za pravokutne presjeke i hrptove sandučastih i T presjeka:
NSd ) h'= h, h < I,O
k ~=O,4·1+
( () ;
k ,· b·h· h / h ' '["m h'=I,Om, h~ I , Om
- za pojasnice sanduča stih i T presjeka:
k c = O,9· F" ~ O,5
A~t . f~,m
NSd - uzdužna sil a (negativna) koja djeluje na promatrani dio poprečnog
presj eka za g ra ni čno stanj e uporabljivosti koja se određuje uzimanjem II
obzir karakteristi č ne vrijednosti si le prednapinjanja i uzdužnih sila pri
prividno stalnoj kombinaciji djelovanja
kl - koeficijent utjecaja uzdužn ih sila na raspored napona
- N,d tlak: k,= 1,5
- N", vlak: k,=2h'/3h
F~r - v l ač n a sila u pojasnici , neposredno prije pojave pukoti na uslijed momenta
pri kojem nastaje pukotina, za f~,m.
Ovako odredena minimalna armatura, uz uvjet da n ajveći rubni v l ač n i napon nije

veći od srednje v l ačne čv rstoće betona a~ ::;; f~,m, dovoljna je za ograničavanje
širina pukotina. U protivnom treha provesti kontrolu širine pukoti na.
Smatra se da je provedena zadovo ljavajuća kontrola ši rine pukotina ako promjer
šipke ne prelazi vrij ednosti u tablici 83. ili ako maksima lni razmak šipki ne prelazi
graničn e vrij ednosti dane u tablici 84.
262
U pravokutnim presjecima ili hrptovima T - sandučastih presjeka koristi se
korigiran maksimalni promjer šipke:
'" • her •
0/ , =$ , IO .(h-d)~$,
l\:r - vlsma v l ačne zone neposredno prije pojave pukotina s karakterističnom

v rijedno šću prednapinjanja i uzdužn ih sila pri prividno sta lnoj kombinaciji
djelovanja.
U tablicama ade napon u annaturi , osim kad postoji samo čelik za prednapinjanje
kadje os=tt.op . Za različite prionijivosti ovi naponi se računaju prema izrazima:
a s =a!1 +O,4.fclm [ -I----::-:-I-)

effpp effptot
a p =a!I-O,4.fcun (-I--
effpp
š~
effptot
)
.
Maksimalni promjer šipke za kontrolu širine pukotina Wk iznosi:

36·wk · effp ·E
$ - - --'-,,-''-----'--'P'---.::''----
s - f ( )
a s -0,4 -clm
- l + o e ·effp p
effpp .
Značenje oznaka objašnjeno je u nastavku:

A s+Z;~ ·A p A s+ A p
effp p = A ; effp tOl = A
c.df e,df
II
as napon u annaturnom čeliku ili čeliku za prednapinjanje, izračunan u
raspllcalom stanju, uz pretpostavku punog prianjanja pri mjerodavnoj
kombinaciji djelovanja
ne odnos modula elastičnosti EJEem
A c,efT - efektivna površina betona važna za kontrolu širine pukotina
A c,efT =2,5 · b(h - d ) S -fF"-
=
b širina presjeka II zonama As i Ap
Fer vlačna sila II vlačnoj zoni neposredno prije pOjave pukotina uslijed
momenta pojave pukotina s fctm za karakteristične vrijednusti
prednapinjanja i uzdužnih sila pri prividno stalnoj kombinaciji djelovanja
As površina annature na efektivnoj površini A e,eff
Ap površina čelika za prednapinjanje na efektivnoj površini Ac,efT
263
4.2.3.3 Grani č na stanja d efo r macija
Defonnacije konstrukcije iJi nekog njenog dijela ne smiju nepovolj no utjecati na
njenu fu nkcij u i izgled i ne smiju prijeći granične vrijednosti koje spojevi i
ležajevi mogu prihvatiti. U toku građe nja potrebna je kontrola dcfonnacija tako da
se:
• beton ne ošteti prilikom ugrađivanja i vezivanja
• postigne pravilan uzdužn i profi l
• postigne zahtijevana konačna geometrija.
Da bi se izbjeglo fooniranje pukotina tokom betoniranja, progib skele se

og raničava na (L+40)/2000, a ukoliko se u toku betoniranja vrši kontrola
pukotina, gran i čn i progib se uzima sa U300.
U nedostatku drugih podataka, proračun defonnacija tijekom građenja treba
temeljiti na ka rakteristi čnoj kombinacij i djelovanja i srednjoj vrijednosti
prednapinjanja.
Za određivanje deformac ija konstrukcije p roračunom treba koristiti prividno

stalnu kombinaciju djelovanja te za svojstva materijala srednje vrijednosti uz
utjecaj puzanja, skupljanja i pukot ina.
Progibi se računaju s modulom elastičnosti koji odgovara stvarnom betonu u

konstrukcij i.
Utjecaj i puzanja mogu se odrediti prema viskol ineamom modelu. Ukoliko su

naponi u gran icama koje odgovaraju normalnim uvjetima korištenja, usvajaju se
pretpostavke:
• puzanje i skupljanje su međusobno neovisni
• pretpostavlja se li nearna ovisnost i zmeđu puzanja i napona koji izaziva
puzanje
• utjecaji promjene temperature ili promjene relativne vlažnosti mogu se
zanemariti
• pretpostavlja se zakon superpozIcIJe za utjecaje djelovanja u različitim
starostima betona.
Pri tome se za proračun puzanja koristi izraz:

1(t, t ol =Il E, (tol + <p(t, tol i Ed,
vrij eme starosti pri počet n o m opte rećenju

promatrano vrijeme
264
J(t,to) funkcija puzanja II vremenu t
Ec28 tangentni modul elast i čnosti betona pri starosti od 28 dana
<p(t,to) koeficijent puzaI)ja, određen za E.:28
s~O,2 za brzo očvršćavajuće cemente visoke čvrstoće

s~O,25 - za brzo oč vTŠćavajuće cemente uobičajene čvrs toće
s~O ,38 za sporo očvršćavajuće cemente
t, referentno vrij eme, I dan
to vrijeme pri prvom opterećenju.
Konstrukcije koje se provje ravaju prema kategorijama A, B, e iz tablice 82. za

proračun progiba mogu se smatrati neraspucalima. Za ostale kategorije provjere
konstrukcije se mogu pretpostaviti raspuca lima.
Promet željezn ički h mostova može se ugroziti prevelikim deformacijama mosta

koje izazivaju neprihvatljive promjene u geometriji kolosijeka i prevelike
vibracije konstrukcija mostova. One mogu utjecati na korisno opterećenje na
mostu i izazvati ugrožavanje udobnosti putnika.
Provjera deformacija željezničkih mostova zahtijeva se zbog:
• sigurnosti (kako bi se potvrdila stabi lnost i kontinuiranost kolosijeka

osiguralo održavanje kontakta trač ni ca - kotač)
vertikalna ubrzanja gornjeg ustroja mosta
uvrtanje gornjeg ustroja mosta
rotacija krajeva gornjeg ustroja mosta
promjena horizontalnog kuta
• udobnosti putnika
vertikalni progibi gornjeg ustroja mosta.
Vertikalno ubrzanje gornjeg ustroja mosta provjerava se za brzine V > 220kmJh ili
kada vlastita frekvencija konstrukcij e nij e unutar grani ca na sli ci 82. Za gornji
ustroj mosta s ko lničkim zastorom može se uzeti grani č na vrijednost od 0,35 g za
vibracije do 20 Hz.
Uvrtanje gornj eg ustroja mosta račun a se za karakteri sti č nu vrijednost Modela

opterećenja 7 1 pomnoženog sa $.
265
Tablica 86_ Granično uvrtanje mj ereno po dul;n; od 3,0 m
Brzina V (km/h) granično uvrtanje t (mm/3m)

~ 120 4,5
120 < V < 220 3,0
220 1,5
>220· 1,2·
• - zahtijeva se dodatna provjera na stvarno prometno opterećenje pomnoženo sa l+<p
Dinamički koeficijent 1+c.p za stvarno prometno opterećenje određuje se izrazom:

l + 22m / s
a koeficijent za brzinu
v brzina u mis
L. mj erodavna dužina (m)
no vlastita frekvencija neopterećenog mosta u Hz_
Ako nije poznata vlastita frekvencija pro račun valj a provesti za gornju i donju
graničnu vrijednost vlastite frekvenc ij e:
- gornja granična vrijednost: no = 94,76Lt·748
no =80 / L., 4m ~ L . 5 20m

- donja gran i čna vrij ednost:
no =23,58L.o,S92. 20m < L, :s 100m _
Granične rotacije na krajevima ra..;pona gornj eg lI stroja mosta mjerene po osi

kolosijeka, uslijed karakteristične vrij ednosti modela opte rećenja 7 1 pomnožene s
dinamičkim koeficijentom $, i od temperaturnih razlika dane su u tablici 87.
266
Tablica 87. Granične rotacije gornjeg ustroja mosta
Granične rotaciie a (rad

jedn oko losiječni dvo ko l os iječni
V > 220 km/h'
mostovi mostovi
Između gornjeg ustroja
6,5x 10.3 3,5xI0·' 2xI0·'Ih(m)
i nasina e Irad)
Između dva susjedna
lOxlO·3 5x1O-3 4x 1O·'Ih(m)
raspona 8 1+8 2 (rad)
,. zahtijeva se dodatna provjera na stvarno prometno o pterećenje pomnoženo s l+<p
h(m) - razmak tračnice i središta ležaja mosta
Slika 148. Shema graničnih rotacija gornjeg ustroja mosta
Horizontalne defonnacije gornjeg ustroja Oh va lj a provjeriti na model opterećenja

71 pomnožen d i nami čk i m koeficijentom $, opte rećenja vjetrom, s ilu bočnih
udara, centrifugalne si le i utjecaj temperaturnih razlika, i one ne smij u izaz ivati
promjenu kuta veću i polumjer horizontalne kri vine m anji od vrijednosti u tablici
88.
Tablica 88. Maksimalne promjene kuta i minimalni polumjer horizontalne krivine
Maksimalna Minimalni polumjer krivine (m)

Brzina (km/h) promjena kuta R=L 'I(S.o"
(rad) iedan kolosiiek više kolosi 'eka
V~ 120 0,0035 1700 3500
120<V<220 0,0020 6000 9500
120<V 0,0015 14000 17500
Tablica 89. Razine udobnosti putnika
Razina udobnosti Vertikalno ubrzanje b v (m/s2)

vrlo dobra 1,0
dobra 1,3
prihvatljiva 2,0
267
Progibi gornjeg ustroja mosta ograničavaju se zbog osiguranja udobnosti putnika.
Udobnost putnika ovisi o vertikalnom ubr.lanju bv unutar vagona za vrijeme
vožnje.
Progibi se određujuu srednjoj liniji kolosijeka za model opterećenja 71 pomnožen

dinamičkim koeficijentom $ i stvarni promet uvećan dinamičkim koeficijentom
I+tp ( dinamičko ponašanje u s lučaju rezonancije ili prevelikih vibracija gornjeg
ustroja mosta). Za dvokolos iječni most provjere se vrše samo s jednim
opterećenim kolosijekom.
400 --!!~~=,--,---------:7'I
380 r
360
1 122~
340 ' '',,",C:::;
320 i
300
~ 280
~ 260 ~~
=;- 240 \ --\ -- \
os'" 220
200 +,,11,,. , , , _ \
Ž 180
160
140 1-""1IIi..- -',---
120 -- proglb/raspo
100 11&00_
80
60 t==:::::':==~~~-=-_==---=::J
o 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120
raspon L (m)_ __
Slika 149. Ograničenja progiba željezničkih mostova za vrlo dobrll razinu udobnosti
plItnika. Dijagrami vrijede za mnslove sastavljene od niza slobodnih greda preko Iri ili
više raspona
Ograničenja progiba željezničkih mostova zbog sigurnosti putnika na slici 149.

vrijede za vrlo dobru razinu udobnosti sa bv = I,Om!s2, dok se za druge razine
udobnosti množe s ubrzanjem bv • Ove vrijednosti kori ste se za mostove
sastavljene od niza slobodnih greda preko tri ili više raspona. Za ostale vrste
rasponskih konstrukcija brojčane vrijednosti očitane s dijagrama množe se s
odgovaraj u ć im koeficijentima:
- za kontinuirane konstrukcije: 1, 1
- za konstrukcije s jednim rasponom: 2.0
- za konstrukcije s dva raspona: 1,5.
268
Proračun j detal}iranje mostova
4.2.3.4 Granična stanja vibracija

Pri dinamičkom djelovanju prometnog opterećenja i vjetra na mostovnu
konstrukciju kao cje li nu, a uzevši u obzir i lokalne utjecaje na vitke elemente (npr.
široke bočne konzole), most mora zadovo ljiti granična stanja uporabljivosti koja
podrazumijevaju i ugodnost za korisnika mosta.
Za cestovne mostove dinam i čki utjecaji od uobičajenih cestovnih opterećenja,

koja se javljaju na uobičajenim vrstama mostova i u graničnim stanjima nosivosti
i u graničnim stanjima uporabljivosti obuhvaćeni su dinamičkim koeficijentom
sadržanim u karakte ri st i čn i m vrijednostima prometnih opterećenja.
Za željezn i Čke mostove dinamički utjecaji obuhvaćeni su dinamičkim

koeficijentom $ za model opterećenja 71 i dinamičkim koeficijentom l +cp za
stvarno prometno opterećenje.
Kako bi se izbjegao osjećaj neudobnosti kod korisnika pješačkih i biciklističkih

mostova, valja zadovoljiti uvjete na osnovnu vlastitu frekvenciju fo i maksimalno
vertikalno ubrzanje by.
Osnovna vlastita frekvencija odgovara mostu s dodatnim stalnim opterećenjem ,

ali bez pješačkog prometa i računa se na neraspucalim presjeci ma s kratkotrajnj im
dinam i čkim modulom elastičnosti betona i treba i zbjeći njene vrijednosti u opsegu
od 1,6 do 2,4 Hz. Može se zahtijevati i da te granice budu u većim opsezima 2,5
do 4,4 Hz. Kada je osnovna vlastita frekvencija veća od 5 Hz, smatra se da je
g ranično stanje vibracija zadovolj eno.
Maksimalno vertikalno ubrzanje računa se uz pretpostavku da sc dinamičko

opterećenje izazvano pješačkim prometom može zamijeniti pulsirajućim
koncentriranim opterećenjem F= 180sin(2rr·fo·T) (N) koje se kreće glavnim
rasponom konstantnom brzinom v = 0,9·fo• gdje je T vrijeme u sekundama.
4.2.4 KONSTRUIRANJE DETALJA
Za mostove se uglavnom primjenjuju ista pravila obl ikovanja detalj a koja vrijede
za ann iranobetonske i prednapete betonske konstrukcije, a koja se mogu pronaći u
odgovarajućoj literaturi. Ovdje izdvajamo neka najvažnija pravila koja nam mogu
poslužiti pri projektiranju. Osim toga navedene su i neke posebnosti koje vrijede
i sk lj uč i vo za konstrukcije mostova.
269
4.2.4.1 Armaturni čelik i čelik za prednapinjanje
Razmaci šipki annature ne smiju biti manji od promjera ši pke $ niti 20 mm. Za
promjer zrna agregata dl!> 32 mm razmaci ne smiju biti manji od d g + 5mm.
Duljina sidrenja šipki određuje se prema izrazu:

l b.net = u a l b (As,req I As,prov) ~ lb.min
a a= l za ravne ši pke
lb = ($ I 4Xf,d I f ", ) osnovna duljina sidrenja
A s,re1:I potrebna površina annature

A s.prov stvarno raspoloživa površina armature
Ib•min minimalna duljina sidrenja
- za v l ačnu arrnaluru: Ib.min= O,31b2 10$ 2:: 100 mm
- za tlačnu armaturu: lb,min= O,61 b 2:: ) 0$ 2:: l OO mm.
Na duljini sidrenja treba osigurati minimalnu poprečnu arma turu od 25% površine
jedne sidrene šipke A SI 2:: AJ4.
Duljina nastavljanja preklapanjem određuje se izrazom:

ls =Ib.netU l ~ ls.min
Is.min minimalna duljina nastavljanja

Is,min 2: 0,3o.ao.1lb 2: I 51/J 2: 200mm
za tlačne i v lačne šipke, ako se u presjeku nastavlja manje od 30%

šipki, a vrijedi a 2:: 10$ i b < 5$ (a je razmak šipki, b razmak do
ruba betona)
za v l ačne šipke, ako se u presjeku nastavlja 30% ili više šipki, ili
ako je ili a < 10$ ili b < 5$

za v l ačne šipke ako ako se u presjeku nastavlja 30% ili više šipki, a
uz to ako je ili a < 10$ ili b < 5$
Na duljini nastavljanja treba osigurati minimalnu poprečnu armaturu površine

jedne šipke koja se nastavlja A SI 2:: As.
270
Proraćun i delaY-iranje mostova
Šipke velikih profila $ ~ 32mm često se koriste kod mostova te za njih vrijede
dodatna pravila:
• mogu se primijeniti samo u elementima čija visina nije manja od l5~ ,
• razmaci šipki velikih profila ne smiju biti manji od najvećeg promjera šipke
niti od dg+5 mm ,
• minimalni zaštitni sloj ovih šipki je c ~ $,
• potrebna je provjera pukotina,
• uobičajene vrijednosti napona prianjanJa fbd množe se s koeficijentom
(132-$)1100,
• ne dopušta se nastavljanje samo preklapanjem,
• za sidrenje treba osigurati dodatnu poprečnu annaturu.
- paralelno donjoj površini nosača: Ast=ntO,25As,
nl-broj redova sidrenih šipki
- okomito na donju površinu nosača: Asv==n20,25As.
n2 - broj šipki u redu
Razmaci užadi za prednapinjanje prije stvrdnjavanja uzimaju se:

vertikalno ~ ds, ~ $, ~ 10 mm,
horizontalno ~ ds+5mm, ;?: $, ~ 20 mm.
Razmaci kabela za prednapinjanje poslije stvrdnjavanja uzimaju se:

vertikalno ~ $ dUCh ~ 50mm,
horizontalno ;:: $duch ;:: 40mm.
Nastavci kabela za prednapinjanje trebaju se predvidjeti izvan srednjih oslonaca.

Nastavljanje više od 50 % kabela u istom presjeku dopušta se samo ukoliko:
je osigurana kontinuirana minimalna annatura
postoji minimum preostaloga tlačnog napona od 3 N /mm2 pri učestaloj
kombinaciji djelovanja kojim se mogu prihvatiti lokalni vlačni naponi.
Kabeli koji nisu nastavlj eni u istom poprečnom presjeku mogu se nastaviti tek u
presjeku na razmaku:
- a ~ 1,5 m, za visinu konstrukcije ~ 2,0 m
- a ;:: 3,0 m, za visinu konstrukcije> 2,0 m.
271
U pločama i kol n ičkim pločama prednapetim u poprečnom smjeru mora se
osigurati ravnomjerno polje t l ačnog napona, što se može postići postavljanjem
svake druge kotve na rub ploče.
U agresivnoj sredini valja izbjegavati ostavljanje otvora i niša potrebnih za
prednapinjanje kabela na gornjoj strani kol ni čke plo če.
U zonama sidrenja kabela za prednap inj anje poslije stvrdnjavanja betona

(sidrenim blokovima) armatura se ras poređuje bli zu svi h površina, u ob li ku
orlogonalne mreže. Kada se kabeli nalaze na određenim razmacima, vilice valja
rasporediti na krajevima elemenata da bi se suprotstavi le cijepanju . Postotak
armiranja na svakoj stran i sidrenog bloka treba iznositi minimalno 15% u oba
pravca.
Kada se za određ i vanje poprečne v l ačne sile korist i mode l tlatnih Mapova i
zatega, valja poštivat i s lijedeća pravila konstruiranja:
površina če l ika potrebna za osiguranje sile u zatezi raspoređuje se prema
stvarnom rasporedu v l ačnog naprezanja, na dužini sidrenog bloka približno
jednakoj njegovoj najvećoj poprečnoj dimenziji
za sidrenje se koriste zatvorene vilice
najbolj e je da sva armatura u zoni sidrenja bude konstrui rana kao
trodimenzionalna ortogona lna mreža.
Posebnu pozornost valja posvetiti zonama sidrenja čij i su poprečni presJecI

ra zličiti po ob li ku od poprečnog presjeka grede.
4.2.4.2 Stupovi
Minimalna površina uzdužne armature za računsku tlačnu silu sd određuje se iz
uvjeta:
A s •min =(O,15N sd / f Yd ) ~ O,003A c •
Maksimalna površina uzdužne armature ne smije biti veća od 0,08 Ac čak ni na

mjestu nastav lj anja armature preklapanjem.
Za stupove kružnoga poprečnog presjeka minimalan broj šipki je 6, a za stupove

poligonainog presjeka minimalno j edna šipka postavlja se u svaki kut.
272
Proračun i deraljiranje mostova
Poprečni presjek popreč ne armature (v ilica ili spiralne armature) mora biti
2: 6mm, ~ l/4cp najdeblje uzdužne šipke, a kad je r iječ o annaturnim, mrežama
poprečni prcsjck mora biti ~ 5mm.
Razmak vilica duž stupa ogran i čava se s najmanjom od slijedećih vrijednosti:

12~ najtanjih uzdužnih šipki
najmanja dimenzija stupa
300 mm.
Ovaj razmak smanjuje se s faktorom 0,6:

u presjecima koji se nalaze iznad ili ispod grede ili ploče na dužini jednakoj
većoj dimenziji poprečnog presjeka
u blizini nastavljanja preklapanjem, kad je promjer uzdužnih šipki cp ~ 14 mm.
Kada se pravac uzdužnih šipki mijenja pri npr. promjenama dimenzija stupa
razmak poprečne armature računa se uzimanjem u obzi r djelovanja skretni h si la.
4.2.4.3 Grede
Sudjelujuća širina ploče u rebrastim gredama, u analizi u kojoj se ne zahtijeva
velika točnost ,može se pretpostaviti konstantnom duž cije log raspona.
Za analizu unutrašnjih si la i momenata, provj eru graničnog stanja nos ivosti ,

granič n og stanja vibracija, proračun deformacija u graničnom stanju
uporabljivosti može se koristiti stvarna širina ploče , dok se za provjeru napona i
širine pukotina te za provjere na zamor koristi sudjelujuća širi na beIT.
Za simetričn u gredu T-presjeka ova širina iznosi:

l
belT = b w +5'0 $; b
Za nesimetričnu gredu iznosi:

beIT = b w +_1 'o $; b l ili (b 2)
lO
U izrazima je bw širina rebra, b stvarna širina plo če, bl i b2 širine plo če lijevo i
desno od osi rebra.
273
Razmak nul točaka momentnog dijagrama 1..0 može se odrediti prema sli ci 150., a
za konzolu iznosi 2·L). Duljina konzol e treba biti manja od polovine susjednog
raspona. a odnos susjednih raspona izmeđ u 1,0 i 1,5.
Slika 150. Rasponi za određivanje sudje/ujuće širine ploče
Minimalna djelotvorna površina uzdužne v l ač ne armature najmanje odgovara onoj

koja se dobije provjerom širine pukotina, a ne smije biti ni manja od
0,6 b,dlf,. ::: 0,00 15 b,d, gdje je b, srednja širina vlačne zone. Maksimalna površina
i v l ačne i tlačn e armature u poprečnom presjeku iznosi 0,04 Ac.
U monolitnim konstrukcijama, čak i kad je u prorač unu pretpostavljeno slobodno

oslanjanje, a zbog mogućega djelomičnog uk1iještenja, presjek nad osloncem
treba dimenzionirati na najmanje 25% maksimalnog momefita savijanja u polju.
Nad srednjim osloncima kontinuiranih greda s pločom. nosiva v l ačna armatura

raspoređuje se jednoliko unutar dimenzija rebra te van dimenzija rehra po
sudjelujućoj širini ploče.
Dužina uzdužne v l ač n e armature određuje se prema pomaknutom dijagramu

vlačnih sila FSd = MSd + NSd na koji se nadodaje duljina sidrenja Ib,net"2 d.
z
Horizontalni pomak iznosi za posrničnu armaturu određenu standardnom

metodom: al =z(1-ctga.) / 22 0, što za vertikalne šipke posmične armature uz
z = 0,9 d iznosi 0,45 d.
Za šipke van dimenzija rebra u presjecima iznad srednjih oslonaca ova se duljina
al povećava za razmak šipke od rebra, kako bi se armatura vezala na tlačne
štapove u betonu pod kutom 45°.
274
Proraćun j dera/jiranje mostova
"
Slika 151. Duljine .fipki određuju se pokrivanjem pomaknutog dijagrama vlačnih sila te
dodavanjem duljina sidrenja
Nad krajnjim os loncem n osača te nad srednjim os lonc ima kontinuiranog nosača
valja produžiti najmanje 114 donje armature koja se nalazi u polju.
Donja armatura nad krajnjim osloncem, koja se sidri iza osi ležaja, treba prihvatiti
v l ač nu silu na ležaju: Fs =VSd a 1 / d + N Sd ' a njena duljina sidrenja od linije dodira
stupa i grede iznosi 2/3 Ib.nel .
Donja armatura nad srednjim oslonci ma sidri se na duljini:?: 10$.
I I
I
,I
I I I
I I Ib.net lb.nel I
I• I
I
I
I
I ' I l' I
~ :
, ,
I
,I
2/3(1b.net) I I
h )o{ I
Slika 152. Sidrenje armature na krajnjim i srednjim osloncima nosača
275
Minimalni koeficijent anniranja armaturom za preuzimanje posmika ili terzije,
odnosno vi licama Pw = Asw /(5' b w ) ovisi o klasi betona, odnosno kvaliteti če lik a.
Tablica 90. Minimalan koeficijent armiranja p ..,
Klase betona Vrste če lika

S 400 S 500
C12; C 20125 0,0009 0,0007
C25 /30 - C35 /45 0,0013 0,0011
C40/50 - C50/60 0,0016 0,0013
> C50/60 0,0018 0,0014
Najveći uzdužni razmak vilica Sw.max odreden je uvjetima:

1
VSd :s; - V Rd2 : sw.max = O,8d
5
Sw.rnax = O,6d
5 w ,max = O,3d.
Poprečn i razmak Smax vertikala ni za vilica ne smije biti veći od

1
VSd :s; - V Rd 2 : srnaJ< = d :S 800mm
5
smax = O,6d
smax = O,3d.
Najveći razmak vilica za preuzimanje torzije iznosi Uk/S. Uzdužna armatura za

preuzimanje torzije ra spo ređuje se po unutrašnjem opsegu vilica, u svakom kutu
je bar jedna, a maksimalni razmak ovih šipk i je 35 cm.
4.2.4.4 Pune plo č e

Pune ploče
imaju minimaln i raspon veći ili jednak od četverostruke debljine
ploče , Jeff 2:
4h. Ploče mostova raspona većeg od dvostruke širine smatraju se
p l očama nosivim li jednom smjeru i mogu se proračunavati kao grede metra
širine. U suprotnom p l oča je nosiva u dva smjera i proraču n ava se po teoriji
p l oča.
276
Proraćull i detaljiranje mostova
Pri opterećenju ploča koncentriranim silama koriste se teorijski opterećene
površine. Za određivanje momenata savij anja koristi se rasprostiranje
koncentri ranog opterećenja pod kutom od 45° kroz zastor i beton ploče do osi
ploče. Za određivanje posmičnih si la koristi se kritična površina za probijanje koja
sc dobije tako da se na stvarnu površinu djelovanja (površi na nalijeganja kotača)
doda okružujuća površina promjera 1,5d, gdje je d statička visina ploče (sl ika
153.).
Glavna uzdužna armatura za preuzimanje savijanja ob likuje se i konstruira kako to

vrijedi za grede. Pomak dijagrama vlačnih sila ovdje se uzima sa a,=d. Za ploče
nosive u jednom smjeru va lj a osigurati razdjeinu arrnaturu koja iznosi najmanje
20% glavne armature.
a) p b)
", __ . 1,5d
Slika J53. Teorijski opterećene površine ploća koncentriranim oprerećenjima aj za

proračun momenata savijanj a b) za proraćun posmičnih sila
U pločama se pola armature proračunane za polje dovodi do oslonca i na osloncu

sidri. Kada postoji djelomična upetost jedne strane p l oče koja nij e uzeta u
proračunu, gornja armatura u ploči mora prihvatiti 114 maksimalnog momenta u
susjednom polju. Ta armatura osigurava se na duljini najmanje 0,2 susjednog
raspona, mjereno od unutrašnjeg ruba oslonca.
Kada je odizanje ploče na kutu spriječeno , valja osigurati odgovarajuću kutnu

armaturu. Duž slobodnog ruba ploče valj a osigurati uzdužnu armaturu po visini
ploče i rubne elemente U oblika duljine krakova ~ 2h (slike 154. i 155.).
Posmična armatura u pločama konstruira se prema pravilima koja vrijede za

grede, s tim da se uzme u obzir nekoli ko s lijedećih različito s ti . Minimalni
koeficijent anniranja posmičnom armaturom uz ima se s vrijedno šću 60 % onih iz
tablice 90. Armatura za preuzimanje posmika od probijanja postavlja sc u
području od 0,5d do I ,5d (80 mm) od ruba stupa.
277
__ _ _ __ _ _ _ _ _ 1. _
- --
t _____~O~,2~L=X____~~ :
I
I
N
~
19.
~
~
19.
L-
12> 12
I
~ 16
. ;(
I[ I
• •
• :: •
• •
• '"
19.~
Slika J54. Kutna armatllra ploče kadaje odizanje spriječeno
:::2h ,I
H
Slika J55. Armafllra duž slobodnog ruba ploče
4.2.4.5 Predgotovijeni i spregnuti elementi

U ovom poglavlj u dajemo neke posebnosti pri likom proračuna oblikovanja
mostovnih konstrukcija od predgotovijenih i spregnutih elemenata.
Kod predgotovijenih betonskih elemenata posebnu pozornost valj a obratiti na:

• oblikovanje i konstruiranje oslonaca
• oblikovanje i konstruiranje spojeva i veza
• sigurnost i stabilnost konstrukcije u svim fazama izgradnje
• prednapinjanje kabelima.
278
Razmak dilatacijskih razdjelnica u predgotovijenim betonskim konstrukcijama
može biti veći nego u monolitno izvedenim konstrukcijama jer se dio puzanja i
skupljanja odigrava prije same montaže.
Kada su moguća relativna pomicanja između elementa i njegova oslonca. valja

razmotriti utjecaje tih pomaka i na ležište i na oslonjenu konstrukciju. U
proračunu se može pretpostaviti kontinuitet na spojevima ako je kori štena
uobičajeno oblikovana annatura i betoniranje na licu mjesta ili ako je ispitivanjem
dokazano da je spoj kontinuiran, pri čemu je ispitivanje izmeno za nepovoljne
uvjete krutosti i nosivosti spoja.
Predgotovljeni betonski elementi, armiranobetonski ili prednapeti često se sprežu

s betonom Jijevanim na licu mjesta, pri čemu valja osigurati prijenos posmika na
dodirnoj površini. Kod spregnutih elemenata posebnu pozornost valja posvetiti
utjecaju načina gradnje na naprezanja i deformacije konstrukcije. Ponašanje
konstrukcije mora se dokazati u svakoj fazi izgradnje.
PU7.llnje i prednapinjanje
Ako je tlačni napon u betonu uslijed prednaprezanja prije stvrdnjavanja veći od

0,45 f cmj , gdje je f cmj srednja vrijednost tlačne čvrstoće betona u trenutku
opterećenja, valja uzeti u obzir nelineamost puzanja betona. Tada se osnovni
koeficijent puzanja betona epo zamjenjuje nelinearnim osnovnim koeficijentom
puzanja €PO,k :
'" _ .0 e[I,5(ko - O.45)]
.,.O,k -"' 0 .
ko odnos tlačnog napona u betonu pod prividno stalnim opterećenjem

srednja vrijednost tlačne čvrstoće crJ fcmj
U predgotovijenim elementima, u kojima se oštećeni kabeli mogu zamijeniti,

maksimalni dopušteni napon na preši određuje se prema izrazu, uz mjerodavnu
manju vrijednost:
0,85f,k
apo S
{ 0,95fpo. l ,k
a maksimalni dopušteni napon nakon gubitaka sidrenjem kod prednapinjanja prije

stvrdnjavanja betona, odnosno maksimalni dopušteni napon nakon uklanjanja
preše kod kabelskog prednapinjanja prema slijedećem izrazu:
0,80f"
apmo S
. { 0,90f,o.l,k .
279
Granična stanja nosivosti
Pri prorač unu na posmik, kada se koristi beton klase C55/65 ili C60/70,
koefil:ijent redukcije t l ač n e čvrstoće betonsk ih tl ačn i h štapova v odreduje se
prema Izrazu:
f" i 200 dani su u N /mm 2
v=0,7 200 > 0,4 , fck
Pri prorač unu torzije, kada vil ice postoje samo duž vanj skog opsega elementa,
koeficijent v određuje se prema izrazima:
V=O'7(0,7~)
200
> 0,35 - za beton klase S C50/C60
V=0,7( 0,7 ~~~) ~ 0,28 - za beton klase > C50/C60.
Ako su zatvorene vili ce osigurane sa obje strane djelotvornog presjeka s otvorima,

ili u svakoj stijenei sandu častog presjeka koeficijent v za proračun torzije može se
uzet i sa s lij ede ći m vrijednostima:
v=O
,
7~~ O5
200 '
- za beton klase :s: C50/C60
v=07~~0
, 200 '
4 - za beton klase> C50/C60.
Stabilnost predgotovijenih vitkih greda va lj a provjeriti da bi sc s priječilo boč n o

izvij anj e za vrijeme podizanja, transporta i montaže. Vi tke grede moraju biti
osigurane protiv bočn og izvij anj a u konačn om položaj u pod stalnim
optereće nj em. Vitke grede i njihove oslonce treba konstruirati tako da mogu
prihvatiti s lučaj na neuravnotežena o pterećenja na os loncima.
Oslonci moraju prihvatiti moment koji nije manji od slijedeće vrijednosti :
T Rd = VSd .leff 1300
V Sd proračun s ka vertikalna reakc ija

len-: efekti vn i raspon grede
Graničn" stanja uporabljivosti
Kod predgotovij enih elemenata koji se proi zvode u uvjetima odgo varajuće
kontrol e kvalitete vrij ednost maksima inoga tlačnog napona pril ikom prenoše nja
sile na beton 0,6 feet) može se II toku građenja prekoračiti za 10%, ukoliko je
osigurana stroga kontrola čvrst oće i kontrola gubitka sil e prednapinjanja.
280
Proraćun i dera/pranje moslova
U graničnom stanju uporabljivosti ne dopušta se rastiačenje dodirnih spojeva pri

rijetkoj kombinaciji djelovanja, uključuj u ći i fazu montaže.
Za spojeve s cementnim mortom, pri čestoj kombinaciji ~elovanja, u cijelom

spoju treba djelovati tlačni napon najmanje jednak 1,5 N/mm.
Tlačni napon u spoju s epoksidnim mortom pri karakterističnoj kombinaciji
djelovanja, u fazi montaže u toku polimerizacije morta, ne smije biti manji od
0, 15 N /mm2 u bilo kojem dijelu poprečnog presjeka. Pri tome srednji tlačni napon
2
ne smije biti manji od 0,25 N /mm •
Krutost spregnutog elementa određuje se u z imajući u obzir različita elastična

svojstva predgOlovijenog i monol itnog betona. Treba voditi računa o razlic i
skupljanja monolitnog betona i betona predgotovijenog elementa te uzeti u obzir
utjecaje diferencijalnog skupljanja i puzanja.
Kada beton lijevan na licu mjesta ograničava deformacije tlačne zone
predgotovijenog elementa, maksimalni t l ačni napon u montažnom elementu može
se povećati na 0,75fck •
Proračun spojeva
Spojevi moraju biti projektirani i proračunani tako da prihvate sva djelovanja koja
se pretpostavljaju u analizi konstrukcije kao cje li ne, kao i pri proračunavanju
pojedinačnih elemenata koji se spajaj u. Moraju biti proračunani tako da se spriječ i
cijepanje i odlamanje betona na krajevima predgotovijenih elemenata, a pri
dimenzioniranju va lj a uzeti u obzir tolerancije, zahtjeve za montažu,
jednostavnost izvođenja , m ogućnost kontrolnih pregleda.
Nosivost na poprečno
smicanje spregnutih e lemenata provj erava se prema
uobičajenom postupku koji vrijedi za mono litne betonske konstrukcije uz
uVođenje nekih posebnosti.
Utjecaj prednaprezanja na nosivost na poprečne sile preko betona i uzdužne

annature V Rdl zanemaruje se ako beton izveden na licu mjesta predstavlja dio
rebra (npr. u rebrastim sustavi ma s predgotovijenim pločama izmedu rebara) ili u
zonama negativnih momenata (kao u pločama koje se naknadno kontinuiraju
dodatnom annaturom na li cu mjesta).
Uzdužni napon posmika na dodirnoj površini monolitnog betona i

predgotovijenog elementa računa se uzimanj em u obzir promjenljivosti uzdužne
sil e u dodatnom betonu koja predstavlja dio ukupne uzdužne sile u spregnutom
elementu. Posmični napon u bilo kojem presjeku računa se prema izrazu:
tsdj =PVsd I(z.b j )
281
~ - odnos uzdužne sile u dodatnom sloju betona i ukupne uzdužne sile

MSd/z, obje izračuna n e u promatranom presjeku
VSd - računska poprečna sila
z - krak unutraSinjih sila
bj - pop rečna dimenzija dodirne površine
Slika J56. Primjeri širine spoja bJ za proračun posmičnog napona
Računska nosivost na posmik po jedinici površine dana je izrazom:

"Rdj =kT '"Rd + I-!O" N +pfyd(llsin a + cosa) .s; O,SfCd
kT - koeficij ent utjecaja vrste površine dan u tablici 91., kT = O ako je spoj
izložen vlaku. Za elemente s konstantnom širinom spoja vrij edi nk =
nh21lj, pri čemu je lj duljina spoja, n broj nazubljenja na toj duljini, h2
dulj ina zuba
""[Rd osnovna računska nosivost na posmik, za nižu klasu betona, Za klase
čvrstoće /ck = SO, 55 i 60 l Rd iznosi 0,48,
jJ. koeficij ent trenja pri posmiku, tablica 91.
oN!:O,6fcd - napon od vanjske normalne sil e po jedinici površine spoja, pozitivan
za tlak, negativan za vlak
v koeficijent redukcije tlačne čvrstoće betonskih tlačnih štapova
p=AJ Aj - omjer površine armature koja prolazi kroz spoj ( uklju čujući i običnu
posrničnu armaturu) i površine spoja
a kut između linije spoja i linije armature, 45 0 ~ a ~ 900
Tablica 91 . Vrijednosti koefiCijenata kr i II
Vrsta površine kT II
Monolitna 2,5 1,0
Nazubliena 2n, 09
Hrapava I8 07
Glatka 1,4 0,6
Vrlo glatka O 0,5
282
u spoju je potrebna posrnična armatura ako je:
'sdj > kT . 'Rd + ilaN .
Potrebna količina armature As određuje se prema izrazu:

pfyd (Il sin a + cosa) = 'sdj - (kT . 'Rd + ilaN) .
Annatura za smicanje u spoj u treba imati odgovarajuću dužinu sidrenja s obje

strane dodirne površine.
Oslonci
U elementu koji se oslanja i oslonjačkom elementu glavna annatura treba biti

djelotvorno usidrena. Primjer oblikovanja annature na osloncu vidljiv je na slici a
II nastavku se daje objašnjenje pojedinih oznaka.
Ib,net duljina sidrenja

c zaštitni sloj betona
al duljina ležaja ;;:: 40 mm koja se određuje iz:
FRd,sup"'" alb iaRd ;;:: FSd.sup
FSd.sup - računska reakcija na osloncu
- -- -,
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
__________ ...J
------- - -- ...,
I
I
_ _ J _ U_______ _ ____ ~
I
\tc lt ~2/31 b,2?t

" " ....a, + ll a>f2
Slika 157. Primjer oblikovanja armature na osloncu
283
bl širina os lanjanja koja se uz pretpostavku jednolike raspodjele priti ska
ogran i čava na 600 mm
aRd raču n ski gran i čn i napon materijala ležaja ili predgotovljenng elementa
aRd.$ fcd,bming .$ O,8sfcd
a2 razmak od vanjskog ruba os l onjačk og elementa za koj i se smatra da ne
sudj eluje u preuzi manju opt ereće nja, tablica 92.
aj razmak od vanjskog ruba elementa koj i se os lanja i za koji se smatra da
ne sudjeluje u preuzi manj u opterećenja, tablica 93.
6a2 to lerancija za ve l ič inu a2. 15 mm za če li č ne oslonce ili predgotovijene
betonske os l o njač ke elemente i 20 mm za oslonce od betona lijevanog
na mjestu
6aJ tolerancija za velič inu aj koja iznosi IJ 2s00, gdje je ln razmak i zmeđ u
unutrašnjih rubova oslonaca.
Tablica 92. Razmak a j
Napon na os loncu
Materijal oslonca
<lSel > O.4fcd a Sd.$ O 4f~d
Koncentrirani
Linijski oslonci
oslonci
eelik O 5mm O
<:!: emin na vanjskom
Annirani beton 35 mm O
rubu os lonca
Annirani beton s vertikalnim c+unutrašnji
35mm O
Detliama cb > 12 mm polurnier pet!ie+';
Neannirani beton 25 mm 35 mm O
Tablica 93. Razmak OJ
Napon na osloncu
Oblikovanje detalja
<lSd> O,4fcd a S<! < O,4fcd
Koncentrirani
Linijsk i oslonci
oslonci
Ravne šipke. horizontalne
> lOmm >15mm
petlje ili vertikalne petlje O
>c >c
anna ture cb :s; 12 mm
Užad ili ravne šipke vidljive
O 15 mm O
na kraju elementa
Vertikalne petlje annatu re e + unutrašnji

15 mm O
cp>12mm polumjer petlje
284
ProračulZ i detaljiranje mostova
Grede
Minimalna djelotvorn a površ ina uzdužne v l ačne armature najmanje odgovara onoj
koja se dobije provjerom širine pukotina, a ne smije biti ni manja od:
0,6b,dJf, k ~ 0,0015 b,d, za kl ase betona s C50/60
~ 0,0018 b,d, za klase betona > C50/60
gdje je bt srednja širina v l ač n e zone.
Najveć i uzdužni razmak vilica sw.max određenje uvjetima:

l
VSd S-V Rd2 : sw.max = 0,8d S300 mm
5
l 2
ŠVRd2 SVSd S3 VRd2 : S",.max = 0,6d:s 300 mm
2
VSd >3 VRd2: sw .ma.~ = 0,3d:S 300 mm
Gra nična vrijednost od 300 mm vrijedi za klase betona :s C50/60, dok je za klase
betona > C50/60 va lj a smanjiti na 200 mm.
Gra ni čni poprečni razmak vertikala ni za vilica od 800 mm za klase betona

:s C50/60 smanjuje se na 600 mm za klase betona > C5 0/60.
Temeljenje stupova II montažnim čašicama
Betonske čaše za montažno temeljenj e predgotovijeni h elemenata moraju pren ij eti

vertikalna opterećenja , momente savij anja i hori zonta lne pos mi č ne si le sa stupa na
tlo. Čaša mora biti dovoljno ve lika da omogući dobre uvjete izvođenj a, odnos no
kva li tetnu betonsku ispunu ispod i oko stupa.
Montažne čaše s nazubljenim površi nama mogu se smatrati monolitnim

temeljima. Kada dolazi do vertikalnog vlaka uslijed prenošenja momenta
savijanja, posebnu pozornost valja posvetiti konstrui ranju detalj a preklopa
armature stupa i temeljne čaše s obzirom da su šipke razdvojene. Uob i čajena
duljina preklapanja ls povećava se za najmanje hori zontalni razmak šipki s (s lika
158.a). Uz to valja os igurati i odgovarajuću horizontal nu armaturu za nastavlj anje
prekl apanjem.
Pro rač unposrnika od proboja valja provesti kao za monolitnu vezu stup-temelj,
pod uvjetom da je osigurano prenošenj e posmika sa stupa na temelj. U suprotnom
proračun na proboj valj a provesti kao za montažne čaše s glatkim površinama.
285
a) b) , h ,,
F,
Slika 158. a) montaina temeljna čaša snazubljenim povr.Hnama b)montažna

temeljna čaša s glatkim površinama
Kod montažnih čaša s glatkim površinama može se pretpostaviti da se sile i

momenti prenose sa stupa na montažnu temeljnu čašu preko tlačnih sila Fl i F2
kroz beton ispune, i odgovarajuće sile trenja (slika 158.b).
Ovaj računski model zahtijeva:

/;' J,2h
~,; 0,3
te posebnu pozornost valj a posvetiti:

• oblikovanju armature za prihvaćanje sile Fi na vrhu zidova temeljne čaše,
• prenošenju sile F l duž boč nih zidova temelja,

• sidrenju glavne armature u stupu i u zidovima temeljne čaše.
• nosivosti na posmik na krajevima stupa,
• proračunu nosivosti na proboj temeljne ploče pod djelovanjem si le iz stupa,

pri čemu se može uzeti u obzir i konstrukcijski beton lijevan na licu mjesta
ispod predgotovijenog elementa.
286
4.3 Seizmički proračun i konstruiranje mostova

Određivanje se izmičkog
opterećenja te metode suvremenoga seizmičkog
proračuna većsu objašnjene II sklopu poglavlja Opterećenja mostova.
Ovdje dajemo još neka načela suvremenoga seizmičkog projektiranja mostova.
Tokom vijeka trajanja mosta, ovisno o vjerojatnosti pojave potresa, valja osigurati
tri osnovna za h~e va:
• granično stanje nosivosti - osiguranje protiv rušenja mosta
• granično stanje uporabljivosti - oštećenja smanj iti na najmanju moguć u mjeru
• aseizmički oblikovati konstrukciju.
Nakon računskoga seizmičkog događaja treba se održati cjelovitost konstrukcije i

odgovaraj uća preostala nosivost uz dopuštena oštećenja na dijelovima koji su
predviđeni za di sipaciju seizmičke energije. Ta oštećenja ne smiju utjecati na
održavanje prometa te moraju biti pristupačna i lako popravljiva.
Oštećenja, odnosno nepovratne defonnacije dopuštaju se u području plastičnih
zglobova koji se predviđaju u podnožju stupova.
Plastični zglobovi moraju biti osposoblj eni za prihvaćanje reduciranih seizmičkih

sila i za plast ično deformiranje. Uvjet za to je dostatna lokalna duktilnost zgloba
koja će osigurati i duktilno ponašanje cijele konstrukcije.
Duktilnost sustava procjenjuje se preko koeficijenta duktilnosti konstrukcije ili

koeficijenta duktilnosti preko pomaka:
!l d = d u I dy
du - granični
pomak definiran kao onaj koji odgovara. padu sile za 20% na
padajućoj grani dijagrama sila-pomak, ali ne smije biti veći od pomaka
koji odgovara početku sloma annature za ovijanje
dy - pomak koji odgovara početku popuštanja glavne armature.
Lokalna duktilnost plastičnog zgloba definira se preko koeficijenta duktilnosti

izraženog preko omjera zakrivljenosti presjeka:
!lc =C u I C y
ili preko zakretanja zgloba gdje je R rotacijski kapacitet plastičnoga zgloba.

JA ", = <Pu I ~y = l+(cpu - cp y) / cpy = l +R
Pri projektiranju mostova u seizmički aktivnim područjima važan parametar je

aseizmičko oblikovanje konstrukcije.
287
Ponašanje mosta pod dj elovanj em ra č un s kih seizmičkih sila može biti duklilno,
ograničeno duktilno i pretežito e la st i čno, što se može vidj eti na dijagramu sila·
pomak (slika 114.).
U području male do srednje se izmi č no st i (ag ~ 0, lOg) ponašanje mosta mora biti
definirano.
Najčešće se odabire og raničeno duktilno, odnosno pretežno e l astično ponašanj e,
kada valj a voditi računa o pristupu potencijalni m zglobovima te prikladno
prorač un at i i konstruirati ležaje i sei zm i čke č l a nk e.
U podru čj u srednj e do visoke se i zm i č k e akt ivnosti (ag > O, lOg), duktilno

ponašanje je poželj no i traženo. Prel azak konstrukcije u mehanizam idisipacij a
se i zmi čke energije u p l astičnim zg lobovima omogućuje prorač un sustava na
reducirane se i zmičk e sile.
Kod odab ira duktilnog ponaša nja potn:bno je uzeti u obzir sl ij edeća nače l a
aseizm i čkog
oblikovanja:
• Broj potpornih mjesta, dakle stupova i upornjaka, kojima se prihvaćaju

se i z mi čke sile u uzdužnom i poprečnom smjeru mosta mora biti definiran.
Općenito se kontinuirane konstrukcije bolje ponašaju pod se i zmičkim
dj elovanj em nego mostovi s velikim brojem prij elaznih naprava. Optimalno
postelastično ponašanje bit će postignuto ako istodobno dođe do otvaranja
pl ast i č nih zglobova u veći ni stupova, odnosno do što veće apsorpcij e
se i z mičk e energije. Međut i m, ponekad se mora reducirati broj stupova
sposobni h za di sipac iju seizmičke energij e. Na primjer, za prihvaćanje
seizmičk ih sila mogu se isključiti kruti stupovi namj ernim odab iranjem
fleksibilnih ležaj a u jednom ili oba smjera. Tako će se i zbj eći ve li ke reaktivne
sil e uslijed spriječen i h deformacija ili nepravilna distribucija se izmičkih si la.
• Pri projektiranju valja ocijeniti utjecaj odabranih krutosti stupova. Jako

fleksibilni stupovi reduci raj u se i zmič ku akt ivnost uz veliko deformiranje što
može voditi ve likom efektu teorij e II. reda, dok kruti stupovi prihvaćaju veći
dio ukupne horizontalne seizm i č ke si le.
Velikom fleksibilnošću oslonaca smanj uj u se računske seizmičke si le, ali se
povećavaju pomaci na prij elazni m napravama i pom i č nim ležaji ma.
• Kod kontinuiranih rasponskih konstrukcija s poprečno vrlo krutim

upornjacima i susjedni m stupovima u odnosu na ostale, velika je vjeroj atnost
nepovoljne distribucije popreč nih se izmi č kih sila na potpore (slika 159.). U
takvim primjerima poželjno je rabiti poprečno pomične ili fleksibilne ležaje na
upornjacima i kratkim stupov ima.
288
• Kod iznimno dugih mostova, te mostova temeljenih na nehomogenom tlu,

valja predvidjeti di latacije s prijelaznim napravama.
POGLED
V
l/
I l
J-------- -------1
TLOCRT
~~~~~ "
l. l
J",,- _ oo -- ;;;;;;
- - --
Slika J59. Primjer vijadukta s nepovoljnom raspodjelom poprečnih seizmičkih sila
Alternativa projektiranju duktilnih konstrukcija je uporaba elastič n i h sustava na

izo liranoj podlozi (protupotresnih izo latora) ili ugradnj a specijalnih naprava
priguši vača za trošenje se izmičke energije. Kod pri mj ene armiranih elastomernih
ležajeva kao protupotresnih izolatora na sv im osloncima posti že se potpuna
izolacija mosta, pri čem u konstrukcija mOSla ostaje u elastič nom području. Pri
djelomičnoj izolaciji mosta rasponska kon strukcij a ostaje u elastičnom podru čj u , a
po stelastičan odgovor og raničava se na stupove.
4.3.1 PROVJERE NOSlVOSTI
Graničnim slanj em nosivosti valj a dokazati nosivost kritičnih presjeka pod

se izmičkom kombinacijom djelovanja.
4.3.1.1 Savijanje bez uzdužne sile ili s nj om

U podrućju plastičn og zgloba konstrukcija s duktilnim ponašanjem valja
zadovoljiti uvjet:
MEd :5" M Rd
M Ed računski moment savijanj a za seizm i č ku kombinaciju djelovanja,

uklju č uju ć i i uč in ke teorije II. reda,
d E = O,5(1+ q)d E,
dEe pomak dobi ven po teoriji I. reda
ela s ti č ni se i zmički
MRd račun skimoment nosivosti presjeka koji uključuje računske u č inke
odgovarajuće uzdužne sile i eventualnog momenta sav ijanj a iz drugog
smjera.
289
Konstruiranje mosto va
Izvan podntčja plastic,tnog zgloba nosivost presjeka provjerava se prema izrazu :
Mcs M Rd
Mc račun sk i moment kapaciteta nosivosti u presjeku hli7u pla sti čnog
zgloba
MRd ra čun ski moment nosivosti presjeka koji uklj učuje račun ske učinke
odgovarajuće uzdužne sile i eventualnog momenta savijanja iz drugog
smjera, u plastičnom zglobu.
Moment kapaciteta nosivosti II elementll s plastičnim zglobom:

Mc =i'o MRd
YO faktor povećanja nosivosti : i' o = 0,7 +O,2q

M Rd isto kao i prije, ali izvan pla st ičnog zgloba.
Kada bezdimenzij ska vrij ednost za uzdužnu si lu 'lk =N Ed /(Ac fck) prekoračuje
vrijednost 0,1 i kada je potrebna annatura za ovijanje - tla č nog područj a, faktor
povećanja se računa prema izrazu:
y, ~ll+2(.. -o,l)'h7 +02q)
NEd uzdužna sila u pla st ičnom zglobu za seiz mičku kombinaciju djelovanja,
poz itivna ako je tlač na, mora vrijediti Tl k s 0,6
Ac površina presjeka
fck karakt e ri stična čvrs toća betona.
Rasponska konstruk ija
Plastični zglob
Mc = 10 M,·,
Rd
"---1-'2
1 1 Pl astični zglob
-L~~-L.~~~~
.., o M~-~ M~J M~~
Slika 160. Moment k.apaciteta nosivosti II elementu s plastičnim zglobom
290
Za kon strukcije ograničene duktilnosti proračunane s faktorom ponašanj a q ~ 1,5 i
koje su predviđene za područja srednje do visoke seizmič nosti (ag > O,lOg),
presjek se smatra kritičnim li području potencijalnoga plast i čnog zgloba kada je
MR.,!M Ed < 1,3
MEd maksimalni ra č un s ki moment sav ijanja od seizmičke kombinacije

djelovanja
MRd minimalni moment nosivosti presjeka od iste kombinacije djelovanja.
4.3.1.2 Elementi izloženi poprečnim silama

Izvan područja plastićnog zgloba dimenzioniranje elemenata na popreč ne sile
provodi se prema ENV 1992 po standardnoj metodi.
Valja zadovolj iti uvjet nosivosti tlačnih štapova:
V c ~VRd2
te odrediti potrebnu poprečn u annaturu u obliku okomitih vilica:
V c ~ V ed + V wd
V c· poprečna si la kapaciteta nosivosti: Vc =Yo V Rd

V Rd 2 računska nosivost tlačnih dijagonala: V Rd 2 =O,5·v.fcd ·b w ·O,9d ,
(v=O,7 - f,, ! 200 ~ 0_5)
Vcd računska nosivost elementa:
V,d =VRdI =[-r Rd -k-(I,2+40-p, }tO,15-cr 'P l -b w-d

V wd nosivost vertika lnih spona na razmaku s: V wd =(Asw I s)O,9d·fyv.'d
U području plastičnog zgloba dimenzioniranje elemenata na poprečne sile

provodi se prema prilagođenim izrazima.
Uvjet nosivosti tlačnih dijagonala izražen je sa:
Vc s: V Rde ,
a vertikalne spone proračunavaj u se upotrebom uvjeta nosivosti vlačnih štapova:
Vc S:Vcdc: + V wd
V c: poprečna sila kapaciteta nosi vosti: Vc = Yo VRd

VRde nosivost preko tlačnih štapova nakon degradacije izazvane potresom:
VRde: =O,275v·fck ·b wc ·d c
Vede doprinos nosivosti betona na poprečne sile nakon degradacije:
VC:de= O akoje '1k s O,1
Vede =2,5tRd ·b wc ·d c za ll k> O,1
'lk = NEd /(Acefck)
Ace površina (ovijene) betonske jezgre presjeka.
291
Na isti način se provodi provjera nosivosti na poprečne si le u podru čj u
potencijalnoga plastičnog zgloba ograničeno duktilnih konstrukcija u području
srednje do visoke seizmičnosti (ag> O,IOg).
Provjera na klizanje stupa na spoju so temeljem provodi se prema izrazu

Vc S; A"fYd + N Ed,min
A,. ukupna uzdužna armatura na spojnici s računskom granicom popuštanja

[yd.
4.3.2 PRAVILA ARMIRANJA I DETALJIRANJA
4.3.2.1 Betonski stupovi - ovijanje plastičnih zglobova

Uzduž područja plastičnog zgloba valja osigurati duktilno ponašanje
anniranobetonskih stupova. Kada bezdimenzijska uzdužna sila prekoračuje
graničnu vrijednost:
~k = NEd I(AJ,,) > 0,08
potrebno je tlačno područje stupa uzduž plastičnog zgloba oviti poprečnom

annaturom kako ne bi došlo do krhkog sloma prije nego naprezanje II glavnoj
vl ačnoj armaturi dosegne granicu popuštanja.
Poprečna armatura za ovijanje dobiva se izrazom u kojem je pw mehanički

koeficijent armiranja:
wwd = Pw·fyd f fed
Koeficijent armiranja za pravokutni presjek definira se kao

Pw=Asw/(s·b)
Asw površina svih grana spona za ovijanje presjeka u jednom smjeru, grane
spona nagnute pod kutom ct > O° od promatranog smjera oVIJanja
uzimaju se s površinom pomnoženom s cos Ct.
S razmak spona u uzdužnom smjeru, ograničen uvjetima:
s .s 6 promjera uzdužne armature
s.s 1/5 najmanje dimenzije betonske jezgre
b dimenzija betonske jezgre mjerena okomito na promatrani smjer
ovijanja, kao vanj ska dimenzija obuhvatne spone.:.
292
Pro raćun i detaljiranje mostova
N N
o /';. o
o o
~ "-
,/
o ~
N N
o :'\./. o
c, C C C C, C C C
4 spone za ovijanje 3 spone za ovijanje

i 2 spone za propli\anje
N
c----- V f.-- !
o .o
N
r-- r- l--
o
"-
C, C, CL CL C, Cc C'- CL CLI
spone za ovijanje i proplitanje
Slika J6 J. OvU·OIy·e pravokutnog presjeka
Razmak i zmeđ u spona e ne smij e pre laziti jednu trećinu najmanje dimenzije
betonske jezgre bmin, te mora biti u danim grani cama:
e :s; 1/3bmin
200 mm ';; C,;; 350 mm
Za kružne presjeke rabi se volumenski koeficijent anniranj a

Pw=4A sp /(D sp ·s)
Asp površi na kružne spone ili spirale

D sp promj er spone ili spira le
s razmak spona il i spirale, ograničen uvjetima
s~6 promjera uzdužne armature
s:S 1/5 promjera betonske jezgre.
293
Minimalna armatura za ovija"je
Minimalna armatura za ovijanje pravokutnih presjeka II obliku spona ili

prop letene armature, a valja je osigurati u oba poprečna smjera, određuje se
izrazom:
w ".' ~ 1,74 : ' (0,009~ , + 0,17)(~ k - 0,07) ~ W w.m'"
"
Ac površina betonskog presjeka
Ace površina (ovijene) betonske jezgre presjeka
~e zahtijevana duktilnost preko zakriv lj enosti.
Ovisno o tipu se izmičkog ponašanja mosta primjenjuju se minimalne vrijednosti

dane II tablici.
Tablica 94. Minimalne vrijednosti za j.Jc i w .... min
Seizmičko ponašanje ~, Ww.min

Duktilno 13 0,12
Ograničeno duktilno 7 0,08
Minimalna armatura za oVIJanje u obliku kružnih spona ili spirala dana Je

izrazom:
w""d,c ;;: 1,40w wd,r .
Djelomično preklopljene sp irale vrlo su djelotvorne za ov ijanje približno

pravokutnih presjeka. Razmak sredi šta djelomično preklopljenih spirala ne treba
prelaziti vrijednost O,6Dsp , gdje je D sp promjer spirale.
. -
50,60 s
Slika 162. Ovijanje prib/ilno pravokutnih presjeka
294
Proraćun i detal}iranje mostova
Duljina pla~jtičnog zgloba - visina ovijalIja zgloba
Ovijenost t l ačne zone presjeka treba se protezati preko cijele duljine pla stičnog
zg loba i izvan nje. Duljina plastičnog zgloba ovisi o veličini uzdužne sile pa za:
• bezdimenzijsku vrijednost uzdužne sile: TJ I.: =N Ed !(Acfcl.:) S 0,3

računska duljina plastičnog zgloba Lhje veća vrijednost od dvije ponuđene:
Lh= visina presjeka stupa okom ita na os zgloba
Lh = udaljenost od mjesta maksimalnog momenta do presjeka u kojem je
moment savijanja manji za 20%
• bezdimenzijsku vrijednost uzdužne sile u granicama: 0,6 ~ TJk > 0,3

računsku dulj inu plastičnog zgloba određenu prema prethodnim uputama valja
povećati za 50%.
Armaturu za ovijanje valja izvan plastičnog zgloba P9stupno smanjivati do one

poprečne armature koja je izračunana prema drugim zahtjevima. Količina
poprečne armature u području postupnog smanjivanja ne smije biti manja od 50%
one u plastičnom zglobu.
Sprečavanje izvijanja uzdužne arma/ure
Kako bi se spriječ ilo izvijanje uzdužne armature u području plastičnog zgloba

uslijed cikličkoga tlačnog naprezanja, glavnu uzdužnu annaturu valja pridržati
poprečnom arrnaturom, sponama ili propletenom armaturom, na maksimalnom
razmaku 6ds lo gdje je ds l promjer uzdužne šipke. Minimalna količina ove
poprečne armature odreduje;: se pn;:ma izrazu:
At ! s='i.A s . fys 1(l,6·fyl ) (mm2 /m)
At površina jedne grane

s razmak izmedu grana
EAs ukupna površina uzdužne armature pridržane sponom u mm 2
fyl granica popuštanja spona
fYi granica popuštanja uzdužnih šipki.
S obzirom na veliku vjerojatnost otpadanja zaštitnog sloja u području plastičnog

zgloba, sidrenje anna ture za ovijanje treba biti djelotvorno, što se postiže kukama
koje obuhvaćaju uzdužnu armaturu i protežu se u jezgru betona za ·duljinu od
minimalno 10 promjera uzdužne šipke. Spirainu armaturu za ovijanje valja
adekvatno nastavljati i sidriti. U području plastičnog zgloba nije dopušteno
nastavljati glavnu uzdužnu armaturu.
295
4.3.2.2 Ležaji i seizmički g r a ničnici
Kod grednih mostova spoj rasponske konstrukcije i os lonaca valja proračunati i

osigurati, kako zbog ekstremno velikih seizmički h pomaka ne bi došlo do pada
kon strukcije.
Spajanje i osiguranje cjelovitosti konstrukcije post iže se ležaji ma, se i z mički m

gran i čn icima i napravama za držanje. Valj a predvidjeti dostatnu duljinu
nalijeganja glavni h nosača iznad pomičnih ležaja kako bi se izbjeglo njihovo
padanje. U suprotnom, mogu se izvesti se i zmi č ki granič n ici.
s: pomak, popuštanje gran ič n ika

F,
,, dy: pomak, popuštanje annatu re u
.,"".\~, "
c:,\.~
potporama
I : krutost ležaja
'"
1>~~,"
,
® 2: krutost potpora
,
, ,,
,, d
CD s dy+s
Slika 163. Linearna aproksimacija biJinearnog odnosa sila·pomak za mostove sa

seizmičkim gran ičnicima '
Nescizm ičke horizontalne si lI! s gornjeg ustroja mosta prenose se na stupove i

upornj ake preko monolitne veze ili ležaja.
Raču n ske se i zmičke sile mogu se prenijeti na potpore posredstvom:

• ležaja
• se i zmi čkih graničnika , predviđe nih s određenim popuštanjem kojim se
dopuštaju n ese i z mi č ki pomaci konstrukcije, a kojima se u dovolj noj mjeri
s prečavaju moguće posljedice udarca konstrukcije.
U drugom slučaju proračun mosta na se izmi čko djelovanje valja provesti

uporabom prikladnog modela koji uzima u obzir linearnu aproksimaciju
bilineamog odnosa si la-pomak konstrukcije sa seizmički m g ranični ci ma (slika
163.).
296
Proraćun j detaljiranje mostova
Elastom erni ležaji
Elastomerni ležajevi koriste se na slijedeća tri nač i na koji zahtijevaju

odgovarajući proračun:
Tablica 95. Korištenje elaslOmernih ležaja i prikladni proračun
Na pojedinačnim potporama, za prijenos

samo neseizmičkih sila dok se računske
a) seizmičke sile prenose monolitnim
spojevima ili preko nepomičnih
ležajeva. Ležajeve pod a) i b) valja proračunati
za prihvat maksimalne posmične
deformacije pod računskim
Na svim ili pojedinačnim potporama, s seizmičkim djelovanjem.
istom funkc ijom kao pod (a), u
b) kombinaciji sa seizmičkim graničnicima
koje valja proračunati na djelovanje
seizmičkih si la.
Fleksibilnost ležajeva pod c) nameće

elastično ponašanje sustava pa takve
Na svim potporama, za prihvaćanje ne·
c) mostove i ležaje valja proračunati
seizmičkihi se i zmičkih sila
prema postupku za mostove na
izolacijsk im napravama.
Pokretni ležaj;
Pokretni ležaj i trebaj u osigurati bez nastanka oštećenja ukupan raču n ski seizmički
pomak određen prema izrazu:
d Ed ""dE +d G ± d Ts
dE računski seizmički pomak proračunava se tako da se e l astič n i pomak,

izračunan linearnom se i zmi č kom , statičkom ili d i nam i čkom analizom,
pomnoži s faktoro m ponašanja q prema d E = ±qd Ee
dG pomak uslijed skupljanja i puzanja, prednaprezanja
dTs pomak uslijed promjene temperature, može se uzeti dTs=O,4dT ili O,5dT
dT računski pomak usl ijed promjene temperature.
297
Naprave za sidrenje
Kod svih potpora valja predvidjeti naprave za sidrenje ako je:

• za duktilne konstrukcije:
Ukupna vertikalna račun ska
tlačne reakcij e od stalnog
seizmička reakcija određena kao >80%
tereta
uči n ak računskog kapaciteta
• za neduktilne konstrukcije:
Ukupna vertikalna računska
tl ačne reakcije od stalnog
se i zmi čka reakcija određena za >50%
tereta
računsko seizmičko djelovanje
Seizmički graničnici
Seiz m ički gran i čnici mogu se sastojat i od smišljeno raspoređenih poprečn ih

moždanika, odbojnika ilili veznih vijaka ili kabela. Spojev i trenjem nisu
prih vaćen i kao sigurno sredstvo za p rih vaćanje se i zmičkih sila. Seizmički
granič n ic i primjenjuju se u pet raz li čitih slučaje v a koji su dani u tablici.
Tablica 96. Korištenje i pro račun seizmičkih graničn ika
Određivanje račun skog Granica

Primj ena sei zmičkih graničnika
dielovania neakti vnosti
U kombinaciji s elastomemim pod ne-
a) ležajima, ako je potrebno, u pravilu za Proračun učinaka seizmičkim
prihvaćanje računskih seizmičkih sila računskog kapaciteta, silama
U kombinaciji s nepomičnim ležajima horizontalna otpornost
b) koji msu proračunati na učinke ležaja se zanemaruje
računskop' kanaciteta nosivosti
U kombinaciji s armiranim
elastomernim ležajima koj i su
proračunati za prihvaćanje računskog
c) Proračun na pod
seizmičkog djelovanja, u prav ilu za
računskim
osiguranje cjelovitosti konstrukcije djelovanje sile aQ,
se i zmičkim
I Dod ekstremno snažnim Dotresom.
djelovanjem
I zmeđu rasponske konstrukcije l Q težina dijela
upornjaka ili stupa, kod pomi čnog u
rasponske
d) OSlanjanja na krajevima, u uzdužnom primjerima
konstrukcije
smjeru, kada zahtj evi za minimalnom graničn i kom povezana
duljinom naliiegania, ni su zadovolieni. na stup ili upornjak
I zmeđu susjednih dijelova rasponske
e) konstrukcije na razdjelnim reškama
unutar rasPona
298
Računsko djelovanje na seizmičke graničnike određuje se ovisno o načinu na koji
se primjenjuju, a valja ih projektirati s odgovarajućim popuštanjem ili granicom
do koje ostaju neaktivni.
Minimalna duljina nalijeganja
Da bi se funkcija potpore održala i pri ekstremno jakim potresima kad se očekuje

relati vni pomak između poduprtog i podup i rajućeg elementa valj a osigurati
minimalnu duljinu nalijeganja:
10 '1= lm + <4g + <4s
lm minimalna duljina podupiranja koja os igurava prijenos vertikalne
reakcije rasponske konstrukcije, ali ne manja od 40 cm
deg efektivni pomak dvaju dijelova uslijed diferencijalnog seizmičkog
pomaka tla:
deg = LV g / I: p :::;; 2d g
L efektivna duljina rasponske konstrukcije ili dij ela konstrukcije određena

kako slijedi:
• Za rasponske konstrukcije povezane sa stupovima potpuno ili preko
se izmi čk ih graničnika. L je razmak i zmeđu promatrane potpore i
slijedećeg stupa spojenog se i z mičkim graničnikom za konstrukciju.
Ako je grupa stupova povezana graničnicima za konstrukciju, L je
razmak između potpore i centra grupe.
• Ako je rasponska konstrukcija ili njen dio povezan s upornjakom na
drugom kraju, preko seizmičkog graničnika, L je ukupna duljina
konstrukcije ili njenog dijela
Vg maksimalna brzina tla koja se određuje preko vrijednosti vg/ag danih u
tab li ci 97. za pojedine klase tla
cp procijenjena brzina širenja vala u tlu, mogu se koristiti vrijednosti dane
u tablici 98.
dg računska vrijednost maksimalnog pomaka tla odreduje se prema izrazu:
d g =0,05·a g ·S-Tc ·To
des efektivni seizmički pomak potpore, nastao deformiranjem konstrukcije,

određuje se kako slijedi:
• Za rasponske konstrukcije povezane sa stupovima, bilo monoli tno ili
preko nepomičnih ležajeva, kao čvrsta seizmička veza: des= dEd
• Kod rasponskih konstrukcija povezanih sa stupovima ili s upornjakom
preko seizm ičkih graničnika s popuštanjem: des = d Ed + S
299
Tablica 97. Parametri pomicanja tla
Klasa tla A B e
Omjer v.jag (s/ 0,090 0, 135 0, 160
Omjer dJ ag (s ) 0,060 0,090 0,108
Tablica 98. Brzine širenja vala u tlu
Klasa tla cp(m/sec)
Stijena 1000
Gusto granulirano tlo ili tvrda prekonsolidirana glina 500
Pijesak srednje gustoće 300
Srednja do meka glina 150
300
Oprema mOSla
6 OPREMA MOSTA
Pored konstruktivnih elemenata most sadržava opremu i dekorati vne elemente.

Ako je most ispravno konstruktivno koncipiran te projektiran i izveden sukladno
propisima i pravilima zanata, oprema presudno utječe na njegovu trajnost i
uporabivost. Iskustvo pokazuje da se većina mostova popravlja, čak i ruši ili
rekonstruira zbog posljedica loše projektirane, izvedene ili posebice neodržavane
opreme.
Opremu mosta č ine svi dijelovi neophodni za udobno i sigurno prometovanje

mostom, kao i ležaj i, koji prenose optereće nje s gornjeg na donji ustroj. Sadržaj i
rješenje opreme nekog mosta ovisi o namjeni , veliči ni , lokac iji , klasi mosta,
gradivu i konstruktivni m značajkama. Elementi opreme mogu se konstruirati i
proizvesti, odnosno izgraditi , kao dijelovi projekta mosta ili kritički usvojiti kao
gotovi tvornički proizvodi. Njihovo konstruiranje pripada u uža s pecijalistička
znanja, no sam odabir i pravilna ugradba pripadaju znanjima koja mora
posj edovati svaki graditelj.
Da bi se osigurao projektirani vijek trajanja mosta, koji se kreće u granicama od

80 do 120 godina, potrebno je definirati i vijek trajanja svakog dijela opreme
mosta kao i nači n održavanja i zamjene. Iskustva s održavanja čeličnih, ali i
masivni h mostova pokazala su da se ne može računati na projektiranu trajnost i
sigurnost prometa preko mosta ukoliko nisu osigurana pomagala za stručne
preglede i održavanje.
397
6 .1 Ležaj i
6.1.1 ULOGA LEŽAJA
Svi mostovi podložni su pomacima uslij ed djelovanj a temperature i elastičnih

naprezanja uzrokovan ih različitim djelovanj ima, posebice uslijed prometnih
opte reće nj a.
Ležaj i su konstruktivni elementi koji sl uže za prijenos optereće nj a (horizontalnih i

vertikalnih sila) s rasponskoga sklopa na potpore - stupove i upomjake. Pri tome
trebaju omogućiti ili pak spriječ iti pomake i zakretanja sklopa kako bi se ostvarila
predv iđena raspodj ela naprezanja, defonnacija i pomaka. Izborom uvjeta
oslanjanja mogu će je optimali zirat i sklop preoblikova nj em slike unutarnjih sila i
pomaka.
Kod projektiranja mosta ležaje treba promatrati kao vezni element između
cjelovitog sustava rasponskog sklopa i donjeg ustroja. Sile na ležaje u ob i čajeno se
rastavlj aj u ili dijele na vertikalnu i horizontalnu komponentu. Ležaj i koji
preuzimaju vertikalne si le u običajen o omogućuju zakretanje u jednome smj eru , a
neki u svi m smjerovima. Uob i čajene konstrukcije prijenos vertikal ne sile
kom biniraju s prijenosom horizontalnih sila. Neki specijalni ležaj i prenose samo
horizontalne sile, d opu štajući vertikalne pomake.
Prvi ležaji bili su zakretni i kotrljajući , načinjeni od če lik a. U novij e vrijeme
razvije ni su ležaji koji prenose optere ćenje preko veće površine, nasuprot če li čnih
ležaja koji teoretski prenose optereće nje točkasto ili linijski. Za nove tipove ležaja
riješen je problem o mogućavanj a prijenosa opte reće nja , kao i o m og u ćava nja
pomaka u svi m smjerovima, ali njihova trajnost još je upitna.
Projektom predviđeno funkcion iranje ležaja treba biti ispunjeno kroz čitav životni
vijek mosta u zadanim uvjetima okoli ša [64]. Budući da neke konstrukcije ležaja
ne udovoljavaju tom uvjetu, već u projektu treba biti predviđena m oguć n ost
njihove zamjene.
6.1.2 TIPOVI LEŽAJA
Osnovna podjela ležaja vrši se prema tome koje pomake omoguć uju . Teoretski, u
točkama oslonaca pojavljuje se 6 unutarnjih sil a i 6 relativni h pomaka (po tri
translatoma i rotacijska), pa ležaje razlikujemo prema tome koje si le i pomake
prenose s elementa na element i na koji nači n . U tablicama koje slijede (tablica
11 5., tablica 11 6.) pri kazane su oznake uobičajen ih ležaja, kojih se treba
pridržavati kod prikazivanja di spozicije oslanjanja na nacrtima.
Nepom i č ni ležaj i omogucuJu zakretanje rasponskoga sklopa prenose
horizontalne sile na potpore.
398
Oprema mosta
Tablica 115. Tipovi uobičajenih klasičnih ležaja i pripadne oznake (prema DIN
414111[65])
simbol fu nkcija konstrukcija

svi translatorni pomaci - točkasti zakretni ležaj
- l ončas ti n epomični ležaj
• spriječeni
zakretanje omogućeno
u SVIm smjerovima
-
-
elastomerni ležaj s uređajem za
pomaka
sferni ležaj
s prečavanje
horizontalni pomak u - lOčkasti zakretni ležaj s kliznom pločom i
-• - jednome smjeru
vodilicom
- lančasti jednosmjerno po mičn i ležaj
- jednosmjerno pomični sferni ležaj
u sv im smjerovima
- točkasti
zakretni ležaj somogućenim
• horizontalni pomak u
-•• • sv im smj erovima

zak.retanje omogućeno
pomacima u svim smjerovima (s kliznom
pločom)
- lon časti pomični ležaj (klizni)
u svim smjerovima - sfemi ležaj s kl iznom pl očom
sv i translatomi pomaci
spriječeni
I zakretanje omogućeno
oko jedne osi
- linij ski zakretni ležaj
-.
horizontalni pomak u
~
jednome smjeru - kotrljajući ležaj
zakretanje omogućeno - pendlležaj
oko jedne osi
svi translatomi pomaci
o
sp rij ečeni - ležaj za prijenos horizontalne si le (ne
zakretanje omogućeno preuzima vertikalnu reakciju)
u sv im smjerovima
horizontalni pomak u
--e-- jednome smjeru
- ležaj za prijenos horizontalne sile (ne
preuzima vert ikalnu reakciju)
u svim smjerovima
Pomični ležaji teoretski omogućuju ostvarivanje pomaka II jednome ili II svim

smjerovima bez otpora, no u praksi u njima nastaju određene unutarnje sile koje
ovise o konstrukciji ležaja. One se javljaju zbog:
trenja kotrljanja
trenja klizanja
deformacij skog otpora II elastomeru.
399
KonsIniiranje mostova
Nov iji tipovi ležaja, načinjeni od polimernih materijala u kombinaciji s čelikom
(e lastomerni ležaj i), omogućuju pomake ali i prenose horizontalne sil e na potpore.
Općenito, može se reći da ležaj i ograničavaju unutarnje sil e i pomake koji se
prenose s elementa na element.
Tablica 116. Tipovi deformabilnih (elas romernih) ležaja (prema DIN 4 141/ 1 (65J)
simbol funkcija konstrukcija

svi translatomi pomac i i
• zakretanja omogućeni
deformacijom
horizontalni pomak
- deformabilni ležaj
- defonnabilni ležaj s uređajem
•
-
-
deformacijom u jednome smjeru
zakretanje omogućeno u svim
smjerovima
horizontalni pomak onemogućen
za sprečavanje pomaka u
jednome smjeru
- deformabilni ležaj s uređajem

1.- 1 zakretanje omogućeno u svim za sprečavan je pomaka
smjerovima
horizontalni pomak u jednome
•
• •
smjeru
smjerovima
- deformabilno klizni ležaj s
uređajemza s prečavanje
pomaka u jednome smjeru
• horizontalni pomak u sv im
•
• ,
• smjerov ima
smjerovima
- deformabilni, svestrano klizni
ležaj
horizontalni pomak u jednome

smjeru klizanjem, u jednome
• -
•
-
• smjeru deformacijom
zakretanje omogućen o u svim
smJcrovlma
- deformabilni, jednosmjcrno
klizni ležaj
6.1.3 RASPORED (DISPOZICIJA) LEŽAJA
Raspored ležaja bitno određuje sliku unutarnjih sil a u elementima donjeg, al i i

gornj eg ustroja. Stupovi i raspon ski sklop načelno mogu biti povezani kruto dokle
god tako povezani mogu slij editi pumake ra:spun!ike konstrukcije ela stič ni m
defonnacijama. Ovo vrij edi i za masivne i za čelične mostove.
400
Oprema mosta
Umjesto krute veze nekad je povoljnije ostvariti zglobnu vezu. Kod ovakvih
dispozicija izbjegavaju se prekidi II konstrukciji , ona ostaje monolitna, a trajnost
mjesta oslanjanja odgovara trajnosti sklopa. Tek ukoliko konstnlktorski nije
moguće ili bi bi lo tehnološki neopravdano, treba primijeniti prave ležajne naprave
od drugih materijala.
a) N-O p p
b) ~_:;.I~.====~N~"::'O~======::;P~====::;·;i,!--~<411
p
""""
P
p Ji p
i
,I
d) 417? 41-
~'~';=====;\\~U~=d=====~U~i,~i====::;A;i---:;iA
P V P
I" I
,!
u u ,.~,
"" "
\' "",
\,
.i
Slika 270. Različite dispozicije ležaja nekog mosta
N - nepomični ležaj u - upeta veza

p - pomični ležaj 0- ishodisna točka pomaka konstmkcije.
401
Kod klasične dispozicije nepomičn i ležaj nalazi se na upomjaku na kojemu je
najlakše pren ijeti horizontalne sile, pri čem u se najveće dilatacij e pojavljuju na
suprotnom upornjaku (slika 270.a). Horizontalne sil e mogu se preuzeti i na
jednom od stupova, pri čemu su pomaci na kraj evima, koje valja premostiti
prijelaznim napravama, manji (slika 270.b). Ako su stupovi gipki, tada se na više
njih mogu postaviti nepomični ležaj i, čime se postiže razdioba horizontalne sile
uzduž mosta (slika 270.c). Kod ovog rasporeda javljaju se dodatne si le u
konstrukciji radi spriječenih pomaka. Ako su stupovi upeti s rasponskim sklopom ,
rezultat je okvirna konstrukcija koja ta kođer ima svojih prednosti (slika 270.d).
Ovakav redoslij ed razmišljanja navodi na koncept integralnog mosta, bez ležaja i
dilatacija (slika 270.e). Trend je da se na mostovima malih i srednjih raspona
radije preuzimaju si le uSlijed ogran i čenih pomaka nego da se ugrađuju i održavaju
Icžaji, jer su anal ize troškova tijekom životnog vijeka pokazale da je to
ekonomičnije.
Na di spozicijama a) i b) ishodište pomaka nastalih uslijed temperature, skupljanja

i puzanja određeno je lokacijom nepomi čnog ležaja (nepomič na točka u
konstrukciji). Kod ostalih dispoz icija n epomi čna točka traži se računski, iz omjera
krutosti elemenata potpora, kako je pokazano primjerom. Kod dispozicija a) i b) U
konstrukciji se teoretski ne javljaju dodatne sile uslijed spriječen ih pomaka, dok
se kod ostali h dispozicija pojavljuj u i s njima valja računati.
Kod postavljanja dispozicij e ležaja kosih mostova ili mostova u zavoju, osnovni
princip je da se jednolike deformacije uslijed temperatumog dijelovanja ili
skupljanja o m oguće bez ograničenja (unosa dodatne sile uslijed spriječen i h
pomaka).
Kada se radi o mostovima u nagibu·, moguća su dva rasporeda (slika 271.).
__ ----1
--- ---
__ ---1
---
-- _::::-- I
Slika 27 J. Lijevo: horizontalno postavljanje ldaja mosta II nagibu, desno: koso

postavljanje ležaja mosta u nagibu
402
Oprema mosta
Slučaj a) ima tu prednost da se uslijed vertikalnih djelovanja pojavljuju samo

vertikalne ležajne reakcije. Mana ovakvog rješenja je u denivelaciji kolnika,
odnosno u pojavi stuhe i zmeđu upornjaka i rasponskoga sklopa, koju va lja
premostiti prijelaznom napravom.
Slučaj b) ima tu prednost što je nagib prijelazne naprave neovisan o pomaku
mosta. Medutim, vertikalna opterećenja uzrokuju i horizontalnu silu na oslonce.
Elastomerni ležaji ne smiju se postavljati tako da se II njima javljaju horizontalne
sile uslijed stalnih djelovanja pa za slučaj b) treba birat i druge konstrukcije.
Tlocrtni raspored ležaja jednorasponskih mostova je jedn ostavan. Na svakom
upomjaku treba postaviti jedan nepomični i jedan pomi č ni ležaj , s time da su svi
ostali ležaj i samo vertika lne potpore, pomične u bilo koj em hori zontalnom smjeru.
Kod širokih mostova nepomični ležaj treba postaviti II bli zinu osi.
Klasični raspored ležaja na mostu s dva glavna no sa ča i jednim rasponom (slika
272.a) osigurava jedno1iku razdiobu uzdužnih horizonta ln ih si la na oslonce,
međutim popreč ne hori zontalne sile (kao npr. vjetar) uzrokuje dodatne sile na
donji ustroj uslij ed spriječenih pomaka. Da bi se pojava ovih parazitnih djelovanja
dokinula, mogu se primijeniti rasporedi pod b) ili e), no takva razmatranja bitna su
samo kod vrlo gipkih konstrukcija.
Slika 272. Varijanre tlocrtnog rasporeda ležajajednorasponskog mOSla s dva glavna

nosača
Kod kosi h mostova ili mostova u horizontalnoj krivini postavljanje uzdužnog

rasporeda je složenije. Koriste se samo točkasti (odnosno svestrano zakretni), ne i
linijski lcžaji. Potrebno je odlučiti da li će se horizontalna sila kombinirati s
veeom ili manjom vertikalnom reakcijom. Načelno , horizontal nu silu bolj e je
kombinirati s većom vertikalnom reakcijom (s li ka 273.) što navodi na rješenje S
nepomi čnim ležajem II tupome kutu kosog mosta.
403
,, a)
,, b)
V
R ,, +
,I I
,,
i3
,,
,
~ *H
Slika 273. aj nagib rezultanIne sile, b) raspored ležaja kosog mosta
Kod kontinuiranih glavnih nosača u pravilu se na stupovima postavlj aju ležaji sa

sprije čeni m poprečnim pomacima (slika 274., a i b). Od ovog pravila može se
odstupiti samo kod hori zontalno veoma krutih konstrukcija, kod kojih se sve
vodoravne sile predaju na upornjacima (slika 274., c).
a)
l
b)
.I- +
c)
·I· +
Slika 274. Varijante tlocrtnog rasporeda kontinuiranih mostova s dva glavna nosača
U poprečnom smislu na upomjacima i razdjelnim stupovima normalno se koriste

najmanj e dva verti kalna ležaja kako bi se preuze le torzijske deformacije. Na
srednjim stupovima moguća su rješenja i s jednim vertikalnim ležajem.
Kod mostova II krivini glavni pomaci na mjestu prijelazne naprave trebali bi se
događati u smjeru prometnice. U općenitom Slučaju taj se smjer ne poklapa sa
smjerom polarne linije od nepomičnog prema pomičnom ležaju, koji se nalazi na
upornjaku (slika 275.a).
404
Oprema mosta
a)
b)
r a
--
-- - -- r,
Slika 275. Tangencijalni raspored ležaja mosta u krivini i pripadn; geomeTrijski odnosi.
Produljenje se ra ču na kao:
6r =kr«r
gdje je k koeficijent izduijenja.

Zakretanje u odnosu na po četni položaj iznosi (slika 275. b):
D. r tana t.. r lan a k r tana k
CD J = "" tana
r + t.. r I' r
Najčešće vrij edi daje CD =I'tl J , što znač i da rasponski sklop rotira kao kruto tijelo.
Osnovni rasporedi oslonaca kontinuiranih mostova u kri vini su tangencijalni
(slika 276.a) i polarni (slika 276.b). Polarni raspored povoljniji je za pomake
nastale djelovanjem jedno li čne temperature pa mu treba dati prednost kod čeličnih
mostova, kod kojih je taj utjecaj najizraženiji. Nasuprot tome, polarni raspored je
povoljniji za utjecaje prednapinjanja i puzanja, nejednoli ke temperature i pomaka
uzrokovanih koč e nj e m.
Ako se radi o kontinuiranom sklopu , tada se raspored ostalih ležaja može načiniti
tako da imaj u isti kut prema svoji m polarnim osima kao i ležaj na upomjaku. U
tom s l učaju ležaj i ne pružaju otpor jednolikom produljenju ili skra ćenju . Ovakav
raspored stoga se smatra boljim od tangencijalnog (slika 276. c).
405
Kons/n/iranje mostova
al
bl
----
--- ---
- --a
cl
-----
-----
Slika 276. a) tangencijalni raspored, b) polarni raspored, e) alternativni raspored ležaja

mosta u krivini
U do sada prikazanim rasporedima ležaja za mostove korištene su oznake koje

prikazuju klasične konstrukcije ležaja, kod kojih su pomaci u nekom smj eru ili
omogućen i ili sprij ečeni. Nasuprot ovakvim konstrukcijama defonnabilni
(el astomerni) ležaj i osim vertikalnih preuzimaj u i horizontalne sile, istodobno se
d eformirajući, čime o m og uć uj u pomake konstrukcije.
Dispozicij e u kojima su svi ležaji elastomerni pružaju određe ne prednosti u

pogledu smanj enja dinamičkih djelovanja na do nji ustroj, kao i mogućnosti fi nog
pril agođavanj a veliči n e sile koja se prenosi na neku potporu regul acijom krutosti
ležaja (s lika 278.).
406
Oprema mosta
a) klasična dispozicija b) elastomerni oslonci

npr. kočenje npr. kočenje
H H.
D//.JL A
~
"g;
/ /////
<"+
~-
H, -= "'''''Fh
, / h {'
"
6? pomak
6., pomak
jednolika temperatura jednolika temperatura
m
/////,/
H ;&;k,
--'+ /
,~
...=:.
/u/.-;? "'tr.
~
~~
.6 pomak
.;..( pomak 6.,
".
Slika 2 77. a) klasična koncepcija: pomak se ostvaruje s jedne. a s ila prenosi s druge
strane mosta, b) most na elastomernim osloncima: na oba ležaja ostvaruje se pomak i
prenosi sila
al bl
•
- - - -- - -- -- - - - -- -
• • +, •
r----------·---------
,
• • • • •
Slika 278. a) raspored letaja kada se čitavo oslanjanje vrSi preko dejarmabilnih naprava,
b) dispozicija koja kombinira klasične i dejormabilne ležaje
Zanimljive su i kombinacije klasičnih i elastomernih ležaja, te krutog povezivanja

određenih elemenata donjeg ustroja s elastomernim ležajima na drugim ostoncima.
6.1.4 KONSTRUKCIJE LEŽAJA ZA MOSTOVE
Ležaj i se danas rijetko pojedinačno projektiraju. Češće se nabavljaju od

specijaliziranih proi zvođača, pri čemu je bitno obratiti pozornost na prateću
atestnu dokumentaciju, koja mora sadržavati potvrdu i jamstvo kakvoće,
funkc ionalnosti, vijeka trajanja, te načina servisiranj a i izmj ene.
Za ovaj prikaz odabrani su tipovi i konstrukcije ležaja koji se naj češće primjenjuju
(tab li ca 117.).
407
Tablica 117. Tipo vi ležaja za mostove u suvremenoj praksi
tip standardni tip kombinacije

anni rani elastomerni elastomerni s napravom za sp rečavanje pomaka
ležaj
elastomerni
~ 411 ~
lančasti ležaj klizni lančasti- klizni l a n časti
l ančasti
svestrano pomiča n jednosmjerno pomičan
, , ,
,H H, II ft II L:l
ff,
klizni sferni ležaj sfern i ležaj sa
spriječeni m pomacima
sfemi jednostrano pomičan
(kalotni) sferni ležaj
F 4 E h" 0ii4
nepomični klizni ležaj jednostrano klizni
ležaj
točkast i ,
~ ...-...~ '~
1F=.±ff
jednosmjerno pomičan
nepomični
valjkasti ležaj
linijski
:"r-- ---'": , j; I
(::)
za horizontalne sile usmjereni ležaj

z.
horizontalne
sile
~ I W5J I
Prikaz pojedinih tipova ležaja započinje konstruktivnim elementom koji nije ležaj
u punom smislu riječ i - betonskim zglobom. Ovo je stoga, što se zglobovi rij etko
koriste, uglavnom zbog izvedbeni h razloga, premda imaju prednosti pred ležajima
koji ispunjavaj u iste zahtjeve. Ugrađe ni zglob je integralni dio konstrukc ij e, što
doprinosi robustnosti , a ispravno konstruiran, trajat će koliko i most.
408
Oprema mosta
Danas postoji spec ijalistička literatura o ležajevima mostova [67] u kojoj je dan
nač innjihovog proračuna i dimenzioniranja. U ovome pregledu naglasak je na
izmjerama (visin i) ležaja, uvjetima ugradbc i rasponu reakcija koje tipične
konstrukcije mogu prenijeti.
6.1.5 BETONSKI ZGLOB
Uvijek kada je potrebno ostvariti zakretanje masivnoga sklopa uz spriječene

pomake, treba ispitati mogućnost ispunjenja zahtjeva betonskim zglobom. Ovo
rješenje je trajno i pouzdano ako su poštovana pravila oblikovanja, proračuna i
anniranja koja pripadaju području betonskih konstrukcija. Ovdje je prikazano
obli kovanje kraja manjega pločastog mosta koji se preko betonskoga zgloba
oslanja na zid upornjaka.
armatura
zgloba
Rasponski sklop
A·A
pjenasla _ _
r -,
ploO. '~
I I
~
I I
zglob ~~ I I
, I I I
A·A
Elastomerni I I
profil
za reške
------reška
Radna
'-- -'
dI3 .
Donji
lJ.!itroL ____ _
df3 d/3 dl3
d
Slika 279. Presjek kroz betonski zglob na upornjaku mosta
Proračun zg lobnih oslonaca provodi se prema poznatim načelima prihvaćanja

lokalnih tlačnih napona. Zglobove treba ob likovati i armirati tako da mogu
prenijeti i uzdužne i poprečne sile. Treba ih annirati tanjim profilima i s
postotkom anniranja većim od 0,8% od ukupne tlocrtne površine suženog dijela
zgloba. Horizontalna v la čna sila cijepanja preuzima se sponama II obliku
propletene anna ture.
Nezaštićeni betonski zglobovi ne smiju se primjenjivati u podru čju dodira sa
zemljom ilili u korozivnoj sredini. Također ih treba izbjegavati kada se predviđa
potreba za naknadnim izravnanjem oslonaca.
409
6.1.6 KLASIČNI ČELIČNI LEŽAJ[
Čelični ležaj i u primjeni su kod mostova već više od 100 godina, a djeluju na
principu :lilielanja ravne po zakrivlj enoj ploči ili kotrljanja valj aka. Kod
n e pomi čn ih čeličnih ležaja zakretanj e se ostvaruje nag injanjem ravne ploče po
sfernoj. Kontakt se teoretski ostvaruje II toč ki (odnosno u liniji, kod linijskih
zakretnih ležaja), što z n ač i da dolazi do znatne koncentracije naprezanja, koju
treba ujednačiti do kontaktne plohe između završne plo če ležaja i elementa
konstrukcij e mosta. Zbog toga su neki od ovih ležajeva viši od modernih
konstrukcija. kod kojih se prijenos reakcije ostvaruje plošno (slika 280.).
Slika 280. Koncentracija naprezanja na kontaktnim plohama čeličnog ležaja (lijevo) i

povoljnija razdioba naprezanja kod JončaSlog ležaja (desno)
Proračun ovakvih konstrukcija, odnosno provjera kontaktnih naprezanja i

dimenz ioniranje radijusa zakrivlj enosti vrši se po teoriji elastičnost i , uporabom
tzv. I-Iertzovih obrazaca [66].
Točkasti zakretni ležaj i koriste se za reakcije u rasponu od 500 kN do 15000 kN ,
a linijski zakretni ležaji i valjkasti ležaj i u rasponu od 200 kN do 20 000 kN [64].
6.1. 7 ARMIRAN I ELASTOMERNI LEŽAJI
Armirani elastomerni ležaji su jednostavne i razmjerno jeftine konstrukcije, koje

se danas vrlo često primjenj uju, posebice na manjim mostovima. U osnovi sastoj e
se od elastomernog bloka u kojem su vulkanizirane tanke čel i čn e ploče. Pod
djelovanjem vertikalne sile elastorner se deformira, no te su defonnacije vrlo
ograničene jer izbo čavanje ograni čava .čelik. Istodobno, horizontalne deformacije
ni su sp riječene, kao niti mala zakretanja. Svaka deformacija ležaja dovodi do
pojave reaktivne sil e s kojom treba ra.čunati.
Osnovne značajk e armiranih elastomemih ležaja su:
410
Oprema mosta
- vertikalna el astič n ost (kod djelovanja opterećenja dol azi do malih povratnih
deformacija)
- jednoli ka razdioba tlačnih naprezanja (plošn i prijenos reakcije)
- mala konstruktivna visina, jednostavno oblikovanje i ugradba .
Elastomerni ležaj i mogu preuzeti horizontalne sil e, no one ne smiju djelovati
stalno. Uslijed dje lovanja hori zontalne si le na ležaj , nastaj u pomaci koji izazivaju
reakc iju (povratnu sil u). Reakcija se prenosi trenjem i zmeđu podloge i ležaja pa je
potrebno provjeriti ostvaruj e li se u sv im sl u čajevima o pterećenja vertikalna sila
dovoljna za ostvarivanj e minimalno potrebnog trenja. U s lu čaju da to nije
ispunjeno, koriste se usidreni ann irani elastomerni ležaji.
Kod neu sidreni h elastomemih ležaja potrebno je izbjegavali izravno nalij eganje
na ko nstrukcij u pa se preporučuje umetanje če li č nih p l oča ispod i iznad ležaja.
Osim toga annirani elastomern i ležaj i mogu biti dodatno opremljeni sa:
- pl očama i tmovi ma za usidrenje (slika 281 .)
- kliznim p l očama za omogućavanje većih pomaka
- vanjskom konstrukcijom za ograničavanj e pomaka.
aj bj
elastomer
čelična ploča
~ rl sidreni tm
r-U-----l ":... r sidrena ploča
-
- -
-- ax b, D LiJ CP
.xb, D _..-
" t
sidreni tm
cj ~~~~~~~! dj r--~~na sidrena ploča

t ! .~
spojna ploča
Slika 281. Standardni neusidreni ((ip aj i neke kOllstnlkcije usidrenih elastomernih ležaja
(tipovi b do dj
Sidrenje anni ranih c1astomernih ležaja može ugradbu znatno zakomplicirali,

osobito kod montažnih n osača, sloga je razvijeno više vrsta usidrenja: po moć u
trnova ili vij aka, po moću okruglih ploča i moždan ika, pomoću rebrastog lima i sl.
411
Prema potrebi, mogu se načiniti i isporuči ti i nestandardni ležaji, no većinom se

rabe standardne veličine, prema katalozima proizvođača , čije su osnovne značajke
prikazane tablicom 11 8.
Tablica 118. Okvirni podaci o standardnim elastomernim ležajima
Standardni elastomerni ležaj osnovne značajke
tlocrtne izmjere ležaja: pravokutni od 10x 10 cm do 90x90cm

okrugli od <D 20 cm do <fl 90 cm
vertikalna nosivost min. 100 kN, max 12 150 kN
konstruktivna visina: neusidreni 19 mm do 170mm
usidreni 40 mm do 170mm
najvt::ci dopušteni kut zaokreta tan cp =0,021 (21 %o)
Dopuštena tlačna naprezanja ležaja i najmanja potrebna tla čna naprezanja prema
ranijim njemačkim normama prikazana su u tablici 119. Prema EN 1337-3
definiraju se izrazi po kojima se provodi dokaz.
Tablica 119. Najveca i najmanja dopuštena tlačna naprezanja na AEL

a) najveca tlačna naprezanja
tlocrtne izmjere ležaja dopušteni tlak

(m';') . (MP.)
do 150x200, do 200 10,0
do 250x400, do 350 12,5
veći ležaii 15,0
b) najmanja potrebna tlačna naprezanja

(u slučaju da uvjet nij'e zadovoljen, treba rabiti usidrene ležaje)
tlocrtne ~~m~~re ležaja minimalni tlak

(MP.)
do 350x400, do 350 3,0
veći ležaii 5,0
Kod model iranja ležaja za proračun konstrukcij a bitno je znati osnovne parametre
gradiva. Karakteristična mehanička značajka elastomera je modul posmika G, koji
vari ra izmedu 0,7 i 1,15 N /mm2•
41 2
Oprema mosta
Odabir ovih ležaja prema katalogu proizvođača moguć je na slijedeći način:
tlocrtna vel i č ina odabire se tako da deklarirana nosivost ležaja bude veća
ili jednaka maksimalnoj vertikalnoj reakciji (nefaktori ziranoj)
tip ležaja (usidreni ili neusidreni) odabire se usporedbom najmanjih
ostvarenih naprezanja s najmanjim dopuštenim naprezanjima za
neusidrene ležaje (treba poznavati minimalnu nefaktoriziranu vertikalnu
reakciju)
visina ležaja odabire se tako da deklarirani dopušteni pomak bude veći od
maksimainoga proračunskog' pomaka
provjeri se da li su računska zakretanja manja od naj već ih dopuštenih.
Za neke armirane elastomerne ležaje dopušteni pomaci za se i zm i čku kombinaciju
opterećenja mogu biti i do dva puta veći no za stati čke kombinacije.
U principu se ne dopušta da ovakvi ležaji stalno trpe posrničnu deformaciju,

odnosno da neprekidno budu nagnuti. O tome treba voditi računa kod ugradbe II
betonske mostove, na mjestima gdje se očekuju trajne deformacije od skupljanja i
puzanja. Takvi pomaci ne bi se smj eli preuzimati deformacijom elastomera, već
kliznom plohom.
Modeliranje ležaja za statički proračun oprugama različite horizontalne i
vertikalne krutosti opisano je uz računski primjer.
6.1.8 LONČASTI LEŽAJ[
Lončasti ležaj i obično se predviđaju na osloncima gdje se javljaju veće reakcije od

onih koje mogu preuzeti elastomerni ležaji. Osnovna izvedba sastoji se od čelične
posude u koju je uložen elastomerni disk, brtvi i poklopca. Izložen djelovanju
tlačne sile, nearmirani elastomerni disk ponaša se slično tekućini. Zakretanje se
ostvaruje zbog stalnog volumena elastomera (v :::::: 0,5).
U osnovnoj izvedbi lon čast i ležaj je nepomičan , zakretn i, a oslobađanje pomaka
ostvaruje se dodatnom konstrukcijom s kliznom pločom (obič n o pokrivenom
teflonom, odnosno PTFE materijalom, slika 282.). Prema potrebi lončasti ležaj
može se dodatno opremiti konstrukcijom za prijem vlačne reakcije. Ležaj i koji
prenose sile sadržavaju i prikladne elemente za sidrenje u konstrukciju.
Tablica 120. prikazuje osnovne podatke o lončastim ležajima koji se serij ski
proizvode {68]. Prema posebnoj narudžbi proiz v ođač će isporučiti i drukčije
ležaje istog tipa, npr. vertikalne nosivosti do 50 000 kN (iznimno do 100 000 kN),
ili povećane nosivosti na horizontalnu silu. Alternativno, II s lu čaju kada treba
preuzeti veliku horizontalnu silu u kombinaciji s relativno malom vertikalnom
silom, primjenjuju se posebne konstrukcije koje preuzimaju samo horizontalnu
silu.
413
a) nepomični
/ gornja čelična ploča
C
JH~~~;;;;;;~~.3.t1~--
I
:' elastomerni disk
prsten "":", - - - čelični
"-- donja čelična ploča
b) pomični
tetIanska
klizna ploča " \ / gornja čelična ploča
a-- poklopac
fi 1$[-- ela~to.merni disk
.......:::..:,....... čellčm prsten
!
'-- donja čelična ploča

e) jednosmjerno pomični
čelična vodilica \ / gornja čelična ploča
C
1E~~~IE~~~~~~'-
TI
I
g..--
1--
elastomerni disk
poklopac
prsten čelični
' - donja čelična ploča
Slika 282. Skica lončasrih ležaja
Tablica J20. Značajke standardnih {ončastih ležaja
Standardni lončasti ležaj osnovne značajke
tlačni napon na beton ispod ležaja 20N/mm2

vertikalna nosivost min. 1000 kN, max 26 000 kN
nosivost na horizontalnu silu 5% do 10% vertikalne nosivosti
tlocrtne izmjere 290 mm do 1500 mm
konstruktivna vis ina nepomični: 70 mm do 250 mm
pomični: 120 mm do 270 mm
dopušteni kut zaokreta tan ~ =0,01 ( 10 %o)
Preliminarni odabir l ončastih ležaja vrši se temeljem najveće vertikalne si le koju

treba prenijeti. Kod sprij ečeni h pomaka provj erava se može li ležaj prenijeti
najveću horizonta lnu silu koja se pojavljuje. Ukoliko je ona veća od deklarirane
nosivosti (5% do 10% vertikal ne reakcije), proi zvođač će prilagoditi ležaj.
Ve ličina i prednamještanje klizne plohe definiraju se pri narudžbi, kako bi
proi zvođa č mogao na č initi potrebne prilagodbe.
Preliminarni odabir vrši se kako bi se odredile približne dimenz ij e ležaja potrebne

za glavni projekt. Kona čn u prilagodbu ležaja za isporuku vrši isporučitelj,
temeljem detaljno prikazanih podataka o si lama i pomacima (tablica 122.).
414
Oprema mosta
6.1. 9 SFERNI (KALOTNI) LEŽAJ[
Osnovni tip sfernog ležaja sastoji se od tri dije la: konkavne ploče. sfernog
elementa i gornje p l oče. Pomaci među dijelovima osiguravaju se kliznim plohama
na kontaktu (sl ika 283.). Konkavni donji clement ima PTFE p l oču na gornjoj
plohi , dok sfemi element irna ug l ačan u kl iznu plohu odozdo i PTFE ploč u
odozgo. Kao i kod l o n čast ih ležaja, PTFE ploče imaju džepove ispunjene
si likonskim mazivom.
Prema tome, osnovni tip je pomi~an ležaj, a za s p rečavanje pomaka uvod i se
dodana konstrukcija.
/ gornja ploča
a) pomični r kalala
,
leflonska
c::E'*-t~
== I
4 ~1 '-- donja ploča
klizna ploča
/" gornja ploča
b) jednosmjemo pomični ,-- kalata
b~~
teflonska J
--: -:::dJJ
'-- donja ploča
klizna ploča
,-- gomja ploča
~ kalala
c) nepomični
" j
~
~I
teflonska f '-- donja ploča
klizna ploča
Slika 283. S/erni (kalotni) Jdaji
Raspon nos ivosti standardnih sfemih ležaja isti je kao za l ončaste ležaje, s ti me da
se ovakve konstrukcije proizvode za raspon dopušteni h tlačni h naprezanja na beton
od 22 I mm 2 do 32 N /mm2 (za veću marku betona mogu se predvidjeti manji,
dakle i jeftiniji ležaji). Osnovni podaci (tablica 12 1.) dani su samo orjentacijski, kao
osnova za projektiranje os lonačkih ploha i odabir konsnukcije ležaja.
Osnovna prednost sfemih II odnosu na l on časte ležaje oč i tuje se u tome što
izostaje elastomerni element, koji po prirodi materijala ima manju trajnost od
4 15
metalnih elemenata sfernog ležaja. Stoga neki proizvođač i na skuplje sfeme ležaje
(zbog složenije i preciznije obrade) daju dulju garanciju.
Tablica 121. Značajke standardnih sfernih (ka/otnih) ležaja
Standardni sferni
osnovne značajke
(kalotni) ležaj
dopušteno tlačno
naprezanje na 22 N/mm2 26,5 Nlmm' 32 N /mm2
beton
vertikalna nosivost min. 1000 kN, max 30 000 kN (50 000 kN)
nosivost na
5% do 7% vertikalne nosivosti
horizontalnu silu
min. tlocrtne
270x 340 mm 250 x 340 mm 230 x 340 mm
izmjere (1000 kN)
max. tlocrtne
izmjere (30 000 1410 x 1410 mm 1300 x 1300 mm 1200 x 1200 mm
kN)
konstruktivna 110·274 mm 110·230 mm llO·200mm
vlsma
dopušteni kut
tan q> =0,01 ( lO %o)
zaokreta
Postupak odabira sfemih ležaja odgovara postupku opisanom za lonča ste.
6.1.10 POSEBNOSTI PRORAČUNA SILA I POMAKA LEŽAJA
Općeniti pojmovi o dje lovanjima na mostove ob rađeni su II zasebnim poglavljima

pa se ovdje ne ponavlj aju, već su istaknute neke posebnosti kod proračuna ležaja.
Proračun obično uvodi pretpostavku da most zauzima željeni početni oblik i
položaj na prosječnoj temperaturi (+ lOoC u većini europskih zemalja) i II trenutku
t = oo, dakle nakon odvijanja svih dugotrajnih djelovanja. U tom trenutku, pod
utjecajem stalnog opterećenja ležaji trebaju biti u svom nultom položaju (slika
284.). Ostala djelovanja izvode ležaj iz osnovnog položaja.
416
Oprema mosta
"a\/
~? ________________kL________________f?:- /~g •
t=1QOC ", -v~

""'-- nulti položaj nosača
l, -Vp + Vp "
• -~ + Vt •
>--+ pomaci u
V- V eksploataciji
!~~~~- ___o
Slika 284. Nulti položaj nosača - određi vanje pomaka za cen friranje ležaja.
Oznake:
L - teoretska duljina
Lm - srednja duljina nosača u eksploataciji
Vg - pomak uslijed djelovanja vlastite težine
Vc +s - pomak uslijed djelovanja skupljarlja i puzanja II vremenu t=OC)
vp - pomak us/ijed djelovanja prometnog opterecenja
v, - pomak lIsiijedjednolikog djelovanja temperature
v"', v' · računski pomaci za dimenzioniranje pomičnih dijelova ležaja
Za stalno djelovanje od vlastite težine, stalnog tereta i prednapinjanja reakcije se

mogu i zraču nati kao jedan s lučaj opterećenja. Kod analize mjerodavnih sila za
dimenzioniranje ležaja neophodno je promatrati ra zliči te kombinacije:
naj već u
vertikalnu (V) i pripadne horizontalne si le (Hx uzduž mosta i Hy
poprijeko na os)
minimalnu vertika lnu i pripadne naj veće horizontalne s ile
naj veću horizontal nu si lu i pri padnu najveću vertikal nu silu
najveću horizontalnu silu i pripadnu najmanj u vertikalnu silu.
Podatke treba organ izirati II tablicu, prema kojoj će proizvođač odabrati
standardne ili projektirati posebne ležaje (tablica 122.).
417
Konstruiranje moslova
Tablica 122. Prikaz podataka potrebnih za dimenzioniranje Jetaja mosta
osnovna +
osnovna
slučaj opterećenja dopunska
djelovanja
dielovania
V kN kN
Hx kN kN
max. V H, kN kN
~, % %
~, % %
V kN kN
H, kN kN
min. V H, kN kN
q>, % %
~, % %
V kN kN
H, kN kN
max . H, i/ili
max. Hy
H, kN kN
~, % %
~, % %
pomacI
± v,
± vy
oznake:
Vl:. Vy - pomak u uzdužnom, odnosno u poprečnom smjeru u odnosu na os mosta
Hs , Hl" - horizontalne sile
V - vertikalna sila
rp., - ku! zaokreta IIzdužni (oko poprečne, odnosno y osi mosta)
rp)' - kut zaokreta poprečni (oko uzdužne, odnosno x osi mosta)
I zmeđu ostaloga, pogreške kod projektiranja ležaja događaju se jer se:

računske analize gornjeg i donj eg ustroja provode neovisno
računski modeli unose od ređena pojednostavljenja (slika 285.).
41 8
Oprema mosta
a)
- - - - - - - - 1I
I
I
1_ _ _ _L
b)
r/p -- ------------ c)
""" --- -_o

Slika 285. Oslonac rasponskog sklopa preko ležaja: a) stvarno stanje. b) ispravan mode!
i e) pojednostavnjeni model
Osim proračuna sila na ležaje, veoma je bitan i proračun pomaka (tablica 122.: vx
- uzdužni pomaci, Vy - poprečni pomaci). Definira se nulti (osnovni) položaj ležaja
i svi pomaci mjere se od tog položaja.
Kako bi se uzele u obzir imperfekcije kod postavljanja (ugradbe) ležaja,
temperaturne razlike za proračun pomaka ležaja veće su od o nih koje se uzimaju
kod analize konstrukcije mosta.
6.1.11 UGRA DBA LEŽAJA l UREĐENJE OSLONACA
Ležaji se smještaj u na upornjake I stupove, ispod hrptova glavnih nosača , ispod

dij afragmi i ispod čvorova rešetaka . Kod uređivanja detalja oslonaca treba imati u
vidu činjeni cu da se kroz ležaje prenose znatne koncentrirane sile, čem u treba
prilagoditi ukru će nja čeličnih i annaturu betonskih nosača gornjeg ustroja, kao i
ojačanja u elementima donjeg ustroja za preuzimanje sila cijepanja i ravnomjeran
unos sile.
Ležaj i su posebno osjetljivi elementi konstrukcije pa zahtij evaju precizniju
ugradbu i bolju zaštitu od nekih drugih dijelova mosta. O preciznosti ugradbe
ovisi ispunjenje pretpostavki o prijenosu opterećenja, a o zaštiti trajnost osjetljivih
dij elova.
Dakle, osnovni zahtjevi pri uređenju oslonaca su:
a) omoguć i ti ravnomj eran unos koncentrirane sil e u donji i gornj i ustroj,
b) zaštititi ležajnu napravu od vode i onečišćenja
c) osigurati pri stup radi pregleda i mogućnosti zamjene ležaja.
419
U načelu sve ležaje i zg lobove treba ugraditi u hori zontalnom položaju, bez obzira
na nagib rasponskoga sklopa (kosa instalacija dolazi u obzir samo u specijalnim
slučajevima, slika 271.).
Konstruktivni m rješenjima zone oslanjanja neophodno je osigurati pristup svi m

dijelovima ležaja i odrediti mjesta za hidrauličke dizalice kojima će se obaviti
njihova izmjena ili popravak. Iz istog razloga svaki ležaj , pa ineusidreni
elastomerni, treba biti opremljen gornjom i donjom čeličnom pločom, kako bi se
lakše oslobodio zbog izmjene.
Naprave se obično postavljaju na betonsku istaku elementa donjeg ustroja -
ležaj ni kvader. Potpuno precizno ni veliranje postiže se podlijevanjcm privremeno
fiksiranog ležaja specijalnim mortom u sloju debljine od 3 do 5 cm (slika 286.a).
a) Presjek A-A Presjek B-B

Gornja ležajna ploča
'BO 'BO / ležajna istaka
Sloj morta
,'80, / Donja ležajna ploća
./ , / Elastomerni ležaj
~, rr=;::=~=~~;ll ~-::
,
B ~~ ~
~~· ~
o
II I ~~~ iil~
N~
O.7xT+10 O.7xT+10
/ / -;-/ -
T = ukupna debljina elas\omera u ležaju
b)
I . L L L L 1.1.1 IJ
Ležaj sa spriječenim pomacima
.
J r Armatura ista ke
Sidreni trnovi
Slika 286. Uređenje oslonačke plohe oko ležaja
Precizna ugradba neusidrenog ležaja može se omogućiti na s lijedeći način:

naprava se prvo fiksira uz gornju plaCu, koja je unaprijed priCvršćena na element
gornjeg ustroja. Potom se hidrauličkim dizalicama rasponski sklop dovodi u
420
Oprema mosta
traženi položaj. Na kraju se zazor između donje ležajne ploče i kvadra podlij eva
mortom.
Kod nepomičnih konstrukcija prijenos sile obično se osigurava ubetoniranim
trnovima (betonski elementi) ili zavari ma, pa je način fiksiranja ležaja tijekom
ugradbe složeniji . Trnovi moraju u ći u zonu annature ležajne istake i kvadra.
Podljevni sloj morta ispod donje p loče ima ulogu osiguranja plošnog prijenosa
verti kal nog opte reće nja preko površine donje p loče (slika 286.b).
Ležaj i se isporučuju prednamješteni za srednju temperaturu, a pri ugradbi treba
fino ugoditi prednamještanje na stvarnu temperaturu mosta.
Donja ploha elementa, na koji se fiksira gornja p l oča ležaja, ob i čn o nije
horizontalna već može imati uzdužni nagib (npr. u nagibu nivelete) i poprečni
nagib (npr. u nagibu kolničke p l oče). Zbog toga se na gornj em ele mentu izvode
istake za oslanj anje. Izravnanj e betonskog elementa izvedbom utora umjesto
istake ne preporučuje se zbog smanjivanja zaštitnog sloja, premeta je izvedbeno
jednostavnije.
6.1.12 ARMIRA NJE LEtAJNIH KVA DERA
Razvitkom novi h gradiva ležajne naprave postaju sve manje, kori s teći nosivost
betonskih elemenata na lokalni tlak. Ležajni kvaderi, ako se izvode, ili mjesta
unosa koncentri rane si le. moraju se provjeriti na lokalne t L ačne napone, a sile
cijepanja koje se pojavljuju, preuzimaju se annaturom.
V l ačn a sil a cijepanja računa se po ernpirijskoj fo rmuli [69]:
Fq =O.3 Fo( 1- ~~)

gdje je
Fo - verti kal na sila
Fq - sila cij epanja
d o - širina izravno opte rećene površ ine
d l - širi na rasprostiranja.
Račun ska (faktorizirana) v l ačna si la cijepanja Fqd preuzima se poprečnom
armaturom u obliku spona (vilica):

F
A =~
.. f
"
gdje je fyu raču nska granica popuštanja čelika.
421
tlocrt
.
P1'-.1
lZ\14. L=1131. KOM=8
re
o"
>
•
,;
~
"
"~
•
":t
o
,~
Slika 287. Jedan oblik armature ležajnoga kvadera za preuzimanje sila cijepanja
~-
------l
--, ,
."(3
;-
Q
'o
, -.
x
'"'"
-O
d.
-1'-/ -
-/ dIS 3do / -
/
d
- --'''--- -"/-
Slika 288. Rasprostiranje lokalnih tlačnih napona ispod ležaja
Osim toga, potrebno je provjeriti račun sku nos ivost na lokalni tlak, prema izrazu
izEC 2:
422
Oprema mosta
gdje je:
fed - rač un ska čvrstoća betona
AcO "" do bo - površ ina djelovanja lokalnog tlaka
Ad "" dl ~ - površina rasprostiranja lokalnog tlaka.
6.1.13 ZAMJENA LEiAJA
Zamjena ležaja je nonnalna operac ija kod održavanja mostova, zbog čega II zoni
os lonca treba izvesti poj ačanja za hidrau li č k e preše koji ma se vrš i odizanje sklopa
prilikom obav lj anja zamjene. U tu svrhu na određen i m mjestima betonskog
elementa treba osigurati unos tlač n e sile, a čelični element treba pojačati
ukrućenj im a (slika 289.), dok u projektu treba biti naznačeno koliko se sk lop
može podići i kolikom sil om.
glavni .-----l- poprečni

nosa č I nosa č
I
ukru ćenje I
,,, : hidraulička p; eša

stalni ležaj
I I
s ile
Slika 289. Uređenje l1y·esta za preše za odizmy'e sklopa kod zamjene letaja
Pored toga, na mjestu umetanja preše treba osigurati dostatan prostor za njezinu
instalacij u.
423
6.2 Ležaji i posebni ure đaji u ulozi asei zm ičkih nap rava
Djelovanje potresa kod projektiranja mostova često se promatra samo kroz sile u
konstruktivnim elementima i odgovarajuće pomake. Takav pristup vodi k
poveća va nju krutosti i čvrstoće elemenata, što nije jedini način da se most osigura
protiv djelovanja potresa. Uslijed pomicanja tla, kako je u prethodnim poglavljima
prikazano, u građev i nu se preko temeljne konstrukcije unosi znatna količina
energije koja može izazvati prekomjerne deformacije dijelova sklopa ili, u
krajnjem slučaj u, rušenje. Dakle potres je energetski fenomen koji se manifesti ra
kroz pojavu sila i deformacija.
Dio seizmičke energije predane putem pomaka tla pretvara se II drugi oblik,
odnosno gubi ili disipira (rasipa) kroz prigušenje sklopa ili putem p l astičnih
defonnacija dijelova sklopa [61].
6.2./ DINAMiČKO PONA~"ANJE MOSTOVA: J EDNADiBA GIBANJA
Da bi se ispravno shvatili principi protuseizmičke izolacije, potrebno je ponoviti

neke pojmove vezane uz dinamičko ponašanje mostova. Dinamička pobuda i
odgovor mosta na pomake tla zadane u vidu akceleracije tla iig(l) mogu se
pojasniti pomoću modela kon strukcije mosta s jednim stupnjem slobode (slika
290.), koji aproksimira ponašanje jednog odsječka mosta koji sc sastoji od stupa i
pripadnog dijela rasponskoga sk lopa.
U prikazanome pojednostavnjenom mode lu pretpostavlja se da se aktivna masa
nalazi koncentrirana na vrhu konzole visine H, koja predstavlja udaljenost do
težišta rasponskog sklopa. Krutost hipotetskog stupa bez mase označena je sa k,
koje ima z načenje sile koja proizvodi jedinični pomak težišta II odnosu na razi nu
tla. Prigušenje sustava izražava se u formi viskoznog prigušenja, a karakteristična
si la priguše nja potrebna za odupiranje jediničnoj brzini u točki u kojoj je
koncentrirana masa, označava se sa c. Da bi se op isao dinamički odgovor modela,
još je potrebno razdvojiti pomak konstrukcije lis od pomaka tla Ilg , tako da se
definira ukupni pomak:
Uvjet ravnoteže svih sila na sustavu s jednim stupnjem slobode sadržava:

a) inercijainu silu Ji (t) = m ii ,(t) koja se odupire akceleraciji aktivne mase m
b) silu viskoznog prigušenja f d(l) = e U~ ([) koja se odupire brzini mase m
kroz prigušenje u stupu izraženo u [onni ekvivalentnoga viskoznog
prigušenj.
c) elastičnu silu / . (1) = k liJ (l) koja se odupire pomaku II~ u stupu.
424
Oprema mosta
_Jt1 l L , L
l~ L •
. U,
U,
U. •
/ w •
-4- .
m
~ ~
• •
m
.- . _--,0",,_ -.-
~
Slika 290. Model mosta s jednim stupnjem slobode
Jednadžba gibanja sustava s jednim stupnjem slobode u kona čnom obliku glasi:
Ta se jednadžba može izravno primIjenili samo u iznimnim s l učajevima , ali u

principu dobro ilustrira mogućnost i kontrole seizm i čk i h sila u kon strukciji [62].
Budu ći da na ubrzanje tla ne možemo utjecati , jer je ono značaj ka odabrane
lokacije, preostaju nam slije deće mogućnosti:
a) smanjiti inercijainu silu bilo smanjenjem aktivne masu konstrukcije m
ili smanjenjem ubrzanja Us
b) po većati vrijednost (viskoznog) prigušenja e
e) povećati krutost konstrukcije lc.
Najoč it iji
postupak je povećanje krutosti konstrukcije, koje se može ostvariti
pojačanjem nekih ili boljom razdiobom sila na sve ili gotovo sve konstruktivne
c1emenete (npr. stupove). Optimalni rezultati postižu se kombinacijom različitih
zahvata u sklop, pretežno u zoni oslonaca.
425
6.2.2 ASEIZMIČKA ULOGA OSLONACA
Kod već i ne mostova raspon ski sklop tij ekom potresa ostaje u elastičnom
podrueju, dok su najugrožen ij i donji ustroj i ležaj i. Budući da se inercijaine sile
prenose putem ležaja, rasporedom i dimenzioniranjem konvencional nih ležaja
može se obl ikovati ponašanje građevine u s l učaju potresa. Mostovi sa sredstvima
protupotresne izo lacije p roračunavaju se temeljem odredbi zasebnog poglavlja EC
8/2 [21J.
6.2.2.1 Razdioba energije potresa na konstruktivne elemente
U poglavlj u o dispoziciji ležaja razmatraju se tlocrtni rasporedi s jednim uzdužno

nepomičnim ležajem za svaki neovisni odsječak (dilataciju) rasponskoga sklopa i
poprečno nepomičnim ležajem na svakom osloncu. To znači da se sve
horizontalne sile uzduž osi mosta predaju na jednome mj estu, odnosno na jedan
konstruktivni dement, što je u n ačd u nepovoljnu, jer se on :Lbog toga mora
nači n iti znatno krućim od ostalih elemenata, koji ne primaj u horizontalne uzdužne
sile. Krutost sv ih ostali h elemenata, ostvarena zbog drugih djelovanja, može se
iskoristiti i za prijem se i zmičkih si la, na taj način da se u s lu čaju potresa inače
os l obođeni uzdužni pomac i bloki raju posebnim napravama.
Ovdje se koristi č injenica da se pomaci uslijed temperatu re, skuplj anja i puzanja
odvij aju sporo, dok se pomaci uzrokovani potresom događaju u kratkom
vremenskom interva lu. Uvode se privremene veze između elemenata konstrukcije,
koje se aktiviraju samo u s lučaju potresa. Razvijeno je više naprava, među kojima
se ist iču prijenosnici udara (slika 29 1., slika 292.).
~ -III<
• •
r ~m.
-III<
•
-III<
• ~
~
Prijenosnik
udara
- e -- -e- -e-
...--
o •• o ••
- •- - - - -• - - - -- - •- -- - - •- - - - - -
•-
-.-.
- - -
-III< • -e-
-III<
o ••
-III< -III<
Slika 291. Dispozicija mosta j: ugrađenim prijenosnikom udara
Ulj ni prijenosnik udara dopušta spore pomake rasponskoga sklopa, nastale uslijed
skupljanja, puzanja, promjene tempe rature i prednapinjanja, pružajući otpor
426
Oprema mosta
naglim pomacima kakve uzrokuje potres. Sila kojom se prijenosnik odupire
pomaku proporcionalna je brzini pomaka klipa i naglo raste za brzine veće od oko
0, l mm/s. Ve ličina naprave ovisi o krajnjoj sili koju može prenijeti, nakon koje
otkazuje. Naprave se projektiraju za raspon ostvarivanja pomaka od 50 mm do
400 mm i za najveću uzdužnu silu od 50 do 6000 kN.
cjevčica za prolaz ftuida
~
L
[~
I • •
• r
I 01
zglob
kli
viskozna tekućina p cilindar
Slika 292. Shematski prikaz prijenosnika udara
Razvijeni su i uredaji s ograničenjem sile koju mogu prenijeti. Kada si la dosegne

neku vrijednost, pomaci se oslobode, ali se odvijaju uz stalni otpor, jednak
veličini granične sile.
F sila F ...............................i-....... -i.. --... --...... .

··············_············t- ft
spora seizmičko
djelovanja djelovanje
i
..............................V................ JJi
I brzina pomaka
0.1 v(mmls) 0.1 1 v(mm/s)
Slika 293. Dijagram ovisnosti brzine pomaka i sile otpora prijenosnika udara, bez
ograničenja sile i s ograničenjem sile
Na ovaj način postaje poznat krajnji iznos sile koja se predaje elementima sklopa,
bez obzira na ostvarenu energiju potresa_
427
6.2.2.2 Seizmička izolacija - produljenje osnovnog perioda sklopa
ProduUenjem osnovnog perioda sklopa smanjuje se količina energije koja se unosi

u konstrukciju (reducira se akceleracija aktivne mase), dakle smanjuju se sile koje
se javljaju u elementima tijekom potresa. Ovo se može postići posebno
konstruiranim ležajima koji "razdvajaju" rasponski sklop od tla u slučaju potresa.
Uporabom elastičnijih ležaja može se produljiti osnovni period vibracija sklopa,
npr. s l sekunde na 3 do 5 sekundi (za konvencionalne mostove), čime se odgovor
na seizmičku pohudu reducira s faktorom od približno 3 do 8 u odnosu na klasične
čvrste ležaje [63J.
Ovakvi ležaj i su najčešće klasično oblikovani armirani elastomerni, s time da su

značajke materijala od kojih su načinjeni , kao i izmjere (povećana visina) ugođene
na optimalno ponašanje u s l učaju potresa. Konkretno, dok su dopušteni
horizontalni pomaci običnih ležaja propisani kao 0,7 t (t - debljina slojeva
elastomera), kod potresa se specijalni elastomerni ležaji mogu defonnirati i
dvostruko više (1.5 t) [68].
6.2.2.3 Disipacija (rasap) energije - povećanje prigušenja
Većina sklopova ima malo prigušenje, primjerice:

- čel i čn i mostovi oko 2%
- betonski mostovi oko 5%
- elastomerni ležaj i 5% do 6%
- prigušni ležaj i 20% do 40% .
U most se mogu ugraditi naprave kojima se ovaj iznos povećava. Priguši v ači ili
damperi imaju prigušenje do 60%. Unutar ovakvih naprava energija se troši
(rasipa), odnosno pretvara u toplinsku energ iju.
Osnovni način disipacije seizmičke energije kod mostova ostaje izvedba duktilnih
stupova II kojima se mogu otvoriti plastični zglobovi , no ta je tema obrađena II
drugim poglavljima.
Uređaje za disipacijll - priguši v ače ili dampere može se koristiti II kombinaciji sa

seizmički m izolatorima, kako bi se priguš i vačima spriječile prekomjerne
deformacije elastičnih ležaja (izolatora). Samo načelo djelovanja odgovara
prikazu (slika 293.b), no uz lo prigušivač ima i svojstvo disipacije energije, koju
prijenosnik udara nema.
428
Oprema mosta
~ ~
-m-
~~ "
1-111-
1+1/
Prigušivač
[fl [fl [fl [fl

-~----+------~ ------ I -----~
[!J [!J [!J [!J [!J

-m- -III-
Slika 294. Komhinacija prigušivača i ležaja - seizmičkih izolatora kao aseizmička

koncepcija mosta
Razvijeni su neki uređaji koji kombiniraju zna čajke običnog ležaja i prigušivača
(slika 295.). Ležaj na lij evoj skici, po svemu osim neuob i čajenoj visini nalik
kla sičnomu elastomernom ležaju, u s lučaju potresa rnogao bi pretrpjeti
prekomjerne horizontalne defonnacije, č i me bi bila ugrožena njegova stabilnost, a
sklop bi izgubio oslonac. Zbog toga im se dodaje uređaj za disipaciju energije, u
vidu olovnog trna provučenog kroz sredi šte ležaja. Standardni ležaji ovoga tipa
i zrađuju se tlocrtnih izmjera od 23 x 23 cm do 91 x 91 cm, vertikalne nosivosti od
85 do 19660 kN [66].
sidreni tm
olovna jezgra
Ieemen
prgušn: annirani
elastomerni leža)
Slika 295. Dva lipa ležaja - prigušivača
Posebno je za mostove razvij en annirani elastomerni ležaj s tmovima za

prigušenje osci lacija. Ležaj djeluje kao standardni do trenutka kada hori zontalne
sile izazovu savijanj e trna preko elastičnih granica. Od tog trenutka pla stič na
svojstva trnova osiguravaju rasap energije. Pomaci ležaja ostvaruju se uz gotovo
konstantnu silu otpora.
429
6.2.3 MTN TMAL NA D ULJTNA PRlJEKLOPA
Prema EC 8/2 [21 J, s motrišta seizm i čke otpornosti građevine, sklop mora
sačuvati cjelovitost i u slučaju katastrofalnog potresa (dakle, jačeg od onog na koji
je sklop dimenzioniran), što znači da oslonač k e plohe moraju biti dimenzionirane
i uređene tako da rasponski sklop ni u kojem s l učaju ne može past i s oslonca. U tu
svrhu preporučuju se minimalne izmjere prijeklopa (prehvata) nosača preko ruba
oslonca, izračunane na osnovi seizmičkih parametara tla i geometrij skih značajki
sklopa.
Isti propis daje približnu metodu za p ro račun minimalne dulji ne prijeklopa, koja
se računa prema izrazu:
Vg
lov = L -+d ef + m
cp
gdje j e:
m mini malna duljina podupira nja koja osigurava prijenos vertikal ne reakcije
rasponskog sklopa, s tim da nije manja od 40 cm
Vg maksimalna brzi na tla određena iz osnovnog ubrzanja (proračunske
akceleracije) ag II ovisnosti od klase tla
cp brzina gibanj a tla, određena ovisno o vrsti tla
Tablica J23.0mjer vl ag ovisno o klasi tla
Klasa tla A B e
Omjer vg/ag (sec) 0,090 0, 135 0,160
Tablica 124. Veličina brzine gibanja tla u ovisnosti o tlu
Vrsta tla zbijeno, granulirano sitni pijesak glina

Brzina cp (m/sec) 500 300 150
L efektivna duljina kolničkog sklopa ili dijela sklopa:

kada je koln i č k i
sklop povezan sa stupovima potpuno ili preko seizm i čk ih
č l anaka,
L je razmak promatrane potpore i stupa. Ako je skupi na stupova
povezana član kom za konstrukciju, L je razmak potpore i središta skupine
ako je kolnički sklop ili njegov dio povezan s upomjakom na dmgom kraj u
preko seizmičkog članka, L j e ukupna du lj ina konstrukcije ili njenog dijela
def - efektivni se i zmičk i pomak potpore nastao deformiranjem konstrukcije
430
Oprema mosta
za konstrukcije povezane sa stupovima monolitno ili kroz fiksne ležaje,
biti će <ier= dId
za kolnički sklop povezan sa stupovima ili upol11jacima preko se i zm i čkog
članka koji popušta, seizmički pomak uveća va se za ve li čin u popuštanja
sa: cier= dId + s
dId - ukupni pomak, dobiven kao zbroj računskog pomaka, pomaka uslijed
dugotrajnih defonnacija (skupljanja i puzanja), i pomaka od temperature
množenog koeficijentom kombinacije 0,5.
,• L, , ,• ,, L
l, ,
1
~
, 1
I
I : ~ ,: : I
I
I rasponski , , I I rasponski
, ,
I sklop
, ,
,
I I sklop
I I i
1 ~
,
1
I , l• •
naglavnica zid
stupa upomjaka
- - - - - - - - - - -- -~
Slika 296. Minimalna duljina prijeklopa nosača na osloncu
6.2.4 OSTALE MJERE ASEIZMlČKOG PROJEKTIRANJA
Kada je određivanje se i zmičk ih pomaka nesigurno, EC 8/2 zahtijeva uporabu

elastomemih odbojnika na mjestima gdje može doći do sudara glavnih nosača.
Osim osiguranja dostatnog prijeki opa nosača , II slučaju kada ni su predviđeni
posebni uređaji (amortizeri), potrebno je predvidjeti graničnike za sprečavanje
pada sklopa, odnosno za prijenos s eizmičkih sila u s lučaju katastrofalnog potresa,
nakon što osnovni ležaj pretrpi nepovratna oštećenja. To mogu biti zasebni
elementi, ili posebno dimenzionirani dijelovi donjeg ustroja (npr. ojačani zidić
upornjaka). Kod sklopova s predgotovijenim no sačima treba imati na umu da je
često već i problem povezivanje ležaja s no sače m vezom koja će odoljeti
hori zontalnim silama uzrokovanim potresom, nego dimenzionirati ležaje na iste
sile.
Konstruktivna cjelovitost mosta se za slučaj katastrofalnog potresa može čuvat i i
tzv. "drugom linijom obrane", odnosno dije lovima koji se aktiviraju kada popuste
431
oslonci dimenzionirani na konvencionalan način. Oblikovanje i smještaj ovih

dijelova ovisi o vrsti sklopa i antiseizmičkoj koncepciji mosta; to mogu biti istake,
odbojnici, trnovi i/ili kabeli, ali ne i tami spojevi. Dodatni dijelovi predviđaju se:
u kombinaciji s deformabilnim ležaj ima, dimenzionirani na prijenos
se i zmič kih sila
u kombinaciji s elastomernim ležajima dimenzioniranim na se izmi čka
djelovanja, postavljeni tako da spriječe pad sklopa i velika oštećenja
u kombinaciji s n epomičnim ležajima koji ne mogu prenijeti punu
seizmičku si lu
na stupovima ili upornJacI ma, gdje nije zadovolj en uvjet minimalnog
preklapanja
na dilataciji rasponskoga sklopa nad stupom.
, ,
,
~rp",čn;nosač
, I
:%
'" ~ačani
~
elastomemi
''* ,-
1 p~fI:'potresna l
glavni
nosač
~
:;
zidi upomjaka
ležaj istaka
zid ~!~'i
- ~ nagJavnica upomja~
stupa
Slika 297. Graničnik za ograničavanje pomaka rasponskog sklopa u slučaju potresa
Načelno, kod konstruktivnoga oblikovanja treba težiti međusobnom povezivanju

konstruktivnih elemenata za djelovanja sila od potresa, što se može postići i
pnvrememm vezama, koje se aktiviraju samo tijekom potresa (npr. prijenosnik
udara).
6.3 Prijelazne naprave

6.3.1 OPĆENITO
Pomaci rasponskoga sklopa uzrokuju promjenu vel i čine raspora (dilatacije)

između rasponskoga sklopa i upornjaka, odnosno između dva dijela gornjeg
ustroj a. Na tim se mjestima ugrađuju prijelazne naprave kojima je zadatak
omogućiti međusobne pomake dijelova rasponskoga sklopa bez otpora ili sa
zanemarivim otporom, a također i bez narušavanja udobnosti prometovanja.
Prijelaz vozila preko naprave treba biti miran i tih, bez udara na sklop. S motrišta
održavanja dobru je napravu lako pregledati, popraviti ili zamijeniti kada dotraje.
432
Oprema mosta
Pored toga preporučuju se vodonepropusne prijelazne naprave, odnosno takve
koje će zapriječ iti prolaz vodi kroz raspor prema donjem ustroju. Zamjena troši vih
dijelova prijelaznih naprava mora biti moguća na jednostavan i brz način.
Slika 298. Pomaci koji se mogu ostvariti na mjestu prijelazne naprave
Opterećenje prijelazne naprave vozilom ima dinamički z načaj: pri nailasku vozilo
je opterećuje u vrlo kratkom vremenu, vrlo kratko se zadržava i potom rasterećuje
napravu. Zbog toga je pitanje pri čvršće nja naprave vrlo bitno za njezinu
funkcionalnost i trajnost.
Problem pričvršćenja rješava se na dva načina: naprave za male pomake sidre se u
sklop, kako bi se osigurala trajno nepomična veza, dok su dijelovi suvremenih
već ih naprava, koji primaju dinamički impuls, oslonjeni preko elastičnih ležaja,
koji su takoder dio naprave.
Konstrukcija prijelazne naprave treba ispuniti sl ijedeće zah~eve:
kapacitet ostvarivanja pomaka

nosivost s obzirom na statička i dinamička djelovanja
vodonepropusnost
omoguć iti miran prijelaz bez buke
prometnu sigurnost.
Izvedbene nacrte ugradbe naprave obično i z rađuje isporučitelj naprave, dok se
projektant mosta mora pobriniti za određene preduvjete, prije svega, osigurati
dovoljno prostora za ugradbu i sidrenje.
Prijelazne naprave, kao i ležaj i, uglavnom se odabiru po katalogu gotovi h rješenja
ili se posebno naručuju , pa je zadatak projektanta:
poznavati preduvjete za ugradbu, odnosno priključak na most
pravilno definirati zahtjeve proizvođaču naprave.
433
6.3.2 OSNOVNI UVJETI NA NA PRA VU
Da bi se ispunili prometni i ekološki zahtjev i nužno je održati kontinuitet

prometne plohe na mjestu diskontinuiteta konstrukcije, pa se u tom smi slu daju
preporuke koje naprave moraju ispuniti. Značajke i zahtjevi prometa na pješačkoj
stazi bitno se razlikuju od onoga na prometnici pa se naprava tome mora
prilagoditi. Prijelazne naprave za željez ničke mostove razlikuju se od onih za
cestov ne.
Preporu č uj e se izbjeći nagibe koji prelaze 3% i okomite stepenice m eđu
elementima više od 8 mm. Iz istog razloga svi čelični rubov i preko kojih se odvij a
promet trebaju biti zaoblj eni, s najmanjim polumjerom od 3 mm.
Načelno svije~ l a
širina proreza (raspora) dilatacije ne smij e biti manj a od 5 mm
niti veća od 60 mm. Uvjet na naj veću širinu raspora je restriktivan jer po većava
složenost, odnosno broj elemenata naprave. Stoga se u praksi dopuštaju i procjepi
do 80 mm širine.
Reške na prekidu hodnika treba pokriti limom od nehrđajućega čeli ka, najmanj e
deblj ine 10 mm, zbog sigurnosti i udobnosti pješačkog prometa.
---
Slika 299. Maksimalni vertikalni elementi na prijelaznici
Svi tipovi naprava moraju imati dobro definiran detalj završetka hidroizolacije
ispred i iza naprave.
Kod projektiranja mosta, s obzirom na dilatacije, treba težiti koncepciji koj a
zahtijeva što manje prijelaznih naprava. Raspore (dilatacije) sklopa treba
projektirati tako da prijelazne naprave djeluju u smjeru pomaka ležaja, odnosno da
glavni smjer pomaka bude okomit na prijelaznu napravu. Kao što će se pokazati,
to nije uvij ek moguće ili isplativo zbog drugih uvjeta koj e most treba ispuniti.
Prijelazne naprave se postav lj aju u uzdužnom i poprečnom nagibu kolnika.
priređ e n e (prednamještene) za preuzimanje proračunski h deformacij a rasponskog
sklopa uslijed svih mj erodavni h djelovanja. Ukoliko temperatura mosta odstupa
od p roračunski pretpostavlj ene temperature ugradbe više od tolerancije, potrebno
je kod ugradbe prilagoditi prednamještanje.
434
Oprema mosta
Prijelazne naprave izložene su onečišćenju i oštećivanju materija lom i predmetima
s kolnika. BrtVeni elementi trebaju biti konstruirani tako da:
se ne oštete od većih komada npr. kamena s kolnika
da kod zatvaranja naprave izbacuju nakupljenu sipinu na kolnik
da se mogu jednostavno zamijeniti kada dotraju.
S gledišta trajnosti i održavanja, treba računati s tim da prijelaznoj napravi
pripadaju i sva spojna sredstva, sidreni limovi, okapnice, pokrovn i limovi i
žlijebovi na kolniku i pješačkoj stazi. Elementi prijelaznica, koji su nedostupni ili
jako izloženi agresivnim djelovanjima iz okoliša, treba li bi biti od nehrđajućeg
čel ika ili od čelika otpomog na koroziju.
Iz tog je razloga pri odabiru nužan vel iki oprez i razmišljanje o omjeru cijene kroz
čitavo razdoblje eksploatacije mosta (dakle, uključivši i cijenu zamjene i
održavanja). Viša cijena kvalitetnijih naprava ne da se usporediti s troškovima
popravka koje može prouzročiti neprikladna naprava.
6.3.3 PODJELA PRIJELAZNIH NA PRA VA NA TIPOVE
Tip i složenost prijelaznih naprava raste s veličinom pomaka koje treba omogućiti,
pa se u tom smislu predlaže njihova podjela (tablica 125 .). Međutim , u praksi
pojedini tipovi naprava imaju izvedbe koje omogućuju raspon pomaka koji se ne
podudara s podjelom.
Pojedini tipovi naprava razlikuju se i po mogućnosti preuzimanja vertika lnih i
poprečno usmjerenih pomaka. Načelno, svi tipovi trebali bi biti u stanju preuzeti
poprečne pomake do 5 mm i vertikalne pomake od najmanj e l do 5 mm.
Odabir tipa naprave, osim o pomaku, ovisi i o važnosti mosta i iskustvima

investitora s održavanjem. Promatranjem tipova može se zaključ i ti da za iste
pomake postoje naprave vrlo raz li čite složenosti, što znači da su među njima i
ve like razlike u cijeni, a to dodatno komplicira odabi r.
6.3.4 UREĐENJE PRlJELAZA ZA MINIMALNE POMAKE
Prijelaz s terena ili nasipa na sklop treba posebno urediti i kod propusta i malih
mostova. ajizloženiji dio nalazi se na samome prijelazu s podatnijeg nasipa na
kruti sklop, na mjestu gdje obično nastaje denivelacija kolnika. Na takvim
mjesti ma nailazak vozila izaziva dinamički udar na sklop, čiji utjecaj treba
smanjiti prikladnom ugradbom završnog profila konstrukcije. Pravilno izveden
detalj istodobno omogućuje uredan završetak horizontalne hidroizolacije kolničke
plohe.
435
Tablica J25. Pregled prijelaznih naprava prema veličini. [70]
Okvirna
Osrvarivi pomaci Prijelazna naprava
Vrsta prijelazne duljina
u smjern osi x (najčešći tipovi)
naprave dilaracije
(mm)
(m)
za minimalne 20 završni profil +

čel i č ni
do 20
pomake (±IO) bitumenska smjesa
50 pol imerizirana bitumenska

za male pO!l1ake do 50
(±25) smj esa (modificirani asfalt)
ISO elastomerni profil II

za srednje pomake do 150 ubetoniranim če l ičn im
(±75) profilima
300 mehanizam u ubetoniranoj

za velike pomake do 300
(±150) kutiji, čelični profili
~300
za vrlo velike više od
elastomerni profili
pomake 300 (±150)
A-A
r bitumenska smjesa ,.... rubnjak
za zalijevanje , ________ ________~,.-----'
600
Habajući sloj najniža točka k41 I aSfaltni:
!rc - --rI,
Zaštitni sloj Promjena nagiba zastor
--- _ __ J
- - - - - - -
w w w
"U "U "II
L hidroizolacija
Slika 300. Uređenje kraja mosra robnim profilom, bez prijelazne naprave
436
Oprema mosta
I pored ugradbe rubnog profila na asfaltnome zastoru može se otvoriti pukotina.
Ovo mjesto dobro je unaprijed zaštititi ugradbom trajnoe l astične mase.
Prigodom izvedbe građev i ne završni profil služi kao zaštita kod zbijanja nasipa
iza sk lopa. Sve čelične dijelove završnog profila treba zaštititi pocinčanje m .
Ukoliko postoji sumnja u uč i nkovi tost ovakvoga rješenja s obzirom na intenzitet
prometa i računske pomake, potrebno se prikloniti bitumenskoj prijelaznoj
napravI.
6. 3.5 PRIJELAZNE NAPRA VE ZA MALE POMA KE
Za preuzimanje malih pomaka n aj češće se izvode naprave s ispunom od

modificiranog asfalta i naprave s če li čni m profil ima povezanim elastomemim
brtvenim uloškom.
Asfaltne ili elastobitumenske prijelaznice, n ačinjene od polimeriziranog bitumena,
u prednosti su pred prijelaznicama s čelič n im profilima zbog jednostavnosti
ugradbe (ne zahtijevaju sidrenje u konstrukciju). S druge strane, u eksploataciji se
često pokazuju manje trajn im i pouzdanim, što se donekle kompenz ira
jednostavnom zamjenom.
Asfaltne prijelaznice se izvode ulijevanjem posebne asfaltne smjese u utor
načinjen u prethodno izvedenom asfaltnom zastoru, tako da postanu sastavnim
dijelom kol n ičke konstrukcije (slika 301.). Njihovo pričvršćenje osigurava
slijepljenost s podlogom i opiranje o slojeve asfaltnoga zastora. Ispod sloja mase
za ispunu kori ta postavlja se metalna p l oča , preko nje neoprcnska gumena traka.
Da bi se sp riječilo eventualno ispadanje brtvene trake, ona se pri čvršćuje za
meta lnu p l oč u posebnim čav l ići m a .
. ~,_ __ _ _-",,
500 mm < d < 7"'
OO'-".
m'"m'--_ _ _ _ _ _~
f==JI~~~~·~m~.~t~e~~~·.~I~is~p~un~e~--------------------_.==:J
asfaltni -
zastor
hidroizolacija _~=;;L___________"".......,..",.,........,,=___________J;:;~
nosivi~
neoprenska traka
~i rine oko 250 mm -
.1-_ '"'sa
za ispunu
sklop I metalna p loća
I brtvena traka
IL _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ...J
Slika 30J. Asfaltna ili elastobitumenska prijelaznica
437
Kapacitet preuzimanja pomaka ovakvih naprava ovisi o Vlsml sloja, odnosno o
debljini kolničkog zastora. Tako se npr. deklarirani pomaci od ± 25 mm mogu
realizirati pri visini sloja od 100 mm, a za tanje slojeve ostvarivi su manji pomaci.
Hidroizolacija betonskog sklopa mora se završ iti prije mjesta ugradbe
prijelaznice, kako bi se prionIjivost e la stične ispune osigurala kontaktom s
hrapavom podlogom. Proizvođač također deklarira najmanju i najveću ši rinu
prijelaznice, na kojoj mora biti osiguran kontakt s podlogom.
Ove prijelaznice ni su povoljne kada je uzdužni nagib veći ili jednak 5%, radi
mogućno sti pojave tečenja u toplim mjesecima. Ne treba ih predviđati za
građevine na kojima se u osi prijelaznice predviđaju vertikalni pomaci veći od 1
mm ili poprečni pomaci već i od 10 mm (to z nači da ovakvu prijelaznu napravu
treba izmijeniti nakon izmjene ležaja odizanjem sklopa).
Naprave s čeličnim profilima povezanim elastomerni m brtvenim uloškom sastoje
se od dva osnovna elementa: čelične letve čeljustima usidrene u betonsku ploču
kolnika i elastomernog uloška ugrađenog nakon asfaltiranja kolnika. Elastomerni
uložak posebno je profiliran tako da se može utisnuti u metalne čelj u sti te se
pritom ostvaruje pouzdano brtvljenje koje, uz redovito održavanje, osigurava
vodonepropusnost.
za
.) ~
sidreni otvor
Slika 302. Prijelazne naprave s čeličnimprofilima povezanim elastomernim brtvenim

uloškom
U osnovnoj izvedbi čel ična letva sidri se u beton sklopa povezivanjem privarenih
petlji od betonskog željeza s armaturom kolničke ploče (slika 302.a). Za pravilnu
ugradbu ovakvih naprava bitno je unaprijed predvidjeti i izvesti otvor za ugradbu
u betonu konstrukcije, odnosno upornjaka, koji se naknadno betonira. Ovisno o
vrsti sklopa i tehnologiji izvedbe mosta, nije uvijek moguće ostaviti otvor
dovoljno velik za standardna sidra. U tom s lu čaj u naprava se može usidriti i u
manjem prostoru, no takvo rj ešenj e se ne preporučuje za mostove s težim
prometom (npr. na autocestama, slika 302.b). Za slučajeve sidrenja u manjem
438
Oprema mosta
prostoru razvijeni su specijalni betoni (polimerni betoni) kojima se ostvaruje
elastična veza s čeličnim letvama prijelazne naprave.
Varijanta s vijčanim usidrenjem daje još manju sigurnost u smislu popuštanja

veze, pa se predviđ a samo u slučaju sanacija, odnosno kada druk čij e rješenje nije
moguće primijeniti. ačin sidrenja može biti i kombiniran ( različit sa svake strane
naprave).
Odredeni nedostatak ovakvih naprava je u tome što ostavljaju prorez na prometnoj
plohi. Novi tipovi jastučastih elastomernih uložaka smanjuju ovaj problem.
Budu ć i da ove naprave nisu ograničene uvjetom koji ograničava širinu zazora,
razv ij eni su umeci koji omogućuju i veće pomake (± 40 mm) , pa i više.
E
. . I~~;-=o~,~~
E
jastučasti element
j; ~ I II ~ ,. ~
rubni element
~ l :::W-::::::', -;;;; . ;;;
,., li lil' sidro
50
"_--".
30 ,,,0,,---~.,~.•~,_-'3"0"'
0'---_, ,
sidreni otvor
Slika 303. Naprava S elastičnim jasručasrim umetkom
6.3.6 PRIJELAZNE NAPRA VE ZA SREDNJE POMAKE
Ovakve naprave omogućuju pomake vel i čine do ISO mm (±75 mm). Kao i kod
naprava za male pomake, dva su osnovna tipa:
mehanički - rubnih profili s čeličnim letvama između njih
e la stič ni - kolnik nad rasporom zamjenjuje elastomerni element s vulkaniziranim
čeli č nim profilima.
Kod mehaničkih naprava pomak se raspodjeljuje na više sekundarnih međureški,
koj e se otvaraju i z među letava. Većina ovakvih naprava sastoji se od:
dviju rubnih letava
međulela va
zamjenjivih elastomemih brtvenih profila

poprečnih nosača .
439
M eđu letvese oslanjaju na poprečne n osače koji se ugrađuju u posebne kutije na
određenom razmaku, a oslanjaju se na kli zne ležaje. Popreč ni n osači su vezni
elementi koji os iguravaj u ravnomjerno otvaranje raspora i zmeđu letava. Oni
također moraju preuzeti horizontalne sile (npr. uslijed kočenja) na prijelaznu
napravu. Zbog tih zahtjeva proizvođač i su razvili više sustava oslanjanja.
presjek A-A
hIrOIZa
'd ' IaCIJa
"
,
brtvem profil
~
- ;-
,_ f::d~eNa
', 4 /
masa za reške
habaJ'uci slo'
0-8 0-8 , J ~aštitnj sloj
- - -----'c- -.-,-,L •
-
.-
/ ":"popretni '="
:" ';:,~1~~~~~UL1~n~o~s~ac~
,
' ~~Tr.~il!d!9'
'-"= v kutija poprečnog
nosata
;. 45 12,6 do 28,6 \ 45
1" /- ---'l\-~=---- /
prostor za ugradbu
Poprecni presjek
kutija popre čnog nosača A
Tlocrt
/ kutija poprecnog nosača
......
IU-- __.,
- --
--- _
I- -U ._ -- U
- ------
I U:
--- - -- ="'...
... _,,-._..---_.
--
Slika 304. Prijelazna naprava s jednom međuletvom
S obzi rom na složenost ovakvi h sklopova s jedne strane i poboljšani h svojstava

elastomera s druge, za srednj e pomake nastoj i se iz n aći sustav manje zahtjevan s
obzirom na prostor za ugradbu.
440
Oprema mosta
Kod e l astičnog tipa naprave pomaci se ostvaruju defonnacijom elastomera,
odnosno otvaranjem dviju reški na gornjoj plohi. Vertikalnu krutost naprave
jamče čelič n e ploče. slično kao kod elastomemih ležaja. Pri čvršćenje može biti
vijčano ili subetoniranim usidrenjem. Da bi Se omogućila uredna izmje na,
naprava se u principu postavlja na če li čnu ploču, koja je sama usidrena u sklop.
Ovakve elastičnenaprave i naprave s jastučastim umetkom (s lika 303.) pružaju
određen otpor pomacima sklopa, koji nije uvijek zanemariv: reakcije mogu biti i
do 20 kN/m.
Nedostatak naprava s elastomemim elementom preko kojega se odvija promet je u
tome što se on troši, a posebno je izložen oštećenj u kod čišće nja snijega ralicama.
čelična ploča
reška masa za zalijevanje
.,,_ _ _~~ 300-700
-- ~'
hidroizolacija - - <O ~-
sidreni vijak
,
,,120
Slika 305. Elastomerni tip prijelazne naprave za srednje pomake
6.3.7 PRIJELAZNE NAPRA VE ZA VELIKE I VRLO VELIKE POMAKE
Prijelazne naprave za veće pomake su zahtjevni sklopov i koji zad iru u područje
strojogradnje , s većim brojem pomičn ih dijelova.
Sustav s međ'uletvama i brtvenim profilima prikladan je i za veće pomake, pri čemu
se povećava broj međuletvi. Veličina ostvarivog pomaka definirana je brojem
međuletava: jedna međuletva osigurava dva raspora kapaciteta ± 60 mm (80 nun),
dvije među l etve tri raspora standardne veličine, itd. U prospektima su naprave do
pomaka od 120 cm (±60 cm). Veličina i smještaj prostora za mehanizam varira i
može se prilagoditi pojedinome mostu. Konkretno, mehanizam se može smjestiti na
onu stranu prijelaznice na kojoj su ugradbeni problemi manji.
Prstasta prijelazna naprava je konstrukcijski daleko jednostavnija, zahtijeva manji
proslOr za ugradbu, te je jeftinija od naprava sa složenim mehanizmom. Osnovna
joj je mana što nije vodonepropusna. Odvodnja ispod naprave oSigurava se
44\
izvedbom gumene brtve - korita ispod naprave. Pored toga, ovakve naprave mogu
preuzeti vrlo male poprečne pomake, onolike koliki je zazor među prstastim
istakama. Kod vertikalnih pomaka između dijelova naprave nastaje stepenica koja
možt: ugroziti promelnu sigurnosl (druge naprave formiraju poželjniju kosinu).
PRESJEK kroz kutiju nosača
središnji profil
!ubni profil ,----------- elastomerni brtveni
profil -
5D~
za opruga
elastomerni
klizni ležaj
/
t, ,, f ,, b
TLOCRT
sidra za povezivanje s arm. sklopa
kutije za nosače naprave
pokrovni klizni lim
/ - ----
~ II fi,n
. ~ I~
., I I I
pješačka staza kolnik
Slika 306. Prijelazna naprava za veće pomake s međuletvama i brtvenim profilima
Prijelazna naprava s kotrljajućim pločama sastoji se od jezičaste , klizne l

naginjuće ploče te od nosive konstrukcije i elemenata za pričvršćenje (slika 308.).
Pomak koji može preuzeti ovisi o veličini i broju kliznih ploča, no u načelu se
ovakve konstrukcije predviđaju za najveće pomake. Posebnim brtvarna između
ploča može se postići određen stupanj vodonepropusnosti ovakvih naprava. Na
nekima od ovakvih naprava došlo je do otkazivanja zglobova. Ovu pojavu, kao i
442
Oprema mosta
buku proizvođači nastoje riješiti izvedbom s elastomem im elementima na

spojev ima i oslonc ima.
II
_ll
o o
Slika 307. Prslasto prijelaznica
presjek kroz kolnik

naginjuća ploća presjek kroz hodnik
klizne ploče
klizne ploče
jezičasta ploča
.,1 tp
~ .. ~ ,
~~~~~~~~~-~--~~t- sidra za povezivanje

1
rasponski sklop --
Slika 308. Prijelazna naprava skotrljajućim ploćama
443
6.3.8 PRJJELAZNE NA PRA VE ZA ŽELJEZNIČKE MOSTOVE
Na željezničkim mostovima potrebno je razmatrati dva elementa:

dilataciju mosta
dilataciju tračnica.
Prijelazne naprave na samome željezničkom mostu mogu biti jednostavnije nego

za cestovne mostove, jer je kontinuitet prometnice osiguran neprekinuto šću
tračnica. Razlikuju se dva načina polaganja kolosijeka na most:
otvoreni kolosijek vezan je izravno za nosače mosta

zatvoreni kolosijek na mostu prevodi pragove i tračnice položene u
posteljicu (zastomu prizmu), s li čno kao i na prilazima mostu.
Kod mostova s otvorenim kolosijekom raspor između mosta i upornjaka obič n o se
ne prekriva.
Kod mostova koji prevode kolosijek zajedno s posteljicom (zatvoreni kolosijek),
može se izvesti prijelaznica koja štiti kolosiječni zastor od osipanja, ostavljajući
raspor otvorenim. Gumeni profil koji formi ra korito, služi odvodnji, kako se voda
ne bi slijevala preko ležaja (slika 309. lijevo). Kod ovakvog rješenja javljaju se
problemi kod strojnog održavanja posteljice.
Rješenje sa zatvorenim rasporom, preko kojega kontinuirano prelazi posteljica je
bolj e po pitanju održavanja, jer stroj ne mora prekidati rad (s lika 309. desno).
a) b)
tračnica
D~~~~~
'~f:;;~~~~;i~e 1 .~·~~
i~~~. ;~ :;.
/. ///. ;.',.
" ,.;.-"/ "
. /h. ;.',_ k
,
//.:.y
jastučasti
'---- element
sidreni vijci
Slika 309. Lijevo: otvorena prijelazna 'naprava željezničkog mosta skolosiječnim

zastorom, desno: zatvorena prijelazna naprava s e/astomernim jastukom (oba rješenja za
zatvoreni kolosijek)
444
Oprema mosta
Željezničke uprave danas preferiraju izvedbu zavarenoga dugoga tračničkog traka,
bez prijelaznica, pa mnogi moderni mostovi nemaju prijelaznih uređaja za
tračnice. Europska nonna Eurokod l , dio 2 (EN 1991-2) daje pravila za najveću
duljinu neprekinutih tračnica. Udaljenost između središta temperaturnih pomaka i
kraja sklopa ne smije prijeći 60 m za če ličn e konstrukcije, odnosno 90 m za
betonske ili spregnute mostove s kolosiječnim zastorom na mostu. Ukoliko
duljina dilatacije prelazi ove vrijednosti, potrebno je koristiti prijelazne naprave.
Kod proračuna pomaka krajeva tračnica temperaturna varijac ij a može biti ±500 C
u odnosu na početnu temperaturu od .f- l0 0 C.
Prijelazn i uređaj za tračnice nije smješten izravno nad rasporom mosta, već se
treba nalaziti na nasipu, u bli zini mosta (npr. iza upornjaka).
Uprave že ljeznica uglavnom koriste dva tipa prijelaznih naprava. Prvi tip sastoj i
se od dviju zarezanih tračnica među kojima je prorez (slika 310.a). Nedostatak
ovakve naprave je II tome da postoji prorez između tračnica. Osim toga,
opterećenje od željeznički h vozila u jednom trenutku predaje se preko smanjenog
profila tračnice.
Prijelazna naprava za brzu željeznicu (slika 31O.b) sastoji se od tračnice koja

završava skošena u nagibu I :70 do I :100 i tračnice koja je povijena u jednakome
nagibu.
raspor
a) /
tračnica ---'!- tračnica
"i:~~~===~.;:(
"
JZ ±..
b)
-,
. zarezana
tračnica
~
Slika 310. Prijelazne naprave za tračnice želJezničkih mostova
445
6.3.9 PRORAČUN POMAKA ZA DIMENZIONIRANJE PRIJELAZNIH
NAPRAVA
Načela po kojima se provodi proračun pomaka obrađena su u poglavlju koje govori

o ležajima, a ovdje će biti nadopunjena nekim sp ecifičnosti ma koje vrijede za
prijelazne naprave. Glavna djelovanja za dimenzioniranje naprave izazivaju
dominantno uzdužne pomake sk10pa (slika 311.). U slučaju jačeg potresa mogu se
dopustiti oštećenja naprave, no ona bi trebala biti takva da se nužan promet može
brzo i lako iznova uspostaviti. Neki tipovi naprava su konstruirani tako da se u
s lu čaju izni mnih pomaka pojedini dij elovi kontrolirano lome, a nastala oštećenja su
takva da je neposredno nakon potresa moguć prijelaz interventn ih vozi la preko
naprave .
.-------------------------~
[ > ':,'~•. ~ j ~::'h

..Lo... ....6.... ' ,-
L
a)
~ ..Lo...
--:'7'7T
, L /--/_L'. 1t
.;-....Q HP
[
b)
]
,,--
............ LJ.l sav
e)
I
..Lo... ..Lo...
I
---" I
/ /_ 6 c+s
Slika 311. Učinak nekih cijelovanja bitnih za dimenzioniranje prijelazne naprave: a)

jednolika temperaTUra, b) korisno optereće'Y'e, e) skupljanje i puzanje
446
Oprema mosta
Pomake koji nastaju uslijed deformacija uzrokovanih djelovanj em opte rećenja
treba računati uzimajući u obzir visinu konstrukcij e i uz postavljanje korisnog
opterećenja prema utjecajnim linijama za uzdužni pomak (slika 312.).
J-
a)
1.0
-(
-,
--_--- -- ~r '1',
L
: L
= ,
'1'. T.,.-----
L
~
,
b)
*~xd.l Uxd.:!',..,;..
-
:
,I ,
-- l' '1',
[ ---·iC '1'. T -_-.--]

---
:z:c
Slika 3J 2. aj utjecajna linija za uzdužni pomak kraja sklopa. b) uzdužni pomaci

konlinuiranog sklopa uslijed djelovanja vertikalnog opterećenja
Pro ra ču n uzdužnih pomaka na prijelaznim napravama posebno je složen u

situac iji kada se č itav rasponski sklop oslanja na elastomerne ležaje. Uslijed
uzdužnih sila na takv im mostovima nastaj u pomac i koje treba računati uzimajući
u obzir krutost svih elemenata donjeg ustroja (slika 3J3.).
~
- -vl? -. ..,
,, ,•
,,, ,,,
- ~
Slika 3J 3. Pomaci uslijed djelovanja horizontalne sije
Kod prijelaznih naprava posebno je zan imlji vo provjeravati pomake koji se ne

događaj u u uzdužnome smjeru mosta, buduć i da ostvari vi poprečni i ve rtikalni
pomaci mogu biti od presudnog utjecaj a na odabir i funkcioniranje naprave.
447
Kod ocjene pomaka koji će se realizirati na mjestu prijelazne naprave bitnu ulogu
ima orijentacija ležaja. Primjerice, kod kosih mostova često se događa situacija da
uzdužni pomak konstrukcije uzrokuje poprečni pomak na prijelaznoj napravi
(sli ka 314., lijevo). Ve l ičina poprečnog pomaka (u y) ovisi o iznosu uzdužnog
pomaka i kutu kosine mosta.
Slična situacija događa se kada diktirani pomaci ležaja nisu usmjereni u pravcu
osi mosta. Ovakva situacija događa se npr. kod mostova u krivini s polarnim
rasporedom ležaja (slika 314., desno).
u..
U,
U.
U, u.
u =....!!.L-
" tan rp
u" =cosrp II~I
Slika 314. Pomaci na prijelaznoj napravi kod kosog mosta, (lijevo) i kod mosta s kosim
postavom /etaja (desno)
Vertikalni pomaci događaju se na kosim mostovima. u s lučaju da je oslonac

riješen horizontalnim pomičnim ležajem. Određeni vertikalni pomak javlja se i
kod deformacije sklopa uslijed djelovanja opterećenja. Vertikalni pomaci nastaju i
kod odizanja sklopa pri izmjeni ležaja pa prijelazne naprave treba dimenzionirati i
na taj utjecaj.
a)
U't :
u.:,
r=l
- ---
b)
=>",
I
-r-
~
J J
Slika 315. Lijevo: most u nagibu s horizonta/nim pomakom, desno: most s kratkom
konzolnom istakom na upornjaku
448
Oprema mosta
Pomaci II odnosu na vertikalnu os nastaju uslijed djelovanja nejednol ike
temperature i uslijed djelovanja vjetra.
___________________ JJ _____ _
-
n6'pomični
-
ležajevi
Slika 316. Nejednoliko 4Jelovanje temperarure kao uzrok zakretanja mosta oko vertikalne
osi
6.4 Odvodnja na mostovima

6.4.1 OPĆENITO
Oborinsku vodu potrebno je ukloniti s prometnice i to tako da se s priječi njezin

prodor do konstrukcije i ostalih dijelova unutrašnjosti mosta. Dakle, uz osnovnu
zadaću osiguranja uvjeta za prometovanje mostom, sustavom odvodnje štiti se
građevina i njen okoliš.
Pored oborinske vode na prometnicu često dolazi i so l za odleđivanje, sipina, a II

s l učaju ne s reća
treba rač un at i na izlijevanje drugih tekućina (gorivo, mazivo,
kemikalije), koje također ulaze u sustav odvodnje.
Dakle, sustav odvodnje obuh vaća sve što je potrebno za brzo i učinko v ito
odvođenje površinske vode (koja teče prometnom površinom), vode s razine
hidroizolacije te vode koja se zadržava u dijelovima mosta (npr. iz sandučas tog
sk lopa, s ležajnih ploha itd.).
O uvjetima odvodnje treba voditi računa već kod koncipiranja mosta,
prilagodbom llzdužnog i poprečnog rasporeda. Sam sustav odvodnje potrebno je
prilagoditi uvjetima održavanja ceste. Kada postoje nedoumice oko organizacije
održavanja, bolje se prikloniti jednostavnijim sustavima, koje je lakše pregledali,
očistiti i popraviti.
449
Uzdužni presjek
O%(horiz.tang.)
i I
,
~ ,,
,
Tlocrt
~ ______ ______ I~~reč~i _____ ~

ry--~aht I ry-- šaht I
: o--LJ --------- I ~ --- I
kanalice
"
Poprečni presjek
®
Slika 3J 7. Elementi sustava odvodnje
Cje lovit sustav odvodnje sadržava:

- odvodnju s prometnih površina
- odvodnju s razine hidroizolacije i odvodnju procjednih voda
- odvodnju šup lji na u sklopu
- odvodnju nasi pa iza upornjaka
- priklju čak na kanalizaciju ceste (zatvorena odvodnja).
450
Oprema mOSla
Uvjeti i pravila koji se postavljaju na sustav odvodnje (tablica 126.) vrlo su strogi
i mogu predstavljati problem kod koncipiranja konstrukcije. Treba ih promatrati u
svjetlu činjenice da najveći broj oštećenja na mostovima uzrokuje nekontrolirani
prodor vode u konstrukciju.
Tablica 126. Osnovni uvjeti na sustav odvodnje
Element Uvjeti
kolnik poprečni nagib: minimum: 2%, optimalno: 2,5% ili 3%
vodu koja do lazi na most odvesti s kolnika prije mosta
osigurati odvodnju s razine hidroizolacije
izbjeći tečenje preko prijelazne naprave, osim kod malih
mostova
si ivnjal.:i broj i raspored najbolje odrediti hidrauličk im proračunom
cijeVI ne smiju se ubetonirati (vođenje u nišama ili van presjeka)

hidraulička oblikovanje (također i spojevi i nastavci)
na mjestima dilatacije sklopa - elastični spojni komad cijevi
upornjak urediti odvodnju ležajne klupe, čak i ispod vodonepropusnih
prijelaznih naprava
odvodnju izvesti sa strane, nikako iza zida ili na zid
sandučasti sklop odvodnja unutrašnjosti cijevima <D 100 mm u svim najnižim
točkama
nasIp izvesti procjedni sloj iza zida upornjaka

prema potrebi izvesti drenažu nasipa iza upornjaka
svi elementi izbjeći prostor glavne armature i kabela
osigurati dostupnost i mogućnost zamjene
6.4.2 ZATVORENA I OTVORENA ODVODNJA
Kod odvodnje prometnih ploha razlikujemo otvoreni i zatvoreni sustav.

Otvoreni sustav odvodnje je izravno odvođenje površinske vode II slobodnom
padu pod most. Ovaj način je jeftiniji, jednostavniji za izvedbu i održavanje, ali
može biti neprihvatljiv zbog vodozaštitnih, ekoloških, prometnih ili drugih
razloga.
Slivnjake treba postaviti na mjestima dovoljno udaljenim od stupova i temelja,
tako da se onemogući prskanje dijelova donjeg ustroja iz otvorenih cijevi.
Produljenjem cijevi za najmanje 50 cm i prikladnim oblikovanjem njihovog
451
završetka sprečava se prskanje elemenata gornjeg ustroja (s lika 318.). Eventualno
se krajevi cij evi mogu završiti raspršivačima, ili na tlu, na mjestu izljeva treba
na č initi procjedni sloj od šljunka, po potrebi s drenažoITI.
Kod nadvožnjaka, visokih cesta, na mostovima preko plovnih rij eka, u naselj enim,
vodozaštitnim, ili iz drugih razloga posebno zašt i će nim podru čji ma koristi se
zatvoreni sustav odvodnje, gdje se voda sustavom poprečnih i uzdužnih cij evi ili
otvoreni h kanala odvod i u kanalizaciju , slijepi zdenac, odvodnu jamu, vodotok ili
nek i drugi upojn ik.
Izlijevanjem iz više cijevi otvorenog sustava nastaju manj e štete na okolišu nego
kada sc sva pri kupljena voda nekontrolirano ispušta na jednome mjestu. U s lu čaj u
kada ne postoji i ne predviđa se izvedba kanalizacije prometni ce i u blizini nema
pravog recipijenta, ne treba inzistirati na zatvorenoj odvodnji.
a)
li
Le,'veJr,u poprečnom
nosa ču
Slika 318. Otvoreni i zatvoreni susta v odvodly'e polumontainog vijadukta
452
Oprema mosta
6.4.3 SLIVNJACI
S1ivnjaci su naprave kojima se prikuplja voda s prometnice i/i li hidroizolacije i

predstavljaju najvažniji dio sustava odvodnje.
Ujedno su i najizloženiji dijelovi sustava, vrlo osjetljivi i zahtjevni u smislu
ugradbe i održavanja. Glavni dijelovi slivnjaka su rešetka, okvir i posuda. Prema
načinu ostvarivanja funkc ij e bitno se razlikuju vertikalni slivnjak (rešetka je
približno okomita na prometnicu) i horizontalni slivnjak, s horizontalnom
rešetkom.
Horizontalni slivnjaci trebaju imati mogućnost naknadne regulacije položaja
rešetke po visini i nagibu, a dobro je da imaju mogućnost vodoravnog pomaka,
kako bi se naknadno mogli prilagoditi korekcijama prometne plohe (npr. kod
izmjene kolničkog zastora). Također moraju imati valjan pri ključak na
hidroizolaciju: slivnjaci proizvedeni prema njemačkim smjernicama [86], imaju
obrubni pojas širine 80 mm, kojim se uspostavlj a kontinuitet izolacije. U pravilu,
svi slivnjaci za površinsku vodu trebaju imati i mogućnost odvodnje procjedne
vode s razine hidroizolacije.
P OPREĆNl PRESJEK
na i Hidroizolacija
,'\sf,.lIn;i zastor
TLOCRT
rešetke
Slika 319. Horizontalni slivnjak
453
Slivnjaci zatvorenog sustava odvodnje trebaju imati i taložnicu, za prikupljanje

otpada koji može zače piti cijevi. Dijelovi slivnjaka se izrađuju od če li čnog lijeva
koji je otporan na koroziju. Prema nekim normama (D IN EN 124, E DIN 1229)
razvrstani su u klase prema opterećenju kojega mogu prenijeti.
Klasični hori zontalni slivnjak (s lika 319.) ugrađuje se tako da je rešetka 10 mm
ispod prometne plohe, a prorezi na njoj okomiti na smjer vožnje. Gornji dio
sastoji se od rešetke, taložnice i prik lj učnih dijelova. Taložnica omogućava
čišćenje i može se izostaviti kod otvorene odvodnje, a priključni dijelovi
omogućuju prilagođavanje rešetke po visini i po nagibu. Donji dio sli vnjaka treba
biti ubetoniran u sklop kod izvedbe kolničke ploče , tako da okru gli obrub bude
nepropusno priključen na hidroizolaciju. Naknadno betoniranje slivnjaka II za to
ostavljenim nišama može se dopustiti samo ako n ačin izvedbe (montažna il i
po!umontažna gradnja) ne ostavlja mogućnost drugog rješenja.
Ukoliko na najnižim točkama kolnika na mostu (npr. uz prijelaznu napravu) nije
predviđen slivnjak, ondje treba predvidjeti odvodnju procjedne vode s gornje
površine hidroizolacije posebnim slivnjacima (slika 320.).
zapynjavanje
sPOJnica
procjedni sloj
(pov~ina oko 400x400)
_ 20 ,
prošupljeni tim 150x150x6
----- . '''-''''''':;: - ,.:-.•.".:-~---~ -

,fi
Kolnički zastor
Hidroizolacija
~ l% @
'ffi~@
I.t) .. ...... ~
,
čelična cijev 51x2.6
s pojasom 200x200x5
Slika 310. Slivnjak za odvodnju procjedne vode s razine hidroizolacije
Vertikalni slivnjak u profilu rubnoga kamena ima tu prednost što ne zalazi u profil
kolnika, no mana mu je mali uljevni profil. Naime, u s lu čaju jakih oborina čitava
površina otvora uljeva slivnjaka s horizontalnom rešetkom prima vodu s kolnika,
dok je kod slivnjaka u rubnjaku površina uljevnog profila proporcionalna visini
vode koja teče po koln iku, odnosno širini kanala uz rub kojim se odvija tečenje
(slika 321., slika 322.). Obzirom na ograničenje širine kanala, ovakvi se slivnjaci
moraju postavljati na znatno manjim razmacima od horizontalnih.
454
Oprema mosta
Slika 321. Slivnjak u profilu rubnog kamena (postrani slivnjak)
Oprema za zatvorenu odvodnju cijevima moie biti vrlo složena, pa su radovi na

održavanju znatni i podrazum ijevaj u korištenje opreme za ispi ranje pod tlakom.
Ukoliko se pak sustav ne održava, mogu nastati poteškoće u prometovanju
mostom, ali i oštećenja sklopa veća od onih koje bi izazvalo izostavljanje sustava
odvodnje. Stoga kod odabira načina odvodnje treba razmotri ti i drukčije sustave.
a) horizontalni slivnjak
• prostor za tečenje •
., 'I
a) vertikalni slivnjak
Slika 322. Razlika uljevnog profila horizontalnog i vertikalnog slivnjaka
455
KOl1srruiranje mostova
Jednu od m og u ć no sti predstavlja odvodnja otvorenim žljebovima. Voda se
prikuplja II sl ivnjake, odnosno izljeve u rubnjacima i izravno odvodi u žlijeb,
pričvršćen između ruba sklopa (ko l n i čke ploče) i vijenca. Izljevi s koln ika su
otvoreni ili zatvoreni, ali svakako vrlo kratki i ravni , dok je unutrašnjost kanala
dostupna pregledima i održavanju izravno s mosta, pri čem u je dovolj na
naijednostavnija oprema.
Tlocrt - alternativno
vijenac r -- r--
uzdužni pad
I
I
žlijeb za odvodnju
l
rubnjak
prometnice I
I
I
I l
I I I
I žlijeb za odvodnju
I I ---i-l--
I na rubu ceste I I ~
u pronlu zaslora
I ~ 1_ _ _ _ _ L
I Po prečni presjek okomiti odvodni
ispust
I ;0, 50 V.I~24<
I
I
I rubna istaka
I rubnjak
I
I
I
žlijeb za odvodnju
I 3 cm ispod razine kolnika
I dO~ja ploća vijenac
•
I ograde čelik, pocinčano
otvoreni kanal
duž mosta
LJLJ čelik, pocinčano
Slika 323. Zatvorena odvodnja s otvorenim kanalom i izljevima s kolnika
Mana ovakvog sustava oč ituje se u malom uljevnom profilu odvoda, s li čno kao
kod vertikalnih sli vnjaka. S motrišta h i drau li č k og oblikovanja bo lj e j e izvest i
kanal pod kutom u odnosu na smjer tečenj a, no takvo Iješenje znatno kompli cira
anni ranJe rubne istake mosta. Zbog toga sc alternativno može izvesti okom iti
ispusl.
6.4.4 CIJEVI ZA ODVODNJ U
Sustav c ij evi za odvodnju treba bi ti koncipiran č im jednostavnije, a dije lov i

moraju biti dostupni pregledu, čišće nj u , popravku i zamjeni . Pored toga, potrebno
456
Oprema mosta
j e obratiti pažnju na dostatne nagibe i osiguranje uvjeta tečenja (hidrauličko

oblikovanje).
Gdje god je moguće, treba inzistirati na jednostavnoj odvodnj i ravnim cijevima.
Kada to nije moguće, sli vnjaci se spajaju na poprečne cijevi koje vode do sabime
uzdužne cijevi. Poprečne cijevi ubetonirane II konzalnu p l oču trebaju II tlocrtu biti
okomite na os mosta, kako bi se izbjegle poteškoće oko armiranja.
Tablica 127. Uvjeti na postavljanje cijevi odvodnje
Element Uvjeti
poprečna cijev iznimno se smiju ubetonirati
min. unutarnji promjer: 150 mm
lJ1in. nagib: 5%
spoj na uzdužne cijevi: fazanski dijelovi s uljevnim kutom
- II venikalnoj ravnini 600
- II horizontalnoj ravnini 45 0
uzdužna cijev min. unutarnji promjer: 200 mm (iznimno za priključak do 3
slivnjaka: 150 mm)
max. unutarnji promjer: 600 mm
uzdužni nagib: prema nagibu nivelete, bolje > 2%
kontrolni šaht: ako je potrebno
otvori za čišćenje: razmak < 70 m
okomite cijevi odabrati promjer koji odgovara promjeru horizonlalne cijevi
voditi pravocrtno
prolaz kroz betonske elemente osigurati zaštitnim cijevima
promjena smjera: lagano zakri vljeni lukovi , s kutom skretanja
manjim od 600
na dnu: okno za pregled
ako je dulj ina cijevi > lOm: postaviti odušak (ili otvoreni
lijevak na spoju s uzdužnom cijevi)
Ako uzdužne cijevi treba voditi kroz popreč n i nosač na kraju mosta, potrebno je
predvidjeti kontrolno okno (šaht) s dijelovima za preuzimanje pomaka uslijed
dilatacije rasponskoga sklopa. Okno može biti II rev izijskom prolazu na zidu
upornjaka (kod većih građevina) , ili iza zidića upornjaka, u nasipu. Na mjestima
dilatacija sklopa uzdužne cijevi se spajaju elastomemim spojn im komadom od
rebraste gume (sli ka 324.).
457
Presjek A-A
Od .... odnja na licu

upornjaka - samo iznimno
Poprečni presjek
Tipski sli ....njak
1_+ Niša u zidu

upornjaka
Re ....izijsko
od ....odnja servisnog okno
prolaza
Slika 324. Vođenje cijevi za odvodnju kod upornjaka
Uspravne cijevi se ne smij u ubetonirati u stupove, nego ih treba postaviti uza zid
ili u za to izvedene niše. Ubetonirane cijevi u upomjacima su dopuštene ukoliko je
zaja mčen dostatni zaštitni sloj betona i mogućno st čišćenja. Niše za postavljanje
uspravn ih cijevi ne smiju biti zatvorene zbog kontrole cijevi i ovješenja. Ako se
ipak postavljaju poklopci, oni moraju imati mogu ć no st otvaranja, odnosno, trebaju
biti pričvršćeni pomoću nehrđajućih spojnih sredstava. U uspravnim cijevima ne
smije biti ugrađen lučni element sa skretanjem pod kutom od 90°, jer može doći
do začepljcnja. Najbolje je prijelaz iz horizontalne II vertikalnu cijev riješiti
458
Oprema mosla
pomoću s komadom ravne cijevi između njih,

Q
dva fazonska komada pod 45 ,
najmanje duljine 20 cm.

Kod izbora gradiva za cijevi i priključne fazonske elemente uvijek treba dati
prednost trajn ijem i kvalitetnij em materijalu. Nač elno , koriste se cijevi od:
tvrdog PVC-a
od PEHD (polietilen visoke gustoće)
od centrifugiranog poliestera
od čel ika .
Učvršće nje cijevi vrši se držačima , vlačnim štapovi ma, konzolama itd., koji se
u čvršć uj u ubetoniranim sidrenim štapovima ili sustavom sidrenih tračnica , koje
omogućuj u naknadno u sk l ađ i vanj e položaja elemenata učvršćenja. Kod
postavljanja ovješenja treba izbjegavati naknadno bušenje rupa zbog opasnosti od
oštećenja kabela za prednapinjanje. Sidreni štapovi trebaju biti i z rađe ni od
nehrđajućega čeli k a, a pocinčani sidren i štapovi dopušteni su samo u unutrašnjosti
sanduka i ondje gdje ne može dospjeti voda i sol s kolnika ili rosa. Sustav
pričvršćenja mora omogućavati pomake cijevi i biti dovoljno elastičan da se
cjevovod ne ošteti pri eventualnom njihanju sklopa.
I\.-"'p, navojima
Slika 325 Pričvršćenje glavne uzduine cijevi za odvodnju na rasponski sklop masivnog
mosla, za cijevi promjera do 600 mm
Odvodnja sa ndučast ih presjeka mostova može se voditi van presjeka sanduka ili
unutar njega (slika 326.). Cijev izvan sa ndučastog presjeka teško je dostupna
pregledima i održavanju, dok kod cij evi postavlj ene unutra prijeti opasnost od
izlijevanja vode u konstrukciju uslijed eventualnog pucanja cijevi. Cijev
459
smještena unutra preporučuje se kod duljih objekata (> 300 m) s prohodnim
sandukom.
Unutar sanduka treba spriječiti kondenzaciju vlage. U tu svrhu na hrptovima se
postavljaju otvori (ubetonirane cijevi) promjera 150 mm. Slično treba urediti i
otvore na donjoj ploči sanduka, koji služe odvodnji, a postavljaju se u najniže
točke svih šupljih presjeka (npr. ispred dijafragme). Rešetka na otvorima služi
protiv ulaska ptica u sanduk.
Kod proračuna temperaturnog istezanja cijevi preporučuje se uzeti temperaturuu
razliku od 40° za cjevovod unutar sklopa, odnosno 60° za vanjski cjevovod. Zbog
deformacija i popravaka, ovješenje cjevovoda mora omogućavati naknadno
visinsko usklađivanje. Ipak na nekim mjestima potrebno je utvrditi nepomično
ovješenje - najbolje u blizini spoja poprečne i uzdužne cijevi.
ubetonirana
I
I
cijev za odvodnju
Slika 326. Odvodnja sandučastog sklopa mosta
Nosivost elemenata pričvršćenja potrebno je dokazati statičkim proračunom ,

imajući u vidu posebna opterećenja koja nastaju prigodom čišćenja pod visokim
tlakom. Svi dijelovi i spojna sredstva trebaju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika.
Svi dijelovi sustava za odvodnju, koji zahtijevaju provjeru ili obnavljanje, moraju
biti dostupni. Za pregled uzdužnih cijevi između hrptova rebrastih nosača treba
predvidjeti kontrolne prolaze, ukoliko pristup nije osiguran na drugi način.
Sandučasti nosači kroz koje su provedene uzdužne cijevi moraju u poprečnim
nosačima imati prolaze najmanje širine 80 cm i visine 120 cm, a pored toga, za
izmjenu cijevi treba predvidjeti najmanje jedan otvor u donjoj ploči sanduka, s
prikladnim zatvaračem.
460
Oprema mosta
Ako se cijev odvodnje spušta kroz stup, tada prijelaz iz uzdužne cijevi u uspravnu
(elastični pojas ili lijevak) mora biti dostupan za čišćenje i kontrolu. Kod visoki h
stupova treba predvidjeti prilaz na glavu stupa preko raspon skog sk lopa, koji
istodobno može služiti za pregled ležaja. Za reviziju uspravnih cijevi u
unutrašnjosti stupova treba predvidjeti čelične stepenice ipodeste.
Ćišćenje sustava odvodnje treba obavljati periodički (dva ili više puta godišnje),
odnosno prema potrebi (ako dođe do začep ljenj a). Sustav se či sti ispiranjem
mlazom vode pod visokim tlakom, a iznimno strojevima za mehaničko čišćenje
struganjem. Za čišćenje vodenim mlazom potrebno je na spoju poprečne i
uzd užne cijevi predvidjeti otvor za čišćenje u koji se može uvesti mlaznica, i to u
smjeru suprotnom smjeru tečenja . Osim ondje, otvore za čišćenje treba postaviti
na svakome mjestu promjene smjera uzdužnih ili uspravnih cijevi. Otvori za
č i šćenje nače lno su priključeni na cijevi koje završavaju na kolniku, na kojem je
otvor prekriven poklopcem, kako bi se čišćenje moglo obavljali strojevima s
prometnice. Razmak otvora za č i šćenje ovisi o opremi, ali ne treba prelaziti 70 m.
otvor za čišćen· e slivn·ak
kruto
pričvršćenje
glavna uzdužna
pomično cijev
pričvršćenje "
-.- _.
Tlocrt
~ ---
---
.- -
----(t--.-!n---
--- ~ r~-l-~~L---=-
------s
- _ ._ ._ ._-
------
Slika 327. Otvor i cijev za čišćenje uz slilllU·ak
461
6.4.5 ODVODNJA IZA UPORNJAKA
TLOCRT
I
I
I
I--
I
I
-
Smjer uzdužnog nagiba
---I
I
I
I
I
I detalj b) detalj a) I
I
DETALJ a) _ Smjer uzdužnog nagiba

Slivn"ak za vodu ko'a
dotječe na most
Kraj rasp.
,
1.00
L ~
5 .OO
10.00
L
,
L
sklopa H=+ 7 Rubni kam~n

(ili +20) H=O
.b bankine se mijenja
NagI
Kraj rasp. sklopa

DETALJ b)
.•.
'"
Slika 328" Uređenje odvodnje ispred i iza mosla
462
Oprema mosta
Vodu koja teče prometnicom treba odvesti neposredno prije mosta, tako da ne
dolazi do građe vin e, dok vodu s mosta treba prikupiti u sustav odvodnje prije
kraja mosta. U tu svrhu posta vljaju se slivnjaci ispred i iza mosta, koji
nadopunjuju sustav odvodnje građevine . Iznimno se mali mostovi mogu
odvodnjavati sli vnjacima u sklopu odvodnje ceste. (S motrišta odvodnje, manjom
građevinom naziva se ona, čija je ukupna duljina manja od potrebnog razmaka
slivnjaka, koji obično iznosi 5 do 20 m.) Na cestama sa zatvorenom odvodnjom
posebni slivnj aci se postavlj aju ispred i iza građev ine i povezuju sa sustavom
odvodnje ceste. Na cestama s otvorenom odvodnjom površinska voda s kolnika
može se odvesti u recipijent kanalicama po pokosu nasipa.
Odvodnja veći h građevina rješava se tako da se sva voda s rasponskoga sklopa na
nižoj strani skuplj a u sli vnjake pred prijelaznom napravom , pa slivnjak ili kanal
iza mosta prima vodu s upornjaka.
Priključaksustava odvodnje mosta na zatvorenu odvodnju prometnice uređuj e se
sukladno vodnogospodarskim uvjetima, obič n o putem šahtova ili mastolova.
6.4.6 PRELIMINARNO ODREĐIVANJE BROJA I RASPOREDA

SLIVNJAKA
Potreban broj slivnjaka utvrđuje se hidrauličkim proračunom , a raspored sli vnjaka

treba biti prilagođen:
uljevnoj površini rešetke ,
nagibu kolni čke plohe,
obliku poprečnog presjeka,
vrsti prometa,
prometnom opterećenju.
Nače lno se mogu preporu čit i parametri za preliminarno određivanje razmaka

slivnjaka:
. na jedan slivnjak ne sm ij e otpasti više od 400 m 2 površine mosta,
- n aj veći dopušteni razmak slivnjaka odrediti unutar granica zadanih tab li com
128.
Preliminarno ulj evnog otvora, odnosno ve li č ine slivnjaka
određiva nj e ve li či n e
raspoređenih prema navedenim preporukama vrši se po načelu da je za l m2
površine koja se odvodnjava potreban uljevni poprečni presjek veličine 2 cm2•
Kada je ploha kolnika iz prometnih razloga vodoravna ili gotovo vodoravna
(uzdužni nagib nivelete manji od 0,2%), odvodnja se rješava sl ivnjacima na
razmac ima 5 m i s ulj evom I cm ispod razine kolni č ke plohe ili se duž prometnice
463
na mostu izrađuje uzdužni žlijeb s poklopcem u obliku roštilja. Na mjestima
tjemena konveksne ili konkavne krivine potrebno je razmak slivnjaka smanj iti na
5 m.
Tablica /28. Razmak slivnjaka ovisno o poprečnom nagibu kolnika i uzdužnom nagibu
nivelete. Podaci su orijentacijski i treba ih potvrditi hidrauličkim proračunom
Poprečni nagih kolnika: 2%

uzdužni nagib nivelete (%) najveć i razmak slivnika (m)
~I 20 - 25
0,5 - I 10-20
0,2 - 0,5 5 - lO
Pomoću meteoroloških podataka o račun ski m količinama padalina na lokaciji

građevine i podataka o geometriji prometnice na mostu dimenzionira se:
a) potreban broj i razmak slivnjaka

b) vel i čina odvodnih cijevi.
ad a) Veličina prometne površine koja pri odvodnjavanju otpada na jedan slivnjak
određuje se prema slijedećim parametrima:
- uzdužni nagib odvodnje ruba mosta
- poprečni nagib (odabrati 2,5% ili 3%)
- j ed ini čna veličina priljeva
- dopustiva širina vodenog toka na rubu građevine
- ulj evna veličina slivnjaka.

Vodeni tok na rubu građevine karakteriziran je širinom u koju vozač ne smije zaći
vozilom ni u slučaju najintenzivnij eg pljuska (slika 322.). Širina vodenog toka
smije iznositi:
- 1,5 m za građevi n e sa zaustavnim trakom širine 2,5 m
- 1,0 m za sve ostale građevine.
Odvodnja se dimenzionira na mjerodavn u količinu oborina koja može pasti

tijekom kratkotrajnog intenzivnog pljuska (trajanja npr. 5 ili 15 minuta). Razmak
slivnj a ka treba odrediti na osnovi dopusti vog dotokl:l koji može primiti odabrani
slivnjak. Kod uzdužnih nagiba već ih od 5% treba računati s tim da dio vode koja
dotječe neće u ći II slivnjak, već će prij eći preko njega. S hidrauli čkog motrišta
464
Oprema mosta
bitno je sustav odvodnje projektirati tako da je vrijeme sab iranja vode do otjecanja
s mOSla manje ili jednako vremenu trajanja računskog pljuska.
ad b) Dimenzioniranje uzdužnog voda provodi se po odsječcima , od slivnjaka do
slivnjaka. Računa se s punim profilom cijevi, a uz proračun prema uvriježenim
hidrauličkim jednadžbama, dopušta se i korištenje tablica ili dijagrama iz
literature.
6.5 Pje š ačke staze - hodnici

Hodnici su dijelovi prometne plohe koji služe prometu pješaka i/ili biciklista.
Najčešće su izdignuti na vanjski m dijelovi ma konstrukcije, gdje rubnjak omeđ uje
kol nik s jedne strane , dok s druge strane hodnika rubn i vijenac fonn ira kraj
poprečnog presjeka.
aj
cj dj n
" oo
Slika 329. Neki primjeri klasičnog hodnika, revizijske !J·taze i ntbnog elementa pješačkog
mosta
465
Radi sc o složenom detalju građevine jer:
hodniku pripadaju rubnjak i vijenac mosta,
na hodnik se pričvršćuju ograde - pješačka , odbojna ili zaš[itna,
unutar hodnika mogu se voditi instalacije,
ispod hodnika uređuje se završetak hidroizolacije kolničke ploče
uz hodnik se uređuju detalji odvodnje (slivnjaci, kanal za tečenje).
Rubni elementi građevina bez pješačke staze također se formiraju po istim

načelima kao i hodnici, jednako kao i rubovi mostova koji su namijenjeni
isključivo pješačkom prometu, pa nemaju zaseban hodnik (slika 329.).
Uslijed brojnih i različitih zahtjeva na uređenje ruba vozne plohe mosta razvijen je
niz vrlo razl i čitih rješenja hodnika č iji odabir prvotno ovisi o intenzitetu
pješačkog i brzini cestovnog prometa. U tom smislu treba razlikovati poslužne
(revizijske) staze, namijenjene isključivo osoblju koje održava cestu, od hodnika,
namijenjenih pješacima (slika 329.). Na poslužnim stazama mjere zaštite pješaka
mogu biti ublažene, a u prvom planu je briga za udobnost i sigurnost cestovnog
prometa. S druge strane, na hodnicima treba omogućiti punu udobnost pješačkog ,
a po potrebi i bic i kl i st i čkog prometa mjerama odvajanja od kolnika, sukladnim
brzini cestovnog prometa, odnosno kategoriji prometnice.
Kod betonskih mostova hodnici se izvode naknadno, na kolničkoj ploči. Mogu
biti izvedeni pretežno od montažnih dijelova, tako da se formiraju šupljine za
provođenje instalacija, no takva su rješenja danas napuštena zbog teškoća oko
brtv ljenja i odvodnje ovakvih kanala.
Njemačke smjernice [86] zahtijevaju monolitnu izvedbu rubnjaka, vijenca i
hodnika u cjelini. Druge uprave cesta, npr. francuska, dopušlaju polumontažnu
izvedbu, uz propisan način ugradbe i strogu kontrolu kakvoće. Montažni vij enci,
kakvi se najčešće projektiraju u Hrvatskoj , već nakon desetak godina izgledaju
prilično neuredno zbog vode koja se slijeva među reškama.
Kod projektiranja hodnika projektant mosta mora predvidjeti:

cjelovitu prometnu širinu za pješake i bicikliste
prostor za smještaj i sidrenje odbojne i zaštitne ograde
gdje je potrebno instalacije rasvjete S prostorom za smještaj stupova
završetak hidroizolacije ispod pješačke staze
vezu betonskog hodnika i kolničke p l oče
prostor za vođenje instalacija i šahtove

vezu vijenca i rubnjaka na tijelo hodnika
466
Oprema mosta
Na cestama manjeg znacaJa (npr. lokalnim) i u naseljenim mjestima, gdje je
brzina og raničen a na 50 km/h, izvode se hodnici bez zaštitne odbojne ograde, na
kojima su pješaci zašt i ćeni izvedbom povišenog rubnjaka (sli ka 330.). U
Hrvatskoj se uglavnom postavljaju rubnjaci visoki 20 cm, slovenske smjern ice
[70] preporučuju 18 cm visok rubnjak, dok njemačke smjernice zahtijevaju svega
15 cm visine. Kao dodatno osigu ranje proti v izlijetanja vozila s mosta preporučuje
se postavlj anje pješačke ograde s užetom u rukohvatu , odnosno montaža čelične
odbojne ograde na pješačku ogradu mosta.
a)
Lijevani asfalt ili zaštitni prijemaz
~ Beton, ugrađen na mjestu
annatura: vidi pod bl
L Hidroizolacija, 1 cm
, Rasponski sklop
25 varira _ ..1!L 20 ,...
15 ~ , šah'
r- montažni rubnjak
.. ..'
~2% .... I
, najniža to čka
cl
. ''' ,,("
.,,~
, .........
(" . N
~
I· V~' - 2.5%
. tt . 2,5% "
XI
M
cementni mort, 3 cm
, ji
montažni vijenac ,\oka~nica
'\ plastične cijevi
1,5/1,5
b)
spiralna annatura
. 35
~ -----;- / sidrenje ograde
4110, a=20 \ ·+20 (15)
4110, a=6.5 ±O-gornji
rr=§j~=;::;=:=;:;:=~=::=::::;-, ( rub kolnika
1~:n~$~1~o~.a~-~1~'.~5~~~~.~5%~.~~\\~\~~g2~.5~%~~~
e::: ...................... . ~ 20 n:ža toćka
lI==~- -::::
- --::::-- ::.::::::.
monolitni vijenac 35 Rub ~~j:~:···-K Priključna annatura min. 4> 12,
a::;40, dio annature konzole
1,5/1,5
Slika 330. Rješenja hodnika s povišenim rubnj akom
467
Rubnjak je oblikovan s izloženom plohom u nagibu, a može biti izveden
monolitno, zajedno s hodnikom ili od montažnih elemenata. Rubnjaci na našim
cestama uvriježeno su montažni, betonski, a postav ljaju se u s loj morta deb ljine
oko 3 cm, kojim se ispravlj aju izvedbena odstupanja ploče. Izvode se i rubnjaci od
piljenog eruptivnog kamena, kao i monolitni betonski rubnjaci. Kod odabira
gradiva treba računati s tim da je rubnjak po izloženosti kemijski agresivnim
tvarima i mehaničkim oštećenjima jedan od najugroženijih djelova mosta.
Rubnjak se nastavlja dobetoniranim dijelom hodnika, kroz koji se često vode
instala.cije manjeg promjera i na kojeg je pričvršćena ograda. Minimalni poprečni
nagib hodnika od 2% izvodi se samo na hodnicima širim od 80 cm (dakle, na
onima na kojima je predviđen intenzivniji pješački promet), dok se uži hodn ici
izvode u nagibu od 4%. ispod hodnika treba osigurati nagib od najmanje 2,5% za
odvodnju s · razine hidroizolacije. Instalacije treba voditi kroz ugrađene cijevi
(rješenje koje se p reporučuje za ceste nižeg ranga), ili na posebnim konzolama
pri č vršćenim o sklop (rješenje prikladn ij c za autoceste).
Na vanjskom rubu hodnika smješten je vijenac koji bitno utječe na oblikovnu

vrijednost mosta jer se njime naknadno korigiraju manje netočnosti geometrije
rasponskoga sklopa. Odabirom ve li čine vijenca mogu se postići razni vizual ni
efekti zasjenjenjem, sakrivanjem ili isticanjem značajki sklopa. Uvriježeno je
vijenac visok 50 do 80 cm, ali može biti i veći, npr. kada se njime zaklanjaju
instalacije na ovješenim policama pod konzolom.
Vijenac može biti izveden monolitno, zajedno s hodnikom, ili ugrađen kao
montažni i povezan annaturom s hodnikom. Prednost treba dati monolitnoj
izvedbi, zbog manjeg broja reški, premda se montažni ili polumontažni vijenci
lakše i brže ugrađuju (za njih nije potrebna posebna skela, već unaprijed
postavljen vijenac služi kao oplata hodniku).
Kada se na pješačkoj stazi očekuje intenzivan pj ešački il i biciklistički promet
uvriježeno se izvodi zastor od lijevanog asfalta debljine 2 cm. No, staza se zbog
zahtjeva trajnosti i tako izvodi od gustog i nepropusnog betona, preko kojeg
pješaci mogu nonnalno prolaziti pa dodatni zastor nij e uvijek nužan. Ukoliko se
želi po stići bolja površinska zaštita betona uz određen estetski učinak , može se
pje š a č ka staza urediti prijemazom, npr. impregnacijskim i hidrofobirajućim
prijemazom kao osnovnim slojem, na kojega se nanosi paropropusni zaštitni i
dekorativni prijemaz na bazi epoksidne smole, u odabranoj boji.
Hidroizolacija prckriva č ita v u plohu kolničke pločc i u principu nigdje ne sm ij e
biti probijena, osim na mjestima sli vnjaka. S druge strane, potrebno je annaturom
povezati dobetoniranu pješačku stazu s ko l ni čko m pločom. Kod monolitne
izvedbe staze i vijenca veza se ostvaruje sid rima (pe lljama) ispUŠIenim iz
vertikalnog ruba konzole, dok kod montažne izvedbe treba ostvariti vezu annature
kroz hidroizolaciju. Kod suvremene izolacije, koja se izvodi lijepljen im trakama,
u lu svrhu mogu se ugraditi tanjurasta sidara (slika 331 .). Ona se sastoje od donjeg
468
Oprema mosta
dijela, ubetoniranog u ploču kolnika, gornjeg dijela s petljom armature i
pričvrsnog vijka. Konti nuitet izolacije, probijene vijkom, ostvaruje se pritezanjem
vijka, pri čemu tanjurasti obrub steže izolaeijsku troku.
,
4 <1>10
,vijenac I annatura
: za po~ezivanje
annatura jz vijenca
• -
I /
;
~
1c y:::::j.>. i-~ '-

'"FI~~ ,
.Dobetoni
dio
rani
, "
- ,Izolacija Ploča
d=1~0
4J 200
mm
d 5mm
Kon zoJ> sa sidrom
"-
--J - ,
/
L Tan'urasta
sidro
Slika 33 1. Tanjurasto sidro za povezivanje dobetoniranog dijela hodnika s kolničkom

pločom
Kod dimenzioniranja annature hodnika potrebno je voditi računa o dopuštenoj

širini pukotina, uzimajući u obzir slijedeća djelovanja:
skupljanje betona
defo rmacij e rasponskoga sklopa.
Smjernice [7 1] predlažu slijedeći raspored anna ture hodn ika VIj enca u
monolitnoj izvedbi (tablica 129.).
Tablica 129. Armatura standardnog hodnika s vijencem u mono/imoj izvedbi
armatura: RA 400/500 - 2
hodnik gornja zona donja zona
uzdužna <!l lO 16,5 cm <!l10 / 11 ,5
poprečno vilice <l> 10 / 20 cm
vijenac
uzdužno <!lIO 16,5 cm
poprečno zatvorene vilice <l> 10, razmak < 40 cm
469
Kod monolitne izvedbe hodnika i vij enca popreč n e reške ostavlj aju se na svakih
J 2 do 15 m, s tim da se uzdužna armatura nastav lj a kroz radne reške. Uredna
izvedba ovih deta lj a podrazumij eva okapnicu na pod gledu konzole.
Kod duljih mostova nužna je ugradba revizijskih ša htova za instalacije koje
prolaze kroz pla sti čne cijevi ubetonirane u hodnik. Pri tome je nužno predvidj eti
cjevčicu za odvodnju šahta, koja prolazi pod sklop.
Na prometnicama s većom projektnom brzinom uz rub kolnika postavlja se

zaštitna odboj na ograda. Uob i čaj eno je da ni ski rubnjak (obično visine 7 cm)
slijedi rub prometnog profila, a rub odbojne ograde odmaknut je od njega za 50
cm (slika 332.).
Beton, ugrađen na mjestu

- Hidroizolacija, 1 cm
c) Rasponski sklop
dvoslojni zastor, 7 cm -
hidroizolacija, 1 cm _
ra~nski sklop
r -..y
r---"
15,,0"",,.,""'=i
, _ ,
4i\~
,~,
?5%
1:1 .r l r l '" 2.5'Y!... L;
~ cementni mort ,,20,,'
,~ okapnica 3em montažni rubnjak
1,5/1,5
, montažni vijenac
d)
150\'!a'Q) , 50 , ~
,35 I-- ' ot> 10, 0=20
alternativno -
,4110, a-1 1.5
p O,a=6.5
bez rubne istaka ~
4%.
CCO 2.5'YJ> ) l~' ?!;l>
~
--------.
.... li::....-- _______ , 20"
~ \ Rub vijenca
+-= " 1,5/1 ,5
Slika 332. Hodnici s odbojnom ogradom
470
Oprema mosta
Postoje rješenja s visokim rubnjakom (čak 30 cm uz autoceste!), čiji je rub
poravnan s profilom odbojn ika, takoder na udaljenosti 50 cm od prometnog
pro fila . Prednost ovak vog rješe nja oč ituje se u dodatnom prostoru za uzdužno
teče nj e vode do sli vnjaka, te u smanjenoj opasnosti od oštećenja ra li com pri
č i šće nju snij ega. Kod tanjih hodnika treba paziti da se osigura dovo lj an prostor za
učinkovito sidrenje pje šačke ograde, za koje je potrebno oko 23 cm visi ne betona.
Na s li čan način uređuje se hodnik zašt ićen betonskom odbojnom ogradom.

Na autocestama, na kojima je pješački promet zabranjen, eventualno se izvodi
revizijska (poslužna) staza za osoblje koje održava autocestu, minimalne širine
50 cm. S obzi rom da se održavanje suvremenih autocesta izvodi pod
signali zac ijom, i uz angažman cestarskih vozi la, može se pješačka staza potpuno
izostaviti, i to tako da sc povišeni rubnjak uopće ne izvede il i se postavi pje šačka
ograda koja je II ujedno i odbojna (slika 333.). Na taj način post ižu se uštede
smanj anjem ukupne širine mosta.
[1/1
[
c:: I 620
, 120., 400 100
351
.
,
o
lf<_4jJ~O
N
/'f!. ~
-,
~
hidroizolacija mort
okapnica 212 cm
Slika 333. Rubno povišenje s pješačkom i odbojnom ogradom
471
Oblikovanje hodnika u srednjem pojasu autoceste ovisi o širini srednjeg pojasa.
Kada on iznosi 4 Ill, obično se predviđa rješenje s dvije jednostrane odbojne
ograde , revizijskom stazom i pješačkom ogradom (slika 334.a).
Kada je srednji pojas ši rok 3 m ili još manje, može se urediti postavljanjem
dvostrane odbojne ograde, no samo onda kada je visinska razlika rubova vijenaca
usporednih građevina manja od 20 cm (slika 334.b) a ako je ona veća, potrebno je
postaviti odbojnu ogradu na svaki most.
aj ,- 400
. 100 , 50 ;- 50 , 25 , , 50 ~
50 .
,
4IL
) 1=
-- ----- -- - -- 2.5%
~- c_
.k§% - - - -- --
--
::::> l::=! \ okapnk::a
--
1,511,5
. 35 >4 35 , h
bJ .~
300' ,
.~
144 n 144 ~
,.......liO . 94 ? '2
,
94 . 50 ,
, 60 40 ,
( -)
-)
"- fS,- j.-.
_~ .o% 4.0%..
I oo 1\ oo
I\
II--
r 5
......,.
\ mootažni
vijenac
Slika 334. Hodnik u srednjem pojasu autoceste
472
Oprema mOSla
Ugradbi montažnih rubnjaka treba posvetiti znatnu pažnju zbog nj ihove

izloženosti udarima voz il a. Nepričvršćeni i m eđusobno slabo povezani komadi
visokog rubnjaka nakon udara vozila mogu se odvojiti od hodn ika, stoga ih je
dobro povezati s dijelom betoniran im na mjestu postavljanjem sidara u reške
među komadima, uz povezivanje montažnih komada m eđusob n o trnovima od
armature. Na uzdužnom spoj u rubnj aka i hodnika, kao i na spoju hodn ika i
montažnog vij enca, otvara se reška koj u treba urediti zapunjavanjem traj no
e l astičnom masom.
Težnja k udovoljavanju različ i tim zahtjevima na hodnike može uroditi složen im

rješenjima, no u konač ni ci najviše koštaju improvizirani dij elovi opreme.
Završetak hidroizolacije mo guće je izvesti vertikalno, tako da se omoguć i čišć i
detalj povezivanja armature iz sklopa s armaturom pješačke staze (s lika 335.).
Betonirano na mjestu. prije hodnika

Armatura za povezivanje
7
":0
.14 •• 30
" "" " .. Završetak
,--- Lijevani asfalt
r- Lakoagregatni beton
~ 'l/hidroizolaCije
Montažni rubnjak
1.5% .. ~
o
, cc ---
"rt :.i ___
~ j F:"'-- '"
·Ifh O O n ~I I-i :<ii
- ?- --=,l'-"i--'-- - "- - -'---"--r C = =:;;;;--~- -il-
- 2. SZ
J
~
~
:: -"I -_.-'- --'- --_.-- - .... _ __'-_..J... ~ ..
IU~~ Okapnica - Detalj A ---- - --- I
A Montažni vijenac Detalj A
~l~
,, ,,
·3
~
, ,
'--
- .- - - -
Slika 335. Hodnik s posebno uređenim završetkom hidroizolacije
Na čel i čnim mostov ima pj ešačka staza form ira se od limova. Ona takođ er treba
biti pov išena, uz poštovanje svih načela opisanih za betonske elemente (sl ika
336.) .
473
Slika 336. Hodnik na ćeličnome mostu
6.6 Ograde na mostovima

6.6.1 OPĆENITO
Ograde štite korisnike mosta (pješake, bicikliste i vozače) od pada s građevine.

One koji prolaze ili žive u blizini mosta štite od utjecaja prometa, a uz to u znatnoj
mjeri oblikuju izgled mosta.
S prometnog motri šta treba dati prednosl rješenjima ugrada kuja prijelaz s
otvorene ceste na most čine manj e upadljivim, najbolje takvi m da ga vozač i ne
primijeti (vrijedi osobito za kraće građevine). S motrišta sigurnosti lreba usvojiti
provjerena, tipska rješenja, kakva su veći nom ovdje pri kazana. Ograde na
gradskim ili mostovima u vrijednom okolišu trebaj u biti posebno obli kovane, ali
tako da zajamče istu razinu sigurnosti i uporabljivosti kao i tipske ograde .
Prema namjeni razlikujemo s lijedeće tipove ograda:
pje š ačka ograda
odbojna ograda
ograda za službu održavanja
ograda protiv buke
ograda protiv vjetra
ograda protiv zasljepljivanj a.
474
Oprema mosta
Ovdje će biti prikazana uobičajena rješenja pješačkih i odbojnih ograda jer su
ograde protiv buke, vjetra i zasljepljivanja rjeđe i u manjoj mjeri tipiz irane .
Uvriježeno se ugrađuju metalne, najčešće čelične ograde, potom
anniranobetonske, dok su ograde od aluminija, te kamene iJi drvene rijetke, pa
ovdje neće biti razmatrane. Tipizi ran i sklopovi ograda, pored uporabnih zahtjeva
moraju biti jednostavni za izradu, montažu, održavanje i zamjenu. Standardne,
odnosno tipske ograde usidrene na dokazan i provjeren način mogu se projektirati
bez s tatičkog proračuna , dok nestandardne ograde treba statički dokazati.
Položaj ograde u poprečnom presjeku definiran je odabranim detaljima pješačke
staze i vijenca. Prostor potreban za kvalitetnu ugradbu ograde povećava ukupnu
širinu mosta, pa se nekad na njemu štedi. Duljina ograde o b ično se podudara s
duljinom mosta zajedno s krilima, no prema potrebi može biti i veća , primjerice
na mostovima s okomitim ili kosim krilima upornjaka, ili kada pješačka staza s
mosta na kraju prelazi na strm i nasip veće visine.
Ograda na objektu mora biti tlocrtno i visinski u sk l ađena s ogradom na cesti. Na
mjestima dilatacija građevine potrebno je izvesti i dilatacije ograde.
Vezano uz razradu ograda planira se i raspored stupova rasvjete na mostu, koji su
najčešće smješteni uza samu ogradu il i unutar profila ograde.
Na razini idejnog projekta bitno je odred iti sve ograde potrebne za sigurno
odvijanje prometa na mostu i eventualno prikazati nj ihov utjecaj na izg led
građ evine.
U glavnom projektu treba definirati:

namjenu i položaj ograde u poprečnom presjeku
duljinu ograde na objektu
kraj ograde i povezivanje s ogradom na cesti
visinu ograde
način sidrenja.
Ostali detalji rješavaju se na razini izvedbenog projekta.
6.6.2 OGRADE ZA PJEŠAKE
Pješačke zašt itne ograde, najčešće u izvedbi od čelika, uvriježeno se sastoje od

rukohvata, usidrenih stupaca i ispune. Eventualno mogu biti oprem lj ene užetom u
profilu rukohvata koje dodatno os igurava vozi la od pada s mosta (preporu ka
njemačkih smjernica [86]).
475
r
. 120 •.
Presjek C-C
Pogled
Montažna spojnica •
200-250
(di la1acija ~~ '\ Stupić
, o 70x70x5
, Prečka_
<1." ) ___ ~ 60x40x4
.o::::::::
I I
s.-~ brečke kod
H >100cm
Slika 337. Jednostavna ograda za pos/užnu stazu na mostovima gdje nije predviđen
pješački promet
Usidreni stupci osiguravaj u prijenos sila iz ograde U konstrukciju mosta pa je

deta lj njihovog spoja na rasponski sklop iznimno bitan. Za betonske mostove
razvijeno je više načina sidrenja stupaca, dok se na čel i č n e mostove stupci vare na
mjestima gdje je os iguran prijenos sile.
Stupci ograde ugrađuju se u pravi lu u vertikalan položaj, osim kod mostova s
malim uzdužnim nagibom (do 1%), gdje se postavljaju okomito na uzdužni nagib
mosta.
Visin a pje šač ke ograde varira, ali na mostovima ne bi trebala biti manja od 100
cm, a na visini iznad tla većoj od 12 m od 110 cm. Uz biciklističke staze
preporuč uju se ograde najmanje visi ne 120 cm [86], odnosno 137 cm [7 1].
Ugradba čeli č no g užeta (zatege) u rukohvat se preporučuje na građevinama
ukupne dulj in e veće od 20 m (deta lj smj eštaja užeta u rukohvat, sli ka 339.).
Vizualno, najveće razlike m eđ u ogradama ostvaruju se oblikovanjem ispune. Na
mostovima s poslužnom stazom ona može biti posve jednostavna, dok na
građev inama s javnim pješačkim prometom mora udovo lji ti sigurnosnim
standardima. Ograda za pos!užnu stazu prikladna je za mostove na autocestama i
prijelazima na kojima nije pred viđen pješački promet. Sastoji se od us idrcn ih
stu pića, rukohvata i jedne prečke ispune (h ::: 100 cm), ili bolje dviju hori zontalnih
pre čaka za visi nu ograde već u od 100 cm (sli ka 337.).
476
Oprema mosta
~
, ~ Montažna spojnica
Visina H>100 cm
i-' ~ (dIlatacIJa)
, 200-250 , /'..
'" ~
_15130
,:;.: 25
ispuna "- o a $; 120mm
:$~ r J J J
Visina H>120 cm
D 70fl0l5 0 60(4014
, 200-250 ,
, / P'-
,
0 7000/5 ~
usidreni ~
~
stuplć
'''" " ~
\\
\ 0;5/30
D 6QJ40{4 pretka
Slika 338. Pješačka ograda u standardnoj izvedbi, osigurana užetom
Ograda za mostove s intenzi vnijim pješačkim prometom gustom vertikalnom

ispunom (razmaci štapova manji ili jednaki 12 cm) jamči dodatnu sigurnost maloj
djeci (slika 338.).
Detalj spojnice , 1SO ,,

(dilatacije) ......li. . .
II V
r- --c: "-Spojni komad:
b JI {;-5
Detalj rukohvata
gomji dio:
181251120/25118 x 4
c::.
donji dio:
15150180150/1 5 x 4
čelično
20mm
uže
75 . . ..
j3pojni komad
- L. , cl
Slika 339. Detalji pješačke ograde
477
Dok su visine i osnovni ob lici standardnih ograda II različit im državama
ujednačeni , t ipič ne
izmjere profil a znatno variraj u, ovisno O dodatnoj sigurnosti
koja se želi ostvariti. Standardna ograda može se izvesti i od okruglih profila, a
ispuna može poprimiti ra zliči te oblike, uz poštovanje već iznesenih pravila
oblikovanja i neophodne provjere. Na mostovima na kojima je poželjno razraditi
potpuno drukčije oblike od prikazanih, to se može načiniti uz poštovanje osnovn ih
načela oblikovanja (slika 343.).
~ 1>60.314
dilatacija
/ 50-70/ 200 ,
1> 16 ,.
--------- ,
1> 60.315
, o
~
~
1>60.314
'" "'
~
., I
Slika 340. Pješačka ograda od okruglih profila
Rasvjetni stupovi često se postavljaju uz pješačku ogradu ili u profilu ograde.

Nj ihov položaj treba biti takav da ne zadire u pješačk u stazu, pa se preporu čuje
rješenje sa stupom na proširenom dije lu vijenca ili sa sidrenjem na monolitni
vijenac (s lika 34 1.). Ovakvo usidrenje može se koristiti za stupove niže od lOm, i
to samo II s lu č aju kada se izvodi monolitni vijenac, viši od 35 cm, propisno vezan
armaturom s koln i čkom pločom. Cijev za insta lacij u rasvjete ubetoni rana je II
pješačku stazu. U sl u čaju da je predviđena izvedba montažnog vij enca, treba
razraditi posebne detalj e.
478
Oprema mosta
rasvjetni - -~- pješačka ograda rasvjetni _ r __

stup '"
/ ~
+& .~
, ~-'-!-,--
~, -~
l, _______________ ~ ,
- --------------, : iii
I {_I i\\
: I ~
I I
I
II
I I
1--_
t'- jJ ··----H ~
L~,r,~ ~jev za vođenje

'\'....--..._:.:fi elektroinstalacije
350 ,. 350
"
o
,,
-r
,. 193.7 '"
• .S(
,
I cijev za vođen·e
, elektroinstalacije c6!
g~'- m
M
~
e- ~- -
+ +
.- - _ __ _ J
---~
@ ,
-- ' --a-
I
.. ___ .J .f
.. ---
n
, -?e:-\
~mm. ,,
,,
,,
, ,,
,,
,
- -----J-
o
-- ----,-
Slika 341. Postavljanje rasvjetnih stupova uz pješačku ogradu na betonskome mostu,

lijevo: na istaci vijenca, desno: na dodanoj konzoli
6.6.3 SIDRENJE OGRA DE
Za sidrenje pješačke ograde na rubu betonskog vijenca potrebno je osigurati

najmanje 25 do 30 cm debljine anniranobetonskog presjeka. Vijenac treba biti
annaturom vezan uz kolničku ploču.
479
Ograda se ugrađuje nakon izvedbe pješačke staze, a najbolje prič v ršće nj e
ostvaruj e se ubetoniranj em stu pi ća u otvore ostavljene u betonu rubnog vijenca,
koji su osigurani spiralnom annaturom. Nakon što se ograda postavi u projektirani
položaj , otvori se zapunjavaju s betonom, a gornji sloj debljine 2 cm epoksidn im
mortom.
al (jI170 bl
Mort sa sprijetenim .20
skupljanjem i vodootporan vodootpomi mort
Cementni mort R"" ~ ~. / bez skupljanja
o
"<1" .,' l.M~t:=!;iif--::
Spirala (ji 10,
D=250 mm '"
I: '
J'
Podnožna ploča
"
160x160x20s
Procjedni sloj ,~' 4 sidra 016
Cijev za odvodnju (jI18 " 140 "
cl
Rupa 020 za odvodnju stupića.
Podnožna ploća
., r1iR~~L":2~3~OX230X12~.~
mort ~
Sidro M12
Slika 342, Načini usidrenja ograde na betonskome mostll
Ovakvo rješenje razrađeno je za monoli tnu izvedbu vijenca i pj ešač ke staze [86],
Njegovi m prilagođa vanjem za polumontažnu izvedbu pje šačke staze, s
montažnim vijencem i rubnjakom gubi se na kvaliteti us idrenja jer je prostor za
ugradbu skučen , a minimalni razmak ruba ostavljenog otvora do unutarnjeg ruba
vij enca upuć uje na to da nije ostvarena ista razina sigurnosti kao kod monolitne
izvedbe. Također je onemogućena ugradba cjevčice za odvodnju iz otvora, koja se
obavezno postavlja kada se predviđa dulja stanka prije ugradbe ograde.
Ograda se može postav iti i pomo ću sidrenih p loča, na jedan od dva n ač ina (slika
342. b i c). Pouzdaniji je način prikazan pod b), s ubetoniranom p ločom . Po
izvedbi pješačke staze namješta se ograda u konačan položaj. Potom se stope
480
Oprema mosla
stup i ćazavaruj u na porlnožnu ploču. Slijedi izravnavanje visine ograde, nakon
čega se stupić zavaruj e na stopu. Potom se popravljaju oštećenja na poeinčanju i
ispunj avaju otvori ostavljeni u podnožnoj p l oč i . Na samom kraju se stopa
zapunjava do donjeg ruba rupe u stu piću ograde, koja je ostavlj ena za odvodnju.
Nač i nprikazan pod e), s pri čvTŠćenjem sidrene ploče pomoću vijaka ne
preporučuje se osim kod naknadne ugradbe ograde, primjerice kod već ih
popravaka ili zamjene.
POGLED PRESJEK " 445 "

) 30"
;:::::;iF============fF=
i== ~' (OD"
~30x9n. <J...
==
114.3x4) "'\\
~
=~~~~~~!~~~~~
=
- 6Qx40x4 /
r
o .... -'-:
~
r- o ~
7'8
N
....
TLOCRT
~: r.-
o 110x10x130 _ _ ,
o 70x1Oxl30 _ .
'o 2""'1 ZQx1Qx130
~ ------------
Slika 343. Pričvrsćenje ograde na čelični sklop mosla (posebno oblikovana ograda
pjeJačko-bicikJisričkog mOSla)
Sidrenje ograde na če li čni most prikladno je na mjestima poprečn ih nosača, gdje

se mogu predvidjeti dodatna ukrućenja sidrenih stupaca. Ukoliko su popreč ni
nosa č i na razmaku većem od onoga potrebnog za sigurno sidrenje ograde,
ugrađuju se dodatna ukrućenja ispod pješačke staze (s lik a 343.).
6.6.4 ČELiČNE ODBOJNE OGRADE
Odbojne ograde štite vozil a od izlijetanja s kolnika na takav način da apsorbiraju

energiju udara uz kontrolirana oš tećenja vozila i ograde. Uz rub mosta postavlJa
se jednostrana, a II središnjem pojasu jednostrana ili dvostrana ograda. Sastoje se
481
od samog odbojn ika, st upi ća, držača razmaka, sidrene p l oče i pribora za
pričvršćenje . T i pični sklopovi su projektirani i testirani na udar vozila, pa se
uzimaju po katalogu proizvođača, a zadatak projektanta je da ih ispravno postavi
u presjeku i osigura preduvjete za ugradbu.
Tlocrt Pogled sa strane Pogled sprijeda
,
e
•
150 100 .
e
~
A~
. o
G::)- -tl ~ -CE>-
~-
o a~
~~)-
~ o
,
-=- .= ,
1
Tlocrt Pogled sa strane
,
,, 80
150
140
.
80
;''50 •;.
= -q::>. Podložna
~
Osnovna
'G Pješačka 1"::::;~

staza - !!---"!=:::ll:...:J
,l1!1
.... .... . SklOp
Slika 344. Čelična odbojna ograda
Odbojnik se II pravilu postavlj a na takav način da muje visina gornjeg ruba 75 cm

nad ko lnikom, međutim na mostovima, kada se odbojna ograda postavlja na
povišenu pje šačku stazu, visina joj je 65 cm do gornjeg ruba odbojnika. Razmak
stupaca odbojne ograde na mostu treba biti oko 1,34 m.
Uporabna vrijednost ograde uvelike ovisi o kakvoći ugradbe i sidrenja. Odbojna
ograda može se sidriti na beton pješačke staze na dva nači n a:
- ugradbom si drenih elemenata (4 sidra «) 16 mm) prije betoniranja
482
Oprema mOSla
- naknadnom ugradbom sidara (4 sidra 16 mm u epoksi-mortu, ales tirana na

čupanje).
Izravnanje sidrenih ploča postiže se podljevnim epoksi-monom. Stupići mogu biti

različitog presjeka (npr. profiliPE 100), a bitno je da su načinjeni od lima
najmanje debljine 4 mm. kako bi se na spoju sa sidrenom pločom mogli izvesti
zavari debljine 3 mm.
460
Slika 345. Zaštitna i odbojna ograda na povišenoj rubnoj gredi
Prikazane odbojne ograde smj eštaju se između kolnika i pješačke staze. Na

cestama višeg reda, na kojima je pješački promet zabranjen tako da se eventualno
uz rub kolnika predviđa samo pos!užna (revizijska) staza , također je potrebno
postaviti zaštitnu odbojnu ogradu. U tom slučaj u praktično je načiniti jedinstvenu
pješačku i odbojnu ogradu (slika 345.).
Francuska uprava cesta razradila je i atestirala ogradu koja ujedinjuje značajke

odbojne i zaštitne ograde (slika 346.). Ograde slične oblikom, ali jednostavnijih
izvedbi koriste se i drugdje.
483
Pogled
-,' cca 2$0 cm , Detalj stupca
. , , ,
g .m. ~
. ~
08
M _
--,.
~
~,.
. ~~
~,
~
Detalj usidrenja ~
~i IIm8mm
~~1,.
3511 .
Slika 346. Tipska zaštitna i odbojna ograda s francuskih autocesta (rip BN 4)
6.6.5 BETONSKE ODBOJNE OGRADE
Betonske odboj ne ograde jamče već u sigurnost protiv pada vozila s mosta od
uobičajenih metalnih odboj nih ograda, a mogu biti izvedene tako i da štite od
buke i vjetra. U vodozašti tnim područjim a još s preča vaju nekontroli rano
izlijevanje s ceste u ineidentnim situacijama (npr. kod prevrtanja cisterne). Ove
prednosti su p laćene znatno većo m masom ograde,
Dok sc kinetička energija vozila koje je izletjelo s kolnika u s lučaju elastič n e
če li č ne odboj ne ograde apsorbira deformac ij om ograde, kod krutih betonskih
ograda ona se preusmj erava i rasipa na drukčiji način , pri če mu najbitniju ulogu
igra oblik unutarnje plohe ograde. On treba biti isti , bez obzira na visi nu i vanjsko
oblikovanj e ograde. Od razi ne prometnice do visine od 8 cm ograda je vertikalna,
potom se ploha lomi i nastavlja pod nagibom od 54° prema horizonta li. agib
postupno postaje strmiji od visine 33 cm nad prometnicom - 85° prema
horizonta li. Najmanja ukupna visina odbojne ograde treba biti 80 cm nad razinom
prometnice (slika 347.).
Betonsku odbojnu ogradu treba postaviti na 0,5 111 od .uba voz nog traka, jt!unaku
kao i če ličnu ogradu.
484
Oprema mosta
Poprečni presjek
Rub prometnog traka ----,
./ 46/32 /
) 5// 50 /
",, +81
Trn za usidrenje
4116 mm, na cca 2 m
Pogled na ogradu
,Smjer vožnje
Radna reška
(prekid betoniranja) Dilatacija
c---r--f-~-~''-'_~-~-9'----~
,,
,, ,,,
,, ,,
, ,,
,,
-----.
O ~·
,
Otvor za odvodnju
Slika 347. Betonska odbojna ograda uz rub pješačke staze (isti rip može doći i na rub
srednjeg pojasa autocesre)
S motrišta trajnosti , brižljivo izvedene betonske ograde iz iskuju manje održavanja

od čelič nih , kao i manj e popravaka (ne oštećuju se pri lakšim udarima), no kada
dođe do oštećenja, teže se popravljaju. Na mostovima se predviđaj u kada su
postavljene i na prometnici uz most (samo na manjim i srednjim građev in ama), no
ukoliko nema posebnih razloga, ne treba betonskim ogradama davati prednost
pred če ličnim.
Betonske odbojne ograde mogu biti montažne, polumontažne ili monolitne.
I zrađ uj u se od betona poja ča n e otpornosti na mraz i sol, s minimalnim zaštitnim
slojem do armature debljine 4,5 cm.
485
KonsIruiranje mostova
Poprećrli presjek Uzdužnl presjek l' 5 /) 5 ,

)5,/ 18 {
~
=,...=== ::. :: d
:::: .' min 50 ,.
. 20/
o 41 25, I:Q 75 m
r dvoslojni zastor
r- hidroizOlacila:
rasponski sKlOp
ploćice za nivelira..!]~
(4 kom. po elementu)
cementni mort 48
d=1 cm .~ l'
,,16)4,. 18 , . Varijanta s rukohvatom

, ,
-
o
Slika 348. Betonska odbojna ograda, montaina izvedba, s detaljem sidrenja i

međusobnog povezivanja elemenata
Kod monolitne izvedbe odsječci su dugi oko 4 m, a na spojevima se uređuj u radne

Teške II obliku ureza, kroz koje prolazi annatura. Kod polumontažne izvedbe
predgotovij eni dij elovi sispuštenom annaturom postav lj aj u se na razmaku od oko
60 cm. U ovi m otvorima ostav ljena je annatura za povezivanje ograde s
rasponskim sklopom. Pored posrednog povezivanj a preklopljenom armaturom,
spoj se utvrđuje mehaničkim povezivanjem jedne ugrađe ne šipke promjera
25 nun, koja prolazi gornjim dijelom ograde.
486
Oprema mosta
Kod nas se najčešće izvode montažne betonske odbojne ograde. Djelotvornost
ograde ovisi o načinu sidrenja na sklop, osobito uz rub mosta, pa je razrađeno više
detalja pričvrš će nja raz li č i te izved bene slo'.enosti. Odabir ovisi o obliku i načinu
izvedbe mosta i ograde. Primjerice, veza ograde s pločom kolnika može se
ostvariti preklapanjem armature i naknadnim betoniranjem (slika 348.). Betonske
odbojne ograde obavezno se dilatiraju na mjestima na kojima je dilatiran sklop.
Međusobno povezivanje predgotovIjenih dijelova ograde izvodi se preko utora na
rubovima elemenata koji pri postavljanju formiraju šupljinu, a ona se naknadno
ispunjava cementnim mortom. U šupljinu je postavljena jedna deblja šipka
armature (<tI25), a po četiri šipke <tI20 ulaze u mort spoja iz svakog elementa.
6.6.6 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA ODBOJNTH OGRADA
Posebnu pozornost treba posvetiti antikorozivnoj zaštiti ograda, koja može biti
predviđena vrućim pocinčanjem ilili zaštitnim prijemazom boje (za odbojne
ograde predlažu se isključivo pocinčani i potom obojeni elementi). Spojna
sredstava trebaju biti pocinčana. Zaštitni prijemaz mora biti izveden sukladno
nekom od važeć ih strani h propisa (npr. DIN ili BS).
Kod zaštite pocinčanjem bitno je prirediti ogradu u komadima prikladnim za
postupak, te prirediti površinu. Na kritič n i m mjestima na ogradi ostavljaju se rupe
promjera 12 mm za otjecanje cinka, odnosno kasnije, kada je ograda ugrađena,
vode. Naknadno zavarivanje na pocinčanim ogradama nije dopušteno (izuzetak je
var na stopi kod pričv~ćivanja na sidrene p l oče). Predlaže se debljina sloja od 85
~m.
Zaštita prijemazom omoguć uje naručitelju odab ir boje ograde. Preporučuje se

priprema površine prema švedskim normama do razine Sa 2,5. Potom se nanosi
dvoslojni prijemaz ukupne debljine 200 ~m. Po ugradbi , odnosno montaži ograde,
nastala oštećenja treba popraviti prijemazi ma koji su po debljini i kakvoći
istovjetni gore opisanima.
6.7 Nasip uz most i prijelazne ploče

6.7.1 OPĆENITO
Prometnica se vodi po nasipu do točke u kojoj okolnosti zahtijevaju prijelaz na

most, koji se uređuje oblikovanjem upornjaka i kraja nas ipa uz upornjak. Prijelaz
ceste s nasipa na most često je prohlemati ča n, odnosno primjetan kao ul eknuće
prometnice koje nastaje zbog promjene krutosti podloge i nač ina prijenosa
opterećenja na tlo, odnosno diferencijaini h slij eganj a između građevine i nasipa.
Ovaj problem treba rješavati u sklopu projekta mosta.
487
Prijelaz se ureduje:
izborom gradi va nasipa,
propisivanjem tehnologije izvedbe nasipa i mosta,
prijelaznim pločama.
Način gradnje mosta često ograničava izvedbu nasipa uz krajnje potpore prije
izvedbe sklopa, pa se nasipi rade naknadno, po dovršenju upornjaka, ili čak nakon
što je dovršena čitava građevina.
Obveza projektanta mosta je da na nasipu predvidi
drenažu i odvodnju prostora neposredno iza zida upornj aka
eventualno odvodnju s ceste pred mostom i iza njega, po nasipu
oblik nasipa (prema dopuštenom nagibu)
oblogu nasipa
berme za pristup dijelovima sklopa
stepenice za pristup mostu po nasipu
način zbijanja nasipa.
Dio ovih poslova konstruktor mosta rješava u suradnji s geomehaničarom. Pored
sastava i zbijenosti nasipa, na kakvoću rješenja znatno utječe i njegovo
oblikovanje u okoli ci upornjaka, te oblaganje ili ozelenjavanje ras linjem. Kod
oblikovanja pokosa bitno je ustanov iti naj stnniji dopustivi nag ib ploha (u našim
prilikama čeSlO se u projektima odabire nagib I: 1,5, no on za neke materijale nije
dostatan). Ukoliko plohe nije moguće oblikovati dopustivim nagibom, treba
pribjeći oblaganju ili izvesti potporne zidove. Na rješenje nasipa također bitno
utječe i izbor tipa upornjaka (masivni, minimalni ili upornjak na nasipu)
oblikovanje krila upornjaka (usporedna, okom ita ili kosa u odnosu na os ceste na
mostu), te način temeljenja.
Prijelaz s defonnabilnog tije la nasipa na nedefonnabilni sklop mosta uređuje se
prijelaznom pločom kako bi se zaja mčila sigurnost prometa i spriječ ila dodatna
dinamička djelovanja na sklop. Prijelazna ploča je ukopana u nasip na potezu gdje
se očekuju najveća diferencijalna slijeganja, a uloga joj je da ublaži naglu
denive laciju ko lnika.
6.7.2 UREĐENJE NASIPA
Oblik naSipa OV ISI O VISIO I, prostoru raspololivum z;a širenje nasipa, tipu
upornjaka i gradivu za nasip.
488
Oprema mosta
a)
All
okomito krilo usporedno krilo
uzd. os mosta \ Ir usporedno krilo
Tlocrt upornjaka
r zid upornjaka '-temelj krila
okomito krilo
'- temelj zida

b)
Masivni upornjak
Upornjak s propuštenim nasipom
Slika 349. Ovisnost veličin e i oblika nasipa u ovisnosti o oblikovanju upornjaka
Okomita krila upornj aka formiraju potporni zid pa nasip u punoj vis ini dolazi do
početka mosta. Nasuprot tome, kraj nasipa uz krila usporedna os i prometnice,
oblikuje se u stožastu formu (s lika 349.a). Završetak stošca može biti usporedan
prednjoj plohi zida upornjaka (slika 349.a) ili ispred (eventualno iza) te plohe, Što
ovisi o tipu upornjaka (slika 349.b).
Usporedna krila upornjaka dijelom su ukopa na u nasip, kako bi se sp rij eč il a
njegova erozija. Istu ulogu ima i zidić pred S10šcem visokog nasipa (s lika 350.).
Berma i stepenište na visokom nasipu služe za pristup teže dostupnim dijelovima
mosta kod pregleda i popravaka.
489
Pogled Tlocrt
odvodnja kanalicama niz nasip
Uzdužni presjek
.. I
Slika 350. Oblikovanje visokog nasipa na kraju m OSla
Ispuna prostora iza upornjaka projektira se uzimajući u obzir preliminarne

podatke o gradivu nasipa. U svakom slučaju , povoljno je predvidjeti kameni
procjedni sloj iza samog zida upornjaka. Ispuna pred v iđena za izvedbu u
nekoherentnim, dobro i srednje propusnim tlima (s lika 351 .) ima kameni
procjedni sloj iza zida upornjaka, dok kod ispune u slabo propusnim tlima treba
ugraditi i cijevnu drenažu (s lika 352.).
Zbijanju nasipa iza upornjaka treba posvetiti znatnu pažnju, bez obzira na ugradbu
prijelazne ploče. Rješenje upornjaka u načelu treba biti takvo da omoguć i zb ijanje
II slojevima debljine do 30 cm. Ovo je osobito bitno na cestama s težim
prometom. Razgraničenje dijela nasipa uz upomjak (koji potpada pod poseban
režim izradbe i zbijanja) od standardnog nas ipa, prema smjernicama [70] treba
izvršiti duž zamišlj ene plohe koja se proteže od dna temeljne jame pod nagibom
I: I (s lika 353 .).
490
Oprema mosta
Modul stišfivosti ME 100 MN/ITf.

a ispod prijelazne PIOCe 80 MN/iTf
rid upomjaka
Ispuna od šljunkaslog
materijala ili
Procjedni sloj od drobljenca. nesortirano
kamena.
Nagib nasipa - crta razgranicenja

Iskop 1:11:2
Posljednjih 20 cm rueno
Iskopati neposredno prije
postavljanja podlotnog betona
Slika 351. Ispuna iza upornjaka upropusnom tJu
i f' ME 1OQMN/m·. 80 MN/m '
-'-,-
~' :"', (
o., <. "', '<;. '
"~ ,",.
-, .'" .....
,'-.,.',-. '-. "-."
Ispuna od šljunka stog ,
materijala ili drobljenca.
nesortirano i nabijeno
:, __ u slojevima ~ ' .,
o c,>, \; oo'
, " "~--'-i'- '
Slika 352. Ispuna iza upornjaka II sJabo propUSIlome tili
49 1
100 Granična crta procjednog sloja

--( - -- - --- - ----- - ,......".<f
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~t~;,?i:~==~
,""", - T P.........
\~ LMnl siAl
• .......,...... '"'l -- - -- --
_____ - /-.."dl>~
- - - - - - - - --__
___________
__ __ i _________________________ ~ --- ~ ---- -
-- ~_,..!----- --- - -- - - - - - -- -- - - -- ~ !il" :il

:::?:j:::::::::::::::::::::~;T'__~~ __v..,_____ _
:::: !:::::: ::::::::::::~;~- ------- -------
::::i:::::::~ :::::::~r --- ---- -- ---------
::: :::=: : ::::::::::::;. . .__
. ____-- Nasip ispod prometnice
~~' : : : : ::: : : : : ; . ; . : : : : : : ::;." u standardnoj izvedbi
~~-_~~-b~~~.~~.~f~~~~~~~~~/~/T>,,~>~------»~---
Slika 353. Izvedba ispune iza upornjaka
Tlo uz upomjak, opte rećeno nasipom, podložno je slijeganju različitom od

slijeganja ispod ostalih potpora (stupova). Utjecaj diferencijalnog sJijeganja na
rasponski sklop je znatan, a kod statički neodređenih sklopova može biti odlučan
kod dimenzioniranja. Zbog toga kod viših nasipa treba predvidjeti izvedbu nasipa
prije izvedbe mosta, kako bi došlo do prekonsolidacije tla. U protivnom, slijeganje
pod temeljima upornjaka u pravilu je znatno veće no pod temeljima stupova, a
može doći i do naginjanja upornjaka. U slućaju lošeg tla, potrebno je predvidjeti i
druge mjere za osiguranje budućeg nasipa, kao što su:
zamjena materijala
drenaža
primjena geosintetika.
Poseban problem predstavlja zbijanje nasipa uz upornjak. Uporaba teške
mehanizacije, kojom je izveden cestovni nasip, uza sam zid upornjaka može
dovesti do neplaniranih pomaka pa se predviđa kori štenje srednje teških ili lakih
strojeva.
Prob lem zbijanja nas ipa iza upornj aka može se ublažiti izvedbom minimalnih
upornjaka temeljenih na nasipu, uz stroge uvjde na oblikovanje, gradivo i izvedbu
nas ipa.
492
Oprema mosta
6.7.3 PRIJELAZNE PLOČE
Prijelaz s defonnabilnog tijela nasipa na nedefonnabilni sklop mosta uređuje se

prijelaznom pločom kako bi se zajamčila sigurnost prometa i spriječ ila dodatna
dinamička djelovanja na sklop. Izvedba prijelazne ploče nije nužna:
na građevi n ama na cestama niže kategorije, s nasipom nižim od 6 m

na građevinama s nadslojem (odnosno takvima, kod koj ih nad rasponskim
sklopom postoji nasip neke debljine).
Kod odabira izmjera prijelazne ploče treba poštivati preporuku prema kojoj se po
obavljenom slijeganju nagib prilaza mostu ne bi smio promij eniti za više od
0,35% kod autocesta, odnosno 0,5% kod ostalih prometnica. Duljina ploče
određuje se prora č unom slijeganja, ili se usvaja iskustveno: u Europi uvriježene
duljine variraju od 4 do 12 m, dok se npr. u Kalifornij i standardno izvode
prijelazne ploče duge 9 m.
Preporučena debljina ploče iznosi između 25 cm i 30 cm. Prijelazne ploče se
linijski oslanjaju na konzolnu istaku na zidu upornjaka ili na kraju rasponskoga
sklopa. Nagib ploče treba biti 10% već i od nagiba nivelete.
Prema duljini
Klin od mrbvog betona pri·elazne loče
=25d030cm Zbijenost: 8•
100 MN/m"
,
Ispuna Iza upomjaka
1 Podložni beton /
10 cm
min .25 cm
.J,- /-
Slika 354. Prijelazna ploća iza zida upornjaka
Zaštitni sloj betona pl oče (ukopani element!) treba biti najmanje 5 cm. Prijelazna
ploča betonira se na sloju podložnog betona debljine 10 cm, koji je izveden na
propisno zbijenom nasipu (slika 354.). Prije izvedbe uz krila upornjaka treba
postaviti stiropome ili slične ploče, kako bi se ploča od njih dilatirala.
493
Prikazana prij elazna ploča prikl adna je za ceste s asfaltn im zastorom, dok su za
betonski kolnik prikladna rješenja s pločom koj oj je gornja ploha sastavni dio
ko l n i č k e konstrukcije.
Spoj ploče i rasponskog sklopa uređuje se II obliku zgloba, povezivanjem glatkom

armaturom (slika 355.).
_ _ _ _ J._
prijelazna ploća
I
• tvrde pjenaste
•/
MB-30 ploče
o
oo ,~
,
~I
•
-~
10%
, o
• 8
-i, '
~IL.
<'lt
zid upomjaka
oo
; Iotni beton /
,
./
armatura za vezu ~--''''''--_
Slika 355. Detalj oslonca prijelazne ploče.
6.8 Hidroizolacija
6.8.1 OPĆENITO
Hidroizolacija cestovn ih građevi na ima za zadatak sprij eči ti pristup vode

dijelovima konstrukcije, a time i njeno agresivno kemijsko ili fizika lno djelovanj e.
Prema nekim istraživanjima, pravilno koncip irana hidroizolac ij a ima j ednak
zna čaj kod ostvarivanja trajnosti kao i ispravno vrednovanj e prometnih djelovanja
[70].
Na mostovima je najbitnija horizontalna hidroizolacija kolničke plo če. Osim toga,
ugrađuj e se kosa i vertika lna hidroizolac ija ukopanih ploha upornj aka i stupova.
Svaki sustav hidroizolacije načelno se sastoj i od osnovnog prijemaza koji sl uži

kao podloga, samog izolacijskog sloja i zaštitnog sloja, koji štiti izolaciju od
prometnih ili drugih dj elovanja.
494
Oprema mosta
Načel no se razli kuj u tri skupi ne sustava:
a) prijemazi
Bitumenski prijemazi danas se koriste kao prethodni prijemazi (koji dolaze
izravno na betonsku kolničku ploču) , jer materijal prijemaza dobro zapunjava
pukotine i manje neravnine.
b) hidroizolacija vezana uz površinu elementa koji se štiti
Izolacijski materijali koji se vežu na podlogu, ugrađuju se varenjem, lij epljenjem
ili brizganjem. Materijal vezan uz podlogu u svemu slij edi pomake i deformacije
g rađev in e. Potpuno brtvljenje površine betona izo lacij om može uzrokovati
skuplj anje vlage i kondenzirane vode ispod izo lacije, te nastaj anj e mjehura i
oštećenja ploče. Da bi se to spriječilo , mora se os igurati potrebna čvrstoća spoja
izo lacije i pl oče (zalijepljenost), i to izvedbom i pripravom betona plo če i
urednom ugradbom izolacije.
c) hidroizolacij a nevezana s površinom (plivajuća izolacija)
P livajuća izolacija odnosi se na izvedbu s asfaltnim smjesama koje se ugrađuju
lijevanjem u vrućem stanju: bitumenskim mastiksom i lijevanim asfaltom. Ovakva
izolacija pogodna je samo za sklopove u manjem nagibu, najviše do oko 6%.
Prema potrebi, sloj izolacije se posebnim slojem gradiva posve odvaja od kolničke
ploče . Ovakav sustav izolacije ne ometa prolaz plinova kroz beton, premošćuje
pukotine i jednostavno se mijenja pri popravcima. S druge strane, u izolaciju i
koln ik se ne prenose sile od deformacija sklopa. Također kod ugradbe izolac ije
beton može biti dijelomično vlažan pa se postupak nanošenja može ubrzati.
Nedostatak ovakvog sustava očituje se u vlaženju kompletne plohe pri lokalnom
proboju izolac ij e, te u deformabilnosti izolacijskoga sloja.
Odabir hidroizo lacije treba prilagoditi okolnostima g rađevine, posebice geometriji
ceste i prometnom opte reće nju . Uzdužni i poprečni nagib bitno utj eč u na
posm i č n e sil e koje izolacij a kolnika prenos i na podlogu, a optereće nje teškim
vozilima, osobito kada se sporo kreću ili stoje na kolniku dovod i do trajnih
deformacija izolacije. Na izolaciju kolnika još nepovolj no djeluje zagrijavanje
kolnika, pa i s tog motrišta treba ocijeniti lokac iju mosta.
Pored atestne dokumentacije, kod odabira sustava za izolaciju izuzetno je bitno
detaljno pridržavanje uputa proizvođača pri ugradbi.
6.8.1 UGRADBA HiDROIZOLACIJE
6.8.2.1 Redoslijed
Na priređenu pov!!inu prvo se ugrađuje hidroizolacija ispod hodnika (slika 356.).

Budući da se uz nižu pješačku stazu nalazi najniža točka u poprečnom presjeku,
495
odnosno prostor za odvodnju i slivnjake, uređuje se i taj dio izolacije kolničke
ploče . Po dovršenju izolacije ispod hodnika i uz prostor za odvodnju, u građuje se
beton pješačke staze. Tek nakon toga treba postaviti hidroizolaciju kolničke p l oče,
kako bi što manje bila izložena prijelazu vozil a i moguć i m oštećenjima. Nakon
postavljanja izolacije kolnika još je eventualno potrebno izvesti posebne
prijeklope na spoj u izolacije pješačke staze i kolnika, te dodatno urediti
hidroizolaciju oko slivnjaka.
1) 2)
hodni! rubnjak
-----------------1, --.---. ___ _
, --- ,
L ____ ____ ____ "~.::::-::::::::::::
dvoslo na
hidrotzo aCI a
Slika 356. Redoslijed ugradbe hidroizolacije II poprečnom smislu
6.8.2.2 Priprema površine
Priprema površine je najbitniji preduvjet za uspješnu ugradbu hidroi zolac ije.

Podloga se prvo očisti od svih veći h komadića i ostataka, te od slabije vezanih
zrna agregata. Mrlje od ulja treba odstraniti, najbolje uklanjanjem onečišć enog
betona.
Dubina hrapavosti površine treba biti:
- najmanje 0,8 mm
- do 1,5 mm za zavarene bitumenske trake
- do 2 mm za lijepljene bitumenske trake
- do 2,5 mm za špricane tekuće polimere
Pukotine na površini, udubine i mjesta s vidljivom segregacijom (gnijezda) treba
natopiti s epoksidnom smolom i posuti kremenim pijeskom.
Površina betona mora bili potpuno suha za ugradbu izolacije slijepljene s p l očo m
kolnika, dok za plivaj u ću izolaciju može biti ma lo vlažna. Površina betona prije
izoliranja mora biti ravna, što se mjeri ispitivanjem pomoću letve, ispod koje
površina može odstupati:
- na du ljini od 4 m najviše 40 mm
- na duljini od 2 m najviše 20 mm
496
Oprema mosta
- na duljini od I m najviše 10 mm
Veće neravnine (do 40 mm) popravljaju se izvedbom lzravnavaJuceg sloja
epoksidnog morta nad izolacijom u udubinama, odnosno strojnim skidanjem
i zboč ina (slika 357.).
Predviđena debljina
za§titnog sloja
~e
.~
_l~ l' hidroizolacija \
~ projektirana
l :;:;;;..>~ min.15mm \kolnička ploča I.- osnovni prijemaz razina ploče
max.40mm
izravnavajući sloj
Slika 357. Izravnanjem površine betona osigurava se da debljina zaštitnog sloja asjaltnog
zastora OSlane II zadanim granicama
6.8.2.3 Osnovni prijemaz
Prethodni sloj hidroizolacij e može biti:

prijemaz reakcij skim smolama s kamenim posi pom
bitumenski prednamaz
drugi atesti rani prijemazi.
Tehnološke uvjete na nanošenje osnovnog prijemaza (gran ice temperature i
vlažnosti, postupak miješanja, nanošenja i posipanja) definira proi zvođa č.
Prijemaz reakcijskim smolama s kamenim posipom predstav lja najbolje rj ešenje,
dok se bitumenski prednamaz načelno ne preporuč uj e za jače opterećene kolnike.
Zaštita osnovnim prijemazom može se predvidj eti i unutar sklopa mosta koji je
potencijalno ugrožen agresivnim tvarima ili vodom (npr. unutrašnjost sanduka
mosta kroz koj i prolaze vodovodne ili druge instalacije).
Prema potrebi , na osnovni prijemaz može se nanijeti kompatibilna smjesa za
izravnanje nera vnina ili pukotina u betonu.
497
Konstroiranje mostova
6.8.2.4 Hidroizolacija
Središnji elementi sustava hidroizolacije mogu biti [70]:
- bitumenske trake za ljepljenje
- bitumenske trake za varenje
- bitumenski mastiks
- polimerom modificirani bitumen
- tekući polimeri za špricanje
- polimerne folije.
Jednoslojne bitumenske trake za lijepljenje obično se kori ste za izolaciju zasebnih
elemenata sklopa (rubnjaka, pješačkih staza ili vijenaca), dok se za izolaciju
kolnika obično koriste zavarene jednoslojne trake.
Sustav hidroizolacije s jednoslojnim varenim trakama mora imati atest kojim se
potvrđuje da se kao zaštitni sloj može koristiti asfalt beton, u protivnom treba
rabiti hidroizolaciju u dva sloja (dvoslojna hidroizolacija). Kod uporabe dvoslojne
hidroizolacije donji sloj obično je nalijep ljen na kolnik, a gornj i sloj je pri varen na
donji.
Osnovn i preduvjet za dje lotvornu hidroizolaciju je poštovanje tehnoloških uvjeta
ugradbe koje daje proizvođač.
Jednoslojna hidroizolacija od bitumenskih traka sve se više koristi zbog brzog i
relativno jednostavnog postavljanja. Nastavljanje traka izvodi se prijeklopima
zadanih veličina.
Kod dvoslojne hidroizolacije donja bitumenska traka lijepi se na ploču pomoću
bitumenske smjese, dokje gornja bitumenska traka privarena na donju. Obje trake
moraju biti ugrađ i vane u istom smjeru, uzdužna na most.
Bitumenski mastiks se danas rijetko koristi, uglavnom kao izolacija pod
hodnicima. Izolacija bitumenskim mastiksom sastoji se od jednog ili dva sloja,
debela približno po 10 mm. Ugrađenu hidroizo laciju treba zaštititi od mehaničkih
oštećenja oblaganjem krovnom ljepenkom.
Polimerom modificirani bitumen se koristi kao hidroizolacija betonskih ploha s

velikim nagibom, a tek rijetko za vodoravne površine. Nanosi se špricanjem u više
slojeva, između kojih sc može ugraditi tkanina ili mreža za ojačanje.
Hidro izolacija tekućim poli merima za špricanje u najvećoj se mjeri prilagođava
obliku podloge, a može se kombinirati s drugim sustavi ma (primjerice, s
bitumenskim trakama, kada se tekućim polimerom izoli ra površina na mjestima
povezivanja armature kolničke ploče i hodnika). Debljina izolacije tekućim
498
Oprema mOSla
polimerima za špricanje u pravilu iznosi 2,5 do 4 mm, S tim da ne smij e biti manja
od 2 niti veća od 6 mm. Postupak nanošenja definira pro i zvođa č mase.
6.9 Kolnič ki zastor

K oln.ički
zastor na mostu ugrađuje se na krutu podlogu pa treba imati različite
značajke od onoga na cesti.
Debljina asfaltnog zastora načelno najviše ovisi o vrsti i intenzitetu prometa.

Najmanja debljina zastora uvjetovana je tehnološkim razlozima. odnosno
mogućnostima ugradbe pomoću fin išera. Načeln o, na mostov ima i nadvožnj aci ma
na lokalnim i gospodarskim cestama, dovoljno je predvidjeti asfa ltn i zastor II dva
sloja, ukupne debljine 7 cm, koji se sastoji od zaštitnog sloja i završnog ili
habajućeg sloja. Zaštitni sloj može se izvesti u debljini od najmanje 3 cm, dok
habajući sloj treba izvest i u debljini od 4 cm, tako da najmanja ukupna debljina
zasto ra i izolacije bude oko 8 cm.
Na mostovima u trasi autocesta ili prometnica višeg ranga slojeve treba prikladno
podebljati. Kod složeniji h, prvotno prednapetih mostova često je potrebno
debljinom asfaltnog zastora izvršiti manje korekcije nivelete. Prema nje mačkim
smjernicama [72] izravnanj e nivelete može se vršiti samo u zaštitnome sloju. Kod
toga debljina zaštitnoga sloja ne smije prij eći 6 cm, nit i biti manja od 2,5 cm. Ako
odaberemo debljinu zaštitnog sloja od 5 cm, možemo korigirati ni veletu za 2,5 cm
nan iže, odnosno I cm naviše. Ukoliko se zaštitni sloj ugrađuje u debljini većoj od
5 cm, treba ga ugraditi u dva sloja.
Ove debljine vrijede za kolnik na rasponskom sklopu, dok u području upornjaka
treba izvesti zastor kao na cesti , najmanje debljine 12 cm.
Kod ugradbe asfalta na mostu treba ogra n i č iti ili, još bolje zabraniti , Zbij anje
vibrac ijskim valjcima.
Kao zaštitni sloj hidroizo lacije kolni čke p l oče kori sti se:
asfaltni beton
splitmastiks asfalt
lijevani asfalt (rjeđe).
Prije ugradbe zaštitnog sloja potrebno je da podloga bude suha i neoštećena.
Posebice treba paziti na moguća oštećenja od prometovanja po hidroizolaciji, koje
se događa zbog izrade pje šački h staza. S hidroizolac ije treba ukloniti šljunak ili
rasutu smjesu asfalta. Iz i!'.tog razloga, strojn u ugradbu as fa lta treba provesti
finišerima s gumenim kotačima.
Habaju ć i sloj od asfalt-betona treba biti debeo najmanje 4 cm jer se obično
predviđa izvedba mješavinom II kojoj je velič i na najvećeg zrna II mm.
499
Pre po ru č ujega se izvesti od agregata eruptivnog podrijetla, radi otpornosti na

habanj e. U principu se nastoje na mostu osigurati jednaki uvjeti prometovanj a kao
na pro metnici na kojoj je most, pa se ugrađuje habaju ć i sloj istovjetan onome na
cesti. Naravno, od ovoga treba odstupiti kada se radi o neasfa ltiranoj cesti , ili cesti
sa starim , neprikl adnim zastorom.
Osobitu pozornost treba obratiti na ugradbu h ab aj u ć eg sloja oko sli vnjaka. kako
voda koja teče uz rubnj ak ne bi prešla preko slivnjaka. Rešetka treba bi ti u građ en a
l cm ispod razine prometnice, a asfalt uz nju oblikovan u nagibu. Buduć i da je
slivnj ake teško un aprijed ugraditi na toč nu visinu, treba kori stiti one kod kojih je
o mogu ćeno naknadno visinske u s klađivanje .
.,2..... prvi namaz

masa za Ispunjavanje spojnice
lijevani asfalt 2 cm
~'
oi..
,
i~
!•. •
" materijal za ispunu, prema njemačkim
smjemicama ZTV-BEL-B ili slično
masa za ispunjavanje spojnice . Ji
. "-
\ \~.... .JI'
--
/' dvoslojni asfaltni zastor
.. hidroizolacija
I .. I
betonska kolmčka ploća
Slika 358. Reška između kolllika i rubnjaka
prostomi prikaz vrha zida upornjaka
I
I
I
I
, , I
I
I
• I
I
I
I
I
I
. . ............ "')
IL __ ___ ______________ ____ _
-'
30
Slika 359. Popree-:na reška na kraju manjeg mosta.
500
Oprema mosta
Asfaltni slojevi moraju se ugraditi na takav način , da između njih i rubnjaka
ostane reška široka najmanje 2 cm, koja će kasnije biti ispunjena posebnim
materija lima.
Poprečni prekid asfalta i hidroizolacije za građevine s prijelaznim napravama
treba urediti prema uputama koje daje proizvođa č prijelazne naprave (isto vrijedi
za slivnjake). Poprečni prekid na kraju manjeg mosta, sa završnim profilom,
prikazan je ranije. Ukoliko se ne izvodi ni završn i poprečni profil, završetak
ko lnika na mostu i prijelaz na nasip treba urediti reškom prema slici 359.
501
502
Primjeri proračuna
5 PRIMJERI PRORAČUNA
U ovom poglav lju dajemo pregled proračuna neko liko različitih tipova mostova.
Proračun i zbog opširnosti nisu mogli biti prikazani u cijelosti, ali su dane sve
smjerni ce potrebne za razumijevanje proračuna i dimenzioniranja pojedinih
sustava mostovnih konstrukcija. Pregledno su prikazane analize opterećenja , način
statičkog proračuna i dimenzioniranja rasponskih sk lopova.
5.1 Kontinuirani pločasti rasponski sklop

Plo časte odnosno ravninske no sače valja računati po teoriji plo ča, koja se temelji
na slijedeći m pretpostavkama:
- debljina ploče u odnosu na raspon je malena
- gradivo je izotropno i elastično
- omjer progiba i debljine ploče je mal en.
lako ove pretpostavke nisu sasvim ispravne za ploče od anni ranog i prednapetog
betona ipak daju prihvatljiva rješenja u praksi.
Proračun unutarnjih sila, momenata savija nja u smj eru vožnje mx• momenata
savijanja okomi to na smjer vožnje my, momenata torzije mxy tc poprečn i h sila u
uzdužnom smjeru qx provodi se pomoću utjecajnih ploha ili tablica različitih
autora. Razrađeni su priručnici koji pokrivaju slučajeve do omjera L/L:c = 0,5,
dakle za raspane manje ili jednake dvostrukoj vrijednosti širine ploče. Osim toga
301
današnji rač una l n i program i omogućavaj u proraču n momenata sav ij anja II
pločama metodom kon ač nih elemenata.
Za uže pločaste mostove kod kojih vrij edi Ly:$ Lx/2 s dovo ljnom točnošću može
se primijeniti teorija grednih n osača . Ovakvim postupkom pločastu odnosno
ravninsku konstrukciju prevodimo u grednu odnosno štapnu, vršeć i proračun za
trak nosača jedinične širine (proračun grede 1 metar širine). Pri tome je glavni
problem kod cestovnih mostova odrediti mjerodavno opterećenj e jedin i č n e trake.
Nadvožnjak prikazan na slikama 165. i 166. proračunat ćemo po teorij i greda

uz imaju ć i
daje Ly ~ 7,44 " Li 2 ~ 14,50/2(m).
Slika 164. Koordinatni sustav i računske dimenzije ploče
1,30 P9 179
380 -
11060110
Slika 165. Uzdužni presjek pločastog nadvožnjaka
302
Primjeri proračuna
Slika 166. Poprečni presjek pJočas tog nadvožnjaka
Analiza opterećenja
Ploča je proračunana na djelovanje osnovnih opterećenja od vlastite težine,

dodatnog stalnog tereta te prometa.
Prvenstveno određujemo opte rećenje vlastitom težinom i sta lnim teretom na
čitavoj širi ni ploče po metru dužnom mosta.
• vlastita težina
- vlastita težina ploče 25'O,70'7 , 44 ~ 130,2 kN/ml
• dodatno stalno opterećenje na kolniku
- asfa lt 0,07' 22· 6,60 ~ 10,2 kN/m '
-izolacij a 0,01'10,1'21 ~ 2,1 kN/m '
- dodatak' 0,5' 9,6 ~ 4,8 kN/ml
• dodatno stalno opterećenje na hodniku
- konzole 2· 0,25 . 1,20 ' 25 ~ \5 ,0 kN/m '
- bet. staza 2'1,67 ' 0,27'25 ~ 22,5 kN/m'
- ograda 2· 0,4 ~ 0,8 kN/m'
- vijenac 2'O,8'O,I'25 ~ 4,0 kN/m'
L\g ~ 59,4 kN/ml
303
Ukupno stalno oplerećenj e raspoređujemo na jedan melar širine ploče kako bismo
dobili proračunsko opte rećenj e na štapnom sustavu grede metra širine.
17,5·7,44+59,4 ,
g= = 25,50 kNlm (za metar širine)
7,44
Ovime smo zanemari li či nj en icu da su rubni dij elovi p l oče više optereće ni zbog
konzole koja je na njih "ovješena", ali ćem o to kasnije ispraviti jač im
dimenzioniranjem rubnih dij elova ploče.
• prometno opterećenje
Prometno opte re ćenje sastoji se od kontinuiranog te koncentri ranih sila od vozila.
Nadvožnjak pripada u II kategoriju mostova, za koju je mj erodavna računska
shema opterećenja V 600 prema Pravilniku.
Sva opterećenja u glavnom traku množimo s koeficijentom dinamičnosti:
k"=I,4-0,008'L,, = 1,284
11111111 IIII 111111 11 11 11111
,, 744 ,,
Slika J67. Kontinuirano pokretno opterećenje mosta u poprečnom presjeku
Kontinuirano pokretno opterećenje na čitavoj širini mosta svodimo na opterećenje

za metar širine ploče po metru dužnom mosta.
= 3 , \,5 + 5 . \,284·3,00 + 3 . 5,1 = 5 25kN / m ' (za metar š;r;ne).
P 7,44 '
Na ploči koja prenosi opterećenj e samo u jednom pravcu, prema iskustvenim

preporukama, koncentrirana opterećenja mogu se razdjel iti okomito na smjer
glavne annature na sudj el uju ć u širinu bs koju odredimo prema:
bs = A" · L x:::O; Lyl2

bl +--
A,
b, - širina rasprostiranja koncentriranog opterećenja do sredine plo če
A ar $ 0,65 - odnos površine presjeka razdj elne i glavne annature, obično 0,2.
A,
304
Primjeri proračuna
Ovaj omjer proizlazi iz č injenice da momenti u ploči u poprečn om smjeru dosežu
najviše petinu vrijednosti uzdužnih momenata. Kori štenjem ove iskustvene
pretpostavke ra č unamo samo uzdužne momente mx, a pretpostavili smo vrijednost
poprečnih my.
Širina rasprostiranja do osi ploče određuje se prema slici 168. uz rasprostiranje

pod kutom od 45°. Postoji mogućnost i da se širine rasprostiranja pojedinih kotača
preklapaju, što se može dogoditi kod deblje ploče :
b'
- ' = 0,60 + 2 . 0,43 = 1,46m
2
200
.6 140
4
100xk d 100xk d
,
~T~
,,
~ ~
,
,,,
,43 , 60 ,43 ~ ... 43>~ 60 .43, ,,
~ -. • • •
" b-s /2=146 ,, • b'S/2=146 ,
• • •
Slika / 68. Širina rasprostiranja opterećenja kotačima vozila
Sudjel uj u ća širina iznosi

b , = 2· 1,46+0,2·14,5 = 5,84 m
ali uz uvjet da mora biti naj više jednaka polovici širine ploče iznosi:
L
5,84 ,,-' =3,72m => b, =3,72m
2
Konačno, djelovanje dva kotača u poprečnom smjeru zamj enjujerno jednom

koncentriranom silom na štapnom modelu jednog metra širine.
P' = 2 ·128,4 = 69 03kN .
3,72 '
Pojednostavnjenje za proračun u uzdužnom smjeru podrazumijeva kontinuirano

opterećenjei na mjestu vozila što smanjuje koncentrirane sile triju osovina:
P = 6903 - 6·5,25 = 585kN
, 3 '
305
Slika 169. Uzdužni raspored opterećenja i pojednostavnjenje
Model konstrukcije
Glavn i uzdužni smjer mosta može se zamijeniti okv irn im sustavom, kojeg
pojednostavnjujerno kao štapni. Proračun unutarnjih sil a na ovakvom li nijskom
kontinuiranom nosač u preko dva polja provodi se prema poznatim načelima
tehničke mehanike. Bitno je uzeti u obzir sve mjerodavne kombinac ije opterećenja
čime dobi vamo si le za pro račun glavne uzdužne armature i vili ca.
Pro račun možemo provesti korištenjem tablica za kontinuirane nosače ili
računal nim programom. Pri korištenju računaln og programa va lj a:
• zadati odgovarajući materijal,
• zadati poprečni presjek metra širine mosta, a visine jednake debljini ploče,
• upisati štapni model kojem pridružujemo defi nirani presjek,
• zadati kontinuirana opt e rećenja na pojedine elemente,
• koncentrirana opterećenja vozil a «prošetati» po mostu,
• tražiti maksimaln e raču n ske sile od raz li či tih kombinacija opterećenj a.
zs
~II
1450 1459 1450
• 1450 ,,
Slika 170. Statički sustav konstrukcije
Ranij e smo u proraču nu zanemarili č inj enicu da su rubni dijelovi pl oče više
opt erećen izbog utjecaja konzole na rubu no sača . Budući da vozi lo može stajati
blizu ruba plo če vrijednosti glavnih uzdužnih momenata II ruhnim tracima pl oče
treba po većat i za 10 do 20%.
306
Primjeri proračuna
Tijekom proračuna također smo usvojili pretpostavku linijskog oslanjanja ploče u
ležaj nim osima. Ova pretpostavka nije na strani sigurnosti, osobito na srednjim
stupovima, koji predstavljaju diskretne oslonce. Zbog toga ćemo unutar ploče nad
stupovima izvesti tzv. "skrivenu gredu", odnosno poprečni nosač. Statički sustav
je greda s prijepustima, prema slici 171., opterećena reakcijama proračunskog
no sača . Reakcije u obliku koncentriranih sila zamjenjuju se optereće njem dužnog
metra grede sprijepustima.
Dio opterećenja s ploče, na tracima širine jednake promjeru stupa uveća nog s
dvostrukom visinom ploče, prenosi se izravno na stupove. Na isti bismo način
proračunali i oslonačku gredu nad upomjakom.
II II!
Slika 171. Model za proračun skrivene grede nad stupovima
Na kraju valja proračunati i konzo lu kao konzo lnu gredu odgovarajuće duljine u
poprečnom smjeru mosta te metra širine u uzdužnom smjeru mosta.
Dimenzioniranje
Nakon proračuna mjerodavnih račun skih unutarnjih sila slijedi dimenzioniranje.
Kakvoća betona je C25/30, a rebraste annature S-SOO.
Pokrivanje dijagrama momenata savijanja i poprečnih sija radimo za središnji trak
širine l m. Rubne dijelove ploče širine 0,2 L)' ojačavamo s 10 do 20% više glavne
annature, II skladu s naprijed navedenim pretpostavkama.
307
U poprečnom smjeru pokri vamo dijagrame unutarnjih sila za skrivene grede, a

potom preostale dijelove ploče anniramo s 20% vrijednosti glavne uzdužne
armature.
Sekundama torzija, čiju velič i n u ni smo računa l i , javlja se u uglovima p l oče, koje
bi trebalo dodatno ojačat i a rma turom. Kod pl očasti h mostova s di skretnim
oslanjanjem (npr. pješački most koji se oslanja na pojed in ačni stup), torzija je
primarna unutarnja sila, pa proračun treba pažljivo provesti.
4~
~
~ ,"19ISom
19
,,
-;'2115cm
~ 19/10cm
4~ 1211mI3Ocm
~
,"1918=
~
,
19
~
.
r 4 14
nii i ii l TI 111 1111 11 111 111 r

POLJE lal14112.Scm
"'8I&m ~ 28110cm ~2818cm

150 444 150
~ 1211Scm
900
~ 1211Scm
~ 12115cm
10 c::
112
136 - ~12130cm
15
59
l) 24
9 'tj:
15
59
20
9
16~O15o
59
12
-
/60
112
136
:::J 10
60\ ~ 14112.5cm 735
~
~
28
"ti'8I"'" ,,
al14112.Scm
~ 26f1Ocm
4all211m13Ocm
,ti'8I"'" , ~.
~ ~ r 4 14
~ I I I I I II I 11111 1,
dT111 11 I'I I I r
LEžAJ " 2518om
~ 1918cm ~ 19f10crn ~ 19J8crn
150 444 150
~141 12. Scm

900
~ 14112.Scm
16~
~14/12.Scm 112
15 15
10 e
112
136 - "'2i3O<m 59
24
2tr
1;1). 59
20
58
12
- 136
::::::1 10
60\ ~2516crn 735 /60
Slika J72. Skica armature ploče II poprečnom presjeku II polju i nad stupom
308
Primjeri proračuna
S.2 Ploč asti okvirni podvožnj ak

Okvirn i p!očast i podvožnjak omogućuje prijelaz autoceste preko loka lne ceste
(slika 173.). Kako je križanje autoceste i lokalne ceste pod kutom odabrana je
kosa konstrukcija podvožnjaka (slika 174.).
~~~:~;~~~~~RENABITUMIENSKA TRAKA 1 om
1}O c80e 119

300 14'45
. ., .
11080110
" 300
--
Slika J 73. Poprečni pr~jek ukvirnug pudvužnjuku
Slika 174. Tloerr kosog podvožnjaka
309
Kako bismo uzeli u obzir utjecaj zakošenosti na raspodjelu unutrašnji h sila,
kori stit ćemo prostorni model podvožnjaka odgovarajuća mjerodavna
opterećenja.
Osim kvalitete čeli ka S450 i betona C25/30 (MB 30) potrebno je poznavat i
karakteri st ike tla.
Kut unutrašnjeg trenja iznosi 4> = 40°, a zapreminska težina y = 21 kN/mJ.
Modeliranj e konstrukcij e
Korištenjem rač unalnog programa konstrukcij a podvožnjaka modelira se
p ločasti m konačnim elementima kose ploč e i kruto vezanih zidova upornjaka.
Kosu ploču modeliramo u horizontalnoj ravnini. Zadajemo kutne čvo rove i
podjelu po osi x i y. Program generira mrežu kosih p ločas t i h elemenata. Podjelu
osi, a ti me i ve l i či nu p l o č a st i h elemenata, odredili smo v od eć i računa o budućoj
raspodjeli oeterećenja. Zidove zadaj emo na isti način , ali u vertikalnim
ravninama. Cvorovi na gornjem rubu zida podudaraju se s čvorov i ma na
odgovaraju će m rubu ploč e (sl ika 175.). Radi pojednostavnjenja uzimamo da su
zidovi podvožnjaka, odnosno zidov i upornjaka, upeti u temelje.
(-51.' " " " '"
Slika 175. Skice prostornog modela kosog podvotnjaka
Modeliranj e o pte reće nj a

Kod ovakvog tipa konstrukcije treba provjeriti raz li či te kombinac ije djelovanja.
Ovdj e se u proračun uklj u č uju vlastita težina. dodatno stalno i prometno
opterećenje prema Pravilniku te pritisak tla.
310
Primjeri proračuna
• Vlastita težina
Vlastitu težinu računa sam program na osnovi zadane kakvoće betona i debljine
pločastih elemenata (80 cm).
• Dodatno stalno op terećenje
Dodatno stalno opte rećenje zadaj erno kao kontinuirani pritisak po pločastim
elementima. Veličinu elemenata pri modeli ranju odredili srno uzevši u obzir širine
revizijskih staza, odnosno kolnika.
- kol nik: g, = 0,08 ' 22 = 1,8 kNlm'
- revizijske staze: g, = 0,23 ' 25+0,01 . 22+2 '0,4/4,5 = 6,15 kN/m'.
"'~ . 15kN/m'
Slika 176. Dodatno stalno opterećenje kose ploće
• Prometno opterećenje
iznad podvožnjaka prolazi autocesta pa je mj erodavna shema opterećenja
V 600 + 300. Sva opte rećenja u glavnom traku množimo s dinamičkim faktorom
k.,= I ,4-0,008 . 17,45 = 1,26
Opterećenje kotače m vozila zadaje se kao slobodni blok opterećenja na površini

rasprostiranja u odnosu na referentn i čvor mreže. Površina rasprosti ranja
opterećenja od kotača vozila pod kutom 45° do sredi šnje ravnine pl oče određ uje
se prema slici 177.
100·1,26 ,
P(lOO.kd ) = = 69,63kN I m
1,56 ·1,16
50 ,
P,,,) = - 31,69kN I m
1,36·1,16
100"". ., .,
• •
y
~ 48iS48 .
• 116
Slika /77. Površine rasprostiranja opterećenja od kotaća vozila
3 11
Kontinuirano optereće nje u glav nom i sporednom traku zadaje se kao slobodn i
blok opterećenja na površini pojedinog traka u odnosu na referentni čvor. I ovdje
vidimo kako su di menzije pločastih elemenata odabrane tako da odgovaraju
širinama voznih traka.
Sporedni vozni trak

3,0 kN/m ' 31,69 kN/m' 3,0 kN/m' I
gI~~~"
1
I Glavni vozni trak
1
6,3 kN/m '
Slika 178. Prometno opterećenje 1/ glavnom i !.porednom voznom (raku
3 5
7 9
Slika 179. Sheme 3, 5, 7 i 9 prometnog opterećenja kose ploće
Valja provjeriti najmanje devet položaja sheme prometnog opterećenja:

1. glavni trak je uz krajnji rubnjak, vozilo na rubu uz tupi kut ploče
2. glavni trak je uz krajnji rubnjak, vozilo na sredini raspona ploče
3. glav ni trak je uz krajnji rubnjak, vozilo na rubu uz oštri kut p l oče
3 12
Primjer; proračuna
4. glavni trak je uz srednji rubnjak, vozilo na rubu na strani tupoga kuta
5. glavni trak je uz srednji rubnjak, vozilo na sredi ni raspona ploče
6. glavni trakje uz srednji rubnjak, vozilo na rubu na strani oštroga kuta
7. glavni trak je uz suprotni krajnji rubnjak. vozilo na rubu uz oštri kut
8. glavni trak je uz suprotni krajnji rubnjak, vozilo na sredini raspona ploče
9. glavni trak je uz suprotni krajnji rubnjak, vozilo na rubu uz tupi kut ploče
Neke od ovih shema opterećenja prikazane su na slici 179.
• Bočni mirni pritisak tla

k,,~ l- s in$~ 0 , 36
pg~ 0,0 kN/m'
p~ p,"" ~ 0,36' 0,4' 21 ,0 ~ 3,02 kN/m'
Pd~ 0,36' 10,90' 21 ,O~ 82,40 kN/m'
Pritisak tla zadajemo kao slobodni blok pritiska na zidove upornjaka.
,.,,,"";''-
Slika 180. Pritisak tla na zidove podvožnjaka
• Pritisak tla uslijed vozila iza zida upornjaka

Bočni pritisak tla povećava se uslijed opterećenja vozilom ispred okvirne
konstrukcije.
~600-300+ 300 ~83+ 167~250 kN / m'
gg 60·60
, , 60·30 ' , ,
A, ~ 6,0· 6,0 ~ 36,0 m'
A, ~ (6,0 + 2· I 0,9tg30' J. (6,0 + I0,9tg30' J~ 228,0 m'
A , ~(3,0+2'10,9tg30'J.(6,0+1O,9tg30'J~ I92,0 m'
~ 16 7. 36,0 +167 18,0 ~ 42 kN / m'

gd ' 228,0 ' 192 '
P,., ~ kox,", ~9 , 0 kN/m'
P"d ~ koxgd ~ I ,5 kN/m',
3\3
Dimenzioniranje
Potrebnu annaturu možemo odred iti ili ručnim proračun om za mjerodavne
računske unutraš nj e si le ili rač unalnim programom. Ovdje ćemo prikazati
nekoliko skica izlaznih podataka račun alnog pro računa.
Na slikama 181. i 182. vidimo glavne momente savij anja M2 i Ml U kosoj ploč i
podvožnjaka.
Na slici 183. vidi mo potrebnu, a na slikama 184., 185. i 186. odabranu annaturu u
ploči. U sk lopu programa zadali smo smjerove glavne i poprečne armature. Za
ovakve kose ploče kod kojih je kut križanj a manji od 60° preporuka je glavnu
annaturu vod iti okomito na li nij e oslonaca, a poprečnu annaturu paralelno s
osloncima.
MZ M1
Slika 181. Glavni momenti savijanja II ploći od vlastite težine
M1
Slika 182. Glavni momenti savijanja II ploči od vozila II gornjem tupom kutu
3 14
Primjeri proraćuna
,.~
,pop,""" paralelna $8 slobodnim rubom
"
•.s 2]3 o
glavna
""",.""
<
paralelna SB slobodnim rubom
,
k)' ~~
Gornja il ~"? "
armatura "'." ...
..
.....o!"
~
.§;..
~
Slika 183. Izlazni podaci o potrebnoj armaturi kose ploće podvožnjaka
Slika 184. Raspored donje armature ploče
315
Slika 185. Raspored gornje armature ploče
~ 12120cm
1200
~ 28/15cm
1200
A-A o
'" h
N
~
~=
h
~=
"'-
o
:;:
iii
N
'"
~
641 "" SP
455
12115cm $6 12/15cm
455 ""
164
Slika 186. Armatura u popre.čnom presjekli A-A podvožnjaka
316
Primjeri proračuna
Na slobodnim rubovima valj a trak širine br :=:::: h ojačati uzdužnom annaturom i

obuhvatiti vilicama (slika 187.).
Gornja armatura rubnih traka povija se na tup im kutovima ploče u smjeru ležaj ne
li nij e zbog preuzimanja momenata upetosti koji se pojavljuju na tim mjestima. U
tom području treba i vilice progustiti i voditi do ležaja u smjeru ležajne linije.
~ 2B115cm
s625110cm
s6 16115cm
I
I
4~ 1 213Ocnj
I
I 4 s6 12130cm
I
s625115cm
I s6 12115cm
I s6 19/15cm
Slika 187. Presjek na slobodnom rubu ploče
4 12130cm l
I ~16115cm
-t ---~----
Slika 188. Gornja armatura rubnih traka /I tlIpom kulU ploče
3 17
5.3 Okvirni kanal ispod željezničke pruge

Okvirne konstrukcije prora čunavaj u se ov isno O statičkom sustavu okvira,
poprečnom presjeku i n ači nu izgradnje. Ovdje dajemo pri mjer proračuna jednog
armiranobetonskog zatvorenog okvira kanala ispod že lj ez n ičke pruge. Korišten je
štapni model okvira na e l astičn i m osloncima u dodiru s tlom.
Kanal je zatvoreni armiranobetonski okvir duljine 22,10 m koji omogućuje

slobodan tok potoka ispod željezničke pruge .
I
I
I
I
I
I
Slika 189. Uzdužni presjek
J=> ~
1 743,5 700 625 1

1 r -- ------- - - ------ ~r.g ------ N - - - - --, 1
I ~ I
1 I R I 1
1 I I 1
I I
1 I I ii! 1
I I ~
~
1 1
I I
1 673,5 O 700 O 555 1
1 I I 1
I I
1 r---------- -- ---- - -, 1
1 I al I (il 1
1 "===== =====--- - o=f.- ======' ,,·II

Slika 190. Poprečni presjek
318
Primjeri proračuna
Osim kvalitete če lika S-400 i betona C25 /3 0 potrebno je poznavati i karakteristike
tla.
Kut unutrašnjeg trenja: $ ~ 30'
Modul reakcije tla (vertikalni): K .. = 20 N/cm 3
Modul reakcije tla (horizontalni ): Kh ~ 10 N/cm'
Zapremi nska težina: y~ 19kN/m3
Odabire se zaštitni sloj betona. Na primjer za klasu 2 okoliša (vlažni okoliš bez
smrzavanja, ne agresivno tlo) vrijedi .minimalni zaštitni sloj od 25 mm na koji se
dodaje tolerancija od lOm, c = 35 mm.
Modeliranje konstrukcije
Za proračun unutarnjih sila koristi se linearna elastična teorija i metoda konačnih
elemenata. Uslij ed nadsloja opterećenje vlakom se širi u tlu i u uzdužnom i II
poprečnom smj eru pa kontinuirano opterećenje djeluje na gornju ploču okvira.
Proračun se svodi na proračun ravninskog okvira l metra ši rine u uzdužnom
smjeru građevine, Koristi se štapni model s odgovarajućim površinama i
momentima inercije presjeka.
D efo rmiraj ućetlo zamj enjuje se oprugama čija se elastična konstanta računa
pomoću modula reakcije tla Kv. Za vertikalno pridržanje koriste se dvije širine
0,525 m za vanj ske i 0,7 m za unutarnje opruge.
0,525·1 ,0·2000~ \0500 kN/m3
0,700·1 ,0·2000~14000 kN/m'.
~
'" p • ~
170 1 1 7{
l,
l.. " OO" ~,
~
~ OO"
10\, ld, ,!,,,, lo '"

~ Pl
Slika 191. Model konstrukcije
Za horizontalno pridržanje koriste se opruge čija je elastična konstanta povezana s

ukupnom visi nom okvirne konstrukcije, a njena se vrijednost dobiva množenjem
modula reakcije tla KH s površinom utjecaja 6,6'1,0 m:
6,6·\,0· 1000~6600 kN/m'.
319
Moguće je i da se modelira okvir koji leži na kontinuiranoj elast ičnoj podlozi.
Tada se koriste štapovi na elastičnim temeljima (Beam on Elastic Foundation) i
njihov e l astični parametar dobiva se množenjem Kv sa širinom temelja.
Modeliranje oplen:ćenja
Kod ovakvog tipa konstrukcije treba provjeriti različite kombinacije djelovanja.

Ovdje se u proračun uključuju vlastita težina, korisno opterećenje, pritisak tla i
reakcij e tla.
• Vlastita težina
Vlastitu težinu računa sam program.
• Dodatno opterećenje na gornju flOču od nadsloja zemlje i podloge pruzi
Zapreminska težina tla je 19 kN/m, a podloge 18 kN/m3 .
g." ~ 19x2,5xl ,0~ 47,5 kN/m
gpod~ 1 8xO,8x l ,0 ~ 14 ,4 kN/m
• Bočni mirni pritisak zemlje

ko~ l-sin~~0,5
Pg~ 0,5'(47,5+ 14,4) ~ 30,95 kN/m
Pd ~ 30,95+0,5'(19'6,6'1,0) ~ 93,65 kN/m
• Opterećenje vlakom
Kori sti se shema opterećenja LM 71 (MO 71, UIC 71) koja se sastoj i od
koncentriranih sila od 250 kN na razmaku 1,6 m koje se mogu zamijeniti
kontinuiranim opterećenjem (ako je proveden zastor na mostu). Silu je potrebno
još množiti faktorom a koji shemu prilagođava lokalnim uvjetima, sukladno
odredbama nadležne željezničke uprave. Faktor a se kreće od 0,75 do 1,33.
Uzmimo ga ovdje 1,1. Kontinuirano opterećenje, kada se promatra uzdužni smjer
željeznice, jest:
q LM71 ~ 1,1'25011 ,6 ~ 171 ,88 kN/m,
Lq LM1, 500 Lq LM71

I l I
:!: /
~ ,
,I
i2 , I
260 240
V ,~
260
1\
I
I
I
I
-;
3 125 110 760 10 ' 125 5

,
, 30il 500 300 ,,
" 1100 "
" --
Slika 192. Rasprostiranje opterećenja poprečno na smjer ie/jezničke pruge
320
Primjeri proračuna
Poprečno na os željeznice događa se raspodjela opterećenja do sredine gornje

ploče okvira. Uzmemo li da su pragovi željeznice duljine 2,6 m, te širenje kroz
podlogu željeznice u omjeru 4: l , kroz tlo 2: I, kroz beton ploče l : l , ukupna ši rina
rasprostiranja jest:
b ~ 2,6 + 2(0,4/4 + 2,5/2 + 0,35/1) ~ 6,0 m.
Kako su u pitanju dva vlaka na razmaku 5,0 m ukupno kontinuirano opterećenje

na gornju ploču okv ira iznosit će:
q ~ 2'171 ,88/(3 +5+3) ~ 31 ,24 kN /m.
Za dinamičko opterećenje vlakom potrebno je koristiti i dinam i čki faktor:

q"'k~ 1,3'31 , 24~40,61 kN/m.
• Bočni pritisak tla uslijed vertikalnoga korisnog opterećenja

Bočn i pritisak tla povećava se uslijed kontinui ranoga kori snog opterećenja ispred
okvirne konstrukcije.
qg ~ 2·171 ,88 ~33,37kN / m
1,35 + 7,6 + 1,35
qd = 2 ·171,88 = 20,58kN / m
( 2,5; 6,6)+ 7,6 +( 2,5 ; 6,6 )
Pq,g~ koxq, ~ 16 ,69 kNl m

Pq.d~ koXqd ~ 1 0,29 kN/m.
Pq.g
Pq.d d
Slika 193. Djelovanja na konsfrukciju
Dimenzioniranje
Opte rećenja se množe s odgovarajućim faktorima sigurnosti za djelovanja i
obavlja se unutarnji h sila okvira. Dimenzionira se glavna annatura le
proračun
posmična annatura uz zadovoljenje uvj eta minimaln e i maksimal ne annature.
Posebnu pozornost treba posvetiti čvorovima okvira. Krak unutarnji h sil a u
dijagonali čvora ne smije biti manj i od kraka unutrašnj ih sila u pri ključ nim
321
elementima. Uslijed radijalnog tlaka sav inutih šipki glavne armalure javlja se si la
cijepanja okomito na dijagonalu. Bit će pOlrebno projektirati arrnaturu za
preuzimanje sila cijepanja. Sila cijepanja se može odrediti za 25% radijalnog
pritiska uslijed glavne armature:
= O25 Fti + Fil I
Ps . 2 O.8d min
Fll = Al·fyd. F!2 = A2,·f Yd
Fs = Ps '2" O,8d min

F,
A s=- ·
f,d
,
, ~.' " "o
~/
8 P
:: . F"....
----- -
M".
,
,
,...i?c9.
O- "J
~ / F",
- F"
- - --
~cr.'"
,<-- ' /
Slika 194. Sile u čvoru okvira
120 560 ~ 14/10

I~ 10/20
120 158 830 ~ 22110 58 1
47
4°rl
258 I I II II II I I I I ,!!lS
i ~
-
10
pot> 650
-
24 ,,41,0 - -
~ 2811 O
47 264 111111 1111111111111111 rll>M
141' 10120 1
78 830 ~ 22110 781
120 580 ~ 14/ 10
Slika 195. Armatura okvira i čvora
322
Primjeri proračuna
5.4 Kontinuirani rebrasti monolitni raspon ski sklop

Rebrasti mostovi najraciona lniji su ravni mostovi kada se ne zahtijeva velika
vitkost konstmkcije.
Broj glavnih nosača može se kretati od ! do približno 10, što ovisi o širi ni mosta i
načinu izvedbe. Za rasponsku konstrukciju koja se betonira na skeli , u pravilu
treba primjenji vati manji broj glavnih nosača na razmacima od 5,0 do 8,0 m. Veći
broj rebara koristi se kod po!umontažne gradnje kad su rebra predgotov!jena (vidi
5.5. Po lumontažni roštiljni rasponski sklop grednog mosta).
Za pješačke mostove dovoljno je jedno rebro, a za cestovne mostove uobičajenih
ši rina pri izvedb i na mjestu dovoljna su dva reb ra
Analiz irat ćemo primjer prorač una rebrastog nadvožnjaka kontinui ranog preko
četi ri polja s dva rebra u poprečnom presjeku (s li ke 196., 197.).
R"3200m
• 0,1"4 ~RT. KRIVINA q> @ T~22 ,-40m
5*0.078 rn ~ VERT. KRIVINA ~ 0,7%
....
jR",-
1500
I
,, 1900
m. ,.,. ,
~~~
3r:: "" ,. 460

1 1
• I
:; .,
~ ~I, .fLi
, .
.... ~J /)lP
-~-
."'. ...'"""
Slika 196. Uzdužni presjek rebrastog kontinuiranog nadvožnjaka
,,
li "" ,
'50
'"
Slika J97. Poprečni presjek rebrastog kontinuiranog nadvožnjaka
323
Kod proračuna pje šačkog mosta S dva rebra u presjeku, postupak je isti kao u
s lij ed eće m tekstu, samo što otpada opterećenje tipskim vozilom i dinamički
koeficij enL. Za proračun pješačkog mosta s jednim reb rom u poprečnom presjeku,
otpada i proračun poprečne preraspodje le, al i je obavezna provjera na torziju
ustijen n es imetri č no ga prometnog opte reće nja.
Modeliranje konstrukcije
Za proračun mosta na račun a l u koristio bi se roštiljni model s l ično kako je 10
op isano u poglavlju 5.5. za polumontažni rošti ljni rasponski sklop grednog mosta.
Ovdje ćemo ipak, pro rač un pojednostavniti tako da od dva rebra u poprečnom
presjeku proračunamo jedno, kao zasebni gredni nosač. Stalni te ret se zbog
simetrije dijeli na oba rebra jednako, dok kod ne s imetričnog a prometnog
opte reće nja i neopterećeno rebro sudjeluje u nošenju, što će se u proračunu
modelirati pomoću utjecajne linije za poprečnu razdiobu. Proraču n ski model je
štapni kontinuirani nosač preko četi ri polja, sa s tatičkim karakteristikama
T-presjeka koji se sastoji od grede i dijela ploče .
,
"
""
Slika 198. Pojednostavnjeni presjek za proraćun
Sudjelujuću širinu pl oče, koja se koristi za dimenzioniranje no sača u polju,

određujemo prema DrN 1880911987 za paraboličnu momentnu sliku prema
Izrazu:
b, ~b'"'
p, p~ b'
1+6,4 - ,
L-,
Le duljina Izvijanja za kont inuirani n osač koja za vanj sko polje u ovom
primjeru iznosi Le =0,85' LI= 0,85' 15,0= 1,75 m odnosno za srednj e polje
Le=0,7 ' L2=0,7 -9,0= 13,3 m, pri čem u je mjerodavna manja vrijednost
b stvarna širina pojasa koja za ovo rebro lij evo od osi nosača iznosi
b l =2,53 m, a desno b2=2,685 m
p koeficijent sudje iujuće širine koj i iznosi za lijevu odnosno desnu stranu
rebra:
324
Primjeri proračuna
l
p, = , =0,799, p, = , = 0,779.
1+ 64 2,53 1+6 4 2,685
, 1275
, ' , 12,75'
Konačno sudjelujuća ši rina ploče iznosi:

b,= 0,799' 2,53 + 0,779 ' 2,685 = 4,12 m.
Modeliranje opterećenja
Rebro ćemo proračunati na djelovanje osnovnih optereće nja od vlastite teži ne,
dodatnoga stalnog tereta te prometa.
• vlastita težina jednog rebra g = 25· Al2 = 25 . 2,877= 71 ,93 kNlm'

• dodatno stalno opterećenje koje otpada najedno rebro
- zastor 22'0,07'3,55= 5,47 kN/m'
- izolacija 0,5' 5,215 = 2,61 kN/m'
- ograda 0,40 kN /m '
- vijenac, rubnjak, pje šač ka staza 0,471 . 25= 11 ,8 kN/m '
8g = 20,30 kNlm '.
• prometno opterećenje
Nadvožnjak se nalazi na mag istral noj cesti, dakle pripada u II. kategorij u, za koju
vrij edi proračun ska shema V 600. Opterećenja u glavnome traku množe se
dinamičkim faktorom
K.! = 1,4 - 0,008' Ls R= l ,4-0,008' 17= l ,264
Opterećenje kotačem vozi la iznos i:
p = 1,264'100 = 126,4 kN
a kontinuirano opte reće nje u glavnome prometnom traku:
p = 1,264' 5 = 6,32 kNlm'
Pokretno opterećenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijelj eno u poprečno m

smislu, preraspodjeljuje se zbog utjecaja torzijske krutosti nosača. Izravno
opterećen nosač preuzima veći dio op terećenja , a neizravno optereće n manji. Udio
preraspodjele određujemo približnim postupkom , crtajući utjecajnu liniju
poprečne preraspodjele. Postupak je zasnovan na usporedb i kutova zaokreta
nosača uslijed opterećenja jedinič n om silom za dva ekstremna slučaj a.
Kutovi zaokreta no sača

a) Uz pretpostavku da je torzijska krutost n osača jednaka GlI = O, određujemo kut
zaokreta CPb:
k_.!l.
0/ , -
2e
325
e - razmak od osi do osi rebra
fl - progib uslijedjediničnc sile u sredini raspona:
I·L'
f ~--'--"'-
1 48E l y '
STVARNI NOSA~Ć"",,,,,,,,,,,,,,,!
"'Težište
RAl:W'lSKI NOSAČ
A = 2,574 m 2
1,.= 0,3526 m'
Slika 199. Određi vanje kUla zaokrela nosača kada je torzijska krotost GlI = O
U našem primjeru uz moment tromosti Iy = 0,3526 m4, modul elastičnosti betona

E;:::; 3,2' 10 7 kN/m2, najveći raspon L= 19,O m, progib usl ijedjedin i čnc sile iznosi:
f ~ 1·19' ~ 1266.10-'
, 48 ·3,2·10' ·0,3526 '
pa je kut zaokreta:
" ~ 1,266·10-' ~ 2382.!O -6 .
~b 2.2685
, '
b) Uz pretpostavku da je krutost n osača na savijanje EI y = 0, određujemo kut

zaokreta 4lt uslijed jediničnog momenta torzije u sredini raspona koji uz
G = 0,4' Eb iznosi:
Mt • .!::
2 2 M, L
$, ~ Gl , ~ 16EI
, ,
It: torzijska krutost koja se određuje izrazom a' h3 . b pri čemu je a dano u
tabl ici 99. Za pojednostavnjeni presjek na slici 200. torzijska krutost, uz
pretpostavku neraspucalosti presjeka, iznosi:
I, ~ (0, 159' 1,2' '1 ,4) ' 2+ 0,333' 0,25" 3,97 ~0,79 m' .
326
Primjeri proračuna
J40 .. 397 ,340,..

, "
Slika 200. Pojednostavnjeni presjek za proračun torzijske !maosti
Tablica 99. Koeficijent a za određivanje torzijske !milosti pravokutnog presjeka
b/h 1,5 2,0 3,2 4,0 6,0 8,0 10,0 oo

a 0,196 0,229 0,263 0,28 1 0,299 0,307 0,3 13 0,333
Kad uvrstimo sve potrebne vrijednosti, kut zaokreta uslijed jed inič n og momenta
torzije u sredi ni raspona iznosi:
~ = l· 2,685 ·19 = l 261.10 -6.
, 16-32·10'·
" 079
, '
Utjecajna linija
Utjecajnu li niju cnamo spajanjem izrač un a n i h ord inata za Izravno ne Izravno
opte rećen nosač.
po'l I
,
I
I L W
,i ,
j '"
-~ __H~I
o
X
Slika 20J. Određivanje ordinata utjecajne linije
Ako je X vrijednost utjecaja koji se prenosi savijanjem izravno optereće n og

n osača, a Y dio utjecaja koji se preraspodjeljuje na oba nosača zbog torzijske
krutosti presjeka, vrijedi:
X + Y =I
X~b - Y ~,=O.
Rj ešenje sustava jednadžbi daje:
X= $, ,Y=I-X.
$, +~,
327
U našem je primjeru:
X~ 1,26 1 ~ O 346 Y ~ 1- 0,346 ~ 0,654 .
2,382+ 1,26 1 ' ,
Ordinata utjecaj ne linije dobiva se zbrajanjem utjecaja X i Y, tako da je njezina

vrij ednost ispod izravno opterećenog nosača:
~ i,rn'"" ~ X + Y /2 ~ 0,346 + 0,654/2 ~ 0,673
te ispod neizravno opterećenog nosača:
'lneizravno = Y/2 = 0 ,65412 =0,327.
Razdioba opterećen j a
~
z PRESJEK A-A
PRESJEK B-B
A-A
Slika 202. Utjecajna Iinija popretne raspocijele za svođenje opTerećenja II poprečnom

prejjeku na oplerei:enje za proračun ullzdužnom smjeru
328
Primjeri proračuna
Sva kontinuirana opterećenja množi mo s površinom ispod utjecajne linije.

p~ 1,5' 3,0' (0,825+0,729)/2+5,6' 3,0' (0,535+0, 175)/2+3,0' 6,32' (0,729+0,535)/2
p~ 21 , 5 kNil:l1'
Koncentrirane sile množimo s pripadajućom ordinatom i zbrajamo.

P' ~ 126,4' (0,697 + 0,568)~ 160 kN
Uz dopušteno pojednostavnjenje, koncentrirane sile pojedinih osovina iznose:

p~( 160· 3-21,7·6)/3
P~116,7 ~ 117 kN
Slika 203. Uzdužni raspored opterećenja i pojednostavnjenje
Dimenzioniranje
Nakon proračuna mjerodavnih računskih unutarnjih sila slijedi dimenzioniranje.
Pokrivanje dijagrama momenata savijanja i poprečnih si la radimo za jedno rebro
vodeći računa da se sva armatura udvostručuje i za drugo rebro.
Glavnu armaturu u polju stavljamo, ako je potrebno, u dva reda vodeći računa o
pravilnim razmacima šipaka. Glavnu annaturu nad ležajem raspoređujemo po
sudjelujućoj širini vodeć i računa da su deb lji profili u kutovima vilica; a tanji
prema krajevima s udje\ujuće širi ne p l oče.
Uz pretpostavljeni profil i reznost vilica određujemo njihov potrebni razmak
ovisno o vel ičini poprečne sile. Valja voditi računa i o dopuštenom razmaku
vertikala vilica u poprečnom smjeru mosta.
U poprečnom smjeru mosta valjalo bi još provesti lokalni proračun konzole te
proračun kolničke ploče izmedu rebara koja se može smatrati elastično upetom i
računati na metar širine. Pojednostavnjeno to znači da mora preuzeti momente
329
savijanja koji leže negdj e i zmeđu momenata za punu upetost i momenata
slobodno oslonjene grede. Moment ela s tične upetosti možemo odrediti
množenj em momenta pune upetosti stupnjem upetosti a.:
l
tl ~ ------''-,-----0-
1+ O,62.L2 . ~
b i.r. reb
gdje su:
I pl moment tromosti ploče [m 4/m];
L razmak poprečnih nosača;
IT torzijski moment rebra [m4];
b razmak glavnih nosača.
I~ i.
1212Ocm
. ."
I
jZl"16115cm
A
j612120cm
I
4~16
, I , J
"2I2O<m~
4 14
01211 5cm / ~2I15cm 'r; 12125cm

6012
, ,
~ "
,,
" 9116112.5cm
POLJE 16)11"28
16)11"28 .~
? .r "
~16J15cm
"OO$616J12.5cm
96 55' 96
;:::J 14
14 L: % 12115cm ~ 12115cn"l
% 12112.Scrn
'" ~
,>Il
~ 264
~
.
~ ~
88
~
~
88
~ .015125cm - jZl12125cm
I~
jZl12120cm
210 28
j<i 16115cm J '2120cm 2101"28
1212Ocm~
."
l 012115cm
~
~ jZl12115cm rr.i,2115cm
~
BLI ZU 101611 2.5cm
LELAJA 4jZ116
4~16
Slika 204. Skica armatllre rebras tog presjeka u polju i II blizini felaj a na mjestu naj veće
poprečn e sile
330
Primjeri proračuna
5.5 Polu montažni roštiljni rasponski sklop gr ed nog mosta

Roštiljnim konstrukcijama nazivamo one u kojima je više glavnih nosača
povezano poprečnim nosačima. Rebrasti gredni mostovi najprikladniji su za
polumontažni način gradnje pri čem u se predgotovijeni no sač i polažu na jednakim
razmacima, a povezuju se naknadno, na licu mjesta betoniranom kolničkom
pločom i poprečnim no sač ima nad osloncima, čime se ostvaruje čitava nosiva
konstrukcija s roštiljnim djelovanjem.
I{ ~ h >. , 278 ,
Slika 205. Primjeri poprečnih presjeka rostilJnih konstrukcija
Ako su pojasnice glavnih nosača razmaknute, razmak se n ajčešće savladava

predgOlovijenim pločicama koje predstavljaju izgubljenu oplatu za naknadno
betoniranje kolničke ploče. Povoljnije rješenje je postavljanje glavnih nosača tako
da im se pojasnice gotovo dodiruju pa nije potrebna posebna op lata za
betoniranje kolničke ploče.
Proračunom ovakvih konstrukcija valja obuhvatiti sva stanja s opterećenjem II
uzdužnom i poprečnom smjeru mosta, vodeći računa o različitoj starosti i kakvoći
betona predgotovijenih elemenata i ploče kolnika.
l~;~~~~~~za prijeklop kolnička ploča

i i
ploča
glavni nosači glavni nosa"iI

r"'Diior,ečn nosač
poprečni nosač
ležaji
a) b) I
Slika 206 . aj Puni kontinuitet roštiljne konstnlkcije na Idaju: b) Kontinuitet kolničke

ploče (ovakvi su delalji zbog lrajnosnih svojstava zabranjeni /I nekim zemljama)
33 1
Kada se ove konstrukcije koriste za svladavanje više raspona, va lj a osigurati

kontinuitet u kolniku. Uspostavljanjem punoga kontinuiteta (slika 206.a),
izvedbom jedinstvenog poprečnog no sača preko kojeg se konstrukcija oslanja na
ležajeve, dobivamo sustav kontinuirane rošti lj ne konstrukcije. Ležajni se momenti
prihvaćaju nenapetom armaturom ili kabelima.
Uspostavlj anjem kontinuitela ploče kolnika pomo ću anniranobetonske elastične
ploče (sli ka 206.b) dobivamo sustav slobodno oslonjenih roštilja u svakom
pojedinom polju.
Kontinuitetnu p l oču valja posebno proračunati , prvenstveno uslijed zaokretanja

glavnih nosača na ležaju.
Maksimalni momenti savijanja u elastično upetoj kontinuitetnoj ploči negativnog
su predznaka i javljaj u se na spoju s pločom kolnika, iznad glavnih nosača , uslijed
dodatnoga stalnog opterećenja, prometnog opterećenja, elastičnog popuštanja
neoprenskog ležaja, diferencijalnog sl ijeganja stupa, zaokretanja vrha stupa i
puzanja betona glavnih nosača. Pozitivni momenti u po lju kontinuitetne p l oče
javljaju se us lijed opte rećenj a vlastitom težinom, stalnim opte rećenje m i
poj edina čne sil e od kotača vozila.
Prora čun roštiljne konstrukcije u sl učaju kad je odnos raspona i širine mosta
Lih ::: 2 može se poprečnom raspodjelom opterećenja svesti na proračun svakog
pojedinog no sača. Može se uzeti da se poprečni nosač defonnira po pravcu
(poprečn i nosač apsolutno je krut - pretpostavka Courbona), pa se opterećenje
koje otpada na pojedine glavne nosače može odrediti analogno naprezanju ravnog
presjeka opterećenog uzdužnom silom i momentom savijanj a.
P M· I',
cr =~± -- .
A I
Ovakav postupak proračuna roštilja stoga se često naziva Metoda ekscentričnog

pritiska.
P=1
I x L
,, 8, ,,
,, 8, ,,
," 8, ,,
Slika 207. Metoda ekscentričnog pritiska za poprečnu preraspodjelu
332
Primjeri proračuna
li moment tromosti nosača
Si op terećenje koje otpada na pojedini nosač , a drugo je vidljivo na sl ici 207 .
Kad se uvrsti da je
S·
cr =_1 A=LI . ~=~
l, ' 2
slijedi:
Za P = l i konstantan I; = const., ordinate utjecajne linije poprečne razdiobe glase:

ll · =~±~
1 n La j2·
Na slijedećem primjeru izračuna t će se ordinate utjecajnih linija poprečne razdiobe za

most s četiri glavna nosača na jed nakim međusobnim razmacima h.
J[
x,- 1.5 ,
P=l P-l L ><,=0;5
~
.
,
I
L c...:l I ~ -
~
~ b=1 ,> b=l »~
b=1 ,
Rubninosać
o
"-
ć
o
"
ć - ---------'
o
ć
~
o
N
Ć
Srednji nosač
o
o
.... o
M
o
o
'"
o -
o
Ć
[ I
~
I I
Slika 208. Ordinale IIljecajnih finija poprečne razdiobe =a mOSI s čelir; glavna nosača
333
Uz uvjet da su momenti tromosti pojedinih no sa ča jednaki, ordinate utjecajnih
linija iznose za rubni no sa č :
1 3,0·1,5 {+ 0'70
11 14=-± 2 2 O.25 ± O,45 =
· 4 1,0 +3,0 - 0,20
I 3,0· 0,5 {+ 0,40
11 23 =-±:2 2 = O,25 ± O,15 =
· 4 1,0 +3,0 + 0,10
te za srednji nosač :
I 1,0· 1,5 {+ 0,40

1114 =-± 2 2 O,25 ± O,15 =
· 4 1,0 + 3,0 + 0,10
I 1,0· 0,5 {+ 0,30
11 23 =-± 2 2 = O.25 ± O,05 = .
· 4 1,0 + 3,0 + 0,20
Današnji računalni programi omogućuju nam prora č un ovakvih rebrastih grednih

mostova na cjelokupnome roštiljnom sustavu pri čemu valja voditi računa o
pravilnom modeliranju rasponskoga sklopa i odgo varajućem modeliranju
opt e rećenja.
Analizirat ćemo primjer proračuna slobodno oslonjenoga rošti ljnog sustava
vijadukta raspona 30 m (slika 209.).
2 50 5050 770 100 82 128 770 50 50 5
HABAJUCt$LOJA$FALTBETQNA Sem
TVRDO LIJEVANI ASFALT 3 cm
HIDROIZOlACIJA 1 cm
ARM IRAN OBETONSKA PLOĆA 20 cm
,, , 246 ,, 246 ,, 246 ,, 246 , m ,

'"
Slika 209. PolllmontQŽni gredni vijadukt
Modelira nje konstrukcije

Roštiljni sklop modeliramo nizom štapnih elemenata pojedinih glavnih nosača u
uzdužnome smjeru te štapnim elementima p l oče i poprečnih nosača II poprečnome
smjeru.
334
Primjeri proračuna
čvorovi kolničke
"
čvorovi kolničke ploče, uzdužnih nosača i oslonaca
'"
,.,. elementi uzdužnih nosača i kolničke ploče
" "
"
"
Slika 210. Model rošfiJjne raspolIske konstrukcije
Uzdužnim štapnim elementima pridodaju se poprečni presjeci glavnih nosača. U

prvoj fazi nosač i su samosta lni, slobodno os lonjeni te im odgovara presjek na sli ci
215.a, a nakon sprezanja s kolničkom p l očom djeluje cjelokupni spr~gnuti
poprečni presjek (slika 2l5.b) pri čemu valja vod iti računa o različitoj kvaliteti i
starosti betona predgotovijenih nosača i kolničke ploče.
Poprečnim štapnim elementima poprečnih nosača na krajevima pridodaju se

odgovarajući poprečni presjeci, a isto tako i poprečnim štapnim elementima ploče.
Osim toga modelira se i oslanjanje pojedinih uzdužnih no sača na stupove preko
elastomemih ležajeva.
335
y
i-r---r-
.
,
N
~
' •
N1 (101 fix FREE)
--....
I
,
'
.. uzdužna os nosača
: NA (501 fix KF , nraf 101)

donji rub nosača
1 '----_'- CT
gornji rub stupa
N2
(701 fix FF)
Slika 2 J 1. Model oslanjanja uzdužnih nosača na stupove preko elaslOmernih ležajeva
Čvor N I u uzdužnoj osi nosača je osnovni čvor roštilja i ima oslobođene sve
pomake i zaokrete. Na udaljenosti ZtI defin ira se čvor NA s nepokretnom vezom u
odnosu na kruto tijelo u osnovnom čvoru N l. Udaljenost zd uzimamo kao visinu
od težišta do donjeg ruba presjeka. Čvor N2 je čvor na vrhu stupa il i upornjaka i
ima spriječen e sve pomake i zaokrete. Elastomerni ležaj defin ira se kao opruga
(spring element) s vertikalnom CP i horizonta lnim krutosti ma CT između čvorova
NAiN2.
Za odabrani ležaj tlocrtnih dimenzija A = 300·400 mm 2, ukupne visi ne

II = 63 mm, debljine slojeva elastomera T = 40mm uz modul ela st ičnost i
E ~ 600 MN/m' i modul posmika G ~ l MN/m', vertikalna krutost CP i
horizontalna krutost CT iznose:
CP ~ E· AlT ~ 600· 1000·0,3· 0,4/0,04 ~ l 800 000 kN/m
CT ~ G· AlT ~ l . 1000·0,3 · 0,4/0,04 ~ 3 000 kN/m.
Slijedeća optere će nja valja analizirati i uzeti u obzir njihovo pravodobno

djelovanje na odgovarajućim sustavima pojedinih faza izvedbe.
Za roštiljni sklop izveden s lijedeći m fazama:
• no sač i se pred napinj u nakon 7 dana, to= 7 dana
• opterećuj u betonom p l oče nakon 28 dana, to = O dana
• spregnuti presjek ostvaruje se nakon 35 dana,
• a puno opte rećenje nakon 90 dana .
.oPterećenja mosta na od govarajućim sustav ima dana su u tablici 100.
Vlastitu težinu računalni program uzima u obzir temeljem zadanih poprečn i h

presjeka i s pe c ifi čne težine gradiva.
336
Primjeri proračuna
Tablica 100. Opterećenja mosla prema/azarna izgradnje i proračuna
Nosač se napinje na stazi nakon 7 dana TTTT

Dobetonirana je kolnička ploča nakon ':T--J~~---r---r
28 dana
r- f r r
,
Uspostavljen je spregnuti presjek nosača
i ploče nakon 35 dana
,
~
Djeluje dodatno stal no opterećenje

nakon 90 dana 11 nn
W l ,
1 ~ ~
Djeluje puno opterećenje
Prednapinjanje se zadaje modeliranjem kabela koji se vode odgovarajuć i m

linijama te natežu odgovarajućim silama prednapinjanja. Valja unaprijed znati
kada će se nosači prednapinjati kako bi se djelovanje sila prednapinjanja
pravodobno aktiviralo.
U ovom proračunskom primjeru u rubnim nosačima predviđaju se tri Dywidag
kabela 6807 i jedan kabel 6809, dok se u unutrašnjim nosačima predviđaju četiri
jednaka kabela 6807. Kabeli se pri kraju nosača vode po pravcu na duljini Lpr, a
između po liniji parabole. Za svaki pojedini kabel uz poznati visinski po ložaj na
čelu nosača yč j poznati visinski položaj u polovici nosača Yt određuje se nagih
tangente na parabo lu tga. te visinski položaj na mjestu završetka pravca Ypr.
6807 01
02
~ePl~
6809
6807 03
6807 04 1
•
4 .. o .. 3
2
".., ~t
N
~ .,.
15 .,l6 .J~ .,15

~>i'. '. >i
Slika 212. Ra~pored kabela na čelu Ju sredini nosača

337
~ ~X--------------------4-------------
i
________-n
J :-----~~~;=:~~~===~~=====~=t==~-====================-;2 .c
1 .. lp,.. L ..
--- ------ j, ~
>( ..
<-~
,• L ,.
. Slika 2 J3. Oznake porrebne za određivanje linija vođenja kabela
Tablica 101. Nagib rangenre i visinski položaj kabela na prelazu s pravca na parabolu
Yč -YI
y, y, tga = Ypr =Yč - tga. . Lpr
Kabel
(cm) (cm) Lpr+ -L" (cm)
2
l 148 29.2 0.1485 133,15
2 113 13,2 0,1248 100,53
3 78 13,2 0,0810 69,90
4 45 13,2 0,0398 41,03
Za pojedini kabel određuju se koordinate parabo le xpa i Ypa te konačno linija

vođenja koja prolazi kroz niz točaka kojih je horizontalna udaljenost od ruba
no sača x, a vertikalna udaljenost od gornjeg ruba nosača y.
Tablica 102. Proraćun roćaka kroz koje prolazi kabelI
(YP, -y,) x =0,1 ->y= h -y,

x" Ypa = , 'X pa
2
+ Yt x=L12-x"
Lpa - x 2:: 0,1 + Lpr ~ Y= h - Ypa
(m) (m)
(crn) (cm)
O 29.20 15,10 150,80
1.50 3039 13,60 149,61
3,00 33,97 12,10 14603
4,50 39,94 10,60 140,06
6,00 48,29 9,10 131,71
7.50 59,03 7,60 120,97
9,00 72,16 6,10 107,84
10,50 87,67 4,60 92,33
12,00 10557 3,10 74.43
13,50 125,86 1,60 54,1 4
14,00 133.15 1,10 46,85
15,00 148,53 0,1 0 32,00
338
~ 'O-=>."
O L. "
~ < ~ "
Vl. 3 3 ~~~~c @@@@C
~
:;' 3 t:Il o" o" o" c" a. o" CT o" o" a. ~ 180 ~
(Il CP (Il Itl ~ (Il tl) (Il (Il ~" ~
'"o (tl S ~
;. t:; ;:; :: ~. :; ;::; ;::; :: ~. lOOf:;)
o'"tl 0""0 o."
o »'~;!l.rt x(m)
II II &: II II 'o
0.00 O.OO 0.00 0.00 lao 135.00 102.00 67.00 32.00 ~ I~ 0.1
O Oo p P II Q) 3' o r
~~~~~~~t::~ ! I·
ct, ':...l -..l 0\ -..l -
ul VJ .,
"o p.:.
ch ch 'o VI ~o.oo0.00 0.00 0.00 @ w 138.97 110.1079.47 46.65 @
!!!. 11 '61
. O ch " 'o
0.00 0.00 0.00 0.00 g o 140.92 114.08 65.60 54.14 g .
OO-"
""O- '"O
0\
- <
0\ ~
"
~
oo
'"
O '"
3 ~ 9.
0\
O 3 'o <:
_ . N
~
~
&
m
g
'.-:lO
~ oo~1.0~.oo~4,o~.o~o--l"o.'oorl g ~ <g
" w ;:; ~O f;;' fr fO".• 146.35125.14 102.64 74.43 3. 1
..",...
O O ~ _. III ~
ch Ch~ vl VO 0\..2 (')c

6 \ /I ~.
O O II O O N,~' ~ ~
II II
II II
_
~ __ O
'o < t.=+,",.-II.,,,+,;,,,,-1
· 1.00 1.00 0.00 0.00
g:go :II: 151 .15134.91 117.68 92.33
<D
2
4.6
N W ch
O
0\
N
0\
_
a .9: s·
<o.
o~ II
II
g
__
'" O O W "" 3" o t.=+~rll.,;;;-+"",,-1
'<>
Z Z3
" 3
ZZ ~;g ; -4.29 4.29 0.00 0.00 g
:::l.
':
I I
155.30 143.31 130.71 107.84
o
2. 6.1
'3
~.
3~ ~~ il'
<i!o· '0...+.",.-1",,,+,;,,,,-1
'"
, o~
'"
~,
",O"
-.3""~"- g:
[8.64 8.64 0.00 0.00 o
"o
3
o 158.81 150.57 141.74 120.97 7 .6
•
"3o g-"" "
~
-12.83 12.83 0.00 0.00 161 .69156.39 150.76 131.71 9.1
"
~"
~ 10.6
-15.61 15.61 0.00 0.00 163.92 160.94 157.78 140.06
3~ ""
~~
~
g.
N O
" n·
O "
-16.00 16.00 0.00 0.00 165.52 164.20 162.79 146.03 12.1 :;o
I~·
A
~ .'V:I o
N'- o 136
~:i"
"II
~ -
-16.00 16.00 0.00 0.00 166.48 166.15 165.80 149.61 .
-.
~.
I~
0"'" ______ __ ___ L_ __ ____ __ ___ _. _ _ 15.1
""' '"~
-o -16.00 16.00 0.00 0.00 ~ 166.80 166.80 166.80 150.80 ;:
w
",, -
2'
W
'<>
o""
",<>'"
o
g
Puzanje i skupljanje zadaju se odgovarajućim koefi cijentima <p i e promjenjivim u
vremenu te ovisnom o djelotvornome poprečnom presjeku, odnosno o srednjem
polumjeru odgovarajućega presjeka, dm (slika 215),
MB40
U1 dm=2u1 /A 1
"A,
a) b)
Slika 2 J5, Određivanje srednjega polumjera presjeka
Tablica 103, Skupljanje i puzanje premajazama izgradnje i prorac~llna
dani Skupl;an;e (E)' 10" Puzanje (j))

nosač I ploča nosač I ploča nosač I ploča
Nosač se nanin' e na stazi nakon 7 dana, dm 19,5 cm
7·15 . 1,89 . 0,25 .
15·28 . 1,96 . 0,22 .
Betonira se kolnička ploča , dmnos '= 26,7 cm, dm 1- 32 S cm
28·35 0·7 I 0,697 I 1,17 I 0,08 I 0,58
USDostavl"a se soreg:nuti ores'ek nosača inloče , dmnO$- 26,7 cm, dm 1 32,5 \;In
35·45 7·17 0,996 1,55 0,12 0,26

45·60 17·32 1,08 1,4 0,1 2 0, 19
60·75 32·47 0,88 1,26 0,09 0,16
75·90 47·62 0,88 0865 0,09 0, 10
DTelUTeOuno O terećenTe, dmnOS - 26,7 cm, dm 1- 32,5 cm
90· 150 62·122 2,21 2,58 0,2 1 0,26
150·300 122·272 3,37 3,45 0,28 0,30
300·500 272·472 3,48 3,36 0,25 0,24
500·3000 472·2500 7,14 8,03 0,50 0,52
3000· 20000 2500·1 9500 2, 13 3,12 0,23 0,29
Opterećenje SVJeZlnl betonom kolničke ploče može se zadati kao li nijsko

opterećenje koje otpada na svaki pojedini uzdužni nosač,
g, = 2,99·0,20·25 = 15,OkN / m'
g, = g, = 2,48·0,20·25 = 12,4kN / m'
g4 = 2,38 . 0,20·25 = l 1,9kN / Ill'
340
Primjeri proračuna
Dodatno stalno opterećenje na roštiljnom sustavu može se prib li žno odred iti kao
jed i nična reakcija kontinuiranog n osača metra širine u poprečnom smjeru mosta S
ležajevima na mjestima osi glavnih no sača.
Dodatna stalna optereće nja za proračun u poprečno m smjeru zadaju se kao
kontinuirana ili kao koncentrirane sil e:
• hidroizolacija + zastor: gl =0,\0·24 ·1,0 = 2,4kN l m '
• hidroi zolac ij a + pješ. staza: gl =(0,24· 25 '+ 0,01·22) ·1,0 = 6,25N I m'
• vijenac: G l = 0,06·25·1,0 = 1,5kN
• pješačka ograda: G 2 = 2 . 0,5 · 1,0 == 1,0kN
• odbojna ograda: G 3 = 0,5 ·1,0 = 0,5kN
Reakcije kao optereće nja po metru dužnom pojedi nih glavnih nosača:
Rl = - 24,lkN ~ t-g l = 24,lkN I m'

R 2 ==+2,84kN ~ t-g, =6, llkN / m'
R3 = -6,l lkN ~ t-g 3 =6, llkN / m'
R4 =-1 1,4kN ~ ilg 4 =II,4kN I m '
173
, ;/100;.
G,
I~~ i
·1tIlliiiii~ , """
Q2 91
, "
g'N
111 ,
,r IL ' " IL "'
,r I "
,
I LI' I I ' ' ' ' II ' " " II
,
185 248 248 248 114 7.
" R, Fl, R, R.,
Slika 216. Dodatno stalno opterećenje II poprečnome smjeru mosta rezultira reakcijama
koje se uzimaju kao linijsko opterećenje uzdužnih nosača
Drugi točniji način je zadavanje dodatnoga stalnog opterećenja na poprečnim

elementima ploče po metru uzdužnog razmaka poprečnih štapn ih elemenata. U
tom s lučaju potrebno je model na slici 2 10. nadopuniti dodatnim štapnim
elementima obostrano, duljine j ednake du ljini prijepusta ploče od os i no sača.
Prometno opterećenje zadaje se shemama prometnog opterećenja sa razl i či ti m

položajima voz il a II poprečn ome smjeru. Ti položaji bi mogli dati maksimalne
utjecaje II pojed inim nosačima. U točkama vidlji vim na slici 217. definiraju se
uzduž mosta prometn i traci s odgovarajućom geometrij om i opterećuju
odgovaraj ućim optereće njem.
341
CD 5'k.,(kNIlm'1)OOXk~kN) 100Xk.,(kN~
o3(kN/nf)
®3(kNlm')
Slika 2J 7. Različiti položaji sheme vozila
Dimenzioniranje
Za unaprijed odabrane kabele proračunavaju se naprezanja po pojedinim fazama
izgradnje, koja moraju biti manja od dopuštenih vrijednosti za odgova rajuću
kakvoć u betona. Kod punog prednapinjanja pri najnepovoljnijoj kombinaciji
djelovanja u betonu nema v l ačnih naprezanja.
Uzimajući II obzir granično stanje nosivosti valja odrediti dodatnu nenapetu
armaturu za preuzimanje razlike v lačnih naprezanja (u ograničeno prednapetim
elementima), te armaturu II obliku vi li ca za preuzimanje posmika. Osim toga za
342
Primjeri proračuna
granič n o stanje uporabljivosti valja kontro lirati gra ni čn u širinu pukotina (u
dj elomi č nopred napetim elementima) i progib.
Za ovaj primjer dajemo neke rezultate proračuna. Nakon 28 dana, uslijed
djelovanja vlasti te težine n osača, skupljanja, puzanja i prednapinjanja rubni no sač
je potpuno u tlaku. Na sli ci 218. dana su naprezanja na donjem rubu, na slici 219.
naprezanja na gornjem rubu n osača. Maksimalno tlačno naprezanje manje je od
dopuštenog za marku betona MB 40 (C32/40) za fazu prednapinjanja:
16,5 < 20,0 (N/mm' ).
rubni nosać
sl ~ ~
'"
~
; '::::ot
~
" "j;: i,
srednji nosač
.~
~
e::::::::J
-
'"
~
~
"'l'
c::=
Slika 218. Naprezanja na donjem rl/bu nosača nakon 28 dana
rubni nosač
;Z :r, ~
<? ....; .,.
o:r
srednji nosać
Slika 2 J9. Naprezanja na gornjem rubu nosača l1akon 28 dal1a
U beskonačnosti , pod djelovanjem svih opterećenja, slika naprezanja izgledat će

kako je vidlj ivo na slikama 220. i 221., dakle vlačna naprezanja javljaju se samo u
rubnom najopterećenijem nosaču i manja su od dopuštenih za marku betona
MB 40 pri korištenju 1,47 < 1,8 (N/mm\ Istodobno je najveće tlačno naprezanje
manje od dopuštenoga za beton nosača 6,88 < 16 (N /mm 2 ) , te najveće tl ačno
naprezanje u plo či manje od dopuštenog za marku betona plo če MB 30:
5,23 < 12 (N/mm').
343
w
t: ~
••
~-.
~
~ %
.Đ.466
·0.927
~
~
•
il.
2.48 e
-2.91 ~ -, -4.11 ~ '547~ 2
'•"
~.
il
O
~
•il
~
2
~
2.
,
~
~
-1.83 @',
,
N' 1.65
"•, •'"
o·
N'
~:
, -4.65 ; "
o
~
~
& -4.36
~: -5.89
g-
g"
CS
~
••o ·
~
ci'
- - ~6-
3.99
~:
••
~
20.1
o
••
o<
""
'"~
-2.69 ~
•
il.
2.82
-3.68
•
-
~
e
,
~
" -"
~
-5.08
5.54
O
!:l
~
5.34
-5.89
""
'"~ -1.93 -
II•
o.
-4.11
-1 .69
K:
o.
i ,
3.38 2.
"
O
14.0 ] .ll
3.83 ::J
-4.25
~
::J
~ 5.81
-6.21 "~ ·2.31
-Q.6OJ
•O• •
'.'iš"
• O
iS-
'"•
~
19.2
20.6 46.2
.'
'"••
-3.96 ~
-4.25 @.
• -4.73
-5.17
@.
'••"
O
'".Jo
583
-6.03
-6.49
.80
:s-
-1.88 l!
-1.01 n
10.298
n1.11;
19.1 ~ .45
""~ '"
~.
.SO
5.23 ~.
.34
.68
'"
~.
-0.476 , nUl
13.9 il -5.01
"g. -6.80 -0.516 , 11.11
"••
.,.
i
~
3.88 20.0
~
•
"il'o-
•8
.14
3.49
-1.69
-4.52
-3.75
2.53
••
o
~
g-
•8
5.73
5.07
-6.54
·6.07
-5.34
~
o
g.
•8
>t01n
·1.95
-351~
-1.29
-3.73
-3.41
10.366
-1.49 -3.32 -3.06 -

B' ,-0.536 2.53 -5.48
Primjeri prora čuna
Valj a osigurati nenapetu annatu ru no sača kako je dano u izlaznim rezultatima
(sli ke 223., 224.). Skica annature u poprečnom presjeku nosača vidljiva je na
slici 225. i 226.
., N
; ;..-----c-rnre
~ ~
srednji nosa č
c'.! <D <::)
~~ ~~ ~
.tn:5---"',
Slika 224. Potrebna posmična arma/lira nosača
A-A B-B
- jZll2110
218
jZll2110
p l 2110
",
jZll 2110
-
pl2110
22 p..___.___... _31~ _ __________ _ 14 '4 12
52 14
12 '2s 22j!1'14
pS12/10 20SZl'14
14 iii iii
j!l'12110 2
27
18 0'. 14JZ112
7
18
•
20p!4
p14110
j!l'12110 2~"7
27
18 18
~'2I1O
35 35
n
...
30
~
30
52 52 16 14 52 27
j!l'12110
G-G D-D
- j!l'12110
218
j!l'12110
22 ~ _____ • _____ .fl.Q _______________ 14
12
E 22lOf4
j!l'1211 0 20Jll'14
o
14 ~
a: p12110
p l 2110 26~. ~'2I1O n,

27 7 35 11"5
18 18
52
" '4
Slika 115. Arma/ura II poprečnim presjecima prednapeloga rubnog n osača
345
Konsmliranje mostova
CI
~
,,,
UZOU2:NA ARMATURA
srednji nosač ,, 81"16 ,, 8$Z128
rubni nosač ,, 81"16 ,, 8$Z119 ,,
~
VILICE
srednji nosač ,, $ZI 14/10 ,, $ZI12110 ,, 1"'2120 ,,
~
rubni nosač ,, !1!14/10 ,, g!12110 ,,, iS:12120
," 610 ,, 450 , 450 ,,
1
Slika 226. Raspored arma/ure u uzdužnome smjeni prednapelih nosađa
Glavna nenapeta armatura jača je u srednj em dijelu polja, a slabija u blizini

ležajeva. Pri određivanju duljine šipaka ne smijemo zaboraviti na duljine
preklapanja. Poprečna armatura za preuzimanje posmika jača je u podru čju veći h
popre čnih sila u blizini ležajeva, a smanjuje se u srednjem dijelu polja no sača.
Prilikom obl ikovanja ši pki poprečne armature, valja voditi računa o
horizontalnom i vertikalnom skretanj u kabela, kako je vidljivo u presjecima na
slici 225.
346
Primjeri proračuna
5.6 Sandučasti rasponski sklop mosta

Sandučasti rasponski sklop ima najmanj e dva rebra, odnosno jednu šupljinu.
Rebra su međusobno spojena pločama s gornje i donje strane, koje tvore gornj i i
donji pojas glavnog nosača. Ovakav poprečni presjek posebno je pogodan za
kontinuirane rasponske sklopove prednapetih mostova, jer gornja i donja ploča
preuzimaju podjednako dobro tlačne i vl ačne sile, za razliku od rebrasti h grednih
mostova, koj i su bolje oblikovani za preuzimanje pozitivnih momenata savijanja.
Zatvoreni sanduk odlikuje se velikom krutosti na savijanje i torziju. Vel ika

torzijska krutost nosača koristi se za velike konzole ko ln i č k e p loče, kod toč ka stog
oslanjanja, odnosno podupiranja sanduka vitkim stupovi ma samo u njegovoj osi i
za mostove u zavojima. Visina sanduka odabire se prema rasponu mosta i
postupku građenja pa je važno u postupku projektiranja predvidjeti tehnologiju
izvedbe mosta i z n ačajke statičkog sustava.
Ovdje dajemo dijelove proračuna sa nd učastoga prednapetoga rasponskog sklopa

sustava slobodno oslonjene grede na upornjacima, raspona 45,0 m. P oprečn i
presjek ovog mosta vidlji v je na slici 227. P ro račun prikazujemo za konačn u fazu
kori štenja. Razrada proračuna grednih mostova kroz faze koje prolaze u izgradnji
bit će sadržana u drugim našim knjigama.
,, 1060
,, >S() n() >S()
~:;~~;lJ~';B~ET~O~N;:3t·5~on?~~~~:~"rU"IENSKA
I
I BETON
I
PB RASPONSKI SKLOP. C35J45
I TRAKA 1 cm
3~. 5 ~" ,It

,
90
'"
5()0
,
Slika 227. Poprečni presjek sandučasroga prednapelog mOSla, lijevo u polju, desno nad
ležajevima
347
Analiza opterećenja
Za p roračun mosta u uzdužnome smj eru valja svesti cjelo opterećenj e po širini
mosta na li nijsko optereće nj e u uzdužnome smjeru.
Vlastita težina
A · y ~ 5,838 · 25, 0~ 145,95 kN /m
Dodatno stalno opterećenje

- zastor: 22·0,07·7 , 1O ~ 0,93 kN/m
- izolacija: 0,5· 1 ·10 ,40 ~ 5,20 kN/m
- ograda: 0,80 kN/m
- vjenac, rubnjak, pj .staza: O,47 1· 25·2 ~ 23,55 kN/m
g~ 40,48 kN/m
Prometno opterećenje
Kako pro raču n u cijelosti provod imo preme europskim normama, tako koristi mo
europski model opterećenja l koji za ovu širinu kol nika predviđa dva prometna
traka. U prvome traku osovi nsko opte rećenj e iznosi 300 kN, konti nuirano 9
kN/m2 , a u sl ij edećem traku 200 kN i 2,5 kN/m2 , dok je van traka kontinuirano
opterećenje 2,5 kN/m2 •
Za maksima lne momente savijanja i poprečne sile u uzdužnome smjeru mosta

valja uzeti prometno opte rećenj e na cijeloj korisnoj širini mosta, dok za p roračun
maksimalnog momenta torzije valja kori stiti nesimetrično prometno opterećenje s
maksimalnim ekscentrici tetom II odnosu na os mosta .
. 1 • Mmax. Vmax,
Slika 228. Po/oiaji prometnog opterećenja za maksimalne rezne sile II IIzdužnome smjeru
mosta
Za položaj l prometnog o pte reće nj a na širini mosta, zamjensko kontinuirano

opte rećenj e u uzdužnome smj eru iznosi:
PI ~ 2,5·( 1,5+0,5+2,0+3,10)+9,0 · 3,0 ~ 44,75 kN/m
348
Primjeri proračuna
Osovinska opterećenja u prvome drugom traku zamjenjujemo jednom

koncentriranom silom:
P, ~ 300 + 200 ~ 500 k
Nesimetrični dio kontinuiranog prometnog opterećenja daje opte rećenje

jediničnim torzijskim momentom:
mTi ~ (9,0-2,5)'3,0'2,05 ~ 39,98 kNm/m
Koncentrirani moment torzije od sila od vozi la iznos i:

M TI ~ 150· 3,05+ 150v l ,05 + 100 · 0,05- 100' I ,95 ~ 425 kNm
Ovaj mo ment torzij e uzi ma se u obzi r si lom Pl s ekscentricitetom 0,8 5 m.
Za položaj 2 prometnog optereće nja zamjensko kontinu irano op terećenje iznos i:

p, ~ 2,5' (I ,5+0,55)+9,0' 3,0 ~ 32,13 kN/m
a koncentrirana sija:
P ,~ 300 kN .
Jedinični torzijski moment iznosi:

m,., ~ 2,5 ' 1,5 '4,30+9,0' 3,0' 2,05+2,5' 0,55 '0,275 ~ 71,85 kNm/m
a koncentrirani moment torzije:
M ,.,~ 1 50'3,05 + 1 50 ' 1 ,05~615kNm
Ovaj moment uzima se II obzir silom P2 s ekscentricitetom 2,05 m.
Za pro račun II poprečn om smjeru vlastitu težinu odredit će računal n i program

samosta lno na osnovi zadanih po prečn ih presjeka i materijala.
Dodatno s talno opterećenje

- zastor: 22 '0,07 · 1,0 ~ 1,54 kN/m
- izolacija: 0 , 5'1,0 ' 1,0 ~ 0,50 kN/m
- rubnjak, pj. staza: 0,24 ' 25 . 1,0 ~ 6,00 kN/m
gl= 2,04 kN/m
g, ~ 6,50 kN/m
- ograda: G ,~ 1,0kN
- vIJenac: 0,066x25x 1,0 ~ G2= 1,65 kN
Prometno oprerecenje europskog modela l zadaje se u poprečnom smjeru u

nekoliko raz l i či tih položaja (vidi sliku 23 1.). Koncentrirane sil e vozi la u prvoj
traci iznose ISO kN, a u susjednoj 100 kN.
349
Kon struiranje mostova
Proračunski model
Za proračun u uzdužnome smj eru kori sti se štapni model slobodno oslonjene
grede. Osi m maksimalnih momenata savij anja i popreč n ih sil a za položaj
prometnog opte reće nja potrebno je odrediti i maksimalne momente torzije u
uzdužnome smjeru za položaj 2 prometnog opterećenja.
Slika 229. Proračunski model konstrukcije s dva slučaja opterećenja 1I11zdužnome smjeru
Tablica 104 Rezne sile Ila kraju i II sredini nosača za dimenzioniranje
Dodatno stalno Slučaj prometnog Slučaj prometnog

Vlastita težina
opterećen ·e o tereće n · a
1 o terećen· a
2
x
M,_ V,........ My."..,. V.~ M,_ V.~ MT.prip MT.""" My.prip V>.prip
, "NO 'm kNm , , ,
O O 3284 911 O 1994 1739 2831 O 13 15
U2 36948 O 10247 O 22278 487 414 599 14703 292
Proračun sanduka u popreč nom smjeru va lja provesti na mode lu zatvorenog

okvira na elastični m oprugama. Prometno opterećenje postavit će se II nekoliko
razli čit ih položaja mjerodavnih za ekstremne unutrašnje sil e u popre č no me
smj eru.
Slika 230. Okvirni model sandIIka za proračun 1/ poprečnome smjeru i dodatno stalno
opterećenje
350
Primjeri proračuna
P1=150kN P1=15OkN P1=150kN P1
::.n,m
02=25l~
l
I .
22=:in
. _. . .. ~1=9kNlml
. p2
~ "9kt'm
~~~[="=9=kN+lm==J:;===P . ~l i
p2=2.5kNlm I· p2
mmmrnn rrrrdlllllllllll l llmm
i I
J ~ I
i
J
M 2.min M 4.minM8.minM5'.min N 4,max N 4.min N 8.maxM S".max
i1=1~iNP1 2=1~tN
P1=150kN
_
·tp1=;~J';m l
p1-9kNlm 1 I P2=2.~kN lm p2 lP 'lI.j ' !p2=2.5kN/m
i
M 4,max
J l I
M 3.min
J l I
M 7.min M r.ma><
J
Slika 231. Položaji prometnog opterećenja na okvirnome modelu sanduka za proračun II
poprečnome smjeru
Kako bismo odredil i krutost opruga modela, prvenstveno ćem o odrediti progib
san du častoga
grednog mosta u uzdužnome smjeru uslijed djelovanja sile u sredi ni
polja P ~ 1000 kN:
0= poL' = 1000-45' =00114m
48El y 48.33282.10 3 5,0133 '
Krutost jedne opruge zatim iznosi:

k =~_ .!'. =~ 1000 =43860kN / m
2 o 2 0,0114
Dimenzioniranje
Dimenzioniranje kabela i kontrola naprezanja
Potrebno je na te melju dopuštenih rubnih naprezanja betona te dopušten ih
naprezanja če li ka za prednapinjanje odred iti potreban broj kabela za
prednapinjanje te za odgovarajuću silu prednapinjanja kontrolirati naprezanja.
Dopuštena naprezanja za čelik za prednapinjanje 1660/ 1860 iznose kako slijedi :

Maksimalni dopušteni napon na preši:
0,80fpk =0,8 -186,0 =148,8kN I cm 2
cr po ~ 2
{ O,9fpo. ,k =0,9 · 0,86 · 186,0 = 144,OkN / cm .
1
351
Maksimalni dopušteni napon nakon uklanjanja preše;
0' 75f" = 0,75 ·186,0 = I 39,5kN / cm '
a pm,O~ ~
{ 0,85f,0.1 ., = 0,85 . 0,86 '186,0 = 136,OkN / cm - .
Naprezanja nakon početnih gubitaka, koje ovdje pretpostavljamo u iznosu 10%,

moraju biti manja od minimalne vrijednosti dopuštenog naprezanja nakon
uklanjanja preše,
cr, = 8 'cr ,o = 0,90 ·144,0 = I 29,6kN / cm ' < I 36,OkN / cm ' .
Tablica 105. Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka
A, l, y, Yd=h-Yg Wd=IJ Yd Wg=IJ yg ko=W ,IA, kg=WJ Ae

m- m m m m m m m
5,838 5,0133 0,871 1,629 3,07 5,76 0,986 0,526
Naprezanja na gornjem i donjem rubu poprečnog presjeka određuju se prema

slijedećim izrazima i moraju biti manja od dopuštenih naprezanja neposredno
nakon prednapinjanja i u stanju uporabe za korišteni beton C35/45,
Naprezanje na donjem rubu neposredno nakon prednapinjanja (tlak):

PmO P mo 'Y cp M g o ~
l) -+ - - ~ O" , = 21SN
, / mm -
A r; Wd Wd
Naprezanje na donjem rubu za stanje uporabe (vlak):
2) M g+ og+ p ->cr CI =- 195N

'
/ mm 2
W,
Za puno prednapinjanje ne dopušta se pojava v la čnih naprezanja na donjem rubu

pa se u gornjem izrazu uzima O"ct = O kN/cm 2 ,
Naprezanje na gornjem rubu neposredno nakon prednapinjanja (vlak):

p p.y M
3) ~_ mO cp + __
g >0'0 = -315N / mm 2.
Wg Wg - CI '
Naprezanje na gornjem rubu za stanje uporabe (tlak):

4) pmoo _ p moo · Ycp + Mg+<.\g+p :::;; O' = 17.25N I mm 2 •
e
Ac Ws Wg
352
Primjeri proračuna
U gornjim Izrazima Prno je si la prednapinjanja nakon početnih gubitaka, a
Prna;)=m'Pmo sila prednapinjanja nakon vremenskih gubitaka. Uda ljenost težišta
prednapete annature do težišta betonskog presjeka YcP nije moguće točno odrediti
dok ne znamo broj kabela i njihov raspored. Zato u preliminarnom proračunu
koristimo pretpostavljenu vrijednost:
Y,p.max = Yd - 0,4 = 1,629 - 0,4 = 1,229 m.
Potrebna površina annature za prednapinjanje određuje se iz odnosa sil e

prednapinjanja i naprezanja. Uz izjednačavanje vlačnog naprezanja na donjem
rubu za stanje uporabe, s O određuje se sila prednapinjanja nakon vremenskih
gubitaka Prna;). Uz pretpostavku vremenskih gubitaka u iznosu 10% potrebna
površina annature iznosi:
M g+<1g+p 69473
y cp + k g = 1,229 + 0,526 = 339 4 cm 2
m·o p 0,9·129,6 '
Uz korištenje Dywidag kabela 6819 površine Ap l=28,5cm2, potreban broj kabela

IznosI:
n = A p = 339,4 = 119 --t n = 12 kom.
A pt 28,5 '
Kabele smještamo u poprečnom presjeku kako je vidlj ivo na slici 234. pa je

stvarna udaljenost težišta prednapete armature do težišta betonskog presjeka:
Y,p = Yd - 0,44 = 1,629 - 0,35 = l,279m.
Početna sila prednapinjanja u jednom kabelu mora biti:

Po ~PO.m~ = A p, ·a po = 28,5·144 = 4104kN.
Uzmemo li početnu silu prednapinjanja Po = 4100 kN, uz pretpostavljene trenutne

gubitke 10 % i vremenske gubitke 10% si le prednapinjanja iznose:
PmO =0,9·Po =0,9·4 100=3690kN
Pm. = 0,9· PmO = 0,9·3690 = 332 1kN
Stvarne trenutne i vremenske gubitke valjalo bi proračunati prema izrazima danim

u poglavlju 3.3.1. Prednapinjanje. Ovdje ih zbog jednostavnosti zadržavamo s
pretpostavljenim vrijednostima.
Sada uz poznatu annaturu i sile prednapinjanja kontroliramo ruhna naprezanja.

Koriste sc izrazi l) do 4) u kojima sc za naprezanja neposredno nakon
prednapinjanja za aktivni presjek koristi neto-presjek (uzet ćemo bruto-presjek
353
umanjen za 5%), a za naprezanja u uporabi idealni homogeni presjek.
Geometrijske karakteristike idealnog presjeka određ uju se za omjer modula
e last ično st i Q. e = E, I Ecm = 200000133282 = 6 prema s lijedećim izrazima:
A cid = Ac + (U e - 1).A p = 58380+5·12·28,5 = 60090 cm 1

(o., -1)·A p .y" 1279 - 5·342 ·127,9 = 124 3 cm
Yp= Ycp- Yd= Ycp - A
cid
, 60090 '
I';d = l, + (o., -I). A p . Y,p . Yp = 501330000 + 5 · 342 ·127,9 ·124,3
4
l cid = 5285 15530 cm
3
W d>id = I cid 1 Yd = 528515530 / 162 ,9 = 3244417 cm
Wg •id = Icid f y y, = 528515530 / 87 ,1 =6067917 cm 3.
Kontrola naprezanja slijed i:

3690 ·12 + 3690.12.127,9 _ 3694800 = 1 47kN / cm'
I) 0,95·58380 0,95·3070000 0,95·3070000 '
14,7N / mm l ~ 21,5N / mm 2
3321·12 + 3321· 12 ·124,3 _ 6947300 = O049kN I cm '
2) 60090 3244417 3244417'
0,49N f mm 2 ;:-: 0,ON / mm 2
3690 ·12 _ 3690·12·127,9 + 3694800 = 048kN / cm '
3) 0,95 ·55380 0,95·5760000 0,95·5760000 '
4,8 / mm 2 ;:-:-3,15N / mm 2
3321·12 _ 3321·12 ·124,3 + 6947300 = 0 99kN / cm '
4) 60090 60679 17 6067917'
9,9N / mm 2 ~ 1 7,25N / mm 2 .
Od 12 kabela potrebnih u srednjem polju grednog mosta, 4 kabela u donjoj p l oč i

protežu se približno horizontalno i nema potrebe da idu sve do kraja mosta. Njih
je dovoljno si driti u presjeku na takvoj udaljenosti od ležaja u kojoj j e ukupni
moment savijanja bitno manji od momenta savijanja u sredini polja. Taj presjek
valja provjeriti na isti na či n kao i presjek u sredini polja vodeći računa o tome da
je sada aktivno 8 kabela i to s pomaknutim težištem. Horizontalni kabeli ipak se
povijaju i vertikalno i horizontalno, koliko je dovoljno da se omogući njihovo
pravil no sidrenje u posebnim istakama (slika 235.). Na mjestima gdje kabeli
sijeku osnovni oblik vili ca valja predvidjeti drukčije oblikovane šipke (sL 234.).
354
Primjeri pro ra čuna
U presjeku na udaljenosti 5,0 m od ležaja, maksimalni moment od svih djelovanja
IznOS I:
M gH\g+p = 26333 kNm.
Uz uvjet da je vlačno naprezanje na donjem rubu u fazi uporabe jednako nuli

(izraz 2), maksimalni moment koji presjek može preuzeti iznosi:
M,."., = A, ·m·", . (y" + k, )= 8. 28,5·0,9 · 129,6 ·(1,629-1,09 + 0,526)
M g+Qg+P =28323 kNm.
Dakle, 4 horizontalna kabela u donjoj ploči vodimo do presjeka na udaljenosti

5,0 m od ležaja.
Provjera granične nosivosti presjeka na savijanje

Provjera nosivosti provodi se prema europskim normama za kombinaciju
dje lovanja stalnog i prometnog opterećenja uvećanih koeficijentima sigurnosti za
djelovanja. Vrijedi jednaki koeficijent sigurnosti 1,35 i za stalno i za prometno
djelovanje. Prema računskim uzdužnim momentima savijanja se određuje dodatno
potrebna glavna nenapeta uzdužna armatura.
Računski moment savijanja:

M" = 1,35 . (36948 + 10247) + 1,35 . 22278 = 93788,6 kNm.
Statička visina do pretpostavljenog težišta presjeka nenapete i prednapete

armature:
d = 250-30 = 220 cm
Bezdimenzionalni moment savijanja:

= MSd = 9378860 = O080 za ~ Sd =0,081-> <; =0,947.
~ Sd b g .d ' .fcd 1044·220 ' · 23
'
3 '
Deformacija II čeliku za prednapinjanje za granično stanje sloma sastoji se od

deformacije izazvane prednapinjanjem, elastične defonnacije izazvane
promjenom napona u čeliku za prednapinjanje pri unošenju sile prednapinjanja i
od stalnog opterećenja , te deformacije koju presjek dobiva nakon raspucavanja II
graničnom stanju ravnoteže. Ukupna deformacija može se odrediti prema izrazu:
Ep -
__l [ _a (Pm' + Pm, .y,/_ MG,y"]J + .
0 pm.! e LlE p
Es Ac lc lc
pa za t = oo i uz d €p=20% iznosi:
355
E =_1_ [116 5 _ J 39852 + 39852 ·127,9' _ 3694800 . 127,9)] + O02 =O0245

' 20000 ' ,\ 58380 501330000 50 1330000 ' ,
Naprezanje II če li ku za prednapinjanje :
O' p = Ep' E, = 0.0245·20000 = 491kN Jcm 2
O' p > o' pd = 0,9fpk Jy s = 0,9 · 186,0 /1 ,\5 = 145,6 kN I cm 2 :::::> o' p = O' PeI = 145,6kN I cm 2 .
Potrebna nenapeta annatura (S400, f yk = 450 N /mm2) određuje se prema izrazu:

Ad = M Sd - A p . O' p . zp = 9378860 - 342 · 145,6·0,947·215 - 85cm 2 .
f Yd . z, 39,13·0,947 · 240
Kako je dobivena površina armature negat ivnog predznaka, oči to je da dodatna

nosiva nenapeta annatura. nije potrebna. Naravno, valja odred iti minimalnu
površinu nenapete uzdužne armature. Možemo je odrediti iz momenta savijanja
pri kojem se otvara pukotin a:
6
M cr = fctlr;:O.05 . W d = 0,22.3,07 .10 = 675400 kNcm
A " mm = f y,Mcr = 675400

=69,5cm
, [
--> 56$12 + 8$16 79,4cm
lJ.
. ·0,9d 45 · 0,9·240
Dimenzioniranje armature za preuzimanje poprečnih si/a i (orzije

Dimenzioni ranje posmične armature provodi se za mjerodavnu kombinaciju,
maksimalna poprečna sila i pripadni moment terzije ili maksimal ni moment
torzije i pripadna pop rečna si la.
aj kombinacija maksimalne poprečne sile i pripadnog momenta torzije

Maksimal na račun ska po pre č n a sil a iznosi:
V" = 1,35 · (3284 + 911) + 1,35 ·1994 = 8355,2 kN .
Na udaljenosti 0,4 m od osi ležaja, gdje prestaje dijafragma poči nj e šuplji

presjek, računska popreč n a sila iznosi:
V Sd..x = V Sd. - 6VSd..P - a(YI· g +yP . p)
V" .• = 8355,2 - 11,85 - 0,4(1 ,35 ·186,43 + 1,35· 44,75) = 8218,5 N.
P oprečna sila može se reduc irati zbog djelovanja si le prednapinjanja pod kutem.
Iznad ležaja prolazi 8 kabela. Kut djelovanja sile prednapinjanja možemo odrediti
približno poznavajući težište kabela na rubu n o!:ača Yč II odnosu na težište u
356
Primjeri proračuna
sred ini polja YI te duljinu na kojoj se kabeli vode po pravcu Lpr i duljinu na kojoj
se vode po paraboli Lpa:
IgO. ::: Y Č-Y t 1,41 - 0,65 =0,0338 --> cl =1,93' .
L" 1,5 + 21,0
Lpr + - 2-
Reducirana računska poprečna sila iznosi:

YSd .x '= VSd •x - pn= ·0,9 · sin o. = 8218,5 - 3321· 8 ·0,9 · sin 1,93 ° = 7413,2 kN.
Uz koeficijent anniranja uzdužnom armaturom:

_ A,I = 79,4 = 00047
PI b w ·d 2.35.240 ' ,
središnji tlačn i napon:

O" cp= Nsd / Ac = 0,9·Pn=/ A e = 0,9 · 3321 · 8/ 58380 = 0,41 kN / cm 2 ,
te naj manj u širinu presjeka u v ! ačnoj zoni :

$dUCl = 1Ocm > b w 18 = 4,375cm ---+ b w •nom = b w - 0,5$duct = 35 - 0,5 . 10 = 30 cm,
nosivost na popre čne si le preko betona i uzdužne annature iznosi:

VRdI =[, Rd .k{I ,2+40P I }tO,IS'cr" l ·b w·d =
= [0,037 ·1,0· (1 ,2 + 40.0,0047) + 0,15.0,41] . 2.30.240 = 1625,lkN < 7413,2 kN.
Kut nagiba tlačnihštapova može se odrediti prema:

(an0 = 1- Vcd = 1- VRdl = 1_ 1625,1 = 0781---+0 = 37980
YSd Y Sd .x ' 741 3,2 ' ,
i nalazi se II pred v iđenim granicama 29,r < 0 < 60,2° .
Uz dj elovanj e tl ačn e sile nosivost tlačnih štapova može biti umanj ena:
VRd2.~d = 1,67 . VRd2 (1 - a cp.df I fed) ~ VRd2 =.v.fcd ·b w ·z J{cot 0 + tan 0)
V,,,.",, = 1,67 . 0,525 . 2,33 ·2·30·0,9·240·0,485· (1 - 0,41 / 2,33)
VRd2 . ~ = 10580,9kN > 7688,9 kN.
Uvjet nosivosti tlačnih štapova j e zadovo lj en:

VSd .x '= 74 13,2kN < VRd2 = 7688,9 kN.
Uz pretpostavljeni pro fil posm i čne armature $ 16 potreban razmak vi lica iznosi:
Asw ·f yw.d · m · z 2,01·39,13·4·0,9 · 240
Sw 11,74 cm.
VSd . x '- VRdl 7413,2 - 1625,1
357
Minimalna posmična armatura odnosno maksimalni razmak vi lica iznosi :
sw.max = Asw.min
= 4·2,0 1 = 88 cm
Pw.miD · b w 0,0013·2·35
VSd ,x ' = 7413,2kN > ~

3 V Rdl = 5125,9kN ---+
sw.max = O,3d = 0,3·240 = 72cm --+ sw.max = 30 cm.
Maksimalnoj računskoj popreč n oj sili odgovara pripadni maksimalni rač un s ki

moment torzije:
M T.Sd = 1,3 5' 1739 = 2347,7 kNm
M T •Sd .x = M T.Sd -.6.MT.Sd.P =2347,7-31,7 = 2316,0 kNm.
Slika 232. Parametri sandućastog presjeka za određivanje nosivosti na rorzijsko

djelovanje
Kako bi se odredile nosivost i na torzijsko djelovanj e, va lj a odrediti s lijed eće

parametre. Debljina stij enke zamjenjujućeg šuplj eg presjeka ne smij e biti veća od
stvarne debljine stijenke niti manja od dvostrukoga zaštitnog sloja i iznosi:
t = A 1u = 13,1 115,52 = 0,84m 2: 0,3 0m 2: 2c = O,lm ---+ t = 30 cm,
površina unutar srednje konture presjeka:

Ak = 10,924 m 2 ,
opseg jezgre površine Ak:

Uk =1 4,04 m,
a koeficijent redukcije tl ačne čvrstoće:
v'= 0,7v =0'7(0'7~)

200
= 0,7,0,525 = 0,368 ~ 0,35 ,
358
Primjeri proračuna
Nosivost tlačnih štapova iznosi:
t 30
T,,, = 2v'·f" . A, .
ctgEl + tgEl
=2 ·0,368· 2,33 · 109240 .=~";;-:=
1,281 + 0,781
TRd1 = 27255 12 kNcm
pa je zadovoljen uvjet nosivosti:
T Sd = 2347.7kNm S TRdL = 27255,1 kNm.
Izjednačavanjem dje lovanja i nosivosti poprečne armature na torziju Tsd = T Rd2

određujemo razmak vilica za preuzimanje torzije:
2A ~\\,L ·A t ·fY"·d ·ctg0 2·2,01· 109240 · 39,13·1,28 1

s -
wT - Tsd 234770
u,
" 'T =93,76cm s T = 175,5 cm
Konačni razmak vilica za preuzimanje poprečnih sila i momenta torzije određuje

se prema Izrazu:
S '" ·S ....T 11,74·93,76
s- = IO,43cm~ smin = 10 cm
- (s w+ , .T ) 11,74 + 93,76
Izjednačavanjem djelovanja i nosivosti uzdužne armature na torziju T st! = T Rd]

određujemo potrebnu površinu uzdužne armature:
_ T Sd , u k 234770 · 1404 - 4937 cm ' .
A sl' - =
2A , · f,,, · tgEl 2 · 109240 · 39,13 · 0,781
- ,
Uzdužna armatura po metru duljine opsega jezgre Uk iznosi

A =-'-=3
---.!!!... 4937 ,52cm-, / m~4112 / 20 cm 5,65 cm 2 • [l
Uk 14,04
b) kombinacija maksima/nog momenta torzije i pripadne poprečn e sile

Za računski moment torzije i pripadnu računsku poprečnu silu provodi se isti
postupak:
Vs< = 1,35·(3284 + 911) + 1,35.1315=7438,5 kN
VSd,l\ = VSd -..6.VSd,P -a(Y g ·g+yP .p)

VSd ., = 7438,5 - 24,45 - 0,4(1,35 · 186,43 + 1,35·32,13) = 7298,2 kN
VSd.~ ' = VSd,~ - P m:.> · O,9 ·sina-7298,2 - JJ21·8 · 0,9· sinl,9J II =6492,9 kN
VIWL =1625,lkN < VSd •1 ' = 6492,2 kN
359
1625,1
tane = 1- =0,704 ~ 0 =35,15 °
5492,2
V" " .d = 1,67 . 0,525 . 2,33 . 2 . 30 . 0,9·240·0,471· (1 - 0,41 / 2,33) = I 0275,5kN > 7466,9 kN
VSd •x '=6492,9kN < VM<l2 =7466,9 kN
A sw ·fy-..·.d · m · z 2,01· 39,13 ·4·0,9·240 = 13 96 cm

Sw
V Sd . x '-VRd l 6492,9 - 1625,1 '
M T." = 1,35·2831 = 382 1,9 kNm
M r,Sd." = M T.Sd -LlM T.5d,P =3821,9 - 53,4=3768,5 kNm
T",= 2v'.f,d . A , ' I = 2 . 0,368.2,33. 109240 . 30 = 2645808 kNem

clg0 + Ig0 1,420 + 0,704
T" =3821 ,9kNm~TRdl = 26458,08 kNm
S.T = 2A ~wt . Ak . f Y>l'd . ctge = 2·2,01·109240·39,13 · 1,420 = 63 85em ~ ~ = 175 5 cm

T" 382190' 8 '
S _1"3,,,
,9.::.
6...;'6"3,,, 5 = II 46 em~5 · = 1O cm
,8"-c
5 =,-,-S-"w_·.:cw,,-cT .,
(S w +s " T) 13,96 + 63,85 ' min
382190·1 404 = 8916 cm '

A sit
2Ak ·fy1d ·tgG 2·10924039,13·0,704 '
A lh = 89,1 6=6.35em 2 / m~4>12 / 15 cm (7,53 cm 2 ].

Uk 14,04
Na temelju proračuna odabiremo uzdužnu annaturu za preuzimanje torzije $1211 5

cm u hrptovima. Ova armatura vrijedi za dimenzionirani presjek u bli zi ni ležaja,
dok će u sredini polja biti dovoljna annatura $ 12/20 cm. Odabrane su vilice u
hrptovima $16110 cm. Razmak se vilica prema po lju može smanjivat i, al i valj a
kontro lirati i potrebnu annaturu u hrptovima za lokalni p roračun u poprečnome
smjeru.
360
Primjeri proračuna
Dimenzioniranje ·u poprečnome smjeru

Dimenzioniranje u poprečnome smjeru provedeno je računalom za kombinaciju
djelovanja stalnog i prometnog opterećenja u većanih koeficijentima sigurnosti za
djelovanja 1,35. Dobivena armatura prikazana je na slici 233. Na temelju potrebne
annature u donjoj i gornjoj ploč i odabrana je annatura vi dlji va na sli ci 236., a
armatura u hrptu kontrolirana je u odnosu na poprečnu annatul1l dobivenu
proračunom sandučaste grede u uzdužnome smjeru.
25 22
o
"1 o
"'''~''''''''''iiii''Iii'''''~J"
o
Slika 233. Proračunska armatura okvirnog modela sanduka u poprečnome smjeru
0010 nosaca
......
"
sidrenje kabela Iz ploče (A-A)
sredina nosaća
o "
o "
Slika 234. Raspored kabela na čelu i u sredini grednog nosača te II području sidrenja
kabela iz ploče
361
:"1~==="t------
E=3~~~1 5' 6'
Slika 235. Sidrenje kabela iz hrpta na kraju nosača i kabela iz donje plaće na udaljenosti
5,0 m od ležaja
jlSl9J1Ocm
ue '"' 243
''''
""- '" '"' :::::)1 3
ji!! 12115cm
jlS l2115cm
".
n
ji!! 16115cm
(J2I1611Ocm)
o,
2l ~
100
j!l12115cm (56,h2)
j!l1 212Ocm
j!l l2f2Ogn '
--...---::=J
"
'"
~''''''''''
'"
Slika 236. Armatura II poprečnom presjeku u sredini raspona sandučastoga grednog
mosta
362
Primjeri proračuna
5.7 Seiz mi čki proračun vijadukta

Za proračun i projektiranje mostova na seizmičko djelovanje treba kori stiti nonne
EN V 1998-2 (v idi poglavlje 3.8.3.). Stoga ovdje dajemo osnove se izmi č koga
pro rač una jednog vij adukta uz korištenje ra č un a lnog programa.
Vijadukt je sandučasloga rasponskog sklopa kontinuiranoga preko pet polja na

stupovima pravokutnoga pop re č nog presjeka razli č ite visine (slike 237 . i 238.).
Nad upornjacima i stupov ima S l i S4 predviđ eni su ležajevi pomični u uzdužnom
smjeru, a nad stupovima S2 i S3 predviđeni su ležaj evi nepomični u uzdužnom
smjeru. Vijadukt se nalazi II VIIL potresnoj zoni i tlo je B kategorije, odnosno
srednje kvalitetno.
40 50 50 50 40
•
tllD <ml ~ ~ ~ <ll5l
Itj; , l~l 19
:il
ii!
A D
B
e
Slika 237. Uzdllžn; rasporedvijadllkta
,,
ol'5O
.' .~ ASFALTN I BETON 4 cm
r ASFALTNI BETON 3 cm
1350
12:W: ., 50
'
....
HIDROIZOLACIJA 1cm
I~
NOSIVA KONST~UKCIJA
2·~t! _ 2.5% .l j
,, ,,
,
,
, o
~ .. 680
D~
JE3
~
~! . ~
~
pr 136 .,.." ;Mil ~
,"136 , >r
§IIQ
" .'
Slika 238. Poprečni presjek raspofIskog l·klopa; stupova vijadukta
363
Model konstrukcije
Prora č un sk i model konstrukcij e je prostorni, sastav ljen od štapova stupova i

štapova rasponskog sklopa, kojima su pridruženi odgovarajuć i poprečni presjeci.
Svim štapovima rasponskog sklopa pridružuje se san du časti poprečn i presjek,
osim on ima lij evo i desno od čvorova iznad oslonaca kojima se pridodaje
poprečni presjek s dijafragmom. Ovi su štapovi duljine 1,0 m, što znači da su
dij afragme nad stupovima deb ljine 2,0 m.
Rubnim čvorovima iznad upornj aka sp re čava se pomak u smjeru osi z i y. a
osl obađa samo zaokretanje oko os i y. Ćvorovi na mj estu upetosti stupova u
temelj e modeliraj u se potpuno upeti ma. sa s priječenim sv im pomacima i
zaok retanjima. Ležajevi nad krajnjim stupovima su pomični u uzdužnome smjeru.
a ležajevi nad srednjim stupovima nepom i č ni u uzdužnome smjeru. Stoga se na
vrhu stupova modeliraju zg lobovi pri če mu krajnji stupovi ne preuzimaju ni
momente My ni poprečne sile Vz. dok srednji stupovi ne preuzimaju samo
momente savijanja My.
Za proračun se kori sti višemodaina spektralna analiza uz korištenje prvih 20
tonova osciliranja.
Vlastitu tetinu računalni program računa samostalno na teme lju površina zadanih
poprečnih presjeka i specifične težine gradiva. Za din amički proračun vlast ita
težina konstrukcije primjenjuje se II obliku trans latomih masa. koje program sam
računu.
Dodatno stalno opterećenje po cijeloj ši rini mosta svodi se na kontinuirano u

llzdužnome smj eru:
0,Q7'22'12,5 = 19,25 kN/m
0,01'21'13,5 = 2,84 kN/m
2'0,3711'25 = 18,56kN/m
L = 40,65 kN/m '" 4 1,00 kN/m.
Za dinami čk i proračun dodatn o stalno opte rećenje raspodjeljujemo II obliku masa

po svim čvorovi m a rasponskoga sklopa:
m = (gIlO)' Lin =(41110) . 230/57 = 16,541
gdje je m - masa u pojedinom čvoru u tonama, L - ukupna duljina konstrukcije, a
n - broj čvo rova.
Seizm ičko opterećenje zadaje se u obliku elastičnih spektara odgovora koji su za

VITl. seizm i čk u zonu i tlo B kategorije prikazani na slici 239. Horizontal na
sc i z mi č ka aktivnost u dva ortogonalna smjera prikazana je istim spekt rom
364
Primjeri proračuna
odgovora, dok se za vertikalnu seizmičku aktivnost isti spektar reducira faktorom
e, (v idi pogl.vUe 3.S.3.).
E
~3 ·
6
4
voa ,,;=;čka akt;,oo,'
~
2 -
,
O
vertikalna
,
se izmič ka =------
aktivno st
O 0.5 1.5 2 2.5 3 3.5 4

T
Slika 239. Elastični spekfri odgovora za horizontalnu i vertikalnu seizmič/ru aktivnost
Zbroj efekti vnih modainih masa, za razmatrane tonove osciliranja treba iznositi
najmanje 90% ukupne mase konstrukcije. Ukupna masa iznosi 9 965,563 t, a za
korišteni h 20 tonova aktivna masa je 9 695,857 t, dakle 97% ukupne mase.
Spomenutih 20 tonova osci liranja konstrukcije prikazujemo na slici 240.
~~~~~
~~~~~
~ ~~~~
~~~~~
Slika 240. Prvih 20 fono va osciliranja konstrukcije
365
Dimenzioniranje
Ra č unalnim programom provodi se i dimenzioniranje stupova vijadukta prema

ENV 1992. Pretpostavlj a se ograničeno duktilno ponašanje vertikalnih stupova pa
se kori sti faktor ponašanja q = 1,5 kojim se e la st i č ni spektar odgovoru reducirn na
računski spektar potreban za dimenzioniranj e armature . Korištene su tri
kombinacije se izmi č k og djelovanja Ex, Ey i Ez za koje se određuj e mjerodavni
utj ecaj na potrebnu koli č inu armature:
E,II,5 + O,3E,II ,5 + O,3EJ I,O + G
O,3E,/l ,5 + E,J I,5 + O,3EJ I,O + G
O,3E,/l,5 + O,3E,J I,5 + E,! I,O + G
Ra č unalnim programom dobivena potrebna annatu ra kvalitete S 400 pri kazana j e

na slici 241.
Slika 241. Potrebna armafllra II sIlIpovima
Presjeke stupova u kojima nije zadovoljen uvjet minimalne annature va lj a

annirati minimalnom annaturom koju uzimamo sa 0,4% betonskog presjeka. Ovo
j e minimalna armatura zidova prema EN 1992- 1, a kako su presjeci stupova
relat ivno veliki, a stijenke tanke, može se pretpostaviti da će se stupovi ponašati
slično zidovima.
Nosivost na savijanje s uzdu žnom silom II plastičnom zglohll

U području potencijalnoga pla st i č n og zgloba pri dnu stupova računski moment
savijanja za se i zmi čku kombinaciju dj elovanja M Ed mora biti manji ili jednak
računskom momentu nosivost i presj eka M Rd . U tablici 106. dani S ll , za poj edine
stupove, djelujuća uzdužna sila i momenti savijanja, odabrana annatura koja
366
Primjeri proračuna
zadovoljava pro raču nsku vidljivu na slici 241. te račun ski momenti nosivost i. Ovi
momenti nosivosti računaju se prema s lijedeć im izrazi ma, a po m oću sli ke 242 .:
M Rd.y = A si .fyd 'Z l +2·A s2 · f yd '2+

ZI
N Ed
.2
2
M Rd.~= A·f·y
$2 )-d 2
+ 2·A sl ·fyd .-y
2, +N Ed .!2
2
'I
A"
I
A"
-I
AY,~
A"
Y,
" .'
Slika 242. Skica armature i krakova sila u poprečnom presjeku sfupa
Tablica 106. Nos ivost na savijanje s uzdužnom silom II podrućju plastičl/oga zgloba
-
~
oi
h
m
N",
kN
M ""
kNm
M u..
kNm
A,
,
om'
A"
n·$
A.
n·$
M ..,
kNm
M ....
kNm
I 30 17234 23205 82041 378 68. 16 26d116 49632 104067
2 50 23947 137756 109766 1824 108d!28 40 28 142944 285888
3 60 24667 101476 83968 1158 70028 24 28 104975 209950
4 30 16590 23206 87680 378 68. 16 26 16 49632 104067
NosivoslIla savijanje s uzdužnom silom izvan pIastičIloga zgloba

Izvan područja pl as tičnoga zgloba, moment kapaciteta nosivosti dobi ven
množenjem računskog momenta nosivosti izvan pla s tičn og zgloba faktorom
povećanja M c = r oM Rd' treba biti manji od račun s k og momenta nosivosti
presj eka II pl as ti č n om zglobu MRd.
Bezdi menz ij ska vrijednost uzdužne sile ll k = N Ed /(A cftk ) u svi m stupovima
približno j e jednaka 0,1 pa se faktor povećanja nosivosti određuje prema
s lijed eće m izrazu i iznosi:
Y. = 0,7 +0,2q = 0,7 +0,2 · 1,5 = 1,0
Uvjet nosivosti:
M c .r S M Rd .y i M c.z S M Rd •z
367
sigurno je zadovoljen za presjeke izvan plastičnoga zgloba u kojim a je površina

armature ili manja ili jednaka površini pri dnu stupa.
Nosivost na poprečne sile u području plastičnoga zgloba

U području pl astičn oga zgloba poprečna sil a kapaciteta nosivosti Vc = Yo VRd
mora biti manja ili jednaka nosivosti preko tlačnih štapova nakon degradacije
izazvane potresom VRde =O,275v · fek . b we . d c .
Pop re čnu si lu kapaciteta no sivosti možemo odrediti iz momenta kapaciteta

nosivosti pomoću odnosa računskog momenta djelovanja i odgovarajuće poprečne
sile:
v v
V e.z = M C.y ~
M V c.y =M e.z ~
M
Ed.y Ed.,
Osi m toga Vc treba biti manj a i od zaj edni čkog doprinosa nosivosti na poprečne
si le betona nakon degradacije V ede i vertika lnih spona na razmaku "s"
V wd =(Asw J s)O,9d·f )'\I.d .
Za unaprijed određenu bezdimenzionalnu vrij ednost uzdužne si le TJk ~ 0, 1,

nosivost Vede = O pa se annatura u plastičnome zglobu određuje prema:
A l s"" V,
sW O,9df)"'o'd
Popre č na si la kapaciteta nosivosti te navedene nosivosti na poprečne si le dane su

II tabli cama 107. i 108. za svaki pojedini stup.
Tablica 107. Nos ivost na poprečne siJe u plas/ićnome zglobu i arma/ura, uzdužni smjer
Sprečavanje
,
~ V Ed.l M Ed.y M c.y Vc. V Rde .• A s..Js Odabrana ]zv])an)a
OO annatura uzdužne
kN kNm kNm kN kN cm 2/cm annalure
l 992 23205 49632 2122 5627 0,185 ~I0110cm ~I011 0cm
2 3259 137756 142944 3382 8168 0,300 ~12I15cm ~1 4115cm
3 2289 101476 104975 2368 8168 0,210 ~ 1 2I15cm ~1 4/1 5cm
4 992 23206 49632 2122 5627 0,185 ~10110cm ~IO/ lOcm
368
Primjeri proračuna
Tablica 108. Nosivost na poprečne sile u plastičnome zglobu i armatura, poprečni smjer
Sprečavanje
"- V F-<ly M"" Mc> Vc.~ V Rde.y As·.h Odabrana IzvIJanja
3
~ armatura uzdužne
kN kNm kNm kN kN cm 21em annature
I 3073 82041 104067 3898 11798 0,166 $IO/lOcm q.lOIl Oem
2 2907 109766 285888 7571 17424 0,326 q.14/ 15em q. 141l5cm
3 2366 83968 209950 5916 17424 0,254 q.1211 Sem q.141l5cm
4 3319 87680 104067 3940 11798 0,168 q.10/J Oem q.IO/J Oem
Nosivost na poprečne sile izvan područja plastiL~noga zgloba

Izvan područja p l astič noga zg loba popre čna sila kapaciteta nosivosti Vc mora biti
manj a ili jednaka računskoj nosivosti t l ačnih dijagonala VRd2=O,5·v·fcd ·b w ·O,9d .
Kako j e poprečna si la po visini stupa :::::: konstantna, a nosivost betonske tlačne

dijagonale izvan podru čja p l astičnih zglobova V Rd2 predviđa se većo m od
nosivosti unutar područja V Rde, ovaj je uvjet sigurno zadovo lj en.
Os im toga treba Vc biti manja i od zajedni čkog doprinosa nosivosti na poprečne

sile betona Vcd = VRdl =[t Rd·k{I,2+40.pJ..O,15·O' cp] ·b w·d i vertikalnih spona na
razmaku "s" - V wd .
Potrebna annatura izvan područja plasti č nog a zgloba određena je prema

V - V
A l s> e .d
Sl<' - O,9dfywd
Za proračun nosivosti betona na poprečne sile korištena je minimalna uzdužna
armatura u stupov ima i m inimalna uzdužna sil a.
Tablica 109. Potrebna armatura za preuzimanje poprečnih sila izvan područja

plastičnoga zg/oba, uzdužni i poprečni smjer
"- vc.~ VRdl.,. As"/s v c.y V RdI •y A..../ s Odabrana

3
~ annatura
kN kN em lem kN kN em·/em
I 2122 1519 0,053 3898 3118 0,033 q. \Oil Oem
2 3382 1882 0,133 7571 3944 0,156 ~I0/ 15cm
3 2368 1812 0,049 5916 3802 0,091 41 JOl i Sem
4 2122 1557 0,049 3940 3196 0,032 4l10/ 10cm
369
Armatllra za ovijanje plastičnoga zgloba
Minimalna armatura za ovijanje
W w'., ;, 1,74 : ' (0,009~ , + 0,17)(,1. - 0,07) ;, W w.m'"

"
kod ograniče nog duktilnog ponašanj a za stupove S l i S4 iznosi:
75200
w . d., ;, 1,74 69800 (0,009·7 + 0,17)· (0,1- 0,07) = 0,013 < 0,08 => w . ds = 0,08
a za stupove S2 i S3:
57600
W wd, ;, 1,74 (0,009·7 + 0,17)· (0,1- 0,07) = 0,014 < 0,08 => W 'd = 0,08.
. 51800 w.,
Odabrana anna tura za ovijanj e mora biti veća od minimalne:

w _ A.w . f Yd
wd- .
S.b f Cd
Za stupove S l i S4 vrij edi:
W . = A,. . f ,d = 2·0,79. 45011,15 = O 155 > O08

wd S. b f" 10·20 3011 ,5 ' ,
a za scupove S2 i S3 vrijedi:
w . = A .. . f ,d = 2· 1,13. 45011 ,15 =0 098 > 008

wd s. b f 'd 10·300 3011,5 ' ,
dakle zadovoljenj e uvjet minima lne armature.
Kontrola izvijanja uzdu žne tla čne armature
Va ljajoš provjeriti i profil vil ice za osiguranje izvijanja uzdužne t l ačne armature
L A, .f"
Al = ·s.
1,6f},
Za stupove S 1 i S4 vrij edi:

A = L A, .f,. '5= 2 .201.450 . 0 10 = 25 3mm ' < 79mm ' ($1O) .
' 1,6f" 1,6· 450 ' ,
370
Primjeri proračuna
Za stupove S2 i S3 vrijedi:
A, = I;A • . f, • . s = 2 .616.450. 0•15 = 116mm ' > 1 1 3mm' (~12).
1.6f" 1,6·450
Stoga naprij ed dobivenu annaturu cVI2/ IScm (tabl ice 107. i 108.) zamjenjujemo s
~141l5 cm.
Duljina plastičnoga zgloba

Kako je bezdimenzijska vrijednost uzdužne sile 'h < 0,3 , potrebna duljina
plastičnoga zgloba određuje se kao veća od slijedećih vrijednosti:
visine presjeka stupa okomito na os zgloba h
udaljenosti od mjesta maksimalnog momenta MEd,(x-o) do presjeka na
udaljenosti x u kojem je moment smanjen za 20%:
x = M Ed,( x _O} - 0,8M Ed .(x:O} .10,0.
M Ed.(x=o) - M Ed.(X~10)
Tablica 110. Određivanje potrebne duljine plastičnoga zgloba /I pojedil1ome stupu
~
o M Eo.(xzO} O,gM Ed." . .) M EO.(X"' 10.0) x h Lh
,;; kNm kNm kNm m m m
l 23205 18564 13357 4,7 6,8 6,8
2 137756 110205 109607 9,8 6,8 9,8
3 10[476 8118 1 83505 11 ,3 6,8 11,3
4 23206 18565 13357 4,7 6,8 6,8
Na temelju provedenog dimenzioniranja dajemo skice armature u stupovima i to u

područjima plastičnih zglobova. U stupu S3 vili ce su jednakog profila i na
jednakom uzdužnom razmaku kao u stupu S2, ali su drukčijeg oblika zbog manje
količine potrebne glavne annature, dakle zbog većeg razmaka i zmeđu uzdužnih
šipki.
371
~ 10110cm
,, ~ 16J2Ocm
3~16 :
I
@ ~ iI
'" I I
----------------~--- ~
@ I I
I I
--- - --------------------·---1-
Slika 243. Armatura stupova Sl i S4 II području plastičnoga zgloba
I
I
I
I
I
I
I I
I
---- - -- -----~---,-
I I
- - - - -- - - - - - - - - ---- -,----
I I
Slika 244. Armatura s tupa S2 II području plastičnoga zgloba
372
Primjeri proračuna
S.8 Lučni armiranobetonski most

Sažeto prikazujemo proračun lučnog armiranobetonskog mosta (slike 245. i 246.).
Izvedba ovakvog mosta važan je element proračuna , jer luk valja provjeriti na sve
faze koje prolazi pri izgradnji do konačnog sustava za korištenje. U sklopu ovog
priručnika donosimo ipak samo proračun luka za njegovo stanje nakon spajanja, te
za tri osnovne faze izgradnje, prvenstveno opterećenog samo vlastitom težinom, u
slijedećoj fazi optereće nog i stupištima, te u trećoj i nadlučnim sk lopom.
U nastavku dajemo smjernice za pro rač un ovakvoga l učnoga rasponskog sklopa

pomoć u računa inog paketa.
Slika 245. Uzdužni presjek lučnog armiranobelollskog mosla
,50, ]50 , 770 , 150 ,50,

•• •
ASFALTNI BETON 3,5 cm
• ••
ASFALTNI BETON 3,5 cm
~n~
HI1 cm
ln J -
AS RASPQNSKI SKLOP, 165 cm
- 230 1120
t--
~70 1 120
"L -
230
I[
""
___ c: ____________ :L ___

= --- -------------- --- =
I ,?o
"" ""
~ ~
~ ~
I
40 320
II
40
~ ~
~ ~
aoo
320
I
"....~ ,
40
:,i
~'
•
SUko 246. Poprečni prejjek lučnog armironobetonskog mosta
373
Mod eliranje kon strukcij e
Proračunski model mosta je prostorni s ishodištem koordinatnog sustava u

tjemenu luka. Model je poželj no modelirati parametarski. kako bi se dobi la što
točnija geometrija sa što manjom veličinom unosa. Na ovaj način moguće je
jednostavnije mijenati koordi nate točaka, ukoliko se za time ukaže potreba.
Os luka modelira se koordinamim točkama u x-z ravnini. U ovom primjeru

odabrane su točke na svakih 2,5 m u smjeru osi x s koordinatama u Z smjeru,
određenom uz poznavanje jednadžbe osi luka. Koordinate točaka možemo
odrediti programski m paketom Excel te ih prebaciti u računal n i program za
statički proračun. il i ako imamo već nacrtanu os luka u Autocadu, iskoristiti vezu
ovog programa za crtanje i programa za stati čki proračun . Čvorovi u petama luka
modeliraju se upetima, dakle sa spriječenim svim pomac ima i zaokretima.
6300 6010 6020 6030 6040 6050 6060 6070 60sn 6090 6100 6110 6120 6400
•
~114 ,. ,. ~o
~ '4
,. IL
61'
5001
5009
50~
S041~
5049
1114
1214
Slika 247. Modellutnog mOSla II uzdužnom presjekli S iSfaknUlim čvorovima
Stupišta su sastavljena od dva stupa II poprečnom presjeku pa se koordinate

njihovih točaka zadaju II dvije paralelne ravnine na ± y udaljenosti od ravnine luka
koja je jednaka polovici poprečnog razmaka stupova. dakle ± 2.85 m. Donji
čvorovi stupova SI - S6 te S I 1 i S I2 modeliraju se kao upeti. Donji čvorovi dvaju
stupova II svakom pojedinom stupištu iznad luka S7 - S 10 povezuj u se sa
odgovarajućim čvorom osi luka, iste x koordinate, tzv. Master-slave vezama. U
ovim vezama čvorovi stupova su master čvorovi, a čvor u osi luka je s/ave.
Prilazni odnosno nadlučni rebrasti rasponski sklop oslanja se na stupišta S l , S2,

S3, S8 i S9 te upornjake preko elastomernih ležajeva dok je s ostalim stupovima
monolimo vezan preko nagtavnice stupišta. Prvenstveno se modeliraju
koordinatne točke na donjem rubu linije intradosa nadluč n og sklopa i to svakoga
pojedinog rebra. Gornje točke stupova monolitno vezanih s nadlučnim sklopom
ujedno su i točke linija intradosa rebara nadluč n oga sklopa.
Gornje točke stupova stupišta S I, S2, S3, S8 i S9 te upornjaka spuštene su za 10
cm ispod donj ih linija rebara n adlučnoga sklopa, koliko je potrebno za
modeliranje ležajeva elementima opruga (spring elementi).
374
Primjeri proračuna
Nadluč ni bi sklop bilo poželjno modelirati kao roštilj s čvorovima glavnih nos ača
u težištu pojedi nog rebra, vezan ih s točkama na donjem rubu rebra, Ploče između
rebara i konzole u tom bi se s lučaju modelirale poprečnim elementima.
STUPISTE 8
pomični ležaj
\ r
:f/ ~- ---~~.
6080
~ 820
1..... ::~~ <tf ST R-SLAVE
m1; ::Z~
__:J _____ J J_
- T -------- l -
STUPI$TE 7
monolitna veza stupa
j nadlučne konstrukcije
I I
7~3 714
I - ---H~~ M~tER-SLAVE
Slika 248. Detalj modela lučnog mosta u poprečnome presjeku
U ovom primjeru zanima nas lučni nosač pa je proračun pojednostavnjen

modeliranjem cjelokupnoga nadlučnog sklopa štapnim modelom s jedinstvenim
poprečnim presjekom.
Dakle, prilazni i nadlučni sklop modelira se točkama u ležištu ukupnoga

poprečnog presjeka, na vertikalnoj udaljenosti od linije intradosa 1,7 1-0,532 m, u
istoj ravnini u kojoj je definirana i os luka. Donji čvorovi nadlučnoga sklopa
svakoga pojedinog rebra povezuju se s odgovarajućim čvorom težišta nadi učnog
sklopa master-slave vezama. U ovim vezama čvo rovi na dnu rebara su master
čvorovi, a čvor u ležištu presjeka je slave. Između osnovnih čvorova nadi učnog
sklopa s x koordinatama oslonaca progu šćujemo mrežu dodatnim čvorovima
podjelom pojedinog raspona na deset jednakih dijelova.
Elementi luka, portainih stupova, ostalih stupova, prilaznog i nadlu čnog sklopa te
poprečnih greda nad portalnim i ostalim stupovima monolitno vezanim s
rasponskim sklopom, modeliraju se kao štapni između definiranih čvorova te im
se pridodaju, prethodno geometrijom i kakvoćom materijala zadani, odgovarajući
poprečni presjeci.
375
Elementi su podijeljeni u grupe kako bi se mogli pravodobno opterećivati
odgovarajućim opterećenjem, grupi I pripadaju elementi luka, grupi O elementi
lijevih i desnih stupova i naglavnih greda, a grupi 2 elementi nadlučnoga sklopa.
Opruge koje predstavljaj u ležajeve su spring elementi u posebnim grupama,
vertikalne opruge u grupi 4, a poprečne opruge u grupi 3.
Vlastita težina dijelova lučnog mosta zadaje se po fazama.

• 1. faza - izveden je samo luk mosta - na grupu l elemenata djeluje:
vlastita težina luka, koju program samosta lno računa te
opterećenje dijafragmi u luku, koje se zadaj e u obliku koncentriranih sila u
iznosu težine betonske ispune sanduka luka na mjestu spoja sa stupom :
25· 1.2' 3,2 . 1,3 ~ 249,6 kN
• 2. faza - izbetonirani su stupovi - na grupe elemenata I i O dj eluju:

opterećenje portainih stupova: 2,0 . 2,0 . 25 = 100 kN/m,
opterećenje ostalih stupova: 1,2 . 1,2 . 25 = 36 kN/m,
naglavnice portainih stupova: 90 kN/m
naglavnice ostalih stupova: 54 kN/m
• 3. faza - izveden je i nadlučni sklop - u nosivost se uključuju sve grupe

elemenata O, 1,2,3,4 na koje djeluje:
vlastita težina nadlučnog sklopa: 0,2668· 25 ~ 6,67 kN/m.
Dodatno stalno opterećenje zadaje se na elementima nadlučnog sklopa i iznosi:

rubnjak + hodnik: 2· 0,572 1 . 25 ~ 28,61 kN/m
ograda, odvodnja: ~ 4,0 kN/m
instalacije: = 2,0 kN/m
asfalt: 22· 0,07 . 7,7 ~ 11 ,86 kN/m
ukupno: ~ 46,47 kN/m
lednolike promjene temperature +20 °c i - 30 °c djeluju na svim elementima

luka, stupova i nadi učnog sklopa. Linearna temperaturna razlika po visi ni
poprečnog presjeka, + 10 °c na gornjem rubu koji se zagrijava i - 3,5 °c na donjem
rubu koji se hladi , zadaje se na elementi ma nadlučnoga sklopa.
Vjetar se zadaje po zonama visine elemenata iznad terena (slika 249.) i to posebno
za kombinaciju II kojoj je most neopterećen prometom, a posebno u kombinaciji s
prometnim opterećenjem.
Kada na mostu nema prometnog opterećenja , vjetar djeluje na površinu Vlsme
jednake visini raspon skoga sklopa s ogradom 297,4 cm (slika 250.).
376
Primjeri proračuna
V1$INAQ..20rn
Slika 249. Zone djelovanja vjetra prema visini pojedinih dijelova mosta nad terenom
Tablica JJ l. Opterećenje vjetrom dijelova mosta po zonama
Prometom Pro metom

Visi nske Elementi modela
n eoptereće n i
most opterećen i
most
zone mosta
w(kN/m), m,(kNmlm) w(kN/'!2l, ~kNmI~
STUPOVI
51,52, 53, S4, 512

w= 1,75' 1,2 - 2,1 w - 0.9· 1,2 = 1,08
donja polovica SS
;:;
~
donja polovica 56, ~
donja polovica 511

- w= 1,75' 2,0-3,5 w - 0,9· 2,0-1,8
l. 5 §
::> :;;>
u u
LUK ~ ~
prva 4 elementa i ~ w= 1,75' 2.0;3,5 ~ w;0,9' 2,0= 1,8

~
~
zadnja 4 elementa
RASPONI
w = 1,75 . 2.97 = 5,2 w - 0,9' 5,2-4,68
U I·SI,SI·S2,
In, = 5.2 . 0.3 '"' 1,56 m, "" 4,68 . 1,42 "'" 6,65
S2-S3,SI2-U2
STUPOVI
gornja polovica 56
w - 2,1' 2,0 - 4,2 w - I, I . 2,0 - 2,2
gornja polovica S II
gornja polovica SS, -
N --.
w = 2,1' 1,2 = 2,52 w-I,l 1,2 " 1,32
57,510 E E
u u
2. ::>
u
:;;>
u
LUK ~ ~
~ w = 2,1 \12,0=4,2 ~ w= 1,1' 2,0=2,2

od S.do 44.elementa ~ ~
RASPONI
53-54.54-55,55-56. w =2, 1 . 2,97 - 6,2 w= 1,1' 5.2=5,72
56-57. m,= 6,2 ' 0,3 - 1,86 m, - 5.72· 1.42 - 8.1
510-511,511·512
STUPOVI
58.59 ~ w=2,5 ' 1,2-3 ...,
~ w- 1.25 . 1.2 = 1,5
N
E
-
3. LUK u
: ;;>
u
- E
:=-uu -
~
~
RASPON I 57. 58, ~ w=2,5' 2,97-7,43 w ~ 1,25' 5,2 = 6,5
~ ~
58-59,59-510 m, = 7,43 . 0,3 - 2,23 ~
m, - 6,5 . 1,42 .. 9,23
377
Vjetar na prometom
opterećen most
T , ,,
Slika 250. Visine površina iz/oienih cije/ovanju vjetra
Kada je most pod prometom, vjetru izložena površina određuje se kao da je na

mostu vozi lo visine 3,5 m paje njena ukupna visina 520,6 cm (sli ka 250.)
Opterećenje vjetrom zadaje se kao kontinuirano po metru dužine elemenata, a pri
djelovanju na težišnu liniju nadI učnog sklopa potrebno je pridodati pripadajući
jedini č ni moment torzije (tablica 11 1.).
Prometno opterećenje odabrano je prema Pravilniku shemom prometnog

opterećenja V 600 u mjerodavnom položaju s glavnim trakom uz rubnjak.
Modeliraju se tri prometna traka s odgova raj ućo m geometrijom i opterećenjem
kako je skicirano na slici 251.
vozni vozni
trak 1 trak 2
300 , 620 ,
Slika 25/. Skica prometnog opterećenja
378
Primjeri proračuna
Dimenzioniranje luka
Valja odrediti naprezanja u luku na donjem i gornjem rubu poprečnog presjeka i
usporediti ih s dopuštenim vrij ednosti ma naprezanja za danu kakvoću materijala.
Naprezanja se određuju za s lij edećekombinacije djelovanja opterećenja:

stal no djelovanje: luk + stupovi + nadlučni sklop + dodatno stalno
osnovno djelovanje: stalno + prometno opterećenje
osnovno djelovanje: stal no + vjetar na prometom neopterećeni most
dopun sko djelovanje: stalno + prometno + vjetar na prometom opterećeni
most + temperatura.
Anvelope minimalnih i maksimalnih naprezanja na gornjem i donjem rubu luka,

za sve navedene kombinacije, prikazane su na slikama 252. i 253.
Najveće tlačno naprezanje od -9,76 N /mm 2 zadovoljava maksimalno dopušteno

rubno naprezanje -18,5 N /mm2 za marku betona B 55 prema njemačkom DIN-u
koja je kori štena u proračunu.
., '"
'",
,
~
&
" ,,', ,
o>
"'" <ri
,
Slika 252. Anve[ope minimalnih i maksimalnih naprezanja na gornjem rubu presjeka luka
Slika 253. Anvelope minimalnih j maksimalnih naprezanja na do njem rubu presjeka luka
379
Maksimalno dopušteno rubno vlačno naprezanje za ovu marku iznosi 2, I N /mm2,
a može mo ga uvećati za 15 % ti kombinac~ama s više promjenljivih djelovanja pa
dopušteno naprezanje iznosi 2,42 N lmm . Najveće v lačno naprezanje od 2,64
N/mm dobiveno je za kombinaciju stalnog i prometnog opterećenja, djelovanja
2
vjetru i temperature. Možemo ga u stvarnosti smatrati manjim jer je to naprezanje

ispod stu pa, gdje se u luku nalazi i dijafragma. Stoga zak ljučuj e mo da naprezanja
zadovoljavaju maksimalna dopuštena.
Armatura u presjecima luka određuje se za granično stanje nosivosti uzimanjem u

obzir istih kombinacija opterećenja uz korištenje odgova rajućih koeficijenata
sigurnost i. Ovdje je načinjeno dimenzioniranje prema njemačkim normama s
globa lni m koeficijentom sigurnosti 1,75, odnosno 2,1, ovisno o deformaciji
če l ika. Računalnim programom pro račun ana armatura prikazana je na slici 254.
Valja zadovoljiti i uvjete minimalne annature. Prema njemačkim nonnama

minimalna uzdužna armatura površi nom iznosi 0,8% betonskog presjeka u tlaku.
uzdužna armatura donje stijenke uzdužna armatura gornje stijenke

~ ll'1
"
uzdužna armatura hrptova poprečna armatura

-!. -.j q o c; "'" o rv
...lo~!'lNN· ~
N "': "~,,."....r--T'"-
Slika 254. Proračunana armatura luka
Za određivanje poprečne annature osim do sada provedenog globalnog proračuna

u uzdužnom smjeru va lja provesti i lokalni proračun u poprečnom smjeru. Ovdje
je načinjen na približnome modelu zatvorenog okvira preko dva polja oslonjenog
ispod hrptova san duča stog presjeka opterećenog vlasti tom težinom i korisnim
380
Primjeri proračuna
opterećenje m od 10,0 k lm po donjoj ploči (s li ka 255.). Skica anmalUre luka
vidljivaje na sli ci 256.
""""'"
..,,""'"
hlbz351 100cm
(J)
, .
,,""'"
,
2 6
4(IJ100cm
2
' ' ' 'm

~ '\ 35il~ <ll ' \ 35il00cm ~
Slika 255. Lokalni proračun poprečnog presjeka IlIka
2~ ~
,.,
~ 1612Ocm
425 ~ 1912O<::m
II
a. ,."." B.'''''''''' B.''''''''''

,.
. I I . ~1 912Ocm
~ t6l2Ocm
'" ~t6l2Ocm
86p 19
,.,
. """""
i!
"525
Slika 256. Skica armature IlIka II poprečnom p resjeku
381
5.9 Donji ustroj

5.9. 1 RASPODJELA HORIZONTALN IH SILA
Za proračun donjeg ustroja valj a prvenstveno provesti raspodjelu horizontalnih

sila na pojedine stupove i upomjake u omjeru njihovih krutosti. Ovdje će se
načiniti raspodje la sile kočenja uzduž osi, te raspodjela opterećenja vjetrom
poprijeko na os nadvožnjaka iz primjera 5.4.
Raspored stupova i upornjaka te površine presjeka koje koristimo za proračun

krutosti prikazan je na slici 257. Za proračun krutosti upornjaka valjalo bi uzeti u
obzir i krila, no ovdje ćemo proraču n pojednostavniti i koristiti isključivo krutost
zida upornjaka. Na upomjacima su neoprenski ležajevi dimenzija
300x400x74 mm, debljine elastomera nt = 53 mm, a nad stupovima ležajevi
400x500x54 mm debljine elastornera nt = 38 mm.
Ul Sl S2 S3 U2
I
I~~ IR: I"'~," ::::,
1°'
~OO / 1900 ,, 1900 r-1500 /
D °~ D ~- ,' D
D~
D
;;; g"-
, D _~ D D
60 60 60
)30/ -/-/ // // )30/
Slika 257. Raspored s/upova i upornjaka
Pod djelovanjem horizontalne sile sve točke rasponske konstrukcije mosta

pomaknut će se II smjeru djelovanja sile. Pomaci iznad stupova i upornjaka ovisit
će o fleksibilnosti upornjaka i stupova, ali i o fleksibilnosti ležajeva.
Fleksibilnost ležajeva računa se prema izrazu:

nl
gdje je nl broj ležajeva, A tlocrtna površina, a G modul posmika koji se za

kratkotrajno opterećenje uzima 1,0 MN/ml.
382
Primje,.i proračuna
Fleksibilnost stupova iznosi:
h'
3EI,
gdje je h visina, E modul elastičnosti, za koji pri kratkotrajnome opterećenju

uzimamo 31,5 GN/m2, a lit odgovarajući moment tromosti presjeka za:
upornjak: I = 8,1· 1.3 ) = 1,483m 4

, 12
stup: I. ~ 2 1 ,6.0,6' ~ O 058m '.

• 12 '
Za jediničnu silu krutost je recipročna ukupnoj fleksibilnosti:

1
nt h3 ·
- +--
AG 3EI ,
Zbog pomaka, u stupovima i upornjacima će se pojavi ti horizontalne sile Hi čiji je

zbroj jednak ukupnoj si li djelovanja. Pojedine sile u omjeru krutosti stupova i
upornjaka iznose:
k
H ,- = H -" ' -
Lk ;
;
Sila kočenja prema Pravilniku iznosi:

HK ~ 0,05' 3,0' 7, 1 . 70,0 ~ 74,55 kN
a prema starom njemačkom DIN-u:

HK ~ 0,25' (600 + 3,0' 5,0' (70,0·6,0) ~ 390 kN.
Drugi je uvjet za kočnu silu i prema dosadašnjim hrvatskim propisima i prema

starim njemačkim nonnamajednak pa sila iznosi:
Hk~ ,3 ·600~ 180 kN .
Kao mjerodavnu koristit ćemo ipak veću silu prema DIN-u dakle si lu u iznosu
390 kN.
Raspodjela horizontalnih si la vidljivaje u tablici 112.
383
Konstroi,.anje mostova
Tablica 112. Raspodjela sile kočenja na stupove i upornjake nadvožnjaka
h3 k.
"' nt
--
nlAG
--
nt
I
h 3
k;
-- H Ki = H K -"-'- (kN)
3EI,
- + -- Lk ; Lk ;
AG 3E I . ;
Ul 0,053 0,221 0,000076 4,52 0,149 58, 11

SI 0,038 0,095 0,0397 7,42 0,246 95,94
S2 0,038 0,095 0,0630 6,33 0,210 81,90
S3 0,038 0,095 0,0397 7,42 0,246 95,94
U2 0,053 0,221 0,000076 4,52 0, 149 58,1 1
L 30,21 L 390
Za opte rećenje vjetrom poprij eko na os mosta uzet će mo maksimalno opterećenje

prema nje m ačkom DIN-u:
Sil a vjetra na prometom neopterećen most:

H w=2,5 ' 1,45' (15 ,0+ 19,0+ 19,0+ 15,0) = 247 kN.
Sila vjetra na prometom o ptereće n most:

Hw=1 ,25' (I ,28+3,5) '(15,0+ 19,0+ 19,0+ 15,0) = 406 kN.
Ukupne sile vjetra i potresa raspodjeljuju se na pojedine stupove i upornjake

prema omjeru krutosti na jednak način kao što je lO izvedeno sa silom kočenja.
Kako je ovdje riječ o poprečnom smjeru mosta, potrebno je koristiti moment
tromosti Iy:
upornjak: I = 8, J' ·J,3 = 57 573m '

y 12 •
3
stup: I = 2· ( J,6 ·0,6 + 0,6 ·1,6· 2,685') = J4,25Im'.
, J2
384
Primjeri proračuna
Tablica 113. Raspodjela sile vjetra na stupove i upor/ljake nadvožnjaka
nl nl
--
h' I k, k.
H Wi = H w -,- '- (kN)
n ,AC 3EI,
-
nl
+ --
h' Ik, Ik,
AG 3EI, ,
Ul 0,053 0 ,22 1 0,000002 4,525 0, 11 3 45,878
SI 0,038 0 ,095 0,0002 10,310 0,257 104,342
S2 0,038 0 ,095 0,00026 10,500 0,260 105,560
S3 0,038 0,095 0,0002 10,310 0,257 104,342
U2 0,053 0,22 1 0,000002 4,525 0, 113 45 ,878
l: 40, 170 l: 406
5.9.1 PRORAČUN UPORNJAKA
Prorač un upornj aka mosta podrazumijeva kontrolu naprezanja ispod temeljne

stope upornjaka, provjeru upornjaka na opasnost od klizanja i opasnost od
prevrtanja. U prvom koraku se kori ste dimenz ij e upornjaka koje su preliminarno
određene nacrtima mosta. Ako su naprezanja na tlo manja od dopušten ih te ako su
koefic ijenti sigurnosti na kl izanj e i prevrtanje zadovo lj avaj u ć i , pretpostavljene
dimenz ije upo rnjaka su dovoljne (dimenzij e betona - nacrt oplate upornjaka). U
suprotno m treba prikladno povećati dimenzije upornjaka (recimo, proši riti stopu
temelja, podeb ljati zid upornjaka, podebljati ili produljit i krila upornjaka). Treba
provesti i dimenzion iranje dijelova upornjaka, odnosno odred iti potrebnu
armaturu, njezinu količinu i raspored u poj edinim dijelovima upornjaka i na
nji hovim spojev ima.
Ovdj e dajemo ukratko pregled proračuna upornjaka nadvožnjaka iz poglavlj a 5.4.

Karakteristike tla su: <p = 30° i 'f = J 8 kN/m3 .
385
,lt 370
30
'I" 'Ik
60
ff
40
R ..-"'
-..
o
I
I
130 o
'"o
I
O
J 70Jc 130 " BO "
T -
o
L ''l280 1 1
~ '1 3 '1 1
Ir----..t"::::::::;::::::=1I
lij
I

I
I
I
I
I
I
o
- I-
I
I
-
o
'"
I
I
I
I
I
I
I
$ IL------.;:=~=~I_J ~
N 4 2
Slika 258. Skica upornjaka rebrastog nadvožnjaka
Proračun naprezanja na tlo i stabilnosti upornjaka

A. OPTEREĆENJA UPORNJAKA I PRIPADNA NAPREZANJA NA TLO
Opterećenja upornjaka nadvožnjaka skicirana su na slici 259. i nabrojena u tablici

114. Skica je načinjena u poprečn om presjeku, ali valja voditi račun a o
trod imenzionalnosti nekih opterećenja. Osim ovih opterećenja vaU a uzeti u obzir i
386
Primjeri proračuna
opterećenje potresom u mjerodavnoj kombinaciji djelovanja. U ovom primjeru to
je izostavljeno, ali je se izmički proračun prikazan u poglavlju 5.8. na primjeru
vijadukta. Veličina horizontalnih sila koje otpadaju na upomjak, računa se kako je
to načinjeno pod naslovom Raspodjela horizontalnih sila.
Slika 259. Skica opterecenja upornjaka
Opterećenja se zamjenjuju koncentriranim silama te se proračunavaju momenti

savijanja od tih sila na težište temelja (točka O na slici 258.). Konačno se
naprezanja u kutovima temelja računaju prema izrazu:
N M
cr. = - ± - i=I,2,3 ili 4.
, A W'
Primjer proračuna naprezanja dajemo za opterećenje vozilom iza zida upornjaka

(tab li ca 114, I.g):
Mp,~ -(36' 2,4+78,6 ' 1 , 05)~ - 169 kNm

M py~ -(33 ,33' 3,0' 2,05' 0,7-3 '4,1 '0,7' 1,5) ~ -130,6 kNm
" , ~4,8-15,2 -3,9 ~- 14,3kN / m' " , ~ 4,8 - 15,2+3,9 ~ -6,5kN I m'
" ) ~ 4,8+ 15,2 - 3,9 ~ 16,lkN I m' ". ~ 4,8 + 15,2 + 3,9 ~ 23,9kN I m'.
Naprezanja na lIo za kombinaCije djelovanja trebaju biti manja od dopuštenih

naprezanja u tlu, koja se određuju u geotehničkom projektu.
387
Tablica 114. Opterećenjaupornjaka i komhinacije njihova djelovanja za proračun

naprezanja i stabilno.~ti na klizanje
Opterećenja
l. Vertikalna oPterećenja
1.. Vlastita težina uDorniaka (:EG 1474 kN)
Lb Težina tla na izloženim diielovima temera (IT - 449 kN)
Stalno opterećenje na upomjaku od hodnika, vijenca, ograda, instalacija
Le
(g ~ 14 kNlm, G ~ 14· (3,7+0,3)' 2~112 kN)
Ld ODte rećenje rasoonskom konstrukciiom (R - 1050 kN
Le Opterećenje od prometa na rasponskoi konstrukciji ~ +D. • 2590 kN)
Jednoliko prometno opterećenj e iza upornjaka opterećenje na stazama
iznad krila (P pl =3,O' 1,5' 2 · 4,0=36kN) te kontinuirano opterećenje kolnika
l.f
koje je iznad temelja upornjaka iza zida upornjaka
(P ,.,,~(5,O· 3,0+3,0' 4, I)' O , 7 ~ 19kN)
Vozi lo iza upornjaka opterećenje na stazama iznad kri la (Ppl 36 kN) le
rasprostranjeno opterećenje vozila SL W 60 u glavnom traku i kontinuirano
Lg
prometno opterećenje preostalog dijela kolnika koje je iznad temelja
upornjaka iza zida upornjaka (PpO-t-pl =(33.33 . 3,0+3,0 ' 4, I)' 0,7=79 kN)
2. Horizontalna opterećenja IIZdlli mOSla
2 .• Pritisak tla na zid upornjaka (eH-A' Y' h- OtS' 18' 4,65=41,9kN/m, EtIa- 683kN)
Pri tisak tla od kontin ui ranoga prometnog opterećenja iza zida upornjaka
2.b (Llh~(50'30+3
, , 0'41)171'18~02Im
,
" " eo~A'y'Llh~05'
" 1 8 ' 021
" ~ 19kNlm
E, ~63kN)
Pritisak tla od vozila SL W 60 iza upornjaka
2.e (Llh~(33,33 '3,0+3,0' 4, 1)1(7,1 ' 18)~O ,88m,
""~AT Llh~O,5 ' 18 ' O,88~7,9kNlm , E"o ~ 262 kN)
Si la trenja na ležaju
2,d
(G~O,8MNlm', lif81Inl~3 71(6x8)=O,77, H~G ' A' Igy~74kN)
2.c Si l. kočenj . (Hk - 58. 11 kN)
3. Horizontalna opterećenja poprijeko na most
3 .• V'etar H", - 45.89 kN
Kombinacije djelovanja opterećenja po fazama izvedbe upornjaka
KI. Uoomiak ie izveden i nasuto ie tlo ( I.a + I.b + 2.a)
K2. Na uPOm'aku su oostavl'eni vii enci, rubniaci, hodnici (KI. + l.c)
K3.a Izvedena 'e rasponska konstrukcija (K2 . + l.d)
K3.b Vozilo ie na mostu (K2. + l.e)
Dok je vozilo na mostu, na upomjaku je kori sno jednoliko opt. (K3.b + l.f
K4.B
+ 2. b)
K4.b Na mostu se ne odvi ja promet, već ie vozilo na upomjaku (K3.a + Lg + 2.e)
K5. Usli'ed prometovan'a javlja se sila trenia na lcžaju (K3.b + 2.d)
K6. Usliied orometovania iavlja se si la kočenja (K3.b. + 2.e)
K7. Vjetar djeluje na opterećeni most (K3.h. + 3.a)
388
Primjeri prora čuna
B. STABILNOST NA KLIZA JE UPORNJAKA
Vertikalne i horizontalne si le od pojedinih opterećenja stavlj aju se u mjerodavne

kombinacije koje odgovaraju onima za proračun naprezanja na tlo. Stabilnost na
klizanje upornjaka zadovoljena je ako je:
~V ,, 15
H '
gdje je II tangen s kuta unutrašnjeg trenja tla ll. = 19 300 = 0,577

Primjer proračuna koeficij enta sigurnost i na kli zanje dajemo za s lučaj kad se na
mostu ne odvija promet, već je vozilo na upomjaku (tablica l 14., kombinac ija K4 .b).
V ~ 1474+449+ 112+ I 050+36+ 79 ~ 3200 kN
H~ 683+262 ~ 945 kN
~V ~ 0,577.3200 ~ 195 " 15.
H 945 ' ,
Kada je za sve mjerodavne kombinacije opterećenja koeficijent sigurnosti veći od

dopuštenog, možemo zaključiti daje zadovoljena stabilnost na kli zanje upornjaka.
C. STABILNOST NA PREVRTA JE UPOR JAKA
Stabilnost na prevrtanje upornjaka provjeravamo za nekoliko kombinacija

opterećenja koje bi rnogle biti kritične za prevnanje. Proračunavaju se rnomenti
savij anja od horizontalnih i vertikalnih sila na točku na rubu temelja (točka T).
Treba biti zadovoljen s lijedeći izraz:
M
_V_ 2: 1,5 odnosno y =
M'_I S 0,667 .
_
MH Mv
Osim kombinacija K 1., K4.b i KS ., valja provjeriti i slučaj da je vozi lo na

upomjaku i da se na samom upornjaku događa kočenje. Ovaj slučaj opterećenja
odgovara kombinaciji K4.h uz dodatak kočne sile. Kočna sila na upornjaku računa
se kao 30% opterećenja vozilom:
H k~0,3'60 0 ~ 1 80 kN.
Kontinuirano opterećenje od sila kočenja:

2·30 2
p ,= = 1,75kN / m
4,65·7,36
2·30 2
P2 ~ + 1 ,75~6,37kN / m.
2,6·5,0
389
p2 2K
p1
15 200 150
500
,,, ,c ,c
c 266 200 266
736
Slika 260. Rasprostiranje sile kočenja na lIpornjaku
Moment savijanja od sile kočenja:

Mk~ 2·30·4,65 +6,37·2,6· 5,0· (4,65-1,3)+ 1,75·2,05 · 1,025· 7,36 ~ 584 kNm.
Moment od vertikalnih sila:

Mv ~ 1474· 1,77+449·1,98+ 112 · 3,8+ 1050· 1,2+36·3,8+79 · 2 ,45 ~ 5512 , 97 kNm.
Moment od horizontalnih sila:

MH~ 683· 1,55+262· 2,325+584 ~ 225 1 kNm.
Koeficijent sigurnosti na prevrtanje:

~ M H ~ 2251,00 ~041.
Y M v 5512,97 '
Kada je za sve mjerodavne kombinacije opterećenja koeficijent sigurnosti veći od

dopuštenog, možemo zaključiti da je zadovoljena stabilnost na prevrtanje
upornjaka.
Sta tički proračun i dimenzioniranje dijelova upornjaka
A. KRILO UPORNJAKA
Krilo možemo proračunati na vertikalna opterećenja (stalno opterećenje

konzolnog dijela krila, dodatno stalno na hodniku i prometno s vrijednošću p=5
kN/m2) na modelu konzo le upete II zid upornjaka. Pri likom dimenzioniranja
potrebne armature za preuzimanje računskog momenta savijanja statička visina
390
Primjeri proračuna
krila uzima se kao visina upetosti kri la u zid upornjaka, dakle u ovom slu čaju
d~ 175 cm.
Kri lo se proračunava kao konzolna ploča na horizontalna opterećenja:

a) potisak od tla (e , ~ 0,5 · 18 ·1,0 ~ 9kN l m ' , e, ~ 0,5 ·18 ·3,2 ~ 28,8kN I m '),
b) potisak od prometnog opterećenja na krilu (e o = 0,5·5,0 = 2,5kN / m 2 ) ,

e) potisak od vozila iza upornjaka
600 ,
~ ~ 12,75kN l m
e, ,5 (
° 'v
3,0 + 0,577x l,0)\6 + 0,577xl,0)
600 ,
e, ~0,5( 'v ~7,9kN / m
3,0 + 0,577x3,2)\6 + 0,577x3,2)
d) iznimno opterećenje bočn og udara na rubu krila (H= IOO kN).
Slika 261. Horizontalna opterećenja na krilo
785
658
, 600
' .ok- '
Slika 262. Površine rasprostiranja prometnog opterećenja V 600 iza zida upornjaka
391
Računski moment savijanja računa se za mjerodavnu kombinaciju opterećenja po

metru visine krila na mjestu upetosti u zid. Prilikom dimenzioniranja potrebne
annature statička visina krila sc u ovom s l učaju , za krilo debljine 50 cm, uzima
d ~45 cm.
B. ZID UPORNJAKA
Zid upornjaka valj a proračunati na slijedeća opterećenja:
a) b) e) d) ,6040
~ 1
'<
,~
~
e1 e1- q o ,1R~r
'"
~
~
p2 ~~
-~~ -T
~
~
~
J
N
~ "'"1-- q
l ,
e2 e2 p1 .r65.{~
Slika 263. Opterećenja zida upornjaka
a) Potisak tla (e, =0,5·18·3,65~32,9kN / m ')

b) Vozilo iza upornjaka
600 ,
e, ~ 0 , 5( ~9, 4kN / m
3,0 + 2xO,577 x 1,45)(6 + 0,577x 1,45)
600 ,
e , ~0,5 ~5, lkN / m -
- (3,0 + 2xO,577x3,65)(6 + 0,577x3,65)
e) Kočenje iza upornjaka (P l =2,6k I m 2 , P2 =7,2kN / m2),

li nijsko opterećenje od dviju si la nad zidom pod kutom od 45 ° (slika 265 .):
(ql . ,~2· 30/(2+2' 1,45)~ 12,3kN/m)
d) Zamjensko kontinuirano linearno promjenljivo opterećenje kri lom
(q
~ M .l~ 220 .l~43IkN / mJ
(I, / 2Y 2 0,875' 2
e) Opterećenje rasponskom kon strukcijom (Rg=I050 kN)
392
Primjeri proračun a
f) Bočna hori zontalna sila usljed potiska tla na krilo (slika 266.)
= 2· E ... = 2· 188,2 =215kN / m)
( q, lp 175
,
p2 2K 2K 2K , , 2K 2K
o
~
N ",
~
M
6
p1 15 50
o 500
~
-1'
e
lj
210.6 ,
e 200 e
lj
210.6 e
lj
Slika 264. Rasprostiranje sila kočenja iza upornjaka
, "" 3 "" .~K"" "" ""~~ "" ""

~J~I
i'
~
e
1
b ,f 200 ,, b ,,
Slika 265. Linijsko opterećenje IIs/ij'ed kočenja
Slika 266. Bočna horizontalna sifa uslijed pOliskalla na krilo
393
Momenti sav ijanja od opterećenja a), b) i e) računaju se na modelu konzole za dva
presjeka. 1·1 presjek na spoju z idi ća i zida upornjaka te II·II presjek na spoju zida
s temeljem upornjaka.
Moment savijanja od opterećenja d) djeluje u suprotnom smj eru od momenata

uslij ed opterećenja a), b) i e), a II mjerodavnim točkama i smj erovima (m2x, ml y,
m6y, mJ) mogu se odrediti uz korištenj e pomoćnih dijagrama
([Ei bIlIvanyi/Schambeck] 24/c).
Moment od opterećenja e) određuj e se po metru dužnom zida upornjaka u

presjeku na spoju zida s temeljem.
Momenti od opterećenja f) u mjerodavnim točkama i smjerovima (m2x, mly• lll6y)

mogu se odrediti uz kori štenje pomoćni h dijagrama ([EibIJlvanyiJSehambeek]
23/a, 231b, 23/c).
y.
mr=303kNmlm
,
' 1'1~1 III I I

m2x=-2,5kNm/m
2
~~SI~I,
, ,
--', s
760/2 ~T
,N
I N
-..rlili/ 101)<101"","" " 1 1 6_,,~
11
m1y=3 5kNm/m
m6y=21,2kNmlm
Slika 267. Raspodjela momenata u zidu lIslijed potiska tla na krilo
Presjek l-l dimenzionira se na mjerodavni računski moment savij anja uz

kori štenj e odgovarajuće statičke visine, koju za zid i ć debljine 30 crn uzimamo
d ~ 25 cm.
U presjeku II-II dimenzioniranje se obavlja posebno u toč ki 6 za srednj i dio zida

upornjaka, te posebno u točki l za rubne dijelove zida upornj aka. Kori sti se
odgovarajuća statička visina, koju za zid debljine 130 cm uzimamo d = 125 cm.
Osim toga valja dimenzionirati i presjek na vrhu zida na mjestu spoja krila i zida
opterećen momentom mr i uzdužnom silom qe.
394
Primjeri proračuna
Slika 268. Skica armature upornjaka
Odabrana annanira za ovaj upomjak iznosi:

krilo - vertikalno opterećenje: 3$16
krilo - horizontalno opterećenje: $ 16110cm
zid - presjek I-I : $16115cm
zid - presjek l!-l!, točka I: $16/ 10cm
zid - presjek l!-II , to čka 6: $16115cm
vrh zida - spoj krilo - zid: $16110cm
i vidljivaje na slici 268.
Za zid upornjaka deblji od 50 cm potrebno je osigurati minimalnu horizontalnu

annaturu od $16/ 15 cm obostrano i rasporediti je po cijeloj visi ni zida.
C. PRIHVAĆANJE LEŽAJNE SILE
Za prihvaćanje ležajne sile potrebno je proračunati:

- annaturu ležajnog kvadra u oba smjera za silu: e I ~ 03·R
• mu .(1-'<:)
rl
395
- annaturu u zidu upornjaka za silu: C 2 =0,3· R .....,.
- armaturu ispod ležajnog kvadra za silu: C=O,3Rm~ {I -~)

J
gdje su: a - širina ležaja, d - širina kvadra, b - debljina zida upornj aka.
Uv rštavanjem u izraze potrebnih vrijednosti od slijedećih:

- ležaj na upornjaku dimenzija: a' al . hl = 300· 400 ' 74 mm,
- maksimalnu reakciju najednom ležaju upornjaka: Rsd.max = 1864 kN ,
- dimenzije ležajnoga kvadra: d·d l · h = 50·60·60 cm,
odabrana armatura iznosi A sl=9~10, As2=8~ 16, A s3=7 ~14 , a vidljiva je na slic i
269.
l max I
I
I 1
Rmax
I
A.,
,
!max I
I
I
A"
I I I I
A"
I
o'" a _"C!,. I As1
I
I~ ;ttfj!JJ
__ A" ~U
<J
I
I
d I
lt al !,. !.. al !,. I
-
,,- b ,, -- I -..r
'I
dl
'I
l' ,,>r d, ' ,, I
Slika 269. Skica armature ležajl/og kvadra
396
Projekt mosta
7 PROJEKT MOST A
U ovom poglavlju analiziramo građevinski projekt mosta kroz sve faze razrade.
Projektom nazivamo skup dokumenata koji sadržava sve bitne odrednice za
prosudbu građevine u tehničkom, gospodarskom i oblikovnom pogledu, kao i s
motrišta izvedbe. Nedostaci, odnosno neja s noće sadržane u projektu izvorište su
nedoumica i nesporazuma tijekom procesa građenja.
Projektiranje mostova je kreativan posao, kojemu treba pristupiti s osjećajem za
dignitet struke. Smjernice za opremanje projekata nisu zamišljene zato da
ograniče in?:cnjera, već da osiguraju okvire unutar kojih će ~e ujedna č iti i podići
razina projektiranja.
U nekim razvijenim zemljame postoje posebne smjernice koje pojašnjavaju razinu
i opremu projekata mostova [82].
Prema Zakonu o gradnji [79] prema stupnju razrade razlikuju se: idejni projekt,
glavni projekt i izvedbeni projekt. Osim ove dokumentacij e često se izrađuje i
idejno rješenje i projekt izvedenih radova, a za neke mostove izrađuje se i projekt
održavanja.
Izrada tehničke dokumentacije za mostove teče u više faza, o bično usporedno s

izradom projekta ceste. Pojedine faze izrade dokumentacije za mostove u načelu
slijede za jednu fazu izradu projekta ceste. Kod opremanja projekta bitno je u
svakoj pojedinoj fazi poznavati namjenu određene razine izrade dokumentacije
(kratki prikaz daj e tablica 131.).
503
Tablica 131. Dijelovi projektne dokumentacije mosta
FAZA NAMJENA PROJEKTA

PROJEKTIRANJA
STUD IJA • analiza većeg broja rješenja koja su tehničk i moguća i za koje se
pretpostavlja da su manje ili više prihvatljiva s drugih motrišta
(uklapanje u prostor, ekonomija, ekologija, estetika, održavanje)
- rasprava s investitorom, uklapanje u studiju prometn ice, studiju
utjecaja na okoliš i druge programske dokumente
IDEJNI PROJEKT • razrada i provjera koncepta i osnovnih parametara sklopa, osnovne

statičke provjere, preliminarno određivanje izmjera elemenata
- ishođenje lokacijske dozvole
GLAVNI PROJEKT _ određivanje svih elemenata koji definiraju mehaničku otpornost i

stabilnost, te detalja bitnih za funkcionalnost građevine, načelno
razrađena tehnologija izvedbe
- ishođenje građevne dozvole

TENDER - svi elementi mosta definirani na razini potrebnoj za određivanje
DOKUMENT ACJJA cijene izvedbe s pogreškom ne većom od 10%, najbolje: dijelovi
glavnog projekta + troškovnik
- provedba natječaja za dodjelu posla izvoditelju
lZVEDBENl - detaljna i jednoznačna razrada svih elemenata na razini potrebnoj za
PROJEKT izvedbu
- neposredna dokumentacija za gradilgte
PROJEKT - objedinjavanje svih izmjena projekta do kojih je došlo tijekom
IZVEDENOG izvedbe, prikupljanje gradi lišne dokumentacije (npr. atesti gradiva i
STANJA opreme)
- tehnički prijem
PROJEKT - skraće ni projekt izvedenog stanja s naglaskom na upute za
ODRŽAVANJA održavanje, odnosno preglede i popravke građev ine
7.1 Razine projektiranja

Oprema projekta izravno ovisi o njegovoj namjeni, odnosno razini projektiranja,
pa je bitno ra zl učiti namjenu i opseg projekta u različitim fazama razrade. Osim
projekata na propisanim razinama, ovdje će biti komentirani još neki dijelovi
dokumentacije koji su bitni u praksi.
504
Projekt mosta
7.1.1 PROJEKTNI ZADATAK
Mnoge pogreške koje su usporile razradu projekta ili su čak ugrađe n e u gotove
mostove imaj u ishodište u oskudnom ili nejasnom projektnom zadatku.
Tablica 132. Sadržaj projektnog zadatka [70J
PROJEKTNI ZADATAK
Poglavlje Sadržaj
l. NAZIV Ime i lokacija građevine - osnovna stacionaža na prometnici
2. PODLOGE Osnovno o raspoloživim podlogama za projektiranje
3. PROMETNICA Podaci o namjeni, širini, sadržajima i gabaritima prometnice na

mostu
4. OPREMA MOSTA Uvjeti na opremu mosta i instalacije koje se prevode preko mosta
5. POSEBNI UVJETI · na izgradnju i održavanje

· na računska prometna i druga opterećenja
· na izbor gradiva
· na vrijeme izgradnje
· na zahtijevani životni vijek
· na granična stanja uporabe (veličina progiba, pukotina i dr.)
· na propise (relevantni set propisa projektiranje mimo
važeći h propisa) "
· izloženost agresivnim uvjetima okoliša
6. OBLIKOVANJE I · posebni ekološki i oblikovni uvjeti

UKLAPANJE U
OKOLIŠ
7. PROJEKTNA · razina projektiranja

DOKUMENT AC UA · dodatni prikazi (maketa, kompjutorska simulacija)
· dodatni projekti mimo građevinskog projekta mosta (prometni
projekt, projekt krajobraznog uređenja, projekt rasvjete •
izmještanja postojećih instalacija ... )
· oblik u kojemu se pri ređuje (elektronski, na papiru, oboje)
· broj primjeraka
8. KONTRO LA · postupak revizije (recenzije)
505
Dokument koji prethodi projektiranju ne smij e biti toliko detaljan da ograniči
izbor strukture mosta il i tehnologije izvedbe, ali mora biti jasan po pitanjima:
prometnih širina na mostu (osobito se odnosi na revizijske ili pj ešač ke staze,
te zaustavni trak na mostovima na autocesti)
visinskih i tlocrtn ih obilježja nivelete
zahtijevanih slobodnih profila
zahtjeva odvodnje, zašt ite prometa, zaštite od buke, rasvjete i s li č no.
Pored toga, zadatak treba naznačiti dodatne zahtjeve i promišljanja investitora o
mostu, primjerice ekološke ili oblikovne, kao i prethodne spoznaje o uvjeti ma
koje će mjerodavne državne službe propisati za projekt.
Projektni zadatak ne može sadržavati sve potrebne podloge za projektiranje, jer
one u fazi zadavanja obično još nisu prikupljene, ali mora biti precizan po pitanju
razi ne na kojoj su pripravljene podloge i po pitanju odgovornosti za i shođenj e ili
izradu podloga (v idi poglavlje Podloge za projektiranje).
7.1.2 KONCEPTUALNO PROJEKTIRANJE - IDEJNA STUDIJA
Konceptualno projektiranje mosta zapoclOJe defin iranjem potrebe za

postavljanj em prometnice na građevi nu, koja proizlazi iz zahtjeva trase. Pri tome
projektant mosta rijetko dolazi u priliku da utječe na oblikovanje prometnice
(vođenje trase), premda bi se malim intervencijama u vođ enj e trase često mogli
polučiti veliki učinci na gospodarstvenost i trajnost mostova.
Idej na studij a je iterativni proces II kojemu se razmatraju, razjašnjavaju i

odmjeravaju svi aspekti za koje se očekuje da će utjecati na projekt kako bi se
odredilo najprikladnije rješenje za traženu svrhu i pred viđe nu lokaciju [84].
Izrada prethodnih studija i uspoređivanje varijanti znatno pridonosi kvaliteti
konačnog rješenja, no u brzini se ova faza često preskače, pa se na osnovi prvog
rješenja raz rađuje projekt. Važno je uočiti kako odbacivanje neke varijante ne
znač i promašaj, dok odbacivanje idejnog projekta može biti protumačeno kao
pogreška.
Idej na studij a namijenjena je pokaz ivanju m ogućno sti ra z ličitog rješavanja
projektnog zadatka, pa u njoj svakako treba biti ponuđeno više rješenja, koja se
mogu jako raz likovati prema ukupnoj duljini , tipu konstrukcije, rasponima,
tehnologijama izvedbe i drugim značajkama. Budu ći da se radi o dokumentu za
raspravu poželj no je da na ovoj razini projektant prikaže svoja razmi šljanja o
promjeni početnih uvjeta na konstrukciju u pravcu optimalizacije čitave
građevine.
506
Projekt mosta
Primjerice, studija mosta preko morskog tjesnaca koju prikazuje slika 360,
prikazuje čitav spektar ostvarivih rješenja, tako da glavni raspon varira od 120 m
do 900 m.
Kod nekih građevina - propusta, malih mostova ili jednostavnih mostova koji se
na nekoj dionici ponavljaju pa su tipiziran i, faza idejne studije može se preskočiti
tako da se odmah izrađuje jedno idejno rješenje (koje eventualno podliježe
recenziji),
BETONSKI GREDNI SKLOP

2350 ,
. 1020 250 1Q8() ,
; 17x60 ;'5,120,65,. 18x60 .
CELlCNI GREDNI MOST

2350 ,
;.. 111 ' 14 x 152 .m".
SPREGNUTI GREONI MOST 2350

~
.75 , 22 x 100 ,7S:
•
./
VISECI MOST
., 380
2335
1525 430 .
~1oo~1oo/75/~ 312,5 ., 900 312,5 / /75)00 )00/75~_
~~
30 40
--rijlHr
Slika 360, Idejne studije mosta preko morskog tjesnaca
Pri razradi studijskih rješenja više truda treba uložiti u prikaz oblikovanja i
uklapanja u okoliš, no u tehničke detalje. Većina građevina ponavlja već
uvriježena tehnička rješenja pa je bitno znati da je nešto izvedivo, a ne pokazivati
kako se oblikuju standardni sklopovi ili detalji.
Sadržaj idejne studije:
J. Tehničko obrazloženje
Na početku studije prikazuju se i komentiraju korištene podloge, nj ihove
manjkavosti i pretpostavke koje su poslužile kao polazna osnova umjesto pravih
podloga. Navode se parametri koji bitno određuju koncepciju mosta (npr.
ograničenja prometa ispod mosta, mogućnosti temeljenja, rok za izgradnju itd.),
507
Tablica J33. Pregled količina gradiva za varijante mosta koje prikazuje slika 360.
VARJJANTA l - PRE DNAPETI SKLOP
Beton: 3.000 ml
Rasponski sklop -
glavni most Armatura: 690 tona
Kabeli: 150 tona
Rasponski sklop- BelOn: 20.000 ml
pristupni mostovi Armatura: 2.500 tona
Kabeli: 700 tona
Beton: 22.200 m'
Stupovi Armatura: 4.800 tona
Isnuna: 52.300 ml
VARIJANT A 2 - ČELIČN I SKLOP
Rasponski sklop Čelik: 14.000 tona
Beton: 10.500 ml
[snuna: 13.500 ml
VARIJANTA 3 - SPREGNUTI SKLOP
Čelik: 9.000 tona
Rasponski sklop Beton: 2.400 ml
Armatura: 850 tona
Beton: 16.000 m
Isnuna: 20.700 m l
VARIJANTA 4 - VI S EĆ I MOST
Čelik grede: 4.900 tona
Viseći most Nosivo uže: 3.300 tona
V;ešaJ'ke: ISO tona
Beton: 30.000 ml
Pilani Armatura: 7.500
Isnuna : 9.500 lIll
Pristupni mostovi Čelik: 4.800 tona
Beton: 3.500 ml
Stupovi Armatura: 700 tona
Ispuna: 4.800 m3
Slijedi pregled opći h značajk i svake od ponuđeni h varijanti, uz mišljenje

projektanta o tome koja je od nj ih
minima lno rješenje, na pri mjer s naj manjom dopusti vom razmom
prometnih uvjeta i najjednostavnijom tehnologijom gradnje
inovativno rj ešenje, koje koristi nova gradiva i tehnologije gradnje
oblikovno ili ekološki optimalno rješenje
508
Projekt mosta
ekonomski najisplativije rješenje ili ono koje se najbrže može realizirati.
U zaključku se može istaknuti jedna od predloženih varijanti kao bolja od ostalih,
ali svakako treba prepoznati nepoznanice ili poznate nedostatke svakog rješenja
(usporedba). Primjerice, ako nedostaju geotehničke podloge, za tješenja s više
stupova mogući su znatn i problemi kod temeljenja. Preporuka je da se osnovni
podaci izvedu tablično (npr. na način koji prikazuje tablica 133.).
2. Pregled pojedinih varijanti
Svaka varijanta dobiva svoje ime i .poglavlje u kojemu su obrazložene njezine
značajke. Najb itniji je osnovni crtež u prikladnom mjerilu, iz kojega se razabire
uzdužni raspored, tip poprečnog presjeka, širina prometnice i vel i čine slobodn ih
profila. Same izmjere elemenata su preliminarne (visina presjeka) ili još nisu
naznačene (debljine pojasnica i hrptova). Na crtežu su naznačene kakvoće
osnovnih gradiva.
Tehnički opis sadržava podatke o preliminarnim izmjerama i konstruktivnom
oblikovanju, te navodi smjernice po kojima je nač injen koncept, ili opisuje s ličnu
izvedenu građevinu . U njemu je određen i opisan pred v iđeni postupak izvedbe uz
navođe nje posebnih potrebnih pomagala (npr. dizali ca veli ke nosivosti). Od
ostalih detalja mogu biti izdvojena razmi šljanja o oblogama ili završnim plohama,
ogradi. rasvjeti i ostalim detaljima koji znatno doprinose oblikovanju.
Dokaznica mjera služi za usporedbu varijanti, pa treba biti dana samo s okvirnim
vrijednostima pretpostavljenih količina (npr. pretpostavlja se utrošak
konstrukcijskog čelika od 320 kg/m' sklopa).
Na ovoj razini bitan je dojam što će ga građevina ostaviti u realnom oko li šu, pa
svakako treba načiniti kompjutorsku simulaciju ili [otomontažu.
3. Okvi",i troškovnik
Pribli žno određene cijene radova mogu poslužiti uglavnom samo za međusobnu
usporedbu varijanti istog projektanta, jer najčešće želje i razmišljanja projektanta
odražavaju više nego objektivan izračun cij ene projekta.
Recenzija idejne studije

Predložena rješenja trebaju biti temelj za stručnu raspravu koja se odvija kroz
recenziju složenijih mostova. Zadatak recenzije upravo je ocjena koncepta, dok
revizija po definiciji ne zad ire u ideju, već se bavi kontrolom m e haničke
otpornosti i stabil nosti .
Pogreška u koncepciji ne može se ispraviti kasnijom razradom glavnog i
izvedbenog projekta. Za većinu mostova najbitniji je dobar koncept i ozbi ljna
recenzija, dok je preostali dio razrade projekta rutinsk i posao.
509
7. 1.3 rĐEJNO RJEŠENJE
Idejna studija s više predloženih rješenja predstavlja prvu informaciju investitoru

o m ogućim rješenjima mosta. Nakon što je odabrano jedno od rješenja, ono se
izdvaja kao idejno rješenje koje služi za razradu idejnog projekta. Izrada idej nog
rj ešenja spomenuta je u Pravilniku [80] u č l anku koji kaže da se idejni projekt
izrađuje na osnovi prethodno izrađenih idejnih rješenja.
Idejno rješenje trebalo bi biti nešto detaljnije načinjeno od studijskih rj ešenj a, jer
se već u slijedećoj fazi traže od ređene geomehaničke podloge, a kvali teta bilo
kakvih istražnih radova na terenu presudno ov isi o kvaliteti podloge (položaj
elemenata donjeg ustroja u prostoru).
Idej no rješenje može biti podloga za ishođenje lokacijske dozvole pa prema tome
mora imati formalnu opremu primjerenu upravnom postupku: naslovnice,
sastavnice, mjesta za žigove i potpise projektanata.
7.1.4 rĐEJNI PROJEKT
Zakon o gradnji [79] definira idejni projekt kao skup međusobno usklađen ih
nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička
Iješenja građevine te prikaz smještaja građevine u prostoru.
Pravilnik koji se odnosi na građevine na cestama [80] dodatno pojašnjava da se
idejni projekt može koristiti kao temelj za izdavanje načelne dozvole za javnu
cestu kao i osnova za izradu glavnog projekta.
Idejni projekt određuje položaj i raspored (dispoziciju) mosta, vrstu i izmjere
konstrukc ije, gradiva i izgled.
Smještaj građevine u prostoru određen je smještajem mosta tl geodetski
koordinatni sustav, odnosno u zemljopisnu kartu prikladnog mjeri la. Za preglednu
situaciju ceste Pravilnik [80] predviđa osnovnu kartu u mjerilu I :5000, no ona nije
pogodna za mostove (građevina duga 100 m u prikazu je svedena na 2 cm).
Znatno bolji prikaz omogućuje karta u I: 1000. Kod izrade idejnog projekta treba
obratiti pozornost na kva litetu ovih podloga, osobito na mjestima dubokih kanjona
i stnnih litica, odnosno kod rijeka neuređenoga korita jer podloge mogu znatno
odstupati od stvarnoga stanja. Na potezu mosta i neposredno uz njega u takvim
situacijama preporučuje se načiniti nove podloge, fotogrametrijskim ili kl as i čnim
geodetskim postupkom.
Temeljito prostudiran idejni projekt naj važn iji je preduvjet kvalitete glavnoga i
izvedbenog projekta, važan i za kvalitetu gotove građev in e, jer definira
koncepciju koja se obično kasnije ne mijenja. Kod većih i značajnijih građev in a
bitno je da sadržava simulaciju na računalu ili fotomontažu, radi ocjene uklapanja
II okoliš.
510
Projekt mosta
Varijanta 1: pred napeti betonski gredni most

izvedba: konzolni postupak s na
.'
MB 60, 2800 m'

MB 60 , 1300 m3
Procjena cijene varijante I. 27.557.000 kuna
Varijanta 2: betonski lučni most

izvedba: konzolni , na skeli
.;:::::::::::::':'6===:::~~=--,~'_
= ~,
~ "
:)==1
800
c:r=u "
.
.'.
120 _ _ _ _
luk: MB 60, 1300 m3

MB 60 , 2300 m3
Procjena cijene varijante II. 33.560.000 kuna
Varijanta 3: betonski luk sa spregnutim nadlućnim sklopom

izvedba: konzolni postupak (luk), slobodna montaža
~.
~~~7
_~~_V
(~ ./ 100 /
r 600 /_
luk: MB 50 , 1000 m3
greda: 760 t I + MB 40 1300 m3
MB m3
Procjena cijene varijante III. 26.857.000 kuna
Slika 361. Pregled osnovnih podataka o alternativnim idejnim projekfima mOSla
51 1
Idejni projekt podloga je za rješavanje imovinsko· pravnih odnosa, pribavljanje
geodetskih i katastarskih podloga i pribavljanje uvjeta za gradnju, a služi i kao
podloga za procjenu vrijednosti in vesticije, pa i u tom smi slu mora biti dovoljno
detaljno o brađen da ne dovede do prevelikih odstupanja.
7. 1.5 GLA VNl PROJEKT
Glavni projekt, kao podloga za ishođenje građevne dozvole i kao dokument

podložan reviziji, II regulativi je najbolje definiran u smislu sadrlaja i opreme, a u
praksi je ob i čno pažljivo razrađen. Prema Zakon u [79] glavn im se projektom daje
tehni čko rješenje građevine, prikaz smještaja građev ine u prostoru, te dokazuje
ispunjavanj e bitnih zahtjeva na građevinu, kao i drugih propisanih zahtjeva. Osim
građevi n skog projekta glavn i projekt može sadržavati i drugu projektnu
dokumentacij u.
Pored smještaja u prostoru, za cjelovitu ocjenu te hni čkog rj ešenja mosta, bitna je
n ače ln a razrada tehno logije gradnje, budući da ona znatno utje če na cijenu
g rađev i ne i mogućn osti izvedbe.
Potrebno je upozori ti i na projektnu razradu detalja i opreme mosta u glavnom

projektu. Ćeste izostaje deta lj an prikaz nekih dijelova, uz opravdanje da se detalji
mogu riješiti i u višoj fazi projektiranja. Dok je obrada glavnih konstruktivnih
dij elova manje-vi še uj ednačena , obrada opreme znatno vari ra opsegom i
kakvoćom, pa u izvedbi dolazi do problema koji ranije nisu mogli biti sagledani.
Najčešće se radi o smještaju, priključenju ili ugradbi dijelova opreme.
Broj obaveznih i propisan ih priloga glavnog projekta mosta ovisi o tome je li on

sastavni dio projekta ceste, ili se projektira samostalno. Glavni projekt se sastoji
od priloga (tablica 134.), čij i je sadržaj detaljnije opisan u poglavlj u 7.2.
Osim projekata za gradnju nove građevine propi suje se i sadržaj projekta
rekon strukcije postoje će građevine.
5 12
Projekt mosta
Tablica 134. Sadržaj glavnog projeka
GLAVNI PROJEKT
I.Optl PRILOZI - naslovna stranica (poglavlje 7.2.7)

- sadržaj elaborata
- sadržaj mape (knjige - predmetnog dijela projekta)
- fonnalni dokumenti (imenovanja, isprave, potvrde ... )
- lokacijska dozvola (ako nije uvezana u drugoj mapi)
2. PODLOGE - prijepis najbitnijih podataka iz elaborata koji su poslužili kao

podloge za projektiranje
3. TEHN ICKJ OPIS - razumljiv i nedvosmislen tekstualni prikaz tehničkih rješenja

mosta, sadržaj prema poglavlju 7.2.2
4. PROGRAM - pregled svih materijala i konstrukcija koje se ugrađuju

KO NTROLE I - opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se
OSIGURANJA dokazati tražena kakvoća
KVALITETE - popis propisa i normi na koje se poziva u projektu
- sadržaj prema poglavlju 7.2.3
5. NACRTI - obavezni: prema Zakonu [79] i Pravilniku [80]

- dodatni, prema poglavlju 7.2.4
6. P RORAČUN - prema Zakonu [79J traži dokaz mehaničke otpornosti ;

"
stabilnosti, odnosno dokaz da predvidiva djelovanja neće
prouzročiti:
rušenje građevine
nedopuštene deformacije
oštećenja nesrazmjema uzroku
7.DOKAZNICA - oo pripadaju među obavezne (propisane) priloge, ali su

MJERA I nezamjenljivi kod rasprave o količinama i cijenama
TROŠKOVNIK
8. GEOTEHNiČKI - poziv na izvještaj o istražnim radovima

DIO PROJEKT A - pro računtemelja
9. PROCJENA - dvije moguće razine iZračuna:

TROŠKOVA prema načinjenom troškovniku
GRADNJE približno, prema cijeni sličnih građevina
513
KOIISlruir01y'e mos/ova
7.1.6 TENDER DOKUMENTACIJA
Glavna namjena tender dokumentacije (ponudbene dokumentacije) jest u tome da

opiše kompleksnost strukture i odredi količine gradiva i radova, kako bi se
izvoditelji pripremili za nadmetanje za dobivanje posla.
Prema definiciji iz [79] tender dokumentaciju či ne dokumenti koje pribavlja
naručitelj a sl uže da na temeiju njih ponuditelj dade svoju ponudu.
Budući da ova dokumentacija nije nonnativno propisana po opsegu, njezin sadržaj

IIpraksi varira. Ukoli ko je i zrađen glavni projekt za ishođenj e građevne dozvo le,
tada u tender dokumentaciju ulaze tehni čki opis, nacrti i program kontrole i
osiguranja kvalitete iz glavnog projekta, uz dodatak troškovnika. Ukoliko se
tender dokumentacija priprema prije izrade glavnog projekta, tada broj i razrada
nacrta može biti nešto skromnija u odnosu na glavni projekt.
7.1. 7 IZVEDBENI PROJEKT I PROJEKT IZ VEDENOG STANJA
Prema Zakonu [79] izvedbenim se projektom ra z rađuje tehničko rješenje dano

glavnim projektom. Posebnim odredbama propisuje se njegova u s klađenost s
glavnim projektom. U fonnalnom smislu, osim za izvedbu građev ine , izvedbeni
projekt služi i pri upravnom postupku za izdavanje uporabne dozvole.
Prema Pravi lniku [80] izvedbeni projekt sadržava detaljnije opise, planove oplata,
nacrte annature, nacrte datalj a i druge nacrte te sve potrebne računske provjere,
Sve to mora biti u s klađeno s glavnim projektom.
U praksi se ponekad javlja situacija da investitor naruč i razradu glavnog i
izvedbenog projekta za nepoznatog izvoditelja, što dovodi do znatnih izmj ena i
naknadnih prilagodbi raspoloživoj tehnologiji. U tom smislu glavn i projekt mora
biti jasan po pilanju minimalnih zahtjeva na gradiva, opremu i izvedbu mosta,
ispod kojih se ne smije ić i.
7.1.8 PROJEKT ODRžAVANJA
Zahtijevani prorač un s ki radni vijek mostova prema EC I [24] iznos i 100 godina.
On je definiran kao razdoblje kada se konstrukcija upotrebljava za namijenjenu
svrhu uz pretpostavku održavanja, ali bez potrebe za većim popravcima.
Za uobi čaje n e
mostove obi č n o su dostatne opće upute za održavanje koje
razrađuju cestovne uprave [83], no za posebne građe v ine one ne mogu biti
dovo ljne. Pregled i održavanje složenih mostova treba organi zirati temeljem
posebnog elaborata uputa za prepoznavanje i ocjenjivanje nedostataka na mostu ,
te pristupa popravc ima.
51 4
Projekt mosta
Tablica 135, Sadržaj pregleda mosTa u projekTU održa vanja
element
dio mosta podaci bitni za održava nje
konstrukcije
- duboko ili plitko temeljenje
konstrukcija temelji - podzemna voda
- gradivo i hidroizolacija ukopanih ploha
- geomehaničke nodlOl!:e za oro 'ektiranle
- dostupnost dijelova (šupljine, vi!>oke naglavnice)
stupovi i - mjere za osiguranje od erozije, udara vozila, plovila
upornJac1 - p l astični zglobovi (mjere osiguranja kod potresa)
- minske komore
- tip, pro i zvodač
- shema oslanjanja
ležaj i
- predv i đeni i dopustivi pomaci
- uređenje oslonačkih ploha (kvadri, pl oče)
- mogućnos t zamjene (mjesto za pre~e)
- predviđena trajnost, garanmi rok, održavanje
- sustav, gradivo, postupak izvedbe
rasponski sklop - spojevi, zglobovi, radne reSke
- ulaz u sklop ili prilaz nedosrupnim di'elovima
prilazi mostu nasip
- zbijanje iza upornjaka
- pri ielazna ploč a
odvodnja
- prik ljučak na odvodnju ceste
- ~ahtovi
instalacije
- ~ahtovi iza mosta
- ori'daz instalaci'a na most
- zastor: slojevi, projektirane i ugrađe ne debljine,
projekt ko ln ičke konstrukcije
oprema
kolnik - hidroizolacija: pro izvodač, garancija, ugradba,
mosta
spojevi, atest
- uredenie SDOia kolnika i rubn'aka
- detalji povezivanja s konstrukcijom
hodnik (pje~ač ka - amlatura
staza) - instalacije i ~ahtovi
- zastor i hidroizolaciia na nidačkoi stazi
- shema sustava odvodnje
- priključ i vanje na recipijent ili sustav odvodnje ceste
- slivnjaci: tip, proizvođač, postupak ugradbe,
odvodnja mogućnOSI naknadne regulacije, čišćenja i zamjene
- cijevi: proi zvodač, gradivo, nastavci
- plan čišćenja i održavanja
- način čišćenja sustava ciievi, otvori za čišćenie
ograde (zaštitna i
- gradivo, izmjere elemenata, sidrenje
odbojna)
- antikorozivna zaštita
- zam'ena o~ tećcnih di'elova
- proi zvodač, atest, garancija
prijelazne naprave - gradivo i način funkcioniranja
- nlan čišćen ia , održavania i osnovn i princin zamiene
515
Projekt održavanja sadržava:

I. podatke o mostu bitne za trajnost,
2. plan pregleda,
3. način pregledavanja pojedini h dijelova,
4. protokole (formu lare) za pregled
5. popi s projcktne dokumcntacije
Projekt održava nja identificira bitne elemente mosta, tako da se istaknu oni
dijelovi koji su bitni za održavanje. Primjerice, vel ik dio glavnoga građevi n skog
projekta pripada dokazu otpornosti glavne konstrukcije, no za održavanje su
bitniji detalji pje šačkih staza, asfalta i hidroizolacije. Značajni prilozi projekta
održavanja su skice manjeg fomlata, zasnovane na projektu izvedenog stanja, jer
će osoblju koje vrši održavanje detaljni izvedbeni nacrti biti nepraktični i teško
razumljivi.
Projekt održavanja ne služi projektiranju popravaka, već zaduženom osoblju daje
osnovne podatke nužne za prepoznavanje pojava koje mogu ugroziti trajnost
mosta. Pregled osnovnih podataka dan je u priloženoj tablici 135.
7.2 Sastavni dijelovi građ evinskog proj ekta

7.2. 1 OPĆENITO
Projekti , u kojima sudjeluju predstavnici različitih struka, osnova su za uspostavu

komunikacije m eđu sudionic ima u građe nju. Kvaliteta komun ikacije ovisi o
razumijevanj u, što znač i da je razumljivost sadržaja osnovn i zahtjev na sve
priloge u projektu, a na nju uvelike utječe forma. Forma u kojoj se prikazuju
podaci ne bi treba la sputavati kreativnost u projektiranju, već mora omogućiti
lakše razumijevanje onome tko prima podatke i treba pomoći kod uklapanja svih
bitnih dijelova onome tko priređuje dokument. Dio formalnih uvjeta na dijelove
projekta propisan je i nj ima ćemo se manje baviti [79], [80]. Naglasak je na
uređenju sadržaja na način da on bude razu mljiv, jednoznačan, da se bitni dijelovi
istaknu a da se manje bitni ne ponavljaju.
Pojedini dijelovi projekta pretežno sadržavaj u tekst, crteže i prora č un , a uklapaju
se u cjelinu koja mora sadržavati sve bitne odredn ice za prosudbu građevine u
teh n ičkom, gospodarskom i ob likovnom pogledu, kao i u izvcdbi.
516
Projekt mosta
7. 2.2 TEHNiČKI OPIS
U tehničkom opisu potrebno je u preglednom obli ku navesti sve bitne podatke o

projektiranome mostu. Predviđeno rješenje prije laza pri kazuje se na nač in koji je
potpuno razumljiv i ned vosm islen. Pri tome treba dati i podatke o prometn ici,
prometu , prepreci, okolišu, pa i drugim bitnim okol nostima (npr. raspoloživa
tehnologija). Posebno treba obrazložiti potrebu, odnosno razloge za izgradnju.
Treba lo bi obuhvatiti procjenu vremena trajanja i troškova gradnje.
Tablica 136. Pregledni prikaz sadržaja tehničkog opisa - I. dio
TEHNIČKI OPIS
I. OPĆEN I TO · razlozi za gradnju

· kategorija mosta (koja definira raču nsku shemu opterećenja)
· tlocrtni ; vertikaln i (niveleta) elementi prometnice, kut križanja,
korisna ploha i zmeđu ograda. gabariti na i ispod mosta
- posebni uvjeti lokacije
· razgraničenje od projckta ceste (početak ; kraj zahvata u
stac ionažama)
· obrazloženje odabrane varijante, ,naglaskom n, oblikovanje ;
uklapanje u okoliš
2.ZNACAIKE - geotehnička ispitivanja i njihovi rezultati

TLA I - dopušten i pritisak na tlo ili dopušteno op terećenje pilota
TEMELJENJE - predvideno slijeganje
- razina podzemne vode, osiguranje građevne jame
- način i dubina temeljenja
· mjere za poboljšanje i zamjenu tla
- eventualne mjere za kompenzaciju diferencijalnog slijeganja
J. DONJI - stupovi i upornjaci: grad ivo, oblikovanje, stat i čki sustav

USTROJ - hidroizolacije ploha u dodiru s tlom
- uređenje oslonaca za preše za izmjenu ležaja
- mjerodavna si la udara vozi la ili plovila

- vrsta i struktura oplate, obloga kamenom
4. RASPONSKJ - obrazložiti odabir i izmjere poprečnog presjeka: lih, kakvoća gradiva

SKLOP - vrsta prednapinjanja
- sustav oslanjanja, odabir ležaja, način izmjene ležaja
- položaj i vrsta prijelaznih naprava, proračunski pomaci L mog u ći
pomaci
- hidroizolacije kolnika i pješački h staza, priprema podloge
- sustav antikorozi vne zaštite, osta le povrlinske zaštite (npr. betona)
5. ODVODNJA - na č indjelovanja sustava odvodnje

- broj i raspored slivnjaka, vrsta i položaj cijevi
- priključci na kanalizacijsku mrežu sa šahtovima i separatorima
- gradivo iza upornjaka, drena'.a
517
o značaju tehničkog opisa (tehni č kog izvještaja) unutar projekta građevine na
temelju višedesetljetnog iskustva pisao je prof. K. To nkov i ć [85]:
"Tehnički izvještaj je s opisom radova osnovn i dio projekta. Sve su ostalo samo
prilozi. Takvi su i crteži, stati čk i proračuni , geometrijski proračuni, kalkulacije
cijena itd. Kada se ti osnovni dijelovi projekta svedu na kratke i više formalne
priloge, poslj edice su neminovne.
Svakako, nema dvoj be u slabu efikasnost prakse da se opis radova izostavlja uz
primjedbu da je to stvar izvoditelja. Ponajprij e, izvoditelj nije dužan slutiti što je
projektant mislio, što je za dotični objekt i dio građevine važno, pa i presudno, što
je u prora čun ima pretpostavljeno i slično.
Osim toga, izostav ljanje il i tek formalno zadovo ljenje op isa radova i izvještaja
otvara sumnju da projektant ne zna što je potrebno II njih staviti."
Obavezni prilozi projekta u nekim se zemljama ra zrađuju u skladu s usvojenim
pravilima [82]. U tablicama 136. i 137. ukratko je prikazan obavezni sadržaj
tehničkog op isa. Neki projektanti formiraju te hni čki opis upravo na takav način, u
tablicu ili niz natuknica, što može biti vrlo pregledno, osob ito kod nizanja o pć i h
podataka za uobičajene mostove i propuste.
Tablica 13 7. Pregledni prikaz sadržaja tehničkog opisa - 2. dio
TEHNIČ KI OPIS (nastavak)
6. ZAŠTITNA - ograde, elastični odbojnici, zaštitni zidovi, osta la oprema

OPREMA
7. PRISTUP - ljestve. otvori, vrata, podesti za pristup konstrukciji
B. OSTALA - instalacije kroz sklop

OPREMA - rasvjeta šuplj ih konstruktivnih dijelova
9. STATICI{] - propisi i norme za opterećenja , dimenzioniranje. provjere stabilnosti

PRORACUN itd.
- pretpostavke: rubni uvjeti, pojednostavnjenja modela
- modeliranje: značajke globalnog modela, razina obrade detalja
- računska djelovanja i kombinacije opterećenja
- p ro račun raza izvedbe
- neki rezultati (n ajveća ra čun s ka naprezanj a, progibi i sl.)
10. IZVEDBA - način izvedbe i predviđena oprema

- predvidivo trajanje izgradnje - projektantska procjena
ll. UTROŠAK - količine osnovnih gradiva za donji i za gornji ustroj

GRADIVA - utrošak osnovn ih gradiva po jedi nici ko risne povrSine mosta
518
Projekt mosta
Kod izrade tehničkog opisa treba imati na umu da će se u daljnjoj razradi neki
dijelovi ili detalji mosta sigurno mijenjati, najčešće kako bi se prilagodili
izvedbenim mogućnostima, ili kako bi se smanji la cijena gradnje, pa je vrlo bitno
obrazložiti razloge za odabir pojedinih rješenja ili ponuditi alternativu.
7.2.3 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE
Prema EC 1 [24] pretpostavlja se da su poduzete odgovarajuće mjere osiguranja

kvalitete kako bi se izvela konstrukcija koja odgovara zahtjevima i
pretpostavkama usvojenim u projektu. Te mjere obuhvaćaju definiranje zahtjeva
pouzdanosti, organizacijske mjere i kontrole u fazama projektiranja, izvedbe i
uporabe te održavanja konstrukcije.
Pravilnikom [80] zahtij eva se da program kontrole i osiguranja kakvoće (PKOK)
sadržava pregled svi h materijala i konstrukcija koje se ugrađuju u građevinu te
opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati rražena
kakvoća i zadovoljavanje bitnih zahtjeva za građevinu. PKOK sadržava i popis
propisa i normi na koje se poziva, te poziv na stavke troškovnika za koje su
propisani uvjeti kakvoće.
Prema [l] osiguranje kvalitete je način inženjerskog "mišljenja unaprijed" o
mjerama i onda poduzimanja tih mjera za postizanje kvalitete i smanjenje rizika
mogućih pogrešaka. Pojam sadržava aktivno definiranje mjera koje treba
zadovoljiti radi postizanja kakvoće II svakome stadiju izgradnje. To znači da npr.
glavnim projektom ne mora biti pokriven čitav sustav, ali treba biti navedena
većina odredni ca kvalitete prema zamisli projektanta.
Dosadašnja praksa izrade ovakvih programa na projektantskoj razini znatno

zaostaje u odnosu na praksu zemalja s razvijenim tržišnim gospodarstvom, u
kojima se već od početnih faza projektiranja nastoj i jasno razgraničiti odgovornost
za kvalitetu svih elemenata izvedenog mosta.
U samome pojmu kontrole i osiguranja kakvoće spomenute su dvije komponente:
organizacija mjera i dokazivanje da su te mjere poduzete. U ostvarivanju kvalitete
sudjeluju svi sudionici u građenju, a sam sustav pisano regulira njihov sporazum o
traženoj razini kvalitete proizvoda.
U stranoj praksi javlja se i pojam tehničkih specifikacija [ I]. kao dokumenata
kojima se određuju tehnički zahtjevi kojima treba udovoljiti neki proizvod,
postupak ili usluga, a mogu sadržavati i postupak kojim se provjerava je li
udovoljeno tim zahtjevima. Tehnička specifikacija može biti norma, dio norme ili
poseban dokument neovisan o normi (npr. Europsko tehničko dopuštenje) [79]. U
glavnom projektu sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete kao obaveznog
priloga u stvari treba biti bliži tehničkim specifikacijama jcr puni sustav kontrole
kvalitete može uspostaviti tek izvoditelj građenja. Zbog toga su ovdje prikazani
519
tehnički uvjeti koji bi trebali biti u sadržaju glavnog projekta, s ciljem da se

elementi građevine izvedu na zahtijevanoj razini kvalitete. Neki projektanti
tehničke uvjete smještaju u troškovnik, neki u PKOK ili u tehn i čki opis, dok neki
ponavljaju iste uvjete kroz više priloga. Time se ovi dokumenti nepotrebno
produljuju i postaju neprcglcdni.
7.1.4 TEHNiČKI UVJETI
Tablica 138. Tehnički uvjeti kojima se zahtjeva uspostava sustava kontrole od strane
izvoditelja
Traži se od izvoditelja
I. Uspostava sustava kontrole I osiguranja kval.itcte
OPĆENITO,
· PKOK s dijagramom organizacije i opisom poslova
, · Definicija odgovornosti. hijerarhije i međuodnosa glavnog osoblja
· Imenovanje inženjera za osiguranje kvalitete
· Uspostavljanje načina rukovanja. ispravljanja i distribucije dokumenata
PROGRAM OSIGURANJA KVALITETE
· Opis radova koje program pokriva
b
· Plan rada s opisom opreme
· Opis odgovornosti osoblja
PROGRAM KONTROLE KVALITETE
· Defin icija dijelova (odsječaka) za kontrolu
· Popis izvoditeljevih obveza u kontroli i popis pripadne dokumentacije
e
· Opis mjesta na kojima se predviđa kontrola od strane izvoditelja
· Opis tipa i broja ispitivanja na svakome dijelu na kojem je predviđena kontrola
· Opis uzorkovanja i načina ispitivanja
· Definiranje odgovornosti pri ispitivanju, uzorkovanju i ocjeni rezultata
· Opis načina (fonnata) i procedure izvješćiva nja o kontroli
2. Pripreme i predradnje
GRADILIŠTE
· Postavljanje gradilišta
· Pristup i održavanje cesta
, · C i šćenje i raspremanje gradilišta
· Reperi za geodetske kontrole
· Laboratorij na gradilištu
· Prostor za glavnog inženjera i inženjera koji vrši projektantski nadzor
520
Projekt mosta
Ovdje su navedeni tehnički uvjeti koje može prop Isivati projektant glavnoga
projekta. Radi se o uvjetima na gradivo i izvedbu za koje projektant smatra da ih
je nužno ostvariti kako bi se njegova zamisao provela u djelo. Tehničke uvjete
treba razraditi prema osnovnim principima izrade pisanih priloga: precizno i
koncizno. bez ponavljanja podataka.
U načelu . izvoditelju je u interesu čim više sn iziti cijenu gradnje pa će nastojati
zadržati kva litetu na propisima ogran i čenom mi nimumu. U tom smis lu projektant
treba unaprijed definirati svoje zahtjeve. koji će ući u kalkulaciju cijene. Dakle.
čim su tehnički uvjeti detaljniji , tim je manja mogućnost kasnijih nesporazuma.
Od mnoštva ovdje spomenutih tehničkih uvjeta projektant je dužan odabrati i

specifici rati samo one koji:
nisu jedno značno definirani regulativom
predstavljaju dodatni uvjet u od nosu na važeću regulativu
po većavaju cijenu radova.
Ako su uvjeti lokacije takvi da uzrokuju određene posebnosti koje je potrebno
poštivati pri gradnji (npr. privremeno skretanje toka rijeke radi izgradnje mosta).
to će se odrediti i opisati u dijelu projekta koji se naziva: posebni tehnički uvjeti
gradnje. Isto se odnosi i na posebne uvjete koji su zahtijevani u odnosu na
zahtjeve posebnog propisa (npr. zaštita prirode).
Tehnički uvjeti mogu započeti zahtjevima projektanta na uspostavu sustava
kontrole od strane izvodite lja. Traži se sustavna organizacija poslova, kojima su
jasno definirani odgovornost, hijerarh ija i međ u odnosi između glavnog osoblja
(primjer mogućih zahtjeva na izvoditelja: tab lica 138.).
Uvjeti na izvedben i projekt defi niraju se kako bi njegov im izrađivačima pojasnili
stavove projektanta glavnog projekta (tab li ca 139.).
Tablica 139. Zahtjevi na izradu izvedbenog projekta sadri(mi /I glavnom projektu mosta
T raži se od projektanta izvedbenog projekt a
- Definicija osnovnih oblika, gradiva i izmjera koji se ne smiju mijenjati izvedbenim
projektom
- Kvalifikacije i reference za izradu izvedbenog projekta
- Detalji koji će se razraditi izvedbenim projektom, opseg nužnih računskih provjera
a - Potrebne provjere fa7.-3 izvedbe na razini izvedbenog projekta
- Plan izrade pojedinih dijelova izvedbenog projekta
- Način kontrole i postupak prihvaćanja izvedbenih dokumenata od strane glavnog
projektanta
- Mjerodavne nonne, propisi i smjernice za iZl"d.du izvedbenog projekta
521
Slijede uvjeti na skele i oplate. Pod pojmom skele podrazumijevaju se i pomoćne

naprave potrebne za izradu mosta, npr. krletke i s li čn e naprave.
Tablica 140. Tehnički uvjeti na skele i oplate
Skela i oplata
MATERIJALI OPLATE I SKELE
a · materijali oplate
· sustavi skele, atesti, nonne za projektiranje
lZVEDBA
· razina projekta skele, dokaz protiv prekomjernih progiba
b · brtVljenje oplate, sidrenje, čišćenje, sredstva proliv prianjanja
· uklanjanje oplate
· specijalne skele i oplate (sa mopomične i sl.)
KONTROLA KVALITETE
· zahtjevi na pregled i prijem skele i oplate
e
· bilježenje nepravilnosti na betonskim plohama
· procedura koja prethodi uklanjanju skele (izvještavanje, odobravanje)
522
Projekt mosta
Slijede teh n i čki uvjeti na anna turu:
Tablica 141. Tehnički uvjeti za armalIIni
Arm AtUrA
I. Nenapeta armatu ra
G RADIVO I OSNOVNI ZAHTJEVI:
, - kakvoća armature i mjerodavni propisi

- izvedba armatumih nacrta
- detalji: posebni zahtjevi na preklapanje i vezanje armature
IZVE DBA:
- transpon i skladištenje armature
b
- povijanje šipaka (radijusi)
- nastavljanje i vezanje šipaka
- zahtjevi na materijal, raspored i izvedbu držača razmaka
- držači razmaka armature (npr. gornje i donje zone)
KONTRO LA KVA LITETE:
e - pregled i dopuštenje za betoniranje
- atesti i popratna dokumentacija
2. Predna peta armatura (ka beli za predna pinjanje)
GRADI VO I OSNOVN I ZAHTJEVI :
a - kakvoća i mjerodavni propisi, zahtjev i ulazne kontrole
- izvedba nacrta, obilježavanje, zah~evi na detalje sidrenja
IZVEDBA:
- transport i skladištenje kabela i cijevi
b
- povijanje i fiksiranje cijevi kabela u oplati (raspored i položaj montažnih vilica)
- dopuštena odstupanja od projektiranog položaja cijevi kabela prije betoniranja
KONTROLA KVA LITET E:
e - pregled i dopuštenje za betoniranje
- atesti i popratna dokumentacija
523
Tehnički uvj eti za beton pokriveni su nonnama, no u projektu trebaju bili
specificirani, a mogu se i propisali dodatni uvjeti na sastojke betona i projektiranje
sastava betona (tablica 142.).
Tablica 142. Tehnički uvjeri na sastojke i projektiranje mješavine berona

Beton· sastojci i proje ktira nje sastava
I. Opće nito
- Mjerodavni propisi
- Klase betona i posebni zahtjevi
2. Cement
- Mjerodavn i propisi
- Posebne značajke: sadržaj MgO, finoća mljeva, topli na hidratacije i dr.
3. Agregat
- Posebne značajke : t l ačna čv rstoća, najveće dopušteno zrno, otpornost oo
smrzavanje, količ ina nepoželjnih sastojaka, volumetrijski koeficijent zrna,
koeficijent abrazije i dr.
4. Voda
- Posebne značajke : dopustivi sadržaj klorida i dr.
5. Aditiv i
- Zahtjevi na certifikat aditiva, koji mora specificirati:
- aktivne komponente, gus toću, sadržaj krute tvari, ekvivalent Na!O, sadržaj
klorida, pH-vrijednost, datum posljednjeg ispitivanja, ime laboratorija
- nuspojave
- rok trajanja
- najvišu i najnižu temperaturu ugradbe
6. Sastav betona
- nači n projektiranja sastava mješavine
- postupak odredivanja tlačne čvrstoće (ako je različit od propisanog)
- vodocementni omjer
- sadržaj cementa
- količina zračn ih pora
524
Projekt mosta
Posebno sc mogu zadati uvjeti na izvedbu kontrolu betonskih radova (tablica

143.).
Tablica 143. Tehnički uvjeti za beton

Beton - izvedba i kontrola kvalitete
l. Izvedba betonskih rado\'a
- saddaj plana betoniranja, na čin izrade i kontrole
- uredenje radnih reški
- skladištenje sastojaka betona
- uvjeti na vaganje, miješanje i transport betona
- posebni uvjeti ugradbe betona
- njega betona
2. Kontrol a kvalitete
- Sastojci betona
- Cement: atestiranje, interna kontrola na gradilištu
- Agregat: atest, interna kontrola na betonari
- Aditivi
- Beton
- Posebni uvjeti kontrole pored propisanih postupaka
- Konzistencija, sadržaj zamka, temperatura svježeg betona, dostava rezultata
Te h n i č ki uvjet i na radove na prednapinjanju:
Tablica 144. Tehnički uvjeTi za prednapinjanje
Pred napinjanj e
MATERIJALI
" - uvjeti na sastav injekcione smjese
IZVEDBA
- upute za mjerenje sile prednapinjanja
b - kontrola opreme za prednapinjanje
- oblik i sadržaj zapisnika oprednapinjanju
- postupak u slučaju nepredviđenih događaja
INJEKTIRANJE
e - odzrač i vanje i odvodnjavanje cijevi
- kontrola injektiranja (protjecanja morta)
525
T e h n i čki uvjeti na radove II če liku :
Tablica 145. Tehnički uvjeli na radove u čeliku
Čeličn i radovi
KO NST RUKC IJSKI ČE LIK
- mjerodavni propisi
, - izbor materijala
- dokaz kvalitete od strane isporučitelja
- pregled pri isporuci , postupak prijema materijala
MATERIJA L ZA ZAVARIVANJE
,\
- mjerodavni propisi
OSTALI ČE LIČN I ELEMENTI
,2
- moždanici, prednapeti vijci i sl
IZVE DBA
- planiranje
- postupak dostave i odobravanja radioničkih crteža
- odobravanje postupka montaže
b
- kontrola radioničkih radova
- postupci zavarivanja: kontrole i provjere
- prijemna kontrola i skladištenje materijala
- rezanje, bušenje, ravnanje, obrada rubova: postupci i kontrole
ZAVARIVA NJE
- uvjeti u kojima se može provoditi
b\ - atesti za varivača i njihova kontrola

- priprema rada
- obrada zavara
- kontrole i ispitivanja
TRANS PORT
b2
- uvjeti u koj ima se može provoditi
OKR UPNJ AVANJE
b3
- probna montaža
MONTAŽA
b2
- odobravanje postupka izvedbe
KO NTROLA KVALITETE
- prijemna kontrola
e
- nerazoma ispitivanja materijala i zavara
- posebna ispitivanja
- kontrola geometrije izvedenih elemenata
- formiranje izvješća o kontroli kvalitete
526
Projekt mosta
Tablica 146. Tehnički uvjeti na antikorozivnu zaštitu
Antikorozivna zaštita čeličnih dijelova mosta (AKZ)
OPĆ ENITO
a · attnosferski tip makroklime i mikroklime na lokacij i mosta
· mjerodavni propisi
MATERIJALI
· sredstva za odma šćivanje
al
· abraziv za pjeskarenje
· zaštitni prijemazi
IZVEDBA
· priprema pov~ine
b
· atmosferski uvjeti lijekom pripreme površine
· nanošenje zaštimih prijemaza
KONTROLA KVALITETE
e · priprema pov~ine
· nanošenje prijemaza
Tablica 147. Tehnički uvjeti na hidroizolaciju i kolnički zastor

l Hidroizolacija
MATERIJALI
a
· sustav hidroizolacije, atestiranje
IZVEDBA
b · priprema pov~ine
· atmosferski uvjeti kod polaganja
2 Kolnički zastor
OPĆENITO
· vrsta malerijala, debljina slojeva, propisi
· dopuštena odstupanja u debljini (popravljanje nivelete)
MATERIJALI
e · propisi
· brtvljenje spojnica (npr. uz rubnjak)
IZVEDBA RADOVA
ct · atmosferski uvjeti
· postupak, oprema
527
Tablica 148. Tehnički uvjeti na dijelove opreme mosta
l Oprema mosta
LEŽAJ I
a
· odabir dobavljač a i atestiranje
· ležajni kvadri
· prednamjdtanje pomi č nih ležaja (temperatura ugradbe)
PRIJELAZNE NAPRAVE
b
· odabir dobavljača i Cltestiranje
OGRADE
e · sidrenje
· antikorozivna zaštita
SUSTAV ODVODNJE
· odabir materijala (cijevi, spojnice sidrenja)
d · odabir dijelova (slivnjaci)
· odvodnja ispred i iza mosta
· ugradba
OST ALA OPREMA
· rasvjeta
e · instalacije
· Š3htovi
· ostalo (ulazi u konstrukciju, stepeništa, uređenj e obala, uredenje oko mosta)
Na s li čan način trebaju biti obrađe ni i ostali radovi pri izvedbi, kao što su
geodetske kontrole i s li čno, te sva druga oprema koja se ugrađuje u most.
7.2.5 NACRT!
Broj, mjerilo i detaljnost nacrta trebaju biti takvi da se njima jasno, precizno i
nedvosmisleno opiše teh n ičko rješenje građ ev ine.
G rađevinski nacrti se standardno crtaju na računalu, što pridonosi njihovoj
preciznosti, no u usporedbi s arhivskim ručno izrađenim nacrtima nameće se
zak ljučak da nova tehnologija nije znatnije pridonjela preglednosti. Jedan od
razloga takvome stanju je i či nj enica da inženjeri već inu nacrta izrađuju sami, pri
čemu im je njihovo uređivanje od sekundarnog znač aja . Izgled nacrta nije
presudan, no oni često postaju nepregledni, a mogu biti i dvosmisleni, osobito ako
se radi o složenijoj građevini.
Pravilnik [80] ne propisuje razinu razrade nacrta mostova u idejnom projektu, ali
daje popis nacrta s pripadnim mjerilima na razini glavnog projekta:
528
Projekt mosla
situacija u mjerilu 1:1000
uzdužni profil u mjerilu 1:2000/200
normalni (karak teristični) poprečn i presjek u mjeri lu 1:50
uzdužni presjek u osi ceste u mjerilu 1:500
tlocrt kolnika i donjeg ustroja u mjerilu 1:500
presjeke i poglede upornjaka i stupišta u mjerilu l: l OO
pogled u mjerilu 1:500.
Pože ljno j e mj eri lo pril agoditi konkretnoj g rađev ini tako da se izbjegnu preveliki
nacrti koji nisu pregledni ni spretn i za manipulacij u (listovi formata AD obično se
poderu nakon dva razlaganja). Pa ipak , osnovni crteži - uzdužn i presjek i tlocrt II
mjerilu I :500 nisu prikladni za veći nu mostova jer su presitni za prikaz nekih
bitnih detalja, pa čak i osnovnih odnosa.
Slika 362. Formatiranje nacrta mosta visine 297 mm (A4), proizvoljne duljine
Nacrti već i ne mostova na razini idejnog i glav nog projekta mogu se organizirati
na visini formata A4 (297 mm), uz proi zvoljnu du lj inu . Budu ći da takav format
znatno olakšava korištenje, treba ga kori stiti kada godje moguće (slika 362.).
Mjerilo prvenstveno treba biti prilagođeno sadržaju i razini projektiranja. Idejn i
nacrti, koji sadržavaju osnovnu ideju bez detaljne razrade, trebaju biti u manje
detaljnom mj erilu, dok glavn i nacrti mjerilom trebaju biti prilagođeni količin i kota
i složenosti detalja.
Uz opće nacrte, na razini glavnog projekta potrebno je priložiti i nacrte detalja
koji pojašnjavaju rješenja opreme bima za funkcionalnost i trajnost g rađev in e.
Popis osnovnih crteža i kratak pregled njihova sadržaja dan je u priloženoj tab li ci
(tablica 149.). Nastavno je detaljnije prikazan n ačin izrade i organizacija pojedinih
crteža.
529
Tablica 149. Sadržaj nacrta mosta
Naziv nacrta: Sadržaj nacrta:

l. PREGLEDNI - pogled, uzdužn! presjek, tlocrt, poprečni presjek
NACRT - dispozicija ležaja
- shema odvodnje
2. SITUACIJA - isječak projekta prometnice, početak i kraj mosta
- stacionaže osi stupova i upornjaka
- glavne točke u hrvatskom državnom koordinatnom sustavu
3. UZO. PROFIL - detaljni podaci o vertikalnim elementima trase na mostu
4. POGLED - presjek terena· oblik prepreke s uklopljenim objektom
- po potrebi: perspektiva (uklapanje u okoliš)
- oblikovanje i obloga pokosa nasipa
5. UZDU~ I - presjek kroz os mosta + minimalno 5 m iza kraja mosta (nasip)
PRESJEK - vertikalno vođenje nivelete u području mosta
- osi upornjaka i stupova, slobodni profili ispod mosta
- razina srednje i visoke vode kod vodenih prepreka
- način oslanjanja i prostor za ugradbu prijelaznih naprava
- vođenje cijevi odvodnje
- prikaz temelja i tla: rezultati bušenja (geomehanika), oblik terena
i građevna jama, ukupna duljina pi lota
- ispuna i drenaža prostora iza upornjaka
- osnovni podaci o gradivu
6. TLOCRT - orijentacija crteža, oznaka i smjer prometnice
- kut križanja, tlocrtna zakrivljenost, širina prometnice
- oblik terena ili nasipa uz most s načinom oblaganja
- oznake rasporeda (uzdužne i poprečne osi) i vrste ležaja
- prostor za preše za od izanje sklopa kod izmjene ležaja
- oblikovanje krila upornjaka
- zaštitna oprema na priključnoj dionici ceste
- položaj kritičnih (npr. najnižih) točaka svijetlog otvora
- elementi ispod mosta koji uvjetuju rješenje
7. KARAKTER. - raspodjela širine poprečnog presjeka
P OPREĆN I - hodnik, ograde, zaštitna oprema
PRESJEK - smještaj cijevi odvodnje
- instalacije i revizijske staze
- visinske kote u odnosu na gornji rub osi kolnika
8. OSTALi - poprečni presjek kroz nasip s pogledom na upornjak
POPREČNI - poprečni presjek gornjeg ustroja s pogledom na upornjak
PRESJEC I - poprečni presjek gornjeg ustroja s pogledom na stup
- karakteristični horizontalni presjeci stupova
9. DETALJNI - lipski detalji (idejna razina)

NACRTI - razrađeni detalji (glavni projekt)
10. TEHNOLO- - veličinamontažnih dijelova konstrukcije

GIJA - pomoćni elementi (privremeni stupovi, složena skela)
IZVEDBE - uzdužni presjek u bitnim fazama sa shemom opreme
530
Projekt mosta
7.2.S. t Pregledn a situac ija i situacija mosta
Pregledna situacija na topografskoj karti sadržava prikaz položaja mosta u
prometnoj mreži i topografske odnose. Mjerilo je između l :25.000 i I: 100.000. Za
pod logu se redov ito koristi službena karta.
Po ložaj g rađevine
posebno je istaknut na preglednoj situaciji zaokruživanjem
uoč lj i vom bojom. Već na preglednoj situaciji treba označiti stacionaže i druge
podatke koji definiraju razgraničenje, odnosno obuhwt zahvata koji pripada
projektu.
Slika 363. Pregledna situacija s /Icrtanim položajem mosta

Situacija mosta II prikladnom mjerilu (npr. l: 1000) sadržava podatke o dijelu
prometnice kojemu pripada most, uz pri kaz dovoljnog odsj ečka ceste ispred i iza
same građevine. Najb itniji su podaci o horizontalnom vođenju trase, uza sve
mjerodavne stacionažc. U pravilu, situacija treba biti na katastarskoj podlozi
(može se nač i niti i poseban nacrt).
531
7.2.5.2 Pregledni nacrt

Pregledni nacrt je osnovni crtež mosta koji mora sadržavati sva bitna obilježja
mosta. Njegov raspored i sadržaj može se prikazati tablicom (tablica 150.). Za
veće ili kompliciranije građevine može biti potreban i drukčiji raspored, kao i kod
prikaza manj ih građevina, zbog boljeg iskorištenja prostora.
Tablica 150. Oblikovanje preg/ednog nacrta. Dijelovi koji nisu crtački, označeni su kosim
slovima
Tipičnipopreeni
Pogled Značajke gradiva
presjek
Uzdužni presjek Poprečni presjeci Podaci o građevini
Tlocrt Podaci za ležajeve
Sastavnica
(Odvodnja, oprema)
7.2.5.3 Pogled na most

U pravilu se pogled nalazi u gornjem lijevom dijelu nacrta. Ranije spomenuto
mjerilo (1:500) prikladno je za velike građevine, za manje mostove prikladno je
mjeril o I :200. I : 100, pa čak i 1:50.
ZAGREB
•
Slika 364. Nacrt - pogled na Maslenički most za autocestu. Ukoliko je ispod pogleda
lIzđllžni presjek u istom mjerilu, (ada pogled ne treba op,erećivati kOlama
Pogled na most prikazuje izgled građevine i ne treba biti opterećen kotama,

osobito ako je odmah ispod njega uzdužni presjek. Osim osnovnog rasporeda
mosta ukloplj enog u prepreku, treba prikazati neke elemente oblikovanja (naznaka
obloge ili posebne teksture ploha upornjaka ili stupova, naglasak vijenca
podebljanom crtom kako bi se dobila ideja sjene na glavn i sklop ... ) i vidljivi h
dijelova opreme (ograda i rasvjeta).
532
Projekt mosta
Pogled na ravne ili kose mostove prikazuje se od nekog presjeka terena usporedno
s osi mosta, u paralelnoj projekciji okomitoj na presjek. Za zak ri vljene građ evin e
odab ire se ravn i presjek terena, koji po potrebi tangira os mosta. Zadržava se
paralelna projekcija i odabire se povoljan smjer gledanja. Presjek kroz tercn treba
jasno oz nač i ti.
Za prikaz jako kosih mostova ili za prikaz uklapanja građe v ine u okoliš, po
potrebi se izrađuju i drugi prikazi (u pogledu). Oni se cnaj u prvotno u perspektivi,
s motrišta kori snika prometnice ili s drugoga značajnog motrišta.
Slika 365. Perspektivni prikaz jednog nadvožnjaka
7.2.5.4 Uzdužni presjek

Uzdužn i presjek mora biti temelji to iskati mn i objašnjen dodatnim oznakama,
koje upu ćuju na dijelove i detalje prikazane drugdj e. Osnovne kotne cne su
vezane na glavne os i (veza s projektom ceste!) i opisuj u:
Horizontalno - ukupnu du lj inu mosta
raspane
svijetle otvore
vertika lno slobodni profil
visi ne temelja, stupova, upornjaka.
Vcrtikalne visinske odnose povo ljno je opisati visinskim kotama. Ostalo se kotira
prema potrebi (osnovne kote: slika 366.).
533
......~{-- -",~,,~
~~---c ___/- - 31 ,48 _ _ _ _,/_ 6,_' _ / '
.~-
75,,,,,,~ _______ /
+84.84
~~-
" ';", 1
o
+78.00
========/,/.___ 1.2
--',"'+76.42 (M.V)
+10.00 " " 1,5

~
, -63.00
Slika 366. Osnovne kote na uzdužnom presjeku
U uzdužnom presjeku prikazuje se građevina p resječena u osi, a nacrt se nastavlja

još minimalno 5 m iza kraja krila upornjaka.
Uzdužni presjek predstavlja presjek kroz os mosta, što kod mostova u krivini
znači daje presječna verti kal na ravnina zakrivljena (slika 367.).
POGLED NA MOST
"._ "C_ "_ _ -,,b___ ,,_ _ a / b C

ukupna duljina mosta
TLOCRT
------------~---
~~~~ ---
Slika 367. Uzdllini presjek mosta II krivini
534
Projekt mosta
Uzdužni presjek kosog mosta crta se također u osi mosta, tako da smjer projekcije
ostaje pod pravim kutom prema presječnici. Od tog pravila odstupa prikaz
upornjaka i stupova, uključujući i temelje, koji se prikazuju u presjeku okomitom
na osi upornjaka i stupova, i time se pojavljuju u neiskrivljenoj debljini. Ovi
pravokutn i odsječci donjeg ustroja premještaju sc s uzdužnim presjekom u os
građevine. Krila upornjaka, koja se nalaze iza ispune upornjaka, proJIcIraJu se
okomito na uzdužni presjek i prikazuju crtkanim linijama .
.----------- ----- "",

.
~---. - -~----, ' \
- -- -
'---.., , ' , ,
" " ',)(
", , , '---.
FA
B.,. '-ld=.!~_ ._-
.. .'.>.
\
..:.....
, , " pres'ek
,.---~-=-:~ - +~
-------'.,.----- "'"
"", \.
~
PRESJEK 8 - B l
""""" _",25
~IJ,t.::=,:::;----
8 .h..
" I
, I
---- ... 'l--
-- I
" 1."9 '! _ ,L, -'' '0
''0'--",''6''3'' '~" 180 ,,1 95 ; 50
270 ," _5__
Slika 368. Uzdužni presjek upornjaka kosog mosta s realnim (lijevo) i debljinama zida
svedenim na presjek okomit na lice zida (desno). Kote u uzdutnom presjeku koje nisu u
pravoj duljini dobivaju posebnu oznaku
Uzdužni presjek, uz temelje, sadržava i prikaz podataka o tlu. Prikazuju se

rezultati istražnog bušenja i iskopa s razinom podzemne vode, oblik terena
građevne jame, a za temeljenje na pilotima i ukupna duljina pilota (slika 369.).
535
KonSlntiranje mos/ova
Oblik terena II posebnim s lu čajevi m a može biti prikazan u nekoliko presjeka, npr.
u osi mosta, te uz rubove promemice (npr. u teškom, vrlo strmom terenu kakav je
naš krš, primjer: slika 370.).
.....
~
•
"
Slika 369. Podaci o tili prikazani po dubini na mjes/ima busolina II uzdužnom presjekli.
Iznad presjeka prikazano je vertikalno vođenje nivelete
Na uzdužnom se presjeku prikazuje takoder:

vertikalno vođenje nivelete u području mosta i dijela prilaznih rampI s
podacima o uzdužnom nagibu,
svijetli profil, svijetli raspon i razmak stupova (okomiti ili kosi),
razina srednj e i visoke vode,
odvodnja gornjeg ustroja,
način oslanjanja nosivog sklopa,
položaj i vrsta prijelaznih naprava,
mogućnost odizanja gornjeg ustroja,
dostupnost sklopa,
ispuna iza upornjaka
oblikovanje površina na mostu i ispod njega,
kvaliteta betona,
kvali teta čelika,
536
Projekt mosta
oznake osi upornjaka i stupova,
oznake rasporeda ležaja itd.
o'o~o~~:~:,::r'~':"-Fo'I"""O_"-~~~-:__~~j. -:- __-~ ~""

-- -_\\'S:._~
-
Oo
-
Slika 370. Pogled i uzdužni pre~jek upornjaka mosta na rubu sIrmoga kanjona. Prikazan
je presjek s terenom u osi, na desnom i lijevom rubu prometnice (3 usporedna profila)
7.2.5.5 Tlocrt
Ispod uzdužnog presjeka prikazuje se most II tlocrtu, n ače lno u istom mjeri lu, ali
tako da bude mo gu ć i prikaz oblika terena neposredno uz most. Obi č n o je
potrebno izraditi dva tlocrta:
a) pog led na gornji ustroj (odnosno na prometnu plohu)
b) pogled na donji ustroj (prikaz bez gornjeg ustroja i bez ispune prostora iza
upornjaka).
Oblik terena uz most može se prikazati na oba nacrta ili samo II pogledu na gornji
ustroj.
U pogledu na gornji ustroj prikazuje se (slika 37 1.):
orij entacij a crteža (oznaka sjevera) ,
537
Konstruira'1je mostova
kut križanja,
tlocrtna zakri vljenost kolnika,
širina prometne plohe, kolnik, hodnici, kolosijeci
oznaka i smjer prometnice,
odvodnja (položaj slivnjaka, shema horizontalnih cijevi),
ograde,
oblikovanje nasipa oko upornjaka,
zaštitna oprema na priključenoj dionici ceste,
obale vodotoka ispod mosta, smjer tečenja .
I~
' oi
-o ~
o
o+ ;
E E
~ ~
o
~
I <l mjes'o A o
1 -----0 -- -
I ' 600
,.0
~~~~ ______ ~~ ______-'r________ ~1900
Slika 371_ Tlocrt gornjeg ustroja mosta

538
Projekt mosta
U pogledu na donji ustroj prikazuje se (slika 372.):
način oslanjanja nosivog sklopa,
smjer u kome su ležajevi pomični,
položaj preša za naknadno odizanje na upomjacima i stupovima,
položaj i vrsta krila upornjaka, duljina krila,
plohe koje se oblažu: gradivo i način oblaganja,
dostupnost i način pristupa dijelovima mosta,
položaj kritičnih (npr. najnižih) točaka svijetlog otvora,
provjerljive (mjerlj ive) visi nske razlike između donjeg ruba rasponskog
sk lopa i gornjeg ruba kolnika,
ostal i elementi, odnosno okolnosti koje su uvjetovale projektno rješenje
(npr. vodovi , stupovi , bušotine ili iskopi) itd.
3 4
To '"ro
.~
T
'0
'0
lo l" I",
. ~
.0
I~ i~ I~
. 0
'0
!I~E i'E6 lo
.I
I~
.I
Slika 372. Tloen donjeg /Istroja mosta
Uzdužni presjek i tlocrti vezani su numeriranim glavnim osima koje povezuju ove
nacrte sa stacionažama prometnice. Glavne osi oz n ačavaju početak i kraj mosta
(obič n o na krajevima kri la upornjaka), te osi ležaja raspon skoga sklopa.
539
7.2.5.6 Poprečni presjeci
Presječ na ravnina je okomita na os mosta. Prikazuje se karakteristični poprečni
presjek, te ostali presjeci bitni za razumijevanje skl opa. Kod presjeka koji se
kontinuirano mij enja duž polja, treba prikazati presjek II polju i karakteristične
presjeke nad ležajem.
K a rakt eri sti čn i poprečni presjek gornjeg ustroj a prikazuje se II mjerilu l :50, a za
čelič n e i drven e mostove eventualno i II krupnijem mjeri lu.
Prikazuj u se (slika 373.):
raspodjela širi ne i poprečnog presjeka mosta,
najmanja konstruktivna visina,
ograda i zašt itn a oprema,
hodnik, vijenac i pješačke staze,
izolacija i obloge,
odvodnja,
vodov i koje most prevodi,
visinske kote u odnosu na gornji rub osi kolnika (gornji rub osi kolnika
dobi va visi nsk u oznaku +/- 0.00 m).
./
57.:0
.:850
f csfolfbe'on3.S-3.5 cm
izoloc'"c
pločc'
ukr~c enio
, CM
' \ ~M
12 0.15
, .,. ,
#'00x2,)
':85
I' 475 /
I' 475 .' 475 " .:75 , 475 • 475 _/ .:75 I' 475 I' 475 I' .:75 I' 485 I'-
.,.<- 1445 2Š"50 y 1 4~ I'
, 5740
- -,
Slika 373. Karakterističn i poprečni presjek mosta
540
Projekt mosta
Za sve presjeke vrijedi pravilo: mjesto presjeka treba naznačiti na drugom nacnu i
jednoznačno opisati u naslovu (npr. poprečni presjek A-A).
Ako su presječeni dijelovi nedvosmisleno n az n ače ni podebljanim li nijama u

odnosu na dijelove koji se vide u pogledu, šrafure se mogu izostaviti. No, ukoliko
smo se od luč i li na šrafiranje, šrafiraju se svi pre sje čeni elementi.
Osi m karakteri s ti čnoga poprečnog presjeka, na nacrtu se prikazuju i ostali
z načajni poprečni presjeci, kako bi se što jasnije opisala građev ina.
Popreč ni presjeci se u pravilu prikazuju tako da su u pogledu (iza pre sječne
ravnine) vidlji vi elementi donjeg ustroja i temelj i:
po preč n i
presjek kroz nasip na krajevima krila upornj aka sa smj erom
gledanja prema upornjaku (s lika 374.)
poprečni presjek gornjeg ustroja ispred upornjaka s pogledom na upomjak
popreč ni presj ek gornjeg ustroja s pogledom na stup (slika 375.).
, 600 ,
, "0_ _, 320 , . ~....~
f ~ '' 0
~
60,05
~ ~ 0'
~
~
~ ~
o
, !
I
'" 1= 32 01
1=
....-..1.°. 50 50 ~
I
~,
o- I- ~
I, f- --
• o ro •
"0"
~
1=
~
I 1=
l-
I,
o I
-• I
...... ., "1- 56,33 ,
o
ro I
~ 55 53
o~
- , 190 .. 220 , 190 ,
Slika 374. Poprečni presjek kroz nasip na krajevima krila upornjaka
54 1
95 D'D_ _ _ _ _ _,~
66 00 )200» 0
L
o
~ I
/ 20 0 55'00 , 000 " -/ ooo }.
_/ 1 /;. 001 2 00 4.3 00 1200 1<1 0° ...
I
1 1
1
1 1 1
i
1 1
..... 7 6. -:.L(I.CV.) _l
b
1
1--+ 1
-
1 1
[[J
!
1 D
Slika 375. lijevo: Poprečni presjek gornjeg ustroja s pag/edom na stup i desno: poprečni
presjek gornjeg ustroja s pogledom na upornjak
Takođ er treba prikazati i k arakteri sti čne horizontalne presjcke stupova. Na

prikazanim crtežima vidljiva je razlika u kotiranju: dok se pretežno betonski
mostovi kotiraju u centimetrima, kod čel i č nih mostova uobi čaje n o je koristiti
kotiranje II milimetrima.
7.2.5.7 Konstruktivni detalji

Mjerilo osnovnih nacrta nij e dovoljno za pregledan prikaz nekih detalja sklopa,
primjerice onih na mjestima oslonaca. Nj ih treba prikazati II detaljnijem mj eri lu.
Prikazuje se vrh stupa, odnosno naglavne grede, s položajem preša za odizanje
sklopa. Nadalj e, prikazuju se konstruktivni detalji, primjerice: nači n pristupa do
dijelova građevine , izrada spojeva, oprema mosta (podesti, ljestve, vrata, stube,
osvjetljenje) itd., ako je to neophodno za iscrpan prikaz.
Detaljn i nacrti opreme mosta obuhvaćaj u karakteristične detalj e pješačke staze,
ograde i sustava odvodnje, a prema potrebi i instalacija na mostu.
542
Projekt mosta
Slika 376. Detalji konstrukcije uvećani s uzdužnog presjeka
Prijel8Vla napr.lvlI
Maurer B80 B
"'...5Omm
lonćas~ letaji:
KGa·2 KG. .
2<XlOkN 8OOOO<N
e.=+' ·l00mm IV e .....'·l5Omm
_
~. o o -~Prijelllznll naprave
J59
.l~b======:::!:t!===""'=="'''''''===-=~X:::=''.~."'====C~~
- _..- Maurer 0320
"'.l6Omm
KOe-2 KF-8 KOe-a KOto·2
- 2OOOkN - 8OOOilN \... 8OOOkN - 2OOOkN
e,="'·l00mm
o
:l•
m
•
~ •E
·
o
." "E
Slika 377. Shema oslanjanja mosta
543
7.2.5.8 Podaci o ležajima

Oslanjanje obj ekta prikazuje sc na shematskoj skici, na kojoj su izvučene osnovne
uzdužne osi oslonaca, kao i poprečne osi. Poj edini ležaji se prikazuju usvojenim
shematskim oznakama pomičnosti ležaja (prema DIN EN 1337-1, vidi poglavlje o
osloncima). Odgovarajuće glavne vrijednosti sila na ležaje (maximin) i relativn i
pomaci prikazuju se tablično na preglednom nacrtu.
7.2.5.9 Tehnologija izvedbe

Kao što je već rečeno, već u idejnom, a pogotovo u glavnom projektu projektant
treba dat j osnovne smjernice pretpostavlj enog postupka izvedbe mosta. Na nacrtu
trebaju biti vidljivi odsječci koji se izvode na licu mj esta ili monti raju,
pretpostavljeni dijelovi skele, posebni uređaji potrebni za izvedbu i slično .
J'
A
pomičn~ ---~
~!
.... .,.. s kelo
----.
.~ . ...•......•...
-,~
a- /
- ....:'l: ~ .:. ·.L·i

,-- >-----.-V-~ i.-· s k ela
" < 8
-'" ~
~ /
L." -6
.---
- JW-:;"~J:1- ~'.:'o
-- :;~~
[ '- -/
Slika 378. Prikaz tehnologije izvedbe mosta
544
Projekt mosta
7.2.6 PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE
Prema Zakonu o gradnji [79] glavni projekt mora sadržavati podatke iz elaborata
koji su poslužili kao podloga za izradu projekta.
Kod projektiranja mosta koriste se slijedeće podloge:
prostorno-urbanističke
prometne
gc:odC:lske
geološko-geomehaničke
hidrološko-hidroteh ni čke
meteoro loške
se izmološke
Svi dokumenti korišteni kod projektiranja moraj u biti popisani , a parametri i
podaci korišteni pri projektiranju moraju biti citiran i i ovjereni od glavnog
projektanta.
7.2.7 FORMALNI PRILOZI PROJEKTU
Javni interes nalaže da projekti u upravnom postupku moraj u biti uređeni na

određen i način pa se propisuju obavezni prilozi, njihovo slaganje, označavanje i
ovjeravanje, pa čak j način prezentacije poj edinih tehničkih rješenja [79].
Op remanje projekta moralo bi osigurat i ispunjavanje uvjeta koji su bitni za
nekoliko uloga koje projekt irna. Prvenstveno se misli na jednoz n ačno određivanje
građev in e za koju je projekt izrađen i potpuno jasno određi va nje opsega projekta i
odgovornosti za njegovu izradu (pretežno uloga koju irn a opći dio projekta), kao i
na preciziranje čem u mora odgovoriti i kakav mora biti sadržaj pojedinoga
te h n i č ko g dijela projekta, da bi se dalo potpuno te h ničko rješenje građev ine [8 7].
7.2.7.1 Naslovna stranica projekta

Oblikovanje naslovne stranice projekta ovisno je o razini projekdranja, a ovdje će
biti prikazan obavezni sadržaj naslovnice glavnog projekta, buduć i da on
podliježe najtemcljitijim provjerama mjerodavnih tijela.
Na naslovnoj stranici treba biti navedeno:
naziv i adresa poduzeća ili osobe koja je izradila projekt
naziv i adresa invest itora
545
naziv građevine i njenog dijela
oznaka "Glavni projekt"
naziv struke projekta (konkretno: građevinski projekt)
zajednička oznaka kojom su označeni svi projekti koji č in e glavn i projekt
broj projekta i broj mape (knjige)
ime i prezime projektanta
ime i prezime glavnog projektanta
ime i prezime odgovorne osobe registrirane za poslove projektiranja
datum izrade projekta.
Pored toga, naslovna strana treba imati ostavljeno prazno polje veličine 9x9 cm II
gornjem desnom uglu za ovjeru tijela mjerodavnog za izdavanje građevne dozvole
[88].
Nakon naslovne stranice uvezuje se sadržaj projekta, koji treba sadržavati nazive
poglavlja tekstualnog dijela projekta s oznakom broj a stranica, te nazive grafičkih
dijelova s oznakom grafičkog priloga.
7.2.7.2 Sastavnice
Sastavnice služe jednoznačnoj identifikaciji nacrta s obzirom na projekt, crtača,
odgovornu osobu, ustanovu, vrij eme izrade, reviziju (verziju). Formalno,
sastavnica glavnog projekta obavezno treba sadržavati:
naziv i adresu poduzeća ili osobe koja je izradila projekt
naziv i adresu investitora
ime i prezime projektanta
naziv građevine i njezinog dijela
naziv nacrta
zajedničku oznaku projekta
broj projekta i broj mape
datum izrade.
Oblikovanje sastavnice i ostali sadržaji (pored obaveznih) nisu jednoznačno
zadani, već ovise o projektnoj ustanovi i projektu.
546
Projekt mosta
OPĆI PODACI O MOST\,I POOACI O GRADIVU
srAClO.~ CELlK BETON ARMATIJRA KABELI

uzolIDil NAGIB
TIPSI<.O VOZIlO I[)IN 1011)
""'"
RASPONSIQ SKLOP
I..IKI..IPNA OULRNA MOST Kl1N1tKA PlOCA
......--""""
~~OG~
STlF'OVI 52. s3
"""""'"
I'O\IRSJIA uosrA
"'''''''
KUT KRI1A.'IJA
.
l.EtA.N
" "
la$m~~
KYAD€RI
"" .
I"",ENE
, I D,
~~~
..sz::::
- --="'------
-- -S;IT~
-- -
---- ;= •
- ~
I'"""'''''·
NAZIV NACRTA
LOGO PROJEKTANTSKOG UREDA
ADRESA I TELEFON
PRQJEKTANTSKOG UREDA
,
I- I ~
,
_.
I- I l"""
I"~
I"""
Slika 379. Sastavnica nacria mosla, za/ormar A4
547
Ovdjc jc prikazan jedan način oblikovanja, zasebno :la sastavnicu nacrla, a
zasebno za sastavnicu pisanih priloga.
Odabrana je sastavnica nacrta formata A4 (na sk lopljenom nacrtu vidljivaj e samo
ona). Iznad sastavnice nacrta treba staj ati tablica s prostorom za evidenciju
ispravaka na nacrtu, a iznad nje još jedna tablica s osnovnim podacima o mostu.
Iskustvo pokazuje da je vrlo dobro da se osnovni podaci ponavljaju na svakom
nacrtu. Os im toga, u sastavnici je pred viđeno mjesto i za ski cu mosta, na kojoj se
zaokružuje konstruktivni element koji se nalazi na predmetnom nacrtu (slika
379.).
Sastavnica pisanih priloga je manja od sastavnice nacrta i u principu stoji u uglu
naslovne stranice svakog priloga (s lika 380.).
NAZIV PROJEKTNOG UREDA

adresa
NAZIV GRAĐEVINE (dijela građevine)
Sadržaj priloga:
Oznaka projekta :
Broj projekta :
Datum :
Projektant:
............................ .. ......... ....
Slika 380. Primjer ohlikovanja sastavI/ice ,eks/ila/nog priloga projekIlI
548
Troškovnik
8 TROŠKOVNIK
Kod izrade troškovn ika za most uvijek treba imati na umu da samo količina
ugrađen o g gradiva vrlo često nij e presudna za cijenu stavke, već je bitniji način na
koji će se nek i element izvest i i koliko će se za tu operac ij u utrošiti vremena.
Prema tome, kod već i ne stavaka potrebno je dati barem približan osvrt na
tehnologiju koju je projektant zami slio za izvedbu. Na taj način izvOditelj, pored
planiranja materijalnih troškova za opremu dobiva mogu ć nost i za približnu
ocjenu vremena potrebnog za o dređe ne radove. Osim toga, bitno je kod svake
stavke dali jasno i j e dn ozn ač n o određenje kvalitete radova i gradiva.
U predmjeru se popisuju i rač un aju količine svih predvidivih radova na izgradnji
građevine. Detaljniji opis radova daje se u troškovniku (gdje su iskazane količine
izračunan e u predmjelU), u kojemu se svaka stavka može i treba pozivati na:
važeće ili odabrane nonne

te hni č ki opis
opće i posebne t e hni č ke uvjete za pojedine vrste radova
podloge za projektiranje (npr. ge omehanički elaborat)
mj eroda vni nacrt .
U idej nom projektu cilj na m je obuhva titi količine glavnih radova kako bi se
k onač n a cijena izvedbe mogla pro rač una ti uz pogrešku koja ne prelazi 10%
ukupne sume.
549
U glavnom projektu cilj nam je detaljnije predvidjeti sve stavke koje obuhvaća
izgradnja mosta. Ćak i ukoliko projektant ne može izračunati količinu radova s
primjerenom točnošću , potrebno je upisati i čim je moguće detaljnije opisati
stavku troškovnika. Samo iznimno, kada nikako nije moguće predvidjeti potrebnu
količinu ili vrstu radova, smije se predvidjeti paušalni iznos za neku stavku.
Kod ponudbene dokumentacije troškovnik je najbitniji dio i mora biti izrađen s

posebnom pozornošću.
U troškovniku se pojedini uobičajeni radovi potrebni za izradu nekog elementa
mosta ne izdvajaju II zasebne stavke, već se obračunavaju u količini ugrađenog
osnovnog materijala. Primjerice, u jedinične cijene uobičajenih stavki betonskih
radova uračunana je priprema, doprema, ugradba i njega betona, kontrola kvalitete
i zbijenosti betona, te sve potrebne oplate s postavljanjem, pripremom,
povezivanjem i rasklapanjem. No, za radove koji zahtijevaju posebnu tehno logiju
i opremu, uvode se posebne stavke (npr. montaža betonskih elemenata velike
mase).
Troškovnik i dokaznica mjera obično su podijeljeni na slijedeće dijelove:
Donji ustroj
Gornji ustroj
Oprema mosta (ponekad se ležajevi prijelazne naprave izdvajaju u
posebno poglavlje)
Ostalo.
U tablicama koje slijede bit će prikazane osnovne stavke troškovnika za most,
organizirane na način uobičajen u praksi. Preporučuje se da radosl ijed stavki
slijedi izvedbu radova, tako da izvoditelj kroz troškovnik može odčitati većinu
radnji potrebnu za uspješno dovršenje mosta i procijeniti vrijeme potrebno za
izvedbu.
Stavke se grupiraju u skupine označene rednim brojevima, a početak tablice svake
skupine dolazi na novu stranicu. Sve napomene koje se odnose na čitavu skupinu
stavki dolaze na početak odgovarajućeg dijela troškovnika.
Prikazane su stavke koje se uobičajeno javljaju. Ukoliko su za izvedbu pojedine
stavke potrebni specijalistički radovi (npr. izvedba zagata za iskop temelja) tada ih
treba izdvojiti u zasebnu stavku. Nače l no, iZdvajaju se oni radovi koje obično u
praksi izvode specijalizirani kooperanti.
Troškovnik treba biti načinjen tako da se ne preferira određeni isporučitelj
materijala ili opreme, odnosno neki izvoditelj. To je vrlo često teško provesti, jer
mali broj poduzeća posjeduje specijalističku opremu. Osim toga, neki elementi,
kao npr. ležaji, prijelazne naprave ili kabeli za prednapinjanje, ugrađuju se u sklop
550
Troškovnik
na precizno određen način , ovisan o tipu elementa ili naprave, pa projektant mora
odabrati neki sustav kako bi mu prilagodio elemente sklopa.
Na samom početku troškovnika obično se definiraju troškovi za koje se
podrazumijeva da su sadržani u cijenama pojednih stavki, ako u samoj stavci nije
navedeno drukčije . To je:
- priprema gradilišta
- postavljanje montažnih uređaja i naprava
- nabava materijala
- pomoćni radovi
- alati, naprave i uređaji
- pomoćni i potrošni materijali
- potrebna mehanizacija
- vanjski i interni transporti
- dizanja na projektnu poziciju
- izrada skela i platformi
- izrada i montaža naprava i pomoćnih konstrukcija
- istovar i uskladištenje
- osiguranja kod radova
- crp ljenje vode
- signalizacija
- svi režijski troškovi poduzeća
- nadzor i rukovođenje
- čuvanje
- energetski troškovi
- troškovi ispitivanja materijala i konstrukcija
- završni radovi
- demontaža skela, pomoćnih uređaja i naprava
- čišćenje gradilišta
- svi ostali posredni i neposredni troškovi neophodni za dovršenje mosta.
551
8.1 Donji ustroj

8.1.1 PRIPREMN I RADOVI
Radovi na izvedbi mosta započi nju uređe njem gradilišta i rašč i šćavanjem terena te
izvedbom pristupa do mjesta temeljenja. Pod pojmom uređenje podrazum ijeva se
i oprema komunalnim priključcima (npr. električnom energijom), i sv im osta lim
potrebni m za normalno odvijanje radova.
Ove radove ob uhv aćamo stavkama pri premn ih radova (tablica 151 .).
Tablica 151. Troškavničke stavke pripremnih radova donjeg lIstroja mosta
I. PRIPREMNI RADOVI jed. mjere

Uređenje gradili~ta: krčenje terena, ra~či~ćavanje raslinja, uklanjanje •
l.l mo
humusa. (Eventualno: uređenje pristupnih cesta.)
1.2 Izvedba drena2:e oko upornjaka. m'
1.3 Postavljanje gradili~ta. paušalno
8.1.2 ZEMLJANI RADOVI
Nakon pripreme gradilišta uobičajeno se započ inje s iskopima za temelje. Kod

iskopa treba specificirati obavlja li se on strojno ili eventualno ruč no . Kategorija
terena određena je prethodnim ispitivanjem. U cijenu iskopa u rač un avaj u se i sva
potrebna razupiranja građevnih jama te odvodnj a i crpljenje oborinskih voda, kao
i odvoz viška materijala na deponiju. Iskop humusa eventual no se može izdvojit i
u zasebnu stavk u.
Ukoliko se poduzimaju posebne mjere za zaštitu građevn e jame, kao što je
izvedba umjetnog otoka ili zagata, tada te radove treba posebno naglasiti i opisati
unutar stavke ili, još bolje, izdvojiti u zasebne stavke.
Kod neki h postupaka izvedbe dubokog temeljenja iskop je uračunan II cijenu
izvedbe temelja i nije zasebno spec ificiran (npr. kod bušenih pil ota ili temeljenja
na bunarima).
Kod razgraničenja projekta mosta od projekta ceste ob ič no se za granicu zahvata
odabire kraj krila upornjaka. To znač i da izrada i zbijanje nasipa unutar i uokolo
krila pripada projektu mosta. S obzirom na osjetljivost ovog pos la, odnosno
minimalno dopušteno diferencijaino slijeganje između upornjaka i nasipa, režim
zbijanja (a često i sastav nasipa) posebno se propisuje, razl i čito od cestovnog
nasipa. Kada se radi o visokom nasipu , posebni uvjeti izrade trebaju zahvat it i
dalje od kraja krila, pa sukladno tome treba prilagoditi razgraničenje od projekta
ceste.
552
Troškovnik
Tablica 152. Troškovničke slavke zemljanih radova na mO.~fII
2. ZEMWANI RADOV I jed. mjere

Iskop za temeljne stope upornjaka i stupova. U cijenu uračunan prijevoz
na području gradi lišta. Obračun po m3 iskopa u sraslom tlu.
Način iskopa: npr. strojno s potrebnim miniranjem.
Ukoliko se dio iskopa vrli pod vodom (ispod razine podzemnih voda), to
treba posebno naglasiti i takve temeljne jame izdvojiti u zasebnu stavku.
Slavka eyentualno moh: bili podijeljena mt široki iskop do gornje plohe
2.1 temelja i sam iskop za temelje. m'
Načel no, u stavku je uk lj učen i prijevoz vgka materijala na unaprijed
odredeni deponij.
Podstavke:
- iskopi prema dubini i širini (do 2 m i preko 2 m)
- iskop u materijalu kategorije A, B, C.
Iskop kesoni ma pod povišenim tlakom zraka pomoeu opreme za
2.2
"
kesonski rad. m'
podstavke: podjela prema dubini iskopa
2.3 Nasipanje - izvedba umjetnih otoka m'
Zatrpavanje temelja upornjaka i smpova.
2.4 Definirati radi li se s materijalom iz iskopa. Posebno definirati uvjete m'
nasipavanja i zbijanja (npr. u slojevima debljine 30 cm).
Izrada nasipa ispod temelja upornjaka.
2.5 Temeljenje na nasipu je vrlo osjetljivo (kod nas i veoma rijeIko), pa su kod m'
izvedbe nasipa potrebni rigorozni uvjeti kvalitete, definirani posebnim
tehničkim uvjetima.
Izrada nasipa iza upornjaka.

2.6 Definirati materijal ; uvjete nasipavanja ; zbijanja (npr. m'
debljine 30 cm). " slojevima
Izrada drenažnog sloja iza zida upornjaka.
2.7 Definirati materijal ; debljinu drenažnoga kamenog sloja (npr. od m'
drobljenca, debljine 40 do 50 cm).
Izvedba sloja ispod kolničke konstrukcije ili prijelazne ploče
Definirati materijal, debljinu i zbijanje sloja neposredno ispod kolničke
2.8 konstrukcije, odnosno prijelazne p l oče oo upornjacima (npr. sloj m'
drobljenoga kamenog materijala debljine 40 cm, zbijenosti ME = 80 do
100 MPa).
Izrada i uređenj e pokosa nasipa uz upornjake.
2.9 Defini rati v"'"
materijala (npr. kamen), način zbijanju (npr. lagano m'
nabijanje poskočn im strojem).
,
2.10 Priprema za oblaganje pokosa nasipa. m'
553
Neke cestovne uprave propisuju nadležnost projektanta mosta na nasip u duljini
do 50 metara od kraja mosta. Osim strogih uvjeta na zbijanje, propisuje se i vrsta
strojeva kojima se obavljaju radovi u blizini upornjaka (laka mehanizacija) zbog
toga da uslijed zbijanja ne dođe do pomaka ili zakretanja upornjaka.
Zbijenost nasipa može se definirati pomoću koeficijenta ME, npr. u iznosu
80 - 100 MPa, uz obaveznu kontrolu s odgovarajućim izvještajima.
Pokosi nasipa (stožac) uz vanjske plohe upornjaka ne moraju biti zbijeni koliko i
unutarnji nasip, već toliko da ne dođe do njihovoga odronjavanja. U tom smislu
preporučuje se na licu pokosa. posebice u dnu nožice nasipa ostaviti što veće
kamenje. U slučaju većeg nagiba pokosa (npr. I: \) potrebno je predvidjeti oblogu
nasipa, a i inače cijelu plohu treba izvesti tako da bude stabilna i otporna na
djelovanje atmosferiiija, uz eventualno oblaganje.
8.1.3 BETONSKI RADOVI
Podrazumijeva se da betonski radovi obuhvaćaju betonske i armiranobetonske

radove.
Kod razrade troškovničkih stavki betonskih radova oplata i skela su u načelu
uključene u cijenu stavke, što treba jasno naglasiti u zaglavlju skupine stavki. Od
ovog pravila odstupa se samo kada su u pitanju posebne tehnologije izvedbe, gdje
projektant definira specijalnu opremu potrebnu za izvedbu određenih radova i nju
izdvaja u zasebne stavke, uz detaljniji opis. Dakle, razrada oplate i skele u većini
slučajeva prepušta se izvoditelju, ali se projektant uz stavke betonskih radova
poziva na odredbe programa kontrole i osiguranja kvalitete u kojima su definirani
uvjeti koje pomoćni elementi moraju zadovoljiti.
U zaglavlju tablice potrebno je pozvati se na propise ili norme odnosno skup
propisa prema kojemu su utvrđena svojstva betona i prema kojima će se ona
provjeravati. Osim čvrstoće, čiji način odredivanja implicitno proizlazi iz naziva
(npr. MB 30 ili e 25/30) , bitnoje odrediti propise ili norme po kojima se određuju
značajke betona bitne za trajnost (npr. način ispitivanja otpornosti na mraz i sol).
Kod razrade u podstavke potrebno je pretpostaviti koji će se radovi odvijati u

suhom, bez crpljenja vode, koji u suhom uz zaštitu građevne jame i uz crpljenje
vode, a koji ispod vode. Načelno , potrebno je podvodno betoniranje svesti na
najmanju moguću mjeru. Ondje gdje se to ne da izbjeći, potrebno je uspostaviti
stroge uvjete kontrole kvalitete podvodnih radova.
Koristi li se kod izvedbe stupova posebna tehnologija (npr. složena oplata), takve
je stupove potrebno izdvojiti u zasebnu stavku. Ukoliko stupovi imaju naglavnu
gredu za koju je potrebna posebna oplata, i nju je potrebno izdvojiti u zasebnu
stavku. Ležajni kvadri izvode se od betona veće čvrstoće, pa i njih treba izdvojiti.
554
Troskovnik
Tablica /53. Tipične troškovnićke stavke betonskih radova donjeg ustroja
3. BETONSKI RADOVI jed. mjere
Izrada slojeva podložnog betona.

3.1 m'
Uobi čajeno : e 10/15 , (MB 15)
Izrada anniranobetonskih temelja upornjaka i stupova - plitko temeljenje
na pločas tim temeljima. trakastim temeljima, ili temeljima samcima.
Posebno definirati uvjete ugradbe koji mogu uzimati u obzir da se radi o
masivnim dijelovima tako da se mogu javiti problemi s hidratacijskom
3.2 toplinom. m'
Podstavke:
- izrada temelja u suhom
- izrada temelja u suhom uz crpljenje vode
- izrada temelja u vodi
Izrada kesonskih temelja.
3.3 Stavka obuhvaća čelične dijelove (nož kesona), vrata, penjal ice, ~ahtove i m'
ostalu opremu kesona, prema projektu.
3.4 Izrada bunara i sanduka temelja. m'
Izrada pilota
- bušenih
- zabijenih.
3.5
Stavka obuh vaća sve potrebne radove u sklopu izvedbe temelja n. m'
pilotima. dakle i obijanje vrha pilota radi povezivanja armature naglavne
ploče, kao i eventualno potrebno nerazorno ispitivanje pi lota postupkom
koji se propiše.
3.6 Izvedba naglavnih greda pilota. m'
3.7 Izrada armiranobetonskih zidova i krila upornjaka. m'
3.' Izrada armi ranobelonskih prijelaznih ploča na upomjacima. m'
Izrada armiranobetonskih stupova.
Definirati tehnologiju izrade, odnosno vrstu oplate stupova (podstavke):
- segmentna oplata
3.9 - klizna oplata m'
- eventualno montažni stupovi.
Stupovi na inundacijama mogu se bitno razlikovati od stupova glavnog
sklopa u koritu rijeke, pa ih treba podijeliti u podstavke.
3.10 Izrada naglavnih greda stupova. m'
3.11 Izrada ležajnih kvadera. m'
Izrada anniranobetonskog srnbišla uz nasip za pristup do ležaja na m'
3.12
upomjacima.
3.13 Izrada betonske ispune unutar šupljih elemenata. m'
555
8.1.4 A RMIRAČKI RADOVI
U zaglavlju stavki potrebno je definirati vrstu (i li vrste) annature koja će se

koristiti. Također je potrebno definirati opće odrednice na čistoć u annature koja
se smije ugraditi, ako to nije uči njeno u PKOK. Treba se osvrnuti i na s ij ečenje ,
savijanje, nastav ljanj e i povezivanje anna ture, ako to nije definirano drugdje.
Da bi se izbjegla moguć n ost nesporazuma, potrebno je izrijekom napomenut i da u
cijen u ulaze i svi otpaci nastali tijekom oblikovanja annature. Ako to nije ranije
uči njeno , potrebno je definirati tip držača razmaka armature od oplate. Kod
mostova se preporučuje korištenje betonskih prizmi, od betona (morta) značaj ki
s li č n i h betonu elementa koji se izvodi, kako bi se izbjegla mogućno s t od vajanja
držača razmaka od ostalog betona.
Za izvedbu mostova u n ačelu se koristi samo rebrasta armatura propisanih

zn ačaj k i. Podjela armature u podstavke prema debljini šipki (npr. na one do
Q>12 mm i one deblje) nij e obavezna, ali se može provesti. Ukoliko se pojedin i
elementi donjeg ustroja prednapinju, ti radovi ulaze u zasebnu skupinu stavki.
Osim annirački h radova, među radove u če liku pripada i izvedba zagata od
čel i č nih talpi.
Ta blica J54. Troško vničke stavke armiračkih i drug ih metalnih radova na elementima
donjeg ustroja
4. METALNI (ARMIRAĆKJ) RADOVI jed. mj ere

Armatura armiranobetonskih teme lja upornjaka ; stupova - plitko
4.1 temeljenje na pločastim temeljima, trakastim teme ljima, ili temeljima kg
samci ma.
4.2 Armatura kesonskih temelja kg
4.3 Armatura temeljnih bunara ili sanduka kg
4.4 Armatura pilota kg
45 Armatura naglavnice pilota. kg
4.6 Armatura armiranobetonskih zidova i krila upornjaka kg
4.7 Armatura armiranobetonskih prijelaznih ploča na upornjaeima. kg
4. 8 Armatura armiranobetonskih stupova kg
4.9 Armatura naglavnih greda stupova kg
4.1 0 Armatura ležajnih kvadera. kg
4.11 Armatura betonskog stubišta. kg
,
4.1 2 Izrada zagata od č eličn i h talpi. m-
556
Troškovnik
8.1.5 ZAVRŠNll OSTA LI RADO VI
Tablica 155. Troškovničke stavke završnih radova na donjem ustroju mosta
5. ZAVRŠN I I OSTA LI RADOV I jed. mjere

Zaštita (hidroizolacija) betonskih ploha u dodiru s Ilom.
podstavke: ,
5.1 m"
. vertikalne plohe u dodiru 5 Ilom
" horizomalne plohe (konzole krila upornjaka).
,
5.2 Izrada kamene obloge zidova upornjaka ili stupova . m"
5.3 Izrada drenaže iza upornjaka od perforiranih drenažn ih cijevi. m'
5.4 Ugradba ispusta drenažnog sloja upornjaka (poprečni ispusti). m'
Zaštita (oblaganje) pokosa nasipa.
,
5.5 Može se provesti na različite načine: oblaganjem betonskim elementima, m"
kamenom, hidrosjetvom, sadnjom vegetacije i sl.
8,2 Gornji ustroj

Radovi na gornjem ustroju kod manjih ili uobičajenih mostova n ačelno se dijele
prema vrsti glavnoga gradiva, na betonske i metalne. Od ovog pravila treba
odstupiti kada se rasponski sklop mosta sastoji od razdvojenih cjelina koje se
birno razlikuju po tehnologiji izvedbe, primjerice kada građev i na sadržava
pristupne mostove i glavni most preko prepreke. U tom s l učaju svaka cjelina
dobiva zasebne skupine stavki koje obrađuju betonske, metalne i ostale radove.
8.2. 1 BE TONSKI RA DO VI
Kao i kod elemenata donjeg ustroja, oplata i skela su u načelu uključene u cijenu
stavke, osim kada projektant propisuje tehnologiju izvedbe i specijalnu opremu u
zasebnoj stavci (npr. tešku skelu bez oslonaca na tlo ili s l ično).
Primjerice, za izvedbu prednapetih nosača može se zadati uvjet da oni moraju biti
betonirani u pogonu, u čeličnoj oplati, na platou za betoniranje uz upotrebu
oplatnih vibratora i perv ibratora.
557
Tablica 156. Betonski radovi na gornjem ustroju mosta
6. BETONSKI RADOVI jed. mjere

Izrada anniranobetonskog sklopa mosta na licu mjesta.
Opisati ili uputiti na:
- nacrt na kome su dane točne izmjere sklopa
6.1 - načelni opis tehnologije izvedbe. m'

(Duljina i raspored odsječaka koji se izvode odjednom, uvjeti na prekide
betoni ranja i slično.)
Podstavke: različiti konstruktivni elementi unutar iste građevine (npr. luk i
nadlučni rasponski sklop)
Izrada prednapetog sklopa mosta na licu mjesta.

Posebne stavke:
- izvedba na skeli
6.2 - izvedba slobodnim konzolnim postupkom m'
- izvedba potiskivanjem.
U stavci se obraču nava samo matcrijal, dok se tehnologija i posebna
pomagala obračunavaju u posebnim stavkama (vidi kasnije).
Izrada prednapctih nosača mosta.
Podstavke: nosači bitno raz l ičiti po duljini ili obliku.
Svaku skupinu nosača koja zahtijeva posebnu oplatu ili bitno različitu m'
6.3
tehnologiju izvedbe izdvojiti u posebnu stavku, primjerice:
- adhezivno prednapeti nosači (prednapinjanje na stazi)
- naknadno prednapeti nosač i.
6.4 Izrada armi ranobetonskih montažnih nosača mosta (slično kao 6.2) m'
Izrada poprečnih nosača u oplati, na licu mjesta.
6.5 m'
(Mogu biti anniranobetonski ili prednapeti.)
Izrada armiranobetonskih mOnlažnih ploča mosta.
6.6 Pozvati se na opis ili precizno definirati način monolitizacije mOnlažnih m'
elemenata u cjeloviti nosivi presjek.
Izvedba kolničke ploče prednapetog sklopa mosta betoniranjem na licu
mjesta, na montažnim nosačima.
6.7 m'
- na oplati
- na oplati od omn ia.ploča.
6.8 Izrada omnia-ploča. m'
6.9 Izrada kontinuitetnih ploča roštiljnog sklopa mosta. m'
Izvedba betonske kolničke ploče spregnutog mosta. Kod složeniji h
6.10 sklopova spregnutih mostova potrebno je precizno definirati redoslijed m'
izvedbe odsječaka.
Injektiranje kabela prednapetog mosta.
6.11 m'
Podstavke: prema promjeru zaštitne cijevi.
-
S,S
Troškovnik
8.2.2 ARMIRAČKI RADOVI
Vrijede iste napomene kao za anniračke radove na donjem ustroju mosta.

Uobičajeno je kompletna annatura gornjeg ustroja rebrasta, definirane klase.
Glatka annatura koristi se samo iznimno, npr. kao annatura za nastavlj anj e, na
mjestima gdje tijekom betoniranja mora bi ti povijena u op latu da bi se naknadno
ispravila. Mrežasta annatura koristi se samo kod anniranja montažnih vijenaca.
Tablica 157. Armirački radovi Ila g()rnjem us/mju be/onskog mos/a
7. ARMIRAČKI RADOV I jed. mjere

7.1 Annatura betonskog sklopa mosta. kg
7.2 Nenapeta annatura prednapetog sklopa mosta, izvedba na mjestu. kg
7.3 Nenapeta annatura pred napetog montažnog nosača mosta. kg
7.4 Annatura anniranobeconskog montažnog nosača mosta. kg
7.5 Armatura pop reč nog nosača mosta. kg
7.6 Annatura anniranobetonskih montažnih ploča mosta. kg
7.7 Annatura kolničke p l oče mosta. kg
7.8 Annatura om n ia.ploča. kg
7.9 Annacura kominuicetnih p l oča. kg
7.10 Annatura betonske ko ln ičke ploče spregnutog mosta. kg
8.2.3 METALNI RADOVI NA ČELIČNIM MOSTOVIMA
Tehnologija izrade če li č nih elemenata, montaže i zaštite treba biti razrađena u

drugim prilozima. Jedini č n e cijene obuhvaćaju nabavu materijala, izradu
konstrukcije u radionici, osnovno bojenje, prijevoz, montažu uza sve kontrole te
propisno bojenje na mjestu. Antikorozivna zaštita može biti izdvojena u zasebnu
stavku.
Tablica 158. Metalni radovi na čeličnim mostovima
8. METALNI RADOVI NA ČE LIČNIM MOSTOVIMA jed. mjere

8.1 Ugradba čelični h va ljanih profila. kg
8.2 Ugradba nosača od zavarenih če li č nih limova. kg
8.3 Izrada i ugradba nosive čelične konstrukcije mosta. kg
Nabava i ugradba čelični h moždan ika spregnutog mosta.
8.4 kom.
Podstavke: moždanici različitog promjera i duljine.
8.5 Antikorozivna zaštita nosive čelične konstrukcije. m'
559
8.2.4 PREDNA PINJA NJE
Projektant na čel n o odab ire sustav predn ap injanja, budući da u razrad i glavnog
projekta odabire pojedine kabele iz kataloga nekog od proizvođača. Budući da bi
troškovnik trebao biti neutralan s obzirom na izbor konkretnih i sporuči telja,
svakako treba ostaviti otvorenu mogućn ost odab ira drugog proizvođača opreme,
koji udovo ljava propisanim nonnama i tehnološkim uvjetima.
Tablica 159. Troskovnićke stavke vezane uz prednapinjanje betonskih elemenata
9. PRE.DNA PI NJANJ E jed. mjere

Kabeli za uzdužno prednapinjanje sa zaštitni m cijevima i kotvama,
odabrani sustav može se izmijeniti, prema odabiru izvoditelja, sustavom
koji zadovoljava iste uvjete kvalitete.
9.1 Kabeli koji se razlikuju prema sustavu i/ili tipu svrstavaju se u različite
podstavke.
Kod kabela za naknadno prednapinjanje zasebno se obračunavaju kabeli,
zaštitne cijevi i kotve.
9.1.1 Odabrani sustav prednapinjanja DYWIDAG.
9.1.2 Odabrani kabeli , tip 6807.
9.1.3 Kabeli. kg
9.1.4 Zaštitna cijev. m'
9.1.5 Kotve. kom.
9.2 Zica za adhezivno prednapinjanje. kg
8.2.5 POSEBNA TEHNOLOGIJA IZVEDBE
Kod jednostavnijih građevina odabi r tehno logije izvedbe može se prepustiti

izvoditelj u koji je obavezan zadovoljiti propisane uvjete kvalitete radova. U tom
je slučaju cijena izvedbe sadržana u cijeni gradiva za rasponski sklop. Ukoliko se
smatra da je potrebno posebno defin irati tehnologij u montaže, ona se izdvaja II
zasebnu stav ku u kojoj se opisuju sredstva za gradnju i tehnološki proces izvedbe.
To treba uči niti kada se radi o elementima koji su posebno zahtjevni po vel i č ini ,
masi ili složenosti ugradbe. Pri tome se ne daje cjelovit projekt skele, već
detalj nije upute o zahtjevima na pomoć n a sredstva, tako da ih izvoditelj može
nabav iti ili projektirati.
U tablici su nabrojani samo neki od posebnih postupaka izvedbe koji se danas
koriste.
560
Troškovnik
Tablica 160. Posebne tehnologije izvedbe mostova kao zasebne stavke Troškovnika
10. POSE BNE TEHNO LOG IJ E IZVEDB E jed. mjere
Izvedba rasponskoga sklopa mosta na skeli.

Izdvaja samo ako je predviđeno korištenje nestandardne skele, ,
10.1 "
tehnološki složene ili iznimno velike.
m'
Obračun se može vršiti po ml zaskeljenog otvora ili na kakav drugi način .

Montaža predgotovijenih e lemenata mosta prenosilima odredene nosivosti .
Uz postupak Irebn definiroti i način privremenog oslanjanja, odnosno
stabilizacije u fazi izvedbe.
Podstavke:
10.2 · montaža auto-dizalicom odozdo (s tla ili pripremljenog platoa ili kom.
odozgo, s prethodno dovršenog dijela sklopa)
· montaža navlačnom rešetkom
· montaža plovnom dizalicom
· montaža derriek-kranom ili sličnim napravama.
Slobodna konzolna gradnja betonskog grednog sklopa.
10.3 · betoniranjem odsječaka na mjestu m
· montažom prethodno izrađenih odsječaka
Ko nzolna montaža čeličnoga grednog sklopa. Stavka uključuje sv,

10.4 m
pomoćna sredstva za privremenu stabilizaciju presjeka.
10.5 Slobodna konzolna gradnja lučnog nosača. m

10.6 Konzolna montaža čeličnoga l učnog sklopa. m
10.7 Izvedba betonskoga grednog sk10pa potiskivanjem. m
10.8 Izvedba če li čnog sklopa navlačenjem , s pomoćn i m pi lonom ili bez njega. m
8,3 Ležaji i prij elazne naprave

Ležaj i se nalaze izmeđ u donjeg i gornjeg ustroja, a svrstavamo ih u zasebn u
skupinu stavki zbog njihova značaj a u konstrukciji i zbog toga jer se najčešće
n aručuju od specijaliziranog p ro i zvodača, a ne izvode se na gradi lištu. S l ično
vrij ed i i za prij elazne naprave.
Postavlj anj e ležaj a ob uh vaća priprem u I prec izno uređ e nj e ležaj nih ploha (npr.
podlij evanje mortom) uza sve potrebne geodetske pripreme .
Kod prijelaznih naprava također je uključen a ko mpl etna ugradba beton iranj em u
niše ili pri čv ršč e nj e m na p riređe n e elemente skl opa, u svemu prema postupk u koj i
p reporu č uje d obav lj ač naprave. U cijenu je uklj u če n o i fonni ranje p ri k lj učka
hidroizo lacij e i kol ni č k og zastora na napravu.
561
Tablica 161. Ldaji i prijelazne naprave 4 troškovničke stavke
ll. LEŽAJI I PRIJELAZNE NAPRAVE jed. mjere

Nabava i ugradba ležaja.
11.1 Podstavke: svi ležaji koji se razlikuju po tipu. pomičnosti ili izmjerama
trebaju sc izdvojiti u zasebnu podstavku, kako je pokazano primjerima.
11.1.1 Neusidreni elastomerni ležaj 200*300*52 mm. kom.
Jednosmjerno pomičan lončasti ležaj
4 za vertikalnu silu od kN
11.1.2 kom.
4 za horizontalnu silu od - kN
4 za pomake od ± mm.
Prijelazne naprave.
Obračun se vrši prema duljini naprave.
11.2
Svaka prijelazna naprava izdvojena je u zasebnu podstavku, prema d uljini
i pomacima koje o m ogućuje.
Dobava i montaža vodonepropusne prijelazne naprave za pomake do 160
1l.2.1 m'
mm (±80 mm), uključivo dio naprave na hodnicima.
Dobava i ugradba gipke prijelaznice u razini kolničkog zastora (Thorma 4
11.2.2 m'
joint), širine 600 mm i dubine 70 mm.
8.4 Oprema mosta
8.4.1 ODVODNJA
Obuhvaćen je č i tav sustav odvodnje, odnosno svi njegovi sastavni dijelovi

definirani u pripadnom poglavlju. Razgraničenje od sustava odvodnje ceste mora
biti jasno definirano (npr. zatvorena odvodnja mosta do šahtova za priključak na
odvodnju trase).
8.4.2 HIDROIZOLACIJA
Sustav hidro izolac ij e podrazumijeva i posebne mj ere pripreme površine, pa se

stavke trebaju pozivati na mjerodavne te hni čke uvjete opisane u programu
kontrole i osiguranja kva litete.
562
Troskovnik
Tablica 162. Troškovničke slavke sustava odvodl1je
12. ODVO DNJA jed. mjere
Dobava i ugradnja slivnjaka za odvodnju kolničke plohe i hidroizolacije

mosta, u svemu prema detaljnim nacrtima i propisanom postupku
12.1 ugradbe. Rad se mjeri po komadu ispravno u građenog slivnjaka.
Podstavke: slivnjaci različitih tipova, prema primjeru.
Nabava i ugradba horizontalnog slivnjaka za odvoclnjll kolni čke pl oče i
12.1.1 hidroizolacije mosta· ugradba u betonski sklop, precizirati klasu slivnjaka kom.
vezanu uz prometno opte rećenje na mostu.
Nabava i ugradba vertikalnog slivnjaka za odvodnju kolničke ploče i
12.1.2 kom.
hidroizolacije mosta· ugradba u rubnjak.
Nabava i ugradba slivnjaka za odvodnju u području krila upornjaka,
12.1.3 kom.
ugradba u šaht u nasipu.
Nabava ; ugradba slivnjaka odvodnju procjedne vode , razme
12.1.4
hidroizolacije. " kom.
Nabava i ugradba cijevi za odvodnju mosta. Navesti gradivo i uvjete

12.2 osiguranja kakvoće, uz pozi v na tehni čke uvjete. m'
Podstavke: cijevi različitog promjera (od $1 SO mm do $600 mm)
Nabava, doprema i montaža lučnih komada, zakrivljenih pod 90 stupnjeva
12.3 • fazonski spojni elementi kanalizacijskih c ijevi. kom.
Podstavke: elementi različitog promjera.
Nabava, dop rema i montaža aksijalnoga kompenzatora za savladavanje
12.4 pomaka izazvanih temperaturnim promjenama. kom.
Podstavke: kompenzatori različitog promjera, ovisno o promjeru cijevi.
Nabava doprema i montaža ovjesa cijevi za odvodnju, prema smjernicama
12.5
i tipskim detaljima.
12.5.1 Sidrene tračnice. kom.
12.5.2 Stapovi s navojima. kom.
12.5.3 Obujmice s elastomemom trakom za pričvršćenje cijevi odvodnje. kom.
Tablica 163. Troškovničke stavke hidroizolacije gornjeg ustroja
13. HIDROiZOLAC IJ A jed. mjere

13.1 Izrada jednoslojne hidroizolacije sa zavarenim bitumenskim trakama. m'
,
\3.2 Izrada dvoslojne hidroizolacije sa zavarenim bitumenskim trakama. m'
IJ.J Izrada hidroizolacije od asfaltnog mastiksa propisane debljine. m'
IJ.4 Izrada višcsloj ne hidroizolacije kontinuitctne ploče mosta. m'
563
KonsIruiranje mos/ova
8.4.3 ASFALTNI ZASTOR
Sastav asfaltne mješavine utvrđuje se posebnim projektom, kojeg glavni projekt

mosta obi č n o ne sadržava, već općeni to propisuje debljinu zastora i tip materij ala
- asfa lt- beton ili splitmast iks-asfalt. Uvjeti na ugradbu propisani su tehni čki m
uvjetima.
Osim samog asfaltnog zastora, u ovu skupinu stavki pripada i uredna izvedba
reš ki na spoju asfalta i rubnjaka.
Tablica J64. Tro.5kovničke slovke izvedbe as/altnog zastora na mostu
14. ASFALTNI ZASTOR jed. mjere

Izrada slojeva od asfaltnog betona:
14.1 donji (zaštitni) sloj asfaltnog betona, debljine _ om
gornji (habajući) sloj asfaltnog betona debljine om.
,
m-
14.1.1 Asfalt-beton zaštitni sloj.
,
14,1.2 Asfalt-beton habajući sloj. m-
14.2 Izvedba sloja lijevanog asfalta na hodnicima, propisane debljine. m'
Zapunjavanje uzdužnih reški na spoju asfaltnog zastora na rubnjak prema
14.3 tipskom detalju ili tehnologiji koju propiše dobav ljač atestiTanog m'
materijala.
Zalijevanje uzdužnih Teški na spoju zastora pješačke staze od lijevanog
14.4 m'
asfalta na rubnjak i na vijenac, te uokolo s1ivnjaka.
14.5 Zalijevanje poprečnih reški na spoju montažnih elemenata rubnjaka. m'
14.6 Zalijevanje poprečnih Teški na spoju montažnih elemenata vijenca. m'
8.4.4 HODNIK (PJEŠAČKA STAZA)
Ove stavke mogu biti uključene i u betonske radove na gornjem ustroju mosta, ali
po redoslijedu izvedbe i značaj u pripadaju opremi mosta. Budući da se radi o
betonskim radovima, u ovu skup inu priklj učena je i betonska odbojna ograda,
koja je i izvedbeno dio hodnika.
8.4.5 OGRADA MOSTA
Skupina stav ki obuhvaća sve ograde, zaštitne, odbojne, ograde protiv vjetra i buke
i sl. Stavke se poz ivaju na tehničke uvjete u pogledu sidrenja, odnosno n ačina
ugradbe i antikorozivne zaštite ograda.
564
Troškovnik
Tablica 165. Troškovnićke stavke izrade hodnika mosta s vijencem, rubnjakom i

betonskom ogradom.
15. HODNIK I BETONSKA OGRADA jed. mjere

15.1 Izrada i ugradba montažnog vijenca mosta. m'
15.2 Izrada i ugradba montažnog rubnjaka mosta. m'
Izrada betonske pješačke staze (hodnika) bez oplate, između vijenca i
rubnjaka na mostu.
15.3 m'
Za ugradbu ograde treba Ila mjestima stupova staviti umetke definiralIoga
konusnog oblika.
Izrada armiranobetonskog hodnika, vijenca i rubnjaka mosta na mjestu , u
oplati.
15.4 m'
Za ugradbu ograde treba na mjestima stupova staviti umetke definiranoga
konusnog oblika.
Izradba, postavljanje i monolitizacija montažnih elemenata annirano-
15.5 m'
betonskih odbojnih ograda zadanog oblika (New Jersey).
Izvedba armiranobetonske odbojne ograde betoniranjem na licu mjesta, u
15.6 m'
odsječcima zadane duljine.
15.7 Armatura montažnog vijenca mosta. kg
15.8 Armatura hodnika. kg
15.9 Armatura betonske odbojne ograde. kg
Dobava i ugradba tanjurastih sidara za povezivanje armature kolničke
15.10 kom.
p l oče s armaturom hodnika.
Tablica 166. Troškovnićke stavke postavljanja ograda na mostu
16. OGRADE jed. mjere

Izrada, ugradba i antikorozivna zaštita zaštitne ograde za pješake, u svemu
16.1 m'
prema detaljnim nacrtima.
Izrada, ugradba i antikorozivna zaštita zaštitne mreže za nadvožnjake
16.2 m'
iznad autoceste, prema detalj nom nacrtu.
16.3 Dobava i ugradba jednostrane čelične odbojne ograde na betonu . m'
16.4 Dobava i ugradba dvostrane če l ične odbojne ograde na betonu. m'
16.5 Dobava i ugradba jednostrane čelične odbojne ograde na čeliku. m'
16.6 Dobava i ugradba dvostrane če li čne odbojne ograde na čeliku. m'
8.4.6 ZAVRŠNI RADOVI
Geodetsko praćenje već ih i značajnijih mostova nakon izvedbe obavlja se putem

repera koji ostaju trajno ugrađeni u most. Obično sc postavljaju uz prometnu
565
površinu , na mjesta nad oslom.:ima (praćenje diferencijalnog slijeganja) i u
pojed ina ili sva polja rasponskoga sklopa (progibi konstrukcije). Pored mjernih
repera za opažanja su neophodni i referenmi reperi, odvojen i od samoga mosta, ali
u njegovoj neposrednoj blizini. Osim repera za geodetsko praćenj e mosta, u
nekim s lučajevima predv i đa se i ugradba se nzora za praćenje stanja konstrukcije i
parametara okoliša (monitoring). Ti uređaji izdvajaju sc u zasebnu skupinu stavki,
prema projektu.
Tablica 167. Tro!1kovničke Slavke završnih radova na mostll
17. ZA VRŠNI RADOVI jed. mjere

Postavljanje repera z. geodetsko pmćcnje konstrukcije. Izvedba od
17.1 nehrđajućeg čelika, aluminija ili mesinga.
U cijenu je uračuna n materijal i rad.

17.1.1 Postavljanje mjernih repera na konstrukciju mosta. kom.
17.1.2 Postavljanje referentnih repem iza kraja mosta. kom.
17.2 Vodenje instalacija na mostu.
17.2.1 Postavljanje cijevi za provodenje instalacija kroz pješačku stazu. m'
17.2.2 Postavljanje polica (nosača instalacija) ispod kolničke konstrukcije. m'
17.3 Šahtovi (okna) na mostu. Podstavke: prema veličini poklopca. kom.
Postavljanje rasvjete mosta (pored rasvjete kolničke površine može
17.4
obu hvaćati i sigurnosnu i signalnu rasvjetu).
17.4.1 Nabava i postavljanje rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela. kom.
17.4.2 Ugradba instalacija rasvjete na most s priklj učkom na električnu mrežu. m'
17.5 Izrada minskih komora.
17.6 Oprema za pristup i reviziju konstrukcije.
17.6.1 Izrada i ugradba revizijskih kolica. kom.
17.6.2 Vrata za ulaz u šuplje dijelove sklopa kom.
17.6.3 Penjalice. m'
U skupinu završnih radova pripadaju i svi preduvjeti za provođenje instalacija:

otvori u pješačkoj stazi, police za instalacije, eventualno ovješenje cijevi i
pripadni šahtov i za reviziju instalacija.
Rasvjeta mosta može biti izdvojena u zasebnu skupinu stavki .
Eventua lna ugradba mi nskih komora na most provodi se prema posebnom
projektu i prema suglasnosti Ministarstva obrane.
566
Troškovnik
8.5 Ostalo
8.5. 1 ISPITIVANJE MOSTA PROBNIM OPTEREĆENJEM
Propisano ispitivanje mosta (vrijedi za veće g rađevine) provodi se prema

programu koji izrađuje institucija ovlaštena za provedbu ovakvih radova.
Tablica 168. /spitivOfy·e mosta probnim opterećely·em - troškovnička slavka s pozivom na

poseban program ili projekt
t8. ISPITIVANJE MOSTA PROBNIM OPTERE ĆEN JEM

18.1 Ispitivanje mosta probnim opterećenjem.
8.5.2 NEPREDVIĐENI RADOVI
Razum no je pretpostaviti da će se tijekom izvedbe mosta pojaviti od ređena

količina radova koji nisu mogli biti unaprij ed obuhvaćeni troškovn ikom. Kako bi
oni unaprijed ušli u strukturu cijene, u troškovniku mogu bit i definirani kao
određen postotak cij ene svi h predviđeni h radova (npr. kao 5% od ukupne cijene).
Tablica 169. Jedan naćin organizacije naplate nepredviđenih radova
19. NE PREDViĐENI RADOVI jed. mjere

Nepredviđeni radovi koje će odobriti naručitelj , u iznosu od 5% ukupne
19.1
cijene.
Obraču n radova temeljem utrošenog materijala. Izvoditelj uz zahtjev za
izvedhu neprc(tviifenih rndova podno!ii prijedlog potrebnih materijala s
jedinič ni m cijenama i količinama. Lnvestitor može tražiti da mu se prikažu
19.1.1 ponude više dobav ljača materijala potrebnih za ugradnju. Investitor prije paušal
početka radova odobrava materijal po vrsti i ko li čini.
Obračun po količini predmetnog materijala.

Obračun radova. temeljem utrošenih radnih sati radni ka odgovarajuće
kvalifikacije.
19.1.2 !iati
Evidenciju utrošenih sati ovjerava nadzomi inženjer.
Obračun prema jediničnoj cijeni sata za KV-radnika.
Obračun radova temeljem utrošenog vremena za radne strojeve. Izvoditelj
uz zahtjev za izvedbu nepredviđenih radova podnosi prijedlog potrebnih
strojeva s jediničnim cijenama i polrebnim vremenskim angažmanom.
19.1.3 Investitor može tražiti da mu se prikažu ponude više izvršitelja. sati
Investitor prije početka radova odobrava angažiranje strojeva po vrsti i
vremenu angažmana.
567
Osim loga, potrebno je unaprijed riješiti način njihova obračuna i naplate, kako bi
se sprij ečil i kasniji nesporazumi. Primjerice, odnosi mogu biti uređeni tako da se
obračun nepredviđenih radova provodi na temelju triju stavki. Na temelju
pismenog upita izvoditelja o nužnosti izvođenja dodatnih radova investitor
dogovara njihovu izvedbu.
568
Suvremeni dometi
9 SUVREMENI DOMETI
Ovu knjigu s mnoštvom podataka o konstruiranju mostova, S mnoštvom podloga i

uputa za konstruktorski posao pri njihovu osmišljavanju i ostvarivanju upotpunit
ćemo podacima o aktualnim dosezima mo s t~ rske dje latnosti.
Oni su ilustracija što se sve mukotrpnim radom u sretnom spoju konstruktorskih

znanja, prometnih potreba i gospodarskih mogućnosti može ostvariti. Oni su,
nadamo se i poticaj da se ne posustane u svekolikom prikupljanju znanja l
stvara l ačkom zanosu iz kojih će i ubuduće nastajati s li čna ostvarenja.
Ćesto se pri spomenu velikih mostova razmišlja samo o njihovim dimenzijama i

maksimalnim rasponima. U prošlosti su prolazila stoljeća a da se maksimalni
dometi nisu ni minimalno pomicali. Nasuprot tome danas smo svjedoci vrlo brzih
pomaka ti h granica. Tako je 1990. godine s ovješenim mostom dosegnut raspon
od 500 m, a danas se premašuje 1000 m. S tri niza mostova spojeni su Hon shu i
Sbikoku, čvrsto su povezane Danska i Švedska, sagrađen je prijelaz na Peloponez
itd.
Na slikama 381. i 382. vidimo promjene II najvećim raspon ima svladani m sa

sedam raz li čitih tipova mostova u posljednjih nešto više od petnaestak godina.
569
Vidljivo je da:
prednapeti beton nadilazi posti g nu ća č elikom kod greda sandučasti h pop reč n ih
presjeka,
ne događaj u se bitne promj ene u n ajveće m rasponskom dometu
anni ranobetonskih lukova,
sustav čel i čne rešetkaste grede koj im je već 19 17. svladan raspon preko 500 m
sada je nadv ladan i če l ični m lukom i strukturom ovješenog mosta,
raspon če li č n og luka povećan je za 30-ak metara,
ovješenom strukturom mosta svladava se približno 70% veći raspon, a visećom
oko 40% već i raspon nego ranije.
(Humber, Velika Brita nij a 1981 .) VISEĆI MOST
(Pont de Normandle, Francuska, 1995.) OVJEŠENI MOST
(Pont de Quebec, Ka nada, 1917.) ĆELIČNAREŠETKASTAGREDA
(New Ri ve r Gorge , SAO, 19n.) e ] ČELIČNI LUK

(Kr1<·1 , Hrvatska, 1980.) e AS LUK
(Ponte Costa e Silv a, Brazil, 1974.) C:::::::::J ČELIĆNASANOUĆASTAGREDA
(Gateway, AustraIlJa,1986.) ~ P BSANOlJĆASTAGREOA
e raspon i (m)
Slika 381. Najveći rasponi pojedinih tipova mostova do 1991.
(Akas hl Kaikyo, Japan, 1998.) , " 1 VISEĆ I MOST
(Tatara, Japan, 1999.) J OVJEŠENI MOST

(Lupu , Kina, 2003.) ČELIČNI LUK
(Pont de Quebec, Kanada, 1917.) C l ČELIČNA REŠETKAST A GREDA
(Wanxlan, Kina, 1997.) l AB LUK (s krutom armaturom)

(SloImasundet, Norveika, 1998.) ! ! PBSANJUĆASTAGREDA
(Ponte Costa e Silv a, Brazil, 1974.) ! ! ĆElIČNA SANDUĆAST A GREDA

~--
e rasponi (m )
Slika 382. Najveći rasponi pojedinih rlpova mostova do 2005.
570
Suvremeni dometi
2,000 - - viseć i mostovi

- ovješeni mostovi
1,800 - če lični lutni mostovi
- četitne re~etkaste grede
1,600 - ab lučni mostovi
;Z - čelič ne sand učas te grede
O
c.. 1,400 - P B sandutaste grede -
'"
« 1,200
'"
;z 1,000
....J
~-
O
'"O 800 ' - -
'"
ul 600
'" 400 . -
, , I
200 "
<=> o
<=> o<=> N
a- o o
N N
GODINA IZGRADNJE
Slika 383. Rekordni rasponi sedam različitih tipova rasponskih konstrukcija mostova
Na slici 383. prikazan je porast rekordn ih raspona pojedinih rasponsk ih

kon strukcija mostova od početka prošlog sto ljeća do današnjice.
To povećanje raspona konstrukc ija ostvaruje se nakon što su za to prethodno
stvoreni dobro razrađeni koncepti koji uključuju razvoj novi h materijala,
uklapanje konstrukcija u zadani okoliš, adekvatna tehn i čka i tehnološka rješenja
izgradnje ve li kih mostova, a osobito uz pomno prostudiranu ekonomsku stranu tih
zahvata. Ona su se onda i mogla dogoditi tek u uvjetima potrebe za takovim
rasponima i uz odgovarajuć gospodarski potencijal usmjeren u njihov nastanak.
S druge pak strane u vrhunska ostvarenja mostogradnje ne možemo uvrstiti samo

rasponski naj veće konstrukcije, već i sve one koje svojim konstrukcij skim
rješenjima, tehničko-tehnolo škim aspektima gradnje , estetskim drugim
inovacijama 10 uistinu jesu, a posebno osobito ve like prijelaze. S tih gledišta ovdje
prikazujemo neka najnovija postignuća.
571
9.1 Mostovi najvećih raspona i posebnih struktura

9.1.1 GREDNI MOSTOVI
Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća mostovima Quebec i Firth of Forth , velikim
konzolni m čeličnim rešetkama, ostvareni su tada rekordni rasponi. Sedamdesetih
godina 20. stoljeća dva su se mosta ove strukture približila prastarom dometu.
U novije vrijeme ovakvi gredni rasponski sklopovi za posti zanje spomenutih
raspona zamijenjeni su drukčijim sustavima. Iznimka je most Veterans Memo rial
sagrađen 1995. kojim je postignut raspon od 445 m.
Tablica 170. Čelični gredn ; mostovi rešetkastih nosača raspona većih od 400 nl
Redni Godina
Naziv mosta Država Lokacija Raspon (m)
broj izgradnje
l. 1917. Pont de Quebec Canada Quebec City 549
2. 1890. Firth of Forth UK Edinburgh 521
3. 1974. Minato Japan Osaka 510
4. 1974. Commodore Barry USA Chester, PA 50 1

Greater New New Orleans,
5. 1958.
Or1eans-J
USA LA 480
Greater New New Orleans,

6. 1988 . USA 480
Orleans-2 LA
7. 1943. Howrah Indija Calcutta 457
Gramerey ,
8. 1995. Veterans Memorial USA 445
LA
San
9. 1936. Transbay USA Francisco, CA
427
10. 1991. Ikitsuki Japan Nagasaki 400
U drugoj polovici 20. s tolje ć a gredn im mostovima svladavaju se rasponi pre ko

220 pa do 300 m korištenjem čeličnih punoslijenih sand učas tih nosača. U
najnov ije vrijeme ovi sustav i ne ostvaruju bi tnih pomaka, ali ih na slič nim
rasponima zamjenjuju anniranobetonski gredni mostovi , većinom prednapete
konstrukc ij e.
572
Suvremeni dometi
Tablica 171. Ćelitni gredni mostovi punostijenih nosača raspolla većih od 220 nl
Redni Godina Raspon

Naziv mosta Država Lokacija
broj izgradnje (m)
J. 1974. Ponte Costa e Si lva Brazil Rio de Janei ro 300
2. 1978. NeckartalbrOcke-1 Njemačka Weitingen 263
Srbija i Crna
3. 1956. Sava-J Beograd 261
Gora
4. 1989. Ponte de Vitoria:-3 Brazil Espirito Santo 260
5. 1966. ZoobrOcke Njemačka Co logne 259
Srbija i Crna
6. 1970. Sava-2 (Gazela) Beograd 250
Gora
7. 199 J. Kaita Japan Hiroshima 250
Namihaya
8. 1994. Japan Osaka 250
(Shirinashi)
9. 1969. Auckland Harbour Novi Zeland Auckland 244
Kawasaki -
10. 1997. Trans-Tokyo Bay Japan 240
Kisarazu
Il. 1975. Kobl enz-Sudbrucke Njemačka Koblenz 236
12. 1989. Shorenji-Gawa Japan Osaka 235
Grand Duchess
13. 1966. Luksemburg Aizette 234
Charlotte
14. 1978. NeckartaibIiicke-2 Njemačka Weitingen 234
Velika
15. 1984. Foyle Londonderry 233
Britanija
Konrad-
16. 1972. Njem ačka Bonn 230
Adenauerbrucke
17. 1993. Ariake-Nishi Unga Japan Tokyo 230
San Mateo-Hayward
18. 1967. SAD San Francisco 229
II
19. 1993. Amagasaki-Ko Japan Hyogo 223
20. 1972. Rader-lnselbIiicke Njemačka Hamburg 222
Zanimlj ivo je da je poslj ednj ih godina neko li ko n ajveći h grednih betonskih

mostova sag rađeno u Norveškoj. To su prednapete sandučaste konstrukcije
građene slobodnim konzolnim načinom , uz dje l omično korištenje laganog betona.
Gredni mostovi danas se uglavnom primjenjuju za mostove, vijadukte i
nadvožnjake manjih i srednjih raspona u sklopu autocesta, nj ima se otoci spajaju s
573
kopnom ili se kori ste kao pri lazni mostovi koji vode ka glavnom rasponu bilo
kakvoga nosivog sustava.
Tablica 172. Armiranobetonski prednaperi gredni mostovi raspona većih od 230 m
Redni Godina Raspon

broj izgradnje (m)
l. 1998. Stolmasundet Norveška Austevoll 30 1
2. 1998. Raftsundet Norveška Lofoten 298
3. 2003. Sundoy Norveška Mosj6en 298
4. 1997. Humen-2 Kina Guangdong 270
5. 1986. Gateway Australija Brisbane 260
6. 1994. Varodd Norveška Kristiansand 260
7. 2000. Second Luzhou Kina Sichuan 252
8. 1989. Schottwien Austrija Semmering 250
9. 1991. Ponte S.Joao Portugal Oporto 250
Velika
10. 1995. Skye Britanija
Skye Island 250
ll. 1997. Confederation Kanada Northumberland 250

12. 1999. Huanghuayuan Kina Chongqing 250
13. 1996. Huangshi Kina Hubei 245
14. 1977. Koror-Babelthuap Palau Toagel Channel 241
15. 1976. Hamana Japan Imagiri-Guchi 240
16. 1993. Liuguanghe Kina Guizhou 240
17. 1997. Jiangj ing Kina Chongq ing 240
18. 1975. Hikoshima Japan Shimonoseki 236
19. 2002 . Xiasha Kina Hangzhou 232
20. 1987. Norddalsfjord Norveška Fioro 231
Ovo podacima mosta Raftsundet sagrađe nog 1998. Greda

ilu striramo
sandučastoga poprečnog presjeka promjenljive visine od 3,5 do 14,0 m
premo šćuj e raspone 86+202+298+ 125 m. Jako ovi rasponi nisu tip i čni za
kontinui rane gredne sustave, njihov odabir opravdan je uporabom betona visoke
čv rstoće i male vlastite težine - betona s lakim agregatom .
574
Suvremeni dometi
Veći dio grede je od betona klase C65 uobičajene zapreminske težine, dok je na
duljini od 224 m glavnog 298-rnetarskog raspona korišten lagani beton klase
LC60 i zaprerninske težine y=21 kN /m3 •
l Q 30
Slika 384. Most Rafisundet Slika 385. Poprečni presjek mosta Rafisundet
OM CN
Slika 386. Uzduini presj ek mosta Raftsundet
Most je izgrađen slobodnim konzolnim načinom gradnje pri čemu je za osiguranje

ravnoteže, za odsječak od betona C6S duljine 4,0 m s jedne strane stupa, bilo
potrebno jzgraditi S-metarski odsječak od laganog betona s druge strane.
Visoka trajnost postignuta je nizom projektnih detalja: niveleta visoko iznad
razine mora rezultirala je rasponskim sklopom u zoni gdje se smanjuje djelovanje
morske vode i soli , a stupovi temeljeni na suhom isključuju probleme djelovanja
vode. Korišteni su betoni visokih svojstava te lokalno raz.ličiti zaštitn i slojevi
575
betona (12 cm za temelje, 7,5 cm za stupove i 5,5 cm za gredu). Detalj i su
projektirani za opt imal nu trajnost (detalj i odvod nje, obl ikovanje ležajeva,
galva nizi rana zaštitna i elast i č n a odbojna ograda i dr.)
Slika 387. Prijeplls fi i pomoćni stup II izgradnj i mosta Raftsllnder
Iste godine, samo nekoliko mjeseci kasnije dovršen je u Norveškoj i danas n ajveći
gredn i konzolno građ e n i betonski most na svijetu , Stolmasundet, raspona 301 m.
U sredini glavnog raspona greda je na duljini 184 metra izvedena od betona
visoke čvrstoće od laganog agregata LC 60. Ostatak mosta je izveden u betonu
klase C65.
Slika 388. Most Sto!maswldet
Od gredn ih mostova ovdje spominjemo i vrlo du gački most Konfederac ij e u

Kanadi , na i stočnoj atlantskoj obali [91].
Most prednapete sandučas t e rasponske konstrukcije s promjenljivom visinom,
du lj ine 12,9 km preko vode koja se zaleđuje naj dulji je takav II svijetu. Ć ine ga
dva prilazna mosta, du lj i m~ 1,3 kill i 0,6 km na rasponima dulj ine 93 m, i glavni
most duljine 11 km na raspon ima du ljine 250 m.
576
Suvremeni dometi
Slika 389. Most Konfederacije Slika 390. Plovni put mosta
P 22 250 PZI
I I
,~ -- -.
I~.dilil_ -- ~
II I I I II II II I II
...
II I ..
:~;
' !..
:: .....
I~~! I
...
.o'
P~ P .. 2
i ,i!l, H ~,,...~~ ~
Slika 391. Dispozicija mosta Konfederacije
Niveleta mosta je prosječno na razini 40 m iznad mora, osim na raspon u ispod

kojega je plovni put, gdj e se nalazi 60 m iznad razine mora.
Sigurnosti prometa na mostu po sveće na je bitna pozornost pa se tako npr. brzina
vozi la na mosnI prati i prometnom signali zacijom regulira u skladu s vrem enskim
prilikama, posebno jačinom vjetra.
577
Konstruiranje mosrova
U pogledu trajnosti, na kolničku površinu nanesena je posebna dugotTajna
bitumenska mješavina. Duž mosta ugrađeno je 7300 slivnjaka koj i omog u ć uju
sigurno odvođenje kiše, otopljena snijega i leda.
Slika 392. Polotaj mosla Slika 393. Gradnja mOSla
Ovdje ćemo spomenuti i jedan, rasponima vrlo skroman gredn i most, no poseban
po svojoj na mj eni. 50 km od Brise la, Sart kanal-most [92] omogućava prijel az
kanala preko čvorišta cesta na ulazu u grad La Louviere.
Most je kontinuirana greda preko 13 raspona od 36,0 m s 15-metarskim
prijepustima povezanim s upornjaci ma dvjema prijelaznim naprava ma. Poprečni
presjek je trapezni sastavljen od dva rubna nagnuta hrpta i donje ploč e koja je
svakih 4,5 m poduprta poprečnim zaobljeno oblikovanim gredama. Most je
prednapet uzdužno i poprečno.
Slika 394. Prijelaz kanala SarI mostom preko čvorista
578
Suvremeni dometi
, '3!36 m JO I
il :
:, I
!.
: r: ,I ,,
l!
Slika 395. Uzdllžni presjek krajnje zone mosta Sart
I
~ ,
!, OT \
JI'
~
\:
.,
~
~ I
'oi,
Slika 396. Poprećlli presjek mosta-kanala Sort
Slika 397. Poriskivanje mosta-kanala Sart
Na ovo m mostu-kanalu post ignut je svjetski rekord u potiskivanj u - 12 m po

tj edn u raspons koga sklopa ukupne tež ine 65 000 t. Ova metoda izgradnje bila je
posebno pri kladna zbog vrlo niske vitkosti rasponskuga sklopa Lih ::= 5 uz imajući
II obzir teški teret od 411 ,5 kN/m3 vode koji mora nosi ti pri uporabi.
579
9.1.2 L UČNI MOSTO VI
Hrvatska mostogradnja postigla je značaj ne domete upravo u izgradnj i l učn i h

mostova [2].
Tablica 173. ArmiranobelOnski lučni mostovi raspona većih od 230 m
Redni Godina Raspon

broj izgradnj e (m)
l. 1997. Wanxian (*) Kina Wanzhou 420
2. 1980. Krk-I Hrvatska Kopno-otok Krk 390
3. 1995. Jiangj iehe Kina Weng'an 330
4. 1996. Yongning Kina Guangxi 312
5. 1964. Gladesville Australija Sydney 305
BraziV Faz do Iguacu/
6. 1964. Ponte da Amizade 290
Paragvaj Ciudad del Este
Ponte Infante O.
7. 2003 . Portugal Oporto 280
Henrique
8. 1983. Bloukrans Južna Afrika Bloukrans River 272
9. 1963. Ponte da Arrabida Portugal Oporto 270
10. 1943. Sandtl Švedska Kramfors 264
Le Pont
l l. 1991. Francuska La Rance 261
Chateaubriand
12. 2000. Takamatu Japan Miyazaki 260
13. 2000. Wilde Gera Njemačka Erfurt-Schweinfurt 252
14. 2005. Svinesund - 2 Švedska Ideifjorden 247
IS . 1966. Šibenik Hrvatska Šibenski zaljev 246
16. 1998. Tuanku Tambusai Indonezija Rempang-Galang 245
17. 1980. Krk-2 Hrvatska Kopno-otok Krk 244
18. 1990. Xiaonanmen (Yibin) Kina Sichuan 240
19. 1989. Beppu-Myouban Japan Oita 235
20. 1961. Fiumarella Italija Catanzaro 231
(*) nije klasičan armiranobetonski most
Oni su u prvom redu vizualno atraktivni i doj mlj ivi zbog svojih dimenzija.
Konstruktivno su u doba svoje izgradnje predstavljali korak naprijed II razvoj u
nov ih tehnologija i koncepcija izgradnje. Tako je luk kopno - otok Krk (veći luk
580
Suvremeni dometi
Krčkog mosta) i danas zapravo armiranobetonski luk najvećeg raspona u svijetu -

390 m (izgrađen je 1980. godine). Istina, taj raspon je nadiđen 1997. godine
izgradnj om mosta Wanxian u Kini koji ne možemo smatrati č i sti m
anniranobetonskim lukom (raspon 420 m). jer je koncipiran kao rešetkasti če li č ni
luk ispunjen i obložen betonom.
Među čeličnim lučnim mostovima rekordni raspon dugo vremena bio je 518
metarskog mosta Fayettville, SAD, izgrađen 1977. godine . Most Lupu preko
rijeke Huangpu u Šangaju, pušten u promet 2003. godine, s glavnim rasponom od
550 m, nadi šao je tu v eli č inu.
Tablica 174. Čelični lučni mostovi rm,pona većih od 300 m
Redni Godina Raspon

broj ize.radn.ie (m)
I. 2003. Lupu Kina Shanghai 550
New River
2. 1977. SAD Fayetteville,WA 518
Gorge
3. 1931. Bayonne SAD New York 504
4. 1932. Sydney Harbour Australija Sydney 503
5. 1973. Fremont SAD Portland, OR 383
Numata River
6. 2007. Japan Hiroshima 380
Gorge
7. 1964. Port Mann Kanada Vancouver, BC 366
8. 2000. Yajisha Kina Guangzhou 360
9. 1962. Thatcher Panama Balboa 344
10. 1967. Laviolette Kanada Trois-Ri vieres, QC 335
Runcom-
11. 1961. Velika Britanija Cheshire 330
Widnes
12. 1967. Ždakov Češka Jezero Or1ik 330
13. 1935. Birchenough Zimbabve Chimpinge 329
Roosevelt Lake,
14. 1992. Roosevelt Lake SAD 329
AZ
15. 1959. Glen Canyon SAD Page,AZ 313
Lewiston-
16. 1962. Kanada Niagara, ON 305
Queenston
17. 1976. Perrine SAD Twin Falls, ID 303
581
Kod mosta Wanxian elementi izrađeni od čeličn i h cijevi korišteni su kao
pojasnice rešetke krutog kostura i težili su 2160 tona. U čelične cijevi ugrađen je
beton klase C60 što zajedno s donjom pločom lučnog nosača ima masu 30000
tona. U luč nu konstrukciju mosta ugrađeno je zat im korak po korak 11000 m3
betona.
Slika 398. Most preko rijeke Yangtze za vrijeme izgradnje
Godine 2001. u Kinije preko rijeke Beipanjiang izgrađen najveć i željezn ič k i lučn i
most raspona 236 m čiji su elementi čelične cijevi ispunjene betonom [95].
Most je ujedno i najteža konstrukcija izvedena metodom rotacije polovica luka. U
kostrukcij u mosta ukupnoje ugrađeno 31000 m3 betona i 4600 t če l ika.
Slika 399. Most Beipanjiang
Metodom okretanja lučnih polovica u petama Juka i zgrađen je 2001. i most preko
doline Kobaru u Japanu [96]. Lu čni sklop raspona 135 m jedan je od najvećih u
svijetu i zgrađen ovom metodom (najveći je Argentobel u Nj emačkoj raspona
145111).
582
Suvremeni dometi
Luk je sandu častoga poprečnog presjeka i ima minimalne izmjere kojima
zadovoljava uvjete nos ivosti i stabilnosti, dok je nad l učna konstrukcija
konti nuirana ošup lj ena ploča konstantnih izmjera. Zbog topografskih uvjeta luk
nij e si m etriča n oko vertikalne os i.
I 125 •
I :?Il I 17 I 3x lS I 17 I
"
:: ,I
·t
UZOUtNI PRES.EK MOSTA II
ii {
;:::
"i: * T"
Slika 400. Dispozicija mOSla preko doline Kobani
Položaj tjemena luka određe n je tako da pri zakretanju dijelova luka u fazi gradnje
v l ač n a sila u zategama na obje strane bude približno jednaka. Zanimljivo je da je
neposredno nakon spajanja luka na lokaciji mosta došlo do potresa, no na samoj
konstrukcij i n isu izmjerena ni uočena nikakva ošteće nja.
Slika 40]. Most preko doline Kobarll
583
Lupu most [97] rekordnog raspona m eđu metalnim lukovima je most s upuštenim
kolnikom koj i prevodi 6 prometnih traka na 41 ,0 m širokoj ortotropnoj plo či na
sandu čast im n osač im a rasponskoga skl opa i z m eđu dva nagnuta luka.
Dva luka sanduča s toga poprečnog presjeka, širine 5,0 m te promjenljive debljine
od 9,0 m na upomjaku do 6.0 m u tjemenu, u nagibu su prema vertikalnoj ravn in i
te povezani poprečn i m gredama na razmaku 13,5 m. Uobi čajeno je da lu č ni most
prenosi veliki hori zontal ni potisak na pele. Ipak Lupu most je povezan velikim
naknadno prednapetim kabeli ma koji prolaze uzduž č itave duljine rasponskog
sklopa. Time se izbjegavaj u masivne pete luka i temelji.
Slika 402. Most Lupu Slika 403. Izgradnja mOSla Lupu
Lukovi su izvedeni slobodnom konzo lnom gradnj om uz pomoć privremenih

če l ični h
tornjeva i zatega od segmenata 13,5 m dugih, a greda od 27 m dugih
segmenata, svaki ovješen na osam vješaljki u dva para sa svake strane. Unutar
kon strukcije ugrađen je sustav monitoringa i zaštita če lika od korozije pom oću
uređaja za smanji vanje vlage.
oo oo
'"
I
340
I
UZDUZNI PRES...EK I
POPRECNI
PRESJEK
Slika 404. Uzdllžni presjek i tlocrt mosta Lupu
584
Suvremeni dometi
Jedan od estetski najzanimljivijih lučn ih mostova u posljednjih nekoliko godina,
ne samo u Europi nego i svijetu, je most Europa.
Njegova izgradnja završena je u studenom 2000. godine, a projektant je Santiago
Calatrava. Oblikovno rješenje nagnutog luka na svoj im projektima Ca latrava je
već prije projektirao, a ovdje taj luk svojim dinamičnim izgledom simbolizira ulaz
u grad [94]. Most je lučni s kolnikom dolje, raspona luka 201,6 m.
Slika 405. Most Europa
Slika 406. Poprečni presjek mosta Europa
Lučni nosač je u ravnini nagnutoj za 22() u odnosu na vert ikalu. Luk je u cijelosti
izgrađen u če l iku, a prilazni dijelovi s obje strane luka
raspona 33,6 m i 58,8 m su
betonski. Oba stupa su trodijelna, u obliku tronošca i to ob likovana tako da se dva
štapa stupa vi zualno nastavljaju na liniju luka, a treći je okomi l na luk. P oprečni
presjek je eliptičan.
585
Gredni nosač je trostruki čelični sanduk s čeličom ortotropnom pločom ukupne
visine 3,25 m. Donja pojasnica je zakri vlj ena pa se u porečnom presjeku doima
kao korito broda. Luk je u poprečn om presjeku trapezoidni sanduk i gornja
pojasnica mu je duž luka uvijek horizontalna.
Nagib luka od 22° u odnosu na vertikalu odabran je iz razloga što tada rezultanta
stal nih djelovanja prolazi sjecištem triju štapova stupa pa je ukupan moment
savijanja na tu točku sveden na naj manju moguću ve li či nu .
Antikorozivna zaštita če li čne kon stukcij e provedena je prijemazom u tri sloja
izvana i ugradnjom dehidracijskih uređaj a unutar sandučasti h n osača.
U fazi gradnje konstrukcija je poduprta privremenim stupovima, a kolnička pl oča
je djelovala kao teti va luka - tlačna sila u luku bilaje uravnotežena vlačnom silom
u ploči mosta. Nakon što je luk spojen na stupove u obli ku tronošca, konstrukcija
je poprimila djelovanje lučnog mosta gdje se tlačne sile iz luka direktno prenose
na temelje, osim za temperaturna djelovanja.
Još jedan zanimljiv most s nagnutim lukom je York Millenium Bridge, u Velikoj
Britaniji preko rij eke Ouse [98]. Ovaj most ukupne duljine 150 m, glavnog
raspona 80 m i korisne ši rine 4,0 m, koji pod sjeća na i sječak kotača bicikla,
predviđen je za pj ešački i bicklistički promet, ali i kao mjesto sastanaka. Sjedalo
uzduž cijele duljine mosta omogućava odmaranje i uživanje u prostoru
definiranome mostom i jedinstven pogled prema gradu.
Slika 407. Most York Millennium
Rasponski sklop č ini čel i č ni trapezasti sandučasti nosač skonzolnom istakom

nagnutom u ravninu luka pod kutom 50°, ovješen na 19~milimetarske nehrđajuće
čeli č ne kabele za lučni nosač šupljega presjeka 600x200 mm, također od
ne hrđaj ućeg čelika. Kabeli se naizmj ence sidre u prednji i stražnji dio sjedala.
Rasponski sklop i luk su međusobno ·ovisni sustavi . Rasponski sklop, dok nosi
udio verti kalnog opterećenja kao kruti sanduk, ima luk za potporu. Luku je
rasponski sklop zatega na koju predaje horizontalni dio opterećeIlja zbog nagiba, a
586
Suvremen; dometi
također omogućava sprečava nje savIjanja koje nastaje zbog trokutasto
postavlj enih kabela.
,
/ H
<7> !~
"
kabeli promje ra '"
19mm !
4.0m
najvećajirlna •
Slika 408. Poprečni presjek mosta York Millennium
'?!!'~~~!!!f'~~~~~:-::=:7
_oo,. ,
I
!loerl
Slika 409. Uzduini presjek i tlocrt mosta York Millennium
Nako n dopreme odsj ečaka na gradi li šte luk i rasponski sklop pod ignut i su u
predviđen položaj na postoljima, u početku bez kabela. Luk je pušten da preuzme
stvarn i oblik, postavljen i su kabeli i nategnuti, otpušten je rasponsk i sklop kako bi
kabeli preuzeli vlak od vlastite težine. Zatim je glavni raspon potisnut preko rijeke
korištenjem pontona.
587
9.1.3 OVJEŠENI MOSTOVI
Koncept ovješenih struktura dao je Faust Vrančić u 17. s toljeću [2]. Danas se
ovakvi mostovi grade jako puno i često preuzimaju primat od grednih i lučnih za
srednje i ve like raspone. Napredak se ogleda u oblikovnim, konstrukc ijskim i
izvedbenim poboljšanjima te naročito II pomicanju granica rekordnih raspona.
Godine 1995 . izgradnjom francuskog mosta Normandie raspona 856 m tadašnji
rekordni raspon nadmašen je za punih 250 m, dok je čet i ri godi ne kasnije, 1999.
za promet otvoren japanski most Tatara raspona 890 m.
Tablica 175. Ovješeni mostovi raspona većih od 450 nl
Redni Godina Raspon

broj izgradnje (m)
l. 2008. SUlong Kina Suzhou-Nantong 1088
2. 2008. Stonecutters Kina Hong Kong 1018
3. 1999. Tatara Japan Onomichi-Imabari 890
Poni de
4. 1995. Francuska Le Havre 856
Normandie
5. 2001. Nancha Kina Nanjing 628
6. 2000. Bai shazhou Kina Wuhan 618
7. 2001. Quingzhou Kina Fuzhou 605
8. 1993. Yangpu Kina Shanghai 602
9. 1997 . Xupu Kina Shanghai 590
10. 1998. Meiko Chuo Japan Nagoya 590
Rion-
ll. 2004. Grč ka Palras 560
Antirion
12. 1991. Skarnsundet Norveška Trondheim Fjord 530
\3. 1999. Queshi Kina Shantou 518
Tsurimi
14. 1995. Japan Yokohama 510
Tsubasa
15 . 2002. l ingzhou Kina Hubei 500
16. 1991. lkuchi Japan Onomichi-Imabari 490
17. 2000. Oresund Danska/Švedska Maim6/Copenhagen 490
18. 1992. Higashi Kobe Japan Kobe 485
588
Suvremeni dometi
Kineski graditelji pomiču gran ice tekućom gradnjom mosta Stonecutlers u Hong
Kongu raspona 1018 m ijoš više izgradnjom mosta Sutong, raspona 1088 m.
U sk lopu projekta povezivanja japanskih otoka Honshu i Shikoku [99] izgrađen je
do sada najveći ovješeni most II svijetu, most Tatara raspona 890 m i ukupne
duljine 1480 m. Osim prometnog i gospodarskog značaja, II konstrukti vnom
smislu on predstav lja značajne pomake prema dosezanju raspona od 1000 m
ovješenim nosivim sustavi ma.
-"-
··: ·: ~l
·:
.:· ··
··· ··
·· ···
·· ·
·: ···
·· ··· ~
Slika 410. Most Tatara
! - , Mo I
I !lI I
"""
""
1- . !lI I
! ~
1.. ___ ______ ..J
Slika 412. Poprečni presjek

mosla Tarara Slika 41 I. Pi/on mOSla
Tatara
Pilani mosta, projektirani II obliku obrnutog slova V, visoki su 220 m. Čelična

kontinuirana gredna konstrukcija sa ndu častog je aerod inami č n o oblikovanoga
poprečnog presjeka. Grcdna konstrukcija u krajnjim otvori ma je od prednapetog
belOna. Razlog odabi ra ovakvog rješenja leži u činjenici da prednapeta betonska
greda II vanjskim otvorima svojom vlastitom težinom ura vnotel.ujc dužu čt=!ičnu
gredu II središnjem rasponu.
589
270 320
$lraJ\11 01oka. Ikvc:nijima al'ana OIo1<a Ohm;ah;ma
UZOUŽNI pj;lESJEI(
Slika 413. Uzdllžni presjek mosla Tatara
Na lokaciji mosta izraženo je djelovanje vjetra uzrokovano topografskim uvjetima

pa je mode l mosta ispi tan u vjetrovnom tunelu. Rezultati tih ispitivanj a poklapali
su se s računski dobivenim vrijednostima.
Gradnja mosta trajala je šest godina. Čel ična gredna konstrukcija izgrađena je
slobodnim konzolnim na či nom spajanjem doplovijenih o d sječaka . Konzole pri
gradnji dosezale su duljinu od 435 m.
Površi na zatega je prekrivena po lietilensk im prijemazom i nazubljena kako bi se

izbjegla turbul entna djel ovanja uzrokovana vjetrom u kom binaciji soborinskom
vodom, koja se ovako brže odvodi sa zatega.
Jedan od zan im ljiviji h ovjcšenih mostova građenih u novije vrij em e j e Most

Ayunose [100]. Izgrađen je nad kanjonom dub ine 150 m, širine 300 m, osebujne
kO!1strukcij e okv irnog mosta s Y-stupom i betonskog mosta s kosim zategama.
Ovako zahtjevna građevina gradila se pet i pol godina i njezina gradnj a završena
je 1999. godine.
S/ika 4/4. Most Ayunose
590
Suvremeni dometi
Za izgradnju Y·stupa i A.pilona kori štena je samopod iž uća skela posebno
osmišljena za ovu zadać u zbog teren sk ih zahtj eva na mjestu gradnje mosta i
promjenljivoga popreč n og presjeka stupa.
Greda okvirne konstrukcije i konstrukcije s kosim zategama građene su balansnim
konzo lnim postupkom koristeći pritom po mi č nu oplatu.
toranjska đizalica
pOmićna
oplala
" P2
p,
vezri odsječak
p, P2
Slika 415. Faze izgradnje mO!ila Ayunose
591
log I
o
CD
:n.l I I 2!9 Isol 4!9 1$91 ug fr I...•
POP'9Ćni presjek 1'18 mjestu sidreni&.
a",.
Slika 416. Poprečni presjek gredne konstrukcije mosta Ayunose
Godine 2001. izgrađen je Most japansko-egipatskog prijateljstva [10 1] koj i uz

postojeći tunel i trajektnu vezu, povezuje Egipat i Sinajski poluotok (Afriku i
Aziju). Glavni most je raspona 163+404+ 163 m. U sklopu prijelaza preko kanala
su i dva pristupna mosta, svaki dulj ine 560 m. Ispod mosta je osiguran slobodni
plovni profi l visi ne 70 m, najveći u opće .
Pilani su izgrađeni od betona i visoki su 154 m. Gredna konstrukcija je če li čn i
sanduk s ortotropnom p l očom. Odsječc i tež ine 100-120 t o m ogućili su
ispunjavanje zahtjeva kval itete i brzine gradnje. Spajanje odsječaka izvršeno je
zavarivanjem i visokovrijednim vijcima.
Slika 41 7. Most japansko-egipatskog prijateljstva
:~:-::;;;:=~"~'~"~-':'~':~~~m==::::;.~ t .
," 1d9
111111111III I I m;;:;$11 !!!1111111111 Is tOćrll PtIOn
Slika 418. Uzdllžni presjek Mostajapansko-egipatskog prijateljstva
592
Suvremeni dometi
Nedavno je u Grčkoj dovrše n most Rion Antirion koji zamjenj uje trajektni put
preko Korintskog zaljeva i postaje važan dio grčke mreže prometnica .
. ~
..,
>ON ANTIRION
..
" '" .t
"
"'- - " ~
""
"
~
- ~
1
Slika 4/9. Uzdužni presjek mosta Rion Anlirion
Most [101] se sastoji od pet ovješenih raspona, tri srednja duljine 560 m, i dva
rubna duljine 286 m te prilaznih vijadukata 392 m i 239 m duljine.
Anniranobetonski temelji 90 m promjera leže na šljun čanom sloju. Donji dio
stupova je stožast s promjerom od 38 do 26 m. Gornji dio stupova je obrnuta
piramida, visine otprilike 15,0 m i kvadratne osnovice s duljinom stranice 38,0 m.
Svaki pilon sastavljen je od četiri anniranobetonske nakrivljene · noge presjeka
4,Ox4,0 m koje se sus reću pri vrhu iznad kojega se postavljaju čelična sidrišta
zatega.
Slika 420. Mosl Rion Amirion u izgradnji
Rasponski sklop je 27,2 m široka spregnuta konstrukcija sastav lj ena od dva

uzdužna 2,2 m visoka rubna čelična nosača i poprečnih čeličnih nosača na svaka
593
4,0 m te kolni č k e pl oče od predgotovijenih armiranobetonskih elemenata.
Rasponski sklop je kontinuiran i potpuno ovješen po cijeloj duljini. Ćetiri
prigu šivač a povezuj u rasponski sklop s vrhom svakog stupa i ogran i čavaju
pomake II s lučaju potresa. Rasponski sklop izveden je segmentnom konzo lnom
g r~dnjom obostra no U7. pridr:1.avanje zategama.
Slika 42 l . Temeljenje mosla Slika 422. Pi/on mosta
Slika 423. Rasponski sklop Slika 424. Prigušivači
Preko doline Tam na jugu Francuske sagrađen je vijadukt Millau [102], po svemu
ogromnih dimenzija.
Višerasponski ovješeni most S najvećom visinom od 245 m nad dolinom svladava
ukupnu duljinu od 2460 m sa šest raspona od 342 m i dva rubna od 204 m na
stupov ima visine 77 do 240 metara.
Će li čni rasponski sklop 4,5 m visine i 27,5 m širine, mase 36000 tona izveden je
metodom potiskivanja, pri čemu je razmak stupova smanjen prethodno izvedenim
čeli č nim tornjevima, odnosno pri vremenim stupovi ma. Piloni su visine 87 m, a
oni koji se nalaze nad naj viši m stupovima poti skivani su pomoću ranije
594
Suvremeni dometi
postavljenih kabela kojima je pridržan kljun raspon skog sklopa prilikom
potiskivanja. Ostali su čelični piloni u komadu klizani po izvedenom rasponskom
sklopu i podizani u verti kalni položaj iznad stupova, a tek onda su postav lj ene
zatege.
Slika 425. P%iaj vijadukta Milfalll1ajllgu Francuske
Slika 426. Potiskivanje rasponskog sklopa i pilona vijadukta MilIau
{
Slika 427. Poprečni presjek vijadukta MilIau
595
I .... >tl .., a..~ Mi Mi I Mi I!Q+ I
Slika 428. Uzdužni presjek vijadukta Miilall
uzcluini presjek
popr6Ćni presjek pri

w""
.C 3popre(:ni presjek u zori
kabela
11.10 I
o
p:>pf8Ćnl
"'"
presjek pri
Slika 429. Piloni vijadukta Millall
Most Stonecutters čija je izgradnja započe la u siječnju 2004. s planiranim

završetkom u 2008. nadmašit će dosadašnje dosege rasponom od 1018 m [103].
Most će prelaziti kanal Rambler, jedan od najprometnijih vodenih putova na
svijetu, koji se nalazi u specifičnom terenu sa strmim obalama otoka Stonecutter s
velikim brzinama vjetra te su pri njegovu projektiranju najbitniji faktori bili
opterećenje vjetrom i udarac broda. Provedena su detaljna istraživanja II
596
Suvremen; dometi
vjetrovnom tunelu te je od lu če n o da se koriste predgotovij ene zatege, 50% vitkije
nego li one koje se rade na gradilištu, što bi treba lo smanjiti opterećenje vjetrom
na konstrukciju do 35%. Osim toga provedena su i posebna testiranja na udarac
broda.
Slika 430. Položaj mOSla Slonecullers
Slika 43 1. Model mosta Stoneculfers
Osim raspona važni su č i n i telji posebitosti ovog mosta:

• neob i čn o kratki bočni rasponi u betonu koji uravnotežuju če lični glavni raspoo;
597
• piloni betonirani na mjestu do VISine 175 m, a iznad toga izvedeni u

predgotovljenom čeliku koji podupiru po sredini presječen dvostruki sandučasti
presjek grede zate gama II dvije nagnute ravn ine;
• integralni spoj između rasponskog sklopa i pilona zamijenjen je uzdužnim
hidrau li čki m prigušivačima i puprt:čnim ldajt:vi m a;
• potiskivanje segmenata glavnoga rasponskog sklopa od bočnih raspona.
' IL- 25475
"""
fo Irak-+- koln,k kolnIk ,,""
trak-l
r~1 I ,I -
,,I I ""'" ,,,
,~
,,,
, rl
, , ,
,,
~
~ ~~
~ .
I:~t sl
J
Slika 432. Poprečni presjek mosta StoneclItters
Slika 433. Spoj između rasponskog sklopa j pilona
I
Slika 434. Istraživanja mosta SloneclItters u vje/rovnom (uneIlI
598
Suvremeni dometi
9.1.4 VISEĆI MOSTOVI
Visećim mostov ima sv ladavaju se najveći rasponi. U drugoj polovici 19. i prvoj
polovici 20. sto lj eća u Sjedinjenim Državama sagrađe n je veći broj velikih viseći h
mostova koji i danas pripadaju u najpoznatij e svjetske mostove uopće
(Brook1ynski, Most Georgea Washingtona, Golden Gate).
Z n ačaj ni europski viseći mostovi su most Humber u Velikoj Britaniji, zatim most
preko Bospora u Ca ri gradu, most preko rij eke Tajo u Portugalu te Vel iki Belt u
Danskoj . Novi veliki viseći mostovi i z građeni su u Japanu u sklopu projekta
povezivanja otoka Honshu i Shikoku, a i neki u Kini.
M eđu njimaje i most Akashi Kaikyo [104] raspona 1991 m i ukupne du ljine 3911
m, koji je danas most najvećeg raspona u svijetu. Na ovome mostu primijenjeno je
više inovacija - od razvoja novih materijala, modeliranja konstrukcije, do njezina
praćenja u fazi uporabe.
Slika 435. Most Akashi Kaikyo
Most povezuje grad Kobe i otok Awajishima tako da se promet na mostu odvija u
6 prometnih traka. Piloni mosta temeljeni su na kesonima potopljeni ma na morsko
dno, a sidreni blokovi na poboljšanome obalnom tlu. U pilone i sidrene blokove
mosta ugrađen je, za potrebe gradnje ovog mosta razv ijen, visokof1uidni beton
koji nije potrebno zbijati. Obzirom da je most temeljen na iznimno masivnim
temeljima, ali na relativno mekom tlu, un aprij eđ e no je i modeliranje konstrukc ije
za djelovanje potresa. Zahvaljujući novom proračunu potresnog djelovanja na
konstrukciju , most je u procesu gradnje bez oš tećenja nosive konstrukcije podnio,
za ostale po stojeće mostove, katastrofalni potres u Kobeu 1995 . godine.
599
Tablica J 76. Viseći mostovi raspona većih ud 800 m
Redni Godina Raspon

broj iz2radnje (m)
l. 1998. Akashi Kaikyo Japan Kobe·Naruto 1991
2. projekt lzmit Bay Turska Izmit 1668
3. 1998 . Veliki Belt Danska Halsskov·Sprogoe 1624
4. 2005. Runyang South Kina Zhenjiang 1490
5. 1981. Humber Vel. Brit. Hull 1410
6. 1999. Jiangyin Yangtze Kina Jiangsu 1385
7. 1997. TsingMa Kina Hong Kong 1377
8. 1964. Verrazano·Narrows SAD New York 1298
9. 1937. Golden Gate SAD San Francisco 1280
10. 1997. H6ga Kusten Švedska Veda 12 10
ll. 1957. Mackinac SAD Mackinac City 1158
12. 1988. Minami Bisan·Seto Japan Kojima·Sakaide 1100
13 . 1988. Bospor ]J Turska Carigrad 1090
14. 1973 . Bospor I Turska Carigrad 1074
IS. 1931. George Washington SAD New York 1067
16. 1999 . Kurushima 1.1.1 Japan Onomichi·Lmabari 1030
17. 1999. Kurushima II Japan Onomichi·l mabari 1020
18. 1966. Ponte 25.IY. Portugal Tejo, Lisabon 1013
19. 1964. Forth Road Vel. Brit. Edinburgh 1006
20 . 1988. Kita Bisan-Seto Japan Kojima-Sakaide 990
21. 1966. Sevem Ve l. Brit. Bristol 988
22. 200 1. Yichang Kina Hubei 960
23. 1988. Shimotsu i-Seto Japan Koj ima-Sakaide 940
24. 1996. Xi iing Kina Hubei 900
25 . 1997. Humen-l Kina Guangdong 888
26. 1985. Ohnaruto Japan Kobe-Naruto 876
27. 1950. Tacoma 2 SA D Puget Sound 853
28 . 2007. Tacoma 3 SA D Puget Sound 853
29. 1992. Askoy Norveška Bergen 850
600
Suvremeni dometi
Za konstruiranje grede za ukrućenje utrošeno je 90000 tona čelika visoke
čvrstoće . Greda je konstruirana tako da su njezine izmjere minimalno m oguće , pa
je i konstrukcij a u cjelini eko n omi č nij a. Gradnja grede za ukrućenje otpočela je s
oba pilona i oba sidrena bloka. Pomoću plutajuće dizalice najprije je montirano po
6 odsječaka grede oko pilana, i po 8 oko sidrenih blokova. Na montirane odsječke
postavljene su dizalice za podizanje odsječaka koji su doplovljavani do mjesta s
kojih su ih dizalice prihvaćale i podizale.
-- '"
.
Slika 436. Uzdužni pre!Jjek mosta Akashi Kaikyo
I 2t." I
,.-' MI" I"',
Slika 437. Poprečni presjek mosta Akashi Kaikyo

-
Slika 438. Čelični piloni
Ovako značajna konstrukcija naročito mora udovoljiti estetskim uvjetima. Tako su

dimenzije grede za ukrućenje , pilona i nosivog užeta, osim što zadovoljavaju uvjet
601
nosivosti, u takvu odnosu da vizualno čine skladnu građevinu. Rešetkasta če li čna
konstrukcija obojena je u zelenu boju koja se dobro uklapa u morski okoli š u
neposrednoj blizini urbane sredine Kobea.
Na mostu je ugrađen sustav za praćenje ponašanja konstrukcije tijekom uporabe.
Iako su projektom predviđ e ni visokovrijedni prijema zi za zaštitu užadi od korozije
II agresivnoj morskoj sredini primijenjeni na ovome mostu, nakon nekoliko
godina vizual nim pregledom ustanovljena je pojava korozije. U tu svrhu je kao
antikorozivna zaštita razvijen sustav upuhivanja toplog zraka u ošupljenu
unutrašnjost užeta.
Drugi viseći most po ra sponu za sada je most preko Velikog Belta II Danskoj
[106], raspona 1624 m, izgrađen iste godine kad i Akashi Kaikyo, 1998.
Slika 439. Most preko Velikog Bella
Most služi cestovnom prometu, dok je za potrebe že ljezničkog i zgrađen tunel.

Betonski piloni mosta visoki su 254 m (najviše izgrađene građevine u Danskoj) i
temeljeni su u moru na dubini od 20 m. Nakon iskopavanja mekog tla i zamjene
slojem stjenovitog naknadno kompaktiranog materijala, na mjesto temelja pilona
doplovijeni su prethodno i zgrađe ni kesoni te potopljeni.
Čeli čna greda za ukrućenje projektirana je kao sanduk aerodinamičnog ob lika i

građena je od odsječaka duljine 48 m doplovijenih ispod mosta, gdje su podignuti,
i na koncu zavareni jedan na drugoga. Greda za ukrućenje sastoji se od ukupno 57
takvih odsječaka, od kojih svaki teži 1000 tona.
602
Suvremeni dometi
Uže za vješanj e promjera je 85 cm. Za ostvarenje projektom zahtjevane
preciznosti izvedbe kori šten je satelitski navođen susta v GPS.
., ZF
..:JI .;." •• • • -
Slika 440. Podizanje odsječaka grede za ukrućenje
Ovdje spom enimo i još jedan zanimlji v most. Godine 1989. snažan potres je
srušio dio istočnog San Francisco-Oa kland Bay mosta.
Slika 441 . PreJjek pOSlOjećeg San Francisco-Oakland Bay mosta
603
Most je brzo popravljen, ali je zahtijevao zamjenu novim mostom koji će
zadovoljiti važeće potresne nonne. Projektirana je nova konstrukcija [108]
visećeg mosla s jednim pilanom i kabeli ma sidrenim u samu rasponsku
konstrukciju. Most je prikladano rješenje za zahtjevne geološke karakterist ike
zaljeva. Dok postojeći most ima kolničke ploče u dvije razine, b u duća zamjena
vodit će dva kolnika obostrano s pilonom smještenim u sredini.
/ '- -k o.u......,, \
:./ ~.(
Slika 442. Položaj San Francisco-Oakland 8ay mosta
Slika 443. Novi San Francisco-Oakland Bay most
604
Suvremeni dometi
9.2 Mostovi u sklopu osobito velikih prij elaza
Nedavno su na sjeveru Europe izgrađena dva velika prijelaza. Prvi je prijelaz

preko Velikog Beha (1998.) kojim se povezuju i stočni i zapadni dio Danske, a na
koji se nastavlja drugi prijelaz koji uključuje veliku konstrukciju 0resund spoja
Švedske i Danske (2000.) [105].
Na oba prometna pravca promet se odvija II čet iri cestovna traka te u dva smjera
za že lj eznički promet.
Slika 444. Veliki prijelazi - Veliki BeIr. 0resund i Fehmarnbelr
Prometna veza izmedu sjevera Njemačke i Danske, Fehmambelt, još je II fazi

projektiranja. Razmatraju se varijante premoštenja 19-kilometarskog prijelaza
visećim mostom raspona približno 1750 m, zatim nizom visećih mostova raspona
720 m kao i rješenje prijelaza izgradnjom tunela.
Prijelaz preko Velikog Beha ostvaren je gradnjom istočnog i zapadnog mosta, te

podvodnog tunela.
Zapadni most duljine 6,61 km je predgolovijena betonska gredna konstrukcija
namijenjena cestovnome i željezničkom prometu.
Viseća konstrukcija već spomenutog mosta Veliki Belt nalazi se u sklopu
istočnoga mosta za cestovn i promet duljine 6,79 m. Most je cijelom dulji nom,
osim II glavnom rasponu koji č ini čelična greda za ukrućenje, i zgrađen od
predgolovljenih grednih betonskih elemenata.
605
Podvodni tunel u sklopu ist očnoga prijelaza koji m prometuje željezni ca dugje 7,9
km, ima dvij e tunelske cijevi i nastavlja se na zapadni most kod otoč i ć a Sprog0.
I zgrađen je od predgotovIjenih odsječaka.
Krajnji rezultat ovako velikog pothvata je činjenica da je vrijeme za prijelaz
morskog prolaza Storebreita skraće n o s nekadašnjih sat vremena vožnje na 7
mi nuta.
Slika 445. Prijelaz preko Velikog Belta
Slika 446. Ulaz 11 podvodni rune! prijelaza @reszmd
Prijelaz preko 0resunda, 16 km dug, povezuje danski glavni grad Kopenhagen na

otoku Zealandu i švedski Malmo u južnoj regiji Skane.
Gradnj a je započela 1995. godine, a sastojala se u s ljede ćem:
• Izgradnja 3,8 km dugog podvodnog tunela, volumenom najvećeg u sv ij etu .
Tunel je izg rađe n od po 20 predgotov ijenih elemenata cijevi dulj ine 176 m s 5
tunelskih cijevi u p oprečnom presjeku.
606
Suvremeni dometi
• Izgradnja umj etnog otoka duljine 4 km koji služi kao prijelaz s mosta u
podvodni tunel odnosno smještanje portalne građevine potopljenog tunela.
I zgrađe n je od materijala iz va đenog s morskog dna .
• Izgradnja 7,8 km dugog mosta za četve rotračni cestovni promet te promet
željeznicom u dva smj era.
a mjestu plovnog puta izgrađen je ovješeni most 0resund glavnog raspona 490
m, č ime je osigurana plovna visina od 57 m. Ovo je naj već i europski most za
kombinaciju cestovnog i že ljezničkQg prometa. Većina nosivih elemenata mosta
je predgotovijena (stupovi i nosači), jedino su pi loni, visine 204 m iznad razi ne
tla, u potpu nosti izveden i na mjestu gradnje. Čelični rešetkasti gredni nosači
ovješeni su pomoć u 80 zatega sa svake strane.
Slika 447. Ovjejeni mOSI (!)reslIlld
Slika 448. Pop rečni presj ek moSla (!)resund
Značaj ovako ve likog projekta najbolje ilustrira činjenica da se promet preko

0resunda po većao za 65% u odnosu na trajektni promet na plovnome putu dok
nije posLOjala kopnena veza.
607
Veliki suvremeni projekt predstavlja i povezlvanje japanskih otoka Honshu i
Shikoku. Otoci su povezani većim brojem, najvećim dijelom viseći h i ovješenih
mostova.
..'
Honshu ,;.~--...I"":7
~~~""
~.. "',
Shikoku
Slika 449. Pravci povezivanja otoka Honshu i Shikoku
Sustav čine s lj edeći prometni pravci:
• Četverotračna autocesta Onomichi-Imahari duljine 60 km u sklopu koje se

nalazi deset mostova velikih raspona među kojima je i most Tatara te čelični
lučni most raspona 297 m (slika 449.).
• Autocesta Kobe-Naruto duljine 89 km u sklopu koje je naj veći most u

svijetu uopće, Akashi Kaikyo.
• Četverotračna autocesta Kojima- Sakaide duljine 37,3 km te dvokolosiječna
željeznička pruga. U sklopu ove dionice nalazi se 6 veći h viseći h i ovješenih
mostova i više manjih. Most Minami Bisan Seto ukupne duljine 1723 m te
glavnog raspona 1100 m (slika 451.) najdulji je viseći most na svijetu
namijenjen cestovnom i željezničkom prometu u dvije razine.
608
Suvremeni dometi
Slika 450. Most Ohmis/tima
Slika 451. Most Minami Bisan SefO
35QQ
nto
IU!!I 'oo I HO I ZS!2 I,~I
I
( ---------,1(------,
,
! ~
I,,I n..
I
Slika 452. Poprečni presjek mosta Minami BisoIl Selo
609
Valja ovdje spomenuti i premošćenje Mesinskih vrata na jugu Italije koje je za
sada u pripremnoj fazi, a trebao bi se realizirati u sljedećem desetljeću , nakon
višedesetljetnih studija i rasprava.
Slika 453. Poloiaj budućeg mosta preko Mesinskih vrata najugu Ita/ije
il
CALABRIA
3300 1)83 . 627
Slika 454. UzdI/ini presjek budućeg mosta preko Mesinskih vrata
Predloženi v iseći most glavnog je raspona 3300 m, ukupne duljine 3666 m te

osigurava plovni profil 600x65 m. Čelični piloni ukupne su visi ne 382,6 m kako
bi se omogućila prikladna visina za navigaciju. Sustav ovješenja se oslanja na dva
para čeličnih užeta, svaki promjera 1,24 m, a njegova ukupna duljina između dva
sidrena bloka iznosi 5300 m.
Greda za ukrućenje je trostruki sandučasti nosač , a prometna površina
namijt:rJjt:lla je trotračnome cestovnom prometu II dva smjera, dvokolosiječnomc
željezničkom prometu II sredini te obostranom prometovanju pješaka.
610
Suvremeni dometi
U odnosu na trajektni prijevoz preko kanala, izgradnjom mosta smanjilo bi se
putovanje cestovnih vozi la za oko l sat, te že ljeznice za oko 2 sata, ostvario bi se
pozitivan utjecaj na soc ij al no-ekonomske uvjete te se očekuje porast trgovine i
smanjenje nezaposlenosti.
""
Slika 455. Poprečni presjek budućeg mosta preko Mesinskih vrata
"
Slika 456. Piloni predviđeni za Mesinski most

611
9.3 Novi materijali i sustavi za suvremene mostove

Za sv ladavanj e velikih raspona i gradnju mostova u uvjetima raz li či te razi ne
izloženosti utjecajima okoliša, projektanti neprestano ispituju m ogu ćnosti novih
materijala, kombinacija gradiva, oblikovanja statičkih sustava koji će uz težnje
ekonomičnost i osiguravati nosivost i ne manje važnu trajnost.
Tako je beton od reaktivnog praha (RPC-reactive powder concrete), po veća ne

čvrstoće, smanjene poroznosti, bez skupljanja i smanjenog puzanja u odnosu na
uobičajeni beton, primijenjen na tri pješačka mosta.
Prvi most od RPC-a [106] izgrađen je 1997. u gradu Sherbrookeu u Kanad i

namijenjen je pješačko-bicikl ističkom prometu.
Slika 457. Most Sherhrooke
Raspona je 60 m i njegov glavni nosač je prostorna rešetka. Naizg led su dimenzij e

njezinih elemenata vrlo krhke i podsjećaju na čelične kon strukcij e. To je još jedna
od važnih karakteristika nosivih elemenata od RPC-a - značaj n o smanj enj e
vlastite težine pa se time konstrukcije od RPC-a približavaju dimen zijama
če l ičn i h.
U Seoulu u Južnoj Koreji i zgrađen je tak ođer pješački most Seonyu, atraktivan
lučni most raspona luka od RPC-a 120 m. Posljednji od ova tri mosta izgrađen je
krajem 2002. godine u japanskome gradu Sakata [107].
6 12
Suvremeni dometi
Slika 458. MOM Seol1Yu
Slika 459. Most Sakata·Mirai
613
KonstrlIiranje mostova
'D 3D
UZOu2.N1 PRE5..EK
POPRECNI PRESJECI
II pojjll
""
•
14U I 110.9 I
Slika 460. Dispozicija mOSla Sakata-Mirai
Također se u novij e vrijeme grade i zauzdani mostovi (ili mostovi prednapeti po

ekstradosu) čiji su gredni nosači izrađeni II kombinaciji čelika i betona, kao
sanduča st i nosači s hrptovima od trapeznog lima [107].
Slika 461. Simulacija mosta Himi
Zanimljiv je most Himi koji ima tri raspona (91,75 m + 180,0 m + 91,75 m) i
sagrađen je blizu Nagasakija.
614
Suvremeni dometi
Osnovne su prednosti kompozitnoga poprečnog presjeka primijenjenog kod ovoga
mosta, u odnosu na betonski prednapeti sandučasti nosač:
• kraća proizvodnja nosača, manji troškovi gradnje
• manja vlastita teži na nosača
• djelotvorni prednapon u bewnskoj ploči može se dobiti iz hrptova od

trapeznog lima
• nisu potrebna ukrućenja budući da hrptovi od trapeznog lima imaju veliku
otpornost na izbočavanje.
Spregnuti prednapeti no sač s hrptovima od trapeznog lima fleksibilniji je od

betonskog nosača sandučastoga poprečnog presjeka, posrnične deformacije su
ve like i ne smiju se zanemariti.
Otpornost na djelovanje potresa i stabilnost pri djelovanju vjetra kod ovakvog lipa
konstrukcije moraju se potvrditi ispitivanjima.
U Francuskoj su izgrađena dva mosta od betona izuzetno visokih čvrstoća - Ultra

High Perfonnance Concrete (UH PC). Na oba mosta standardna annatura u obliku
šipki je izostavljena, klasični annirani beton zamijenjen je betonom s vlaknima
koja imaju ulogu annature.
Projektirana tlačna čvrstoća ovakvog betona je 175 MPa, a u njegovu sastavu
nalazi se 3% čeličnih vlakana duljine 20 mm, promjera 0,3 mm od če l ika visoke
kvalitete čija je granica popuštanja 1200 MPa.
Oba mosta izgrađena su u sklopu programa istraživanja, jedan je raspona 2x22 m,
a drugi 2x20,5 m.
259 250 250 23S
Slika 462. Poprečni presjek mostova od UHPC-a
Korištenjem ovakvoga jednog mosta prvi put i za cestovni promet valjalo bi

donijeti nova saznanja u projektiranju mostova od ovog materijala.
615
9.4 Nova poimanja oblikovanja mostova

Zadnjih se godina događaju i neka osobita oblikovna stremljenja. Recimo samo da
su dmkčija od dosadašnjih stereotipa. Navod imo dva lu č na pje š ačka mosta
zan imlji vih ob lika. Prv i je u prometu, a drugi je za sada samo erojekt.
Otvoren u jesen 2001. godine, Mill enium Bridge preko Tyne u Gatesheadu u
Veli koj Britaniji krajem 2002. godi ne osvoj io je prvu nagradu za građevinu
godine od Kraljevskog insti tuta britanskih graditelja {I09].
Slika 463. Galeshead Millenium Bridge II položaju za prolaz brodova
Slika 464. Gates/iead Millenium Bridge kao pješački most
616
Suvremeni dometi
Otvaranje mosta za prolaz brodova jedinstvenog je rješenja koje daje konstrukciji
teatralni značaj treptaj ućeg oka. Čelična konstrukcija je sastavljena od dva luka,
jedan luk je pj ešački prijelaz, a drug i ga podupire. Lukovi su povezani zategama i
premošćuju 105 m između platfonni.
Most se zaokreće oko horizontalne spojnice lukova u po ložaj vid ljiv na slici 463.
za prolaz brodova, dok je u ni skom po ložaju prijelaza za promet pješaka i
bici kli sta (slika 464.). Ć itavi 800 tonsk i most zaokreće se pomoću neko liko
horizontalno postavljenih h id rauličn i h valjaka u petama lukova .
...... ....... u _or-enom 1IQIOta;J -
h;.r· ~~.~' ~Z. u..otvorenom
I lOm PtqYnI yna!
Slika 465. Uzdllini presjek mosta koji pokazuje i slojeve tla na podrućju mosla
hodnik
biCikl!SIitka 'laza
Slika 466. Poprečni prejjek zaobljene pješačke i biciklističke staze koji prikazuje i
središnju čeličnu ogradu i klupu
Dvostruki most odabran je na n atječaju kao Ijdcnje;: za

l uč ni pje šačk i
biciklistički most preko rijeke Tees II sjeve roistoč n oj Engleskoj [ 11 0].
6 17
Na mjestu gdje se predlaže most rijeka je 180 m široka, a otočić 60 metara od
južne obale prikladan je za smještaj stup išta i tako dijeli most u dva nesimetrična
raspona. Jedan raspon je 120 m, drugi 60 m i svladani su povezanim čeličnim
lukovima. Šuplji čelični presjek lukova promjenljivoga je poprečnog presjeka
kako bi lukovi bili što vitkiji.
Veći luk je 40 m iznad vode, a na mjestu stupa 4,0 m iznad kolničke plohe. Na
tome mjestu luk je ši rok 4,0 m i č ini nadstrešnicu za zaštitu gledatelja koji
promatraju veslačke događaje na rijeci. Za izvedbu se planira korištenje
privremenog tornja u sred ini većeg raspona i odvojeno podizanje malog i većeg
luka.
Slika 467.Simu/acija mosta Stockton Bridge
Navodi mo i most Sunniberg [Il l] na autocesti koja vodi k poznatom odmaralištu

Davosu pored grada Klostersa. Kao jedina vidlji va građevina značajnijih
dimenzija u toj pretežno ruralnoj dolini, most Sunniberg trebao je biti osobite
konstrukcije i pokazati da se ovakva građevina može estetski i ekološki uklopiti II
osjetljiv krajolik paj e predstavlj ao priličan izazov projektantima.
Most je duljine 526 m ima četiri pilona, 15 m iznad razine kolnika, i tri vel ika
raspona, te dva manja krajnja.
6 18
Suvremeni dometi
Piloni su smješteni na visokim stupovima pa je iz estetkih razloga njihova visina

smanjena na minimum. Isto tako visina grednog nosača trebala je biti što manja.
U skladu s tim u kona čnici je projektirana konstrukcija s kosim zategama s
fleksibilnom kolničkom kon strukcijom i krutim sustavom stup-pilon.
Slika 468. Most SlInniberg
Slika 469. izgradI/ja mOSlu SlIfmibcrJ.5
619
Spome nimo još i most Rittoh specifično oblikovanih stupova, koji podsjećaju na
skulpturaina djela.
I
I Q
; ,, ~
I
I
-I
D I I jD •
~
Slika 470. Simulacija mosta RitIoh
II ~
,
, , li«l ,
l
]650 , I
rt
-
.. Jl
f_~\_ _ _ _
I
I ~ I 1-
,i
I
, J l J
~
~ ,
1~
, !;ISt JI
I I dl
Slika 472. Poprečni presjek mOSla Ri110h Slika 471. Stup mosla Ri110h
495 0
1100 11SD
"
Slika 473. Uzdužn i presjek mOSla Rilloh (Tokijska sIrana)
620
Suvremeni dometi
Sastoji se od dvij e odvojene g rađevine među kojima razlika u niveleti iznosi 8 m.
Duljine krajnjih raspona su 138 m i 153 m i defi nirane su ta ko da zadovolje uvjete
strmog terena na mjestu stupova i upornjaka i raz li čite kvalitete temeljnog tla.
Ovdj e ističemo još jedan projekt, iako će se početi ostvarivati tek 2008. god ine.
Dva elegantna viseća mosta preko Dunava u Linzu os igurat će vezu za novu
prometnicu u tom podru čj u [1 121.
Vozila će izlaziti iz tunela s jedne stra ne strme rječ ne do li ne, prelazit i Dunav
preko jednoga od dva v i seća mosta i zaroniti u tunel na udaljenoj stran i rijeke.
Svaki most s lužit će za prometovanje vozil a u jednom smjeru II tri prometna traka
i jednome zaustavnom. Kabeli na koje će biti ovješen 305 m dug raspon sidrit će
se direktno II stjenovite obale s obje strane. Tako vi tka konstrukcija neće
narušavat i lijep okoliš. Komore za sidrenje pred v iđ enih su dimenzija I Ox II ,4x6,6
m.
Slika 474. Simulacija visećeg mosta preko DI/nava
Kori stit će se 12 kabela s jedne i 12 kabela s druge strane oba mosta, pro mj era
120 mm, u grupama od 6 kabela te vješaljke promj era 85 mm na razmaku
14,55 m.
Izvedba se predviđa s minima lnim utjecaj em na okoliš. Prvenstveno će se izgraditi

komore za sidrenje tc upornjaci, istodobno s portalima tunela. Kabeli će se
povlačiti pomoću kololura. Vješaljke ćc se postavljati s pokretnih platform i.
Čeli čn i scgmenti grede podizat će se s pontona na rijeci. Privremeni kabeli koji
povezuju konačne kabele s upornjaci ma koristit ćc se za pril agođava nje oblika
lančani cc. Kada se postavi čel ični dio grede, privremeni kabeli na svakome kraju
mosto i vodeni rezervoar II sredini raspona kori stit će sc za pu:stizanj!! pra vilnog
oblika če li č ne grede prij e betoniranja kolni č ke ploče na mj esru.
621
Konslruiraf'!je mostova
9.5 Suvremeni hrvatski mostovi i projekti za budućnost
Hrvatski reljef isprepleten mnogim rijekama, kanjonima, uvalama te brojnim

otocima prigodom izgradnje prometnica zahtijeva i izgradnju velikog broja
mostova. Tako je bilo kroz različite povijesne periode i situacije pa sve do
današnjih dana u kOjima smo svjedoci zamaha u gradnji cesta i autocesta. Ovdje,
među mnogobrojnim ostvarenjima hrvatske mostogradnje, i st ičemo neke novije
mostove i projekte za skoru budućnost koji nimalo ne zaostaju za svjetskim
mosl0graditeljsk im postignućima. Neki od ovih mostova pripadaju u rekordne
raspone, na nekima su primijenjeni novi koncepti i tehnologije u gradnji i
održavanju dok su neki oblikovno vrlo uspješni.
9.5.1 GREDNI MOSTOVI
Najčešći mostovi kako u svijetu tako i u Hrvatskoj su gredni mostovi. U

posljednjih nekoliko godina u sk lopu izgradnje novi h autocesta izveden je vel ik
broj ovih građevina nizanjem standardnih raspona do oko 30 m. Među njima valja
istaknuti najdulji vijadukt II našoj za mlji, Drežnik kraj Karlovca, ukupne du ljine
2485 m.
Slika 475. Detalj' vijadukta Drežnik
Vijadukt se proteže preko 73 polja raspona 35 m uz raspon 70 m iznad rijeke

Kupe te dva rubna polja raspona 28 m. Korisna širina mosta je 9,5 m. Rasponski
sklop je kontinuiran, sastavljen od prednapetih betonskih uzdužnih nosača 1-
presjeka, ležajnih poprečnih nosača i kolničke ploče betoniranih na licu mjesta.
Uzdužni nosači su na veći ni građevina visine 1,82 m osim uz veliki otvor gdje
visina po zakonu parabole raste na 3,5 m, tc na dijelu iznad županijske ceste gdje
622
Suvremeni dometi
je VISina nosača 1,5 m. Kol n ička p l oča je debljine 25 cm. Montaža nosača
obav ljena je autodizalicama, a betoniranje ko l ničke p l oče i poprečn i h nosača na
licu mjesta. Nosači glavnog raspona montirani su pomoću dvije dizalice
montirane na prethodno izvedenim konzolama glavnog otvora uz kori štenje
pontanske konstrukcije na rijeci Kupi.
Slika 476. Uzdužni presjek di/aracije Vl. vijadukra Dreinik
140 257 257 257 140
1050
1:0 I .. I lli , I
".;;
259 257
Slika 477. PQprečni presjek vijadllkra Drežnik iznad Kupe
623
Konstmiranje mostova
Na ovim grednim objektima došlo je do određenih razvojnih iskoraka i to u
pogledu tipizacije, još više u smislu razrade detalja i veće pozornosti posvećene
osiguranj u trajnosti. Najveći rasponi vijadukata II polumontažnoj izvedbi penju se
i do 50 m, a uz izvedbu prednapetih prijepusta nad stupovi ma i do 70 m.
Među mnoštvom grednih mostova izdvajamo još neke izvedene posljednjih

godina, a koji se ipak ističu nekim posebitostima.
Među mostovima na novim autocestama, ističe se most preko kanjona rječice
Kamačnik [114], kraj Vrbovskog. Most je izveden 2003. u sklopu autoceste
Zagreb-Rijeka, dionica Kupjak-Vrbovsko.
Slika 478. Most Kamaćnik II izgradnji
Složena geometrija mosta i relativno velik raspon ostvaruju se zbog strogi h uvjeta
zašti te vrijednog okoliša. Most, naime, prelazi kanjon rje čice Kamačnik, strmih
litica, i u njemu nisu smjeli biti predviđeni elementi mosta niti stalni, niti
privremeni i pomoćni sk lopovi tijekom gradnje. Visina mosta nad dnom kanjona
doseže 60 m, a zbog znatnoga uzdužnog nagiba poluautocesta na mostu proširena
je dodatnim trakom za spora voz il a. Prednapeti rasponski sklop je sanduča stog
presjeka, promjenjIjive visine od 720 cm nad stupovima do 320 cm u polovištu
srednjeg raspona, kontinuiran preko tri raspona 70,0 + 125,0 + 23,5 m.
U proračunu su obuhvaćena sva montažna stanja te sva djelovanja na gotov most.

Najveći dio rasponskoga sklopa izveden je konzolnim postupkom s betoniranjem
na mjestu. Zbog nesimetričnog raspona kori šten je pomoćni stup u rasponu prema
prvom upornjaku , na riječkoj strani. Konzolnom gradnjom izvedeno je od baznog
segme nta nad prvim stupom obostrano po 12 odsječaka, tc od drugog stupa prema
prvom također 12 odsječaka, uz prethodnu izvedbu protutereta na kraju najkraćeg
624
Suvremeni dometi
polja. Posljednji segment raspona prema upornjaku U I izveden je na skeli. Spojni
segment u srednjem rasponu izveden je nakon sk idanja krletki u posebnoj oplati.
,, ' " I • .
' ,
I 'I! I' I
2K'
Slika 479. Uzdužni presjek mosta Kamačnik
1:N5
'1-l1Q.~71 .. !~
Slika 480. Poprečni presjek mOSla Kamačnik
Među grednim mostovima u spregnutoj izvedbi rasponskog sklopa ističemo

vijadukt preko doline rijeke Mirne na zapadnom kraku istarskog ipsilona [115], na
dionici Nova Vas- Višnjan Jadranske autoceste, dovršen 2005. godine. Zbog
iznimno nepovoljnih uvjeta temeljenja, valja lo je projektom ukupnu masu što više
smanjiti tc raspone produljiti kako bi sc smanjila količina temelja. Vijadukt je
spregnutoga rasponskog sk lopa, kontinuiranog preko 22 polj a, ukupne du ljine
1355 m. Maksimalna visi na stupova izvedenih II obliku slova H je 40 m, a oni
625
stupovi koji se nalaze na močvarnom tlu uz prisutnost podzemne vode temeljeni

su na zab ijenim čeličn i m piloti ma maksimal ne du ljine 61,5 m . Ant ikorozivna
zaštita pilota ostvarena je katodnom zaštitom.
Slika 481. Vijadukt Mirna u izgradnji
Slika 482. Uzdllžni raspored vijadukta Mirna
230 275 275 230
Stika 483. Poprečni presjek spregnurog sktopa vijadukta Mirna
626
Suvremeni dometi
Nedavno je izveden i jedan čelični gredni most - most preko rijeke i kanala Gacka
u sklopu autoceste Zagreb-Split na dion ici Žuta Lokva-Otočac preko
derivacijskog kanala i korita rijeke Gacke. Odabrano rješenje ovog mosta
pos ljedica je strog ih uvjeta o očuvanju okoliša rijeke i kanala i to ne zad iranjem ni
u kanal ni u korito Gacke [I 16}.
Most je sastav ljen od dva dijela. Most preko kanala Gacka čine prva tri raspona
od 55+90+55 m koje svladava kontinuirana rasponska konstrukcija čeličnog
sanduka, promjenljive visine presjeka od 1,75 m u polju i nad upomjacima do 3,5
m nad stupovima. Kolnička ploča je or1otropna debljine 12 mm , s torzijski krutim
zatvorenim ukrutama od lima debljine 8 mm na razmaku 600 mm.
Slika 484. Pogled na most Gacka
Most preko rijeke Gacke či ne preostalih šest raspona 5x44,0+32,0 m koji se

premošć uju raspon skim sk lopom sastavljenim od dva punostijena če l i č na no sača i
če l ične orto-ploče. Nosači su konstantne visine 1,75 m pa se nastavljaju na
krajeve sandu čast ih n osača iste visine. Deblj ina hrptova i pojasnih lamela nosača
promjenljiva je u skladu s unutrašnjim si lama. Glavni nosači su na razmaku 4,0 m
spojen i vertikalnim trokutastim ukrutama s poprečnim nosačima kolničke ploče.
Zbog strogih uvjeta zaštite okoliša predviđen je zatvoreni sustav odvodnje, te je
zbog zaštite prskanja s kolnika izvedena na mostu ograda od punih
polikarbonatnih ploča , koje zbog svoje prozirnosti omogućuju i bolju preglednost
na mostu.
Most preko rijeke izvodio se potiskivanjem uz pomoć čeličnog kljuna duljine 12

m, radnog platoa na pomoćnim stupovima od teške cijevne skele uz prvi raspon na
kojem se montiraju i spajaju prva četiri odsječka , te pomoćnog stupa II drugom
polju.
627
kw! ~·?lOrn
" , " " ft

1 ... I ff 1 H
1
;5QiI
,",oO
lt W W
"' " " "' l .. - 470m
Slika 485. Uzdužnipresjek mosta Gaeka
h zg.
-- . 'll , U l
112 5"'" :~. """105 .lt.
1
'll
- - iA ... · 1
~
U!. I
-'{-
,I '- i/ I I'
- <p-
,
I
oo
J,
rJ. bl ...
.... -
, ,
""
Slika 486. Sandučasti poprečni presjek mOSla preko kanala Gaeka
I.. "59 m m
~t"'lIl]7"'I'I"'' ' ' ii' ' ' "''''I'''tl''~n'~

"" 111111 '" '"
I
"'i'I" III III "'I"'t'f 1IJk!
I ~ I
""
Slika 487. Rebrasti poprečni presjek mosta preko rijeke Gaeke
Ovdje spominjemo i jedan projekt u plan u. Naime, 1988. godine most

dvozglobnoga razupomoga stati čkog sustava s prijepustima uklopljen je u kanjon
Rje čina na zaobi lazn ici Rij eke.
Most sada prevodi oba smjera zaobilaznice, ali je predviđeno da u sklopu projekta
suvremene obi laznice Rijeke most vodi južnu trasu obilaznice pa je potrebna
izgradnja i paraleinoga sjevernog mosta istih karakteri stika, koji će prevoditi drugi
smjer. Stoga navodimo neke karakteristike starog projekta i mogućnosti
obnavljanja za izvedbu novog mosta.
628
Suvremeni dometi
Rasponska konstrukcija je razupomog sustava s nepomičnim Freyssinetovim
zglobovima ispod kosih stupova i pomičnim zglobovima na upomjacima preko
raspona 50,0+ 108,5+50,0 m, uz još jedno polje raspona 16,7 m na riječkoj strani.
Slika 488. Pogled najl/ini most Rječina
Sanduča sti poprečni presjek II prednapetom betonu promjenljive je vis ine od 293
cm u sredini mosta i na krajevima greda, do 493 cm na spoju s kosim stupovima
te promjenljive debljine donje ploče i hrptova. Na spoju s kosim stupovi ma
predviđe n e su dvije kose dijafragme. Kosi stupovi sandučastog su poprečnog
presjeka promjenj ivih vanjskih dimenzija. Ploča kolnika prednapetaje poprečno.
Kosi stupovi i bočni otvori betonirani su na skeli i usidreni su kabelima u stijenu.

Srednji raspon izveden je od montažnih elemenata duljine 2,45 m pomoću
pokretne čelične rešetkaste skele. Skela je prvo bila u položaju konzole duljine 27
m sa zagrebačke strane, zatim pomaknuta 20 m prema sredini, zatim premještena
na riječku stranu i oslonjena iznad kosnika i na završenu konzolu sa zagrebačke
strane. Montažni elementi trapezno nazubljeni spajani su s prethodnim elementom
ljepilom na bazi epoxy·smole i pritegnuti krutim če ličnim šipkama sustava
Dywidag te prednapeti s kabelima o konzolu glavnog nosača. Kada su se konzole
približile na 1,0 m, pokretna je skela uklonjena i betoniranjem na mjestu ostvarana
je njihova veza.
Prema novim promišljanjima o trajnosti neke dimenzije sandučastoga poprečnog

presjeka trebalo bi povećati. Suvremen i sustav prednapinjanja zahtijevat će
sustavno povećanje dimenzija. Neki detalji nenapete armature su zastatjeli.
Prilikom obnavljanja glavnog projekta mosta Rječina potrebno je uzeti u obzir
valjana p roračunska opterećenja na koja će se proraćun i dimenzioniranje mosta
provesti u skladu s važećim propisima i preporukama.
629
265 1 1 115 I
Slika 489. Uzdužni i poprečni pre::,jek starog mosta Rječina koji će valjati obnoviti za
projekt novoga sjevernog mOSla
9.5.2 LUČNI MOSTOVI
Kao što je već spomenuto, hrvatski mostograditelji posebno su se istaknuli pri

gradnji lučnih mostova 1 time Hrvatsku učinili poznatom u svjetskoj
mostograditeljskoj djelatnosti. Dokaz toga je i tablica 173. najvećih raspona
lukova koja sadržava tri lučna mosta na našoj obali - Krk-I , Šibenski i Krk-2 , a
još tri se nalaze među sljedećih desetak naj već ih i to Mas l enički raspona 200 m,
Pašk i raspona 193 m i Skradinski most raspona 204 m.
Projektiranje novoga Masleničkog mosta za autocestu bilo je bitno određeno

nekim negativnim iskustvima s održavanja starijih lučnih mostova izvedenih nad
morem, pa je koncipiran krući i masivnij i sklop, prilagođen agresivnom
djelovanju primorskog okoliša. Povećani su i zašt itni slojevi betona do armature,
uz prikladan postupak pri ugradnji i njegovanju betona te ugrađeni senzori za
praćenje ponašanja mosta. Početak izvedbe odvijao se u ratnim okolnostima, no
dovršetak mosta u travnju 1997. ponovo je ostvario cestovnu vezu između sjevera
ijuga Hrvatske.
630
Suvremeni dometi
Slika 490. Maslenički most
26 1
'"
Slika 491. Poprečni i uzdužni presjek Ma51eničkog mosta
631
Luk je dvodijelni upeti sanduk širine 9 m i vis in e 4 m, raspona 200 m i strelice 65
m, dakle spljošte nosti 1/3,08. Nadlučni sklop je polumontažni, sastavlj en od 8
predgotovijenih prednapetih nosača vezanih mono li tnom kolničkom pločom u
roštilj, kontinuiran preko 12 raspona 26+ I Ox30+24 m.
Luk je izveden uobičajenim konzolnim postupkom izradbe, betoniranjem kratkih

odsječaka na porničnoj skeli s pridržanjem luka pomoću vješaljki i zatega preko
petnih stupova i privremenih pilona. Nadlučni sklop izveden je pomoću navlačne
rešetke nad nepridržanim lukom, s imetri čno s obje strane.
Tradiciju velikih lukova na našem tlu uspješno nastav lja most preko kanjona
rijeke Krke u sklopu autoceste na dionici Skradin- Šibenik [117].
Slika 492. Most preko rijeke Krke 1/ Skradillu
Izvedba mosta, na kojem se prvi put kod nas kombinira armiranobetonski luk sa
spregnutim nadlučnim sklopom, dovršena je 2005. godine .. Monolitni betonski
luk je dvostrukoga sandučastog presjeka širine 10,0, a visine 3,0 m, smjelosti 0,27
i raspona 204 m. Rasponski sk lop čine čelični roštilj, sastavljen od dva sandučas ta
uzdužna nosača visi ne 170 cm na razmaku 7,6 m i jakih poprečnih nosača na
razmaku 4,0 m, koji je spregnut s betonskom kolničkom pločom debljine 25 cm.
Izborom ovog rješenja u odnosu na po!umontažni betonski sklop, eliminirana je

estetski neprihvatljiva nagi avna greda stupova koja je nužna u fazi montaže
betonskih nosača, a prigodom korištenja predstavlja veliko opte rećenje u ob li ku
632
Suvremeni dometi
koncentriranih sila na stup. Omogućeno je i povećanje raspona nadi učnog sklopa

koji su ovdje 16+24+3x32+3x28+3x32+28+24 m.
Z.da'
/~
-I
~"
V , ~
L - - •- - - - --• --- ~
. ...
a.'
I ~'
• R R
r .
!;~i!
• -
II
"I
• , 1:.;' •
'''''I
"
Slika 493. Uzdužni presjek mosta preko Krke
•
o o
,
,~ I~
u5
I
Slika 494. Poprečni presjek mosta preko Krke
Izvedba lu ka ostvarena je konzo lnom s imetričnom gradnjom s privremenim

pilonima i z3tegama za pri vremeno pridržanje koje su sidrene u tlo geote hni č kim
sidrima preko posebnih transfer-konstrukcija. Če lični dio rasponskog sklopa
montiran je na obali i potiskivan preko gotovih dijelova do mjesta u kon strukciji.
Nakon njegova spuštanja na trajne oslonce izvedena je kolnička ploča.
U agresiji na Hrvatsku 21. studenog 1991. god ine srušen je Maslenički most koji
je 2005. godine obnovljen.
633
Slika 495. Stari Maslenički most sru.~en u agresiji na Hrvatsku, a 2005. godine obnovljen
Taj je most bio projektiran kao dvozglobni lučni most S kontinuiranom grednom
nadlučnom odnosno prilaznom konstrukcijom, oslonjenom preko vitkih stupova
na lukove, odnosno na teren i s dva naglašena portalna stupa oslonjena na temelje
lukova.
Kontinuirana gredna kon strukcija sastavljena je od dva če li čna glavna uzdužna
nosača konstantne visine 1200 mm, poprečnih čeličnih nosača visine od 740 do
810 mm te kolničke ploče spregnute s nosačima debljine 25 cm. Prilazna
konstrukcija je na nepopustlj ivim, a nadlučna na popustljivim ležajevima.
Dva lučna nosača stat ičkog su sustava dvozglobnog luka pri čemu geometrijski
oblik osi luka, te osi intradosa i ekstradosa jesu parabole drugog srupnja.
Sandučasti poprečni presjek luka sastavljen je od hrptova na razmaku 800 mm i
lamela ši rine 1000 mm. Visina lukaje promjenlji va duž raspona i iznosi 2,4 m uz
oslonce i 2,8 m u tjemenu. Dva luka na razmaku 8,0 m međusobno su spojena
vjetrovnim spregom od ukriženi h dijagonala. Odnos raspona i strelica luka iznosi
Llf~ 155,0 / 41,45 (m).
Obnovljen je uz neznatne izmjene primjenjene suvremen im opterećenjima i

strukturalnim dosezima.
634
Suvremeni dometi
9.5.3 VISEĆI, OVJEŠENI I ZA UZDA N I MOSTOVI
Zadnjih su godina u Hrvatskoj ostvareni pomaci u gradnji visećih i ovješenih

mostova.
Slika 496. Mosl preko Save II Martinskoj Vesi
Most preko Save u Martinskoj Vesi iz 2002., nakon mosta preko Drave u Osijeku
iz 1980. drug i je hrvatski v i seći most.
I ~'"
,, ,,
-,U 'u • •
I~
Ht
, l I I 13
Slika 497. Uzdui ni presjek mosta preko Save II Martinskoj Vesi
Most glavnog raspona 145 m, kori sne širine 4,0 m, namijenjen je prvenstveno
pješacima, ali je nakon puštanja u promet odobren i prijelaz vozil a do 5 tona.
Preko betonskih pilona A oblika kabeli se prevode sed lom i sidre u masivne
betonske blokove. Greda za ukrućenje je sastavljena od predgotov ijenih betonskih
elemenata građevinske visine 0,32 m, a konstruktivne visine 0,45 m. Krutost
sustava postiže se izvedbom kosih vješaljki promjera 36 mm, koje se ugrađuju u
paru na svaki h 4,0 m.
Stabilnost nosivoga sustava dokazana je za korisno opterećenje od pješačkog
prometa, koje za glavni raspon iznosi 4,0 kN/m 2 , dok prometno opterećenje za
635
pristupne mostove iznosi 5,0 k.N /m2 • Osim ovog opterećenja, slabilnosl pojedinih
elemenata mosta i cijelog mosta dokazana je i za opterećenje pojedinačnim
vozi lom LKW 12, mase 12 t prema DIN 1072/85.
'"
:: ,:; ':- .., ,
I
Slika 498. Poprečni presjek mosta preko Save II Martinskoj Vesi
Prvi hrvatski ovješeni most, pušten II promet 2002., jest most preko Rijeke
dubrovačke [I 19J.
Slika 499. Most preko Rijeke dubrovačke
Pored toga, svoj im nesimetričnim rasporedom i neobičnom kombinacijom dvaju

različitih sustava, prednapetoga grednog mosta u konzolnoj izvedbi i ovješenog
sklopa sa spregnutom gredom izvedenoj djelomično potiskivanjem te dalje
636
Suvremeni dometi
konzolnom gradnjom, predstavlja posve jedin stvenu konstrukciju, značajnoga
glavnog raspona.
Glavni most koji č ini spregnuti rasponski sklop (glavn i čeličn i nosač i visin e 2,0 m
do 2,611 m, poprečni visin e 1,3 m te kolnička ploča debljine 25 cm, betonsk i A
pilon i zatege sustava Dywidag) raspona je 244,0 + 80,7 m te korisne širine 12,10
do 19,95 m. Pri lazni most prednapeti je sanduk raspona 87,35 konzolno produljen
u veliki otvo r za 60,05 m, promjenljive visine od 3,25 m na upornjaku do 8,22 m
nad stupom i do 3,20 m na kraju konzole.
ll.. · . .•
101
l "" " .. 1 1
00·- •
1310
"'~'''.199 I
- I ..•· ... II ""
Slika 500. Uzduini i poprečni presjeci mosta preko Rijeke dubrovačke
Domovi nski most preko rijeke Save [11 8], trenutno u izgradnji na jugo istočnom
ulazu u Zagreb, povezat će zračnu luku sa Zagrebom. Rasponski sklop je greda
prednapeta po ekstradosu preko 13 raspona 48+7x60+72+ 120+2x60+48 m. Preko
niski h pilana konstrukcij a je eksterno prednapeta, samo manj im dijelom ovješena,
tj. pridržana II vertikalnom smjeru. Ovo je prvi most tako odabranoga nosivog
sklopa u Hrvatskoj .
Poprečni presjek je petodijeini sanduk vis ine 3,55 m, unutar kojeg su smještene
čet iri vodovodne i jedna kanali zacijska cijev.
637
Slika 501. Računalna animacija budućeg Domovinskog mOSla
~,.~.:"""":='=
R=.=.=:~
n ~~
,. ~F,,=.""""
. ::==. I
Slika 502. Uzdužni presjek Domovinskog mosta
Slika 503. Poprečni pre!>jek Domovinskog mosta
Kori sna širina između

ograda od 33,50 m omogućava automobilski , tramvajski,
bicikli sti čki i pješački
promet. Rasponsk i sklop je kontinuiran zbog čega se
pojavio problem velikih horizontalnih si la od potresa. Disipacija se i zmi čke
energije postiže se ugradnjom hidrauli č kih viskoznih prigušivača u upomjake , te
se sile potresa preuzimaju na upornjacima i stupnom mjestu S9.
Di o mosta na inundaciji gradi se monolitno na skeli s duljinom karakt eris ti čnog
segmenta 60,0 m. Veliki raspon iznad rijeke izvodi se postupkom slobodne
konzolne gradnj e u segmenti ma duljine 3,05 m uz istodobno zatezanje vanjskih
kabela.
638
Suvremeni dometi
9.5.4 BUDUĆA OSTVARENJA
Ovdje najavlj ujemo i buduće važne projekte, prvenstveno dva planirana morska
prijelaza koja predstavljaju nove izazove hrvatski m projektantima i graditeljima.
To su prij elaz na otok Pašman i prijelaz s kopna na Pelješac.
Jedan od naj važnijih elemenata koji može utjecat i na poboljšanje uvjeta života na
našim otoci ma je sigurna veza s kopnom. Najčešće je ta veza ostvarena brodskim
ili trajektnim prijevozom, no tamo gdje to te hn ičke m ogućnosti dopuštaju, a
intenzi tet prometa zahtijeva, najbolj e-je rješenje izgradnja čvrste veze s kopnom.
Planira se da će se za otok Pašman uskoro ostvariti takva veza. Kan al između

kopna i otoka Pašmana na predv iđ e nom mjestu prijelaza širine je 2200 m, s
dubinom mora ne većom od 15,5 m.
Prikazuje mo idejni projekt mosta za prijelaz na otok Pašman u tri varijante

razli č ite po tipu konstrukcije i ve ličini glavnog raspona.
Slika 504. Situacija mosta za olok Pašman
Kako je odgovorna uprava definirala plovidbene zahtjeve prema kojima valja

omogućiti dva plovna puta profila 140x40 m u prvoj varijanti kontinuiranoga
grednog armiranobetonskog mosta pred v iđaju se dva odvojena otvora raspona po
150 m. Rasponski sklop je sandučastoga poprečnog presjeka stalne širine od 550
cm, s konzo lama duljine 300 cm te sta lne visi ne u sv im dilatacijsk im cjelinama
osim u cjelini ITl., gdje je promjenljive visine i predviđa se grad iti slobodnom
konzolnom gradnjom.
U drugoj varijanti odsječke 1. , II. i rv. mosta čine kontinuirani sa ndu č a s ti

rasponski sklopovi dok je odsječa k TTI . zamišljen kao ovješen prednapeli most
glavnoga raspona 500 m, č i me se postižu oba plovna puta u istom otvoru.
Betonska gr eda je sand u častoga popreč no g presjeka sa tri će lije (slika 506.),
prednapeta kabelima samo u bli zini pilonskih stupova, na duljini od oko 40 m.
639
VA.RIJA.NTA I
' ... ! , [; L ! ld
.0
.......... 1'""" 1 tSIl I''''~''''
~O
.. • . . . . 0<.
I '
OOI.JI<;OI<I
• "
!~ :::1. . . .
VARIJANTA I
I I , I
!!!!!!! • •
»''' ' .. 0·.,0
5SM
oo,....čA~ I
ag •. 9
22!1Q
::
•
.,.·,. ... O·RO
. . .. 1'1
VARIJANTA HI
:: ,! ! I I ", 4L I j I ! t! LllllII:,' ft '"ll! ! !I !! I ! ! j !
"O'li·UO_zoo
4 .. g
DO · . . ·liU·_
• ~,
Slika 505. Tri rješenja prija/aza na %k Pašman
II
Slika 506. Poprečni presjek idejnog rješenja 2 ovješenog mosta za prije/az na Pašman
Kako projektanti plovidbene zahtjeve smatraju nerealnima, predlažu i treću

varijantu u kojoj su plovidben i otvori smanjeni na dva raspona od po 70 m. Ov ime
se želi ocijen iti ušteda koja se može ostvariti ublaživanjem plovidbenih uvjeta. U
ovoj varijanti rasponski sklop je roštiljni , sastavljen od čet iri montažna prednapeta
nosača (slika 507.), koj i se povezuju monoli tnom kolničkom p l očom i poprečnim
nosačima te nenapetom armaturom nad osloncima.
Za postizanje dvaju raspona od 70 m predviđaju se stupovi skonzolnim

prijepustima na koje se postavljaj u tipski predgotovIjeni nosači, a međusobna
veza ostvaruje se mokrim čvorom. Pri dnu nosača u blizini stupova izvodi se
tlačna ploča promjenljive deblj ine. U svim rješenjima prometnu širinu na mostu
čini kolnik širine 660 cm i obostrane- pješačke staze širine po 120 cm.
640
Suvremeni dometi
Slika 507. Poprečni presjek idejnog rJešenja 3 grednog mOSla za prijelaz Ila Pašman
Izgradnj a autoceste Zagreb-Dalmac ija dov ršena je od Zagreba do Spli ta, a uskoro
će biti i do doline Neretve. Daljni tok autoceste prema jugu rasprav lja se još
uvijek.
Ako će autocesta prolaziti u cijelosti kroz Hrvatsku do granice s Crnom Gorom,
bit će potreban prijalaz od Kleka na po luotok Pelješac u obli ku mosta za
autocestu.
Ako bi prevladala odluka da autocesta ide dijelom ili potpuno izvan Hrvatske,
tada bi u svrhu povezivanja i razvitka Dubrovnika i čitave naše najjužnije županije
valja lo sagraditi suvremen u cestu visoke razine služnosti, svu na hrvatskom
državnom teritoriju, dakle opet preko mosta na Pelješac. U svakom s l učaju čvrsta
veza na poluotok Pelješac u obliku mosta je nužna, samo je pitanje koje prometne
širi ne.
Nakon proučava nja m oguć i h rješenja za odabi r konstrukcije mosta kopno-Pelješac

pri če m u su analizirani i mostovi vrl o velikih raspona, vi seće i ovješene strukture,
detaljnije su razrađene prvenstveno čet i ri i nač i ce grednih sustava raspona do 200
m za š irinu mosta 12,5 m , a naknadno još šest i n ač i ca gredni h, za uz:danih i l učn i h
mostova raspona do 350 m za širinu mosta 15,0 m.
64 1
..,,. I CD
I, I, I I, I, I, I, I, I, I, ,I I, ,. '", -
,
~
, , Iro Iro Iro Iro Iro Iro II. Iro Iro Iro Iro Iro
, I
2300 ,
cl)
<:
,
, .. .. .. , .. .. "", . , .. .. . ..
"I
I~ ,
I
,
I
,
I I
,
I
,
I I
,
I
, I, I 7
!~
;>
,
,
CD
, " , .. .. , .. , .. .. , .. .. .. . I ..
<: :>
I I I I I f f f f I7
llll , , , , , , , I~ ,
, ,
G) ""
. . . . , n n n n n fi n
, , ,~, , , , , , 1B5: 1B5: I~ 1B5: 1B5:
;p
18Ii 18Ii
~
, I~
n, n, n, n, , ,
1B5: 1B5: I~ I~
7
,
...,,. !
I
CD
I
I,
I
""
I
1\
T
ft
I
II
""
l
n ! ~I ! Iro ,,
II ; I A
,. , '"
I , ,ro
"
,ro , Iro , Iro , "' I "' ,,:. Iro I "' , Iro , I
"' I Iro I I
I I
CD
<:
,I
"
I~
!
ii
I .. .. .. . . "'" .. . . . .
i
I
i, i, i
I
!, i, i, !, i
"
i
,
7
Illl
;>
,
,
C2J
K,.,.
p
"'","" i 1&2 I 2'2
&m &
~ I
2~2
•
& z42
X
, 212 X
I
z42
X
, 242
X
, ill I ,
, 1§2 ~ ~ 1§2 , ,
I
~
'" ~
'" ~
'" A
'" ".,
~~
'" '" ~
'" ~
'" ,,
®~
."" .
~ ~ ~ ~ ~ ~
""I "*, I
'If, 'If, 'tf, 'tf 'tf, 'If, '/0 .s-
,
I I~
I
I~
'" '" '" • '" '" I
=-:.....tt",
CD
l l ! 1rt
,fl 7
n
I! III
l', m A T
l I
A .! ! , ""
, IJI! ,
ii
, IZlI , IZlI
rl
, 1:11 , , lli I , , ,
"''""
IZlI I IZlI I IZlI IZlI Illi IZlI
, ,
@ AfTTT1TTh"
......... I
, 125 ,
, '"
!
, .. !
,
'"
!
, ~5iI
?*
,
"'
'lC
• 2:ii1
!
, .. .. .. !
,
!
I
L
, 125 ,
,
;;>"
"'"
Slika 508. Uzdužni raspored ponuđenih rješenja mosta kopno - poluotok Pelješac
642
Suvremeni dometi
Širina prepreke na razini mora iznosi prib ližno 2140 m, a na razini ni velete 2380
m dok je dubina mora približno sta lna, oko 27,0 m. Stoga će ukupna duljina mosta
iznositi oko 2300 m. Zahtijevani plovidbeni profil ispod budućeg mosta iznos i
150,0 x 35,0 m. a plovn i put je predviđ e n u sredini mosta.
Most je smješten u zoni izuzetne se i z mi čnosti (IX. s pro sječnim računskim

ubrza njem tla 0,35g na razini dna) i jakih vjetrova s referenrnom brz inom vj etra
koja prelazi 30 mis.
Nakon opsežn ih terenskih istražnih radova utvrđe na je potreba dubokog te
iznimno teškog i složenog temeljenj a tako da će troškovi dijelova strukture nad
morem (rasponski sklopovi i stupovi) biti manji dio cijele investicije.
Inačica J obu h vaća kontinuirani punostijeni sa nduča s ti če li č ni rasponski sklop

preko 14 raspona, ukupne duljine L ~ 1 3 0 , 0+ 12 x 17 0,0+ 130 , 0~2.300 m i
nepromjenjive visine od 6,0 m. Hrptovi su vertikalni s ve rtikalnim ukruće nj i ma
nad ležajevima. Kolni čka ploča je čelična ortotropna ploča sa zatvorenim
trapezastim uzdužnim ukru će njima .
150
Slika 509. Karakterističniraspon i poprečni presjek čelične sandl/časte rasponske

konstrukcije konstanme visine (inačica /)
Inačicom 2 predlaže se konti nuirani punostijeni sandučast i rasponski sklop preko

12 raspona, ukupne duljine L~ 150,0+ IOx200,0+ 150,0~2. 300 m. Ćelični sanduk je
dijelom kon stantne, a prema stupovima promjenjive visine od najmanje 4,6 m do
najv iše 8,0 m. Hrptovi su II nagibu, a k ol nička ploča je če li čna orlolropna s
trapeznim ukrućenjima .
Inačica 3 sadrži kontinuirani čelični rešetkasti rasponski sk lop, preko 12 raspona,

ukupne duljine L~ 150 ,0+ 10x200,0+ 150 ,0~2.300 m, parabolično promjenjive
visine od 5,0 do 12,0 m. Rešetka je vertikalna s uobi čaje n om ispunom tipa Warren
samo s dijagonalama bez vertikala. Donj i pojasevi rešetki povezani su spregom s
X ispunom. Za sva tri če lična rasponska sklopa kori sti se kvaliteta čelika S355.
643
Slika 510. Karakteris tičniraspon i poprečni presjek na ležaju čelične sandučasre

rasponske konstnlkcije promjenjive visine (inačica 2)
, 12500
800~ )750 200 3500 , 3500 200 ""l )xl
<{ -------------------- .. _- ------- ----------
i;
- i \~ , ,,
,,
J)
150 :',l
:1" ,, ~
,
lJ~ DO
~ '''''
m5
,
Slika 511. Karakreristični raspon i poprečni presjek u polju čelične rešelkasle rasponske
konstrukcije promjenjive visine (inačica 3)
Na krajevima mosta izvode se klasični masivni betonski upornjaci. Za inačicu

predviđeno je 13 stupi šta, a za inačice 2 i 3 po II stupišta. Svako stupište sastoji
se od jednog armiranobetonskog stupa sandu častog poprečnog presjeka
temeljenog preko naglavne grede na pilotima. Pri vrhu su mu izmjere za pojedinu
inačicu ovisne o širini rasponskog sklopa i iznose 2,5x7,O m za inačice l i 2 te
2,5x8,O m za inačicu 3, sa završnim kapitelom tlocrta 4,Ox 10,8 m za inačicu br. l ,
4x9,O m za inačicu 2 i 4x II ,45 m za inači cu 3, visine 4,0 m. Debljina stijenki
sanduka je 0,50 m,
Podvodni dio stupa obučen je u betonsku košuljicu debljine 10 cm. Košuljica je
gusto armirana mrežastom annaturom. Vanjske se plohe stupa od vrha prema dnu
šire u blagom nagibu, na sve četiri strane.
Betonska nagtavna greda pilota je razvedenog obujma, prosječne debljine 4,0 m.
Donji rub je neposredno iznad dna mora. Tlocrtne izmjere naglavne konstrukcije
644
Suvremeni dometi
na spoju s pilotima iznose b l = 2,O+2x6,O+2,0= 16,0 m u smjeru osi mOSla i b2=
2,0+ 15,0+2,0= 19,0 m okomito na most.
[načica 4 je ukupne du ljine 2360 m i ima raspone 69 + 128,50 + II x 185,00 +

127,50 m, a po svom sustavu je ni z okvirnih kon strukcija sprepustima
među so bno povezanih slobodno oslonjenim gredama.
Donji ustroj mosta ima 12 stupnih mjesta temeljenih na kesonima postavlje nima
na zabijene pilote, l stupno mjesto na kopnenoj strani • te 2 upornj aka, a
rasponska konstrukcija se sastoji od prednapetih betonskih konzola duljina 57,50
m, između kojih se ume ću spregnute grede duljine 70,00 m, koje se u svakom
drugom rasponu mono litno povezuju s betonskim konzolama dok se u ostalim
rasponima os lanjaju na teflonske ležajeve na krajevima konzola i djeluju kao
proste grede.
Prednapregnute betonske konzole su sandučastoga poprečnog presjeka
promjenljive visine od 8,50 m nad stupovima do 3,79 m na krajevima i izvode se
slobodnom konzalnom gradnjom. Spregnuta greda je sandučastoga poprečnog
presjeka širine 6,50 m i promjenjive visine od 3,50 m u polovici raspona do 3,79
m na spoju s betonskim sandukom, a sastoji sc od čeličnog polusanduka i ko l n i č k e
ploče spregnute s nj im.
5750
,
I
5750 7000
1500
5750
,, "" --
/\
U5Q
I,
betonski rasponski sklop

• 1250
'BOJ1~ 350 • 3lQ <l"15~
spregnuti rasponski sklop 'i 'i
,
25% \
• 1250 •
pl 17~ 350 , 350 <l"75~q
,
2.5" l
l':ooJ ( rtl
". 290 '1. 650 ,. 290 'I. ," 290 ,• 650
Slika 512. Karakteristični raspon i poprečni presjeci rasponske konstrukcije (inačica 4)
645
lna čica 5 obuhvaća kontinuirani punostijeni sand u časti čelični rasponski sklop
preko 14 raspona, ukupne duljine L~ 130,0 + 12x170 , 0+ 130, 0~ 2.300 m 1
nepromjenjive visine od 6,0 m. Hrptovi su vertikal ni s vert ikalni m ukrućenjima
nad ležajev ima. Kolnička ploča je čelična ortotropna ploča sa zatvorenim
trapezastim uzdužnim ukrućenjima.
Inačicom 6 predlaže se kontinuirani pun ostijeni sandu čast i rasponski sklop preko
12 raspona, ukupne duljine L~ 150,0+ 10x200,0+ 150,0~2.300 m. (e li č ni sanduk je
dijelom konstantne, a prema stupovima promjenjive visine od najmanje 4,6 m do
najviše 8,0 m. Hrptovi su u nagibu , a ko l nička p l oča je čelična ortotropna s
trapeznim ukrućenjima.
15OCK)
~15OO' 2500 . 3500 I 3SOO
r--------------------------------------------- --l,
,
I . :
: 10.0 :
t 150
.!
Slika 513. Karakterist ični raspon i poprečni presjek čelične sandučaste ,.asponske
konstrukcije konstantne visine (inačica 5)
:1SllU5CKL._ 3500 1~
:: 3ŠOO , 25(~L,15OO:
--- - ---- - - - -- -------
~ o~
--,
j'--- ci!ir:::' '5% Jbry
! oo '::::'U)
1- " 150
/
UL :..tJ ,_3100_,~ ,
"'" 3100
Slika 514. Karakterističniraspon i poprečni presjek II polju čelične sandučaste

rasponske konstrukcije promjenjive visine (inačica 6)
Inačico m 7 predlaže se kontinuirani punostijeni sa nd učast i rasponski sklop preko

10 raspona, ukupne duljine L= 182,O+8x242,0+ 182,0=2.300 m na razgranatim
stupovima.
646
Suvremeni dometi
Slika 515. Vizualizacija inačice 5 mosta kopno - polllolok Pelješac
Slika 516. Vizualizacija inačice 6 mosla kopno - poluorok Pelješac
Čelični sanduk je dijelom konstantne Vlsme, a dijelom promjenjive V I Sine od

najmanje 6,6 m do najviše 10,0 m. Hrptovi su nagnuti. Rasponsk i sklop je na
stupišlima razgranatog tipa II u7dužnom smjeru mosta. Stupište se sastoji od četiri
stupa, po dva sa rešetkastom ispunom u jednoj ravnini. Parovi stu pova međusobno
su postavljeni koso ta ko da se oslanjaju na zajed nički ležaj na spoju s betonskim
647
dijelom stupa na 3,2 m nad morem, a na spoju sa rasponskim sklopom razmaknuti

su na 40 m. Stupovi su upeti u rasponski sklop.
Inačicom 8 predlaže se niz lučn i h konstrukcija s upuštenim kolnikom ukupne

duljine L= 135,0+7x290,O+ 135,O=2.300 m. Luk ovi su raspona 290,0 m sa
strelicom 65,0 m sandu č a stoga punostijenoga poprečnog presjeka vanjskih
dimenzija 3,0 x 2,0 m. Na mjestima temelja, rasponska konstrukcija je oslonjena
na stup s naglavnicom na prva tri i zadnj a tri stupa preko dvaju horizontalno
pomi č nih ležajeva, a nad srednja dva stupa je ostvarena n epomi č n a veza.
Rasponska konstrukcija je punostijeni sanduk visine 3,0 m, ovješen o luk
vješaljkama na razmaku jednakom 111 0 raspona luka. U rubnim rasponima
konstrukcija luka zarotirana je oko pete i prelazi u horizontalnu gredu koja se sidri
u upomjak.
Slika 5J7. Karakteristični raspon i poprečni presjek na mjestu podupora čelične

sandučas te konstrukcije promjenjive visine na razgranatim stupovima (inačica 7)
~ -I l ~
~V
l1l.
" "
"
'0
29 29
150
29 29
,
29 2'
"
lA
If"
Slika 518. Karakteristični raspon j poprečni presjek na mjestu vjcialjki niza čeličnih
fučnih konstrukcija (inačica 8)
648
Suvremeni domeri
Slika 519. Vizualizacija inačice 7 mosta kopno - poluotok Pelješac
Slika 520. Vizualizacija inačice 8 mOSra kopno - poluotok Pelješac
Inačica 9 sastoji se od glavnog mosta preko plovnog puta i pri laznih mostova.
Glavni most je zauzdani , če li č noga rasponskog sklopa i če li č n i h pilona, raspona
175+330+ 175 m. Prilazni mostov i su kontinuirani raspona 130 + 4x1 70 m i 4xl70
+ 130 m. konstantne visine. Rasponski sk lop je isti na cijeloj duljini mosta: čeličn i
punostijeni sanduk visine 6,0 m s kosim hrptovima. Piloni glavnog mosta su
649
čelični, sandu častoga poprečn og presjeka, II poprečnom smj eru su dva pilona
spojena s dvije poprečne grede ispod rasponskog sklopa. Piloni su u uzdužnom
smjeru "Y" oblika.
~
~
;::
1500 ~
M
81~~
I -~ ~~
~
ns 330 m
--
=,"', ~~
j , ~J
~ ~i
"-, ~
50
Slika 521. Karakteristični raspon i poprečni presjek na mjestu pilona glavnog zauzdanog
mosta (inačica 9)
Inačica 10 sastoji se od glavnog mosta preko plovnog puta i prilaznih mostova.

Glavni most je lučna konstrukcija s upuštenim kolnikom u glavnom rasponu te
lukovima koji se upuštaju II grede u bočnim rasponima. Rasponi glavnog mosta su
250+350+250 m. Kolničk a konstrukcija je čelična greda, trapeznog poprečnog
presjeka, konstantne visine od 4,0 m. Dva su luka u poprečnom presjeku II nagibu
60 prema unutra, a povezana su spregom rombične ispune. Lukovi su če lični
sandučasti nosači visine 3,5 m i širine 1,60 m. Strelica je f=82,7 m (L/f = 4,23), a
visina iznad kolnika je 47,3 m.
Prilazni mostovi su kontinuirani raspona 125 + 3x200 m i 3x200 + 125 m,
promjenjive visine , od 4,6 m u sred ini, do 8,0 m nad ležajima. Izvode se bez
dilatiranja od grede glavnog mosta.
350
Slika 522. Karakteristični raspon i poprečni presjek glavnog lučnog mosta (inačica 10)
650
Suvremeni dometi
Slika 523. Vizualizacija inačice 9 mosta kopno - polIJotok Pelješac
Slika 524. Vizualizacija inačice 10 mosla kopno - polllotok Pelješac
U rj ešenjima 5 - 10 temeljenje je duboko na stožasto oblikovan im kesonima koji

se preko prstena teme lj e na grupi pilota . I z među pojedinih rj ešenj a razlikuju se
dimen zij e kesona, prstena te potreban broj pilota j nj ihov raspored .
651
Piloti su čelične cijevi promjera 250 cm, debljine stijenke 2,6 cm, dubine 70,0 m
pa je temeljenje na -97,0 m.n.m. Ispunjeni su betonom do dubine 60,0 ffi. Dio
cijevi ispod dna mora u duljini 20 m zašti ćuje se vanj skim antikorozivnim
bitumenskim prijemazorn.
U rješenjima I do 3 ispod svakog stupa predviđeno je po osam pilota, na

međusobnom razmaku od 2x6,0 m (u smjeru osi mosta) i 15,0 m (po prečno na
most).
U rj ešenjima 5, 6 i 7 pred v iđa se 8 pi lota ispod svakog kružno stožastog kesona, u

rješenju 8 ispod svakog ovalno stožastog kesona je 18 pilota. Za inačicu 9
predviđeno je temeljenje stupišta na kružnim kesonima i 8 pilota te temeljenje
pil ona na ovalnim kesonima i 16 pi lota. Za in ačicu 10 stupišta su temeljena na
kružnim kesonima postavljenim na 8 pilota, a ispod peta lukova kesoni su ovalni
postaVljeni na ukupno 20 pilota.
L ______ ~
..,,:: 3000 ::~ ."
: :
Slika 525. Rješenja temeljenja za inačicu JO; a) ispod stupa, b) ispod pete luka
Statičkim proračunom pojedinih inačica rasponskog sklopa, uz optimizaciju

izmjera poprečnih presjeka, dobivena je procjena utroška čelika za rasponske
sklopove (tablica 177.).
Ukupni troškovi pojedine inačice uk lj učuju troškove rasponskog sklopa, troškove

donjeg ustroja i temeljenja, troškove prometne infrastrukture mosta
(hidroizolacija, zastor, rasvjeta, zatvorena odvodnja, zaštitne ograde), te troškove
izradbe obalnih dijelova mosta s potrebnom opremom (prijelazne naprave,
seizm i čki pri guš iv ači i sl.) u iznosu 10 %.
Na slici 526. dan je pregled troškova grafički kako bi se lakše uočio odnos
troškova gornjeg i donjeg ustroja. Donji ustroj je u svim inačicama (osim u 7)
skuplji nego gornji ustroj. Inačica 8 bila bi daleko skuplja nego ostale.
65 2
Suvremeni dometi
Tablica 177. Utrošak čelika za rasponske sklopove
Ukupan
Utrošak gradiva po
Br. Opis rasponskog sklopa Irasponi utrošak
površini (kg/m 2)
čeli ka (l)
Celični sanduk konstantne visine

I 579,9 16671
1130+ 12x 170+ 130 m
Čelični sanduk promjenjive visine
2 632,5 18184
1150+ ]Ox200+150 m
3 Čeli čna rešetka 1150+ IOx200+ 150 m 682 ,4 19619
Čelični sand uk konstantne visine
5 560,0 19320
1130+12xI70+ 130 m
Čelični sanduk promjenjI ve vISIne
6 674,7 23277
1150+ l Ox200+ 150 m
Čelični sanduk promjenjive visine na
Greda: 735,6 25377,0
7 razgranatim stupovima
Stupovi: 5635,0
11 82+8x242+ 182 m
Niz upuštenih čelični h l učn ih
Luk+greda: 1088,2 37542,9
8 konstrukcija
Zatege: 125,7
1135+7x290+ 135 m
Zauzdani most s grednim prilazima Greda: 536,7 18517,0
9 1130+4x 170+ 17 5+330+ 175 Pilon: 2433,0
+4xI 70+130 Zatege: I 042,0
Luk raspona 350 m s grednim prilazima Pri lazi: 74,7 17862,7
10 1125 +3x200+250+350+250+3x200+ 125 Lučni dio: 1031 ,7 8 279,4
m Zatege: 45,3
Procjena troškova pojedinih inačica u milju nima Eura
450
500
400
r:==f,i~~~~~~~======================~==========1
r • Rasponski
• Donji ustroj
350
300t-------------------~r--i~--~--
250t-~r_~;_--~--~--~t---n---TT-i
200
150
100
50
O
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Slika 526. Grafički prikaz troško va za pojedine inačice
653
Konstruiranje mostoVQ
Odabir rješenj a za s lij edeć u razinu projekta temeljio se ekonomskom kriteriju koji
sadržava utrošak gradiva i složenost tehnologije izvedbe pojedine inačice , ali
uzima u obzir i buduće troškove održavanja ovog iznimnog graditeljskog projekta.
Rj ešenja mosta ukupne širine 15,0 m smatraj u se povolj nijim zbog širih servisnih
trakova koji ujedno predstavljaju i vecu sigurnost prometa. Osim toga ovo su i
aerodi n a mički povoljnija rješenja.
U konačnici je odabrana in ačica 5 koju čini če li čni sanduk konstantne vlsmc.

Izvedba ove konstrukcije trebala bi biti najjednostav nija a prema estetskim
stajalištima može se kontinuiranost, č i stoća i jednostavnost linija smatrati upravo
najuspjelijim rješenjem.
654
Literatura
LITERATURA
[I] Simović , V.: LEKSIKON GRAĐEV I NA RSTVA , Masmedia, Zagreb, 2002.
[2] RadiĆ , J.: MOSTOVI , Dom i svijet, Zagreb, 2002.
[3] Furundžić B.: PRIVREMENI TEHNiČKI PROPISI ZA OPTEREĆENJE
ZGRADA PTP-2 (1948), Zbirka tehničkih propisa u građevinarstvu,
Građevinska knjiga, Beograd, 1969.
[4] Furundžić B. : PRIVREMENI TEHNi ČKI PROPISI ZA BETON
ARM IRAN I BETON PTP-3 (1947), Zbirka te hničkih propisa u
g rađ evina rstvu, Građevi n ska knj iga, Beograd, 1969.
[5] Furundžić 8.: PRIVREMENI TEHNiČKI PROPISI ZA OPTEREĆENJE
MOSTOVA NA PUTOVIMA PTP-5 (1949), Zb irka tehničk i h prop isa u
građevinarstvu , Građevi n s ka knjiga, Beograd, 1969.
[6] Furundžić B.: PRIVREMENI TEHNi ČKI PROP IS I ZA GRAĐENJE U
SE I ZMIČK I M PODRUČJIMA PTP-12 ( 1964), Zbirka tehnički h propisa u
građevina rstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1969.
[7] PRAVILNIK O TEHNiČKIM MJERAMA ZA OPTEREĆE JE
ŽELJEZNiČKIH MOSTOVA I PROPUSTA, Jugoslavenske željeznice ZJŽ
br. 1478177, Beograd, 1977.
[8] PRAVILNIK ZA OPTEREĆE JE I KATEGOR IZACIJU ŽELJEZN i ČKI H
MOSTOVA , PROPUSTA I OSTALIH OBJEKATA, SI. 77/86.
[9] PRAVILNIK O TEHN iČKIM NORMATIVIMA ZA BETON I
ARMIRANI BETON, SI. I 1/87.
[10] PRAVILNIK O TEHNiČKIM NORMATIV IM A ZA ODREĐIVANJE
VELIČINE OPTEREĆENJA MOSTOVA, SI. 1/9 1.
[I I ] PRAV ILNIK O TEHNiČKIM NORMATIVIMA ZA PROJEKTIRANJE I
PRORAČUN INŽENJ ERSKIH OBJEKATA U SE I ZM i ČKI AKTIVNIM
PODRUČJIMA , S1.07/87.
[ 12] EU ROCODE O - prEN 1990: Basis of structural design , European
Committee for Standardization, Bruxelles, Final draft, July 200 I.
[13] EUROCODE I (Part I-I) - EN 1991-1-1 Actions on structures: General
actions, European Committee for Standardization , Bruxelles, April 2002.
[14] EUROCODE I (Part 1-3) - E 1991-1 -3 Actions on structures: Snow
load s, European Com mittee for Standardizalion, Brux.dh::s, Jul y 2003.
[15] EUROCODE I (Part 1-4) - ENV 1991-2-4 Actions on structures: Wind
actions, European Committee for Standardization, Bruxelles, 1995.
655
KonstrlIiranje mOS1ova
[16J EUROCODE l (Part 1-5) - EN 1991-1 -5 Actions on structures: Thennal

actions, European Committee for Standardization , Bruxelles, November
2003.
[17J EUROCODE I (Part 2-6) - ENV 1991-2-6 Actions on structures: Actions
during execution, European Committee for Standardization, Bruxelles.
March 1997.
[18J EUROCODE I (Part 2-7) - ENV 1991-2-7 Actions on structures:
Accidental actions due to impact and explosions, European Committee for
Standardization, Bruxelles, August 1998.
[19J EUROCODE I (Part 2) - EN 199 1-2 Actions on structures: Traffic loads on
bridges, European Corrunittee for Standardization, Bruxelles, September
2003.
[20J EUROCODE 2 - DESIGN OF CONCRETE STRUCTURES, European
Committee for Standardization, Bruxell ess ( 1991).
[21J EUROCODE 8 - STRUCTURES IN SEISMIC REGIONS - DESIGN,
PART 2, BRIDGES, Bruxelless ( 1993).
[22J Gulvanessian, H.: EN 1990 EUROCODE - BASIS OF STRUCTURAL
DESIGN, Proceedings ofICE, Civil Engineering 144: 8-13, 2001.
[23J Gulvanessian, H.: EN 1991 EUROCODE I - ACTIONS ON
STRUCTURES, Proceedings ofICE, Civil Engi neering 144: 14-22, 2001.
[24J EUROKOD I OSNOVE PROJEKTIRANJA I DJELOVANJA NA
KON STRUKCIJE, Dio l , Osnove projektiranja, prijevod izvornog
dokumenta Eurocode l: Basis of Design and actions on Structure, Part l:
Basis of Design, HDGI , Građevni godišnjak 1996., str. 1.-46.
[25J DIN 1072, STRASSEN UND WEGBROCKEN, Lastannahmen, 1985.
[26J DIN 1072, STRASSEN UND WEGBROCKEN, Lastannahmen
Erlauterungen, 1988.
[27J DIN 4227, SPA NN BETON, Teill , Juli 1988.
[28J DlN 1045-1 TRAGWERKE AUS BETON, STAHLBETON UND
SPANNBETON,07.2001.
[29J DIN-F ACHBER ICHT 100: Beton, Berlin, 2001.
[30J DIN-F ACHBERlCHT 102: BetonbrUcken, Berlin, 2003.
[31J DIN 1045: TRAGWERKE AUS BETON, STAHLBETON UND
SPANNBETON, Tell 2.: Festlegung, Eigenschaften, Herstellung und
KonformiUit, 2001.
656
Literatura
[32] DiN 1045 : TRAGWERKE AUS BETON, STAHLBETON LfND

SPANNBETON, Teil 3.: Bauausfilhrung. Juli 2001.
[33] DiN 1045: BETON UND STAHLBETON: Bemessung und Ausfilhrung,
07.88.
[34] DS 804, VORSC HRIFT FUR EIS ENBAHNBROCKEN UN D SONSTIGE
I GENIEURBAUWERKE, Januar 1983 .
[35] C. O 'Connor, P.A.Shaw: BRIDGE LOADS - AN I TERNAT IONAL
PERSP ECnVE, Spon Press, London and New York, 2000.
[36] A.R.Cusens, R.P.Pama: BRIDGE DEC K ANALYSIS , John Wiley & Sons,
1975.
[37] Ćiček D., Horvat i ć D. : NOVOSn U DOKAZIVANJU SIGURNOSTI ZA
ĆE Ll ĆNE CESTOVNE MOSTOVE, Građevinar 51 , (1999) 5, str. 331.-
339.
[38] A. Mandi ć, Z. Šavor, J. Radi ć: UTJECAJ PROPI SA ZA PROMETNA
OPTEREĆ ENJA NA POSTOJANOST MOSTOVA, Interd iscipli narno
zn a n stveno- struč ni simpozij Graditelj stvo i okoliš, Brijunski otoc i, 4.-
6.07.2002., zbornik radova, str. 137.-146.
[39] A. Mandić, A. Kindij , Z. Šavor: SILA KOĆENJA, Znan stveno-stručno
savjetovanje Objekti na autocestama, Pli tvič ka jezera, 14.-16.11. 2002.,
zborni k radova, str. 241. -246.
[40] J. Radi ć, A. Mandić , G. Puž: NORM IZAC lJA U MOSTOGRAD II -
STANJE U HRVATSKOJ , Savjetovanje Htvatska normizacija i srodne
djelatnosti , Dubrovnik , Cavtat, 10.-12.04.2003., zborn ik radova, str. 183.-
194.
[41] A. Ma ndić, Z. Šavor, J. Radić: US PORED BA PROPISA ZA PROMETNA
OPTEREĆEN J A CES TOVNIH MOSTOVA, Savjetovanje Hrvatska
normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovn ik, Cavtat, 10.-12.04.2003. ,
zbornik radova, str. 485.A94.
[42] D. Markulak, B. Androić: MODELIRANJE STVARNOG PROMETNOG
OPTEREĆE JA CESTOVN IH MOSTOVA, Građevinar 55 , (2003 ) 3, str.
129.-1 35 .
[43] R. Syrja: LOAD ING , BRIDGES, Semi nar, Helsinki Uni vers ity of
Technology, ljeto 2003., hltp: llwww.hut.fiNksikot!S il ta/opinnotlrak-
111163/2003/2.pd f
[44] A. Mandić, A.Kindij, Z. Šavor: PROMETN A OPTEREĆENJA
ŽELJEZNiČK IH MOSTOVA , Savjetovanje Htvatska nonn izacij a i srodne
657
djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat, 10.·12.04.2003., zbornik radova, str. 495.·

506.
[45] A. Mandi ć, Z. Šavor, J. Radić: PROPISI ZA DJELOVANJE VJETRA NA
MOSTOVE, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti ,
Dubrovnik, Cavtat, 10.-12.04.2003., zbornik radova, str. 507.-5 19.
[46] A. Bajić, B. Pero;: METEOROLOŠKA PODLOGA ZA PROCJENU
OPTEREĆENJA VJETROM, Savjetovanje Hrvatska normi zacij a i srodne
djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat, 10.-12.04.2003., zbornik radova, str. 437.-
446.
[47] A. Bajić: PROCJENA SMJERA I BRZINE VJETRA NA TRASI
AUTOCESTE TUNE L SV. ROK (JUG)-MASLENICA, Savjetovanje
Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti , Dubrovnik, Cavtat, 10.-
12.04.2003., zbornik radova, str. 521.-530.
[48] A. Bajić: OČEKIVAN I REŽiM STRUJANJA VJETRA NA AUTOCESTI
SV.ROK(J UG)-MASLEN 1CA, Građevinar 55, (2003) 3, str. 149.-158.
[49] 1. Radnić, A. Harapin: SEIZMIČKI PRORAČUN MOSTOVA, Znanstveno-
stručno savjetovanje Objekti na autocestama, Plit v ička jezera, 14.-
16.1 1.2002., zbornik radova, str. 201 .- 212.
[50] M. Čaušević, P. Fajfar, M. Fischi nger, T. I saković: PRORAČUN
VIJADUKTA NA DJELOVANJE SILA POTRESA PREMA EUROKODU
8/2, Građe v inar 55, (2003) 3, str. 143.-153.
[51] M. M. Bakhoum, S. S. Athanasious: A QUALITATIVE AND
QUANTITATIVE COMPARATIVE STUDY OF SEISMIC DESIGN
REQUIREMENTS IN BRIDGE DESIGN CODES, Current and future
trends in bridge design , construct ion and maintenance 2, Thomas Telford,
London, 2001 , pp.554.-563.
[52] K. Zaninov i ć dr.: ODREĐiVANJE KARAKTERISTiČNOG
OPTEREĆENJA SNIJEGOM, Građevinar 53, (2001) 6, str. 363.-378.
[53] Marjana Gajić-Čapka i dr.: TERMIČKO DJELOVANJE NA GRAĐEVINE
- METEOROLOŠKA PODLOGA ZA HRVATSKE NORME, Građevinar
53, (200 I) 7, str. 431.-441.
[54] CESTE I MOSTOVI U SR HR VATSKOJ 1945.-1985., Savez društava za
ceste Hrvatske, Zagreb, listopad 1985.
[55] BROJENJE PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE
GODINE 200 l., Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, 2002.
[56] J. Radić , P. Đukan: CESTOVNE VEZE DALMACIJA-ZAGREB U
SUSTAVU HRVATSKJH I EUROPS KIH PROM ETNIH KORJDORA ,
658
Literatura
Interdisciplinarno znanstveno stručno savjetovanje Cestovne veze

Dalmacija-Zagreb, Plitvička jezera, 26. i 27. listopad 2000., str. 1.-10.
[57J l. Banjad, P. Đukan , J. Radić: STRATEG IJ A RAZVITKA CESTOVNE
MREŽE U HRVATSKOJ, Građevni godišnjak ' 97, HDGI , Zagreb.
[58J P. Đukan, l. Banjad, J. Radić: UTJECAJ EUROPSK IH CESTOVNI H
KORIDORA NA RAZVITAK HRVATSKOG GOSPODARSTVA, zbornik
radova, Sabor hrvatskih graditelja 2000. , Cavtat, 6. -8. travnja 2000., str.
569.-583.
[59J G. Puž: OVISNOST TRAJ OSTI O OB ILJ EŽJIMA MASIVNIH
MOSTOVA, Magistarski rad, Zagreb, listopad 1995.
[60J A. Mandić: PRI LOG OSUV REMENJJVANJU PROP ISA ZA
OPTEREĆENJA MOSTOVA , Magistarski rad, Zagreb, 2003.
[61J J. Radić, Z. Šavor, G . Puž: SUSTAVI I DETALJI OPREME MOSTOVA,
Hrvatski savez građevinskih inženjera , Građevni godišnjak 2000. , Zagreb
2001., str. 177.-273.
[62J Priestley, MJ.N.; Calvi, G.M.: SE ISM IC DES IGN AND RETROFIT OF
BRIDGES, John Wiley & Sons, New York , 1996., ISBN: 0-47 1-57998-X
[63J Wai-Fah, Chen; Lian Duan: BRIDGE ENGINEERING HANDBOOK, CRC
Press, 2000., str. 24- I 2 do 24- 13, str. 59- I do 59-3, str. 4 J. I do 41.29
[64J Ramberger,G.: STRUCT URAL BEARINGS AND EXPANS ION JOINTS
FOR BRIDGES, IABSE-AIPC- IVBH , Switzerland, 2002.
[65J EN 1337-1:2000 Structural bearings - Part I: General des ign rules, CEN,
2000.
[66J D. Horvatić: METALNI MOSTOVI, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
[67J Eggert, H.; Kauschke, W.: LAGER IM BAUWESEN, 2. Auflage,
Ernst&Sohn, Beriin, 1995.
[68J MAURER BRIDGE BEARINGS, kata log, Mau rer Sohne Head Office,
Munchen.
[69J l. Tomičić: BETONSKE KONSTRUKCIJE , Društvo hrvatskih
građevinski h konstruktora, Zagreb, 1996.
[70] Mini starstvo za promet in zveze, Republika S lovenija: TEHNIĆNE
SPECIFIKACIJE ZA JAVNE CESTE, 07: OBJ EKT I NA CESTAH,
SMERNICE, OPREMA IN DETAJU ZA OBJEKTE NA CESTAH,
SODOC, Ljub ljana, 1997.
[7 lj STANDARD SPEC IFICATIONS FOR HIGHWAY BR IDGES , AAS HTO -
Bridges, AAS HTO, 1993.
659
[72] ZTV-K Zusatzli che Techni sche Vertragsbedingungen f'iir Kunstbauten ,
Bundesministerium fUr Verkehr, Verkehrsblatt Nr. B 5218, Ausgabe 1996.
[73J Novak , 8.: ST AND DER UMSETZUNG DER NEUEN REGELN FOR
BRDCKEN IN D EUTSCHLAN D, Vortrag am 22.03.200 1. an der HTWK
Leipzig, Schri ftfassung.
[74] Litzner, H.-U.: NATIONALE UND EUROPAISCHE NORMUNG IM
MASS IVBAU - EIN OBE RBLI CK, Vortrag am 22.03.2001. an der HTWK
Leipzig, Schri ftfassung.
[75] Hartz, U: NEUES NORM ENWERK IM BETONBAU, in: D1Bt-
Mitteilungen. Heft 1/2002, Berli n 2002.
[76] Neumann, J., Gropmann, F.: UM STELLUNG DER BAUTECHNISCHEN
BESTlMMUNGEN IM BROCKEN- UND INGENJEURBAU AUF
EUROPAJSCHE REGELUNGEN, der Bauingenieur, 76, 2001 , Helt
Novemher.
[77] Gusia P.J .; Grossmann F.: AUSFO HRUNGSQUALlTAT VON
STAHLBETON- UND SPANNBETONBAUWERKEN AN
BUNDESFERNST RASSEN, Beton- und Stahlbetonbau 96 (2001), Helt 4,
S.204-2 I O.
[78] ZUSATZLlCHE TECHNISCHE VERTRAGSBED INGUNGEN FOR
INGENIEURBAUWERKE (ZTV-Ing), Verkehrsblatt, 2002.
[79] ZA KON O GRADNfl , Narodne novine, br.175 , 11.2003.
[80] PRA VILNIK O VRSTI l SADRŽAJU PROJEKA TA ZA JAVNE CESTE,
Narodne novine. Službeni list Republike Hrvatske, broj 53 , Zagreb, 10.
sv ibnja 2002.
[81] Fuči ć, L.: GRAĐ EVNO-TEHNi ČKA REGULATIVA U REPUBLICI
HRVATSKOJ, Zbornik radova sa Simpozija HDGK "Graditeljstvo i
oko li š", Brijuni (2002.), str. I I 1.- I 18.
[82] RAB-BRO 92, RICHTLlN IEN FOR DAS AUFSTELLEN VON
BAUWERKSENTWORFEN, Bundesministerium fur Verkehr, Ausgabe
1992, Verkehrsblatt - Sammlung Nr. S 1054
[83] Z. Šavor, L. Fučić, G. Puž: SADRŽAJ I OPREMA PROJ EKA TA
MOSTOVA, Hrvatsko društvo građevinskih konstruktora: Znanstveno-
stručno savjetovanje Objekti na autocestama, Zborn ik radova, Plitvice
2002., str. 41.-51.
[84] Wai-Fah, C; Duan, L.(ed.): BRIDGE ENG INEERING HAN DBOOK -
Planning of Major Fixed Links; CRC Press, SAD, 2000.
660
Literatura
[85] K. Tonković : PROJEKTANTSKI PREDUVJETI TRAJNOSTI, Zbornik

radova sa Simpoz ija DGKH "Trajnost konstrukcija" , Brijuni (1985 .), str.
29.-32.
[86] RICHTZE [CHNUNGEN FO R BROCKEN UND ANDERE
[NGENLE URBAUWERKE, Sammlungs-NR. S 1053, Verkehrsb latt -
Verlag, Bundesministerium fur Verkehr, Dortmund, August 1994.
[87] G. Puž, J. Radić : PROPISIVANJE OPREME GRAĐEVINSK IH
PROJEKA TA , Zbornik radova savjetovanja « Htvatska nonnizacija i srodne
djelatnosti - tehničko usklađivanj e na putu prema Europskoj uniji )), HIS ,
Brijuni, 2004., str. 115.-121.
[88] Lj. Čusak: OBAVEZNI SADRŽAJ l OPREMANJE GLA VNOG
PROJEKTA, Društvo građevinskih inženjera, Zagreb, službena bilj eška
Seminara o Zakonu o gradnji , Medvednica 2004.
[89] P. Đuhn , S. Đukan: KATALOG STANDARDN IH OPISA RADOVA U
CESTOGRAD JI , Masmedia, Zagreb, 2004.
[90] http://www.aas-
iakobsen.nolBridgeslPublications!Raftsundet Bridge/raftsundet bridge e.ht
m
[91 J www.confederationbridge.com
[92] J-M Cremer et al.: THE SART CANAL-BRIDGE, HOUDENG-
AlM ERlES, BELGIUM, Structural Engineering International 13/2003 , pp.
[ 9-21.
[93] Ding Dajun: DEVELOPMENT OF CONCRETE-FILLED TUB ULAR
ARCH BRIDGES, CHINA, Structural Engineering International 1[ /2001 ,
pp.265-267.
[94] ARCH 'OI , Proceedings of the Third International Arch Bridges Conference ,
Paris, 200 I.
[95] Pu Zhou et al.: CONCRETE-F ILLED ARCH RA[LWAY BR IDGE,
CHINA, Structural Engineering International 3/2002, pp. 151-152;
http://www.iabse.ethz.chlseilbackissueslabstracts.sei0203/Zhou.htrni
[96] V. Čandr[ić, D. Bjegović, M. Skazlić : CROATlA EXPERIENCE WITH
RPC, Proceedings of the 6th International Conference on Short & Medium
Span Bridges - Developments in Short & Medium Span Bridge Engineering
- 2002, Vol.! , Vancouver, 2002, pp. 355-362.
[97] Ian Masterton: SHANGHA I SUPERMODE L, Reports, Bridge design &
engi neering, No. 29, 41h Quarter 2002.
66[
[98] Des mond Mai rs: YORK MILLENNIUM BRIDGE - A FOOTBRIDGE

WITH INC LINED ARCH, UK, Structural Engi neering International
11 /2003, pp.172-174.
[99] www. hsba.co. jp
[IOO]NATTONA L REPORT - RECENT WORKS OF PRESTRESSED
CONCRETE STRUCTURES , Japan Prestressed Concrete Engineering
Association, Tokyo, Japan, 2002.
[1 01 ] RION RISI NG, Reports, Bridge design & engineering, No . 30, Ist Quarter
2003, pp.24-30.
[1 02] Helena Russell : TA LL STORY, Reports, Bridge design & engineering, The
definitive publication for bridge professionals world wide, Issue No . 26, Ist
Quarter 2002, pp. 16-19.
[103] George Mayfield: THE DEVIL IN THE DETAIL, Reports, Bridge design &
engineering, No. 25 , 4th Quarter 200 l , pp. 26-29.
[104] S. Kashima i dr.: MONITORING THE AKASHI KAIKYO BRIDGE: First
Experiences; Structural Engineering International, 2/200 l; pp. 120-123 ;
hnp: Ilwww. iabse .ethz.chlseilbackissues/abstracts.seiO l 021K ash ima .pd f
[105] 2002 IABSE Outstan ding Structure Award - T. Hedberg: 0RESUND
FTXED LINK, DENMA RK AND SWEDEN; Structural Engineering
International 4/2002, pp. 239-242.
[1 06] Pierre Y. Blais, Marco Couture: PRECAST, PRESTRESSED
PEDESTRIAN BRIDG E - WORLD' S FIRST REACTIVE POWDER
CONCRETE STRUCTURE; PCI Journal, May-June 1999, pp. 60-71.
[107] Proceedings of The first fib Congress 2002, Vol.! , Vol. 2; Osaka, Japan,
2002.
[108] BIDDI.NG EXTEN DED FOR BAY BR IDGE SUPERSTRUCTURE
CONTRACT, Bridge design & engi neeri ng, No. 3 1, 2nd Quarter 2003,
pp.7.
[109] GATESHEAD MILLENNIUM BRIDGE, Bridge design & engineering,
No. 29, 4th Quarter 2002, pp.35.
[110] Helena Russe ll : PUBLIC SUPPORT NOT ENOUG H TO WIN THE DAY,
Bridge design & engineering, The definiti ve publication for bridge
professionals world wide, Issue No. 33, 4th Quarter 2003 , pp.8.
[I II ] BETONBAU IN DER SCHWEIZ/CONSTRUCTION EN BETON EN
SUISSE/STRUCTURAL CONC RETE IN SWITZERLAND; fib-CH,
(National report), ZUrich, 2002.
662
Literatura
(11 2] DRAMATIC SPANS CHOSEN FO R DANUBE SITE, Bridge design &

engineering, No, 33, 4th Quarter 2003, pp.7.
[113] P. Sesar, D. Velnn , D. Tknl6 ć, A. Krcčak: MOSTOV I I VIJADUKT I NA
DION ICI AUTOCESTE KARLOVAC-BOS LIJEVO, Prikaz hrvatskih
postignuća,l.jib kongres 13.-19. 10.2002 ., Osaka , Japan, str. 31.-36.
[1 14] Šavor, Z., Kindij, A.: MOST KAMAČNIK NA AUTOCES TI ZAG REB-
RIJEKA, Zbornik radova savjetovanja Objekti na autocestama, P l i tvička
jezera, 14.-16. II. 2002., str. 139.-146.
[liS] Hranilović , 1. : IZGRADNJA ZAPADNOG KRAKA ISTARSKOG
IP S ILONA, Zbornik radova savjetovanja Objekti na autocestama, Pl i tv i čka
jezera, 14.-16. II. 2002., str. 21.-28.
[116] Dumbović , L, Lončarec, Z. , Lazić, D. , Budić , S., Ma~ač i ć G. , Smolić , A.:
MOST PR EKO RIJEKE GACKE KOD OTOČCA, Zbornik radova
savjetovanja Nove tehnologije u hrvatskom graditeljstvu, Brijunski otoci,
26.-28.06.2003. , str. 151.- 158.
[1 17] Šavor, Z., Rad ić J. i dr.: NEKJ NOV I HRVATSK I MOSTOV I, Prikaz
hrvatski h postignuća , l. jib kongres 13.-19. 10.2002., Osaka, Japan, str.
21.-26.
[11 8] Rad i ć, l , Tepeš, D., Vcverka R., Prpi ć V. , Čeliković G.: DOMOVI SKJ
MOST U ZAGREBU , Zbornik radova Interdi sc iplinarnog znanstveno-
st ru čnog simpozija Graditeljstvo i okoliš, Brijuni 4.-6. 7. 2002., str. 99.-102.
[119] Šavor, Z., Radić J. i dr.: OVJEŠEN I MOST PREKO RIJEKE

DUBROVAČKE, Prikaz hrvatskih postignuća, 1. FIB kongres 13.-19. lO.
2002., Osaka , Japan, str. 15.-20.
(120] Savor, Z., Radi ć J. i dr.: NOV I PROJEKTI MOSTOVA , Prikaz hrvatskih
postignuća,1.jib kongres 13.-19. 10.2002., Osaka , Japa n, str. 85.-90.
(121] Radić J. , Šavor, Z., Mandić, A.: MOST KOPNO-POLUOTOK PELJEŠAC,

Zborn ik radova Prvog Sabora hrvatskih mostograditelja, SECON HDGK,
Brijuni 2005., str. 897.-908.
663
664

Konstruiranje Mostova - J.Radic & All PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Konstruiranje Mostova - J.Radic & All PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MAN UA LlA UN IVERS ITATIS STU DI ORUM ZAGRAB IENSIS

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

JURE RADIĆ, ANA MANDIĆ, GORAN put I KONSTRUlRANJE MOSTOVA

UDK 624.21 (075.8)

ISBN 953 -169-117-7

I. MandiĆ , Ana 2. Puž, Goran

HRVATSKA SVEUČiLIŠNA NA KLADA

UVOD ...................... ........ ...................................... .... ............................. 3

4 PRO RAĆUN 1 DETA LJI RANJE MOSTOVA 225

6.4.2 Zatvorena i otvorena odvodnja ................................................... 451

6.6.2 Ograde za pješake .. .............................. .............................. ..... .... 475

6.6.5 Betonske odboj ne ograde ................................... ......................... 484

6.7.2 Uređenje nasipa ........................................................................... 488

6.8 Hidroizolacija .................................................................................... 494

6.8.2 Ugradba hi droizolacije ............................................ ..... ............... 495

7 PROJEKT MOSTA .......................... ............................................................ 503

9 SUVREMENI DOMETI 569

Sve se intenzivnije i ubrzanije mijenjaju i dopunjuju spoznaje u pojedinim

U Zagrebu, 5. kolovoza 2005.

Mostovi , građev i ne kojima se ostvaruje prijelaz prometnica preko zapreka,

Slika 2. Pogled na mOSI preko Rijeke dubrovačke

Kod projektiranja i izgradnje graditelji moraju ispuniti prometne, estetske,

Često se grade u n epristupač nim predjelima, iznad zapreka koje su ljudima

Usporedno s razvojem konstrukcijskih sustava, pobo ljšavanjem svojstava gradiva

Postupc i izgradnje mostova razlikuju se ovisno o kori štenim skelama i drug im

Metoda slobodnoga, konzolnog građenja velikih masivnih mostova posebno je

Slika 3. Most kopIlo - otok Krk

Taj most nije jedino vrhunsko ostvarenje hrvatskoga mostarstva II svjetskim

Od najstarijih mostova II našim krajevima posebn u pozornost zas lužuj u mostovi

Pitka voda u današnji Split, odnosno Dioklecijanovu palaču od 3. sLn.e., dotjecala

Najveći, najimpozantniji i naj saču vaniji most iz rimskoga perioda u naš im

Slika 4. Akvedukt Mostine /lajvećaje građevina rimskog vodovoda od izvora Jadra do

U izvornom obliku akvedukt je bio izgrađen od relativno velikih kamenih

Akvedukt Karabaš sa 17 polukružnih svodova jednakih raspona po 3,8 m,

Ova tri mosta vrlo su sličnih karakteristika , po!ukružnih svodova jednakih

Propašću Rimskoga Carstva II Europi je zav ladalo razdoblje velike stagnacije II

Austro-ugarske vlasti, pa on da i Napoleon za kratke vladavine našim krajevima u

Slika 5. Most preko TOlllljćice II TOlInju

Josipov most preko Tounjčice u Tounju jedan je od najznamenitijih starih

Monumentalni kameni most preko rijeke Like u Budaku izrađen je u sklopu

Slika 6. Stari mosl preko rijeke Like II Budaku iz Napoleonova vremena

Kameni su svodovi ovoga mosta II II. svjetskom ratu porušeni, pa je II

U selu Puškarići . nedaleko od središta Ogulina, rijeku Dobru premošćuje skladan

Slika 7. Molinarijev most l1a rijeci Dobri

U vrijeme francuske vladavine, početkom devetnaestoga s toljeća izgrađen je, u

Potom va lj a spomenuti mostove vrhunskog graditelja Milivoja Frkovića: most

Slika 8. Mos' preko Kupe u Sisku

Most preko Like u Kosinju jedan je od oblikovno najuspjelijih mostova u

Slika 9. Most preko Uke u Kosil1ju

Prvi anniranobetonski most u Hrvatskoj sagrađen je 1900. godine. Riječ je o

Prema sačuvanim podacima poznato nam je da je beton za gradnju ovoga mosta

Sagradio je između ostaloga:

Slika JO. Tonkovićev most na KQrani

most preko Sl unj čice u Slunju

Osobito značajan doprinos razvitku mostogradnje ostvaren je prigodom izgradnje

Slika ll. Šibenski mo.~f

Slika 12. Paški moSI prije i nakon obnove

Slika J3. Maslellic1<i most

Od ostalih metalnih i armiranobetonskih mostova u Hrvatskoj istaknut ćemo :

Savski most u Zagrebu, sagrađen po projektu M. Frkovića uz suradnju J. Erege,

Slika 14. Jasenovački mos/je srušen /I agresiji na HrvatsklI i ponovno obnovljen

Most Rje čina,

Vijadukt Limska draga u sklopu Jadranske autoceste u [stri (dužine 552 m, s