SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

Kruno Trupinić

MJERE ZA SMANJENJE GUBITAKA U

DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI

MAGISTARSKI RAD

Zagreb, 2005.
Magistarski rad je izrađen u Zavodu za visoki napon i energetiku
Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Mentor: Prof.dr.sc. Vladimir Mikuličić

Magistarski rad ima 153 stranice.

Rad br.:
Povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada:
1 Prof.dr.sc. Zdravko Hebel - predsjednik
2 Prof.dr.sc. Vladimir Mikuličić
3 Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

Povjerenstvo za obranu magistarskog rada:

1 Prof.dr.sc. Zdravko Hebel - predsjednik
2 Prof.dr.sc. Vladimir Mikuličić
3 Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

Datum obrane magistarskog rada:

22. prosinca 2005. godine
PREDGOVOR

Tijekom 1998. godine, nezadovoljni iznosom ukupnih gubitaka u pogonu Nova Gradiška
DP-a Elektra Slavonski Brod započeli smo sa sustavnim praćenjem opterećenja cjelokupne
distribucijske mreže i kontrolom obračunskih mjernih mjesta. Već iduće godine pokazali su
se prvi učinci poduzetih aktivnosti i dali nove poticaje nastavku ovog dugotrajnog posla.
Danas, nakon sedam godina zadovoljni smo učinjenim. Uz ekonomske efekte smanjenja
gubitaka, najveću vrijednost predstavlja stečeno znanje o raspodjeli, mjestima u mreži sa
neopravdano velikim iznosima te alatima za efikasno smanjenje gubitaka. Najveći dio posla
je učinjen, no nastavljamo dalje sa svim financijski isplativim mjerama smanjenja.
Ovaj magistarski rad predstavlja sažetak svih aktivnosti koje smo provodili. Nadam se da će
biti od koristi čitateljima koji se bave zahtjevnim poslom distribucije električne energije.
Koristim ovu prigodu zahvaliti svima koji su pomogli tijekom ovih godina. Prvenstveno
mentoru, prof.dr.sc. Vladimiru Mikuličiću na vođenju kroz poslijediplomski studij te pomoći i
savjetima tijekom pisanja ovog rada.
Zahvaljujem također svojim kolegama iz Pogona Nova Gradiška na kvalitetnoj suradnji,
posebice Dinku Pavloviću i Darku Španiću na tisućama snimljenih dijagrama opterećenja i
pouzdanim tehničkim bazama podataka, te Darku Poletu na teoretskim razradama i Karlu
Katalencu na praktičnom provođenju. Potpora nije izostala ni od strane pomoćnika direktora
HEP distribucije Ante Pavića, direktora DP Elektre Slavonski Brod Zdenka Veira te
rukovoditelja Pogona Nova Gradiška Franje Matijaševića.
Dobar dio rada nastao je na poticaj i u suradnji sa Studijskim odborom C6 «Distribucijske
mreže» HO Cigre na čelu sa predsjednikom Nevenom Lang-Kosićem, te stručnjacima
Energetskog instituta «Hrvoje Požar» Srđanom Žutobradićem, Ernestom Mihalekom,
Lahorkom Wagmannom i Tomislavom Baričevićem. Svima veliko hvala.
Na kraju zahvaljujem gospođi Slavici Barta Koštrun na korisnim savjetima oko uređenja
rada, te gospodinu Draganu Borojeviću na velikoj pomoći i uloženom trudu na pregledu rada.

Autor
 SADRŽAJ

SADRŽAJ……………………………………………………………………………………..…….. 5

SAŽETAK…………………………………………………………………………………..……….. 8

1 UVOD……………………………………………………………………………………………… 9

1.1 Karakteristike gubitaka u distribucijskoj mreži…………………………………….…... 9

1.1.1 Karakteristike tehničkih gubitaka…………………………………………….…………..… 9
1.1.2 Karakteristike netehničkih gubitaka…………………………………………................…10
1.2 Problematika određivanja ukupnih gubitaka temeljem bilance
nabave i prodaje električne energije u distribucijskom poduzeću………….……… 11
1.2.1 Bilance nabave i prodaje električne energije temeljene
na "PEE" obrascima………………………………………………………………….…..... 12
1.2.2 Obračunske energetske bilance………………………………………..……………....... 13
1.2.3 Mogućnosti poboljšanja izrade obračunskih bilanci……………………….................... 14

2 PRORAČUN TEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI…..…..…………. 16

2.1 Ulazni podaci za proračun…………………………………………………………….…… 16

2.1.1 Podaci iz sustava daljinskog vođenja TS VN/SN i TS SN/SN…................................. 16
2.1.2 Podaci iz tehničke baze podataka……………………………………………………..…. 16
2.1.3 Podaci iz komercijalne baze podataka…………………………………………………... 17
2.2 Metoda proračuna……………………………………………………………………..……. 17
2.2.1 Modeliranje elemenata mreže……………………………………….……………….…… 17
2.2.2 Tijek proračuna………………………………………………………………………..……. 18
2.2.3 Rezultati proračuna…………………………………………………………………..…….. 19
2.2.3.1 Primjer rezultata proračuna za Pogon Nova Gradiška
u obračunskoj godini 2003/04…………………………………………..………………. 20
2.2.3.2 Procjena točnosti rezultata proračuna…………………………................................. 22
2.3 Analiza rezultata proračuna……………………………………………………………..... 22
2.3.1 Raspodjela tehničkih gubitaka po razinama distribucijske mreže………………….…. 23
2.3.2 Raspodjela tehničkih gubitaka po elementima pojedine razine……………………….. 23
2.3.3 Ovisnost tehničkih gubitaka o opterećenosti elemenata
distribucijske mreže………………………………………………………………………… 26
2.3.4 Općeniti prikaz faktora tehničkih gubitaka…………………………………………..…… 31
2.3.5 Primjer analize gubitaka u 10 kV mreži i transformaciji 10/0,4 kV………………….… 33
2.3.5.1 Opis ulaznih podataka…………………………………………………………………… 33
2.3.5.2 Proračun pada napona u 10 kV mreži…………………………………………………. 34
2.3.5.3 Proračun gubitaka djelatne snage……………………………………………………… 38
2.3.5.4 Sumarna analiza rezultata proračuna gubitaka
djelatne snage odnosno energije………………………………………………………..48

3 PROCJENA NETEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI……..………… 54

3.1 Moguća mjesta nastanka netehničkih gubitaka………………………………..……… 54

3.1.1 Obračunska mjerna mjesta……………………………………………………………..…. 54
3.1.2 Unutrašnji priključci do mjernog mjesta u objektu kupca………………………….…… 57

5
3.2 Utvrđivanje netehničkih gubitaka u niskonaponskoj mreži
- primjer jednog naselja………………………………………………….………………… 57
3.2.1 Utvrđivanje brojčanog iznosa netehničkih gubitaka…………………………….………. 58
3.2.2 Uže lociranje mjesta nastanka netehničkih gubitaka…………………………….…….. 58
3.2.3 Prikupljanje podataka o unutrašnjim priključcima svih kupaca……………….……….. 59
3.2.4 Analiza potrošnje el. energije…………………………………………….……………….. 60
3.2.4.1 Brojila el. energije……………………………………………………………..…………. 62

4 MJERE ZA SMANJENJE TEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI….... 64

4.1 Mreža 35 kV………………………………………………………………………..…………. 64

4.2 Transformacija 35/10 kV…………………………………………………………………… 65
4.3 Mreža 10 kV………………………………………………………………………..…………. 68
4.4 Transformacija 10/0,4 kV………………………………………………………….……….. 69
4.5 Mreža 0,4 kV………………………………………………………………………..………… 71
4.5.1 Metoda smanjenja nesimetričnog opterećenja u NN izvodima…………………….….. 71
4.5.2 Metoda kompenzacije jalove snage po dubini NN mreže……………………………… 74
4.5.3 Ciljani zahvati u NN izvodima s najvećim iznosima gubitaka……………………….…. 75
4.5.4 Primjeri…………………………………………………………………………………….… 76
4.5.5 Zamjena kondenzatorskih baterija………………………………………………………... 79
4.6 Rekapitulacija mjera za smanjenje tehničkih gubitaka………………………………. 79

5 MJERE ZA SMANJENJE NETEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI.. 82

5.1 Kontrole tehničke ispravnosti obračunskih mjernih mjesta……………….……….. 82

5.1.1 Iskustva sa provođenja kontrola neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta…….…….. 83
5.2 Ciljane kontrole temeljem analize potrošnji kupaca………………………………….. 84
5.3 Korištenje suvremenih mjernih i ispitnih uređaja………………………..…………… 85
5.3.1 Kontrola ispravnosti mjerenja obračunskih mjernih mjesta……………………………. 85
5.3.1.1 Mrežni analizator…………………………………………………………………….…… 85
5.3.1.2 Vektormetar……………………………………………………………………………..… 86
5.3.2 Otkrivanje ilegalnih odvojaka sa unutrašnjih priključaka
u objektima kupaca………………………………………………………………………….88
5.3.2.1 Reflektometar s vremenskom bazom
(Time Domain Reflectometer - TDR)…………………………………………………… 88
5.3.2.2 Lokator trase (Wire Tracer)……………………………………………………….….... 100
5.4 Rekapitulacija mjera za smanjenje netehničkih gubitaka……………………..…… 101

6 ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………... 102

DODACI…………………………………………………………………………………….…….. 103

Dodatak A - slike……………………………………………………………………………….. 104

A1 - Topologija 10 kV izvoda Staro Petrovo Selo iz TS 35/10 kV Batrina...………………. 104
A2 - Topologija 10 kV izvoda Crnac polje iz TS 35/10 kV Batrina...……….............……… 105
A3 - Topologija 10 kV izvoda Dragovci iz TS 35/10 kV Batrina...…….................………… 106
A4 - Topologija SN mreže iz TS 35/10 kV Nova Gradiška 1..…………………………….... 107
A5 - Topologija SN mreže iz TS 35/10 kV Nova Gradiška 2..…………………………….... 108
A6 - Topologija SN mreže iz TS 35/10 kV Batrina..……………………...............……….... 109
A7 - Topologija SN mreže iz TS 35/10 kV Okučani..…………………..............………….... 110

6
A8 - Topologija SN mreže iz TS 35/10 kV Stara Gradiška..………………...…………….... 111
Dodatak B - tablice……………………………………………………………………………... 112
B1 - Podaci o dionicama 10 kV izvoda Staro Petrovo Selo iz TS 35/10 kV Batrina ..…….112
B2 - Podaci o dionicama 10 kV izvoda Crnac polje iz TS 35/10 kV Batrina .............……. 113
B3 - Podaci o dionicama 10 kV izvoda Dragovci iz TS 35/10 kV Batrina ....…..........……. 113
B4 - Lista godišnjih gubitaka u elementima mreže 35 kV …….…….................................. 114
B5 - Lista godišnjih gubitaka u elementima transformacije 35/10 kV............................... 114
B6 - Lista godišnjih gubitaka u elementima mreže 10 kV ....…………………………..….. 115
B7 - Lista godišnjih gubitaka u elementima transformacije 10/0,4 kV……………………. 125
B8 - Lista godišnjih gubitaka u elementima mreže 0,4 kV …………………….………….. 131
Dodatak C – obrasci.…………………………………………………………………………... 145
C1 - Zapisnik o kontroli neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta……………………..…… 145
C2 - Opis koraka metode za ispitivanje kućnog priključka reflektometrom……………..… 147

LITERATURA……………………………………………………………………………...…….. 151

ŽIVOTOPIS………………………………………………………………………………………..153

7
SAŽETAK

Tema magistarskog rada: Mjere za smanjenje gubitaka u distribucijskoj mreži

Iznos gubitaka električne energije odnosno snage jedan je od ključnih čimbenika koji
pokazuje ekonomičnost i kvalitetu poslovanja distribucijskog poduzeća. U radu je prikazana
problematika određivanja ukupnih gubitaka temeljem bilanci nabave i prodaje «PEE»
odnosno obračunskih bilanci. Dani su prijedlozi poboljšanja kako bi krajnji rezultat bio što
točniji.
Prezentirani su proračun i analiza tehničkih gubitaka temeljeni na «on-line» podacima iz
sustava daljinskog vođenja i snimljenim dijagramima opterećenja u SN i NN mreži. Na
osnovi poznatih ukupnih i tehničkih gubitaka određuju se netehnički kao njihova razlika, te se
analiziraju moguća mjesta nastanka.
U nastavku su opisane metode za smanjenje tehničkih gubitaka, prvenstveno optimiranjem
tokova snaga prema tehničkim karakteristikama objekata kojima teku, a potom optimiranjem
tehničkih karakteristika objekata prema pripadnim tokovima snaga. Opisane su i aktivnosti
na smanjenju netehničkih gubitaka uz pomoć suvremenih mjernih uređaja.
Provedba svih ovih mjera i aktivnosti dana je na primjeru Pogona Nova Gradiška, sastavnog
dijela DP Elektre Slavonski Brod.

Ključne riječi: ukupni, tehnički i netehnički gubici el. energije, distribucijska mreža, proračun
tehničkih gubitaka, mjerenje dijagrama opterećenja, procjena netehničkih gubitaka,
smanjenje gubitaka

ABSTRACT

Thesis title: Measures to decrease losses in distribution network

Amount of electrical energy losses is one of key elements that show cost-efficiency and
quality of distribution company business. New detailed approach of total losses
determination, based on balance sheet between input energy (from transmission system)
and outcome energy (to end-users) in a distribution system is presented in thesis. Some
suggestions and improvements for power line flow calculation (such as a time and line in-
depth repartition) are proposed to get as accurate results as possible.
Analysis of technical losses in distribution power system followed by precise calculation and
based on measured data from remote control supervising system as well as on a load
diagram measurements in MV and LV network is described here. Nontechnical losses are
obtained as a difference between total losses and technical losses; also there are good
preconditions for nontechnical losses allocation along the LV lines.
New methodology for technical losses reduction is described: principally by optimizing power
flows in the network according to technical parameters of distribution network elements and
by optimizing network elements according to appurtenant power flows. It was indicated that
use of a modern measurement devices efficiently decreases nontechnical losses.
All measures and activities described in thesis are realized in the power network of Nova
Gradiška as part of distribution area of Elektra Slavonski Brod.

Key words: electrical energy total, technical and nontechnical losses, distribution network,
calculation of technical losses, load diagram measurement, estimation of nontechnical
losses, decrease of losses

8
1 UVOD

1.1 Karakteristike gubitaka u distribucijskoj mreži

Gubici električne energije u sustavu distribucije električne energije po definiciji su

jednaki razlici energije koja je ušla u distribucijsku mrežu i energije predane potrošačima.
Pritom se uzimaju u obzir izmjerene vrijednosti energije na ulazu u distribucijsku mrežu i
izmjerene vrijednosti energije na izlazu tj. svim obračunskim mjernim mjestima prema
kupcima. Tako definirani ukupni gubici električne energije dijele se na dvije grupe:
tehničke gubitke nastale u svim elementima distribucijske mreže, te
netehničke gubitke nastale zbog nemjerene potrošnje električne energije kod kupaca

1.1.1 Karakteristike tehničkih gubitaka

Postoje različiti kriteriji podjele gubitaka električne energije, primjerice, prema

elementima distribucijske mreže (gubici u nadzemnim vodovima, kabelima,
transformatorima, kondenzatorima i sl.), prema funkcijskoj ovisnosti (ovisni o struji, naponu i
sl.) itd. Radi takve velike različitosti elemenata elektroenergetskog sustava i gubitaka
energije u pojedinim elementima, osnovna je sljedeća podjela:
gubici električne energije koji postoje neovisno o količini potrošnje električne
energije, odnosno veličini opterećenja distribucijske mreže – stalni gubici električne
energije,
gubici električne energije koji postoje samo ako (kada) postoji potrošnja električne
energije, odnosno opterećenje distribucijske mreže – gubici ovisni o opterećenju.
Stalni su gubici posljedica održavanja elektroenergetskog sustava u stanju stalne
pogonske pripravnosti za opskrbu potrošača električnom energijom te postoje cijelo vrijeme
dok je elektroenergetski sustav u pogonu. U ovu grupu spadaju gubici u jezgrama
transformatora, gubici zbog korone i odvoda preko izolatora kod dalekovoda, dielektrički
gubici kod kabela i kondenzatora itd. Dakle, stalni gubici se javljaju u svim elementima
elektroenergetskog sustava, a razina im ovisi o naponu na pojedinom elementu sustava.
Najznačajniji stalni gubici nastaju zbog magnetiziranja transformatora. Ovisno o opterećenju
distribucijske mreže, mogu biti od 20 % (kod većeg opterećenja mreže) do 50 % (kod
manjeg opterećenja mreže) ukupnih gubitaka električne energije. Iznos tih gubitaka određuje
se mjerenjem u praznom hodu transformatora, a ovisnost o naponu se može prikazati
formulom (1) :
2
U 
Pg0 = Pg0N  1  (1)
 U1N 
gdje su :
Pg0N - gubici radne snage pri nazivnom primarnom naponu U1N određeni pokusom
praznog hoda (W),
Pg0 - gubici radne snage pri primarnom naponu U1 koji od nazivnog odstupa u intervalu
±10 % U1N (W).

Dielektrički gubici kod kabela i kondenzatora također spadaju u stalne gubitke, ali su mnogo
manji od stalnih gubitaka u transformatorima. Ovise o vrsti izolacijskog materijala, ali i o
konstrukciji kabela te temperaturi izolacije. Dakle, strogo uzevši, ovisni su o opterećenju
kabela. Najizraženija je ovisnost o vrsti izolacijskog materijala i daleko najveće gubitke imaju
kabeli s PVC izolacijom (kabeli tipa PP 41 i slični). Tipične vrijednosti za kabele s PVC
izolacijom nazivnog napona 10 kV su oko 2 kW/km, što je usporedivo s razinom gubitaka u

9
vodičima kabela. Povoljna okolnost je u činjenici da kabeli s PVC izolacijom čine samo oko
10 % kabelske mreže 10(20) kV. Ovisnost dielektričkih gubitaka kabela o naponu može se
prikazati formulom (2) :

Pg = U 2 ⋅ ω ⋅ C1 ⋅ l ⋅ tan δ (2)
gdje je :
Pg - dielektrični gubici u kabelu (kW)
U - pogonski napon kabela (kV),
C1 - jedinični kapacitet kabela (µF/km),
ω - kružna frekvencija (ω = 314 1/s),
l - duljina kabela (km),
tan δ - faktor dielektričkih gubitaka (ovisan o vrsti i temperaturi izolacije).

Gubici zbog korone i odvoda preko izolatora kod dalekovoda mogu se zanemariti na
naponskim razinama nižim od 110 kV.
Gubici ovisni o opterećenju mreže jednaki su nuli ako mreža nije opterećena. Ako je
opterećena onda rastu s kvadratom jakosti struje opterećenja. Ti se gubici javljaju u vodičima
vodova i namota transformatora i čine veći dio ukupnih gubitaka te ih je potrebno što
preciznije matematički prikazati. U vodičima trofaznog sustava javljaju se gubici radne snage
koji su predstavljeni izrazom (3) :
R 2
Pg = 3 ⋅ I 2 ⋅ R = ⋅S (3)
U2
gdje su:
Pg - gubici radne snage u vodičima (kW),
I - jakost struje kroz element (A),
S - prividna snaga (kVA),
R - radni otpor elementa (Ω),
U - linijski napon (kV).

1.1.2 Karakteristike netehničkih gubitaka

Netehničke gubitke se ne može jednoznačno odrediti nijednom metodom, već samo

neizravno kao razliku poznatih ukupnih i tehničkih gubitaka. Mogu se javiti na dva načina:

- zbog grešaka uzrokovanih isporučiteljevom nepažnjom ili tehničkim

neispravnostima na mjernim uređajima:
o neočitana potrošnja na obračunskom mjernom mjestu,
o nefakturirana potrošena el. energija kupcu,
o smanjeno mjerenje el. energije zbog starosti odnosno isteka roka
umjeravanja indukcijskog brojila,
o kvarovi na sekundarnom mjernom ožičenju odnosno pomoćnim mjernim
uređajima kod složenijih neizravnih i poluizravnih obračunskih mjerenja,

- zbog namjernog onemogućavanja točnog mjerenja prodane električne energije

od strane kupaca – neovlaštena potrošnja odnosno krađa:
o potrošnje el. energije pokraj mjernih uređaja preko ilegalnih odvojaka sa
unutrašnjih kućnih priključaka,
o namjernog onemogućavanja ispravnog mjerenja mjernog uređaja
odnosno mjernog mjesta:
izvođenjem iz okomitog položaja indukcijskog brojila,
elektromagnetskim djelovanjem na indukcijsko brojilo,

10
 djelovanjem na sekundarno mjerno ožičenje odnosno pomoćne
mjerne uređaje kod neizravnih i poluizravnih obračunskih
mjerenja,
o samovoljnog priključenja el. instalacije i trošila na distribucijsku mrežu.

Zbog velikog broja obračunskih mjernih mjesta prodaje el. energije kupcima u distribucijskoj
mreži, aktivnosti na kontroli i smanjenju netehničkih gubitaka su u pravilu kontinuiran i
dugotrajan posao.

1.2 Problematika određivanja ukupnih gubitaka temeljem bilance nabave i prodaje

električne energije u distribucijskom poduzeću

Iz definicije gubitaka i neregistrirane potrošnje električne energije slijedi da je za

njihovo određivanje nužno voditi kvalitetnu energetsku bilancu sustava distribucije električne
energije. Pritom prirodni vremenski interval odgovara jednoj godini, jer su tada obuhvaćene
sve različite sezone potrošnje električne energije.
Jedini jedinstveni sustav na razini HEP distribucije (istovjetan u svim distribucijskim
područjima) je sustav praćenja nabave i prodaje električne energije, koji se vodi na temelju
PEE obrazaca, odnosno mjesečnih fakturiranih računa nabave i prodaje električne energije.
Osim ovih, više ekonomski orijentiranih bilanci, u distribucijskim područjima se vode
obračunske energetske bilance, temeljene na očitanjima brojila električne energije. U
nastavku je dan pregled načina vođenja različitih bilanci, prednosti i nedostaci pojedinih
metoda te procjene točnosti.

1.2.1 Bilance nabave i prodaje električne energije temeljene na "PEE" obrascima

Bilance nabave i prodaje električne energije temeljene na mjesečnim fakturiranim

računima jedini su jedinstveni sustav na razini HEP distribucije. Odnose se na kalendarsku
godinu (31.12.) i zaključuju s datumom kraja poslovne godine. Radi se, u biti, o pregledu
ulaznih računa fakturiranih distribucijskoj djelatnosti za energiju izmjerenu na ulazu u
distribucijski sustav, odnosno izlaznih računa koje distribucijska djelatnost fakturira
potrošačima za energiju izmjerenu na brojilima priključaka potrošača.
Iako se na temelju fakturiranih računa u načelu može dobiti iznos energije, ovakva metoda
ipak u većem dijelu HEP distribucije ne omogućava vođenje kvalitetne godišnje energetske
bilance. Osnovni problem je veliki broj potrošača na niskom naponu s analognim brojilima,
koje radi male potrošnje nije ekonomski isplativo često očitavati. U skladu s postojećim
općim uvjetima, za takve potrošače se najčešće provode godišnje jedno ili dva očitanja
potrošnje.
S obzirom na broj očitanja, postoje:
potrošači s mjesečnim očitanjem brojila i
potrošači sa sezonskim očitanjem brojila.
Sezonska očitanja primjenjuju se na gotovo sva brojila potrošača kategorije kućanstva, tj. na
približno 1 800 000 brojila, na koja otpada oko 45 % potrošnje električne energije u
Hrvatskoj. Jednom mjesečno (na kraju mjeseca) očitavaju se sva ostala brojila potrošača (na
110 kV, 35 kV, 10 kV, I i II tarifna grupa i kućanstva s mjerenjem snage te javna rasvjeta na
niskom naponu). Vlastita potrošnja distribucijske djelatnosti mjeri se u svim distribucijskim
područjima od 1998. godine, ali ne svugdje u mjesečnim ciklusima. Ulaz energije u sustav
distribucije mjeri se u mjesečnim ciklusima.
Vrijednosti mjesečne potrošnje za sve kategorije osim kućanstava mogu se smatrati točnim
u granicama točnosti mjernih uređaja, jer se ti fakturirani računi temelje na mjesečnim
očitanjima mjernih uređaja.

11
U primjeru kućanstava očitanje brojila se ne provodi krajem svakog mjeseca, jer to nije
ekonomski opravdano niti je potrebno. Praksa se razlikuje u pojedinim distribucijskim
područjima, ali prevladavaju dva modela, najčešće ovisna o veličini distribucijskog područja.
U manjim distribucijskim područjima sva kućanstva se očitavaju otprilike u isto vrijeme (u
intervalu kratkom u odnosu na godinu dana, npr. jedan do dva tjedna), jednom ili dva puta
godišnje.
Velika distribucijska područja podijeljena su u više dijelova, u kojima se onda očitanje
kućanstava obavlja kao u manjim distribucijskim područjima.
Problem je u načinu podjele distribucijskih područja na dijelove: često područja očitanja
kućanstava nije moguće povezati s područjem nabave energije, odnosno s ostalim
kategorijama potrošnje te nije moguće napraviti energetsku bilancu na razini jednog područja
očitanja. S druge strane, različita područja očitanja se očitavaju u različito vrijeme te opet nije
moguće njihovu zajedničku potrošnju dovesti u vezu s određenom nabavom energije.
Očitanje (obračun) kućanstava se provodi jednom (ili dva puta) godišnje, ali se računi za
potrošenu energiju fakturiraju jednom mjesečno. Akontacije se definiraju za sljedeću godinu
nakon očitanja potrošnje za proteklu godinu. Praksa je i u ovom slučaju različita u pojedinim
distribucijskim područjima, ali osnovna ideja je ista: na temelju potrošnje u prošloj godini i
određenog pretpostavljenog porasta potrošnje određuje se akontacija za sljedeću godinu.
Primjeri su sljedeći:
sve mjesečne akontacije tijekom godine jednake su prosječnoj mjesečnoj potrošnji
protekle godine, uvećanoj za 5 %. Posljedica su nerealno male ili čak negativne
vrijednosti gubitaka električne energije tijekom mjeseci s malom potrošnjom, jer se
fakturira potrošnja veća od stvarne, odnosno nerealno velike vrijednosti gubitaka
električne energije tijekom mjeseci s velikom potrošnjom;
dvije vrijednosti akontacije: manja za ljetno razdoblje, a veća za zimsko;
za svaki mjesec vrijednost akontacija je različita. Akontacijama se pokušava što bolje
simulirati stvarna potrošnja.
Dakle, mjesečne vrijednosti prodaje električne energije koje se odnose na kućanstva ne
predstavljaju stvarnu izmjerenu potrošnju u kućanstvima, već planiranu potrošnju i obračun
za one potrošače koji u pojedinom mjesecu dolaze na red za obračun.
To znači da je sa zadovoljavajućom točnošću poznata potrošnja kućanstava samo u
obračunskom intervalu. Što obračunska godina više odstupa od kalendarske godine, to se
manje bilanca nabave i prodaje električne energije može smatrati vjerodostojnom
energetskom bilancom. Idealni je slučaj, dakle, kad se obračunska bilanca distribucijskog
područja daje s datumom 31.12. Mjesečne vrijednosti prodaje u bilancama nabave i prodaje
električne energije za kućanstva i dalje ne odgovaraju potrošnji električne energije, ali na
godišnjoj razini se njihove obračunske bilance zanemarivo razlikuju od godišnjih bilanci
nabave i prodaje električne energije.
Jedan od važnijih podataka koji se može dobiti iz bilance nabave i prodaje električne
energije je razina gubitaka i neregistrirane potrošnje električne energije. Kako procijeniti
točnost tog podatka?
Najprije valja pogledati statističke pogreške samih mjerenja nabave i potrošnje električne
energije. Uz pretpostavku da je dobro održavan, svaki mjerni uređaj ima graničnu pogrešku
definiranu svojom klasom točnosti. Statistička pogreška svakog mjerenja može biti pozitivna
ili negativna. Budući da je svaka od navedenih kategorija u bilanci nabave i prodaje
električne energije najčešće rezultat zbroja više pojedinačnih mjerenja, statističke pogreške
se gotovo uvijek mogu zanemariti.
Međutim, glavni izvor pogreške je odstupanje obračunske godine od kalendarske, za koju je
dana bilanca nabave i prodaje električne energije. To je sustavna pogreška metode izrade
bilance i nije ju moguće izbjeći. Imajući u vidu način određivanja akontacija, jasno je da se
može očekivati odstupanje ostvarene potrošnje električne energije u kućanstvima od
predviđene. Za procjenu veličine te pogreške mogu poslužiti podaci iz proteklih godina.

12
Dostupni podaci pokazuju da razlika između predviđene i ostvarene potrošnje električne
energije u kućanstvima može biti i 10 %, a najčešće su vrijednosti oko 3 %, osim ako se
obračunska godina približno ne poklapa s kalendarskom.
Primjer: Procjena točnosti gubitaka električne energije dobivenih iz bilance nabave i prodaje
električne energije.
Podaci:

razlika predviđene i ostvarene potrošnje električne energije u kućanstvima: +3 %

(ostvarena potrošnja je 3 % manja od predviđene),
udio potrošnje električne energije u kućanstvima u ukupnoj potrošnji 50 % ,
razina gubitaka u odnosu na nabavljenu energiju: 10 %.

Zaključci:

granična pogreška procjene gubitaka: +1,5 % prodaje električne energije, +1,35 %

nabave električne energije ili +13,5 % gubitaka i neregistrirane potrošnje električne
energije,
podatak o razini gubitaka 10 % u stvari znači da su gubici od 10 % do 11,35 %,
uz razliku predviđene i ostvarene potrošnje električne energije u kućanstvima samo
+1 %, dobivaju se granice gubitaka od 10 % do 10,45 %,
uz razliku predviđene i ostvarene potrošnje električne energije u kućanstvima +5 %,
dobivaju se granice gubitaka od 10 % do 12,25 %.

Način procjene pogreške dan u gornjem primjeru može se prikazati izrazom (4) :

pg =
(
ek 1 − eg )p (4)
k
eg
gdje su :
pg - točnost procjene gubitaka i neregistrirane potrošnje električne energije (%),
ek - udio potrošnje električne energije u kućanstvima u ukupnoj potrošnji (%),
eg - veličina gubitaka u odnosu na nabavljenu energiju (%),
pk - razlika predviđene i ostvarene potrošnje električne energije u kućanstvima (%).

Ova analiza pokazuje da se načelno na temelju bilanci nabave i prodaje električne

energije ne može odrediti razina gubitaka i neregistrirane potrošnje električne energije
tijekom jedne godine. Izuzetak je kad se obračunska godina poklapa s kalendarskom, što u
većini distribucijskih područja nije ostvareno.

1.2.2 Obračunske energetske bilance

Obračunska energetska bilanca temelji se izravno na očitanjima mjernih uređaja, a

ne na posrednim vrijednostima dobivenim iz fakturiranih računa nabave i prodaje električne
energije. U skladu s objašnjenjem danim u prošlom poglavlju, za ulaz energije u
distribucijsku mrežu i sve kategorije potrošnje osim kućanstava postoje mjesečna mjerenja
obavljena krajem svakog mjeseca. Broj podataka o potrošnji u kućanstvima sa sezonskim
očitanjem ovisi o broju obračunskih područja i godišnjem broju očitanja brojila.
Ukupni gubici za sve primjere u ovom radu određeni su upravo temeljem
obračunske bilance za Distribucijsko područje Elektra Slavonski Brod, Pogon Nova Gradiška
gdje sam zaposlen. Obračunska godina u navedenom distribucijskom području počinje 1.
listopada i traje do 30. rujna, dakle svi se kupci kategorije kućansvo očitavaju jedanput
godišnje.

13
1.2.3 Mogućnosti poboljšanja izrade obračunskih bilanci

Postojeća praksa izrade obračunskih bilanci razlikuje se u pojedinim distribucijskim

područjima u pogledu intervala obračunske godine i mogućnosti određivanja razine gubitaka
i neregistrirane potrošnje električne energije s prihvatljivom točnošću. Pritom je osnovni
problem (ne)mogućnost povezivanja potrošnje na pojedinom području očitanja (mjernih
uređaja) s nabavom električne energije.
Idealni sustav izrade obračunskih bilanci trebao bi se temeljiti na sljedećim načelima:
• sva distribucijska područja imaju jednaki interval obračunske godine, koji se ne mora
nužno poklapati s kalendarskom godinom;
o u pogledu točnosti bilance poželjno je da je obračunska godina u doba
minimalnog opterećenja mreže,
o potrebno je uzeti u obzir i mogućnost što jednostavnijeg očitanja
potrošnje te izbjeći vrijeme godišnjih odmora ili praznika,
o dobar datum kraja obračunske godine, primjerice, bi bio 31.03. ili
30.09.,
• mjerni uređaji s mjesečnim ciklusom očitanja trebaju se očitati (krajem) zadnjeg dana u
mjesecu,
• očitanje mjernih uređaja sa sezonskim ciklusom očitanja treba obavljati držeći se
sljedećih načela:
o očitavati barem jednom godišnje, na kraju obračunske godine,
o očitavati u relativno kratkom intervalu u odnosu na godinu dana;
zadovoljavajući interval bio bi do dva tjedna,
o nastojati da se svako pojedino mjerno mjesto očita u razmaku od
godine dana, odnosno svake godine na isti datum,

Osnovni problem ovako zamišljenog sustava izrade energetske bilance je vrlo veliki broj
očitanja koje je potrebno obaviti u relativno kratkom vremenu. Iz primjera obračunskih bilanci
nekih manjih distribucijskih područja vidljivo je da se to može izvesti, ali bi kod većih
distribucijskih područja ovakav sustav očitanja potrošnje zahtijevao neracionalan broj
angažiranih za posao koji se radi jednom godišnje. Jedno moguće rješenja je korištenje
honorarnih djelatnika, ali tada treba obratiti više pažnje na kontrolu kvalitete očitanja. Drugo
moguće rješenje je omogućavanje potrošačima da besplatnim telefonom jave stanje brojila.
U takvim okolnostima distribucijska djelatnost mora obavljati samo kontrolna mjerenja na
određenom manjem uzorku potrošača.
Iako se ovakav sustav obračuna potrošnje može organizirati, nije ga moguće postići u
kratkom vremenu. Stoga bi u prijelaznom razdoblju trebalo primijeniti malo prilagođeni
postojeći sustav. Osnovna karakteristika tog sustava je podjela većih distribucijskih područja
na više manjih obračunskih područja, na kojima se očitanja potrošnje sa sezonskim ciklusom
obavljaju u različito vrijeme te ih može raditi mali broj djelatnika. Na svakom obračunskom
području očitanja potrošnje obavljaju se na opisani način, a radi različitog vremena očitanja
postavlja se dodatni uvjet koji mora biti ispunjen: područja očitanja moraju biti tako određena
da je na svakom od njih moguće načiniti obračunsku bilancu neovisno o ostalim
obračunskim područjima. Dakle, na svakom mogućem ulazu u područje očitanja mora biti
brojilo električne energije i svi potrošači električne energije moraju jednoznačno biti
pridruženi jednom području očitanja. To znači da se prilikom definiranja područja očitanja
treba voditi računa o redovitom uklopnom stanju distribucijske mreže.
Na kraju ovog poglavlja može se zaključiti da je ukupne gubitke, kao nepoznanicu,
moguće odrediti samo provođenjem organiziranih sustavnih mjerenja tokova energije. Radi
toga je potrebno uspostaviti jedinstveni sustav izrade što točnijih energetskih bilanci
pojedinih distribucijskih područja i distribucijske djelatnosti u cjelini. Postojeći sustav,

14
temeljen na bilancama nabave i prodaje električne energije, općenito gledano ne omogućuje
dovoljno točno određivanje ukupne razine gubitaka i neregistrirane potrošnje električne
energije. Glavni izvor pogreške je odstupanje obračunske godine od kalendarske, za koju je
dana bilanca nabave i prodaje električne energije. To je sustavna pogreška postojeće
metode, koju nije moguće izbjeći bez reorganizacije postupka obračuna potrošnje u
kućanstvima. Predložena su načela nove jedinstvene metodologije izrade obračunskih
energetskih bilanci distribucijskih područja. Budući da se promjena organizacije ne može
provesti u kratkom vremenu, predloženo je prijelazno razdoblje u kojem bi se, uz djelomične
prilagodbe postojećeg sustava, omogućila izrada točnijih energetskih bilanci distribucijske
djelatnosti.

15
2 PRORAČUN TEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI

Pitanje određivanja ukupnih tehničkih gubitaka djelatne snage odnosno energije (u

daljnjem tekstu tehnički gubici) u distribucijskim mrežama, kompleksan je problem zbog
velikog broja sastavnih elemenata na različitim naponskim razinama uzrokovanog širokom
rasprostranjenošću mreže što uvjetuje opsežne tehničke baze podataka zbog što
vjerodostojnijeg modeliranja mreže.
Analizom rezultata proračuna za svaki pojedini element mreže, otvaraju se sljedeće
mogućnosti kvalitetnijeg rada u područjima:
a) planiranja i pripreme investicijskih objekata, gdje se ostalim faktorima koji određuju
prioritet investicije dodaje i faktor smanjenja tehničkih gubitaka, prvenstveno u određivanju
financijske isplativosti investicije. Moguće je zatim simuliranjem porasta potrošnje, na osnovi
zadanih uvjeta te kontrolom porasta gubitaka, pravovremeno reagirati u zamjenama i
rekonstrukcijama objekata s prevelikim gubicima. Također se simuliranjem novih uvjeta
može odrediti smanjenje gubitaka pri prelasku na 20 kV distribucijski napon.
b) vođenja distribucijske mreže, gdje se mogu smanjiti gubici na nekoliko načina: promjenom
topologije mreže, povećanjem korisnosti rada energetskih transformatora promjenom
uklopnih stanja transformatora u paralelnom radu ili odgovarajućom zamjenom, smanjenjem
toka jalove energije ugradnjom dodatne kompenzacije na najoptimalnijim mjestima. Također
se mogu utvrditi dodatni tehnički gubici pri poremećenom režimu isporuke koji je uzrokovan
planiranim radovima ili kvarovima na srednjenaponskom dijelu mreže, kada se el. energija
ne distribuira najoptimalnijom topologijom.

2.1 Ulazni podaci za proračun

U nastavku rada sve korake u provedbi proračuna tehničkih gubitaka, analizi izlaznih
rezultata te aktivnostima na smanjenju gubitaka dat ćemo na primjeru Distribucijskog
područja Elektre Slavonski Brod, Pogona Nova Gradiška. Naime, aktivnosti na praćenju i
smanjenju gubitaka u kontinuitetu se provode od 1998. godine, pa će svi ostvareni rezultati
biti prezentirani u ovom radu.

2.1.1 Podaci iz sustava daljinskog vođenja TS 110/35 i TS 35/10 kV

Na području Pogona Nova Gradiška nalaze se jedna TS 110/35 kV i šest TS 35/x

kV. Od tog broja, u sustavu daljinskog vođenja su TS 110/35 kV Nova Gradiška i četiri TS
35/10 kV (Nova Gradiška I i II, Okučani i Batrina). Od ostale dvije, konzum TS 35/10 kV
Stara Gradiška čini 5 % ukupnog i raspodjela izlaznih snaga se određuje iz tehničke baze
podataka, dok je TS 35/x kV Slavonija slad u vlasništvu kupca i obračunsko mjerno mjesto je
na 35 kV naponu.
Podaci koji se preuzimaju prethodno su spremljeni u povijesnu bazu podataka, a to
su:
- prosječne satne struje jedne faze svih 35 i 10 kV vodnih polja,
- prosječne satne struje, djelatne i jalove snage svih 10 kV trafo polja,
- prosječni satni linijski napon svih 35 i 10 kV mjernih polja.

2.1.2 Podaci iz tehničke baze podataka

Tehnička baza podataka organizirana je u dva sastavna dijela:

Parametri distribucijske mreže – impedancije i admitancije vodova, gubici djelatne i jalove
snage u energetskim transformatorima, topologija distribucijske mreže. Parametri se
izračunavaju na osnovi baze podataka “Stanje postrojenja” izrađene u MS Accessu.
Topologija mreže, odnosno faktori grananja snaga u čvorištima, mijenja se promjenama
uklopnih stanja aparata u mreži. U Dodacima A4 do A8 prikazana je topologija SN mreže
Pogona Nova Gradiška.

16
Parametri određeni na osnovi dodatnih mjerenja mrežnim analizatorima - data loggerima.
Na osnovi 24-satnog snimanja faznih struja, napona i faktora snage, formirani su dnevni
dijagrami napona, struja, djelatne i jalove snage na sljedećim mjestima u mreži:
- 10 kV izlazi iz TS 35/10 kV. Budući da se u sustavu daljinskog vođenja mjeri samo
struja jedne faze, ova mjerenja su potrebna da se odredi tok djelatne i jalove snage, kao i
simetričnost opterećenja po fazama. Također se provjerava točnost, i po potrebi korigira
daljinsko mjerenje. Mjerenja se obavljaju sezonski u radne i neradne dane, kako bi se što
točnije odredile karakteristike potrošnje u raznim uvjetima.
- NN razvodni blokovi u TS 10/0,4 kV. Mjeri se ukupno opterećenje, koje sa
superponiranim gubicima djelatne i jalove snage u transformatorima određuje faktore
grananja snaga u čvorištima 10 kV mreže, te opterećenja po NN izvodima iz TS koja daju
početne vrijednosti za proračun u niskonaponskoj mreži. Također se kontrolira simetričnost
opterećenja po fazama zbog unošenja potrebnih korektivnih faktora u proračun. Ova
mjerenja na području Pogona Nova Gradiška u kontinuitetu traju od lipnja 1998. godine i
također su organizirana sezonski u radne i neradne dane.

2.1.3 Podaci iz komercijalne baze podataka

Komercijalna baza podataka formirana je na osnovi sljedećih izvješća iz programa

za obradu potrošača “Prodaja električne energije”:
- mjesečna očitanja utrošene djelatne i jalove energije i ostvarene vršne snage
ugovornih i virmanskih potrošača – industrijskih i obrtničkih potrošača, sa karakterističnim
dnevnim dijagramima opterećenja. Smještajem tih potošača u distribucijsku mrežu,
snimanjem njihovih dnevnih dijagrama te podacima iz očitanja, određuje se njihov udjel u
dnevnoj raspodjeli tokova snaga 10 kV i NN mrežom. Povoljna okolnost za proračun je u
činjenici što su veliki industrijski potrošači napojeni direktno iz 10 kV VP-a, te se njihova
potrošnja prati mjerenjem u sustavu daljinskog vođenja.
- godišnja očitanja utrošene djelatne energije potrošača kategorije kućanstva.
Grupiranjem svih potrošača po NN izvodima iz TS 10/0,4 kV određuje se raspodjela tokova
snaga po dubini NN izvoda, a na temelju prosječne dnevne potrošnje svakog pojedinog
potrošača.
Grupiranjem svih navedenih potrošača po trafo području TS 10/0,4 kV i sumiranjem
njihove potrošnje, uvodi se kontrolni mehanizam za provjeru računskih dnevnih dijagrama
opterećenja svake pojedine TS 10/0,4 kV, a na temelju integriranja dijagrama djelatne
snage. Ova kontrola daje okvirne pokazatelje o točnosti raspodjele snaga u 10 kV mreži, a
pouzdanost joj narušavaju netehnički gubici grupiranih potrošača.

2.2 Metoda proračuna

2.2.1 Modeliranje elemenata mreže

35 i 10 kV vodovi i NN mreža modelirani su uzdužnom impedancijom. Kod 35 i 10

kV kabelskih vodova u obzir su uzeti dielektrički gubici u izolaciji prema izrazu (2).
Kod svih vodova u obzir se uzima ovisnost djelatnog otpora o temperaturi vodiča,
koja se određuje iz vrijednosti el. struje koja protječe kroz vodič i temperature okoline, a
prema izrazu (5):

I2
ϑk = 2
(ϑ dozv − ϑ 0 ) + ϑ'0 (5)
I terdozv
gdje je :
ϑk – izračunata temperatura vodiča (°C),
I – struja kroz vodič (A),
Iterdozv – granična termička struja (A),
ϑdozv – dozvoljena temp. ugrijavanja (°C),
ϑo – maksimalna temperatura okoline (°C),
ϑo’ – temperatura okoline (°C).

17
 Energetski transformatori modelirani su gubicima djelatne i jalove snage prema
izrazima (6) i (7) :
2 2
 U   S  (6)
∆P =   P on +   P tn
Un   Sn 
uk (7)
∆Q = Q on + S 2Q tn = S n i o + S 2
Sn
gdje je :
∆P – ukupni djelatni gubici (W),
∆Q – ukupni jalovi gubici (VAr),
U – trenutni primarni napon (kV),
Un – nazivni primarni napon (kV),
Pon – djelatni gubici u praznom hodu (W),
Ptn – djelatni gubici pri naz. teretu i 75°C (W),
Qon – jalovi gubici u praznom hodu (VAr),
Qtn – jalovi gubici pri naz. teretu (VAr),
S – trenutna snaga transformatora (VA),
Sn – nazivna snaga transformatora (VA),
io – relativna vrijednost struje magnetiziranja,
uk – relativna vrijednost napona KS-a.

2.2.2 Tijek proračuna

Suština proračuna je da se cjelokupna el. energija, preuzeta iz prijenosne mreže,

distribuira potrošačima preko modelirane distribucijske mreže sa prostornom i vremenskom
raspodjelom tokova snaga što bližoj stvarnoj, uz što točnije modele elemenata distribucijske
mreže. Za zadovoljenje ovih zahtjeva, potrebno je da izvori ulaznih podataka za proračun –
sustav daljinskog vođenja, a pogotovo tehnička i komercijalna baza podataka budu što
bogatiji i vjerodostojniji.
U 35 kV mreži i transformatorima 35/10 kV raspodjela snaga jednoznačno je
određena podacima iz sustava daljinskog vođenja. U tom dijelu mreže proračun gubitaka je
najjednostavniji, budući da na vodovima nema odvojaka, daljinski su mjerene struje i naponi
na početku i kraju vodova, a tokovi djelatnih i jalovih snaga u vodovima se određuju na
temelju daljinski mjerenih djelatnih i jalovih snaga transformatora 35/10 kV.
Proračun gubitaka u transformatorima 10/0,4 kV identičan je proračunu u
transformatorima 35/10 kV, uz razliku u ulaznim podacima – tokovi snaga određeni su iz
tehničke baze podataka, uz dodatnu kontrolu s podacima iz komercijalne baze podataka.
Proračun gubitaka u 10 kV i NN mreži je najkompleksniji, obzirom na veliki broj
čvorišta u kojima se tokovi snaga granaju. Ovdje je primjenjen proračun radijalne mreže uz
poznati napon napajanja, odnosno napon na početku mreže, budući da je cjelokupna mreža
u radijalnom pogonu s mogućnošću zamkastog odnosno dvostrano napajanog pogona.
Postupak je pojednostavljen, za razliku od originalnog koji je iterativan, budući da je na
početku mreže poznat i ukupan tok djelatne i jalove snage u mrežu. Krajnji rezultati

UA
A
S' Z1 S"1 S'n-1 "
Zn−1 Sn-1 Sn' Zn Sn"
1 n-2 n-1 n

S1 Sn-2 Sn-1 Sn

Slika 1 - Tijek postupka proračuna

18
proračuna su gubici napona, djelatne i jalove snage u svakoj dionici mreže. Tijek postupka
opisan je na slici 1. i pripadajućim izrazima (8) i (9) :

Pn'2 + Qn'2 Pn'2 + Qn'2

∆Pn = Rn ..... ∆Qn = Xn (8)
Un2−1 Un2−1

RnPn' + X nQn' X nPn' − RnQn'

U n = U n −1 − −j (9)
U n −1 U n −1

gdje je:
∆Pn i ∆Qn - gubici u n-toj dionici (W i VAr),
Un - napon u n-tom čvorištu (V),
Pn’ i Qn’ - snage na početku n-te dionice (W,VAr),
Pn’’i Qn’’ - snage na kraju n-te dionice (W,VAr),
Rn i Xn - djelatni i jalovi otpor uzdužne grane n-te dionice (Ω).

Za svaku dionicu računa se gubitke snaga, a za svako čvorište raspodjelu tokova

snaga i napone. Kod NN mreža koje su u većini slučajeva nesimetrično opterećene
primjenjuje se tropolni proračun tokova snaga.

Na slici 2 prikazana je blok shema tijeka proračuna. Osnovni rezultati proračuna su

satni gubici snage odnosno energije prema dinamičkom osvježavanju podataka iz sustava
daljinskog vođenja. Ponavljanjem proračuna tijekom 24 sata dobiju se dnevni gubici,
odnosno nakon 8 760 satnih proračuna konačni rezultat su godišnji tehnički gubici djelatne
enegije u promatranoj distribucijskoj mreži. Ukoliko se početak i kraj godišnjeg proračuna
tehničkih gubitaka uskladi sa početkom i krajem obračunske godine, iz razlike ukupnih
gubitaka određenih temeljem obračunske bilance i tehničkih gubitaka određenih proračunom
dobiju se godišnji netehnički odnosno komercijalni gubici.
- Tehnička baza
podataka
- Komercijalna
baza podataka
Proračun tokova Proračun 24× 365× Izlazni podaci
snaga u radijalnoj gubitaka u Dnevni gubici u Godišnji gubici - rezultati
distributivnoj distributivnoj dist.mreži u dist. mreži proračuna
mreži mreži
Satno mjerenje iz
SDV-a:
- I ( VP)
- I, P, Q (TP)

Slika 2 - Blok shema tijeka proračuna

2.2.3 Rezultati proračuna

Kako je spomenuto, krajnji rezultati proračuna su gubici napona, djelatne i jalove

snage u 35 kV, 10 kV i NN mreži, odnosno gubici djelatne i jalove snage u transformatorima
35/10 kV i 10/0,4 kV.
Pozornost će se dalje obratiti samo na gubitke djelatne snage, koji su prikazani u
vidu prosječnih satnih gubitaka u dnevnom dijagramu, tako da istovremeno predstavljaju i
gubitke energije. Na raspolaganju je više varijanti grafičkih prikaza, koji se mogu podijeliti u
dvije osnovne grupe:

- dijagrami s vremenskom bazom – dnevni dijagrami u rasponu od prikaza ukupnih

gubitaka preko grupnih (npr. 35 kV mreža) do gubitaka u pojedinačnim elementima mreže.

- dijagrami s prostornom bazom – prikazuju dnevne gubitke energije za određeni

element distribucijske mreže.

19
 Također je moguće, za obje vrste dijagrama, gubitke u pojedinim elementima mreže
izraziti u postotnim vrijednostima distribuirane djelatne energije tim elementima, kako bi se
stekao bolji uvid u njihovu učinkovitost.
Za elemente SN mreže uvode se dijagrami gubitaka po jedinici duljine - svojevrsna
gustoća gubitaka, jer duljine elemenata (dionice SN mreže) jako variraju.

2.2.3.1 Primjer rezultata proračuna za Pogon Nova Gradiška u obračunskoj godini 2003./04.

U ovom poglavlju dan je kratak pregled osnovnih značajki potrošnje električne

energije u Pogonu Nova Gradiška, te izvod iz rezultata proračuna tehničkih gubitaka u
distribucijskoj mreži Pogona za obračunsku godinu 2003./04.

Slika 3 - Potrošnja električne energije u Pogonu Nova Gradiška u obračunskoj godini 2003./04.

Iz dijagrama na slikama 3 i 4 vidljivo je da je raspodjela potrošnje nepovoljna, jer se najveći

dio električne energije troši na niskom naponu, odnosno distribuira se najdužim putem, te su
pritom i gubici najveći.

Slika 4 - Električna energija distribuirana potrošačima na pojedinim razinama mreže

20
Treba napomenuti da je za ovu namjenu distribucijska mreža razdijeljena na pet osnovnih
razina: tri mreže naponskih razina 35 kV, 10 kV i 0,4 kV (NNM) te dvije transformacije: 35/10
kV i 10/0,4 kV. Od ukupne distribuirane električne energije u iznosu 101,3 GWh, vidi se da je
niskonaponskom mrežom predano potrošačima 65,6 GWh.

Slika 5 - Ukupni godišnji gubici na pojedinim razinama mreže izraženi u postotku ukupne
nabavljene električne energije za obračunsku godinu 2003./04.

Na slici 5 prikazan je dijagram ostvarenih tehničkih gubitaka po razinama distribucijske

mreže u promatranoj obračunskoj godini. Dijagram je rezultat proračuna gubitaka djelatne
snage i energije. Vidljivo je da su najveći gubici ostvareni u niskonaponskim mrežama, te
iznose trećinu godišnjih tehničkih gubitaka. Nešto su manji gubici u transformaciji 10/0,4 kV,
dok su na ostalim razinama znatno manji. Sveukupno tehnički gubici iznose 5,75 GWh ili
5,67 % ukupne nabavljene električne energije. U Dodacima B4 do B8 prikazane su liste svih
objekata distribucijske mreže pogona N. Gradiška sa pripadajućim godišnjim gubicima.
Dijagram ukupnih godišnjih gubitaka izraženih u postotku ukupne nabavljene električne
energije prikazan je na slici 6. Gubici su razloženi na tehničke i netehničke (komercijalne),
dok su tehnički dodatno razloženi po razinama distribucijske mreže. Važno je napomenuti da
je iznos ukupne prodane električne energije dobiven iz obračunske bilance kao razlika
godišnjih očitanja svih potrošača kategorije kućanstva (01.10.2003. i 01.10.2004.) tj. ukupne
godišnje potrošnje kućanstava te zbroja dvanaest mjesečnih potrošnji svih ostalih potrošača
koji se očitavaju mjesečno. Prema tome, ukupni gubici su razlika ukupne godišnje
nabavljene i prodane električne energije, te za obračunsku godinu 2003./04. iznose 7,61
GWh odnosno 7,51 % ukupne nabavljene električne energije. Netehnički (komercijalni)
gubici se jednostavno odrede kao razlika ukupnih i tehničkih gubitaka, što u našem primjeru
iznosi 1,86 GWh odnosno 1,84 %.

Slika 6 - Dijagram ukupnih godišnjih gubitaka izraženih u postotku ukupne nabavljene

električne energije

21
2.2.3.2 Procjena točnosti rezultata proračuna

7%

15%
33%

1%

13%

9%
22%

Slika 7 - Iznosi gubitaka neovisni o računskim tokovima snaga

Na slici 7 prikazana je raspodjela izračunatih gubitaka iz slike 5 na one čiji iznos
ovisi o računskim tokovima snaga i na one koji ne ovise (bez boje). Prema tome, sljedeći
iznosi gubitaka ne ovise o računskim tokovima snaga:
- gubici u 35 kV mreži (7 %), transformaciji 35/10 kV (15 %) i početnim dionicama 10
kV izvoda (1 %), jer se tokovi u njima određuju direktno iz sustava daljinskog vođenja,
- gubici praznog hoda u transformaciji 10/0,4 kV (22 %), koji su neovisni o
opterećenju
Dakle, iz slike je vidljivo da je ukupno 45 % gubitaka neovisno o računskim tokovima snaga,
što dodatno poboljšava točnost rezultata proračuna.

2.3. Analiza rezultata proračuna

2.3.1 Raspodjela tehničkih gubitaka po razinama distribucijske mreže

Za svaki od pet osnovnih razina distribucijske mreže, a na osnovi rezultata

proračuna, formira se popis objekata posloženih po iznosu gubitaka od većih k manjim.

Za mreže svih naponskih razina formirani su sljedeći popisi (za SN mreže objekti su dionice
vodova između čvorova mreže, a za NN mreže objekti su NN izvodi iz razdjelnih stanica):
popisi objekata po ukupnim gubicima,
popisi objekata po ukupnim gubicima po jedinici duljine (km) – za SN mreže,
popisi objekata po postotnim gubicima u odnosu na prenešenu električnu energiju,
popisi objekata po postotnim gubicima u odnosu na prenešenu električnu energiju po
jedinici duljine (km) – za SN mreže.

Za energetske transformatore formirani su sljedeći popisi:

popisi objekata po ukupnim gubicima,
popisi objekata po postotnim gubicima u odnosu na prenešenu električnu energiju

22
Po ukupnim gubicima na popisima određuje se u kojim se objektima distribucijske mreže
stvaraju najveći gubici. Za srednjonaponske mreže, gdje duljine objekata – dionica između
čvorova mreže jako variraju, uvode se i popisi po jedinici duljine, da bi se dobili realni
pokazatelji za te objekte. Kako bi se stekao uvid u učinkovitost svih objekata, formiraju se
popisi postotnih gubitaka u odnosu na prenesenu električnu energiju tim objektima.
U tablici 1 prikazane su maksimalne vrijednosti godišnjih gubitaka za sve vrste
popisa i sve razine distribucijske mreže. Valja napomenuti da na različitim popisima nisu isti
objekti s maksimalnim iznosima gubitaka, ovisno o tehničkim karakteristikama objekata.
Općenito se iz tablice 1 mogu izvući sljedeći zaključci: u objektima više naponske razine
ukupni gubici po objektu su veći, jer vodovi imaju veće duljine, a transformatorske stanice
veće nazivne snage. Njima se distribuira veća količina električne energije dok im je
učinkovitost visoka.

Tablica 1 - Maksimalni i specifični gubici na pojedinim razinama distribucijske mreže

Maksimalni gubici na pojedinim razinama po popisima
Razina
distribucijske Specifični Specifični
mreže Ukupni gubici, ukupni gubici, Postotni gubici, postotni gubici,
kWh kWh/km % %/km
35 kV 196 649 40 458 1,06 0,10
35/10 kV 231 013 1,33
10 kV 53 025 43 893 0,86 0,77
10/0,4 kV 23 761 56,40
0,4 kV 58 675 10,32

Prema nižim naponskim razinama, broj objekata značajno raste, vodovi su manje
duljine a transformatorske stanice manje nazivne snage. Stoga su i ukupni gubici po objektu
manji, dok im je učinkovitost niža.
Najveće su varijacije na popisu postotnih gubitaka za transformaciju 10/0,4 kV zbog
neopterećenosti odnosno predimenzioniranosti izvjesnog broja transformatora, te su zbog
gubitaka praznog hoda učinkovitosti tih transformatora izuzetno niske. Kod transformacije
35/10 kV to se ne događa, jer su transformatori kvalitetno dimenzionirani, imaju mogućnost
regulacije ovisno o promjeni uklopnih stanja transformatora u paralelnom radu te su u
pogonu blizu granice maksimalne korisnosti.

2.3.2 Raspodjela tehničkih gubitaka po elementima pojedine razine

Mreža 10 kV. Na slici 8 prikazana je raspodjela gubitaka na temelju popisa objekata. Vidi se
da je raspodjela izrazito neravnomjerna. Na primjer, 50 % gubitaka u 10 kV mreži ostvaruje
se na svega 22 dionice mreže od ukupno 479, što čini 4,6 % ukupnog broja dionica.
Promatra li se po duljinama dionica, 50 % gubitaka stvara se u 33 km od ukupno 369 km
mreže, što čini 8,9 % ukupne duljine 10 kV mreže. Gledajući u odnosu na ukupne tehničke
gubitke, na 33 km 10 kV mreže stvara se 7,25 % ukupnih tehničkih gubitaka u distribucijskoj
mreži.
Mreža NN. Na slici 9 prikazana je raspodjela gubitaka temeljem popisa objekata. Vidi se da
je krivulja raspodjele položenija, odnosno da je sama raspodjela malo ravnomjernija.
Ovdje se 50 % gubitaka ostvaruje u 56 NN izvoda od ukupno 682, što čini 8,2 % ukupnog
broja. Promatra li se raspodjelu gubitaka duž svakog navedenog NN izvoda, što će se opisati
u nastavku rada, te odredi ukupna duljina NN izvoda na kojoj se stvara 80 % promatranih
gubitaka, odnosno 40 % gubitaka u NN mreži, dobije se rezultat od 24 km. To znači da se,
gledajući u odnosu na ukupne tehničke gubitke, na 24 km NN mreže stvara 13,2 % ukupnih
tehničkih gubitaka u distribucijskoj mreži.

23
 Slika 8 - Raspodjela gubitaka u 10 kV mreži u ovisnosti o broju dionica

Slika 9 - Raspodjela gubitaka u 0,4 kV mreži u ovisnosti o broju NN izvoda

Transformacija 10/0,4 kV. Na dijagramu na slici 10 prikazani su omjeri godišnjih gubitaka

zbog tereta i gubitaka u praznom hodu za sve energetske transformatore 10/0,4 kV
posložene po veličini. Ovaj omjer za potrebe dijagrama okvirno govori o korisnosti
transformacije, a preko nje indirektno i o opterećenosti. Naime, maksimalna korisnost
transformacije postiže se kada su gubici zbog tereta (u bakru) jednaki gubicima u praznom
hodu (u željezu), pa nam ovaj pojednostavljen prikaz služi za okvirno utvrđivanje broja
transformatora koji godišnje rade s prosječnim opterećenjem većim od snage pri kojoj je
korisnost maksimalna (22 kom), odnosno manjom (228 kom).

24
Općeniti zaključak iz prikazanog dijagrama bio bi da je transformacija 10/0,4 kV u najvećem
broju neopterećena odnosno predimenzionirana. Stoga su gubici, koji iznose 30,5 % ukupnih
tehničkih gubitaka, odnosno 1,73 % distribuirane električne energije, veći od optimalnih
upravo zbog povećanog udjela gubitaka u praznom hodu u odnosu na gubitke zbog tereta,
kako je prikazano na slici 10. Na dijagramu na slici 11 su prikazane relativne veličine Po i Pt
za sve transformatore SN/NN, razloženo prema nazivnim snagama transformatora. Vidi se
da su najneopterećenije male jedinice (50 kVA) koje se koriste u rubnim ruralnim područjima
za napajanje malog konzuma. Veće jedinice (400 do 630 kVA) koje se koriste u urbanim
područjima su zbog dobre izgrađenosti razdjelnih TS-a i velike nazivne snage
predimenzionirane.

Slika 10 - Omjeri godišnjih gubitaka zbog opterećenja i gubitaka praznog hoda za

energetske transformatore

Slika 11 - Relativne veličine Po i Pt za ukupnu transformaciju, razloženo prema nazivnim

snagama transformatora

25
2.3.3. Ovisnost tehničkih gubitaka o opterećenosti elemenata distribucijske mreže

Da bi se moglo općenitije odrediti odnos između iznosa tehničkih gubitaka i

opterećenosti distribucijske mreže, promotrit će se dnevne dijagrame opterećenja, te
pripadne rezultate proračuna tehničkih gubitaka za dva karakteristična dana u godini s
minimalnim i maksimalnim opterećenjem. Dan s minimalnim opterećenjem je 1. kolovoza
2004. godine, dok je dan s maksimalnim opterećenjem Badnjak, 24.prosinca 2004. godine.
Na osnovi usporedbe opterećenosti mreže i pripadnih tehničkih gubitaka, može se odrediti
porast gubitaka ovisno o porastu opterećenja, odnosno porastu potrošnje električne energije
u budućnosti. Također se mogu odrediti slaba mjesta u distribucijskoj mreži te ih na vrijeme
ukloniti.
Opterećenje objekata 35 kV. Na slici 12 prikazano je srednje i maksimalno postotno
opterećenje 35 kV mreže i transformacije 35/10 kV za sve objekte posložene po iznosu
opterećenosti. Za mreže je postotno opterećenje izračunato kao omjer struje kroz vodič i
strujne opteretivosti vodiča, dok je za transformatore izračunato kao omjer struje kroz
transformator i nazivne struje.
Iz dijagrama je vidljivo da 35 kV mreža ima veliku rezervu u snazi osim jednog objekta koji je
u maksimumu opterećen preko 50 %. Transformatori 35/10 kV su znatnije i ravnomjernije
opterećeni, pogotovo ako se zna da su zimi uključeni dodatni transformatori u paraleli, te je
stoga i broj objekata veći. Također se vidi da su i dnevne promjene opterećenja zimi veće.

Slika 12 - Srednje i maksimalno postotno opterećenje mreže 35 kV i transformacije 35/10 kV

za sve objekte posložene po iznosu opterećenosti

Opterećenje objekata 10 kV. Na slici 13 prikazano je srednje i maksimalno postotno

opterećenje 10 kV mreže i transformacije 10/0,4 kV za sve objekte posložene po iznosu
opterećenja.
Vidi se da određeni manji broj transformatora dolazi u preopterećenje tijekom vršnog
opterećenja na Badnjak. Također je iz dijagrama zamjetno da je veliki broj objekata i kod
maksimalnog godišnjeg opterećenja izrazito neopterećen.
Opterećenje mreže NN. Na slici 14 prikazano je srednje i maksimalno opterećenje
niskonaponske mreže za sve objekte posložene po iznosu opterećenja. Ravnomjernost
opterećenja, kao i sam iznos malo je veći nego kod 10 kV mreže, no još uvijek je znatan broj

26
NN izvoda i u maksimumu opterećenja neopterećen. Također se vidi da je manji broj NN
izvoda preopterećen tijekom trajanja maksimalnog opterećenja na Badnjak.
Ovisnost tehničkih gubitaka o opterećenju distribucijske mreže. Nakon uvida u
opterećenja pojedinih razina distribucijske mreže u ovisnosti o sezonskim uvjetima te u
maksimalna godišnja opterećenja, proračunom se utvrđuju tehnički gubici za ova dva
karakteristična dana.

Slika 13 - Srednje i maksimalno postotno opterećenje 10 kV mreže i transformacije 10/0,4 kV

za sve objekte posložene po iznosu opterećenja

Slika 14 - Srednje i maksimalno opterećenje niskonaponske mreže za sve objekte posložene

po iznosu opterećenja

27
 Slika 15 - Dnevni dijagram ukupnih tehničkih gubitaka u distribucijskoj mreži u ovisnosti o
prenesenoj snazi, odnosno distribuiranoj električnoj energiji

Na slici 15 uspoređene su ulazne snage u distribucijsku mrežu i pripadni tehnički gubici

generirani u mreži za ova dva karakteristična dana. Između ostalog, očitava se zanimljiv
podatak kako variraju gubici snage ovisno o opterećenju:
- u minimumu opterećenja 01.08. u 03 h iznose 331 kW ili 4,2 % ulazne snage ,
– u maksimumu opterećenja 24.12. u 17 h iznose 2 047 kW ili 9,1 % ulazne snage.
Dakle, tijekom godine gubici snage variraju između ova dva ekstrema.

Slika 16. Dnevna raspodjela gubitaka po razinama distribucijske mreže tijekom dana za 1. 8.

28
Zanimljivo je usporediti gubitke u minimumu i maksimumu opterećenja sa snagom koju se
distribuira u ova dva dana. Povećanju snage u minimumu opterećenja od samo 12 %
odgovara povećanje gubitaka od 28 %, dok povećanju snage u maksimumu opterećenja u
odnosu na dan minimuma od 57 %, odgovara povećanje gubitaka od 133 %.

Slika 17 - Dnevna raspodjela gubitaka po razinama distribucijske mreže tijekom dana za 24. 12.

Također se vidi da je dnevna raspodjela gubitaka u transformacijama ravnomjernija zbog

stalnih gubitaka praznog hoda, te je u satima minimalnih opterećenja udio gubitaka u
transformacijama prevladavajući, pogotovo za 1. kolovoz.

Slika 18 - Postotni dnevni dijagram raspodjele gubitaka po razinama distribucijske mreže za 1. 8.

29
 Slika 19 - Postotni dnevni dijagram raspodjele gubitaka po razinama distribucijske mreže za 24. 12.

Na slikama 16 do 19 vidi se kakvi su međusobni odnosi gubitaka po razinama distribucijske

mreže tijekom dana i u različitim sezonskim uvjetima. Odnos gubitaka u transformacijama i
vodovima tijekom dana ovdje je najzorniji. Nadalje, kad se usporedi gubitke u
transformacijama za ta dva karakteristična dana, dobiju se sljedeći rezultati:
bez obzira na značajno povećanje opterećenja 24. prosinca u odnosu na 1. kolovoz,
postotni gubici u transformaciji 35/10 kV nisu se značajnije promijenili, čak su u
maksimumu opterećenja nešto manji. Utjecaj je to sezonske regulacije paralelnog
rada transformatora 35/10 kV, čime se vrlo jednostavno drži pogon ovih
transformatora blizu maksimalne korisnosti,
postotni gubici u transformaciji 10/0,4 kV su 24. prosinca značajno manji u odnosu
na 1. kolovoz. To je još jedan dokaz prije spomenute ukupne neopterećenosti
odnosno predimenzioniranosti većine transformatora, jer su pri povećanom
opterećenju u pogonu bliže maksimalnoj korisnosti.

I na kraju, na slici 20 prikazani su usporedni dijagrami ukupnih postotnih dnevnih dijagrama

za 1. kolovoz (lijevo) i 24. prosinac (desno). Zanimljiv je konačni rezultat proračuna: ukupni
dnevni gubici su 1. kolovoza bili 4,87 % distribuirane električne energije, a 24. prosinca 7,61
%, što je zamjetan porast.

Slika 20 - Usporedni dijagrami postotnih dnevnih gubitaka za 1. 08. (lijevo) i 24. 12. (desno)

30
2.3.4 Općeniti prikaz faktora tehničkih gubitaka

U ovom dijelu pokušat će se okvirno odrediti ovisnost iznosa tehničkih gubitaka o raznim
faktorima, te procijeniti njihov utjecaj. Obradit će se dvije razine distribucijske mreže: 10 kV i
NN mrežu. Na temelju formiranih popisa objekata i pridruženih faktora gubitaka
prokomentirat će se njihov utjecaj na iznos gubitaka. U tablici 2 prikazan je početni dio
takvog popisa za 10 kV mrežu, a u tablici 3 za NN mrežu.
Tablica 2 - Primjer popisa dionica srednjenaponskih vodova 10 kV
Duljina, Djel. Srednja Gubici, Gubici, Gubici, Gubici, Sred.
R.br. Dionica otpor, struja, opter.,
km Ω/km A MWh/km MWh % %/km %
1 2113 0,440 1,180 36 43,893 19,313 0,34 0,77 29,18
2 2102 0,577 0,313 68 41,698 24,060 0,23 0,39 24,42
3 2103 1,278 0,313 68 41,491 53,025 0,50 0,39 24,36
4 3101 0,255 0,313 60 31,975 8,154 0,09 0,34 21,70
5 2104 0,105 0,313 58 29,768 3,126 0,03 0,33 20,76
6 3102 1,100 0,313 55 26,595 29,255 0,34 0,31 19,81
7 2114 0,580 1,180 26 22,599 13,108 0,32 0,55 21,06
8 3103 0,380 0,313 48 20,035 7,613 0,10 0,27 17,20
9 3104 1,120 0,313 45 18,185 20,367 0,28 0,25 16,38
10 2101 1,126 0,126 69 17,391 19,582 0,18 0,16 17,19
11 3105 0,700 0,313 43 16,425 11,498 0,17 0,24 15,56
12 3201 1,220 0,313 43 16,025 19,550 0,29 0,24 15,58
13 1201 1,032 0,387 37 14,720 15,191 0,26 0,25 13,31
14 3106 1,490 0,313 41 14,655 21,836 0,34 0,23 14,71
15 3107 1,370 0,313 39 13,692 18,758 0,30 0,22 14,22
16 3202 0,180 0,313 38 12,448 2,241 0,04 0,21 13,68
17 3204 0,128 0,313 38 12,420 1,590 0,03 0,21 13,66

U tablici 2 prikazano je prvih 17 objekata 10 kV mreže posloženih po iznosu gubitaka po

jedinici duljine (km), kojom se najrealnije prikazuje u kojim objektima je najveća “gustoća”
gubitaka. Budući da je 10 kV mreža razdijeljena na dionice između čvorova mreže, okvirno
sagledavanje faktora koji najviše utječu na iznos gubitaka je jednostavnije, budući da
svakom pojedinom dionicom teče ista struja jer nema grananja. Kako se vidi u tablici II,
osnovni faktori gubitaka su struja kroz vodič kao najznačajniji faktor, te otpor vodiča (I2R).
Dalje su prikazane sva četiri popisa gubitaka, te na kraju prosječno strujno opterećenje. Vidi
se da se gubici mogu najbolje procijeniti na temelju strujnog opterećenja vodiča. Gledajući
konkretno ovaj primjer, uočava se da su objekti s najvećim iznosima gubitaka početne
dionice tri najopterećenija dalekovoda: 21, 31 i 32 čiji ukupni gubici predstavljaju čak 61 %
ukupnih gubitaka u 10 kV mreži.
Situacija je značajno složenija pri okvirnom procjenjivanju gubitaka u niskonaponskim
mrežama, jer su sami NN izvodi složeniji od dionica 10 kV mreže. Struja opada duž izvoda
zbog prostorne raspodjele kućnih priključaka, u izvodu ima velik broj čvorova u kojima se
struja grana, čiji broj ovisi o samoj topologiji izvoda i o broju kućnih priključaka, duž izvoda
često dolazi do promjene vrste voda ili presjeka vodiča. Također je zbog značajnog udjela
jednofaznih potrošača izražena strujna nesimetrija, o čemu ćemo opširnije govoriti u
nastavku. Zbog svega navedenog, uz osnovne faktore gubitaka – struju kroz vodič i otpor
vodiča, ima još dodatan niz ostalih faktora, čije utjecaje se ne smije zanemariti pri okvirnom
procjenjivanju gubitaka.
U tablici 3 su prikazani faktori koji govore o topologiji mreže: duljini prijenosa snage, čime se
podrazumijeva duljina dionice NN izvoda od razdjelne TS do prvog čvora (grananja NN
izvoda ili kućnog priključka) kojom teče ukupna struja, a govori o smještaju razdjelne TS u
odnosu na konzum, te broj čvorova NN izvoda, koji govori kakav je oblik izvoda. Općenito,
gubici su manji ako je duljina iznošenja kraća, te ako je broj čvorova veći, pogotovo ako su
bliže početku izvoda, jer se struja značajno smanjuje.

31
U tablici 3 nije prikazan također izuzetno značajan faktor raspodjele potrošača duž izvoda,
gdje na osnovi podataka o godišnjoj potrošnji svakog pojedinog potrošača, pa prema tome i
o njegovom udjelu u grananju struje u čvoru kućnog priključka, te određivanja priključne faze
jednofaznih potrošača određujemo raspodjelu tokova snaga duž izvoda. Ovaj faktor također
nam govori kakav je smještaj razdjelne TS u odnosu na konzum.

Tablica 3 - Primjer popisa NN izvoda

Gub- God.
Duljina Djel. Sred. Gubici Sred. Dulj. Broj Omj-
R. NN ici Broj pot.,
TS otpor I opter. prijen NN er
br. izvod čvor.
km Ω/km A MWh % m izvoda opter
% MWh
1 250 3 1 300 0,433 99 58,675 10,3 41,93 110 2 5 3,00 413
2 104 3 963 0,212 89 27,313 5,29 28,40 190 1 8 2,16 242
3 104 2 875 0,373 80 25,607 5,94 28,41 160 1 8 1,92 150
4 166 1 900 0,653 65 25,111 5,47 38,29 175 1 9 2,68 215
5 504 2 535 0,620 54 21,673 5,77 31,55 470 2 6 2,07 170
6 558 3 1 140 0,887 53 21,655 7,00 36,25 31 1 2 1,79 194
7 165 1 1 056 0,747 92 21,280 7,02 59,54 60 2 2 1,80 157
8 586 1 430 1,180 36 20,687 3,54 28,43 35 1 4 1,51 307
9 525 4 1 188 1,099 47 20,551 10,0 37,78 50 2 3 1,84 123
10 279 1 1 437 0,734 59 18,769 6,89 34,47 56 4 2 1,77 210
11 360 1 1 205 0,725 56 18,670 5,52 32,87 25 1 5 2,06 218
12 583 1 1 094 0,837 44 18,342 5,69 30,49 52 1 2 1,69 259
13 367 1 974 0,939 45 17,881 7,01 30,70 40 1 5 1,55 198
14 367 4 1 277 0,680 52 17,676 6,88 30,78 35 1 5 1,82 170
15 427 3 1 087 0,851 43 17,617 5,84 29,53 55 1 2 1,43 204
16 283 1 990 0,739 53 16,757 6,79 31,02 62 2 2 1,30 173
17 301 2 968 0,443 60 16,431 5,40 25,43 66 2 2 1,07 248
18 277 1 825 0,617 57 16,033 4,65 33,62 68 1 2 1,32 217
19 166 1 596 0,871 61 14,900 4,52 42,12 92 2 9 2,52 204
20 538 1 609 0,501 55 13,779 3,91 23,45 32 2 8 2,69 159
21 105 6 984 0,270 69 13,651 4,29 21,95 165 1 4 1,53 270
22 115 3 585 0,670 67 13,132 3,29 39,36 79 2 4 1,36 321
23 105 1 720 0,270 77 12,530 3,73 24,37 135 1 4 1,70 64
24 573 1 1 049 0,778 87 12,268 3,18 51,08 40 8 8 3,52 366
25 339 4 606 0,851 40 12,138 2,74 27,51 33 1 2 1,71 356
26 373 2 535 0,731 46 12,100 4,36 26,77 60 4 4 1,58 128
27 573 1 595 0,766 57 11,980 3,34 33,63 70 7 8 2,31 167
28 538 3 1 117 0,710 37 11,933 2,38 21,61 115 2 8 1,79 378
29 507 2 665 0,935 38 11,351 3,50 26,39 55 2 3 1,84 99
30 362 1 726 0,543 63 11,337 10,3 26,89 220 5 3 1,57 157

Zatim su u tablici 3 prikazani faktori razdjelne TS, a to je broj izvoda i omjer opterećenja
izvoda. Zanimljiviji je ovaj drugi, jer govori koliko je izvod više ili manje opterećen u odnosu
na druge izvode iz iste TS. Do njega se dolazi množenjem udjela opterećenja promatranog
izvoda u odnosu na ukupno opterećenje TS-e i ukupnog broja NN izvoda. Kada bi raspodjela
opterećenja bila idealna tj. jednaka po svim izvodima, ovaj bi faktor za sve bio jednak
jedinici. Kako se iz tablice vidi, izvodi s najvećim gubicima su redovito opterećeniji od ostalih
izvoda iz razdjelne TS.
Na kraju, najednostavniji faktor za procjenu gubitaka je zbroj godišnjih potrošnji svih
potrošača izvoda. Do ovih podataka se vrlo jednostavno i brzo dođe, te pomoću njih
možemo kontrolirati raspodjelu tokova snaga po NN izvodima u razdjelnim TS. Tako se na
našem primjeru vidi da izvodi od 200 MWh i više redovito imaju značajnije gubitke. Ovom
faktoru točnost može narušiti veći iznos neregistrirane potrošnje odnosno netehničkih
gubitaka u izvodu.

32
2.3.5 Primjer analize gubitaka u 10 kV mreži i transformaciji 10/0,4 kV

U ovom poglavlju prikazat će se detaljna analiza gubitaka djelatne energije tijekom

jednog dana na konkretnom primjeru 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Batrina, koja je odabrana
iz sljedećih razloga:

- predmetna TS ima samo tri 10 kV izvoda, pa je količina ulaznih i izlaznih podataka

relativno mala i prikladna za prezentaciju u ovom radu,
- velika je razlika u opterećenju, kao i u duljini 10 kV izvoda, te broju TS 10/0,4 kV po
izvodu, pa će se u pravoj mjeri vidjeti ovisnost gubitaka o opterećenju.

Snimanje dnevnih dijagrama opterećenja 10 kV izvoda obavljeno je dana 20. listopada 2004.
godine (srijeda), dok je snimanje dnevnih dijagrama opterećenja svih TS 10/0,4 kV (ukupno
56) obavljeno u razdoblju od 21. listopada do 16. studenog 2004. godine.

Dodatno će se proanalizirati i gubici napona u 10 kV izvodima kako bi se pokazala

međusobna veza između opterećenja i gubitaka napona te djelatne snage odnosno energije.

2.3.5.1 Opis ulaznih podataka

A Snimljeni dnevni dijagrami

Na slikama 21 do 29 prikazani su dnevni dijagrami opterećenja sva tri 10 kV izvoda

iz TS 35/10 kV Batrina (VP Staro Petrovo Selo, Crnac polje i Dragovci) snimljeni u
karakterističnu srijedu 20. listopada 2004. godine.

Slike 21 do 23 prikazuju dnevne dijagrame trofazne prividne, djelatne i jalove snage u 10 kV

izvodima. Dijagrami su karakterističnog oblika, sa većim opterećenjima u dopodnevnim
satima i vršnim opterećenjem u večernjim satima. Najopterećeniji je izvod Staro Petrovo
Selo sa vršnim opterećenjem od 1,8 MVA, potom slijedi Crnac polje sa 1 MVA te Dragovci
sa 0,25 MVA. Iz dijagrama je također vidljiva ravnomjernija raspodjela opterećenja jalovom
snagom tijekom dana, prvenstveno zbog potrošnje induktivne jalove snage u
transformatorima 10/0,4 kV kao i ugrađenih kondenzatorskih baterija u NN razvodima TS
10/0,4 kV. Najveći udio jalove snage je u izvodu Crnac polje, što će se u proračunu gubitaka
pokazati preko povećanih dodatnih gubitaka djelatne snage zbog protjecanja jalovine. U
izvodu Dragovci primjetna je prekapacitiranost tijekom razdoblja smanjenog opterećenja.

Slike 24 do 26 prikazuju dnevne dijagrame prividnih struja svih triju faza u 10 kV izvodima. Iz
ovih se dijagrama najbolje vidi strujna nesimetrija po iznosu (amplitudi).

Slike 27 do 29 prikazuju dnevne dijagrame faktora snage svih triju faza u 10 kV izvodima,
kako bi se bolje vidjela fazna nesimetrija struja. Kako je navedeno, u izvodu Crnac polje
najveći je udjel jalove snage, što je vidljivo i iz dijagrama faktora snage, koji u razdoblju
minimalnih opterećenja pada do 0,88 ind.

Slika 30 prikazuje dnevni dijagram faznih napona svih tiju faza u 10 kV mjernom polju u TS
35/10 kV Batrina. Primjetna je manja nesimetrija napona po iznosu. Dnevni raspon napona
kreće se od maksimalnih 6,35 kV odnosno 109,9 % nazivnog u razdoblju minimalnog
opterećenja do minimalnih 6 kV odnosno 103,9 % nazivnog u vrijeme vršnog opterećenja.
Dakle, dnevna varijacija napona na početku 10 kV izvoda iznosi 6 % nazivnog napona.
Najveći razlog ovako velike razlike napona je u činjenici da se TS 35/10 kV Batrina napaja iz
TS 110/35 kV Nova Gradiška preko 35 kV dalekovoda duljine 25 km.

33
B Tehnički podaci o mreži 10 kV

U Dodatku A1 do A3 Topologija 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Batrina prikazana je

aktivna topologija sva tri 10 kV izvoda, na osnovi koje se računa grananje tokova snaga u
svakom čvorištu.
U Dodatku B1 do B3 Podaci o dionicama 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Batrina dani
su podaci o svim dionicama 10 kV izvoda - duljina svake dionice, te impedancija uzdužne
grane.

Ukupna duljina 10 kV mreže iz izvoda Staro Petrovo Selo iznosi 36,080 km, od čega
je 14,421 km magistralnog voda izgrađenog AlČe vodičima 3×95/15 mm2 na
čeličnorešetkastim stupovima. Ostatak mreže čine odcjepi izgrađeni vodičima manjih
presjeka na betonskim ili drvenim stupovima.
Ukupna duljina 10 kV mreže iz izvoda Crnac polje iznosi 37,348 km, od čega je
18,278 km magistralnog voda izgrađenog AlČe vodičima 3×95/15 mm2 na
čeličnorešetkastim stupovima. Ostatak mreže čine odcjepi izgrađeni vodičima manjih
presjeka na betonskim ili drvenim stupovima.
Ukupna duljina 10 kV mreže iz izvoda Dragovci iznosi 18,500 km izgrađena
vodičima manjih presjeka na betonskim ili drvenim stupovima.
Duljina podzemne 10 kV mreže iznosi 8,420 km, što čini svega 9,2 % ukupne 10 kV
mreže.
Ukupan broj TS 10/0,4 kV koje se napajaju iz TS 35/10 kV Batrina je 61, od čega je
5 u vlasništvu kupaca, te za njih nisu računati gubici u transformatorima, niti su snimani
dnevni dijagrami opterećenja.
Preko 10 kV izvoda Staro Petrovo Selo napaja se 32 TS, od čega jedna u vlasništvu
kupca. Preko 10 kV izvoda Crnac polje napaja se 21 TS, od čega tri u vlasništvu kupca.
Preko 10 kV izvoda Dragovci napaja se 8 TS, od čega jedna u vlasništvu kupca.

2.3.5.2 Proračun pada napona u mreži 10 kV

Proračun pada napona odnosno gubitaka napona u 10 kV mreži rađen je za dva

slučaja - minimalno i maksimalno opterećenje, tako da se naponi tijekom cijelog dana kreću
između ova dva granična slučaja.
Na slikama 31 do 33 prikazani su prostorni dijagrami linijskog napona u 10 kV
izvodima. Iznosi napona u svakoj pojedinoj dionici odnose se na kraj dionice, uz prikazan
početni napon na 10 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Batrina. Vidljiva je značajna oscilacija
ova dva granična napona, pogotovo za udaljenije dionice. Tako je minimalni napon tijekom
maksimalnog opterećenja u 10 kV izvodu Staro Petrovo Selo na kraju dionice 3157 i iznosi
8,77 kV, dok je tijekom minimalnog opterećenja vrijednost ovog napona 10,47 kV.
Maksimalna razlika ovih napona je dakle 1,7 kV. U izvodu Crnac polje situacija je nešto
povoljnija (10,50 kV - 9,16 kV na kraju dionice 3235), dok je u izvodu Dragovci značajno
manja ova razlika (10,89 kV - 10,04 kV na kraju dionice 3311). Valja napomenuti da je u ove
oscilacije napona uključena i razlika napona na 10 kV sabirnicama koja iznosi 0,6 kV (10,99
kV - 10,39 kV), tako da su stvarne dnevne oscilacije napona generirane u 10 kV mreži
umanjene za taj iznos.
Na slikama 34 do 36 prikazani su prostorni dijagrami postotnog pada napona u 10
kV izvodima. Za najnepovoljniji slučaj na kraju dionice 3157 u izvodu Staro Petrovo Selo pad
napona se kreće od maksimalnog 16,23 % do minimalnog 5,25 %, dakle dnevna oscilacija
napona generirana u 10 kV mreži iznosi 10,98 %. Ako se ovom iznosu doda dnevna razlika
napona sa 10 kV sabirnica (6 %), ukupna je dnevna oscilacija napona u najnepovoljnijem
slučaju čak 16,98 %. Tako velika dnevna razlika napona zadaje probleme u izboru položaja
regulacione preklopke na transformatorima 10/0,4 kV u smislu osiguranja kvalitetnog napona
potrošačima na niskom naponu. Maksimalna dnevna oscilacija napona u izvodu Crnac polje
je nešto manja i iznosi 7,44 % na kraju dionice 3235 ( ukupna 13,44 %). Situacija je
najpovoljnija u izvodu Dragovci gdje je dnevna oscilacija 2,51 % na kraju dionice 3311
(ukupna 8,51 %).

34
 Prividna, djelatna i jalova snaga (kVA, kW, kVAr) Prividna, djelatna i jalova snaga (kVA, kW, kVAr) Prividna, djelatna i jalova snaga (kVA, kW, kVAr)

-50
0
50
100
150
200
250
300
350
0
200
400
600
800
1000
1200
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000

0:00:01
0:00:07 0:00:07
0:36:11
0:36:17 0:39:07
1:12:21
1:12:27 1:18:07
1:48:31 1:48:37 1:57:07
2:24:41 2:24:47
2:36:07
3:00:51 3:00:57
3:15:07
3:37:01 3:37:07
3:54:07
4:13:11 4:13:17
4:49:21 4:33:07
4:49:27
5:25:31 5:12:07
5:25:37
6:01:41 5:51:07
6:01:47
6:37:51 6:37:57 6:30:07
7:14:01 7:14:07 7:09:07
7:50:11 7:50:17 7:48:07
8:26:21 8:26:27 8:27:07
9:02:31 9:02:37 9:06:07
9:38:41 9:38:47 9:45:07
10:14:51 10:14:57 10:24:07
10:51:01 10:51:07
11:03:07
11:31:01 11:27:17
11:42:07
12:07:11 12:07:17
12:21:07
12:43:21

Vrijeme (h)
12:43:27

Vrijeme (h)
Vrijeme (h)

13:00:07
13:19:31 13:19:37
13:39:07
13:55:41 13:55:47
14:31:51 14:18:07
14:31:57
15:08:01 14:57:07
15:08:07
15:44:11 15:44:17 15:36:07

16:20:21 16:20:27 16:15:07

16:56:31 16:56:37 16:54:07
17:32:41 17:32:47 17:33:07
18:08:51 18:08:57 18:12:07
18:45:01 18:45:07 18:51:07
19:21:11 19:21:17 19:30:07
19:57:21 19:57:27
20:09:07
20:33:31 20:33:37
20:48:07
21:09:41 21:09:47
21:27:07
21:45:51 21:45:57
22:06:07
22:22:01 22:22:07
22:45:07
22:58:11 22:58:17
23:24:07
23:34:21 23:34:27

Slika 23 - Dnevni dijagram prividne, djelatne i jalove snage u 10 kV VP Dragovci

Slika 22 - Dnevni dijagram prividne, djelatne i jalove snage u 10 kV VP Crnac polje

P
S
P
S
P
S

Q
Q
Q

Slika 21 - Dnevni dijagram prividne, djelatne i jalove snage u 10 kV VP Staro Petrovo Selo

35
 Struja (A) Struja (A) Struja (A)

4
6
8
10
12
14
16
20
25
30
35
40
45
50
55
60
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110

0:00:01 0:00:07 0:00:07

0:36:11
0:46:47 0:39:07
1:12:21
1:18:07
1:48:31 1:33:27
1:57:07
2:24:41 2:20:07
2:36:07
3:00:51
3:06:47
3:15:07
3:37:01
3:53:27 3:54:07
4:13:11
4:49:21 4:40:07 4:33:07

5:25:31 5:12:07
5:26:47
6:01:41 5:51:07
6:13:27
6:37:51 6:30:07
7:00:07
7:14:01 7:09:07
7:50:11 7:46:47 7:48:07
8:26:21 8:27:07
8:33:27
9:02:31 9:06:07
9:20:07
9:38:41
9:45:07
10:14:51 10:06:47
10:24:07
10:51:01 10:53:27
11:03:07
11:31:01
11:40:07 11:42:07
12:07:11
12:30:37 12:21:07
12:43:21

Vrijeme (h)
Vrijeme (h)
Vrijeme (h)

13:00:07
13:19:31 13:17:17
13:39:07
13:55:41
14:03:57
14:31:51 14:18:07
14:50:37
15:08:01 14:57:07

15:44:11 15:37:17 15:36:07

16:20:21 16:23:57 16:15:07

16:56:31 16:54:07
17:10:37
17:32:41 17:33:07
18:08:51 17:57:17
18:12:07
18:45:01 18:43:57 18:51:07
19:21:11 19:30:37 19:30:07
19:57:21
20:17:17 20:09:07
20:33:31
20:48:07
21:09:41 21:03:57
21:27:07
21:45:51 21:50:37
22:06:07
22:22:01

Slika 26 - Dnevni dijagram prividne struje u 10 kV VP Dragovci

22:37:17 22:45:07

Slika 25 - Dnevni dijagram prividne struje u 10 kV VP Crnac polje

22:58:11
23:23:57 23:24:07
23:34:21
Slika 24 - Dnevni dijagram prividne struje u 10 kV VP Staro Petrovo Selo

L3
L2
L1
L3
L2
L1

L3
L2
L1

36
 Faktor snage Faktor snage Faktor snage

0,86
0,88
0,9
0,92
0,94
0,96
0,98
1

0,93
0,94
0,95
0,96
0,97
0,98
0,99
1
0,96
0,965
0,97
0,975
0,98
0,985
0,99
0,995
1

0:00:01 0:00:07
0:00:07
0:36:11 0:36:17
0:39:07
1:12:21 1:12:27
1:18:07
1:48:31 1:48:37
1:57:07
2:24:41 2:24:47
2:36:07
3:00:51 3:00:57
3:15:07
3:37:01 3:37:07
4:13:17 3:54:07
4:13:11
4:49:27 4:33:07
4:49:21
5:25:37 5:12:07
5:25:31
6:01:47 5:51:07
6:01:41
6:37:51 6:37:57 6:30:07

7:14:01 7:14:07 7:09:07

7:50:11 7:50:17 7:48:07

8:26:21 8:26:27 8:27:07

9:02:31 9:02:37
9:06:07
9:38:41 9:38:47
9:45:07
10:14:51 10:14:57
10:24:07
10:51:01 10:51:07
11:03:07
11:31:01 11:27:17
11:42:07
12:07:11 12:07:17
12:21:07
12:43:27

Vrijeme (h)
Vrijeme (h)

12:43:21

Vrijeme (h)
13:00:07
13:19:31 13:19:37
13:39:07
13:55:41 13:55:47
14:31:57 14:18:07
14:31:51
15:08:07 14:57:07
15:08:01
15:44:17 15:36:07
15:44:11
16:20:21 16:20:27 16:15:07

16:56:31 16:56:37 16:54:07

17:32:41 17:32:47 17:33:07

18:08:51 18:08:57 18:12:07

18:45:01 18:45:07 18:51:07

19:21:11 19:21:17
19:30:07
19:57:21 19:57:27
20:09:07
20:33:31 20:33:37
20:48:07
21:09:41 21:09:47
21:27:07
21:45:51 21:45:57
22:06:07
22:22:07

Slika 29 - Dnevni dijagram faktora snage u 10 kV VP Dragovci

22:22:01
22:45:07

Slika 28 - Dnevni dijagram faktora snage u 10 kV VP Crnac polje

22:58:11 22:58:17
23:24:07
23:34:21 23:34:27
Slika 27 - Dnevni dijagram faktora snage u 10 kV VP Staro Petrovo Selo

L3
L2
L1
L3
L2
L1

L3
L2
L1

37
 6400

6350

6300

6250

6200
Fazni napon (V)

L1
6150 L2
L3
6100

6050

6000

5950

5900
0:00:07 1:41:37 3:23:07 5:04:37 6:46:07 8:27:37 10:09:07 11:50:37 13:35:57 15:17:27 16:58:57 18:40:27 20:21:57 22:03:27 23:44:57

Vrij eme (h)

Slika 30 - Dnevni dijagram faznog napona u 10 kV mjernom polju

2.3.5.3 Proračun gubitaka djelatne snage

A Gubici u 10 kV dalekovodima

Gubici djelatne snage u 10 kV dalekovodima promatraju se kroz vremensku i

prostornu raspodjelu. Dijagrami s vremenskom bazom prikazuju ovisnost gubitaka djelatne
snage u 10 kV izvodu o dnevnim promjenama opterećenja. Dijagrami s prostornom bazom
prikazuju raspodjelu dnevnih gubitaka djelatne energije duž 10 kV izvoda po dionicama, te
nam ukazuju na dionice s povećanim iznosima gubitaka kako bismo mogli kvalitetno planirati
njihovo smanjenje.

Na slikama 37 do 39 prikazani su dnevni dijagrami gubitaka djelatne snage u 10 kV

izvodima, sa posebno označenim dodatnim gubicima zbog toka jalove snage. Vidljiva je
kvadratna ovisnost iznosa gubitaka o dnevnim promjenama opterećenja. Tako za
najopterećeniji izvod Staro Petrovo Selo gubici snage pri minimalnom opterećenju iznose 7,1
kW, u odnosu na 46,6 kW pri vršnom opterećenju.

Kako je prethodno navedeno, u izvodu Crnac polje značajan je tok jalove snage, što
uzrokuje povećane gubitke zbog porasta prividne struje. Tako dnevni iznos ovih dodatnih
gubitaka od 26,5 kWh u odnosu na ukupne dnevne gubitke od 291 kWh daje zabrinjavajuće
veliki postotak od 9,1 % povećanja dnevnih gubitaka zbog toka jalove snage. Ovaj problem
riješen je ugradnjom dodatnih kondenzatorskih baterija u NN razdjele TS-a 10/0,4 kV ovog
izvoda.

Na slikama 40 do 42 prikazani su dnevni dijagrami postotnih gubitaka djelatne snage po 10

kV izvodima, u odnosu na opterećenje izvoda djelatnom snagom. U ovim se dijagramima vidi
dnevna promjena efikasnosti izvoda. Tako se za izvod Staro Petrovo Selo postotni gubici
kreću od 1 % u minimumu opterećenja do 2,7 % u maksimumu, za Crnac polje od 0,82 % do
2,17 %, dok se za izvod Dragovci taj raspon kreće od 0,2 % do 0,47 %.

Na slikama 43 do 45 prikazani su prostorni dijagrami dnevnih gubitaka djelatne energije po

10 kV izvodima. Ovi dijagrami nam prvenstveno pokazuju u kojim dionicama izvoda se

38
generiraju najveći gubici. Iznosi gubitaka najviše ovise o opterećenju, a zatim o duljini
dionice i presjeku vodiča. U početnim, najopterećenijim dionicama magistralnih dalekovoda
stvaraju se gotovo cjelokupni gubici izvoda. Tako se, naprimjer u početnim dionicama 3101
do 3113 magistralnog dalekovoda Staro Petrovo Selo generira 95 % ukupnih gubitaka
izvoda, dok se u dionicama 3201 do 3212 magistralnog dalekovoda Crnac polje generira 91
% ukupnih gubitaka izvoda.

Na slikama 46 do 48 prikazani su prostorni dijagrami dnevnih postotnih gubitaka djelatne

energije u odnosu na prenešenu energiju izvodima, što nam govori o efikasnosti pojedine
dionice. Ovdje do većeg izražaja dolaze gubici u odcjepima zbog manjih presjeka vodiča
odcjepnih dalekovoda.

Na slikama 49 do 51 prikazani su prostorni dijagrami dnevnih postotnih gubitaka djelatne

energije po kilometru dionice. Ovdje je eliminiran utjecaj duljine dionice, te je prikazana
svojevrsna "gustoća" gubitaka. Iznos ovih gubitaka dakle ovisi o opterećenju i presjeku
vodiča. Vidljiv je još veći izražaj gubitaka u odcjepima. U ovim dijagramima najbolje se vidi
efikasnost svake pojedine dionice.

Na slikama 52 do 54 prikazani su prostorni dijagrami dnevnih gubitaka djelatne energije po

kilometru dionice. Također je prikazana "gustoća" gubitaka koja prvenstveno ovisi o
opterećenju dionice, pa su najveći iznosi redovito u prvim dionicama. Ovi dijagrami služe
nam za potrebe planiranja zahvata na smanjenju gubitaka, kada jednostavno možemo
odrediti iznos smanjenja gubitaka planiranim zahvatima. Najveći zabilježeni iznos dnevnih
gubitaka djelatne energije je u prvoj dionici izvoda Staro Petrovo Selo od 109 kWh/km.

B Gubici u transformatorima 10/0,4 kV

Gubici djelatne snage odnosno energije mogu se razložiti na gubitke u jezgri Po i

gubitke u namotu Pt. Gubici u jezgri ovise u naponu, dok gubici u namotu ovise o
opterećenju transformatora. Najveće korisnosti ostvaruju se pri opterećenjima kod kojih su
ovi gubici jednaki.

Na slikama 55 do 57 prikazane su srednje dnevne snage (opterećenja) u odnosu na nazivne

snage transformatora po 10 kV izvodima. Ovo su dakle osnovni pokazatelji prosječnog
dnevnog opterećenja svakog transformatora, iz čega direktno proizlazi i njihova korisnost
odnosno efikasnost. Najopterećeniji je transformator u TS br. 538. nazivne snage 250 kVA
sa prosječnim dnevnim opterećenjem od 126 kVA (50,4 %). Svi ostali transformatori su
prosječno opterećeni ispod 50 %. Kod nekoliko transformatora primjetna je izrazita
podopterećenost, što će rezultirati znatno smanjenom korisnošću.

Na slikama 58 do 60 prikazana je usporedba srednje dnevne i maksimalne korisnosti za

svaki transformator po 10 kV izvodima. Maksimalna korisnost ovisi o izvedbi transformatora,
nazivnoj snazi kao i starosti transformatora, dok je srednja dnevna korisnost direktan rezultat
opterećenosti. Kod većine transformatora je ova srednja dnevna korisnost manja do 3 % od
maksimalne. Izuzetak su izrazito podopterećeni transformatori, kod kojih korisnost pada i do
ispod 60 %, te nam oni svojim gubicima u jezgri povećavaju ukupne tehničke gubitke.

39
 11,2

11

10,8

10,6

10,4
Linijski napon (kV)

10,2

10

9,8

9,6

9,4

9,2

8,8

8,6
TS 35/10 kV
3101
3102
3103
3104
3105
3106
3107
3108
3109
3110
3111
3112
3113
3114
3115
3116
3117
3118
3119
3120
3121
3122
3123
3125
3126
3127
3128
3129
3130
3131
3132
3133
3134
3135
3136
3137
3138
3139
3140
3141
3142
3143
3144
3145
3146
3147
3148
3149
3150
3151
3152
3153
3154
3155
3156
3157
3158
3159
3160
3162
3163
3164
3165
Dionice 10 kV voda

Minimalno opterećenje Maksimalno opterećenje

Slika 31 - Prostorni dijagram lin. napona za min. i max. opterećenje u 10 kV VP S.P.Selo

11,2

11

10,8

10,6

10,4
Linijski napon (kV)

10,2

10

9,8

9,6

9,4

9,2

9
kV

01

02

03

04

05

06

07

08

09

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36
32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32
0
/1
35
TS

Dionice 10 kV voda

Minimalno opterećenje Maksimalno opterećenje

Slika 32 - Prostorni dijagram lin. napona za min. i max. opterećenje u 10 kV VP Cr. polje

11,2

11

10,8

10,6

10,4
Linijski napon (kV)

10,2

10

9,8

9,6

9,4

9,2

9
TS 35/10 3301 3302 3303 3304 3305 3306 3307 3308 3309 3310 3311 3312 3313 3314 3315
kV
Dionice 10 kV voda

Minimalno opterećenje Maksimalno opterećenje

Slika 33 - Prostorni dijagram lin. napona za min. i max. opterećenje u 10 kV VP Dragovci

40
 17
16
15
14
13
12
11
Pad napona (%)

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
3101
3102
3103
3104
3105
3106
3107
3108
3109
3110
3111
3112
3113
3114
3115
3116
3117
3118
3119
3120
3121
3122
3123
3125
3126
3127
3128
3129
3130
3131
3132
3133
3134
3135
3136
3137
3138
3139
3140
3141
3142
3143
3144
3145
3146
3147
3148
3149
3150
3151
3152
3153
3154
3155
3156
3157
3158
3159
3160
3162
3163
3164
3165
Dionice 10 kV voda

Minimalno opterećenje Maksimalno opterećenje

Slika 34 - Prostorni dijagram postotnog pada napona za min. i max. opterećenje u 10 kV VP S. P. Selo

13

12

11

10

8
Pad napona (%)

0
3201

3202

3203

3204

3205

3206

3207

3208

3209

3210

3211

3212

3213

3214

3215

3216

3217

3218

3219

3220

3221

3222

3223

3224

3225

3226

3227

3228

3229

3230

3231

3232

3233

3234

3235

3236
Dionice 10 kV voda

Minimalno opterećenje Maksimalno opterećenje

Slika 35 - Prostorni dijagram postotnog pada napona za min. i max. opterećenje u 10 kV VP Crnacpolje

3
Pad napona (%)

0
3301

3302

3303

3304

3305

3306

3307

3308

3309

3310

3311

3312

3313

3314

3315

Dionice 10 kV voda

Minimalno opterećenje Maksimalno opterećenje

Slika 36 - Prostorni dijagram postotnog pada napona za min. i max. opterećenje u 10 kV VP Dragovci

41
 50

45

40

35

30
Gubici (kW)

25

20

15

10

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Udio zbog toka jalove snage Ukupni gubici

Slika 37 - Dnevni dijagram gubitaka djelatne snage u 10 kV VP Staro Petrovo Selo

25

20

15
Gubici (kW)

10

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Udio zbog toka jalove snage Ukupni gubici

Slika 38 - Dnevni dijagram gubitaka djelatne snage u 10 kV VP Crnac polje

1,2

0,8
Gubici (kW)

0,6

0,4

0,2

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Udio zbog toka jalove snage Ukupni gubici

Slika 39 - Dnevni dijagram gubitaka djelatne snage u 10 kV VP Dragovci

42
 3

2,5

2
Postotni gubici

1,5

0,5

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Slika 40 - Dnevni dijagram postotnih gubitaka djelatne snage u 10 kV VP Staro Petrovo Selo

2,5

1,5
Postotni gubici

0,5

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Vrijeme (h)

Slika 41 - Dnevni dijagram postotnih gubitaka djelatne snage u 10 kV VP Crnac polje

0,5

0,45

0,4

0,35

0,3
Postotni gubici

0,25

0,2

0,15

0,1

0,05

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Slika 42 - Dnevni dijagram postotnih gubitaka djelatne snage u 10 kV VP Dragovci

43
 Dnevni gubici (kWh) Dnevni gubici (kWh) Dnevni gubici (kWh)

0
2
4
6
8
10
12
0
10
20
30
40
50
60
70
0
20
40
60
80
100
120

3201 3101
3301 3102
3202 3103
3104
3203
3105
3204 3106
3302
3107
3205 3108
3109
3206 3110
3303 3111
3207
3112
3208 3113
3114
3304 3209 3115
3116
3210 3117
3118
3211
3305 3119
3212 3120
3121
3213 3122
3306 3123
3214 3125
3126
3215
3127
3128
3307 3216
3129
3217 3130
3131
3218 3132
3308 3133
3219 3134
3135
3220

Dionice 10 kV voda
3136

Dionice 10 kV voda
Dionice 10 kV voda

3309 3221 3137

3138
3222 3139
3140
3223 3141
3310
3142
3224
3143
3225 3144
3145
3311
3226 3146
3147
3227 3148
3149
3312 3228
3150
3229 3151
3152
3230 3153
3313 3154
3231 3155
3156
3232
3157
3314 3233 3158
3159
3234 3160
3162
3235 3163
3315
3164
3236

Slika 45 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka djelatne energije u 10 kV VP Dragovci

3165

Slika 44 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka djelatne energije u 10 kV VP Crnac polje

Slika 43 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka djelatne energije u 10 kV VP Staro P. Selo

44
 0,4

0,35

0,3
Dnevni postotni gubici

0,25

0,2

0,15

0,1

0,05

0
3101
3102
3103
3104
3105
3106
3107
3108
3109
3110
3111
3112
3113
3114
3115
3116
3117
3118
3119
3120
3121
3122
3123
3125
3126
3127
3128
3129
3130
3131
3132
3133
3134
3135
3136
3137
3138
3139
3140
3141
3142
3143
3144
3145
3146
3147
3148
3149
3150
3151
3152
3153
3154
3155
3156
3157
3158
3159
3160
3162
3163
3164
3165
Dionice 10 kV voda

Slika 46 - Prostorni dijagram dnevnih postotnih gubitaka djelatne energije u 10 kV VP S.P.Selo

0,9

0,8

0,7

0,6
Dnevni postotni gubici

0,5

0,4

0,3

0,2

0,1

0
3201

3203

3205

3207

3209

3211

3213

3215

3217

3219

3221

3223

3225

3227

3229

3231

3233

3235
Dionice 10 kV voda

Slika 47 - Prostorni dijagram dnevnih postotnih gubitaka djelatne energije u 10 kV VP Crnac polje

0,45

0,4

0,35

0,3
Dnevni postotni gubici

0,25

0,2

0,15

0,1

0,05

0
3301 3302 3303 3304 3305 3306 3307 3308 3309 3310 3311 3312 3313 3314 3315
Dionice 10 kV voda

Slika 48 - Prostorni dijagram dnevnih postotnih gubitaka djelatne energije u 10 kV VP Dragovci

45
 0,4

0,35

0,3
Dnevni postotni gubici / km

0,25

0,2

0,15

0,1

0,05

0
3101
3102
3103
3104
3105
3106
3107
3108
3109
3110
3111
3112
3113
3114
3115
3116
3117
3118
3119
3120
3121
3122
3123
3125
3126
3127
3128
3129
3130
3131
3132
3133
3134
3135
3136
3137
3138
3139
3140
3141
3142
3143
3144
3145
3146
3147
3148
3149
3150
3151
3152
3153
3154
3155
3156
3157
3158
3159
3160
3162
3163
3164
3165
Dionice 10 kV voda

Slika 49 - Prostorni dijagram dnevnih postotnih gubitaka djelatne energije / km u 10 kV VP S. P. Selo

0,25

0,2
Dnevni postotni gubici / km

0,15

0,1

0,05

0
01

02

03

04

05

06

07

08

09

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36
32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32

32
Dionice 10 kV voda

Slika 50 - Prostorni dijagram dnevnih postotnih gubitaka djelatne energije / km u 10 kV VP Crnac polje

0,25

0,2
Dnevni postotni gubici / km

0,15

0,1

0,05

0
3301 3302 3303 3304 3305 3306 3307 3308 3309 3310 3311 3312 3313 3314 3315
Dionice 10 kV voda

Slika 51 - Prostorni dijagram dnevnih postotnih gubitaka djelatne energije / km u 10 kV VP Dragovci

46
 120

110

100

90
Dnevni gubici (kWh/km)

80

70

60

50

40

30

20

10

0
3101
3102
3103
3104
3105
3106
3107
3108
3109
3110
3111
3112
3113
3114
3115
3116
3117
3118
3119
3120
3121
3122
3123
3125
3126
3127
3128
3129
3130
3131
3132
3133
3134
3135
3136
3137
3138
3139
3140
3141
3142
3143
3144
3145
3146
3147
3148
3149
3150
3151
3152
3153
3154
3155
3156
3157
3158
3159
3160
3162
3163
3164
3165
Dionice 10 kV voda

Slika 52 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka djelatne energije / km u 10 kV VP Staro Petrovo Selo

40

35

30
Dnevni gubici (kWh/km)

25

20

15

10

0
3201

3203

3205

3207

3209

3211

3213

3215

3217

3219

3221

3223

3225

3227

3229

3231

3233

3235

Dionice 10 kV voda

Slika 53 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka djelatne energije / km u 10 kV VP Crnac polje

12

10

8
Dnevni gubici (kWh/km)

0
3301 3302 3303 3304 3305 3306 3307 3308 3309 3310 3311 3312 3313 3314 3315

Dionice 10 kV voda

Slika 54 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka djelatne energije / km u 10 kV VP Dragovci

47
Na slikama 61 do 63 prikazani su dnevni dijagrami gubitaka djelatne snage u
transformatorima sumarno po 10 kV izvodima. Gubici su razloženi na gubitke u jezgri i
namotu. Vidljiva je ovisnost gubitaka u jezgri o naponu, kao i izrazita ovisnost gubitaka u
namotu o dnevnim promjenama opterećenja. Općenito su gubici u namotu manji od gubitaka
u jezgri, što nam govori o ukupnoj podopterećenosti transformatora ispod granice
maksimalne korisnosti. Tek se u razdobljima maksimalnog opterećenja iznos gubitaka u
namotu približava iznosu gubitaka u jezgri.

Na slikama 64 do 66 prikazani su dnevni gubici djelatne energije za svaki pojedini

transformator po 10 kV izvodima, koji su također razloženi na gubitke u jezgri i namotu. Na
primjer, za spomenuti najopterećeniji transformator u TS br. 538 dnevni gubici djelatne
energije u jezgri iznose 9,8 kWh, dok su u namotu 22,2 kWh, dakle transformator prosječno
dnevno radi iznad optimalnog opterećenja sa maksimalnom korisnošću. Ugradnjom veće
jedinice od 400 kVA ukupni gubici bi se smanjili. Stoga ovi dijagrami mogu biti podloga za
pripremu međusobnih zamjena transformatora u smislu smanjenja gubitaka u njima.

2.3.5.4 Sumarna analiza rezultata proračuna gubitaka djelatne snage odnosno energije

Tijekom promatranog dana 20. listopada 2004. godine u tri 10 kV izvoda predano je
ukupno 52,33 MWh djelatne električne energije. Najviše je preuzeo izvod Staro Petrovo Selo
- 29,99 MWh, zatim Crnac polje - 17,63 MWh, te najmanje Dragovci - 4,71 MWh, kako je
prikazano na slici 67.
U nastavku je na slici 68 prikazana raspodjela dnevnih postotnih gubitaka po 10 kV
izvodima, razloženo na gubitke u dalekovodima i transformatorima. Ukupni gubici u 10 kV
izvodima iznose 3,31 % ili 1 733 kWh. Slijedi tablični prikaz raspodjele gubitaka:

Tablica 4 - Raspodjela gubitaka u 10 kV izvodima iz TS 35/10 kV Batrina

Gubici (%) Gubici (kWh) Efikasnost
Izvod Vodovi Transformatori Ukupno Vodovi Transformatori Ukupno izvoda
S. P. Selo 1,14 0,78 1,92 597 408 1 005 96,65 %
Crnac 0,56 0,63 1,19 293 330 623 96,47 %
polje
Dragovci 0,03 0,17 0,20 16 89 105 97,77 %
UKUPNO 1,73 1,58 3,31 906 827 1 733

Iz tablice 4 vidljivo je da gubici u vodovima izrazitije ovise o opterećenju nego gubici

u transformatorima zbog gubitaka u jezgrama transformatora neovisnim o opterećenju.
Zanimljiva je činjenica da je efikasnost odnosno korisnost izvoda Crnac polje manja od
opterećenijeg izvoda Staro Petrovo Selo iz dva razloga: veća podopterećenost
transformatora u izvodu Crnac polje, kao i dulji put transporta el. energije, jer je veći dio
konzuma izvoda Crnac polje na kraju magistralnog dalekovoda.

48
 300

250

200
Snaga (kVA)

150

100

50

0
502

501

504

505

506

507

509

510

512

514

515

517

519

521

522

523

524

525

526

527

530

535

533

534

531

536

538

540

541

545

546
Transformatori u TS 10/0,4 kV

Srednja dnevna snaga (kVA) Nazivna snaga transformatora( kVA)

Slika 55 - Srednje dnevne snage i nazivne snage transformatora u 10 kV VP S. P. Selo

700

650

600

550

500

450
Snaga (kVA)

400

350

300

250

200

150

100

50

0
550

553

554

555

557

558

560

562

563

564

566

568

570

571

575

572

573

574
Transformatori u TS 10/0,4 kV

Srednja dnevna snaga (kVA) Nazivna snaga transformatora( kVA)

Slika 56 - Srednje dnevne snage i nazivne snage transformatora u 10 kV VP Crnac polje

200

150
Snaga (kVA)

100

50

0
580

586

588

590

581

583

584

Transformatori u TS 10/0,4 kV

Srednja dnevna snaga (kVA) Nazivna snaga transformatora( kVA)

Slika 57 - Srednje dnevne snage i nazivne snage transformatora u 10 kV VP Dragovci

49
 100

95

90

85
Korisnost (%)

80

75

70

65

60

55
502

501

504

505

506

507

509

510

512

514

515

517

519

521

522

523

524

525

526

527

530

535

533

534

531

536

538

540

541

545

546
Transformatori u TS 10/0,4 kV

Srednja dnevna korisnost Maksimalna korisnost

Slika 58 - Srednja dnevna korisnost u usporedbi s maksimal. za transformatore u 10 kV VP S.P.Selo

100

95

90

85

80
Korisnost (%)

75

70

65

60

55

50
550

553

554

555

557

558

560

562

563

564

566

568

570

571

575

572

573

574
Transformatori u TS 10/0,4 kV

Srednja dnevna korisnost Maksimalna korisnost

Slika 59 - Srednja dnevna korisnost u usporedbi s maksimal. za transformatore u 10 kV VP Crnacpolje

100

99

98

97

96
Korisnost (%)

95

94

93

92

91

90
580

586

588

590

581

583

584

Transformatori u TS 10/0,4 kV

Srednja dnevna korisnost Maksimalna korisnost

Slika 60 - Srednja dnevna korisnost u usporedbi s maksimal. za transformatore u 10 kV VP Dragovci

50
 24

22

20

18

16

14
Gubici (kW)

Pt
12
Po
10

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Vrijeme (h)

Slika 61 - Dnevni dijagram gubitaka djelatne snage u transformatorima 10 kV VP S P Selo

18

16

14

12
Gubici (kW)

10
Pt
Po
8

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Slika 62 - Dnevni dijagram gubitaka djelatne snage u transformatorima 10 kV VP Crnac

polje

4,5

3,5

3
Gubici (kW)

Pt
2,5
Po

1,5

0,5

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrijeme (h)

Slika 63 - Dnevni dijagram gubitaka djelatne snage u transformatorima 10 kV VP Dragovci

51
 35

30

25
Dnevni gubici (kWh)

20
Pt
Po
15

10

0
502

501

504

505

506

507

509

510

512

514

515

517

519

521

522

523

524

525

526

527

530

535

533

534

531

536

538

540

541

545

546
Transformatori u TS 10/0,4 kV

Slika 64 - Dnevni gubici djelatne energije u transformatorima 10 kV VP Staro Petrovo Selo

60

50

40
Dnevni gubici (kWh)

Pt
30
Po

20

10

0
550

553

554

555

557

558

560

562

563

564

566

568

570

571

575

572

573

574

Transformatori u TS 10/0,4 kV

Slika 65 - Dnevni gubici djelatne energije u transformatorima 10 kV VP Crnac polje

25

20
Dnevni gubici (kWh)

15

Pt

Po

10

0
580

586

588

590

581

583

584

Transformatori u TS 10/0,4 kV

Slika 66 - Dnevni gubici djelatne energije u transformatorima 10 kV VP Dragovci

52
 10 kV VP Crnac polje (MWh) 10 kV VP Dragovci (MWh)
10 kV VP Staro Petrovo Selo (MWh)

17,63

29,99

4,71

Slika 67 – El. energija predana u 10 kV VP-a u TS 35/10 kV Batrina dana 20.10.2004.

Dnevna energija predana u NN mrežu (%) Gubici u 10 kV vodu Crnac polje (%)
Gubici u 10 kV vodu Dragovci (%) Gubici u 10 kV vodu Staro Petrovo Selo (%)
Gubici u transformatorima VP Crnac polje (%) Gubici u transformatorima VP Dragovci (%)
Gubici u transformatorima VP Staro Petrovo Selo (%)

0,17

0,63
0,78

96,69 3,31

0,56
1,14
0,03

Slika 68 - Dnevni postotni gubici u 10 kV vodovima i transformatorima TS 35/10 kV Batrina

53
3 PROCJENA NETEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI

Godišnji tehnički gubici energije rezultat su sumiranja ukupnih dnevnih tehničkih

gubitaka energije tijekom obračunske godine. Ukupni godišnji gubici energije razlika su
preuzete energije iz mreže prijenosa i prodane el. energije potrošačima, izmjerene
registriranim mjernim uređajima tijekom obračunske godine, kako je opširnije obrađeno u
potpoglavlju 1.2. Godišnji netehnički gubici su prema tome razlika ukupnih i tehničkih
gubitaka.
Na osnovi iznosa ovih računskih netehničkih gubitaka planira se vrsta i opseg
djelatnosti na smanjenju istih: tehnička kontrola obračunskih mjernih mjesta i otkrivanje
neovlaštene potrošnje (krađe) el. energije.

3.1 Moguća mjesta nastanka netehničkih gubitaka

3.1.1 Obračunska mjerna mjesta

Neizravna mjerna mjesta na srednjem naponu. Budući se na ovim mjernim mjestima

potrošačima prodaju velike količine el. energije, svaka greška koja onemogućuje ispravno
mjerenje uzrokuje velike gubitke. Najčešće su greške u ožičenju sekundarnih strujnih i
naponskih mjernih vodova. Stoga su sljedeći preduvjeti neophodni za kvalitetne kontrolne
preglede ovakvih mjernih mjesta:
- opsežni poslovi u pripremi kontrole u beznaponskom stanju (dogovor s kupcem
u svezi obustave isporuke el. energije, iskapčanje i osiguranje mjesta rada u
beznaponskom stanju),
- pripremljenost i obučenost radnika odgovornih za kontrolu, kao i opremljenost
potrebnim mjernim uređajima i alatom.

Poluizravna mjerna mjesta na niskom naponu. Za ovakva mjerna mjesta vrijede iste
činjenice kao i kod neizravnih, uz razliku u priključku naponskih mjernih vodova. Naime,
zbog direktnog priključka naponskih mjernih vodova na elemente NN razvoda u postrojenju
javlja se problem kada se želi u potpunosti zaštiti mjerno mjesto plombama isporučitelja. U
važećim Uputama za opremanje i ispitivanje obračunskih mjernih mjesta na niskom i
srednjem naponu [L – 1] za ovu vrstu mjerenja nije predviđena zaštita plombom priključka
naponskih mjernih vodova, prema slici 69 koja je preuzeta iz poglavlja 8.1. Načelne sheme
spajanja navedenih uputa.

Kako je u najvećem broju slučajeva ovaj priključak izveden vijčanim spojem

naponskog mjernog voda na sabirnice NN razvoda kod kupca, isti može vrlo jednostavno
onemogućiti ispravno mjerenje.

U nastavku su fotografije nekoliko karakterističnih načina priključaka naponskih

mjernih vodova kod poluizravnih mjernih mjesta, na slikama 70 do 72.

U svakom slučaju, trebalo bi donijeti jedinstveno tehničko rješenje za zaštitu

plombom priključaka naponskih mjernih vodova, te ga primjeniti na sva postojeća, odnosno
uvjetovati za sva nova mjerna mjesta.

54
Slika 69 - Načelna shema spajanja strujnih mjernih transformatora kod poluizravnog
mjerenja (iz HEP-ovog biltena 73.)

Slika 70 - Na dolaznim sabirnicama u NN sklopnom bloku u TS-i u vlasništvu kupca

(zajedno sa priključnim vodovima pokaznih voltmetara)

55
 Slika 71 - Na dolaznim sabirnicama sa transformatora u TS-i u vlasništvu kupca

Slika 72 - Na sabirnicama u priključno mjernom ormaru kupca

Izravna mjerna mjesta na niskom naponu. Budući je u distribucijskoj mreži najveći broj
ovakvih obračunskih mjernih mjesta, pojedinačne kontrole zahtijevaju velik utrošak vremena.
S druge strane, sama mjerna mjesta su znatno jednostavnije izvedbe, te je i mogućnost
tehničke neispravnosti smanjena.

Detaljnije će se opisati mogućnost neovlaštene potrošnje pomicanjem brojila el.

energije izvan okomitog položaja. Ovo je najjednostavniji mogući oblik neovlaštene potrošnje
(krađe) el. energije, ukoliko kupac ima mogućnost pomaknuti indukcijsko brojilo el. energije s
okretnom pločicom izvan okomitog položaja montaže. Slučaj je to npr. kod montaže brojila
na nadžbuknu ploču ili na nosivu ploču u starim mjerno razdjelnim ormarima. U slučaju
znatnijeg nagiba brojila, zbog povećanog trenja na ležajima okretne pločice dolazi do
usporavanja vrtnje, te u krajnjem slučaju i zaustavljanja same pločice.
Temeljem provedenih mjerenja na raznim modelima indukcijskih brojila, uz razna
opterećenja i nagibe po obje osi, prikazan je ovaj sažeti tablični prikaz ovisnosti greške
mjerenja brojila o nagibu. Opterećenje brojila je 30 % nazivnog.

56
Tablica 5 - Ovisnost greške mjerenja indukcijskih brojila o nagibu
Tip brojila Godina Greška mjerenja pri nagibu Zaustavljanje okretne
«Iskra» proizvodnje 30° 60° 90° pločice pri nagibu
E3 1964. 0,3 % 5,6 % 12,1 % 100°
E52 1969. 1,5 % 1,6 % - 65°
E7 1973. 1,3 % 2,5 % - 75°
E73 1981. 0,5 % - - 60°
E84 1995. 0,1 % 3,4 % 7,6 % -
T22 1975. 5,6 % 12,2 % - 85°
T30 1994. 4,1 % 7,7 % 18,5 % -

Ovakav oblik krađe može se jednostavno eliminirati:

- montažom brojila na nosivu ploču sa sva tri vijka, od kojih su dva donja
pod priključnim poklopcem tj. plombom,
- plombiranjem mogućih pomičnih dijelova nadžbukne ploče odnosno
nosive ploče za fiksne dijelove – nosače odnosno okvir ormarića.

3.1.2 Unutrašnji priključci do mjernog mjesta u objektu kupca

Na ovakvim unutrašnjim priključcima moguć je još jedan vid neovlaštene potrošnje

(krađe) električne energije - preuzimanje odnosno potrošnju el. energije pokraj (prije) mjernih
uređaja. Javlja se prvenstveno u kupaca kod kojih su mjerni uređaji smještani u objektu, gdje
unutrašnji priključci sa neregistriranom el. energijom prolaze kroz vlasništvo potrošača i “na
dohvat ruke”. Dakle, predmet ovakve kontrole je dio priključka od ulaza u objekt do mjernog
uređaja. Kod podzemnog priključka kontrola se proširuje do mjesta priključka na
distribucijsku niskonaponsku mrežu.
U najvećem broju slučajeva, krađa se ostvaruje izradom odvojaka sa unutrašnjeg priključka,
koji je nedostupan vizualnom pregledu (u zidu, pod žbukom, u zemlji i sl.). Ovakvu se krađu,
zahvaljujući suvremenoj mjerno – ispitnoj tehnologiji dostupnoj na svjetskom tržištu može
otkriti na dva načina:

Korištenje reflektometra s vremenskom bazom (TDR - time domain reflectometer). Ovi

mjerni uređaji rade na principu odašiljanja impulsa određene amplitude i duljine u ispitivani
kabel, te na osnovi primljenih reflektiranih odziva na svim mjestima promjena uzdužnih
impedancija i admitancija u kabelu možemo odrediti vrstu i udaljenost kvara. Dakle, osnovna
namjena je lociranje svih vrsta kvarova na kabelima, s minimalnim duljinama od nekoliko
metara.
Korištenje lokatora trase (wire tracer s transmiterom za kućne instalacije). Ovakvim
uređajem omogućeno nam je selektivno lociranje trase unutrašnjeg priključka u objektu
potošača. Transmiter priključujemo na vodiče unutrašnjeg priključka, te lokatorom
određujemo trasu i eventualni odvojak s trase.

3.2 Utvrđivanje netehničkih gubitaka u niskonaponskoj mreži - primjer jednog naselja

U ovom poglavlju detaljnije će se opisati postupak utvrđivanja netehničkih gubitaka

na primjeru niskonaponske mreže jednog naselja preko točnog utvrđivanja ukupnih gubitaka
ugrađenim kontrolnim mjerenjima u svim razdjelnim TS 10/0,4 kV, umanjenih za iznos
tehničkih gubitaka dobivenih proračunom. Nakon točnog utvrđivanja iznosa netehničkih
gubitaka, prikazane su daljnje aktivnosti na analiziranju i pobližem lociranju mjesta njihovog
nastanka.
Naselje iz primjera smješteno na granici sa Bosnom i Hercegovinom do
domovinskog rata bilo je opskrbljivano el. energijom od strane distribucijskog poduzeća iz
susjedne države. Tijekom rata je priključeno na mrežu Hrvatske elektroprivrede. U idućim
godinama interpolirane su nove razdjelne TS te djelomično rekonstruirana niskonaponska
mreža, prvenstveno zbog sanacije naponskih prilika. Zbog određenih tehničkih rješenja

57
izvedbe unutrašnjih priključaka u objektima kupaca (glavni osigurači priključka smješteni uz
brojilo el. energije u kućnoj razdjelnici, neizravno dovođenje povratnog vodiča na brojilo
preko N-sabirnice kućne instalacije) ali i zbog naslijeđenog prijeratnog mentaliteta ovo je
naselje dulji niz godina smatrano sumnjivim po pogledu povećane neovlaštene potrošnje el.
energije. Stoga su 2002. godine ugrađena kontrolna mjerenja djelatne energije u NN
razdjelima svih TS SN/NN koja se sinkronizirano očitavaju sa redovnim obračunskim
očitanjima brojila kupaca. Tako su nakon 2,5 godine i 3 obračunska razdoblja dobiveni
reprezentativni podaci o ukupnim gubicima u NN mreži naselja.
Bez obzira na navedene specifične uvjete koji su potakli ovakav način utvrđivanja
gubitaka, ova metoda se može primjenjivati i u drugim dijelovima niskonaponske
distribucijske mreže prema prioritetima i kriterijima određenim na osnovi terenskih iskustava.

3.2.1 Utvrđivanje brojčanog iznosa netehničkih gubitaka

Osnovni brojčani pokazatelji potrošnje el. energije tijekom 2,5 godina (od 1.4.2002.
do 1.10.2004. godine) su sljedeći:
- ukupna el. energija predana u niskonaponsku mrežu iznosi 7 123 560 kWh,
određena kao suma kontrolnih mjernih uređaja u svim razdjelnim TS SN/NN ( ispitivanje
točnosti mjerenja svih kontrolnih uređaja obavljeno je pomoću mrežnih analizatora istih
razreda točnosti na početku i kraju mjernog perioda ),
- ukupna el. energija prodana kupcima iznosi 6 497 685 kWh, određena kao suma
potrošnji svih obračunskih mjerenja kod kupaca tijekom navedena tri obračunska razdoblja.
Valja napomenuti da su očitanja svih 730 brojila provedena u minimalnom broju
dana i usklađeno sa očitanjem kontrolnih mjerenja kako bi se greška zbog neistovremenosti
svela na što manji iznos. Kako su sva obračunska očitanja obavljana tijekom dva dana,
maksimalni iznos ove greške se zbog relativno dugog mjernog perioda od 912 dana kreće
oko 0,2 %.
Ukupni gubici određeni razlikom gornja dva broja iznose 625 875 kWh, odnosno
prosječno 250 350 kWh godišnje. U postotnom iznosu to je 8,78 %. Kako bi dobili netehničke
gubitke, od ovih iznosa se oduzimaju tehnički gubici određeni proračunom tehničkih gubitaka
za predmetnu niskonaponsku mrežu. Njihov iznos je 1,54 %, što prevedeno na promatrano
razdoblje od 2,5 godina čini 107 625 kWh.
Dakle, ukupni netehnički gubici u ovom razdoblju iznose 516 172 kWh ili prosječno
206 469 kWh godišnje. U postotnom iznosu to je 7,25 %, što predstavlja zabrinjavajući broj.
Uz informaciju o ukupnim godišnjim netehničkim gubicima pogona Nova Gradiška , dobije se
zanimljiv podatak da se u predmetnom naselju koje čini svega 2,5 % konzuma ovog pogona
generira oko 10 % od ukupnih netehničkih gubitaka u pogonu. Vidljivo je da su se sumnje u
povećani iznos netehničkih gubitaka potvrdile temeljem ovih rezultata. Ciljanim akcijama na
smanjenju ovih gubitaka na malom broju mjernih mjesta u promatranom naselju mogu se
dakle smanjiti ukupni gubici pogona za maksimalno 0,2 %

3.2.2 Uže lociranje mjesta nastanka netehničkih gubitaka

Za određena obračunska mjerna mjesta kupaca sa većom ili manjom sigurnošću se

može reći da ne generiraju netehničke gubitke u smislu neovlaštene potrošnje. Na slici 73
prikazana je raspodjela ukupne predane el. energije u niskonaponsku mreže prema vrstama
obračunskih mjerenja. U tablici 6 dani su brojčani iznosi za promatrano razdoblje od 2,5
godina.
Ukupna predana el. energija u niskonaponsku mrežu (a) u startu se dijeli na opću
potrošnju (b) i javnu rasvjetu (1). Na mjernim mjestima javne rasvjete ne stvaraju se
netehnički gubici, jer su pod nadzorom HEP-a, a točnost mjerenja jednostavno se kontrolira
wattmetarskim kliještima.
U NN mreži opće potrošnje nastaju tehnički gubici (2), čiji je iznos definiran
proračunom. Dakle, (c) je električna energija koja se predaje kupcima, da li registrirana
odnosno neregistrirana.

58
 Sljedeća grupa kupaca odnosno mjernih mjesta za koja pretpostavljamo da ne
generiraju netehničke gubitke su NN izvodi sa malim brojem potrošača (3), kakvih u naselju
ima tri. Ovi izvodi su prekontrolirani postavljenim mrežnim analizatorima u razdjelnim TS sa
nenajavljenim očitanjima brojila na početku i kraju mjernog perioda, te je usporedbom
pokazivanja analizatora i brojila utvrđen izostanak netehničkih gubitaka.
Kupci kojima je brojilo smješteno u vanjske fasadne kućne priključno-mjerne
ormariće (KPMO) su u grupi (4) sa značajno smanjenom mogućnošću neovlaštene
potrošnje.
Ovim postupkom je smanjen broj priključaka i mjernih mjesta na kojima realno mogu
nastati netehnički gubici. Od ukupno 730 kupaca odnosno mjernih mjesta na 104 je znatno
smanjena mogućnost nastanka netehničkih gubitaka, te je za preostalih 626 kupaca postotni
iznos netehničkih gubitaka skočio na 8,73 % (e - f)

b
1
c
2
d
3

e
4

f
Slika 73 - Raspodjela el. energije u NN mreži

Tablica 6 - Brojčani podaci uz sliku 73

a 7.123.560 kWh 1 Javna rasvjeta (a - b) - 4 brojila 128.353 kWh
b 6.995.207 kWh 2 Tehnički gubici u NN mreži (b - c) 107.625 kWh
c 6.887.582 kWh 3 Potrošnja prekontroliranih kupaca (c - d) - 11 163.458 kWh
brojila
d 6.724.124 kWh 4 Potrošnja kupaca s KPMO-ima (d - e) - 89 brojila 785.900 kWh
e 5.938.224 kWh 5 Netehnički gubici (e - f) 516.172 kWh
f 5.422.052 kWh je iznos ukupne el. energije prodane kupcima umanjen za iznose grupa 1, 3 i 4.

3.2.3 Prikupljanje dodatnih podataka o unutrašnjim priključcima svih kupaca

Početkom 2005. godine provedena je kontrola unutrašnjih priključaka i mjernih

mjesta svih kupaca s naglaskom na otkrivanje neovlaštene potrošnje odnosno evidentiranje
svih potencijalnih mjesta nastanka netehničkih gubitaka, kao i pripreme za rekonstrukciju
unutrašnjih priključaka kako bi se na minimalnu mjeru svela mogućnost neovlaštene
potrošnje.
Na slici 74 prikazana je zastupljenost raznih vrsta glavnih osigurača priključaka te
njihova plombiranost. Na oko dvije trećine priključaka glavni osigurači smješteni su unutar
objekta zajedno sa brojilom el. energije na kućnoj razdjelnici. Manja je zastupljenost kućnih
priključno-mjernih ormarića (kupci priključeni unatrag dvanaest godina) te kućnih priključnih

59
tavanskih ormarića. Izrazita je bila zatečena neplombiranost glavnih osigurača, i u ukupnom
zbroju iznosila je oko 52 %.
Na 44 % priključaka zatečen je nezadovoljavajući presjek vodiča unutrašnjeg
priključka, prema slici 75. Tim i takvim priključcima kupcima se preda oko 40 % ukupne el.
energije, što dodatno povećava tehničke gubitke u vodičima priključaka.

Slika 74 - Smještaj glavnih osigurača priključka

Slika 75 - Presjeci vodiča unutrašnjih priključaka

3.2.4 Analiza potrošnje el. energije

Potrošnja el. energije svakog kupca u promatranom naselju prati se unatrag

posljednjih šest godina. Ukoliko se ovim podacima za sve kupce kategorije kućanstvo
pridoda podatak o broju članova domaćinstva, dobije se zanimljiv dijagram prikazan na slici
76. Na dijagramu se vidi ovisnost godišnje potrošnje el. energije o broju članova

60
domaćinstva. Svaka linija predstavlja kategoriju domaćinstva sa 1 do 7 i više članova. Na osi
apscisa je broj kupaca određene kategorije. Kupci su za svaku kategoriju posloženi prema
iznosu godišnje potrošnje, od najveće do najmanje. Tako se u lijevom dijelu dijagrama nalazi
određeni manji broj kupaca sa najvećim iznosima potrošnje. U srednjem dijelu nalazi se
najveći dio kupaca sa potrošnjama bliskima prosječnoj potrošnji za svaku pojedinu
kategoriju, dok je nama najzanimljiviji desni dio dijagrama sa kupcima čije su godišnje
potrošnje znatno ispod prosječnih. U ovim se slučajevima može raditi o obiteljima sa slabim
materijalnim stanjem, a može biti riječi i o kupcima kod kojih se generiraju veći iznosi
netehničkih gubitaka, bilo zbog netočnog (smanjenog) mjerenja brojila, bilo zbog
neovlaštene potrošnje.

Slika 76 - Raspodjela kupaca po broju članova domaćinstva i godišnjoj potrošnji el. energije
Stoga je na slici 77 prikazana daljnja raspodjela ovih kupaca sa znatno smanjenom
potrošnjom el. energije, uz pokazatelje o njihovom broju za svaku kategoriju domaćinstva,
smještaju glavnih osigurača i zatečenoj plombiranosti istih, te udio starih brojila (
proizvedenih od 1960. do 1969. odnosno od 1970. do 1979. godine ). Izrazit je postotak
glavnih osigurača smještenih uz brojilo u objektu kupca, malo je manji postotak
neplombiranih osigurača. Udio starih brojila također je značajan i premašuje 70 %. Dakle,
kupci sa smanjenom potrošnjom najčešće imaju ovakve karakteristike priključaka.

Slika 77 - Neke karakteristike kupaca sa smanjenom potrošnjom

61
3.2.4.1 Brojila el. energije

Na slici 78 prikazana je raspodjela aktivnih brojila električne energije po godini

proizvodnje i po godini zadnjeg umjeravanja. Vidljivo je da u ukupnom zbroju postotak brojila
starijih od 25 godina premašuje 50 %. Postotak brojila pri kraju ili izvan roka umjeravanja bio
je oko 10 %, te su ona tijekom kontrole unutrašnjih priključaka zamijenjena. Ovako velik
postotak starijih brojila, pogotovo ako su pri kraju roka umjeravanja upućuje na činjenicu da
je određeni iznos netehničkih gubitaka nastao zbog njihovog netočnog mjerenja.

Slika 78 - Raspodjela brojila el. energije po godini proizvodnje i godini zadnjeg umjeravanja

Slika 79 - Razlika u potrošnji prije i poslije izmjene brojila zbog isteka roka umjeravanja

Za primjer je na slici 79 prikazana razlika u prosječnoj dnevnoj potrošnji u

obračunskom razdoblju prije i poslije izmjene brojila, za kupce kategorije kućanstvo kod kojih

62
je ova izmjena obavljena 2000. godine. I na ovako malom uzorku od svega 15 brojila vidljivo
je da je kod nekoliko kupaca nakon izmjene došlo do značajnijeg porasta potrošnje. Prosjek
porasta potrošnje u obračunskom razdoblju nakon izmjene za ovih 15 kupaca iznosi 16 %,
što može upućivati na smanjenu točnost mjerenja pri kraju roka umjeravanja, pogotovo za
starija brojila.

63
4 MJERE ZA SMANJENJE TEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI

U prošlom se poglavlju opširnije govorilo o analizama rezultata proračuna tehničkih

gubitaka u distribucijskoj mreži Pogona Nova Gradiška. Iz zaključaka predmetnih analiza
slijedi koje mjere treba poduzeti kako bi se tehnički gubici što efikasnije smanjili. U ovom
poglavlju konkretno će se govoriti o tim mjerama, razloženo po razinama distribucijske
mreže.

4.1 Mreža 35 kV

Budući da u 35 kV mreži ima mali broj velikih objekata, efikasno smanjenje gubitaka
bez većeg ulaganja može se ostvariti optimiranjem tokova snaga. Promjenu topologije 35 kV
mreže ne može se ostvariti zbog malog broja objekata, pa se tokove snaga optimira
posredno putem 10 kV mreže, o čemu će se opširnije govoriti u nastavku. Na slici 80
prikazana je topologija 35 kV mreže, dok su na slici 81 prikazani odnosi gubitaka u 35 kV
vodovima, zajedno s odnosima faktora gubitaka.
Vidi se da su gubici najveći u vodovima 12 i 15. Vod 12 je srednje opterećen, ali velike
duljine, dok je vod 15 najviše opterećen i male duljine, te je i “gustoća” gubitaka najveća.
Oba su voda od istog materijala i presjeka vodiča. Topološki se može dio opterećenja ova
dva voda prebaciti na vod 14, koji je srednje opterećen, ali je znatno većeg presjeka vodiča i
kraći, te su gubici u njemu znatno manji. Stoga se, prilikom optimiranja topologije 10 kV
mreže, vodi računa i o ovom postavljenom cilju.

TS 35/10 kV TS 110/35 kV TS 35/X kV TS 35/10 kV

Batrina N. Gradiška Slavonija slad S. Gradiška

prema TS 35/10 kV V12 V13

Oriovac
V67

V15
V14
prema TS 35/10 kV
V45 V56 Novska

TS 35/10 kV TS 35/10 kV TS 35/10 kV

N. Gradiška 2 N. Gradiška 1 Okučani

Slika 80 - Topologija 35 kV mreže Pogona Nova Gradiška

64
 Slika 81 - Odnosi gubitaka u 35 kV vodovima, zajedno s odnosima faktora gubitaka

4.2 Transformacija 35/10 kV

Budući da su energetski transformatori 35/10 kV velike i skupe jedinice, gubitke će se

pokušati efikasno smanjiti kvalitetnijom regulacijom paralelnog rada transformatora, jer su u
svim TS 35/10 kV dva transformatora s mogućnošću paralelnog rada.
Pod pojmom regulacija paralelnog rada misli se na istodobno utvrđivanje je li korisnost
transformacije u pogonu veća s jednim ili s dva transformatora. Tako se korisnost
transformacije η u slučaju pogona sa jednim energetskim transformatorom računa prema
izrazu (10) :

Pon S
η = 1− − Ptn (10)
S Sn2

Maksimalna korisnost postiže se pri opterećenju transformatora Smax prema izrazu (11) :

Pon
Smax = Sn (11)
Ptn

Dok je iznos maksimalne korisnosti ηmax prema izrazu (12) :

2 PonPtn
ηmax = 1− (12)
Sn
Za slučaj paralelnog rada dva transformatora granica u kojoj su korisnosti rada jednog ili oba
transformatora jednake Sgran definirana je izrazom (13) :

2Pon
Sgran = Sn (13)
Ptn
gdje je :

65
Pon i Ptn - nazivni gubici transformatora u željezu i bakru (kW),
S - trenutno opterećenje transformatora (kVA),
Sn - nazivna snaga transformatora (kVA).

Za svaku TS 35/10 kV formira se dnevni dijagram korisnosti rada jednog ili oba
transformatora te se uspoređuju s maksimalnom korisnosti. Na osnovi ovih dijagrama vidljivo
je u kojem dijelu dana je isplativije ići s jednim transformatorom u pogonu a u kojem s oba.
Primjer dnevnog dijagrama korisnosti za TS 35/10 kV Nova Gradiška 1 dan je na slici 82.

99,4

99,35

99,3
iskoristivost [%]

99,25

99,2

99,15

max

99,1 1 TR
2TR

99,05
1

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24
vrijeme [h]

Slika 82 - Dnevni dijagram korisnosti transformatora u TS 35/10 kV N.Gradiška 1

Točni iznosi moguće uštede rezultat su proračuna gubitaka u transformatorima za oba

slučaja. Gubitke za jednu situaciju dobiva se direktno iz proračuna, dok se za drugu simulira
ulazne podatke. Što je povoljnije odlučuje se ovisno o razlici veličine ovih dvaju gubitaka.
Opisat će se tri stupnja regulacije: sezonska, tjedna i dnevna, uz napomenu, da se sezonska
regulacija provodi u praksi, dok se ostale dvije zasad određuje računski. Ovdje je prikazan
primjer, na slici 83 za sezonsku, a na slici 84 za tjednu i dnevnu regulaciju u TS 35/10 kV
Nova Gradiška 1.

Slika 83 - Dnevni dijagrami gubitaka za dva dana (srijede): 1. kolovoza i 23. siječnja

66
Na slici 83 prikazani su dnevni dijagrami gubitaka za dva dana (srijede): 1. kolovoza 2000.
godine kao primjer ljetne sezone s manjim opterećenjima, te 23. siječnja 2001. godine kao
primjer zimske sezone s većim opterećenjima. Za svaki navedeni dan prikazana su tri
dijagrama: dijagrami gubitaka s jednim, odnosno dva transformatora u pogonu te dijagram
razlike ovih dvaju gubitaka. Ukoliko je razlika pozitivna, veća je korisnost kod jednog
transformatora u pogonu i obratno. Iz dijagrama se zaključuje da je 1. kolovoza tijekom dana
korisnost pogona sa samo jednim transformatorom veća, te da je ukupna dnevna razlika
gubitaka 104 kWh.
23. je siječnja, međutim, za veći dio dana veća korisnost pogona s oba transformatora, te je
ukupna dnevna razlika gubitaka 33 kWh. Može se zaključiti da se jednostavno,
svakodnevnim praćenjem opterećenja te pripadnim proračunom gubitaka može odrediti kad
će se s pogona s jednim transformatorom (ljetni) prijeći u pogon s oba transformatora
(zimski) i pritom ostvariti što manji gubici. Na slici 32 za dan 23.01. lako se mogu uočiti
dodatne mogućnosti u dnevnoj regulaciji.
Na slici 84 u kojoj je obrađena tjedna i dnevna regulacija za transformatorske stanice u
sustavu daljinskog vođenja, prikazani su dnevni dijagrami gubitaka za tri različita dana u
tjednu: srijedu 23. siječnja, te dane vikenda, subotu i nedjelju 26. i 27. siječnja 2001. godine.
Kao i na prethodnom dijagramu i na ovom su prikazana tri karakteristična dijagrama za svaki
pojedini dan. Vidi se da konzum ove transformatorske stanice s malo industrijskih
postrojenja ima karakteristično opterećenje, pa prema tome i gubitke veće subotom nego
radnim danom. Jedino su nedjeljom opterećenja i gubici smanjeni. Prema tome, razlika
gubitaka za pogon s jednim ili s oba transformatora za ova tri dana iznosi:
23. siječnja su ukupni dnevni gubici pri pogonu oba transformatora manji od pogona s jednim
transformatorom za 33 kWh,
26. siječnja su ukupni dnevni gubici pri pogonu oba transformatora manji od pogona s jednim
transformatorom za 74 kWh,
27. siječnja su ukupni dnevni gubici pri pogonu oba transformatora veći od pogona s jednim
transformatorom za 22 kWh,

Slika 84 - Karakteristični dnevni dijagrami za srijedu, subotu i nedjelju 23., 26. i 27. siječnja

67
Vidi se, dakle, u konkretnom primjeru, da se tjedna regulacija može ostvariti isključenjem
jednog transformatora u subotu, 26. siječnja u 23,00 sata te ponovnim uključenjem u
ponedjeljak, 28. siječnja.u 7,00 sati, pri čemu se uštedi 50 kWh.
Što se tiče dnevne regulacije, vidi se da su u noćnim satima manji gubici pri pogonu s jednim
transformatorom, te bi moguća dnevna ušteda 23. siječnja bila 27 kWh, 26. siječnja 28 kWh,
te 27. siječnja 41 kWh.
Pitanje je, međutim, koliki su troškovi povećanog održavanja transformatorskih prekidača te
naprezanja transformatora pri ovim učestalijim ukapčanjima i iskapčanjima, pogotovo
dnevnim, odnosno da li bi se ovim dvjema regulacijama ostvarila ušteda.

4.3 Mreža 10 kV

U dosadašnjem dijelu vidjelo se koliki su ukupni tehnički gubici u 10 kV mreži, te se

putem formiranih popisa utvrdilo kakva je njihova raspodjela po dionicama, koje su dionice s
najvećom “gustoćom” gubitaka i kakvo je opće opterećenje 10 kV mreže ovisno o sezonskim
promjenama.
Iz svih ovih iznesenih podataka moguće je definirati metode efikasnog smanjenja gubitaka.
Za početak je na slici 85 prikazan dijagram raspodjele godišnjih gubitaka po 10 kV izvodima
iz TS 35/10 kV.
Ponovno se primjećuje izrazita neravnomjernost u raspodjeli gubitaka po izvodima,
uzrokovana različitom veličinom i opterećenošću izvoda. Zna se također, prema tablici XI, da
se glavnina gubitaka stvara u početnim dionicama izvoda zbog najvećeg opterećenja. Na
osnovi navedenog, gubitke u određenim dionicama 10 kV mreže valja smanjiti sljedećim
metodama:

Slika 85 - Dijagram raspodjele godišnjih gubitaka po 10 kV izvodima iz TS 35/10 kV

Optimiranje topologije 10 kV mreže. Ovom metodom analiziraju se tokovi snaga u 10 kV

vodovima koji imaju mogućnost zamkastog (iz iste TS 35/10 kV) odnosno dvostrano
napajanog pogona (iz dvije TS 35/10 kV), gdje se promjenama uklopnih stanja rastavnih
aparata jednostavno mijenja topologija mreže. Koraci u provedbi ovog postupka su sljedeći:

68
 za sve dionice dvaju radijalnih vodova koje u slučaju zamkastog odnosno dvostrano
napajanog pogona tvore zatvorenu petlju formiraju se popisi gubitaka po dionicama
za postojeći radijalni pogon,
simulacijom za sve varijante novih rastavnih mjesta, a obzirom na promijenjene
tokove snaga, formiraju se novi popisi gubitaka po dionicama.
analizom svih mogućih varijanti izabire se ona koja daje najmanje gubitke u oba
radijalna voda.
ukoliko je riječ o vodovima koji imaju mogućnost dvostranog napajanja (iz dvije TS
35/10 kV) obavlja se dodatna analiza promjene iznosa gubitaka u 35 kV mreži te
posredno optimiraju tokovi snaga u njoj. Vodi se također računa i o preraspodjeli
snaga u transformatorima 35/10 kV. Ukoliko je krajnji rezultat ovih analiza smanjenje
gubitaka, pristupa se realizaciji promjene rastavnog mjesta.
10 kV izvodi koji imaju mogućnost zamkastog i dvostrano napajanog pogona jesu:
Zamkasti: (11,12,16),(23,25,28)
Dvostrano napajani: (12,23),(12,25),(12,28),(14,43),(15,22),(17,46,52),(21,31)
Podebljani su izvodi u kojima su do sada optimiranjem smanjeni gubici. Vidi se, međutim, da
još uvijek ima dosta radijalnih SN izvoda, pa su tako među pet izvoda s najvećim gubicima
dva radijalna (13 i 32).

Ciljani zahvati na dionicama s najvećom “gustoćom” gubitaka. U tablici 2 prikazan je

početni dio popisa dionica 10 kV mreže s najvećim gubicima po jedinici duljine, te se na
osnovi nje i poznate topologije 10 kV mreže može omogućiti kvalitetnije planiranje, priprema
tehničke dokumentacije i izvođenje radova na rekonstrukcijama postojećih odnosno izgradnji
novih objekata. Omogućuje se dakle, da utjecaj smanjenja tehničkih gubitaka dobije veće
značenje uz ostale poznate faktore pri planiranju elektroenergetskih objekata. Stoga je,
ovisno o veličini planiranog zahvata, odlučeno da se obavi sljedeće:
1 povećati presjek vodiča. Na primjer, iz popisa u tablici 2 vidi se da su dionice 2113, 2114
do 2117 opterećene velikom “gustoćom” gubitaka, prvenstveno zbog malog presjeka vodiča.
Stoga je odlučeno povećati presjek vodiča u spomenutim dionicama.
2 promijeniti topologiju mreže. Sjedinjujući podatke iz popisa i iz topologije mreže, odlučeno
je izgraditi nove dionice kako bi se, uz smanjenje gubitaka u postojećim dionicama postigli i
drugi rezultati: poboljšanje naponskih okolnosti duž izvoda, povećanje pouzdanosti
napajanja potrošača, eliminiranje radijalnih 10 kV izvoda izgradnjom spojnih vodova,
povećanje prijenosne moći.
3 interpolirati nove TS x/10(20) kV. Prema dijagramu na slici 85 vidi se da se u prva četiri 10
kV izvoda po iznosu gubitaka (31,21,13 i 32) godišnje stvara oko 580 MWh gubitaka. Sva
četiri izvoda su velike ukupne duljine, opterećena znatnim tokovima snaga a pokrivaju velika
područja, koja graniče jedna s drugim, te zajedno napajaju područje između dvije TS 35/10
kV udaljene 25 km. Stoga je optimalan način smanjenja gubitaka izgraditi novu TS x/10(20)
kV u centru tog područja. Ovo rješenje također uklanja ostale probleme na tom području, a
zadovoljava i ostale faktore pri planiranju. Ukupno godišnje smanjenje gubitaka u 10 kV
mreži iznosilo bi oko 360 MWh.

4.4 Transformacija 10/0,4 kV

Na osnovi rezultata proračuna gdje je zaključeno da je transformacija 10/0,4 kV

predimenzionirana, može se odmah predložiti sljedeće metode smanjenja gubitaka:

Optimiranje nazivnih snaga međusobnim zamjenama ugrađenih transformatora.

Suština je ove metode da se transformatore koji su u prosjeku opterećeni preko granice
maksimalne korisnosti (veći Pt1 od Po1) zamjenjuje transformatorima veće nazivne snage koji

69
su u prosjeku opterećeni ispod granice maksimalne korisnosti (manji Pt2 od Po2), te se na taj
način ostvaruje ušteda ukupnim smanjenjem gubitaka u bakru (Pt1 + Pt2 ). Prema slici 10. vidi
se da je izbor opterećenijih transformatora znatno ograničen (>1 kod otprilike 20 kom), za
razliku od neopterećenih transfomatora(<1 kod otprilike 200 kom). Za razdjelnu TS u koju se
ugrađuje transformator manje nazivne snage provjerava se da li zadovoljava obzirom na
maksimalno godišnje opterećenje (prema slici 11). Primjer zamjene prikazan na slici 86
pokazuje da ukupna godišnja ušteda za ovaj primjer iznosi oko 4 MWh.
Optimiranje nazivnih snaga zamjenom predimenzioniranih transformatora. Ova
metoda, kao i iduća, znatno su skuplje budući da uvjetuju kupnju novih transformatora.
Svrha je zamijeniti neopterećene, odnosno predimenzionirane transformatore novim, manje
nazivne snage, optimiranim prema srednjem godišnjem opterećenju. Uštedu ostvarujemo na
razlici nastaloj od znatnog smanjenja Po i nešto manjeg povećanja Pt.
Zamjena starih modela transformatora s povećanim gubicima novim modelima sa
smanjenim gubicima. Za ilustraciju ove metode dani su podaci o graničnim iznosima Po i Pt
ugrađenih transformatora ovisno o godini proizvodnje i nazivnim snagama u tablici 7.
Podaci o gubicima u transformatorima uzeti su iz tvorničkih ispitnih listova, pa se ovisno o
starosti transformatora mora ove iznose povećati zbog samog povećanja gubitaka tijekom
eksploatacije, ponajviše u željezu. Ukupan broj ugrađenih transformatora proizvedenih prije
1970. godine iznosi 67 komada ili 27 % ukupnog broja transformatora, pa se vidi da ima
dosta prostora za ovu metodu, pogotovo ako se u obzir uzme i životni vijek transformatora.
Najbolje rezultate u smanjenju gubitaka dobije se ako se ovu metodu kombinira s
prethodnom, tako da se stari transformator veće nazivne snage i s povećanim gubicima
zamijeni novim transformatorom manje nazivne snage i sa smanjenim gubicima.

Tablica 7 - Granični iznosi Po i Pt ugrađenih transformatora ovisno o godini proizvodnje i

nazivnim snagama
Najstariji ugrađeni transformator Najnoviji ugrađeni transformator
Nazivna
snaga, kVA Proizveden Proizveden
Po , W Pt , W Po , W Pt , W
godine godine
50 1960. 400 1 259 1995. 167 1 050
100 1962. 700 2 509 2004. 206 1 770
160 1964. 800 3 118 2004. 306 2 414
250 1970. 757 3 780 2003. 406 3 457
400 1964. 1 900 7 141 2002. 635 5 053
630 1971. 1 274 7 300 2002. 875 6 737

Slika 86 - Smanjenje gubitaka (ušteda) zamjenom ugrađenih transformatora

70
4.5 Mreža 0,4 kV

U prethodnom dijelu rada pokazano je da se u niskonaponskoj mreži stvara godišnje

prosječno 33 % ukupnih tehničkih gubitaka, dok u danima s najvećim godišnjim
opterećenjima ovaj udio raste i na preko 40 %. Zbog tako velikog udjela i činjenice da ova
razina distribucijske mreže ima najveći broj objekata – NN izvoda s relativno najlošijom
učinkovitošću, više će se pažnje posvetiti upravo njima, jer se tu može provesti
najednostavnije i najjeftinije zahvate za smanjenja gubitaka. Slično kao u 10 kV mreži, i
ovdje će se voditi ciljani zahvati na objektima s najvećim gubicima, te upotrijebiti modificirana
metoda optimiranja tokova snaga. Prije toga valja opisati dvije metode koje se primjenjuju u
objektima niskonaponske mreže.

4.5.1 Metoda smanjenja nesimetričnog opterećenja u NN izvodima

Poznato je da su NN izvodi opterećeni nesimetričnim tokovima snaga zbog velikog

broja jednofaznih potrošača, te se javljaju dodatni gubici u faznim i u povratnom (N) vodiču u
odnosu na idealnu situaciju simetričnog trofaznog opterećenja izvoda. U faznim vodičima
dodatni se gubici javljaju jer je povećanje gubitaka u faznom vodiču (vodičima) s tokom
snaga većim od idealnog veće od smanjenja gubitaka u faznom vodiču (vodičima) s tokom
snaga manjim od idealnog. U povratnom vodiču gubici se javljaju zbog samog protjecanja
povratne struje koja je vektorska suma tri fazne struje. U većem broju NN izvoda starije
izvedbe otegotna je okolnost da je presjek povratnog vodiča za jedan stupanj manji od
presjeka faznih vodiča.
Tijek ove metode u praksi prikazat će se upravo na takvom NN izvodu br. 1 iz TS 558, koji je
prije simetriranja bio znatnije nesimetrično opterećen. U prvom koraku obavlja se
sinkronizirano 24-satno mjerenje na početku i na kraju NN izvoda. U razdjelnoj TS, na
početku izvoda, mjere se tri fazna napona, struje i faktori snage, dok se na kraju izvoda
mjere tri fazna napona, sve s intervalom uzimanja uzoraka 60 s, zbog ograničenja mjernih
instrumenata. Po završetku snimanja obavlja se proračun tokova snaga u predmetnom
izvodu sa sljedećim ulaznim podacima: izmjerene veličine s početka NN izvoda (ukupno
1 440 zapisa svih mjerenih veličina) i podaci topologije mreže koji uključuju djelatne i
induktivne otpore dionica između čvorova, faktore grananja u svakom čvoru određene prema
omjerima godišnjih potrošnji potrošača priključenih u granama koje izlaze iz tih čvorova te,
budući da je model izvoda tropolan, raspored priključaka jednofaznih potrošača po fazama.
Trofazne se potrošače u prvom koraku raspoređuje simetrično u sve tri faze. Računa se
tokove snaga duž NN izvoda u sva tri fazna vodiča i u povratnom vodiču. Struju kroz povratni
vodič duž izvoda određuje se računski, vektorskim sumiranjem tri fazne struje, uzimajući
dakle u obzir nesimetriju po iznosu i po faznom pomaku.
Na temelju računskih tokova snaga za svaki mjerni interval od 60 s određuje se po
dionicama NN izvoda gubitke snage i energije te napone za svaku fazu posebno.
Sumiranjem gubitaka energije svih mjernih intervala dobije se ukupne dnevne gubitke u
faznim i povratnom vodiču. Paralelno s ovim proračunom, računa se gubitke u faznim
vodičima za idealni slučaj simetričnog opterećenja gdje se struju jednaku u sva tri fazna
vodiča računa za svaku dionicu izvoda iz trofazne prividne snage prenešene tom dionicom.
Na kraju usporedbom mjerenih i računskih napona na kraju izvoda kontrolira se točnost
određivanja faktora grananja u čvorovima NN izvoda, te obavlja korekcije u raspodjeli
opterećenja trofaznih potrošača u čvorovima mreže.
Na slici 87 prikazan je dnevni dijagram faznih struja na početku NN izvoda te satni gubici
energije u izvodu, kao sume 60 minutnih gubitaka energije iz proračuna. Vidi se da se u
ovom izvodu može simetrirati opterećenje, jer je struja faze L3 uvijek veća od ostale dvije. U
dijagramu gubitaka primjećujemo da su u dijelovima dana s većom nesimetrijom stvarni
gubici znatno veći od idealnih, upravo za iznos povećanih gubitaka u povratnom vodiču i
dodatnih gubitaka u opterećenijem faznom vodiču. Na slici 88 vidi se dnevni dijagram faktora
snage na početku NN izvoda, kako bi se pokazalo koliki je iznos, pa prema tome i utjecaj
fazne nesimetrije struja.

71
 Slika 87 - Dnevni dijagram faznih struja na početku NN izvoda (A - desna ordinata) te satni gubici
energije u izvodu

Na temelju rezultata proračuna, pristupa se dubinskom simetriranju, kako bi se po cijeloj

duljini izvoda dobilo što simetričnije tokove snaga. U prvom koraku obavlja se preraspodjela
jednofaznih priključaka, ovisno o njihovoj snazi (godišnjoj potrošnji) i mjestu u mreži. Ukoliko
taj postupak nije dovoljan, odabire se trofazne potrošače kojima se mjeri stvarno opterećenje
po fazama te ih se ciklički zamjenjuje. Nakon provedenog postupka, obavlja se ponovno 24-
mjerenje kao na početku, zatim i proračun s novim ulaznim podacima mjerenja te
promijenjenih faktora grananja u dubini mreže.
Rezultat je prikazan na slici 89. Na prvi pogled uočava se smanjenje nesimetrije, kao i
stvarnih gubitaka u odnosu na idealne.

Slika 88 - Dnevni dijagram faktora snage na početku NN izvoda

72
 Slika 89 - Dnevni dijagram faznih struja na početku NN izvoda (A - desna ordinata) te satni gubici
energije u izvodu nakon provedenog postupka simetriranja

Kako bi se zornije predočilo koliko je smanjenje gubitaka simetriranjem u ovom stvarnom

primjeru, na slici 90 prikazani su usporedno dijagrami raspodjele stvarnih gubitaka prije i
poslije zahvata. Vidi se da se prije simetriranja 17 % gubitaka u ovom NN izvodu stvaralo
zbog nesimetričnog opterećenja, dok je taj iznos poslije simetriranja smanjen na 14 %. Na
prvi pogled izgleda smanjenje od 3 % malo u odnosu na preostalih 14 %, ali u NN izvodima
u kojem je 95 % kućanstva s jednofaznim priključkom nemoguće je postići kontinuirano
simetrično opterećenje. Uzrok povećanim gubicima zbog nesimetrije leži i u činjenici da je
neutralni vodič manjeg presjeka. Kad bi bio jednakog presjeka kao fazni vodič, gubici bi u
njemu pali za 30 % i pritom se približili idealnim gubicima od približno 12 %.

Slika 90 - Usporedni prikaz dijagrama raspodjele stvarnih gubitaka prije i poslije zahvata na
NN izvodu

Prema dosad prikupljenim i obrađenim mjerenjima opterećenja NN izvoda, postoci udjela

gubitaka zbog nesimetrije u stvarnim gubicima iznose od minimalnih 10 do 15 % do najviših
zabilježenih 25 do 27 %. Postupkom simetriranja vrlo je teško, u mrežama s pretežnim
udjelom kućanstava ostvariti gubitke zbog nesimetrije manje od 10 % stvarnih. U NN

73
izvodima sa zajedničkim neutralnim vodičem s javnom rasvjetom nesimetrija je, u razdoblju
uključene javne rasvjete još veća jer se povratna struja rasvjete superponira na postojeću,
pogotovo ako prigušnice rasvjete nisu kompenzirane.

4.5.2 Metoda kompenzacije jalove snage po dubini NN mreže

Opravdanost ove metode prikazana je na slici 91. Na slici je prikazana raspodjela

ukupnih godišnjih tehničkih gubitaka po razinama distribucijske mreže, s naznačenim
gubicima zbog protjecanja jalove snage. Vidi se da su ovi gubici najveći u niskonaponskoj
mreži iz sljedećeg razloga: posljednji stupanj kompenzacije jalove snage je u NN blokovima
u razdjelnim TS 10/0,4 kV, sa svrhom kompenziranja potrošnje induktivne jalove energije
transformatora 10/0,4 kV. Međutim, ove kondenzatorske baterije u najvećem broju slučajeva
predimenzionirane su samo za ovu svrhu te preostalim većim dijelom kompenziraju
potrošnju jalove energije u niskonaponskoj mreži. Podatak da je u Pogonu Nova Gradiška u
ovom stupnju kompenzacije instalirano 4,1 MVAr snage, a da se preostali tokovi jalove
snage u 10 kV mreži kreću od 1-1,5 MVAr govori koliko su veći tokovi jalovih snaga u
niskonaponskoj mreži nego u ostalim razinama. Stoga niskonaponskom mrežom teku
prirodne jalove snage priključenih potrošača, dok su u ostalim razinama distribucijske mreže
one dobrim dijelom kompenzirane, te su i dodatni gubici zbog toka jalovine znatno manji.
Zbroji li se ukupne gubitke zbog toka jalove snage distribucijskom mrežom, dobit će se iznos
od 450 MWh, što je oko 8 % ukupnih tehničkih gubitaka, dok od tog iznosa na NN mrežu
otpada 320 MWh, što je oko 17 % gubitaka u NN mreži.

Slika 91 - Raspodjela ukupnih godišnjih tehničkih gubitaka po razinama distribucijske mreže

s naznačenim gubicima zbog protjecanja jalove snage

Koliki su tokovi jalove snage u NN mreži može se vidjeti na slici 88 iz opisa prethodne
metode, gdje je prikazana dnevna promjena faktora snage u primjeru NN izvoda br.1 iz TS
558. U minimumu opterećenja faktor snage pada u prosječnom NN izvodu do minimalno 0,6
- 0,7, dok pri maksimalnim dnevnim opterećenjima ide do 0,9 - 0,95. Zanimljivo je istaknuti
da je dnevna raspodjela jalove snage u NN mreži znatno ravnomjernija od raspodjele
djelatne snage. Tijekom ljetnih mjeseci zamjetan je porast toka jalovih snaga zbog većeg
udjela rashladnih uređaja, dok se u zimskim mjesecima faktor snage popravlja zbog većeg
utjecaja termičkih trošila.

74
 U provedbi ove metode prva dva koraka identična su metodi simetriranja
opterećenja: 24-satno snimanje u NN izvodu i proračun na temelju snimljenih ulaznih
podataka. Dodatno se u proračun unosi još dva ulazna podatka: mjesta ugradnje i snage
ugrađene kondenzatorske baterije. Proračun se ponavlja dok se ne odredi mjesto ugradnje i
snaga kondenzatorske baterije koji daju najveće smanjenje gubitaka. Okvirno se može, na
osnovi poznavanja tokova jalove snage u NN izvodu procijeniti snaga i mjesto ugradnje.
Naime, gubitke se može smanjiti samo baterijama snage manje od dvostrukog iznosa toka
jalove snage na početku NN izvoda. Ako je baterija snage veće od toka jalove snage na
početku, tada već od samog početka izvoda pa do mjesta ugradnje postoji kapacitivni tok
jalove snage i suprotno, za bateriju manje snage kapacitivni se tok javlja negdje između
početka izvoda i mjesta ugradnje. Suština izbora snage baterije je da se smanjenjem toka
jalove snage smanji ukupna prividna struja te s njom i gubici. Suština, pak, u određivanju
mjesta ugradnje baterije je u određivanju mjesta u dubini NN izvoda, gdje je prirodni
induktivni tok jalove snage, koji opada s udaljenošću od početka izvoda, jednak razlici ovog
induktivnog i stalnog kapacitivnog toka jalove snage baterije. Do tog mjesta u dubini izvoda
uspijeva se smanjiti prividnu struju, dok bi u daljnjim dionicama ona ponovno rasla zbog
prevladavanja konstantnog kapacitivnog toka baterije nad sve manjim prirodnim induktivnim
tokom. Pozitivno je to, što se smanjuje iznos prividne struje odnosno gubitaka u početnim
dionicama izvoda gdje ima najveće iznose. Vidi se, dakle, da baterije manje snage treba
ugrađivati dalje u dubinu izvoda i obratno. Indirektno, ova metoda utječe i na smanjenje
gubitaka napona, što je također povoljna okolnost. Važno je napomenuti da ovu metodu
treba uvijek kombinirati s prethodnom metodom simetriranja, kako bi se ostvarilo što veće
smanjenje gubitaka.
Prema obrađenim primjerima iz prakse, može se dati okvirne podatke o smanjenju
gubitaka snage i napona, ovisno o opterećenosti NN izvoda. Za najopterećenije izvode, gdje
se stvaraju godišnji gubici preko 20 MWh, kompenzacijom jalove snage u izvodima možemo
smanjiti gubitke snage od 10 do 15 % te indirektno smanjiti gubitke napona do 3 %. U
srednje opterećenim NN izvodima, s godišnjim gubicima 10 – 20 MWh, smanjenje gubitaka
snage iznosi od 5 – 10 %, a indirektno smanjenje gubitaka napona do 2 %. U ostalim manje
opterećenim izvodima, efekti su manji od navedenih, s iznosom ovisnim o opterećenju.
Najčešće snage baterija koje se ugrađuju su 10 – 20 kVAr.
Treba napomenuti još jednu važnu činjenicu: ovako ugrađene kondenzatorske
baterije djeluju i na smanjenje tokova jalovih snaga u ostalim razinama distribucijske mreže,
te u se njima smanjuju dodatni gubici zbog jalovine koji ukupno godišnje iznose 130 MWh.

4.5.3 Ciljani zahvati u NN izvodima s najvećim iznosima gubitaka

Temeljem formiranog popisa objekata složenih po iznosima gubitaka, čiji se početni

dio vidi u tablici 3, omogućeno je, kao i u 10 kV mreži, kvalitetnije i pouzdanije određivanje
faktora smanjenja gubitaka u postupku planiranja, pripreme i izvođenja zahvata u NN mreži.
Znajući koji su NN izvodi s najvećim iznosima gubitaka, te poznavajući njihove osnovne
podatke opterećenja i topologije, dakle izvedbu, oblik izvoda, vrstu i presjek vodiča, strujno
opterećenje, raspodjelu potrošača duž izvoda – proračunske tokove snaga duž izvoda,
smještaj susjednih izvoda iz iste ili bližih TS-a te smještaj tih TS-a, određuje se kojim
zahvatima se najučinkovitije može smanjiti gubitke. Budući da se radi o objektima s velikim
gubicima, a zahvati su u odnosu prema ostalim razinama distribucijske mreže jednostavniji i
jeftiniji, valja planirati zahvate koji će rezultirati najvećim smanjenjem gubitaka.

Povećanje presjeka vodiča u početnim dionicama NN izvoda. Na slici 92 prikazana je

raspodjela gubitaka po dionicama NN izvoda br.3 iz TS 367 u odnosu na tok snage duž
izvoda, prikazan u postocima početnog. Znatne razlike u iznosu gubitaka u nekoliko dionica
su zbog većih razlika u njihovoj duljini. Na istom dijagramu prikazan je i dijagram postotnog
udjela gubitaka, a govori nam koliki su gubici u dijelu izvoda do određenog čvora u odnosu
na ukupne gubitke. Vidi se da 50 % gubitaka nastaje do 10-og čvora, dok 80 % gubitaka
nastaje do 20-og čvora. Na osnovi ovog dijagrama određuje se do kojeg čvora je ekonomski

75
opravdano povećanje presjeka vodiča, odnosno koji novi presjek vodiča se odabire.
Postupak je primjenjiviji kod radijalnih izvoda bez grananja.
Razdvajanje postojećeg NN izvoda na dva ili više. Ovdje se koristi ista vrsta dijagrama, a
sam je postupak vrlo sličan prethodnom, osim što se ovdje postiže smanjenje struje u
postojećim vodičima. Postupak je primjenjiviji u razgranatim izvodima, gdje se pojedine
grane pretvaraju u samostalne izvode te se gubici smanjuju u dionicama od TS-a do mjesta
grananja, a time se povećava i pouzdanost isporuke. Ovaj postupak primjenjen je u izvodu
br. 1 TS-e 279, čiji su osnovni podaci prikazani u tablici 3.

Slika 92 - Raspodjela gubitaka po dionicama NN izvoda br.3 iz TS 367

Napajanje dijela NN izvoda putem susjednog neopterećenog izvoda. Iz dijagrama

raspodjele gubitaka za oba NN izvoda odlučuje se koji dio izvoda valja prebaciti na
neopterećeni izvod, u svrhu maksimalnog smanjenja gubitaka. Pritom se mora zadovoljiti i
sve ostale tehničke propise zaštite NN mreža. Ovaj postupak primjenjen je, primjerice, u
izvodu br. 3 iz TS 504, čiji su osnovni podaci prikazani u tablici 3.
Napajanje dijela NN izvoda putem susjedne TS. Postupak sličan prethodnom, uz razliku u
izgradnji novog NN izvoda, a ne terećenja postojećeg. Ovaj postupak, kao i prošli, više se
primjenjuje u urbanim sredinama gdje su NN izvodi kabelski i razgranati, a razdjelne TS
gušće izgrađene. Ovaj postupak primjenjen je, primjerice, u izvodima br. 1 i 3 iz TS 104, čiji
su osnovni podaci prikazani u tablici 3.
Interpolacija nove razdjelne TS-e u dubini NN izvoda. Ovaj postupak je najskuplji, ali
dovodi do najvećih smanjenja gubitaka, ne samo u NN izvodu, već i u 10 kV mreži,
postojećoj razdjelnoj TS i mogućim susjednim NN izvodima. Postupak je primijenjen, na
primjer u izvodu br. 3 iz TS 250 gdje je postojeći NN izvod rastavljen u tri, a gubici smanjeni
s 59 MWh na ukupno 11 MWh godišnje.

4.5.4. Primjeri

Najbolji se rezutati na smanjenju gubitaka u niskonaponskim mrežama dobiju kad se

metode smanjenja gubitaka kombiniraju kako bi se iskoristile sve povoljne situacije koje se
na terenu pružaju. U sljedeća dva primjera prikazat će se postupak izbora metoda, ovisno o
iznosima gubitaka te postojećem stanju na terenu.

76
Razdvajanje na više NN izvoda. NN izvod br. 3 iz TS 10/0,4 kV br. 250 u vrhu je svih lista
godišnjih gubitaka u NN mrežama. Na slici 93 prikazan je prostorni dijagram dnevnih
gubitaka izražen u postotnim vrijednostima distribuirane djelatne energije. Prijedlozi metoda
za smanjenje gubitaka su sljedeći:
1. varijanta: povećanje presjeka vodiča sa postojećih 70 mm2 (SKS) na 150 mm2 (PP00 A),
2. varijanta: razdvajanje na tri NN izvoda (SKS 70 mm2) iz postojeće TS 10/0,4 kV,
3. varijanta: interpoliranje nove TS 10/0,4 kV uz razdvajanje na četiri NN izvoda.
Dnevni dijagrami gubitaka za svaki od ovih prijedloga, kao i dijagram postojećeg stanja
prikazani su na slici 94. Dijagram za treći prijedlog obuhvaća također i smanjenje gubitaka u
rasterećenim postojećim objektima (10 kV vod i TS 10/0,4 kV br. 250) kao i gubitke u novim
objektima. U sljedećim koracima izrađuje se financijska analiza svakog prijedloga te izabire
najpovoljnija varijanta.

0,9

0,8
Dnevna distribuirana energija 1662 kWh
0,7 Postotni dnevni gubitak 8,07%

0,6
gubici [%]

0,5

0,4

0,3
Odvojak sa stupa br. 11
0,2

0,1

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38

broj stupa

Slika 93 - Prostorni dijagram postotnih gubitaka u NN izvodu br. 3 TS br. 250.

14,0
gubici [kW]

12,0

10,0

8,0

6,0

4,0

2,0

0,0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
vrijeme [h]
Sadašnje stanje
1.Varijanta
2.Varijanta
3.Varijanta

Slika 94 - Smanjenje gubitaka u NN izvodu br. 3 TS br. 250. za sve tri varijante

77
Povećanje presjeka vodiča sa kompenzacijom jalove snage. Na sljedećem primjeru
smanjenjenja gubitaka u NN izvodu br.3 iz TS 224 prikazana je kombinirana primjena ovih
metoda. Na slici 95 prikazan je dubinski dijagram raspodjele gubitaka po dionicama NN
izvoda za sljedeće varijante:
a) gubici u NN izvodu bez zahvata,
b) gubici u NN izvodu sa kompenzacijom jalove snage kond. baterijom 20 kVAr
ugrađenom u 20-oj dionici mreže ( sa KB )
c) gubici u NN izvodu sa povećanjem presjeka vodiča ugradnjom dodatnog SKS-a
70 mm2 od razdjelne TS do 20-te dionice ( sa SKS ),
d) gubici u NN izvodu sa kombiniranim metodama b i c ( sa SKS i KB ).

Slika 95 - Prostorni dijagram dnevnih gubitaka u NN izvodu za sve tri varijante

Napomena: U čvorištu 20 NN izvod se grana u dva dijela (21 – 33, 34 – 40)

Na slici 96 prikazani su sumarni dnevni dijagrami gubitaka za navedene metode, sa
naznačenim mogućnostima dodatnog smanjenja simetriranjem.

Slika 96 - Sumarni dijagrami dnevnih gubitaka za sve tri varijante

78
 Vidljivo je da se kombiniranjem ovih metoda mogu smanjiti gubici i do 65 %, uz
povrat uloženih sredstava za tri godine. Ovakve metode smanjenja gubitaka djelatne snage i
energije posredno smanjuju i gubitke napona u NN izvodima. Na slici 97 prikazan je tako
dubinski dijagram napona jedne faze u maksimumu opterećenja za navedene metode.

Slika 97 - Prostorni dijagram faznog napona L1-N za sve tri varijante

Iz slike 97 vidljivo je koliki dio izvoda je u maksimumu opterećenja zahvaćen nedozvoljeno

niskim naponom, te kako pojedine metode, odnosno njihove kombinacije utječu na
smanjenje gubitaka napona.

4.5.5 Zamjena kondenzatorskih baterija

Temeljem mjerenja dielektričnih gubitaka u starim kondenzatorskim baterijama sa

polikloriranim bifenilom (PCB) smještenim u NN razvodima u razdjelnim TS 10/0,4 kV
ustanovljena je velika razina istih, u prosjeku oko 5-7 W po kVAr-u instalirane snage. Zbog
toga su sve zamijenjene novim, suhim baterijama sa prosjekom dielektričnih gubitaka od 0,5-
1 W po kVAr-u, čime su zadovoljeni i sve stroži ekološki zahtjevi za uklanjanjem opasnog
PCB-a iz postrojenja.
Gledajući sumarno za Pogon, zamjenom ukupno 105 kondenzatorskih baterija snaga od 10
do 50 kVAr-a smanjeni su gubici za 110 MWh godišnje, uz povrat uloženih sredstava za
prosječno 2 do 2,5 godina.

4.6 Rekapitulacija mjera za smanjenje tehničkih gubitaka

U tablici 8 okvirno će se prikazati kolike su mogućnosti smanjenja tehničkih gubitaka

metodama navedenim u ovom poglavlju, te koliko smo primjenjujući ove metode uspjeli
smanjiti gubitke u protekle dvije godine. Moguće smanjenje gubitaka u ciljanim zahvatima na
objektima 10 kV i NN mreže obuhvaća samo one objekte u kojima se stvaraju veći iznosi
gubitaka, odnosno u kojima možemo efikasno smanjiti gubitke navedenim metodama. Zasad

79
se ne promatra srednje i nisko opterećene objekte jer je vrijeme povrata uloženih sredstava
pri provođenju ovih zahvata znatno duže.

Tablica 8 - Rekapitulacija mjera za smanjenje tehničkih gubitaka u Pogonu Nova Gradiška

Moguće Vrijeme Ostvareno
Razina
smanjenje povrata smanjenje
distribucijske Metoda Postupak
gubitaka, uloženih gubitaka
mreže
MWh/god sredstava MWh/god
A) optimiranje
35 kV mreža 12 odmah. 10
tokova snaga
1. sezonsko
odmah 70
A) optimiranje optimiranje
transformacija
paralelnog 2.tjedno optimiranje 115 odmah
35/10 kV
rada 3. dnevno
odmah
optimiranje
A) optimiranje
45 odmah 40
tokova snaga
1. povećanje 2–6
55
B) ciljani presjeka vodiča godina
10 kV mreža 230
zahvati prema 2. izmjena 4–10
60
popisu topologije mreže godina
objekata 3. interpolacija nove 20–25
360
TS x/10(20) kV godina
1. međusobne
41 0,2 godina 30
zamjene ugrađenih
A) optimiranje
2. zamjena novima
transformacija nazivnih
predimenzioniranih 10 – 20
10/0,4 kV snaga 210
3. zamjena starih godina
modela novima
A) simetriranje
90 odmah 24
opterećenja
1. U dubini NN 190+130 0,5 – 1
65
izvoda SN godina
2. Zamjena starih
B)
modela s PCB-om
kompenzacija
novima sa 2 – 2,5
jalovih snaga 110 110
smanjenim gubicima godina
– u NN razvodima
razdjelnih TS SN/NN
NN mreža
1. Povećanje 2 – 5
45
presjeka godina
2. Razdvajanje na 2 – 5
30
C) ciljani više izvoda godina
zahvati prema 3. Napajanje putem 0,1 – 2
510 36
popisu susjednog izvoda godina
objekata 4. Napajanje iz 1 – 4
40
susjedne TS godina
5.Interpolacija nove 10 – 15
75
TS 10(20)/0,4 kV godina
UKUPNO: 690

80
Moguća smanjenja gubitaka različitim metodama u istim razinama se preklapaju, pa ih se ne
može jednostavno zbrojiti kako bi se vidjelo koliko je ukupno moguće smanjenje gubitaka.
Na primjer, smanjenje gubitaka u 10 kV mreži metodama B1 i B2 u izvjesnom dijelu objekata
preklapa se s metodom B3, kao i u niskonaponskoj mreži, gdje se metode A i B preklapaju s
metodom C.
Vidi se da se u proteklih pet godina, primjenjujući ove metode, uspjelo u distribucijskoj mreži
Pogona Nova Gradiška smanjiti tehničke gubitke za 690 MWh godišnje. Pri izradi planova za
iduće razdoblje i dalje će se u najvećoj mjeri uvažavati faktori smanjenja gubitaka, te
prvenstveno provoditi metode koje ne zahtijevaju veća sredstva.

81
5 MJERE ZA SMANJENJE NETEHNIČKIH GUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI

5.1 Kontrole tehničke ispravnosti obračunskih mjernih mjesta

Neizravna mjerna mjesta na srednjem naponu. Kontrole ovih mjernih mjesta treba
obavljati u beznaponskom stanju s osiguranim mjestom rada prema Uputama za opremanje i
ispitivanje obračunskih mjernih mjesta na niskom i srednjem naponu [L – 26].
Također tijekom kontrole treba provjeriti, odnosno uzeti podatke za naknadnu
provjeru svih odredbi iz poglavlja 2 navedenih Uputa.
Dodatne provjere koje treba poduzeti prilikom kontrole:
- Ispitivanje razreda točnosti mjernih transformatora.
- Proračun ispravnog dimenzioniranja mjernih vodova, koje izravno utječe na
točnost mjerenja:
a) naponskih mjernih vodova obzirom na dozvoljeni pad napona između
sekundarnih stezaljki naponskog mjernog transformatora i naponskih
stezaljki brojila, te kutnu pogrešku naponskog mjernog transformatora,
b) strujnih mjernih vodova obzirom na iznos sekundarno priključenog tereta.
- Pristupačnost mjernih vodova isporučitelju cijelom svojom duljinom u svrhu
eliminiranja prekidnih mjesta kod naponskih mjernih vodova te mjesta grananja
kod strujnih mjernih vodova.
- Zaštita plombom isporučitelja primarnih stezaljki primarno preklopivih strujnih
transformatora.

Poluizravna mjerna mjesta na niskom naponu. Kontrole ovih mjernih mjesta u potpunosti
se obavljaju prema prethodnoj točki. Dodatne napomene koje dodatno treba uvažiti i
primjeniti pri kontrolama, uz one spomenute u prethodnoj točki:
- Priključak naponskih mjernih vodova mora biti zaštićen od neovlaštenog pristupa
potrošača.
- Naponski mjerni vodovi moraju na početku biti zaštićeni odgovarajućim
osiguračima.

Dodatno se ovakva mjerna mjesta mogu kontrolirati serijski spojenim mrežnim

analizatorom s mogućnošću mjerenja snage i energije s jednakim ili boljim razredom
točnosti. Analizator se priključuje primarno, pa se na taj način kontrolira ispravnost mjerenja
cjelokupnog mjernog mjesta.
- Kontrola mjerenja 15 minutne vršne snage (maxigrafa): Sinhronizirano se snima
analizatorom 15 minutni dijagram djelatne snage te ga se integrira u svrhu
izračuna 15 minutne srednje snage dok se s druge strane očitava pokazivanje
maxigrafa u istom ciklusu. Usporedbom ova dva rezultata može se ustanoviti
grešku u mjerenju 15 minutne vršne snage. Ovu se metoda primjenjuje naročito
kod starijih modela brojila s mehaničkim maxigrafom, gdje se u većem broju
slučajeva ustanovila znatna netočnost mjerenja znatno prije isteka baždarnog
roka.
- Kontolom mjerenja djelatne i jalove energije: istovremenim očitanjem na početku
i kraju probnog mjernog vremena te usporedbom rezultata utvrđuje se
ispravnost mjerenja energije.

Prilikom kontrole obračunskih mjernih mjesta iz prethodne dvije točke koristi se

Zapisnik o kontroli. U Dodatku C1 prikazan je primjer Zapisnika za neizravno mjerno mjesto
s dvosistemskim mjernim uređajima.

Poluizravna i izravna mjerna mjesta javne rasvjete. Specifičnosti ovih mjernih mjesta su
sljedeće:
- Još uvijek velika većina mjernih mjesta je nedostupna kupcima, te je i
mogućnost krađe značajno umanjena.
- Potrošnja el. energije je vremenski nepromjenjiva, te je i sama kontrola brža i
jednostavnija. Serijski spojenim mrežnim analizatorom odnosno wattmetarskim

82
 kliještima mjeri se djelatna snaga, koja se uspoređuje sa djelatnom snagom
određenom iz brzine vrtnje pločice brojila i pripadajućih konstanti. Kontrola
prema prethodnim točkama obavlja se u slučaju utvrđene razlike u izmjerenim
snagama. Ovakav postupak omogućuje brzu kontrolu ovakvih obračunskih
mjernih mjesta.
Ovakvim kontrolama smanjeni su netehnički gubici za 200 MWh godišnje.

Neizravna mjerna mjesta preuzimanja iz prijenosne mreže i na mjestima razgraničenja.

Provedbu ovih kontrola treba povjeriti zajedničkim ekipama:
- distribucijskog područja i prijenosnog područja za mjerna mjesta na kojima
distribucijsko područje preuzima el. energiju od prijenosnog područja,
- obiju distribucijskih područja na mjestima njihovih razgraničenja.

Napomena: ukoliko je mjerenje vlastite potrošnje postrojenja u vlasništvu prijenosa poslije

mjernog mjesta preuzimanja el. energije, iznos vlastite potrošnje treba oduzeti od izmjerene
preuzete el. energije, odnosno pribrojiti vlastitoj potrošnji distribucije.

Mjerna mjesta vlastite potrošnje. Na ovim mjernim mjestima potpuno je isključena

mogućnost krađe. No, budući da se ova el. energija ne fakturira, primjetan je zanemarujući
odnos prema evidentiranju ove potrošnje i tehničkoj ispravnosti ovih mjernih mjesta.

Izravna mjerna mjesta na niskom naponu kategorije poduzetništva i kućanstva. Budući

je u distribucijskoj mreži najveći broj ovakvih obračunskih mjernih mjesta, pojedinačne
kontrole zahtijevale bi velik utrošak vremena. S druge strane, sama mjerna mjesta su znatno
jednostavnije izvedbe, te je i mogućnost tehničke neispravnosti smanjena. Nasuprot tome,
nepreglednost unutrašnjeg priključka do mjernog uređaja omogućuje jednostavniju krađu el.
energije. Zbog svega navedenog, ovakva mjerna mjesta kotroliraju se prema metodama iz
sljedećeg poglavlja.

5.1.1 Iskustva sa provođenja kontrola neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta

Ovi radovi izvođeni su u beznaponskom stanju, s potpunom kontrolom mjernih

transformatora, sekundarnih mjernih vodova, mjernih uređaja i ostalih pomoćnih uređaja u
mjernom krugu. Svi nedostaci prema Pravilniku o opremanju obračunskih mjernih mjesta
odmah su otklanjani, a ukoliko to nije bilo izvedivo, u ponovljenoj kontroli. Nedostaci koji su
onemogućavali ispravno mjerenje pronađeni su i otklonjeni na ukupno sedam mjernih
mjesta. Ukupan je iznos godišnje električne energije koja se zbog ovih nedostataka nije
mjerila i obračunavala kupcima 3 100 MWh. U nastavku opisuju se nedostaci koji su
uzrokovali ove gubitke.
Kao prvi primjer valja spomenuti kvar dodatnih mjernih uređaja u sekundarnim mjernim
krugovima sa strujnih odnosno naponskih mjernih transformatora, kao što su pokazni
ampermetri i voltmetri te njihove pripadajuće preklopke. Na jednoj preklopki ovakvog sklopa
zbog kvara je jedna sekundarna strujna grana ostala kratko spojena.
Drugi je primjer djelomična nezaštićenost mjernih uređaja i opreme plombom isporučitelja,
najčešće na vratima mjerne ćelije, pogonu rastavljača mjerne ćelije, priključnoj mjernoj kutiji
ili osiguračima naponskih grana. Ovdje valja spomenuti problem zapažen na poluizravnim
mjernim mjestima (kod niskonaponske mjerne garniture), gdje potrošač ima pristup mjernim
uređajima: nemogućnost da se plombom zaštiti priključak naponskih mjernih vodova. Nigdje
u navedenom Pravilniku nije točno definiran način priključka i njegova zaštita, tako da
potrošač, ukoliko ima pristup mjernim uređajima (npr. industrijska TS u vlasništvu potrošača)
vrlo jednostavno može onesposobiti mjerenje ili narušiti njegovu točnost.
Sljedeći je na redu primjer krivog ožičenja sekundarnih mjernih vodova starim načinom
ožičenja, manjim brojem mjernih vodova te dodatnim rednim stezaljkama kod dužih mjernih
vodova, gdje se povećava mogućnost krivog spoja. Ovo je posebno izraženo u tipskim
industrijskim TS-ima starije proizvodnje.

83
Često je i krivo unošenje obračunskih mjernih veličina i konstanti, na primjer prijenosnog
odnosa strujnih mjernih transformatora primarno polno preklopivih.
Posebno je važno upozoriti na nepoštivanje uvjeta koji su obvezni za ispravno mjerenje
prema Pravilniku, kao na primjer uvažavanje mjernog opsega strujnih mjernih
transformatora, klase točnosti, okomitosti položaja brojila i slično.

Razlozi koji su doveli do navedenih nedostataka i ovako velikih gubitaka su sljedeći:

na ovakvim se mjernim mjestima potrošačima predaju velike količine energije, te
svaka moguća greška dovodi do značajnih gubitaka,
kvalitetna kontola zahtijeva rad u beznaponskom stanju, a za to su potrebne opsežne
pripreme i predradnje za osiguranje mjesta rada, pa se zbog navedenog ovakav oblik
kontrole često izbjegavao,
djelatnici odgovorni za ispravnost mjernih mjesta nisu dovoljno pripremljeni za
kvalitetnu kontrolu, što je razlog više da se ovakva mjerna mjesta povjere stručnom
tehničkom osoblju,
i na kraju, uz obvezu kontrole jednom godišnje, prema navedenom Pravilniku, potrebno je
nakon svakog mjesečnog očitanja mjernih uređaja provjeravati očitane potrošnje te na taj
način rano otkriti evenualne greške na mjernim mjestima.

5.2 Ciljane kontrole temeljem analize potrošnji kupaca

Osnovni cilj ovih mjera je dodatnim mjerenjima i kontrolama potrošnji locirati

sumnjiva mjerna mjesta, prvenstveno na niskom naponu kategorija poduzetništvo i
kućanstva, kako bi se mogle provoditi ciljane kontrole tih mjernih mjesta.

Vremenska usporedba potrošnji prema prošlim obračunskim razdobljima. Za sve

potrošače uspoređuju se mjesečne odnosno godišnje potrošnje s potrošnjama proteklih
razdoblja, te se u slučaju značajnijeg smanjenja potrošnje provode ciljane kontrole mjernih
mjesta tih potrošača.

Prostorna usporedba potrošnji “sličnih” potrošača. Ovom mjerom promatramo

prvenstveno potrošače kategorije “ostali potrošači na 0,4 kV-I tarifna grupa”, te
uspoređujemo mjesečne odnosno godišnje potrošnje potrošača sa sličnim karakteristikama
potrošnje, instaliranim i vršnim snagama (npr. ugostiteljski objekti, prodavaonice i sl.). Kod
potrošača sa značajno manjom potrošnjom provodimo ciljane kontrole.

Usporedna mjerenja potrošača po NN izvodima. Postavljanjem mrežnog analizatora na

NN izvod iz razdjelne TS SN/NN s manjim brojem potrošača te usporednim očitanjem
kontroliranih mjernih uređaja i analizatora na početku i na kraju probnog mjernog perioda (1 -
2 dana) ustanovljavamo ima li razlike u izmjerenim vrijednostima. Ukoliko ima, provodimo
kontrole svih mjernih mjesta. Ovakva mjerenja moraju biti nenajavljena promatranim
potrošačima.

Ugradnja mjernih uređaja u razdjelne TS. Ovim postupkom ugrađuju se mjerni uređaji za
mjerenje ukupne potrošnje u razdjelnim TS-ima u «problematičnim» ulicama, kvartovima,
naseljima. Ovom metodom uspoređuje se godišnja potrošnja ovih mjernih uređaja sa
sumama svih godišnjih potrošnji potrošača priključenih na NN izvod ili cijelu razdjelnu TS,
uvećanim za tehničke gubitke iz proračuna. Tako se, na osnovi razlike, može točno odrediti
netehničke gubitke i poduzeti određene akcije. Cilj je što više konzuma obuhvatiti ovakvim
mjerenjima, bilo klasičnim brojilima ili kvalitetnijim mjernim terminalima koji pružaju i druge
mogućnosti. Primjer ove metode detaljno je prikazan u poglavlju 3.2.

Metodama iz poglavlja 5.2 smanjeni su u protekle četiri godine netehnički gubici za ukupno
230 MWh godišnje.

84
5.3 Korištenje suvremenih mjernih i ispitnih uređaja

5.3.1 Kontrola ispravnosti mjerenja obračunskih mjernih mjesta

5.3.1.1 Mrežni analizator

U dosadašnjem dijelu rada na više mjesta spominjani su mrežni analizatori kao

mjerni uređaji koji se često i višenamjenski koriste kako u aktivnostima na proračunu
tehničkih gubitaka, tako i na određivanju netehničkih gubitaka. Dva uređaja različitih
proizvođača prikazana su na slici 98. Osnovne tehničke karakteristike koje ovakvi uređaju
moraju zadovoljiti su sljedeće:

• mogućnost snimanja karakterističnih veličina ( minimalno tri fazne struje i napona te

faktore snage, djelatne i jalove snage u četiri kvadranta ) u internu memoriju uređaja
tijekom 24 sata s optimalnim vremenom uzimanja uzoraka svakih 60 s,
• mogućnost programiranja vremena snimanja i mjerenih veličina te preuzimanje
podataka putem računala,
• mogućnost mjerenja i registriranja djelatne i jalove energije u četiri kvadranta
minimalnim razredom točnosti 1,
• priključak strujnih grana uređaja preko strujnih kliješta odnosno Rogowskih svitaka.

Pri proračunu tehničkih gubitaka koriste se u sljedećim slučajevima:

• snimanje dnevnih dijagrama opterećenja u 10 kV izvodima iz TS 35/10 kV te NN

razvodnim blokovima i NN izvodima iz TS 10/0,4 kV, za potrebe određivanja
računskih tokova snaga u 10 kV i NN distribucijskoj mreži,
• snimanje dnevnih dijagrama napona na krajevima NN izvoda, za potrebe kontrole
proračuna tokova snaga u NN izvodu.

Pri određivanju netehničkih gubitaka koriste se u sljedećim slučajevima:

• kontrola mjerenja energije poluizravnih i izravnih mjernih mjesta spajanjem u seriju

sa brojilom i istovremenim očitanjem na početku i kraju kontrolnog mjernog perioda,
• kontrola mjerenja snage mjernih mjesta s mjerenjem 15-minutne vršne snage na
temelju integriranja dijagrama djelatne snage tijekom 15-minutnog ciklusa
• kontrola ispravnosti mjernih mjesta kod kupaca sa samostalnim NN izvodima iz
razdjelnih TS SN/NN, sinhroniziranim očitanjem analizatora i kontroliranog brojila na
početku i kraju kontrolnog mjernog perioda.

Slika 98 - Mrežni analizatori različitih proizvođača

85
5.3.1.2 Vektormetar

Ovim mjernim uređajem se vrlo brzo i pouzdano može provjeriti ispravnost ožičenja
sekundarnih mjernih vodova kod neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta. Pri tome se kupcu
ne isključuje el. energija, dok sam postupak traje do 10 minuta spajanjem strujnih kliješta na
strujne vodove neposredno pred brojilom i sigurnosnih štipaljki na naponske mjerne vodove,
također pred brojilom. Ovakav postupak pogodan je za redovne godišnje kontrole ovih
mjernih mjesta. Na ekranu uređaja trenutno se očitavaju vrijednosti struja i napona te njihovi
međusobni kutni pomaci, uz prikaz vektorskog dijagrama struja i napona. Primjer ovakvog
uređaja koji je dosta zastupljen u HEP distribuciji je TPZ 308 proizvođača ZERA prikazan je
na slici 99.
Na sljedeće dvije slike 100 i 101 prikazani su primjeri Protokola sa ispitivanja
dvosistemskog i trosistemskog mjernog mjesta, snimljeni navedenim uređajem i pripremljeni
u pratećem software-u ZERA SSM 3000.

Slika 99 - Uređaj TPZ 308 i prateći software SSM 3000

Na slici 100 prikazan je Protokol ispitivanja dvosistemskog neizravnog mjerenja u Aronovom

spoju. Tablično su prikazane vrijednosti faznih i linijskih napona, struja, međusobnih kuteva
te snaga po fazi (sistemu). Posebno su prikazane sumarne vrijednosti trofaznih snaga,
srednjeg faktora snage te smjera okretnog polja (PS 123). Također je prikazan i vektorski
dijagram napona i struja, čijom se analizom odmah može utvrditi ispravnost sekundarnog
ožičenja. U ovom konkretnom primjeru vidljivo je da kupac preuzima el. energiju s izrazito
lošim faktorom snage (neispravna kompenzacija jalove snage), pa je i doprinos drugog
sistema znatno veći od prvoga.

Na slici 101 prikazan je Protokol ispitivanja trosistemskog poluizravnog mjerenja. U ovom

slučaju snimaju se struje i naponi sve tri faze. Budući je riječ o manjem potrošaču na niskom
naponu, primjetna je nesimetričnost opterećenja. Kod izraženijih nesimetrija obavezno treba
provjeriti i usporediti struje na početku i kraju mjernih vodova kako bi se eliminirala
mogućnost premoštenja strujnih grana prije brojila.

86
 SLAVONIJA RADINOST

Slika 100 - Protokol ispitivanja dvosistemskog neizravnog mjerenja (Aronov spoj)

DOM ZDRAVLJA NOVA GRADIŠKA

Slika 101 - Protokol ispitivanja trosistemskog poluizravnog mjerenja

87
5.3.2 Otkrivanje ilegalnih odvojaka sa unutrašnjih priključaka u objektima kupaca

5.3.2.1 Reflektometar s vremenskom bazom (Time Domain Reflectometer - TDR)

Budući je kvalitetan i pouzdan rad s ovim uređajem uvjetovan predznanjima iz teorije

reflektometrije i kompleksnim analiziranjem snimaka, ovom poglavlju posvećeno je više
mjesta.
TDR-i su mjerni uređaji konstruirani za ispitivanje kabela, traženje grešaka na
kabelskim instalacijama i mjerenje dužine kabela koji se koriste u sustavima prijenosa
električne energije ili telekomunikacijskim sustavima bez galvanske veze sa zemljom te se
stoga ne mogu koristiti druge, jednostavnije metode određivanja mjesta kvara.
Njihov rad se zasniva na principu sličnom radu radara. Uređaj priključen na jedan
kraj kabela, između dva vodiča, emitira kratkotrajni impuls. Impuls putuje uzduž vodiča te će
na mjestu oštećenja, drugog kraja kabela ili bilo koje druge promjene geometrije vodiča,
zbog nagle promjene impedancije, doći do stvaranja dva nova vala od kojih je jedan prolazni
jer prolazi u drugo sredstvo ili drugi dio kabela, a jedan se jače ili slabije reflektira i vraća
prema mjernom uređaju. Na osnovi vremena mjerenog od polaska impulsa sa mjernog
mjesta do povratka reflektiranog impulsa može se odrediti udaljenost do mjesta promjene
impedancije odnosno oštećenja.

A Teorija reflektometrije

Vrste uređaja. U osnovi postoje dva načina na koji uređaji mogu prikazati informacije koje
se dobiju mjerenjem. Prvi i više uobičajen je da se na zaslonu ekrana prikazuje stvarni valni
oblik odziva na kabelu. Na ekranu, koji može biti LCD ili CRT tipa prikazuje se odaslani
impuls generiran od strane TDR-a i odzivi – refleksije koje su uzrokovane promjenama
impedancije uzduž kabela. Na osnovi poznavanja karakterističnih valnih oblika odziva može
se odrediti vrsta promjene impedancije.
Drugi način prikaza je jednostavni brojčani ispis koji označava udaljenost u jedinici
mjere do prvog značajnijeg mjesta refleksije uzrokovanog promjenama na kabelu. Neki
instrumenti mogu prikazati i da li se radi o prekidu ili kratkom spoju ovisno o tome da li je
promjena impedancije na visoku ili malu impedanciju.

Brzina prostiranja impulsa PVF. Da bi što točnije izračunali udaljenost do mjesta

promjene impedancije mjerenjem vremena povrata reflektiranog impulsa, potrebno je znati
brzinu kojom impuls putuje duž vodiča promatranog kabela – brzinu prostiranja, engleski
Propagation Velocity Factor (PVF). Brzina prostiranja je mjera o tome kako konstrukcija
kabela (vrsta izolacije, geometrija poprečnog presjeka itd.) utječe na brzinu impulsa i
specifično je ovisna o tipu kabela odnosno njegovoj relativnoj dielektričnosti i permeabilitetu.
Za idealni vod, ako se zanemare radni otpor i drugi gubici odvoda, za brzinu
prostiranja vrijedi jednadžba (14) :
1 1
PVF = = (14)
L1 ⋅ C 1 µ⋅ ε
gdje su :
L1 i C1 - jedinični induktivitet i kapacitet idealnog voda,
µiε - relativni permeabilitet i dielektričnost idealnog voda.

Brzina prostiranja se definira relativno prema brzini svjetlosti u vakuumu, pri čemu
brzina svjetlosti ima faktor 1 (100 %). Električni impuls putuje sporije pa je npr. za koaksijalni
kabel tipično 85 % brzine svjetlosti, za ukrižanu paricu 65 %, za energetske kabele tipično 50
% itd.
Promjene brzine prostiranja za isti tip kabela nisu rijetkost. Ona je ovisna o stabilnosti
izolacije, starenju, temperaturi i vlažosti i može varirati i do nekoliko postotaka ovisno o
promatranim uvjetima. Moguća je razlika za isti tip kabela ovisno o proizvođaču. Svaki
proizvođač bi trebao specificirati taj podatak za svaki tip kabela.

88
 Poznavanje brzine prostiranja za kabel koji se ispituje je najvažniji čimbenik u
preciznom korištenju TDR-a za traženje greške. Ukoliko se ne zna brzina prostiranja za
kabel koji se ispituje, može se mjerenjem na istoj vrsti kabela poznate duljine utvrditi točan
iznos brzine prostiranja. Pri tome treba koristiti kabel dug najmanje 30 m. Što je kabel duži,
preciznije je određivanje brzine prostiranja.

Karakteristična valna impedancija ZK za idealizirani slučaj je omjer trenutne vrijednosti

napona i struje. Određena je promjerom vodiča, međusobnim razmakom vodiča i vrstom
izolacijskog materijala. Može se prikazati jednadžbom (15) :

L1 µ
ZK = = (15)
C1 ε

Iz jednadžbe (15) se vidi da impedancija ima dimenziju otpora i da ne ovisi o dužini

vodiča. Za preciznost mjerenja i očitanja je važno da impedancija instrumenta kojim se
obavljaju mjerenja odgovara impedanciji kabela kako bi se energija odaslanog impulsa što
bolje prenijela na kabel te kako promjena impedancije na mjestu spoja instrumenta i kabela
ne bi uzrokovala reflektirani impuls koji bi otežao ili onemogućio mjerenja i prikaz rezultata.
Pojedini noviji instrumenti imaju mogućnost podešavanja prilagođenja impedanciji kabela.

Faktor refleksije r. Na ekranu uređaja se prilikom mjerenja pokazuju različiti reflektirani

impulsi, koje uzrokuju nehomogena mjesta – promjene impedancije uzduž promatranog
vodiča. Pretpostavljajući da je prigušenje impulsa vrlo malo, može se smatrati da reflektirani
impulsi imaju relativno istu amplitudu na ekranu kao i na mjestu refleksije. Prema veličini i
polaritetu reflektiranog impulsa može se zaključiti o vrsti promjene impedancije na osnovi
faktora refleksije koji je prikazan sa jednadžbom (16) :

UR Z − ZK
r= = 100 % (16)
UP Z + ZK
gdje je :
Z - impedancija mjesta refleksije (Ω),
ZK - karakteristična impedancija promatranog kabela (Ω).

Faktor refleksije je, prema tome, odnos amplitude reflektiranog impulsa (UR) i
početnog impulsa (UP). On omogućuje da se posredno, preko veličine i polariteta
reflektiranog impulsa, odredi veličina i vrsta greške (nehomogenog mjesta) na promatranom
paru vodiča kabela.

Karakteristični odzivi. U sljedećih nekoliko primjera su prikazani oscilogrami odziva za

karakteristične tipove promjena impedancija na kabelima.
PREKID VODIČA: Faktor refleksije kod prekida vodiča, gdje je impedancija na
mjestu refleksije Z= ∞, može se prikazati jednadžbom (17) :

∞ − ZK
r = 100% = +100% (17)
∞ + ZK

što znači da se od prekida ili otvorenog kraja vodiča impuls reflektira potpuno. Reflektirani
impuls ima isti polaritet, dok je amplituda u stvarnosti nešto manja u odnosu na početni
impuls zbog prigušenja impulsa na mjerenom kabelu (slika 102 pod A).
KRATKI SPOJ VODIČA: Faktor refleksije kod kratkog spoja vodiča, gdje je
impedancija na mjestu refleksije Z = 0, može se prikazati jednadžbom (18) :

0 − ZK
r= 100% = −100% (18)
0 + ZK

89
Iz gore navedenoga vidi se da na mjestu kratkog spoja nastaje 100 %, odnosno potpuna
refleksija impulsa. Negativni predznak znači da impuls prilikom refleksije mijenja polaritet. Na
ekranu uređaja vidi se, kao što je prikazano na slici 102 pod B, da reflektirani impuls ima
suprotni polaritet obzirom na početni impuls dok je amplituda u stvarnosti nešto manja u
odnosu na početni impuls zbog prigušenja impulsa na mjerenom kabelu.
SPOJ KABELA ISTOG TIPA: Ako je kabel karakteristične impedancije ZK nastavljen
istim takvim kabelom iste impedancije, pri čemu je Z = ZK , slijedi jednadžba (19) :

Z − ZK
r= 100% = 0 (19)
Z + ZK
Iz toga slijedi da na mjestu spoja nema refleksije. U stvarnosti se, zbog promjene
impedancije kabela uslijed promjene međusobne udaljenosti i geometrije vodiča na mjestu
spoja, javlja mali reflektirani impuls (slika 102 pod C). Ostatak impulsa napreduje dalje u
drugi kabel sa gotovo cijelom amplitudom. Potpuno je isti odziv ako je kabel zaključen
trošilom koje ima jednaku impedanciju kao i promatrani kabel.
SPOJ KABELA RAZLIČITOG TIPA: Ako se promatrani kabel karakteristične
impedancije ZK spoji sa kabelom drugog tipa karakteristične impedancije Z koja se malo
razlikuje od ZK, onda na tom mjestu nastaje djelomična refleksija sa amplitudom i polaritetom
ovisnima o veličini Z. Ako je Z manji od ZK, faktor refleksije je negativan i manji od 100 % te
nastaje veći li manji reflektirani impuls negativnog polariteta (slika 102 pod D).
Ako je Z veći od ZK , faktor refleksije je pozitivan i manji od 100 %. Na ekranu se
pojavljuje odziv sa reflektiranim pozitivnim impulsom amplitude ovisne o odnosu Z i ZK. (slika
102 pod E).
ODVOJAK KABELA: Ako mjereni kabel ima odvojak izveden kabelom impedancije
ZO faktor refleksije može se izračunati iz jednadžbe (20), koja je izvedena iz jednadžbe (16),
na način da je impedancija na mjestu refleksije Z prikazana kao paralelna veza impedancije
odcjepa ZO i karakteristične valne impedancije preostalog dijela voda ZK.

−1
r= 100% (20)
2ZO
1+
ZK
Iz jednadžbe (20) vidljivo je da je faktor refleksije na mjestu odvojka uvijek negativan,
nezavisno od veličine odvoda. To znači da je reflektirani impuls na mjestu odvojka uvijek
suprotnog polariteta od početnog impulsa (slika 102 pod F).

A B C D E F
Slika 102 - Karakteristični odzivi

90
Širina impulsa. Količina energije koja se prenosi u kabel može se kontrolirati amplitudom i
širinom mjernog impulsa. To omogućava da se, uz konstantnu amplitudu, odabirom širine
impulsa kompenzira gubitak energije zbog stvarnog prigušenja koje nastaje zbog duljine
mjerenog kabela. Što je širi impuls to će se više energije prenijeti na kabel i impuls će imati
veći domet.
U načelu bi ispitivanja trebalo započinjati sa kraćom širinom impulsa jer promjena
impedancije može biti na početku kabela pa je širina impulsa može zakloniti. Širinu impulsa
treba postupno povećavati sve dok ne uspijemo locirati mjesto promjene impedancije.

B Osnovne značajke TDR-a

Poznavajući prosječne duljine, presjek vodiča i izvedbe unutrašnjih priključaka, od široke

palete ovih mjernih uređaja na tržištu treba izabrati one koji zadovoljavaju sljedeće osnovne
uvjete:
- što manji minimalni rang mjerenja (do deset metara) odnosno mogućnost
zumiranja, kako bismo sa većom rezolucijom mogli kvalitetno vidjeti detalje na cijeloj
duljini relativno kratkih priključaka,
- što kraće trajanje impulsa, kako bi i odzivi bili uži te cjelokupna slika jasnija, bez
prekrivanja susjednih odziva (do 10 ns),
- primjerena amplituda impulsa (do 10 V),
- izlazna impedancija što bliža impedanciji priključaka ( oko 25 Ω),
- mogućnost pojačanja reflektiranih odziva (gain) zbog boljeg uočavanja odziva,
- mogućnost balansiranja (TX null) prijelaznog odziva spoja instrumenta na početku
priključka u svrhu smanjenja prijelaznog odziva i manjeg prigušenja impulsa te bolje
vidljivosti početne dionice ispitivanog priključka,
- mogućnost podešenja brzine širenja impulsa (PVF) zbog točnog određivanja
udaljenosti odziva, a za standardne tipove priključaka (50 do 80 % brzine svjetlosti),
- prikaz slike valnog oblika odziva na LCD-u što kvalitetnije rezolucije zbog točnijeg
prikaza odziva (minimalno 128 × 64, optimalno 240 × 128),
- mogućnost priključenja na ispitivani priključak pod naponom.

Svi primjeri u nastavku referata obrađeni su uređajem T631 proizvođača Bicotest –

Radiodetection, čiji je kratki opis: high specification short range TDR. U nastavku su
navedene osnovne karakteristike uređaja:
- minimalni rang mjerenja 3 m, maksimalni 12 km;
- mogućnost zumiranja slike odziva do maksimalno 8 puta (po x osi);
- mogućnost pojačavanja odziva (gain) do 60 dB (po y osi);
- širine impulsa: 2, 10, 30, 100, 300, 1 200 ns; mogućnost podešenja automatski
ovisno o rangu odnosno ručno; amplituda 2,5 V;
- mogućnost prilagođenja impedancije: 50, 70 odnosno 93 Ω; izbor za energetske
kabele 50 Ω;
- mogućnost udešenja brzine impulsa (PVF) od 0,300 do 0,999;
- ugrađen filter 16 MHz za smanjenje smetnji;
- mogućnost mjerenja smanjenja amplitude odziva (return loss);
- dva kursora – lijevi i desni, što omogućuje jednostavno određivanje karakterističnih
duljina kao razliku pokazivanja početnog i završnog;
- 15 memorijskih mjesta za pohranu slika odziva;
- serijska RS 232 veza s računalom uz software X600 TRACEability za obradu slika
odziva na računalu;
- LCD rezolucije 240 × 128;
- mogućnost priključka na kabel pod naponom do 600 V preko blokirajućeg filtera
T631F;
- napajanje instrumenta preko punjivih Ni-Cd odnosno Ni-Mh baterija, uz priloženi
punjač.

Iz navedenih karakteristika ovog uređaja vidljivo je da posjeduje značajne dodatne

mogućnosti, čija primjena olakšava rad na kontroli priključaka i povećava pouzdanost

91
otkrivanja nelegalnih odvojaka. Jedini nedostatak ovog modela je neprilagođenost izlazne
impedancije (min. 50 Ω) energetskim kabelima, zbog čega je izraženije prigušenje impulsa
zbog povećanog prijelaznog odziva.

Slika 103 - TDR T631

C Ispitivanje u beznaponskom stanju

Metoda se može raščlaniti na dva sastavna dijela: ispitivanje dijela kućnog priključka od
glavnih osigurača do mjernih uređaja u beznaponskom stanju te ispitivanje pod naponom
dijela kućnog priključka od glavnih osigurača do spoja na distribucijsku niskonaponsku
mrežu. Ispitivanje dijela priključka između glavnih osigurača i mjernih uređaja u
beznaponskom stanju provodi se u sljedećim koracima:
- odspojiti priključak na početku (KPTO odnosno KPO) i kraju (mjerni uređaj), kako bismo za
potrebe mjerenja dobili «čisti» kabel, otvoren na početku i kraju,
- priključiti TDR na dva vodiča jednog kraja te nakon podešavanja parametara (rang, širina
impulsa, pojačanje, PVF) snimiti odziv, ponoviti za sve kombinacije L i N vodiča,
- vodiče na drugom kraju priključka kratkospojiti, snimiti odzive za sve kombinacije L i N
vodiča; na osnovi promjene odziva iz otvorenog kraja u kratkospojeni kraj točno definirati
mjesto kraja kao i duljinu priključka,
- kod ispravnog priključka bez odvojka, izraženo su vidljivi transmitirani odziv instrumenta,
prijelazni odziv spoja mjernih vodova instrumenta na početku priključka i odziv otvorenog
kraja,
- TDR se potom može priključiti na drugi kraj priključka kako bi se izbjeglo moguće
pokrivanje mjesta odvojka prijelaznim odzivom spoja instrumenta koji pokriva određeni
početni dio priključka, odnosno ukoliko se određena sumnjiva mjesta bolje vide s drugog
kraja,
- može se koristiti predkabel duljine do 5 m na kojem se «isprazne» zagađenja uslijed
transmitiranog odziva instrumenta pri ispitivanju sa većim širinama impulsa,
- u slučaju postojanja odvojka na priključku, na instrumentu se registrira odziv mjesta
odvojka između početka i kraja priključka, kao i odzivi kraja odvojka odnosno instalacije
priključene na odvojak; ove odzive kvalitetnije uočavamo i analiziramo uz pomoć
odgovarajućeg zumiranja i pojačavanja odziva,
- za veću pouzdanost ispitivanja može se koristiti funkcija mjerenja prigušenja odziva kraja
priključka (Return Loss) odnosno slika razlike odziva priključka sa otvorenim odnosno
kratkospojenim krajem.

Ukoliko na ispitivanom priključku postoji odvojak, slika odziva se mijenja, ovisno o

mjestu, duljini i stanju odvojka. Redom su navedeni sljedeći mogući slučajevi i njihove
kombinacije:
1 Mjesto odvojka: bliže početku, sredini ili kraju priključka,
2 Kraći odnosno dulji odvojci,
3 Kraj odvojka otvoren odnosno s priključenim trošilom.

92
 1 Mjesto odvojka: Samo mjesto odvojka sa priključka vidljivije je ukoliko je bliže
početku priključka, dok je pri kraju narušena njegova vidljivost. Valni oblik mjesta odvojka
prikazan je na slici 102 pod F.
Prigušenje signala mjesta odvojka na udaljenijem kraju priključka rješavamo priključenjem
instrumenta i snimanjem odziva na oba kraja priključka.
2 Duljina odvojka: O njoj ovisi vidljivost kraja odvojka, kao i prigušenje odziva kraja
priključka. Općenito je situacija povoljnija kod duljih odvojaka, ali značajnog utjecaja ima i
sam položaj odvojka. Naime, ulazni impuls se na mjestu odvojka grana ovisno o omjeru
duljine odvojka i preostale duljine priključka. Ukoliko je duljina odvojka veća od preostale
duljine priključka veći dio ulaznog impulsa će na mjestu odvojka ući u odvojak, te će i odziv
mjesta odvojka, kao i njegovog kraja biti jasniji, dok će amplituda odziva kraja priključka biti
značajno smanjena. Kod obratnog slučaja, kad je duljina odvojka manja od preostale duljine
priključka, manji dio ulaznog impulsa ulazi u odvojak, te su i slike ovih odziva teže uočljive.
Ukoliko je na odvojak priključen dio instalacije, odziv kraja priključka je skoro u potpunosti
prigušen zbog doprinosa duljine instalacijskih kabela.
3 Stanje odvojka: Razlikuju se dvije mogućnosti
– kraj odvojka otvoren (potrošač je isključio dio instalacije koja se napaja preko
njega ili u trenutku ispitivanja nema na njoj priključenih trošila),
– na kraju odvojka odnosno instalacije koja se preko njega napaja priključeno
jedno ili više trošila.
Suštinska razlika je u valnom obliku odziva kraja odvojka: dok je za otvoreni kraj odvojka
oblik identičan gore prikazanom kraju priključka, valni oblik odziva trošila je sličan odzivu
kratkospojenih vodiča samo s manjom amplitudom, ovisno o snazi trošila. Tako trošila veće
snage daju odzive veće amplitude, a uz to dodatno preuzimaju još veći dio ulaznog impulsa
na mjestu odvojka te samim tim značajnije ruše amplitudu odziva kraja priključka.

Primjer slike odziva ispravnog priključka bez odvojka. Na slici 104 prikazane su slike
odziva ispravnih priključaka duljina 3, 7, 11 i 15 metara izvedenih izoliranim vodičima u
zaštitnoj cijevi (4 × P6 mm2). Kod ovakve vrste priključaka dolazi do pojave «zagađenja»
slike na cijeloj duljini manjim odzivima uslijed promjene impedancije zbog promjena
međusobne geometrije vodiča uzrokovanih slobodnim položajem vodiča u zaštitnoj cijevi.
Ovi odzivi ipak ne utječu na vidljivost jasno izraženih odziva početka i kraja priključka.

Slika 104 - Slike odziva ispravnih priključaka izvedbe 4×P6 mm2

Transmitirani odziv instrumenta je na poziciji 0,4 m, odziv spoja mjernih vodova instrumenta
na vodiče priključka (početak priključka) na poziciji 3,5 m, te slijede odzivi otvorenih krajeva

93
priključka. Primjetno je prigušenje odziva kraja u odnosu na transmitirani odziv uzrokovano
neprilagođenošću impedancija instrumenta i priključka i prigušenjem u mjernim vodovima
(25 %) te prigušenjem u priključku koje iznosi, za ovakvu vrstu priključka i širinu impulsa od
10 ns oko 2,3 % po metru. Vidljivi su i «parazitni» odzivi iza odziva kraja priključka, no oni ne
utječu na jasnoću slike u nama zanimljivom području između početka i kraja priključka.

Primjer slike odziva priključka sa odvojkom izvedenog kabelom PP00 ili PP41. Kod
ovakvih vrsta priključaka valna impedancija je konstantna uslijed homogenosti izolacije i
nepromijenjene međusobne geometrije ispitivanih vodiča. Na slici 105 prikazan je priključak
izveden kabelom PP00 4 × 6 mm2 duljine 8,5 m. Na udaljenosti 3,5 m od početka priključka
nalazi se mjesto odvojka. Prikazane su četiri slike odziva: sa odvojcima duljina 2 m, 1 m i 0,5
m otvorenima na kraju, te bez priključenog odvojka ali sa skinutom izolacijom na mjestu
odvojka (0 m).

Slika 105 - Slike odziva priključaka s odvojkom izvedenih kabelom PP00

Lijevim kursorom označen je početak priključka (bez predkabela), a desnim mjesto odvojka.
Na poziciji 11,5 m nalazi se otvoreni kraj priključka. Vidimo da je i sa osnovnim pojačanjem
instrumenta (Gain : 1 + 0 dB) kvalitetno vidljivo mjesto odvojka za sve slučajeve. Vidljivo je
čak i kad je duljina odvojka 0 m (isključeni odvojak), jer na tom mjestu dolazi do promjene
valne impedancije uslijed dva razloga: skidanja svih slojeva izolacije i neizbježnog
razmicanja vodiča tj. promjene međusobne geometrije. Što je odvojak dulji, mjesto odvojka
kao i otvoreni kraj odvojka su vidljiviji, a amplituda otvorenog kraja priključka pada.

Primjer slike odziva priključka sa odvojkom izvedenog izoliranim vodičima u zaštitnoj

cijevi. Ovisnost kvalitete vidljivosti karakterističnih mjesta ista je kao i za prethodni primjer.
Za ovakvu vrstu priključka specifično je da su izuzetno kratki odvojci odnosno sama
oštećenja izolacije vodiča priključka teže uočljivi pri manjim pojačanjima. Na slici 106
prikazane su četiri slike odziva priključka izvedbe 4 × P6 mm2:
- ispravni priključak duljine 15 m,
- isti priključak s odvojkom duljine 3 m i otvorenim krajevima odvojka i priključka,
- isti priključak s odvojkom duljine 3 m, otvorenim krajem odvojka i kratkospojenim krajem
priključka,
- isti priključak s odvojkom duljine 3 m, otvorenim krajem priključka i trošilom snage 1 kW na
kraju odvojka,
- mjesto odvojka je na 5 metara od početka priključka.

94
 Slika 106 - Slike odziva priključka s odvojkom izvedbe 4 × P6 mm2

Lijevim kursorom označen je početak priključka, a desnim mjesto odvojka. Kraj odvojka je na
poziciji 11,5 m, a kraj priključka na 18,5 m. Uz činjenice navedene u prethodnom primjeru,
zanimljive su dodatne:

- jednak je iznos dodatnog prigušenja amplituda odziva otvorenog odnosno

kratkospojenog kraja priključka uzrokovanog grananjem dijela impulsa u odvojak;
- ukoliko je na kraju odvojka priključeno trošilo gubi se odziv otvorenog kraja odvojka
koji prelazi u blagi propad, ovisno o snazi priključenog trošila, uz daljnje smanjenje
amplitude otvorenog kraja priključka.

D Ispitivanje pod naponom

Model T631 ima mogućnost priključenja na ispitivani priključak pod naponom preko
blokirajućeg filtera. Ovu mogućnost koristimo u sljedećim slučajevima:

- kontrola dijela zračnog priključka od glavnih osigurača u objektu potrošača do spoja

na zračnu niskonaponsku mrežu, ukoliko na dijelu priključka kroz objekt potrošača
postoji mogućnost krađe,
- kontrola podzemnog priključka od glavnih osigurača u objektu potrošača do spoja
odvojnom spojnicom na podzemnu niskonaponsku mrežu, ukoliko podzemni
priključak ide dijelom kroz privatno vlasništvo potrošača.

Osnovna karakteristika ovih slika je u činjenici da na kraju priključka nisu odzivi otvorenog ili
kratkospojenog kraja već mjesta odvojka odnosno priključka na mrežu. Stoga je jedina
metoda za otkrivanje nelegalnog odvojka pronalaženje eventualnog odziva mjesta
nelegalnog odvojka pojačavanjem odziva i zumiranjem po dionicama priključka.
Na slici 107. prikazana je slika odziva zračnog priključka. Priključak je izveden SKS-om 4 ×
16 mm2 duljine 30 m, od čega prvih 7 m prolazi kroz objekt potrošača. Prikazane su dvije
slike odziva, jedna s duljinom impulsa 10 ns, druga s 30 ns. Korišten je predkabel duljine 5
m. Lijevi kursor je na početku priključka (glavni osigurači), a desni na kraju priključka (spoj
na mrežu). Detaljnim pregledom slike ustanovljeno je da u potencijalno sumnjivom dijelu
priključka kroz objekt nema odvojaka.

95
 Slika 107 - Slika odziva priključka pod naponom

E Korištenje dodatnih mogućnosti modela T631

Ručna promjena širine impulsa. Kako je navedeno u opisu uređaja, na ovom modelu
imamo mogućnost ručnog udešenja širine impulsa. Kraći impuls daje uže odzive te
izbjegavamo eventualna preklapanja bližih odziva, ali mu je snaga manja pa su i amplitude
odziva manje. Suprotno tome, dulji impulsi veće snage daju šire odzive većih amplituda. Na
slici 108 vidi se odziv mjesta odvojka snimljen sa impulsima različitih duljina: 2, 10 i 30 ns.

Slika 108 - Slika odziva mjesta odvojka sa impulsima duljina 2, 10 i 30 ns

Početak priključka označen je lijevim kursorom, a mjesto odvojka (5 m od početka) desnim.

Impuls duljine 2 ns (plavi) nema dovoljno snage da generira kvalitetno vidljiv odziv mjesta

96
odvojka sa ovim pojačanjem. Priključak je snimljen uz korištenje predkabela duljine 5 m. Za
impulse duljine 2 i 10 ns, koje obično koristimo do ranga 25 m predkabel ne moramo koristiti
jer se transmitirani odziv isprazni na priključnim mjernim vodovima instrumenta duljine 3 m.
Kod duljih priključaka užim impulsima na kraćim rangovima kvalitetno možemo promotriti
početnu dionicu priključka i bez predkabela.

Zumiranje slike odziva. Na slici 109 prikazana je zumirana slika odziva priključka
izvedenog kabelom PP00 4 × 6 mm2 duljine 15 m sa odvojkom otvorenog kraja duljine 6 m.
Mjesto odvojka je 1 m od kraja priključka. Pojačanje odziva po y osi je 36 dB (Gain 6 + 0 dB)
dok je zumiranje po x osi 2 puta.
Prikazane su slike odziva sa otvorenim i kratkospojenim krajem priključka. Lijevim kursorom
označen je kraj priključka utvrđen kratkospajanjem, a desnim otvoreni kraj odvojka. Samo
mjesto odvojka nalazi se 1 m prije kraja priključka i zbog toga je slabije vidljivo, no ovakvim
uvećanjem slike odziva jasno se vidi propad signala. Odziv otvorenog kraja odvojka
praktično je preuzeo svu amplitudu impulsa, jer je njegova duljina znatno veća od preostale
duljine priključka, pa je izostao očekivani odziv otvorenog kraja priključka.

Slika 109 - Zumiranje slike odziva

Funkcija Return Loss. Osnovna namjena ove funkcije u našem konkretnom slučaju je
određivanje prigušenja amplitude otvorenog odnosno kratkospojenog kraja priključka u
odnosu na amplitudu početnog - transmitiranog odziva. Naime, faktor refleksije otvorenog
kraja jednak je jedinici, tj. kompletan impuls se vraća. Isto je i sa kratkospojenim krajem,
samo suprotnog predznaka odnosno amplitude. Ako negdje na priključku postoji odvojak, dio
impulsa će, ovisno o njegovoj duljini otići u odvojak te će i amplituda kraja priključka biti
smanjena. Ukoliko znamo koliko je prigušenje impulsa na jednakoj duljini ispravnog
priključka bez odvojka, usporedbom izmjerenog i očekivanog prigušenja možemo ustanoviti
da li na priključku imamo odvojak. Ako tijekom ispitivanja ovakvog priključka ustanovimo
veće prigušenje, zaključujemo da negdje na kabelu imamo mjesta nehomogenosti ili odvojke
na kojima se dio impulsa “potroši”. Na primjeru sa slike 104 utvrđeno je tako jedinično
prigušenje impulsa za priključak izvedbe 4 × P6 mm2 u iznosu 2,3 % po metru duljine za
širinu impulsa od 10 ns.

Slika usporedbe i razlike. Ovom metodom najjednostavnije se može utvrditi postoji li na

ispitivanom priključku odvojak ili bilo koja druga nehomogenost. Postupak je sljedeći:

97
 - snimi se slika odziva priključka sa kratkospojenim krajem i spremi u memoriju
instrumenta,
- snimi se slika odziva priključka sa otvorenim krajem,
- odabere se funcija prikaza razlike žive slike (otvoreni kraj) i memorirane slike
(kratkospojeni kraj).
Ova slika se, za ispravni priključak, sastoji od ravne crte od početka do kraja priključka te
slike otvorenog kraja priključka dvostruke amplitude. Ovim su izbjegnuti svi odzivi duž
priključka i vidljiva je samo slika razlike otvorenog i kratkospojenog kraja priključka. Ukoliko
postoji odvojak, odzivi kraja priključka će se dodatno prigušiti i izobličiti, pa na slici razlike
više neće biti očekivan odziv.

Slika 110a Slika 110b Slika 110c

Tako je na slici 110a. prikazana slika razlike za priključak duljine 14 m sa odvojkom duljine 1
m na polovici priključka. Na slici 110b prikazan je isti priključak, sa odvojkom duljine 3 m, dok
je na slici 110c odvojak duljine 6 m. Vidljivo je da su promjene i u amplitudi i u valnom obliku
značajne i lako uočljive.
Slika usporedbe može se koristiti na dva načina:

- Usporedba odziva sa dva različita para vodiča u kabelu snimljenih na istom kraju kabela.
Tada se, u slučaju ilegalnog odvojka sa jednog, dva ili tri vodiča u kabelu javlja razlika u
slikama na mjestu odvojka koja je lako uočljiva. Primjer je prikazan na slici 111. Crvenom i
zelenom bojom označena su dva para vodiča, crnom bojom označena je njihova slika
razlike, koja također na mjestu odvojka prelazi iz ravne crte u nepravilan oblik.

Slika 111 - Usporedba odziva sa dva različita para vodiča u kabelu snimljenih na istom kraju
kabela

98
- Usporedba odziva sa istog para vodiča sa oba kraja kabela. Tada je mjesto odvojka vidljivo
na dva mjesta na slici, ovisno s kojeg kraja kabela gledamo. Primjer ovakve slike usporedbe
i razlike prikazan je na slici 112. Crvenom i zelenom bojom označene su slike istog para
vodiča sa oba kraja kabela, dok je crnom označena njihova slika razlike

Slika 112 - Usporedba odziva sa istog para vodiča sa oba kraja kabela

F Primjer otkrivenog odvojka

Na slici 113 prikazane su slike odziva stvarnog priključka izvedenog vodičima 4 ×

P10 mm2 duljine 18,8 m na kojem je otkriven odvojak.

Slika 113 - Slika odziva priključka sa otkrivenim odvojkom

99
Lijevim kursorom označen je početak priključka (korišten je predkabel duljine 5 m) a desnim
mjesto odvojka koje se nalazi 1,1 m prije kraja priključka. Prikazane su slike odziva priključka
sa otvorenim i kratkospojenim krajem (zelena i crvena), kao i razlika ovih slika (crna). Na prvi
pogled iz slike razlike zaključuje se o postojanju odvojka, jer rezultat nije slika otvorenog
kraja dvostruke amplitude već odziv suprotnog predznaka i izobličenog valnog oblika zbog
činjenice da je na kraju odvojka priključen dio instalacije sa trošilima. Također je vidljivo da
se iz slika odziva priključka moglo točno odrediti mjesto odvojka.

G Zaključno o TDR-u

U Dodatku C2 prikazana je rutina za provođenje kontrole unutrašnjih priključaka

reflektometrom, koja je usvojena i primjenjuje se u HEP distribuciji. Tu se najbolje vide svi
potrebni koraci metode, kao i korištenje svih mogućnosti koje pruža ovaj uređaj.
Za provedbu metode na terenu dovoljna su dvojica djelatnika opremljena ovim instrumentom
te prijenosnim sredstvima veze. Okvirno vrijeme provedbe metode po priključku je 30
minuta, od čega 15 minuta ispitivanja i 15 minuta ˙pripremnih i završnih radova (otvaranje
priključka, skidanje i ponovno postavljanje plombi).
Poželjno bi bilo snimljene slike odziva svih ispitanih kućnih priključaka arhivirati u formiranim
bazama podataka zbog mogućnosti usporedbe tijekom kasnijih ponovljenih kontrola.

5.3.2.2 Lokator trase (Wire Tracer)

Ovaj uređaj, kao i TDR pomaže utvrditeljima u kontroli vizualno nedostupnih dijelova
unutrašnjih priključaka - u zidu, pod žbukom i sl. Sastoji se iz dva osnovna dijela: odašiljač
koji generira specifičan visokofrekventni signal u vodičima ispitivanog priključka i prijemnik
koji detektira elektromagnetsko polje nastalo tim signalom oko vodiča duž trase priključka, uz
svjetlosni i zvučni signal ovisan o jačini polja. Odašiljač se, ovisno o uvjetima kontrole može
priključiti na vodiče unutrašnjeg priključka koji su pod pogonskim naponom ili su u
beznaponskom stanju. Za brzo lociranje trase priključka kontrola započinje većim podešenim
vrijednostima jačine signala odašiljača i osjetljivosti prijemnika uz detektirano šire područje
priključka, te se postupnim smanjenjem ovih vrijednosti može vrlo precizno locirati trasa
ispitivanog priključka i eventualnog neovlaštenog odvojka.

Temeljem provedenih ispitivanja i stečenih iskustava navedene su sljedeće činjenice

o upotrebljivosti ovog uređaja:
- pri podešenom visokom stupnju osjetljivosti uređaj pouzdano može locirati kabel
kroz puni zid debljine do 35 cm,
- pri podešenom srednejm stupnju osjetljivosti uređaj pouzdano može locirati kabel
kroz puni zid debljine do 12 cm,
- pri podešenom niskom stupnju osjetljivosti uređaj pouzdano može locirati kabel pod
žbukom,
- mogućnost točnog lociranja ovisi o udaljenosti od kabela i podešenoj osjetljivosti: za
bliže položene kabele veća se preciznost lociranja postiže sa manjim stupnjevima
osjetljivosti,
- za početno otkrivanje kabela treba krenuti s najvećom osjetljivošću, kako bi se brzo
lociralo šire područje na kojem se kabel nalazi; postupnim smanjenjem osjetljivosti
može se zatim točno odrediti trasa kabela s tolerancijom od maksimalno par
centimetara,
- kabeli s metalnim plaštem generiraju upola slabije EM polje u svojoj blizini, te u
njihovo preciznije lociranje treba ići s podešenim većim osjetljivostima,
- vrlo je malo prigušenje signala transmitera duž ispitivanog kabela, tako da je
omogućeno pouzdano korištenje i na većim udaljenostima.

100
TDR i lokator trase na dva potpuno različita i neovisna načina dovode do istog rezultata:
TDR reflektometrijskim snimanjem svih promjena na unutrašnjem priključku uz lociranje
sumnjivih mjesta temeljem izračunate udaljenosti od uređaja, dok lokator trase detekcijom
elektomagnetskog polja oko vodiča priključka i eventualnih odvojaka prostorno locira mjesto
odvojka. Stoga se najbolji rezultati odnosno najveća sigurnost otkrivanja neovlaštenih
priključenja mogu očekivati kombiniranjem ovih dvaju metoda, kada jednim uređajem
dodatno potvrđujemo rezultate drugog.

Slika 114 - Dvije vrste wire tracer-a različitih proizvođača

5.4 Rekapitulacija mjera za smanjenje netehničkih gubitaka

Osnovne pretpostavke za kvalitetno obavljanje navedenih mjera na smanjenju

netehničkih gubitaka su:
- formiranje stručnih ekipa opremljenih potrebnim alatom i mjernim uređajima za
provedbu kontrola tehničkih ispravnosti obračunskih mjernih mjesta,
- omogućavanje međusobne kompatibilnosti sadašnjih baza podataka u
aplikacijama za prodaju el. energije (npr. mjesečne i godišnje potrošnje svih
potrošača) sa programima pod Windows i sličnim operativnim sustavom.
Pri tome ne treba zanemariti mogućnost upletenosti djelatnika HEP-a u onemogućavanju
ispravnog mjerenja pojedinih mjernih mjesta, a u dogovoru i suradnji s kupcima. Prvenstveno
se to odnosi na tehničku neispravnost mjernog mjesta, kao i na netočno (smanjeno) očitanje
starijih modela maxigrafa bez memoriranja prethodnih stanja i broja resetiranja. O ovoj
mogućnosti treba voditi računa prilikom formiranja ekipa za kontrolu mjernih mjesta, te
povremeno provoditi kontrolu očitanja.
Osnovna svrha svih ovih djelovanja je smanjenje broja mjernih mjesta na kojima može doći
do pojave netehničkih gubitaka, zbog tehničke neispravnosti ili krađe. Za svako se mjerno
mjesto nakon kontrole tehničke ispravnosti mora u kontinuitetu provoditi kontrola mjesečnih,
odnosno godišnjih potrošnji, te ciljano intervenirati u slučaju znatnijih smanjenja potrošnje.
Na primjeru Pogona Nova Gradiška, trenutna situacija je sljedeća: do sada je prekontrolirano
oko 8 % mjernih mjesta na kojima se kupcima prodaje oko 35 % ukupne distribuirane el.
energije. Ukoliko se od ostalih 92 % mjernih mjesta oduzmu ona kod kojih je značajno
smanjena mogućnost krađe:
- centralna mjerna mjesta u višestambenim zgradama,
- mjerna mjesta na vanjskom dijelu pojedinačnih objekata u kućnim priključno
mjernim ormarićima (KPMO),
dobije se podatak o 59 % mjernih mjesta na kojima se kupcima prodaje oko 45 % ukupne
distribuirane el. energije, a na kojima još uvijek postoji realna mogućnost pojave netehničkih
gubitaka.

101
6 ZAKLJUČAK

Tehničke gubitke električne energije moguće je relativno točno procijeniti pomoću

proračuna tokova snaga na modelima elektroenergetske mreže. Međutim, nemjerenu
potrošnju, odnosno netehničke gubitke električne energije, kao nepoznanicu, moguće je
odrediti samo provođenjem organiziranih sustavnih mjerenja tokova energije. Radi toga je
nužno potrebno uspostaviti jedinstveni sustav izrade što točnijih energetskih bilanci
distribucijskih područja odnosno distribucijske djelatnosti u cjelini. Postojeći sustav, temeljen
na bilancama nabave i prodaje električne energije, općenito gledano ne omogućuje dovoljno
točno određivanje ukupne razine gubitaka i neregistrirane potrošnje električne energije.
Glavni izvor pogreške je odstupanje obračunske godine od kalendarske, za koju je dana
bilanca nabave i prodaje električne energije. To je sustavna pogreška postojeće metode,
koju nije moguće izbjeći bez reorganizacije postupka obračuna potrošnje u kućanstvima.
U nastavku su prikazane veličine tehničkih i netehničkih gubitaka u distribucijskoj mreži
Pogona Nova Gradiška. Prema formiranim popisima objekata ustanovljeno je u kojima se
stvaraju najveći gubici, te kakva je raspodjela gubitaka po objektima. Na kraju je prikazano
više sezonskih promjena opterećenja u distribucijskoj mreži, te njihov utjecaj na veličine
gubitaka. Osnovni zaključak je da su opterećenja, pa prema tome i gubici izrazito
neravnomjerno raspoređeni jer je broj visoko i srednje opterećenih objekata mali u odnosu
na znatno veći broj neopterećenih objekata.
Zatim su redom prikazane metode za učinkovito smanjenje tehničkih gubitaka.
Najučinkovitije metode smanjenja tehničkih gubitaka su optimiranje tokova snaga prema
tehničkim karakteristikama objekata kojima teku, na čemu se temelje zahvati za postizanje
ravnomjernije raspodjele opterećenja u distribucijskoj mreži. Potom slijede metode
optimiranja tehničkih karakteristika objekata prema pripadnim tokovima snaga odnosno
ciljani zahvati na objektima s najvećim gubicima, za koje su potrebna veća ili manja
financijska ulaganja.
Najveći rezultati u smanjenju gubitaka ostvareni su metodama za smanjenje netehničkih
gubitaka, i to prvenstveno otklanjanjem tehničkih neispravnosti mjernih mjesta. Drugi veliki
generator netehničkih gubitaka – krađu električne energije, ne može se jednostavno i u
kratko vrijeme riješiti, već je to kontinuiran dugotrajni proces. Velika pomoć u provedbi mjera
za smanjenje netehničkih gubitaka su suvremeni mjerni i ispitni uređaji detaljno opisani u
radu.
Na primjeru distribucijske mreže Pogona Nova Gradiška, može se reći da su tijekom
posljednjih šest godina, uz kontinuirani porast potrošnje električne energije smanjeni ukupni
gubici električne energije s 11 % na prosječno 7,5 %, uz nastavak aktivnosti na daljnjem
smanjenju. Uz spomenuto smanjenje netehničkih gubitaka, važno je istaći da se i tehnički
gubici mogu efikasno smanjiti uz minimalna novčana ulaganja za prosječno 0,5 do 1 %
ukupne nabavljene el. energije.

102
DODACI

103
 Dodatak A - Slike

T S 3 5 /1 0 k V
B A T R IN A

3101
3120 3121 5 0 2 B A T R IN A 2

3102
3123 3122 5 0 1 B A T R IN A 1
504 N K APELA 1

3103
3126
3125 506 NO VA KA PELA 3
505 N KA PELA C

3104
3127
507 NO VA KA PELA 2

3105
3134
517 B L. D O L "S "
3128 5 0 9 B B R IG 2

3106
3133 3129
515 B L. D O L "J" 5 1 0 B B R IG 1
3107

3130
512 VR BO VA 3
3108
3132

3131 514 VRBO VA 1

3109
3110

T 5 2 6 T U R IS T 3144
3135 519 VRBO VA 2
3111

3143
525 SPS 3 3136
521 SPS 1
3140

3112

T524 HŽ SPS 3142

3137
522 SPS 6
3139

3113

3141 3138
523 SPS 4
3114

3145 3149
3162 527 SPS 5
540 O Š SPS
3146

3150 530 O ŠTRI VRH 1

3147
3115

538 SPS 2
3151 3153 5 3 5 M A K S IM O V H R A S T
3159

3152

3160 3158 3154

539 M LJEKARA 533 STARC I 1
3148
3116

3155 534 STARCI 2

5 4 1 S P S G O D IN J A K 3163
3117

3156
531 O ŠTRI VR H 2
5 4 5 G O D IN J A K 2 3164
3157
3118

5 3 6 T IS O V A C

5 4 6 G O D IN J A K 1 3165
3119

LR

Slika A1 - Topologija 10 kV VP Staro Petrovo Selo

104
 3201
564 ŠTIVICA 2
3227
T 550 METAL PLAST
3213

3202
563 ŠTIVICA 1
3226 T551 PROIZVOD
3214

3223

3203
562 ŠTVICA 3 T 552 TANG
3225 3215

3204
3222
T 553 HŽ N KAPELA
560 KOMARNICA 3216

3205
3221

T 554 PIK N KAPELA

558 M MALA 1 3217

3206
3220

T 555 SECE
557 M MALA 2 3218
3224
3207

3219
3208

566 SIČE
3228
3209

T569 CS CRNAC
3229
3210

572 DAVOR 3 568 LOVNA KUĆA

3230
3235

3211

T570 CS DAVOR
575 DAVOR 5 3231
3212
3234

571 DAVOR 4
3232
3233

573 DAVOR 2
3236

574 DAVOR 1

Slika A2 - Topologija 10 kV VP Crnac polje

105
 TS 35/10 kV
BATRINA

3301
3308
580 BATRINA 3

3302
3303
3305 3313
581 BATRINA DRAGOVCI
3309
586 DONJI LIPOVAC

3304
3306

3314 583 DRAGOVCI 1

3310
588 GORNJI LIPOVAC
3307

3315
3311 584 DRAGOVCI 2
590 SREDNJI LIPOVAC

3312
592 PROIZVOD LIPOVAC

Slika A3 - Topologija 10 kV VP Dragovci

106
 AlFe 3x120 mm2/2,37 km Prema TS 110/35 kV N. Gradiška

AlFe 3x120 mm2 /13,979 km NHEKBA 3x95 mm2/1,72 km Prema TS 35/10 kV NG 2

Prema TS 35/10 kV Okučani

35 kV

TR 2 TR 1
8 MVA 8 MVA
TS 35/10 kV N. GRADIŠKA 1

K0 K1 K2 K3 K5 K6 K7 K8 K9 K10 K11 K12 K13 K14

10 kV
K4

VP LOBINO 2

VP MEDARI
VP LOBINO 1

VP MJ. POLJE
VP NG JUG
VP KUĆNI TRAFO

VP KOMPENZACIJA

VP D BOGIĆEVCI
VP TANG 1

VP LJUFINA
VP TANG 2

VP STRMAC
VP GRAD

VP TANG
M M M M M M M M M M M M M

km

AlFe 3x95 mm2/0,185 km

EHP 48A 3x1x150 mm2/0,26 km

mm2/0,48
NKBA 3x50 mm2/1,032 km

AlFe 3x25 mm2/0,424 km

NKBA 3x50 mm2/0,75 km

EHP 48A 3x1x185 mm2/0,47 km

AlFe 3x25 mm2/0,196 km
XHP 48A 3x1x150 mm2/1,919 km AlFe 3x95 mm2/0,52 km
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,66 km PP41 3x50 mm2/0,062 km
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,66 km
PP41 3x50

220 CERNIK 3
Al-Fe 3x95 mm2/0,529 km

250 kVA
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,26 km
2x1000 kVA 2x1000 kVA 1000 kVA 630 kVA

EHP 48A 3x1x185 mm2/0,47 km AlFe 3x95 mm2/1,62 km

115 ZRINSKIH
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,1 km
T101 TANG CENTAR

Al-Fe 3x95 mm2/2,479 km AlFe 3x50 mm2/0,21 km

Al-Fe 3x95 mm2/0,654 km

112 GUNDULIĆEVA Al-Fe 3x95 mm2/0,557 km 221 CERNIK 6

100 kVA
EHP48A 3x1x95 mm2/0,3 km

AlFe 3x95 mm2/0,346 km AlFe 3x95 mm2/0,902 km AlFe 3x95 mm2/1,093 km AlFe 3x95 mm2/0,43 km
AlFe 3x25 mm2/0,36 km 201 SLAVONSKA

250 kVA
2
EHP 48A 3x1x150 mm /0,96 km

Al-Fe 3x95 mm2/0,539 km

AlFe 3x25 mm2/km
322 LJUPINA 3
XHE49A 150 mm2/ 0,438km

AlFe 3x95 mm2/0,462 km

160 kVA
400 kVA

Al-Fe 3x95 mm2/0,911 km

227 CERNIK 8

AlFe 3x95 mm2/0,84 km

XHP48A 3x1x95 mm2/0,69 km
PP41 3x50 mm2/0,4 km

301 PRVČA 1
PP41 3x50 mm2/0,523 km

kVA
250 kVA
kVA
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,74 km

T202 N. KOVAČEVAC

AlFe 3x95 mm2/1,247 km AlFe 3x95 mm2/1 km

315 kVA
323 LJUPINA 1 AlFe 3x25 mm2/0,32 km
Al-Fe 3x95 mm2/0,865 km

104 PARK AlFe 3x25 mm2/0,2 km

100 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,315 km

AlFe 3x95 mm2/0,716 km

222 CERNIK 1

250 kVA
302 PRVČA 2
160 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,28 km

AlFe 3x50 mm2/0,67 km

100 kVA 160 kVA

203 KOVAČEVAC
T102 TANG ŽARNA PEĆ

324 LJUPINA 4 AlFe 3x35 mm2/0,15 km

100 kVA
AlFe 3x25 mm2/2,4km
XHP 48A 3x1x150 mm2/0,236 km

Al-Fe 3x95 mm2/0,161 km

630 kVA
304 V. GREDA 223 CERNIK 4
100 kVA

207 MAŠIĆ 2

AlFe 3x35 mm2/3,478 km

160 kVA
NKBA 3x70 mm2/0,317 km
XHE 49A 3x1x150 mm2/0,15km

AlFe 3x70 mm2/3,55 km

EHP48A 3x1x95 mm2/0,265 km
AlFe 3x50 mm2/0,137 km
1000 kVA

AlFe 3x25 mm2/ 0,06km AlFe 3x35 mm2/0,709 km

NKBA 3x50 mm2/0,306 km 116 D. LOBE Prema TS MAČKOVAC
Al-Fe 3x95 mm2/1,802 km

EHP48A 3x1x95mm2/0,02km
208 MAŠIĆ 1

100 kVA
306 S. BOK
50 kVA

224 BAČICA

160 kVA
Al-Fe 3x95 mm2/0,911 km

XHE49A 150 mm2/ 0,15km

2
AlFe 3x35 mm /4,18km 326 LJUPINA 5 100 kVA AlFe 3x50 mm2/0,356 km AlFe 3x35 mm2/0,195km
106 CENTAR
209 MAŠIĆ 3 226 C. ŠAGOVINA 2

100 kVA
T103 TANG STARA

2x1000 kVA 630 kVA

308 POLJANE AlFe 3x95 mm2/0,844 km

50 kVA
250 kVA
100 kVA

AlFe 3x95 mm2/0,526 km

PP 41 3x50 mm2/0,4 km

AlFe 3x50 mm2/ 1,4km AlFe 3x50 mm2/0,249 km AlFe 3x35 mm2/0,19km
122 M. LANOSOVIĆA AlFe 3x50 mm2/0,8km
XHE49A 150 mm2/ 0,11km 211 MEDARI 2
Al-Fe 3x95 mm2/0,909 km

100 kVA
225 C. ŠAGOVINA 1

100 kVA
400 kVA 325 LJUPINA 2
100 kVA

311 GORICE 2
Al-Fe 3x95 mm2/1,136 km

100 kVA

EHP48A 3x1x95 mm2/0,39 km AlFe 3x50 mm2/0,138 km AlFe 3x35 mm2/1,383 km

2
105 PETEROKATNICA AlFe 3x25 mm2/0,845km AlFe 3x50 mm / 0,54km 212 MEDARI 1

160 kVA
400 kVA AlFe 3x25 mm2/1,275 km XHE49A 150 mm2/ 0,11km
AlFe 3x95 mm2/2,329 km AlFe 3x50 mm2/1,5km AlFe 3x25 mm2/0,05 km
AlFe 3x25 mm2/0,225 km
AlFe 3x95 mm2/0, 105km

310 GORICE 1
50 kVA

328 SIČICE 2 231 CERNIK 9

100 kVA

215 DRAGALIĆ 3

100 kVA
117 LJ. GAJA
100 kVA

630 kVA
AlFe 3x mm2/0,75 km
AlFe 3x50 mm2/0,15km
AlFe 3x50 mm2/0,861 km
AlFe 3x95 mm2/1,09 km

NYBY 3x95 mm2/0,708 km AlFe 3x25 mm2/0,61 km

100 kVA
Al-Fe 3x95 mm2/0,865 km

EHP48A 3x1x95 mm2/0,265 km 327 SIČICE 1

100 kVA

107 FRANKOPANSKA 312 GORICE 3

228 CERNIK 2
400 kVA AlFe 3x50 mm2/1,25 km

160 kVA
AlFe 3x35 mm2/0,39 km 217 TRNAVA
AlFe 3x95 mm2/0,435 km
100 kVA
Al-Fe 3x95 mm2/1,936 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,405 km AlFe 3x50 mm2/1,405km

329 SIČICE 3
100 kVA

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,46 km AlFe 3x25 mm2/0,74 km

Prema TS B.Trenka 2

120 VINOGRADSKA
2 AlFe 3x50 mm2/1,25 km
AlFe 3x25 mm2/0,48 km 630 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,17 km AlFe 3x50 mm2/0,89km
VP B.Trenka iz

T313 AC DRAGALIĆ AlFe 3x25 mm2/4,503 km

400 kVA
100 kVA

AlFe 3x95 mm2/2,072 km

364 GAJ ZASELAK AlFe 3x50 mm2/ 0,29km 230 CERNIK 7

100 kVA

kVA
PP41 3x50 mm2/0,48 km 331 VRBJE 4
AlFe 3x95 mm2/0,21 km AlFe 3x95 mm2/0,755 km

TS NG 2

? M. ŠAGOVINA
kVA

NKBA 3x50 mm2/0,36 km XHE 49A 150 mm2/0,075km AlFe 3x50 mm2/0,03km
AlFe 3x95 mm2/0,972 km
AlFe 3x95 mm2/1,198 km

AlFe 3x25 mm2/0,38 km AlFe 3x50 mm2/0,26 km

Al-Fe 3x95 mm2/1,428 km Al-Fe 3x95 mm2/0,338 km

108 G. VITEZA 250 kVA AlFe 3x50 mm2/0,31km

AlFe 3x25 mm2/0,55 km 332 VRBJE 1 Prema 229 CERNIK 5
30 kVA
160 kVA

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,1 km EHP 48A 3x1x95 mm2/0,52 km 314 DRAGALIĆ 2 VP N.Gradiška iz
160 kVA
400 kVA

362 I.G. KOVAČIĆA 119 VINOGRADSKA TS Okučani

1 AlFe 3x50 mm2/0,749km
333 VRBJE 2
100 kVA

AlFe 3x25 mm2/1,288 km AlFe 3x50 mm2/0,49km AlFe 3x25 mm2/2,4 km 234 GILETINCI
AlFe 3x25 mm2/0,6 km

Prema TS K. Zvonimira 1 630 kVA AlFe 3x25 mm2/0,21 km

100 kVA

VP B.Trenka iz AlFe 3x35 mm2/0,552km

315 DRAGALIĆ 1 349 ORUBICA 2
100 kVA

TS NG 2 334 VRBJE 3
100 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,79 km
160 kVA

AlFe 3x35 mm2/0,161 km AlFe 3x25 mm2/1,48 km

T366 PIK BILJNA Prema TS Mala 1 250 kVA
100 kVA

VP Nektar iz AlFe 3x25 mm2/0,9 km

AlFe 3x30 mm2/0,671 km 236 ŠUMETLICA
100 kVA

TS N.Gradiška 2 AlFe 3x50 mm2/2,02km

Al-Fe 3x95 mm2/0,53 km

AlFe 3x95 mm2/2,137 km

AlFe 3x50 mm2/0,71 km

AlFe 3x25 mm2/0,6 km

118 SLAVČA AlFe 3x 35mm2/1,05km

350 ORUBICA 3
100 kVA

337 PIK VRBJE

50 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,125

km T109 KOŽARA AlFe 3x25 mm2/0,07 km
367 K. ZVONIMIRA 2
100 kVA

317 D. BOGIĆEVCI 2
AlFe 3x95 mm2/1,729 km

T238 STRMAC 3
50 kVA

AlFe 3x35 mm2/0,62 km

AlFe 3x25 mm2/1,31 km

50 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,3 km

336 BODOVALJCI 3
50 kVA

351 ORUBICA 1
XHE 49A 3x1x150 mm2/1,32 km AlFe 3x50 mm2/0,145 km AlFe 3x35 mm2/0,235 km
AlFe 3x95 mm2/4,772 km AlFe 3x95 mm2/1,899 km

T370 ZMG 250 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,128 km 239 STRMAC 2
100 kVA 100 kVA

400 kVA XHE 49A 3x1x150 mm2/0,21km 338 BODOVALJCI 1

1000 kVA 318 D. BOGIĆEVCI 1
100 kVA
50 kVA

AlFe 3x25 mm2/3,41 km

123 RADNIČKA AlFe 3x25 mm2/0,387 km AlFe 3x35 mm2/0,038 km
AlFe 3x25 mm2/0,128 km 240 STRMAC 1
Prema TS Centar 2 353 DOLINA 1
AlFe 3x25 mm2/0,42km
100 kVA

VP Nektar iz 339 BODOVALJCI 2

AlFe 3x95 mm2/1,248 km
100 kVA
Al-Fe 3x95 mm2/0,75 km

XHP 3x1x95 mm2/0,35 km TS N.Gradiška 2 AlFe 3x25 mm2/0,02 km

AlFe 3x95 mm2/0,066 km

T368 SLAVEN AlFe 3x25 mm2/0,75 km

318 D. BOGIĆEVCI 3 T243 R.P. B. POLJE
50 kVA

110 STEPINČEVA AlFe 3x25 mm2/2,365 km AlFe 3x50 mm2/0,21 km

50 kVA

341 ZAPOLJE 1 354 DOLINA 2

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,05 km
160 kVA 100 kVA

160 kVA 50 kVA

160 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,15 km AlFe 3x50 mm2/1,12 km AlFe 3x25 mm2/0 km

AlFe 3x25 mm2/0,025 km AlFe 3x25 mm2/3,525 km
AlFe 3x95 mm2/0,243 km
355 MAČKOVAC
Al-Fe 3x95 mm2/1,428 km 343 LAZE T242 B. POLJE
XHP 3x1x95 mm2/0,7 km
630 kVA

400 kVA
AlFe 3x35 mm2/2,259 km EHP48A 3x1x150 mm2/1,583 km AlFe 3x35 mm2/0,332 km
121 LIPOVICA
250 kVA

345 D. CRNOGOVCI
100 kVA 100 kVA

T369 NAPL. KUĆICE T357 CS LJUFINA EHP 48A 3x1x95 mm2/0,07 km

100 kVA

EHP48A 3x1x95 mm2/0,415 km

T111 Hž Prema TS Čvor
VP S.Gradiška iz AlFe 3x25 mm2/1,75 km
TS Okučani AlFe 3x25 mm2/0,44 km 347 G. CRNOGOVCI Prema TS S.Bok

10 kVA 2x250 kVA

400 kVA HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. PROJEKT:

DP "ELEKTRA" SLAVONSKI BROD STANJE POSTROJENJA
Prema TS Teslina POGON NOVA GRADIŠKA
VP Teslina iz OBRADILI: 01.05. Španić-Pavlović OBJEKT:
TS N.Gradiška 2
CRTAO: 01.05. Pavlović D.
PREGLEDAO: 01.05. Trupinić K.
-JEDNOPOLNA SHEMA NAPAJANJA
ODOBRIO: 01.05. Matijašević F. IZ -TS 35/10 kV N. GRADIŠKA 1

Slika A4 - Topologija 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Nova Gradiška 1

107
 EHP 48 3x1x185 mm2/1,25 km Prema TS 110/35 kV N. Gradiška

NHEKBA 3x95 mm2/1,72 km Prema TS 35/10 kV NG1

35 kV

TR 1 TR 2
4 MVA 4 MVA

TS 35/10 kV N. GRADIŠKA 2

K0 K1 K2 K4 K5 K6 K7 K8 K9 K10 K11 K12 K13 K14 K15

10 kV

VP REZERVA

VP LJ. POSAVSKOG
VP SEKULIĆ PILANA

VP MLIN SILOS
VP NEKTAR
VP KOMPENZACIJA

VP REZERVA

VP REZERVA

VP SEKULIĆ IVERICA

VP BARUNA TRENKA
VP REZERVA

VP BATRINA
VP SLADARA
VP KUĆNI TR.

VP N. TESLE
M M M M M M M M M M M M M M M

256 REŠETARI 9

400 kVA
T 135 SEKULIĆ 250 REŠETARI 1

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,21 km

XHE49A 3x1x150mm2/1,92 km
PILANA

250 kVA
NKBA Al 3x70 mm /0,393 km

NKBA Cu 3x50 mm2/0,409 km

EHP 48 3x1x150 mm2/1,126 km
XHP 48A 3x1x150 mm2/0,195 km XHE49A 3x1x150mm2/3,15 km
EHP 48A 3x1x95 mm2/0,36 km
XHP 49A 3x1x150 mm2/0,175 km

2
PP41 3x95 mm2/1,065 km 250 REŠETARI 4
XHP 49A 3x1x150 mm2/0,175 km

250 kVA
2x630 kVA NAYBY Al 3x95 mm2/0,864 km

630 kVA
2
EHP 48A 3x1x95 mm /0,365 km XHE49A 3x1x150mm2/1,11 km

T374 KAUFLAND XHE49A 3x1x150mm2/1,08 km252 REŠETARI 3

400 kVA
EHP 48A 3x1x95 mm2/0,65 km

145 LJ. POSAVSKOG

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,225 km

T170 SEKULIĆ XHP 48A 3x1x150 mm2/0,24 km

AlFe 3x95 mm2/0,577 km

NYBY 3x50 mm2/0,311 km

155 JUG 1 165 NEKTAR IVERICA 250 kVA

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,465 km

XHE49A 150mm2/0465 km
360 ŽELJEZNIČKA

AlFe 3x70 mm2/0,78km

AlFe 3x35 mm2/0,222 km AlFe 3x70 mm2/0,89 km

XHE 49A 3x1x150 mm2/0,99 km

AlFe 3x95 mm2/0,56 km

100 kVA
400 kVA 253 REŠETARI 6

160 kVA
175 MLIN SILOS 500+630kVA
400 kVA 400 kVA 245 BEDEM
EHP 48A 3x1x95 mm2/0,187km
PP41 3x50mm2/0,573 km

AlFe 3x70 mm2/0,52km

NA2X6 2Y 3x(1x150/25 mm2)/0,16 km AlFe 3x70 mm2/0,105km

AlFe 3x95 mm2/0,718 km

156 TESLINA 166 ŠTROSMAYEROVA 371 B. TRENKA 2
AlFe 3x70 mm2/0,1km

160 kVA
1000+630 kVA 146 BOLNICA
254 REŠETARI 2

100 kVA
T247 BERIĆ
T 178

AlFe 3x95 mm2/0,105 km

SL.RADINOST XHE49A 3x1x150mm2/2,9 km

T248 KOŽARA
2x630kVA
400 kVA 500 kVA
250 kVA
PP41 3x50mm2/0,257 km
250+630 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,45km

AlFe 3x25 mm2/0,845km
EHP 48A 3x1x95 mm2/0,53 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,17 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,28km

NKBA 3x50 mm2/0,548 km

630 kVA 158 JUG 5 372 B. TRENKA 1 255 REŠETARI 7

157 NEBODER
EHP 48A 3x1x95 mm2/0,12 km
EHP 48A 3x1x95 mm2/0,85 km

160 kVA
152 JUG 3
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,43 km

AlFe 3x95 mm /1,646 km

T 177
REPROMATERIJAL AlFe 3x25 mm2/0,57 km

AlFe 3x25 mm2/2,0km

50 kVA

2
630 kVA
400 kVA
PP 41 3x50 mm2/0,43 km

250 kVA AlFe 3x25 mm2/1,318km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,23 km

400 kVA PP 41 3x50 mm2/0,053 km

AlFe 3x95 mm2/0,493 km

249 REŠETARI 5 260 BUKOVICA
167 NAS. JAVORA EHP 48A 3x1x95 mm2/0,348 km

100 kVA
400 kVA
T153 VOJARNA
TS N.Gradiška 1

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,115 km AlFe 3x35 mm2/0,323 km

Prema TS Hž

AlFe 3x25 mm /0,28 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,348 km
250 kVA
VP Grad iz

T176 SILOS 2
168 CENTAR 2 400 kVA AlFe 3x25 mm2/0,11km
XHE49A 3x1x185mm2/1,35 km
2

400 kVA 273 REŠETARI 8

AlFe 3x95 mm2/0,576 km

AlFe 3x25 mm2/0,9km

262 BAĆINDOL 2
373 K. ZVONIMIRA 1

50 kVA
159 JUG 6
147 MAŽURANIĆEVA AlFe 3x35 mm2/0,216 km
630 kVA
160 kVA

AlFe 3x25 mm2/2,68km

400 kVA
XHE49A 3x1x150mm2/2,28 km

AlFe 3x95 mm2/0,663 km

2x630 kVA T276 DRVORAD AlFe 3x25 mm2/0,11km
Prema TS Kožara
VP Grad iz 250 kVA PP 41 3x50 mm2/0,21 km 263 BAĆINDOL 1
250 kVA TS N.Gradiška 1 EHP 48A 3x1x70 mm2/0,262 km

100 kVA
161 URIJE 2 160 URIJE 1
100 kVA

149 GUPČEVA

AlFe 3x25 mm2/1,73km

AlFe 3x95 mm2/0,9 km

275 ADŽAMOVCI 2 AlFe 3x25 mm2/0,13km

Prema 265 OPATOVAC
AlFe 3x25 mm2/1,37 km

100 kVA
160 kVA 400 kVA VP Ind. zona
iz TS N.Gradiška 1
160 kVA

250 kVA
AlFe 3x25 mm2/2,32km
AlFe 3x95 mm2/0,3 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,052 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,91km 277 ZAPOLJE 2 AlFe 3x25 mm2/2,02km

AlFe 3x55 mm2/0,21 km 271 PODVRŠKO

150 MALA 1

100 kVA
XHE 49A 3x1x150 mm2/0,09 km
AlFe 3x35 mm2/0,429 km
AlFe 3x95 mm /0,7 km
100 kVA

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,64km 2

XHE 49A 3x1x150 mm /0,083 km
2

Prema TS G. Viteza 279 ADŽAMOVCI 1 286 ZAPOLJE 3 AlFe 3x25 mm2/0,08km

160 kVA

160 kVA VP Grad iz T270 VIPNET

TS N.Gradiška 1

30 kVA
XHE 3x1x150 mm2/0,385 km AlFe 3x35 mm2/0,41 km
151 MALA 2 XHE 49A 3x1x150 mm2/0,122 km
100 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,148 km

AlFe 3x95 mm2/0,9 km

EHP 48A 3x1x95 mm2/0,37 km

280 BRĐANI
287 GODINJAK 3 AlFe 3x25 mm2/0,8km
100 kVA

LR
AlFe 3x25 mm2/0,281 km

269 BANIĆEVAC
250 kVA
100 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,95 km

AlFe 3x25 mm2/0,288 km

148 CIGLANA 282 ADŽAMOVCI 3

100 kVA

500 kVA AlFe 3x35 mm2/0,175 km

283 GUNJAVCI
160 kVA

AlFe 3x25 mm /1,433 km

AlFe 3x25 mm2/0,210km

2

285 DREŽNIK
160 kVA

AlFe 3x25 mm2/2,552 km

HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. PROJEKT:

DP "ELEKTRA" SLAVONSKI BROD STANJE POSTROJENJA
POGON NOVA GRADIŠKA
OBRADIO: 01.05. Španić-Pavlović OBJEKT:
CRTAO: 01.05. Pavlović D.
-JEDNOPOLNA SHEMA NAPAJANJA
PREGLEDAO: 01.05. Trupinić K.
ODOBRIO: 01.05. Matijašević F.
IZ TS 35/10 kV N. GRADIŠKA 2-

Slika A5 - Topologija 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Nova Gradiška 2

108
 VP N. GRADIŠKA VP S. BROD

35 kV

TR 2 TR 1 TS 35/10 kV BATRINA
2,5 MVA 4 MVA

10 kV

VP MJ. POLJE
VP STARO PETROVO SELO

VP DRAGOVCI
VP KUĆNI TRAFO
VP CRNAC POLJE

VP LJUFINA
REZERVA
REZERVA

REZERVA
REZERVA
M M M M M M M M M

Prema AlFe 3x95 mm2/1,22 km AlFe 3x25 mm2/0,03 km

AlFe 3x95 mm2/0,255 km VP Batrina iz
AlFe 3x25 mm2/0,4 km TS N. Gradiška 2
AlFe 3x35 mm2/0,15 km
AlFe 3x35 mm2/0,108 km 580 BATRINA 3
T550 METALPLAST

100 kVA
250 kVA
502 BATRINA 2
100 kVA

AlFe 3x95 mm2/0,18 km

AlFe 3x95 mm2/0,1 km AlFe 3x50 mm2/1,89 km
AlFe 3x25 mm2/0,135 km
AlFe 3x25 mm2/0,6 km 546 GODINJAK 1 T551 PROIZVOD AlFe 3x25 mm2/3,6 km
160 kVA

250 kVA
AlFe 3x95 mm2/1,64 km
501 BATRINA 1
250 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,11 km

586 D. LIPOVAC
2
AlFe 3x95 mm2/1,1 km AlFe 3x25 mm /0,06 km AlFe 3x95 mm2/0,103 km
XHP 48A 3x1x70 mm2/0,075 km
AlFe 3x25 mm2/0,66 km AlFe 3x95 mm2/0,474 km AlFe 3x25 mm2/0,56 km
T552 TANG
250 kVA

504 N. KAPELA 1 AlFe 3x25 mm2/3,4 km AlFe 3x25 mm2/1,1 km

588 G.
250 kVA

545 GODINJAK 2
100 kVA

LIPOVAC 581 BATRINA DRAGOVCI

50 kVA
2
PP41A 3x95 mm2/0,478 km AlFe 3x95 mm /0,128 km
2
AlFe 3x35 mm /0,435 km AlFe 3x25 mm2/0,11 km AlFe 3x25 mm2/3,8 km
505 N. KAPELA C. AlFe 3x25 mm2/0,05 km
250 kVA

T553 Hž N. KAPELA AlFe 3x25 mm2/0,05 km

50 kVA

AlFe 3x95 mm2/1,23 km

100 kVA
590 S. LIPOVAC AlFe 3x25 mm2/1,1 km
541 SPS GODINJAK AlFe 3x95 mm2/0,091 km
160 kVA

AlFe 3x95 mm2/0,38 km 582 DRAGOVCI 3

100 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,02 km EHP 48A 3x1x150 mm2/0,12 km AlFe 3x25 mm2/0,88 km
506 N. KAPELA 3 AlFe 3x25 mm2/0,17 km
100 kVA

592 PROIZVOD

250 kVA
AlFe 3x95 mm2/1,23 km AlFe 3x95 mm2/1,011 km AlFe 3x25 mm2/0,0? km
160 kVA

540 OŠ SPS AlFe 3x25 mm2/0,588 km

AlFe 3x25 mm2/2,3 km
T554 PIK N. KAPELA
30 kVA

AlFe 3x95 mm2/1,12 km 583 DRAGOVCI 1

EHP 48A 3x95 mm2/0,507 km

100 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,35 km
538 SPS 2 AlFe 3x95 mm2/1,12 km
250 kVA

507 N. KAPELA 2
160 kVA

AlFe 3x25 mm2/1,24 km AlFe 3x25 mm2/0,1 km

AlFe 3x25 mm2/0,24 km AlFe 3x35 mm2/0,6 km
T555 SEOCE
160 kVA

539 584 DRAGOVCI 2

100 kVA
AlFe 3x95 mm2/0,7 km
250 kVA

MLJEKARA
AlFe 3x25 mm2/0,17 km AlFe 3x70 mm2/1,4 km
AlFe 3x95 mm2/0,9 km
509 B. BRIG 2
160 kVA

AlFe 3x35 mm2/0,108 km

AlFe 3x25 mm2/0,06 km AlFe 3x35 mm2/0,537 km
AlFe 3x95 mm2/0,16 km AlFe 3x95 mm2/0,97 km 557 M. MALA 2
AlFe 3x95 mm2/1,49 km
160 kVA

536 TISOVAC AlFe 3x25 mm2/0,37 km

AlFe 3x25 mm2/0,1 km 100 kVA
566 SIČE
160 kVA

510 B. BRIG 1
AlFe 3x70 mm2/0,41 km
100 kVA

AlFe 3x70 mm2/0,187 km

km

AlFe 3x95 mm2/1,06 km

mm2/1,09

AlFe 3x95 mm2/0,9 km XHE 49A 3x1x150 mm2/0,088 km

AlFe 3x95 mm2/2,008 km 558 M. MALA 1
AlFe 3x95 mm2/1,37 km
A2YHSY 3x1x95 mm2/0,068 km
AlFe 3x25 mm2/0,24 km 160 kVA
531 O. VRH 2 T569 CRNAC
100 kVA

512 VRBOVA 3 XHE 49A 3x1x150 mm2/0,097 km

AlFe 3x95
160 kVA

AlFe 3x50 mm2/0,64 km

559 M. MALA 3
3x400+10kVA

XHP 48A 70 mm2/0,255 km AlFe 3x25 mm2/0,336 km

160 kVA
513 VRBOVA 4 AlFe 3x95 mm2/1,64 km XHE 49A 150 mm2/0,31 km
50 kVA

AlFe 3x70 mm2/2,468 km

535 M. HRAST
XHE 49A 3x1x150 mm2/0,302 km
AlFe 3x25 mm2/0,245 km 560 KOMARNICA
514 VRBOVA 1 XHP 48A 3x1x70 mm2/3,55 km 100 kVA
160 kVA

AlFe 3x95 mm /0,26 km

AlFe 3x95 mm2/0,95 km XHE 49A 3x1x150 mm2/0,425 km

AlFe 3x35 mm2/2,171 km
XLFE-Ay 3x50 mm2/1,09 km AlFe 3x25 mm2/1,25 km
2

568 LOVNA KUĆA

AlFe 3x25 mm2/0,06 km
30 kVA

562 ŠTIVICA 3
533 STARCI 1 100 kVA
50 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,33 km

AlFe 3x95 mm2/0,796 km AlFe 3x25 mm2/0,25 km
AlFe 3x35 mm /0,51 km AlFe 3x95 mm2/8,05 km 2
515 B. DOL JUG AlFe 3x25 mm2/0,32 km
XHP 48A 3x1x95 mm2/0,12 km
50 kVA

534 STARCI 2 563 ŠTIVICA 1

T570 CS DAVOR
30 kVA

160 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,33 km
2x630+2x250+100kVA

XLFE-Ay 3x50 mm2/1,09 km AlFe 3x25 mm2/0,29 km

AlFe 3x25 mm2/0,9 km AlFe 3x25 mm2/1,010 km
AlFe 3x25 mm2/1,3 km
AlFe 3x25 mm2/2,38 km
30 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,6 km 100 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,152 km 564 ŠTIVICA 2
517 B. DOL SJEVER
100 kVA

530 O. VRH 1
AlFe 3x25 mm2/0,92 km

AlFe 3x25 mm2/0,55 km

AlFe 3x95 mm2/2,3 km

AlFe 3x95 mm2/0,859 km

AlFe 3x50 mm2/0,7 km

AlFe 3x25 mm2/0,1 km AlFe 3x25 mm2/0,19 km

AlFe 3x95 mm /1,42 km

519 VRBOVA 2 527 SPS 5

AlFe 3x50 mm2/0,54 km
100 kVA
160 kVA

AlFe 3x50 mm2/0,08 km

AlFe 3x25 mm2/0,5 km

2

574 DAVOR 1
XHP 48A 3x1x95 mm2/0,41 km
572 DAVOR 3

573 DAVOR 2
571 DAVOR 4

575 DAVOR 5

AlFe 3x95 mm2/0,1 km

XHP 48A 70 mm2/0,43 km

520 SPS 7
50 kVA

400 kVA
160 kVA 160 kVA 630 kVA
160 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,11 km
AlFe 3x25 mm2/0,5 km
521 SPS 1
160 kVA

AlFe 3x95 mm2/0,22 km

AlFe 3x95 mm2/0,465 km

AlFe 3x25 mm2/0,24 km

AlFe 3x25 mm2/0,16 km

XHP 48A 3x1x95 mm2/0,115 km

AlFe 3x25 mm2/0,84 km

XHP 48A 3x1x150 mm2/0,7 km

AlFe 3x35 mm2/0,66 km
AlFe 3x25 mm2/0,217 km

AlFe 3x25 mm2/0,4 km

30 kVA

522 SPS 6 PROJEKT:

HEP DISTRIBUCIJA d.o.o.

AlFe 3x95 mm2/0,522 km

DP "ELEKTRA" SLAVONSKI BROD STANJE POSTROJENJA
T524 Hž SPS

POGON NOVA GRADIŠKA

T526 TURIST
523 SPS 4

525 SPS 3

OBRADILI: Španić-Pavlović OBJEKT:

CRTAO: Pavlović D. Pavlovic D.
PREGLEDAO: Trupinić K.
-JEDNOPOLNA SHEMA NAPAJANJA
160 kVA 30 kVA 160 kVA 250 kVA ODOBRIO: Matijašević F. IZ TS 35/10 kV BATRINA-

Slika A6 - Topologija 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Batrina

109
 VP S. GRADIŠKA
VP NOVSKA
VP N. GRADIŠKA

35 kV

TR 2 TR 1 TS 35/10 kV OKUČANI
2,5 MVA 2,5 MVA

10 kV

VP MJ. POLJE

VP KUĆNI TRAFO

VP N. GRADIŠKA
VP BODEGRAJ
VP ROGOLJI

VP S. GRADIŠKA
REZERVA

VP PILANA
VP CENTAR
M M M M M M M M

EHP 48A 3x1x150 mm2/0,065 km AlFe 3x35 mm2/0,26 km EHP 48A 3x1x150 mm2/0,12 km

EHP 48A 3x1x185 mm2/1,306 km

XHE 49A 3x1x185 mm2/0,412 km XHE 49A 3x1x150 mm2/0,05 km
AlFe 3x35 mm2/1,28 km
448 CENTAR AlFe 3x35 mm2/1,1 km
PP 41Cu 3x50 mm2/0,46 km
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,18 km
AlFe 3x95 mm2/0,436 km 432 OKUČANI 5 AlFe 3x35 mm2/3,6 km

250 kVA
AlFe 3x35 mm2/0,67 km
AlFe 3x25 mm2/0,23 km AlFe 3x25 mm2/1,34 km
458 ČOVAC

100 kVA
T402 RSIZ OKUČANI 427 BODEGRAJ 1 NA2XCY 120 mm2/0,195 km

100 kVA
160 kVA

400 kVA
EHP 48A 3x1x185 mm2/0,543 km
AlFe 3x95 mm2/0,22 km AlFe 3x25 mm2/0,163 km 446 OKUČANI 8
2
AlFe 3x35 mm /0,36 km AlFe 3x35 mm2/0,12 km
AlFe 3x95 mm2/0,37 km 433 VUKOVARSKA AlFe 3x50 mm2/1,25 km

250 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,23 km
401 OKUČANI 2
160 kVA

AlFe 3x35 mm2/0,12 km

AlFe 3x25 mm2/0,7 km

457 GREĐANI 3
460 VRBOVLJANI 2

100 kVA
428 BODEGRAJ 2
100 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,206 km AlFe 3x95 mm2/0,485 km 400 kVA

AlFe 3x95 mm2/0,765 km
AlFe 3x25 mm2/0,09 km 449 P-2 OKUČANI AlFe 3x35 mm2/0,84 km
AlFe 2x25 mm2/0,42 km 437 KOSOVAC

XHE 49A 3x1x150 mm2/0,16 km

XHE 49A 3x1x150 mm2/0,16 km
AlFe 3x25 mm2/0,296 km AlFe 3x35 mm2/0,17 km

100 kVA
403 F. BODEGRAJ
100 kVA

461 VRBOVLJANI 1

50 kVA
AlFe 3x25 mm2/2,1 km 50 kVA
Prema TS P-2

AlFe 3x95 mm2/0,235 km AlFe 3x95 mm2/0,709 km

430 LAĐEVAC
160 kVA

AlFe 2x35 mm2/0,23 km XHE 49A 3x1x150 mm2/0,4 km AlFe 3x35 mm2/0,53 km
100 kVA

404 CAGE 2 439 G. BOGIĆEVCI 1 160 kVA AlFe 3x35 mm2/0,37 km

NA2XCY 120 mm2/0,72 km

250 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,15 km 462 VRBOVLJANI 3

50 kVA
450 OKUČANI 1
AlFe 3x95 mm2/0,985 km AlFe 3x25 mm2/1,23 km

AlFe 3x25 mm2/0,2 km

AlFe 3x35 mm2/0,14 km
405 CAGE 1 XHE 49A 3x1x150 mm2/0,85 km
100 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,55 km 464 RIBNJAK

440 G. BOGIĆEVCI 2

50 kVA
400 kVA
450 kVA
Prema
AlFe 3x25 mm2/2,58 km VP Borovac iz PP 41Cu 3x50 mm2/0,32 km AlFe 3x35 mm2/0,448 km

160 kVA
AlFe 3x25 mm2/0,22 km TS Novska XHE 49A 3x1x150 mm2/0,89 km XHP 49A 150 mm2/0,395 km
Okučani 1
Prema TS

466 OKUČANI 4
407 BENKOVAC 441 G. BOGIĆEVCI 3
50 kVA

100 kVA

XHP 49A 150 mm2/0,11 km

451 G. VITEZA XHP 48A 3x1x95 mm2/0,078 km
100 kVA

Prema 10 kV ZDV Pilana AlFe 3x35 mm2/0,275 km

AlFe 3x25 mm2/2,8 km AlFe 3x95 mm2/2,78 km AlFe 3x35 mm2/1,4 km
AlFe 3x25 mm2/2,21 km XHP 49A 3x1x95 mm2/0,03 km
442 G. BOGIĆEVCI 4 Prema 10 kV ZDV Rogolji

100 kVA
409 ČAPRGINCI 469 DUBOVAC 1
100 kVA
50 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,23 km

T452 Hž OKUČANI AlFe 3x35 mm2/0,342 km AlFe 3x35 mm2/0,288 km

160 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,25 km AlFe 3x25 mm2/1,5 km AlFe 3x35 mm2/0,585 km

AlFe 3x25 mm2/0,7 km AlFe 3x25 mm2/0,53 km 470 DUBOVAC 2

160 kVA
411 TRNAKOVAC PP41 3x95 mm2/0,32 km 445 SMRTIĆ 1
100 kVA

100 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,04 km AlFe 3x35 mm2/0,373 km

AlFe 3x25 mm2/2,45 km AlFe 3x25 mm2/0,25 km AlFe 3x35 mm2/0,373 km
T453 KAMEN PSUNJ
100 kVA

AlFe 3x25 mm2/1,19 km AlFe 3x25 mm2/0,92 km T471 HC ČVOR OK

413 B. STIJENA 444 SMRTIĆ RATKOVAC
160 kVA
50 kVA

AlFe 3x35 mm2/0,04 km 630 kVA

AlFe 3x25 mm2/0,8 km AlFe 3x25 mm2/0,26 km
Prema
VP Okučani iz
AlFe 3x25 mm2/0,44 km Prema
T454 PILANA 0,15 km TS S. Gradiška
421 LJEŠTANI VP Medari iz
630 kVA
30 kVA

TS N. Gradiška 1
EHP 48A 3x1x150 mm2/1,583 km
AlFe 3x25 mm2/0,06 km XHE 49A 3x1x150 mm2/0,345 km XHP 48A 3x1x150 mm2/0,052 km
AlFe 3x50 mm2/0,7 km
EHP 48A 3x1x150 mm2/0,15 km Prema
AlFe 3x25 mm2/0,431 km
VP D. Bogićevci iz
415 BOBARE TS N. Gradiška 1
30 kVA

PP41 3x50 mm2/0,47 km

AlFe 3x50 mm2/2,23 km T455 SUŠARA

AlFe 3x25 mm2/0,06 km

400 kVA

417 "14 KILOMETAR"

10 kVA

AlFe 3x25 mm2/3,8 km XHE 49A 3x1x150/25 mm2/0,07 km

AlFe 3x25 mm2/0,1 km
419 "18 KILOMETAR" T456 GALTAR
50 kVA

1000 kVA

AlFe 3x50 mm2/1,85 km

XHP 48A 3x1x150 mm2/0,05 km
T420 K. FUKINAC
630 kVA

AlFe 3x15 mm2/0,5 km

AlFe 3x15 mm2/0,12 km
423 ROGOLJI
80 kVA

AlFe 3x25 mm2/2,5 km

T425 K. BUK
400 kVA

HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. PROJEKT:

DP "ELEKTRA" SLAVONSKI BROD STANJE POSTROJENJA
POGON NOVA GRADIŠKA
OBRADILI: 01.05. Španić-Pavlović OBJEKT:
CRTAO: 01.05. Pavlović D. -JEDNOPOLNA SHEMA
PREGLEDAO: 01.05. Trupinić K. NAPAJANJA IZ TS 35/10 kV
ODOBRIO: 01.05. Matijašević F. OKUČANI-

Slika A7 - Topologija 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Okučani

110
 VP OKUČANI

35 kV

TS 35/10 kV S. GRADIŠKA TR 1 TR 2
1,6 MVA 1,6 MVA

10 kV

VP S. GRADIŠKA 2

VP S. GRADIŠKA 1
VP B. GRADIŠKA
MJ. POLJE

KUĆNI TRAFO
VP OKUČANI

VP G. VAROŠ
VP PIVARE

REZERVA
REZERVA
M M M M M M M M M

PP41 3x25 mm 2 /? km
XHE 3x1x150 mm 2 /0,095 km
EHP 48A 3x1x95 mm 2 /0,505 km
EHP 48A 3x1x95 mm 2 /0,505 km
2
XHP 48A 3x1x185 mm /0,225 km

AlFe 3x95 mm 2 /5,123 km AlFe 3x120 mm 2 /0,609 km

AlFe 3x50 mm 2 /0,1 km T474 S. GRADIŠKA 1
AlFe 3x50 mm 2/0,441 km
486 N. VAROŠ 2
100 kVA

AlFe 3x50 mm 2 /0,584 km

100 kVA

481 D. VAROŠ 1

AlFe 3x95 mm 2 /0,775 km

AlFe 3x50 mm 2/0,455 km
AlFe 3x50 mm 2 /0,13 km 2x1000 kVA
487 N. VAROŠ 1 AlFe 3x50 mm 2 /0,315 km
100 kVA

482 D. VAROŠ 2
100 kVA

XHE 48A 3x1x150 mm2/0,115 km

T475 S. GRADIŠKA 2
AlFe 3x95 mm 2/1,068 km AlFe 3x50 mm 2/2,022 km
Odcjep za buduću CS Pivare
XHE 49A 3x1x150 mm 2 /0,23 km
AlFe 3x50 mm 2 /0,126 km XHP 48A 3x1x95 mm 2 /0,37 km
AlFe 3x120 mm 2 /0,334 km
630 kVA

T489 IFOR AlFe 3x50 mm 2/1,386 km

50 kVA

AlFe 3x50 mm 2 /0,745 km 2x630 kVA

2
AlFe 3x95 mm /0,323 km T476 G. PRIJELAZ
484 PIVARE AlFe 3x50 mm 2 /1,31 km
AlFe 3x50 mm 2/0,05 km
479 G. VAROŠ
160 kVA

497 PUSTARA
100 kVA

AlFe 3x95 mm 2/0,194 km AlFe 3x50 mm 2 /0,454 km

XHP 48A 3x1x95 mm2 /0,06 km 477 USKOCI
100 kVA

2x630 kVA
T490 C. PRIJELAZ
630 kVA

AlFe 3x95 mm 2/0,194 km

AlFe 3x25 mm 2 /1,47 km
492 GREĐANI 1
50 kVA

AlFe 3x25 mm 2/1,3 km

AlFe 3x35 mm 2 /0,12 km

493 GREĐANI 2
50 kVA

AlFe 3x95 mm 2 /1,496 km

AlFe 3x25 mm 2/0,54 km
T495 NAFTOVOD
50 kVA

AlFe 3x95 mm 2/0,088 km

T496 B. STANICA

AlFe 3x95 mm 2 /0,123 km

XHP 48A 3x1x150 mm2 /0,052 km

HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. PROJEKT:
DP "ELEKTRA" SLAVONSKI BROD STANJE POSTROJENJA
POGON NOVA GRADIŠKA
Prema TS Čvor OBJEKT:
OBRADILI: 01.05. Španić-Pavlović
VP S. Gradiška iz
01.05. Pavlović D.
TS Okučani
CRTAO:
PREGLEDAO: 01.05. Trupinić K.
-JEDNOPOLNA SHEMA NAPAJANJA
ODOBRIO: 01.05. Matijašević F. IZ TS 35/10 kV S. GRADIŠKA-
Slika A8 - Topologija 10 kV mreže iz TS 35/10 kV Stara Gradiška

111
Dodatak B - tablice

Tablica B1 - Podaci o dionicama 10 kV Tablica B1 - nastavak

izvoda Staro Petrovo Selo
Dionica L R X Dionica L R X
[km] [Ω] [Ω] [km] [Ω] [Ω]
3101 0,255 0,079815 0,051 3134 2,380 2,8084 0,91392
3102 1,100 0,3443 0,22 3135 0,100 0,118 0,0384
3103 0,380 0,11894 0,076 3136 0,110 0,1298 0,04224
3104 1,120 0,35056 0,224 3137 0,660 0,56166 0,24288
3105 0,700 0,2191 0,14 3138 0,500 0,59 0,192
3106 1,490 0,46637 0,298 3139 0,300 0,354 0,1152
3107 1,370 0,42881 0,274 3140 1,100 1,2113 0,398
3108 1,330 0,41629 0,266 3141 0,217 0,25606 0,083328
3109 0,796 0,249148 0,1592 3142 0,400 0,3404 0,1472
3110 0,859 0,268867 0,1718 3143 0,050 0,059 0,0192
3111 1,640 0,51332 0,328 3144 0,700 0,1414 0,11872
3112 0,465 0,145545 0,093 3145 0,500 0,59 0,192
3113 0,522 0,163386 0,1044 3146 0,550 0,649 0,2112
3114 0,100 0,0313 0,02 3147 0,600 0,708 0,2304
3115 0,160 0,05008 0,032 3148 0,600 0,708 0,2304
3116 1,230 0,38499 0,246 3149 0,190 0,2242 0,07296
3117 0,330 0,10329 0,066 3150 0,152 0,17936 0,058368
3118 0,474 0,148362 0,0948 3151 2,250 2,655 0,864
3119 0,100 0,0313 0,02 3152 0,100 0,118 0,0384
3120 0,400 0,472 0,1512 3153 2,086 2,46148 0,801024
3121 0,110 0,1298 0,04158 3154 0,010 0,0118 0,00384
3122 0,600 0,708 0,2268 3155 0,500 0,59 0,192
3123 0,621 0,73278 0,234738 3156 0,340 0,4012 0,13056
3125 0,478 0,149614 0,085562 3157 0,900 1,062 0,3456
3126 0,020 0,0236 0,00756 3158 0,060 0,0708 0,02304
3127 0,350 0,413 0,1323 3159 0,240 0,2832 0,09216
3128 0,170 0,2006 0,06426 3160 0,135 0,14369 0,042786
3129 0,100 0,118 0,0378 3162 0,700 0,1414 0,11872
3130 0,240 0,2832 0,09072 3163 0,170 0,2006 0,06528
3131 0,245 0,2891 0,09261 3164 0,435 0,370185 0,16008
3132 0,900 1,062 0,3456 3165 0,060 0,0708 0,02304
3133 0,330 0,3894 0,12672

112
Tablica B2 - Podaci o dionicama 10 kV Tablica B3 - Podaci o dionicama 10 kV
izvoda Crnac polje izvoda Dragovci
Dionica L R X Dionica L R X
[km] [Ω] [Ω] [km] [Ω] [Ω]
3201 1,220 0,382 0,244 3301 0,030 0,035 0,011
3202 0,180 0,056 0,036 3302 0,070 0,083 0,026
3203 0,103 0,032 0,021 3303 1,100 1,298 0,416
3204 0,128 0,040 0,026 3304 2,300 2,714 0,869
3205 1,222 0,382 0,244 3305 3,600 4,248 1,361
3206 1,195 0,374 0,239 3306 0,520 0,614 0,197
3207 0,900 0,282 0,180 3307 3,800 4,484 1,436
3208 0,970 0,304 0,194 3308 1,890 1,187 0,671
3209 1,060 0,332 0,212 3309 0,110 0,130 0,042
3210 0,950 0,297 0,190 3310 3,400 4,012 1,285
3211 8,050 2,520 1,610 3311 0,050 0,059 0,019
3212 2,300 0,720 0,460 3312 0,880 1,038 0,333
3213 0,150 0,128 0,055 3313 0,050 0,059 0,019
3214 0,135 0,159 0,051 3314 0,100 0,118 0,038
3215 0,075 0,033 0,028 3315 0,600 0,511 0,221
3216 0,110 0,130 0,042
3217 0,588 0,694 0,222
3218 1,240 1,463 0,469
3219 1,450 0,631 0,500
3220 0,260 0,099 0,081
3221 3,115 1,285 1,031
3222 1,900 0,640 0,539
3223 0,920 1,086 0,348
3224 0,537 0,457 0,198
3225 0,250 0,295 0,095
3226 0,080 0,094 0,030
3227 1,010 1,192 0,382
3228 0,370 0,437 0,140
3229 2,008 0,629 0,402
3230 2,171 1,848 0,799
3231 0,636 0,362 0,197
3232 0,540 0,339 0,192
3233 0,335 0,105 0,065
3234 0,700 0,440 0,249
3235 0,080 0,050 0,028
3236 0,410 0,128 0,070

113
Tablica B4 - Lista godišnjih gubitaka u elementima mreže 35 kV

Oznaka 35 kV Duljina(km) Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno

Voda gubici (MWh) gubici gubici gubici Opterećenje Opterećenje
(MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
V12 24,752 196,649 7,945 1,07 0,04 13,70 6,09
V13 0,9 1,975 2,194 0,01 0,02 6,43 2,77
V14 1,16 11,693 10,080 0,04 0,03 12,33 6,67
V15 2,37 95,886 40,458 0,23 0,10 31,35 15,52
V56 13,979 45,753 3,273 0,39 0,03 9,13 4,57
V67 13,744 5,158 0,375 0,14 0,01 3,35 1,52

Tablica B5 - Lista godišnjih gubitaka u elementima transformacije 35/10 kV

Naziv TS 35/10 Oznaka Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
kV transformatora snaga gubici gubici opterećenje opterećenje
(MVA) (MVA) (%) (%) (%)
Batrina T21 4 76,287 0,66 47 22
Batrina T22 2,5 71,973 1,00 46 21
NG II T41 4 74,680 0,71 45 19
NG II T42 4 73,296 0,71 45 19
NG I T51 8 114,322 0,66 67 32
NG I T52 8 116,691 0,67 67 32
Okučani T61 2,5 40,366 1,33 43 22
Okučani T62 2,5 42,108 1,33 43 22
Stara Gradiška T71 1,6 25,673 1,34 43 20
Stara Gradiška T72 1,6 19,050 1,35 43 20

114
Tablica B6 - Lista godišnjih gubitaka u elementima 10 kV mreže
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
1 2113 0,440 19,313 43,893 0,34 0,77 39,89 14,65
2 2102 0,577 24,060 41,698 0,23 0,39 32,96 10,98
3 2103 1,278 53,025 41,491 0,50 0,39 32,91 10,96
4 3101 0,255 8,154 31,975 0,09 0,34 28,50 12,38
5 2104 0,105 3,126 29,768 0,03 0,33 28,35 9,79
6 3102 1,100 29,255 26,595 0,34 0,31 25,94 11,34
7 2114 0,580 13,108 22,599 0,32 0,55 30,38 11,69
8 3103 0,380 7,613 20,035 0,10 0,27 22,44 9,82
9 3104 1,120 20,367 18,185 0,28 0,25 21,32 9,28
10 2101 1,126 19,582 17,391 0,18 0,16 23,33 7,78
11 3105 0,700 11,498 16,425 0,17 0,24 20,21 8,73
12 3201 1,220 19,550 16,025 0,29 0,24 19,50 11,63
13 1201 1,032 15,191 14,720 0,26 0,25 16,88 8,63
14 3106 1,490 21,836 14,655 0,34 0,23 19,25 8,41
15 3107 1,370 18,758 13,692 0,30 0,22 18,61 8,12
16 3202 0,180 2,241 12,448 0,04 0,21 17,56 9,47
17 3204 0,128 1,590 12,420 0,03 0,21 17,56 9,47
18 3203 0,103 1,279 12,420 0,02 0,21 17,56 9,47
19 2115 0,815 10,119 12,416 0,33 0,41 22,41 8,65
20 3108 1,330 16,344 12,289 0,28 0,21 17,63 7,71
21 3205 1,222 14,573 11,925 0,25 0,20 17,27 9,15
22 3206 1,195 14,228 11,906 0,24 0,20 17,26 9,13
23 1701 0,965 11,118 11,521 0,19 0,20 16,33 5,67
24 1402 0,539 5,868 10,886 0,11 0,20 17,05 7,40
25 2701 0,409 4,335 10,598 0,17 0,41 23,17 2,17
26 1301 0,775 8,160 10,529 0,17 0,22 15,38 6,00
27 3109 0,796 8,246 10,359 0,15 0,19 15,90 7,21
28 1401 2,297 23,689 10,313 0,40 0,17 16,33 7,00
29 3207 0,900 9,242 10,269 0,17 0,19 16,02 8,43
30 1403 0,910 9,202 10,112 0,17 0,19 16,41 7,20
31 3110 0,859 8,175 9,517 0,16 0,18 15,22 6,90
32 1404 0,630 5,890 9,350 0,11 0,18 15,89 6,77
33 1702 0,462 4,026 8,714 0,08 0,18 15,28 5,12
34 1413 0,300 2,471 8,237 0,10 0,33 16,84 7,69
35 3111 1,640 13,248 8,078 0,28 0,17 13,81 6,43
36 1405 1,136 9,049 7,965 0,19 0,17 14,63 6,42
37 2116 0,780 6,155 7,891 0,25 0,32 18,20 6,86
38 2301 0,365 2,772 7,596 0,06 0,16 13,50 5,63
39 2801 0,864 6,414 7,423 0,17 0,19 15,00 1,50
40 1703 0,840 6,129 7,296 0,14 0,16 14,00 4,71
41 3112 0,465 3,161 6,797 0,07 0,15 12,73 5,85
42 3113 0,522 3,532 6,766 0,08 0,15 12,68 5,84
43 1414 0,900 6,081 6,757 0,27 0,30 15,48 6,58
44 2117 0,520 3,421 6,579 0,15 0,30 16,70 6,32
45 2401 0,393 2,506 6,376 0,07 0,18 12,51 4,91
46 2402 0,573 3,531 6,162 0,12 0,21 14,41 5,09

115
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
47 1302 0,523 3,215 6,148 0,09 0,16 11,73 4,87
48 1406 1,940 11,731 6,047 0,28 0,15 12,95 5,47
49 1601 0,914 5,178 5,665 0,15 0,16 13,63 6,70
50 1704 0,760 3,944 5,190 0,11 0,14 11,89 3,74
51 2601 0,360 1,784 4,955 0,10 0,27 17,38 3,62
52 1415 0,600 2,832 4,720 0,15 0,25 13,33 5,38
53 2118 0,450 2,089 4,642 0,11 0,25 14,08 5,38
54 3208 0,970 4,073 4,198 0,12 0,12 10,44 5,19
55 1705 0,526 2,158 4,103 0,07 0,12 10,69 3,22
56 1202 0,306 1,254 4,097 0,04 0,14 9,42 3,44
57 3114 0,100 0,404 4,041 0,01 0,12 9,41 4,12
58 2105 1,643 6,395 3,892 0,20 0,12 10,23 3,06
59 3301 0,030 0,115 3,822 0,01 0,23 14,28 4,20
60 1303 0,400 1,498 3,746 0,05 0,13 8,94 3,56
61 2119 2,000 7,347 3,673 0,44 0,22 12,64 4,82
62 2140 0,150 0,537 3,578 0,03 0,23 12,16 2,96
63 1417 0,790 2,797 3,541 0,17 0,22 11,57 4,62
64 3158 0,060 0,203 3,388 0,01 0,22 11,06 3,46
65 3209 1,060 3,501 3,303 0,11 0,11 9,25 4,63
66 3210 0,950 3,100 3,263 0,10 0,11 9,20 4,58
67 3211 8,050 26,111 3,244 0,86 0,11 9,18 4,56
68 3212 2,300 7,365 3,202 0,24 0,11 9,13 4,51
69 3302 0,070 0,220 3,141 0,01 0,21 13,24 3,80
70 2106 0,493 1,491 3,025 0,05 0,11 9,52 2,87
71 2107 0,576 1,742 3,025 0,06 0,11 9,52 2,87
72 1706 0,435 1,299 2,986 0,05 0,11 8,87 2,66
73 2501 0,210 0,580 2,762 0,02 0,10 8,63 3,75
74 2120 0,900 2,449 2,721 0,17 0,19 11,15 3,84
75 1707 0,972 2,606 2,681 0,10 0,10 8,36 2,51
76 2302 0,650 1,714 2,637 0,06 0,10 8,16 2,92
77 1418 0,750 1,897 2,530 0,14 0,19 10,11 3,95
78 2125 0,512 1,272 2,483 0,08 0,15 9,63 2,90
79 1602 1,821 4,509 2,476 0,17 0,09 8,87 4,41
80 2108 0,663 1,575 2,376 0,06 0,09 8,56 2,60
81 2502 0,311 0,727 2,339 0,03 0,10 7,08 3,04
82 1708 1,198 2,565 2,141 0,11 0,09 7,56 2,19
83 1101 0,999 2,082 2,084 0,08 0,08 8,67 3,33
84 3115 0,160 0,304 1,900 0,01 0,08 6,85 2,63
85 1501 1,660 3,130 1,886 0,14 0,09 10,50 1,88
86 3219 1,450 2,702 1,863 0,14 0,09 6,67 3,85
87 3123 0,621 1,093 1,760 0,10 0,15 8,69 3,40
88 1709 1,499 2,540 1,694 0,12 0,08 6,88 1,73
89 1710 1,899 3,173 1,671 0,15 0,08 6,83 1,70
90 1711 1,248 2,057 1,648 0,10 0,08 6,81 1,67
91 1102 0,865 1,380 1,596 0,07 0,08 7,92 3,10
92 2201 0,465 0,722 1,552 0,03 0,07 7,13 2,25

116
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
93 3145 0,500 0,775 1,550 0,07 0,14 7,92 3,09
94 2143 0,410 0,623 1,520 0,06 0,14 7,97 2,97
95 2109 0,599 0,906 1,513 0,04 0,07 6,91 2,14
96 1607 0,480 0,726 1,512 0,07 0,14 7,79 2,70
97 2804 0,170 0,257 1,509 0,03 0,20 6,72 0,67
98 4601 1,720 2,581 1,501 0,20 0,12 7,97 2,90
99 1424 2,400 3,575 1,490 0,34 0,14 7,81 2,92
100 2121 2,680 3,919 1,462 0,37 0,14 8,05 3,03
101 2127 0,288 0,419 1,455 0,04 0,14 8,16 2,54
102 1714 0,420 0,610 1,452 0,06 0,14 7,52 2,81
103 1419 1,310 1,895 1,446 0,18 0,14 7,86 2,73
104 2126 0,270 0,390 1,444 0,03 0,11 7,37 2,33
105 1712 4,772 6,623 1,388 0,35 0,07 6,29 1,35
106 3138 0,500 0,678 1,356 0,07 0,13 7,47 3,80
107 4201 1,340 1,758 1,312 0,18 0,13 6,72 2,94
108 1734 0,070 0,091 1,307 0,01 0,07 6,15 1,26
109 1713 0,243 0,318 1,307 0,02 0,07 6,15 1,26
110 3233 0,335 0,425 1,267 0,02 0,07 5,56 2,64
111 3159 0,240 0,303 1,263 0,03 0,13 6,44 2,51
112 3220 0,260 0,312 1,201 0,02 0,07 4,92 2,77
113 1103 2,524 2,989 1,184 0,16 0,07 6,84 2,74
114 3305 3,600 4,099 1,139 0,46 0,13 8,32 2,04
115 1425 1,800 1,992 1,106 0,22 0,12 6,84 2,38
116 2128 1,433 1,579 1,102 0,18 0,12 7,00 2,21
117 2202 0,750 0,747 0,996 0,05 0,07 5,62 1,67
118 1407 2,210 2,132 0,965 0,13 0,06 5,43 2,04
119 2403 0,348 0,329 0,946 0,02 0,06 4,85 1,60
120 3120 0,400 0,375 0,939 0,05 0,11 6,38 2,32
121 1611 0,125 0,117 0,935 0,01 0,11 5,97 2,58
122 1603 0,755 0,690 0,914 0,04 0,06 5,40 2,54
123 5101 0,815 0,732 0,898 0,06 0,08 4,91 2,23
124 3146 0,550 0,469 0,853 0,06 0,11 5,84 2,26
125 3221 3,115 2,615 0,839 0,19 0,06 4,69 2,46
126 4102 0,580 0,486 0,838 0,03 0,05 4,88 2,63
127 1606 0,722 0,599 0,830 0,08 0,11 5,74 2,70
128 1604 0,210 0,172 0,820 0,01 0,05 5,18 2,45
129 1420 0,980 0,775 0,791 0,10 0,10 6,01 1,93
130 4602 0,448 0,353 0,787 0,04 0,09 5,83 1,74
131 2503 0,230 0,179 0,780 0,01 0,05 4,49 1,96
132 1104 1,802 1,391 0,772 0,10 0,05 5,52 2,20
133 2204 0,280 0,212 0,757 0,03 0,10 5,65 1,68
134 3139 0,300 0,223 0,742 0,03 0,10 5,72 2,94
135 1718 0,150 0,102 0,683 0,01 0,10 5,13 1,77
136 4101 0,900 0,592 0,658 0,04 0,04 4,33 2,33
137 1421 2,560 1,679 0,656 0,25 0,10 5,57 1,72
138 1105 0,909 0,590 0,649 0,04 0,05 5,17 1,99

117
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
139 3213 0,150 0,097 0,648 0,01 0,08 4,63 2,45
140 3122 0,600 0,368 0,614 0,06 0,09 5,15 1,79
141 2504 0,052 0,032 0,613 0,00 0,05 3,96 1,82
142 1502 0,430 0,262 0,609 0,02 0,05 5,98 1,11
143 2305 0,430 0,259 0,603 0,02 0,05 4,13 1,20
144 1111 0,200 0,118 0,592 0,02 0,09 5,29 1,45
145 3140 1,100 0,644 0,586 0,09 0,09 5,35 2,68
146 2142 0,990 0,580 0,585 0,09 0,10 5,75 0,74
147 1609 0,480 0,273 0,569 0,04 0,08 4,48 1,55
148 3160 0,135 0,076 0,562 0,01 0,10 5,25 0,83
149 2122 1,730 0,938 0,542 0,15 0,09 5,10 1,76
150 1304 0,460 0,245 0,532 0,02 0,04 3,96 1,76
151 4202 0,700 0,370 0,528 0,06 0,08 4,54 1,69
152 3223 0,920 0,476 0,518 0,08 0,08 4,31 1,84
153 2132 0,430 0,222 0,516 0,01 0,03 5,24 0,80
154 2144 0,105 0,054 0,512 0,01 0,08 4,21 1,73
155 3303 1,100 0,556 0,506 0,09 0,08 4,92 1,58
156 1410 0,750 0,378 0,503 0,06 0,08 4,00 2,14
157 5401 0,505 0,250 0,495 0,02 0,04 4,13 1,88
158 5301 5,985 2,945 0,492 0,25 0,04 4,13 1,88
159 2802 0,530 0,257 0,484 0,03 0,06 3,57 0,36
160 1106 0,865 0,417 0,482 0,04 0,04 4,43 1,64
161 3147 0,600 0,277 0,462 0,05 0,08 4,45 1,54
162 5302 0,800 0,369 0,461 0,03 0,04 4,05 1,74
163 1426 1,860 0,844 0,454 0,15 0,08 4,39 1,48
164 1427 3,400 1,520 0,447 0,26 0,08 4,25 1,56
165 5201 1,300 0,573 0,440 0,05 0,04 3,67 1,67
166 2404 0,450 0,195 0,434 0,02 0,04 3,39 0,92
167 3304 2,300 0,991 0,431 0,18 0,08 4,55 1,46
168 3148 0,600 0,258 0,430 0,05 0,08 4,33 1,44
169 5303 0,940 0,403 0,428 0,04 0,04 3,98 1,61
170 3309 0,110 0,046 0,420 0,01 0,08 4,97 1,13
171 4117 0,200 0,084 0,419 0,02 0,08 4,80 2,03
172 2141 0,070 0,028 0,399 0,00 0,04 3,08 0,99
173 1605 0,665 0,261 0,393 0,04 0,06 4,62 0,75
174 5402 0,370 0,141 0,382 0,01 0,04 3,90 1,37
175 2137 1,370 0,511 0,373 0,10 0,07 3,88 0,96
176 1511 0,300 0,109 0,363 0,01 0,04 4,52 0,70
177 1203 0,708 0,254 0,359 0,02 0,03 3,11 1,56
178 1305 0,520 0,187 0,359 0,02 0,04 3,23 1,38
179 4103 0,770 0,274 0,355 0,03 0,04 3,13 1,44
180 4106 1,650 0,574 0,348 0,11 0,07 3,81 1,71
181 1716 0,160 0,055 0,346 0,01 0,05 3,68 1,38
182 3222 1,900 0,652 0,343 0,07 0,04 2,94 1,34
183 1724 0,740 0,252 0,341 0,05 0,07 4,39 1,14
184 3234 0,700 0,235 0,336 0,03 0,05 3,62 1,69

118
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
185 5202 0,440 0,143 0,325 0,02 0,05 4,38 1,51
186 2155 0,210 0,066 0,316 0,01 0,07 3,87 1,23
187 3131 0,245 0,077 0,316 0,02 0,07 3,87 1,12
188 1122 0,141 0,041 0,290 0,01 0,05 3,99 1,12
189 1503 1,000 0,280 0,280 0,03 0,03 3,91 0,89
190 1107 0,338 0,093 0,275 0,01 0,03 3,27 1,06
191 5102 1,355 0,372 0,274 0,06 0,04 3,19 1,42
192 3143 0,050 0,013 0,268 0,00 0,06 3,39 1,17
193 1430 0,360 0,096 0,268 0,02 0,06 3,45 1,07
194 5205 0,315 0,084 0,267 0,01 0,04 3,94 1,38
195 1205 0,265 0,069 0,259 0,01 0,03 2,38 1,49
196 2134 0,323 0,081 0,252 0,02 0,07 4,39 0,42
197 2303 0,850 0,214 0,252 0,03 0,03 2,87 0,81
198 3235 0,080 0,020 0,251 0,00 0,04 3,25 1,45
199 2203 0,053 0,013 0,248 0,00 0,03 2,52 0,75
200 2205 0,210 0,052 0,248 0,01 0,03 2,52 0,75
201 1513 0,280 0,068 0,242 0,02 0,06 4,65 0,48
202 2129 2,552 0,610 0,239 0,15 0,06 3,27 0,98
203 4104 0,450 0,107 0,237 0,01 0,03 2,49 1,21
204 5103 0,454 0,106 0,233 0,02 0,04 3,87 1,47
205 3218 1,240 0,285 0,230 0,07 0,06 2,84 1,36
206 2803 0,280 0,064 0,229 0,02 0,06 3,36 0,34
207 4501 0,780 0,178 0,229 0,04 0,06 2,94 1,68
208 1504 1,093 0,249 0,227 0,03 0,03 3,61 0,82
209 2150 0,130 0,029 0,226 0,01 0,05 2,95 1,23
210 3135 0,100 0,023 0,225 0,01 0,06 3,16 1,04
211 4107 2,800 0,621 0,222 0,16 0,06 3,28 1,07
212 1450 0,050 0,011 0,218 0,00 0,06 3,32 0,88
213 4108 0,250 0,054 0,214 0,01 0,06 3,24 1,02
214 1433 1,720 0,367 0,213 0,09 0,05 2,93 0,78
215 3226 0,080 0,017 0,212 0,00 0,05 2,66 0,96
216 3136 0,110 0,023 0,210 0,01 0,05 2,80 1,25
217 3236 0,410 0,086 0,209 0,01 0,03 2,32 0,96
218 3128 0,170 0,035 0,207 0,01 0,06 3,53 0,71
219 4203 2,100 0,432 0,206 0,11 0,05 2,93 1,04
220 4207 0,150 0,031 0,206 0,01 0,05 2,93 1,04
221 3228 0,370 0,076 0,205 0,02 0,05 2,87 1,10
222 4615 0,355 0,071 0,199 0,02 0,04 2,77 0,58
223 2505 0,115 0,023 0,197 0,00 0,03 2,43 0,80
224 2149 0,110 0,022 0,196 0,01 0,05 3,10 0,80
225 1612 0,350 0,069 0,196 0,01 0,03 2,80 0,46
226 3116 1,230 0,240 0,195 0,03 0,03 2,50 1,07
227 5204 0,584 0,109 0,187 0,02 0,04 2,67 1,35
228 1505 1,247 0,233 0,187 0,03 0,03 3,19 0,77
229 3306 0,520 0,094 0,180 0,03 0,05 3,35 0,88
230 1306 0,115 0,021 0,180 0,01 0,05 2,61 1,30

119
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
231 1719 0,709 0,127 0,179 0,03 0,04 2,71 0,86
232 4205 0,163 0,029 0,177 0,01 0,05 2,48 1,20
233 1717 0,180 0,031 0,174 0,01 0,04 2,69 0,80
234 3126 0,020 0,003 0,170 0,00 0,05 2,51 1,23
235 3127 0,350 0,060 0,170 0,02 0,05 2,51 1,23
236 4603 1,400 0,238 0,170 0,06 0,04 2,81 1,01
237 2146 0,845 0,143 0,169 0,04 0,05 2,62 0,93
238 1608 0,170 0,029 0,168 0,01 0,05 2,60 0,90
239 1428 0,750 0,126 0,168 0,04 0,05 2,34 0,90
240 1729 0,070 0,012 0,168 0,00 0,06 2,30 0,62
241 1207 0,390 0,065 0,168 0,01 0,02 2,26 0,92
242 2151 2,020 0,327 0,162 0,10 0,05 2,86 0,93
243 4105 0,800 0,128 0,160 0,02 0,02 2,10 0,96
244 1715 0,196 0,031 0,160 0,01 0,05 2,57 0,90
245 3157 0,900 0,142 0,158 0,04 0,05 3,11 0,87
246 1204 0,360 0,056 0,155 0,01 0,03 1,90 0,94
247 1308 0,405 0,062 0,153 0,01 0,02 2,32 0,75
248 1447 0,128 0,019 0,152 0,01 0,04 2,26 1,22
249 1736 0,510 0,076 0,150 0,02 0,03 1,90 0,58
250 3130 0,240 0,035 0,147 0,01 0,05 2,58 0,92
251 2309 0,225 0,032 0,144 0,01 0,02 2,04 0,82
252 3225 0,250 0,036 0,144 0,01 0,04 2,33 1,11
253 3163 0,170 0,024 0,143 0,01 0,04 2,79 0,97
254 3232 0,540 0,074 0,137 0,02 0,03 2,62 1,08
255 1411 0,610 0,083 0,137 0,03 0,04 2,05 1,27
256 1506 0,902 0,120 0,133 0,02 0,02 2,71 0,61
257 4109 2,450 0,327 0,133 0,11 0,05 2,70 0,64
258 1721 3,478 0,460 0,132 0,13 0,04 2,24 0,71
259 4606 1,668 0,216 0,129 0,06 0,03 2,05 0,90
260 1429 3,610 0,460 0,127 0,15 0,04 2,00 0,78
261 1408 2,137 0,269 0,126 0,05 0,02 1,94 0,73
262 1113 2,530 0,317 0,125 0,09 0,04 2,67 0,75
263 3307 3,800 0,475 0,125 0,16 0,04 2,82 0,67
264 3314 0,100 0,012 0,125 0,00 0,04 2,55 0,78
265 1728 1,480 0,179 0,121 0,06 0,04 2,26 0,68
266 1112 0,315 0,038 0,120 0,01 0,04 2,50 0,71
267 1114 0,060 0,007 0,120 0,00 0,04 2,50 0,71
268 1613 2,959 0,354 0,120 0,12 0,04 2,54 0,25
269 1422 0,870 0,103 0,119 0,04 0,04 2,25 0,80
270 3311 0,050 0,006 0,116 0,00 0,04 2,48 0,67
271 2123 2,320 0,262 0,113 0,09 0,04 2,23 0,83
272 4110 0,800 0,086 0,108 0,03 0,04 2,52 0,54
273 2124 0,800 0,084 0,105 0,03 0,04 2,17 0,78
274 3149 0,190 0,020 0,104 0,01 0,04 2,26 0,83
275 5312 0,015 0,002 0,104 0,00 0,02 1,76 0,63
276 1512 0,690 0,071 0,103 0,01 0,02 2,21 0,31

120
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
277 2153 0,950 0,095 0,100 0,04 0,04 2,03 0,63
278 3165 0,060 0,006 0,095 0,00 0,04 2,09 0,82
279 3141 0,217 0,020 0,094 0,01 0,04 2,05 0,78
280 4111 0,060 0,006 0,093 0,00 0,04 2,41 0,48
281 5403 0,380 0,035 0,091 0,01 0,02 2,22 0,40
282 5304 0,470 0,039 0,083 0,01 0,02 2,07 0,21
283 5305 0,260 0,022 0,083 0,01 0,02 2,07 0,21
284 4113 0,700 0,056 0,080 0,03 0,04 2,32 0,35
285 4206 0,296 0,023 0,078 0,01 0,03 2,40 0,64
286 1123 0,062 0,005 0,078 0,00 0,02 1,91 0,48
287 1437 0,710 0,054 0,077 0,02 0,02 1,80 0,65
288 3224 0,537 0,040 0,075 0,01 0,03 1,63 0,80
289 2148 0,110 0,008 0,073 0,00 0,03 1,58 0,99
290 3156 0,340 0,024 0,072 0,01 0,03 1,84 0,50
291 3132 0,900 0,062 0,069 0,03 0,03 1,72 0,71
292 1124 2,160 0,149 0,069 0,05 0,02 2,09 0,57
293 1438 0,387 0,027 0,069 0,01 0,03 1,90 0,66
294 3227 1,010 0,069 0,069 0,03 0,03 1,72 0,87
295 3315 0,600 0,040 0,067 0,02 0,03 2,02 0,58
296 4607 0,120 0,008 0,065 0,00 0,02 1,66 0,69
297 3129 0,100 0,006 0,063 0,00 0,03 1,69 0,62
298 1444 0,120 0,008 0,063 0,00 0,03 1,72 0,51
299 2145 0,100 0,006 0,062 0,00 0,03 1,99 0,54
300 3117 0,330 0,020 0,062 0,00 0,01 1,35 0,63
301 3150 0,152 0,009 0,061 0,00 0,03 1,50 0,65
302 4303 0,485 0,029 0,060 0,00 0,00 6,39 2,21
303 1723 1,383 0,080 0,058 0,03 0,02 1,61 0,46
304 4401 0,320 0,018 0,057 0,00 0,00 4,50 1,88
305 2147 1,318 0,075 0,057 0,04 0,03 1,55 0,54
306 1518 0,050 0,003 0,056 0,00 0,03 2,30 0,33
307 4604 0,585 0,031 0,052 0,01 0,02 1,58 0,56
308 4617 0,373 0,020 0,052 0,01 0,02 1,58 0,56
309 4118 0,420 0,022 0,052 0,01 0,03 1,68 0,39
310 2306 0,910 0,047 0,051 0,01 0,01 1,31 0,39
311 1507 0,844 0,043 0,051 0,01 0,01 1,77 0,29
312 4304 0,709 0,035 0,049 0,00 0,00 5,69 2,00
313 2110 0,900 0,043 0,047 0,01 0,01 1,32 -0,24
314 1732 0,020 0,001 0,046 0,00 0,02 1,28 0,65
315 2139 0,410 0,019 0,046 0,01 0,02 1,62 0,45
316 4301 1,306 0,060 0,046 0,00 0,00 5,44 1,81
317 1446 0,620 0,028 0,045 0,01 0,02 1,41 0,44
318 5306 0,070 0,003 0,043 0,00 0,02 1,52 0,06
319 1517 0,138 0,006 0,041 0,00 0,02 1,73 0,53
320 1440 0,260 0,010 0,040 0,00 0,02 1,15 0,80
321 2130 0,222 0,009 0,039 0,00 0,02 1,72 0,41
322 2506 0,075 0,003 0,039 0,00 0,01 1,03 0,35

121
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
323 1206 0,415 0,016 0,038 0,00 0,01 0,92 0,55
324 4120 0,200 0,007 0,037 0,00 0,02 1,30 0,43
325 4114 2,250 0,083 0,037 0,05 0,02 1,64 0,14
326 4115 3,800 0,140 0,037 0,08 0,02 1,64 0,14
327 4507 0,030 0,001 0,036 0,00 0,01 1,11 0,49
328 5307 1,500 0,053 0,035 0,02 0,02 1,40 0,00
329 3121 0,110 0,004 0,035 0,00 0,02 1,23 0,51
330 5308 0,100 0,004 0,035 0,00 0,02 1,40 0,00
331 4616 0,288 0,010 0,035 0,01 0,02 1,40 0,45
332 4302 0,543 0,019 0,034 0,00 0,00 4,77 1,60
333 2136 0,262 0,009 0,034 0,00 0,01 1,15 0,24
334 2507 0,120 0,004 0,033 0,00 0,01 0,98 0,30
335 1307 0,236 0,008 0,033 0,00 0,01 1,07 0,44
336 1735 0,050 0,002 0,033 0,00 0,02 1,05 0,48
337 5320 0,175 0,005 0,031 0,00 0,01 1,24 0,00
338 4608 0,840 0,026 0,031 0,01 0,02 1,16 0,56
339 1126 0,420 0,013 0,031 0,01 0,02 1,26 0,57
340 1432 0,670 0,021 0,031 0,01 0,01 0,98 0,67
341 1121 0,075 0,002 0,030 0,00 0,01 1,26 0,05
342 1435 0,390 0,012 0,030 0,01 0,02 1,30 0,36
343 4119 0,230 0,007 0,030 0,00 0,02 1,24 0,43
344 1436 0,210 0,006 0,029 0,00 0,02 1,01 0,53
345 3133 0,330 0,009 0,028 0,01 0,02 1,10 0,46
346 1423 1,750 0,048 0,028 0,03 0,02 1,11 0,37
347 4311 0,530 0,014 0,027 0,00 0,00 4,85 1,82
348 1117 1,610 0,042 0,026 0,02 0,01 1,22 0,38
349 3118 0,474 0,012 0,025 0,00 0,01 0,93 0,37
350 2154 0,175 0,004 0,025 0,00 0,02 1,17 0,33
351 4129 1,900 0,046 0,024 0,04 0,02 1,36 0,00
352 1725 0,840 0,020 0,023 0,01 0,02 1,07 0,30
353 1451 0,332 0,008 0,023 0,01 0,02 1,01 0,33
354 2133 0,570 0,013 0,023 0,01 0,02 1,00 0,41
355 3164 0,435 0,010 0,023 0,01 0,01 1,08 0,41
356 1108 1,428 0,031 0,022 0,01 0,01 0,85 0,38
357 3125 0,478 0,010 0,021 0,00 0,01 0,78 0,36
358 3216 0,110 0,002 0,020 0,00 0,02 0,80 0,43
359 1434 0,250 0,005 0,019 0,00 0,02 0,80 0,41
360 3308 1,890 0,036 0,019 0,02 0,01 1,09 0,25
361 1442 0,550 0,010 0,017 0,01 0,01 0,81 0,32
362 4121 0,200 0,003 0,017 0,00 0,02 0,89 0,39
363 4403 0,460 0,008 0,017 0,00 0,00 2,60 1,02
364 2111 1,300 0,022 0,017 0,01 0,01 0,84 -0,71
365 1722 0,190 0,003 0,016 0,00 0,01 0,88 0,24
366 2307 0,385 0,006 0,015 0,00 0,01 0,73 0,18
367 3144 0,700 0,010 0,015 0,00 0,01 0,67 0,24
368 4610 0,670 0,010 0,015 0,01 0,01 0,78 0,36

122
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
369 2138 0,300 0,004 0,015 0,00 0,01 0,59 0,17
370 1109 0,530 0,007 0,014 0,00 0,01 0,71 0,32
371 1726 0,030 0,000 0,014 0,00 0,01 0,85 0,23
372 1443 0,671 0,009 0,014 0,01 0,01 0,76 0,25
373 4502 0,230 0,003 0,013 0,00 0,01 0,89 0,36
374 4123 0,700 0,008 0,012 0,01 0,01 0,76 0,25
375 4305 2,780 0,032 0,011 0,00 0,00 2,88 1,00
376 4609 0,530 0,006 0,011 0,01 0,01 0,79 0,32
377 1116 0,800 0,009 0,011 0,01 0,01 0,74 0,33
378 1508 0,346 0,004 0,011 0,00 0,01 0,75 0,13
379 1520 0,997 0,010 0,010 0,01 0,01 0,84 0,14
380 2304 0,370 0,004 0,010 0,00 0,01 0,73 0,02
381 1516 0,249 0,002 0,009 0,00 0,01 0,81 0,25
382 3134 2,380 0,021 0,009 0,03 0,01 0,61 0,25
383 4308 0,400 0,003 0,008 0,00 0,00 2,24 0,77
384 1610 0,161 0,001 0,008 0,00 0,01 0,81 0,18
385 5314 0,060 0,000 0,008 0,00 0,01 0,55 0,13
386 4613 0,370 0,003 0,007 0,00 0,01 0,61 0,19
387 4306 1,500 0,011 0,007 0,00 0,00 2,17 0,81
388 1208 0,480 0,003 0,007 0,00 0,01 0,44 0,13
389 1449 2,360 0,016 0,007 0,02 0,01 0,58 0,17
390 4315 0,250 0,002 0,007 0,00 0,00 2,43 0,91
391 4316 0,920 0,006 0,007 0,00 0,00 2,43 0,91
392 2308 0,465 0,003 0,006 0,00 0,00 0,55 0,21
393 4611 0,120 0,001 0,006 0,00 0,01 0,53 0,14
394 1514 0,137 0,001 0,006 0,00 0,01 0,54 0,12
395 1519 0,861 0,005 0,006 0,01 0,01 0,64 0,11
396 3310 3,400 0,018 0,005 0,03 0,01 0,53 0,19
397 4612 0,170 0,001 0,005 0,00 0,01 0,41 0,23
398 2112 0,700 0,003 0,005 -0,01 -0,02 0,00 -1,34
399 4128 0,300 0,001 0,004 0,00 0,01 0,42 0,20
400 4309 0,850 0,004 0,004 0,00 0,00 1,57 0,55
401 1515 0,356 0,001 0,004 0,00 0,01 0,70 0,09
402 1720 0,195 0,001 0,004 0,00 0,01 0,51 0,15
403 1115 3,990 0,015 0,004 0,03 0,01 0,51 0,10
404 1119 1,610 0,006 0,004 0,01 0,01 0,46 0,14
405 1120 1,400 0,005 0,004 0,01 0,01 0,46 0,14
406 3142 0,400 0,001 0,004 0,00 0,01 0,32 0,22
407 4503 0,040 0,000 0,003 0,00 0,01 0,58 0,06
408 3313 0,050 0,000 0,003 0,00 0,01 0,51 0,07
409 1118 1,190 0,004 0,003 0,01 0,01 0,41 0,13
410 5203 2,288 0,007 0,003 0,01 0,00 0,44 0,13
411 1509 0,050 0,000 0,003 0,00 0,00 0,37 0,06
412 5315 1,690 0,004 0,003 0,01 0,01 0,33 0,14
413 4124 1,190 0,003 0,003 0,01 0,01 0,42 0,09
414 4313 0,090 0,000 0,002 0,00 0,00 1,59 0,47

123
Red.br. Oznaka Duljina Godišnji Godišnji Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
dionice dionice gubici gubici gubici gubici opterećenje opterećenje
(km) (MWh) (MWh/km) (%) (%/km) (%) (%)
415 1445 1,100 0,002 0,002 0,01 0,00 0,34 0,07
416 1127 1,120 0,002 0,002 0,00 0,00 0,30 0,10
417 1125 0,145 0,000 0,002 0,00 0,00 0,30 0,10
418 1439 0,120 0,000 0,002 0,00 0,00 0,26 0,09
419 5309 0,100 0,000 0,001 0,00 0,00 0,29 0,08
420 5310 0,130 0,000 0,001 0,00 0,00 0,29 0,08
421 4314 0,342 0,001 0,001 0,00 0,00 1,39 0,37
422 4508 0,320 0,000 0,001 0,00 0,00 0,20 0,08
423 4504 0,410 0,000 0,001 0,00 0,00 0,33 0,05
424 4125 0,440 0,001 0,001 0,00 0,00 0,28 0,06
425 4126 0,850 0,001 0,001 0,00 0,00 0,25 0,09
426 4130 0,120 0,000 0,001 0,00 0,00 0,25 0,09
427 4112 0,500 0,001 0,001 0,00 0,00 0,25 0,09
428 4402 0,915 0,001 0,001 0,00 0,00 0,76 0,24
429 1733 0,230 0,000 0,001 0,00 0,00 0,20 0,06
430 1110 0,750 0,001 0,001 0,00 0,00 0,18 0,06
431 4614 0,140 0,000 0,001 0,00 0,00 0,21 0,03
432 2131 0,160 0,000 0,001 0,00 0,00 0,29 0,00
433 5317 1,100 0,001 0,001 0,00 0,00 0,19 0,07
434 3151 2,250 0,001 0,001 0,01 0,00 0,13 0,09
435 3312 0,880 0,001 0,001 0,01 0,01 0,34 0,00
436 5316 0,270 0,000 0,001 0,00 0,00 0,16 0,08
437 4310 0,890 0,001 0,001 0,00 0,00 0,54 0,23
438 4505 0,470 0,000 0,001 0,00 0,00 0,17 0,02
439 4312 0,360 0,000 0,000 0,00 0,00 0,97 0,20
440 3152 0,100 0,000 0,000 0,00 0,00 0,10 0,07
441 3231 0,636 0,000 0,000 0,00 0,00 0,07 0,04
442 4509 0,040 0,000 0,000 0,00 0,00 0,17 0,00
443 1730 0,235 0,000 0,000 0,00 0,00 0,09 0,03
444 1731 0,038 0,000 0,000 0,00 0,00 0,11 0,03
445 1727 0,700 0,000 0,000 0,00 0,00 0,09 0,03
446 3162 0,700 0,000 0,000 0,00 0,00 0,07 0,03
447 3214 0,135 0,000 0,000 0,00 0,00 0,11 0,00
448 3137 0,660 0,000 0,000 0,00 0,00 0,10 0,01
449 3229 2,008 0,000 0,000 0,00 0,00 0,06 0,03
450 1409 0,116 0,000 0,000 0,00 0,00 0,05 0,04
451 3154 0,010 0,000 0,000 0,00 0,00 0,05 0,04
452 3155 0,500 0,000 0,000 0,00 0,00 0,05 0,04
453 3230 2,171 0,000 0,000 0,00 0,00 0,05 0,03
454 4122 2,210 0,000 0,000 0,00 0,00 0,06 0,03
455 2152 0,080 0,000 0,000 0,00 0,00 0,05 0,03
456 3217 0,588 0,000 0,000 0,00 0,00 0,03 0,02
457 3153 2,086 0,000 0,000 0,00 0,00 0,03 0,02
458 5318 0,540 0,000 0,000 0,00 0,00 0,00 0,00

124
Tablica B7 - Lista godišnjih gubitaka u elementima transformacije 10/0,4 kV
Red.br. Naziv Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 kV snaga gubici gubici opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
(kVA) (MWh) (%) (kVA) (kVA) (%) (%)
1 MLIN SILOS 1000 23,763 1,19 386 39 38,56 3,89
2 DAVOR 2 630 18,785 1,57 171 90 27,15 14,26
3 N. Javor 400 18,270 3,32 82 34 20,38 8,51
4 Park 630 18,026 0,89 310 168 49,21 26,65
5 J.J. Strosmayera 500 17,751 1,33 224 76 44,73 15,28
6 Zrinski 500 16,474 1,38 192 59 38,40 11,87
7 Centar 2 400 15,436 1,38 175 48 43,78 11,88
8 Gajeva 400 14,167 1,30 182 55 45,46 13,72
9 Rešetari 8 160 12,801 3,30 101 10 63,13 19,63
10 G. VAROŠ 100 12,622 2,06 98 43 97,66 43,03
11 DAVOR 1 400 12,552 1,54 123 51 30,65 12,87
12 Zapolje 2 100 12,536 2,37 89 22 89,41 22,27
13 Peterokatnica 630 12,499 1,13 222 18 35,24 2,81
14 NASELJE 630 12,110 2,17 99 38 15,69 5,97
15 Slaven 500 12,028 2,89 78 17 15,57 3,46
16 GR. PRIJELAZ 630 11,977 2,54 113 20 17,92 3,24
17 Centar 400 11,930 1,68 119 48 29,79 12,05
18 Nektar 400 11,679 1,70 101 53 25,30 13,24
19 Rešetari 3 250 11,675 1,06 184 69 73,60 68,81
20 USKOCI 100 11,642 2,08 117 44 117,36 43,71
21 Ciglana 500 11,485 10,56 37 1 7,47 0,24
22 Urije 1 400 11,216 1,85 95 48 23,74 12,00
23 D. VAROŠ 2 100 11,052 1,80 122 43 121,90 42,77
24 Lj. Posavskog 400 10,937 0,92 187 81 46,87 20,16
25 Jug 1 400 10,722 2,14 80 34 19,93 8,38
26 IFOR 630 10,515 1,55 116 41 18,34 6,58
27 Rešetari 1 250 10,502 1,05 158 51 63,13 20,57
28 G BOGIĆEVCI 2 400 10,499 2,42 72 18 18,04 4,60
29 CENTAR 400 10,448 2,42 78 29 19,38 7,18
30 Jug 5 400 10,440 2,44 75 19 18,85 4,84
31 A. Stepinca 400 10,394 1,84 82 44 20,41 11,01
32 AC Dragalić 400 10,261 3,45 86 3 21,49 0,79
33 SPS 2 250 10,246 1,02 151 58 60,37 23,22
34 Frankopanska 400 9,997 1,66 102 39 25,47 9,86
35 SEOCE 160 9,834 2,22 67 32 41,82 20,31
36 Jug 6 630 9,778 2,90 53 18 8,44 2,92
37 Urije 2 400 9,749 5,68 34 7 8,50 1,75
38 Neboder 630 9,742 3,13 50 16 8,02 2,51
39 N. Tesle 400 9,704 1,77 85 37 21,13 9,21
40 Kožara 400 9,688 7,54 23 7 5,68 1,72
41 Rešetari 6 160 9,646 1,51 97 40 60,57 25,00
42 C PRIJELAZ 630 9,579 6,49 28 6 4,44 1,01
43 B Brig 2 160 9,514 2,44 81 17 50,86 10,56

125
Red.br. Naziv Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 kV snaga gubici gubici opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
(kVA) (MWh) (%) (kVA) (kVA) (%) (%)
44 Rešatari 4 160 9,179 1,44 132 17 82,80 10,80
45 D. VAROŠ 1 100 9,093 1,74 83 42 82,65 41,59
46 M. Lanosovića 400 9,067 2,30 73 30 18,32 7,49
47 Podvrško 160 8,901 2,50 66 22 41,20 13,52
48 K. Zvonimira 2 250 8,709 0,99 139 61 55,73 24,32
49 METAL PLAST 250 8,639 0,98 129 68 51,59 27,13
50 G. Viteza 630 8,461 1,35 100 49 15,85 7,80
51 Željeznička 250 8,248 0,99 135 63 53,95 25,30
52 OKUČANI 1 250 8,158 0,98 128 51 51,35 20,23
53 Bodovaljci 1 100 8,055 2,26 53 29 52,71 28,53
54 Dragalić 1 100 7,930 2,36 61 15 60,92 15,22
55 DAVOR 3 160 7,789 1,24 105 47 65,74 29,37
56 Vrbova 1 160 7,776 1,54 92 27 57,57 16,78
57 Drežnik 100 7,729 1,80 75 23 74,86 22,70
58 Kovačevac 160 7,485 1,87 108 11 67,80 6,99
59 Adžamovci 1 100 7,348 1,81 77 18 76,71 17,79
60 B.I Mažuranića 250 7,335 1,00 128 41 51,29 16,37
61 Cernik 4 250 7,319 0,99 120 42 47,84 16,69
62 I.G. Kovačića 250 7,268 0,99 122 42 48,82 16,74
63 SPS 3 160 7,266 1,55 80 28 50,00 17,53
64 D. LIPOVAC 160 7,259 1,27 116 27 72,34 16,91
65 KOMARNICA 100 7,173 1,69 59 37 58,67 37,21
66 Ljupina 2 160 7,172 1,75 68 18 42,63 11,42
67 Banićevac 50 7,000 2,41 50 18 100,19 36,40
68 Batrina 1 250 6,999 0,99 123 43 49,06 17,28
69 B. Trenka 2 250 6,967 0,99 123 39 49,12 15,51
70 Gaj zaselak 100 6,945 1,89 61 21 61,02 20,92
71 Gupčeva 160 6,901 1,78 68 20 42,40 12,78
72 Vrbje 1 100 6,897 1,76 60 28 60,01 27,88
73 Prvča 1 250 6,832 1,00 124 34 49,68 13,46
74 OKUČANI 2 160 6,826 1,24 107 45 66,89 28,04
75 Mala 1 400 6,745 1,24 100 28 25,07 7,06
76 Slavča 250 6,733 1,00 121 39 48,23 15,72
77 B. Trenka 1 250 6,690 0,99 118 33 47,23 13,33
78 N Kapela 3 100 6,679 1,76 60 29 59,66 29,31
79 K. Zvonimira 1 250 6,664 1,00 118 33 47,23 13,33
80 Vinogradska 1 250 6,606 1,00 113 38 45,21 15,16
81 Cernik 2 160 6,508 1,25 103 27 64,47 16,75
82 Jug 3 250 6,478 0,98 106 42 42,25 16,97
83 SMRTIĆ R. 100 6,422 1,95 54 20 54,09 20,31
84 Rešatari 7 100 6,381 1,74 60 22 60,47 21,67
85 Naplatne kućice 100 6,266 2,02 69 7 69,02 6,73
86 M MALA 1 100 6,201 1,74 53 31 52,52 31,11
87 HŽ 160 6,176 1,78 49 29 30,52 17,95

126
Red.br. Naziv Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 kV snaga gubici gubici opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
(kVA) (MWh) (%) (kVA) (kVA) (%) (%)
88 Gunjavci 160 6,160 1,24 89 29 55,79 17,83
89 BODEGRAJ 1 100 6,160 1,69 55 27 54,85 27,08
90 ŠTIVICA 3 100 6,145 1,76 56 27 55,84 26,63
91 Orubica 1 250 6,069 1,01 103 35 41,02 13,85
92 Adžamovci 2 100 6,048 1,80 66 14 66,47 14,11
93 OKUČANI 4 160 6,021 1,29 82 18 51,01 11,07
94 Ljupina 1 100 5,988 2,86 35 11 34,90 10,58
95 SPS Godinjak 160 5,924 1,73 66 23 41,51 14,66
96 SMRTIĆ 1 100 5,902 1,79 54 20 54,09 20,31
97 Ljupina 3 160 5,836 1,26 81 25 50,63 15,62
98 Mala2 400 5,828 2,28 49 12 12,33 3,08
99 Strmac 1 100 5,799 2,95 30 15 29,68 15,30
100 DAVOR 4 160 5,792 1,25 85 35 53,06 21,90
101 Prog. naselje 315 5,773 1,08 115 16 36,63 5,13
102 Mačkovac 100 5,762 1,79 47 18 46,72 18,27
103 DRAGOVCI 1 100 5,748 1,81 59 19 59,27 18,90
104 Visoka Greda 100 5,730 1,87 59 17 58,82 16,60
105 Sičice 1 100 5,725 1,68 48 30 47,86 29,81
106 Opatovac 160 5,646 1,32 68 28 42,48 17,81
107 Bodovaljci 2 100 5,629 1,97 43 18 43,30 18,27
108 Giletinci 100 5,625 1,82 53 16 52,58 16,03
109 Prvča 2 100 5,609 1,83 59 17 58,82 16,60
110 Godinjak 3 160 5,500 2,48 43 12 26,96 7,60
111 Laze 160 5,379 1,31 77 21 48,43 12,91
112 SPS 5 100 5,337 1,81 53 20 53,41 19,89
113 Šumetlica 100 5,323 1,86 54 14 53,55 14,47
114 Cernik 8 250 5,306 1,06 83 25 33,22 10,17
115 SIČE 160 5,297 1,28 68 26 42,30 16,53
116 Slavonska 250 5,246 1,14 126 20 50,55 7,97
117 ŠTIVICA 1 160 5,190 1,24 64 23 40,02 14,35
118 S. LIPOVAC 100 5,150 1,69 58 16 57,67 15,94
119 P-2 160 5,110 2,16 42 13 26,34 8,41
120 DRAGOVCI 2 100 5,109 1,85 56 16 55,74 16,37
121 B Brig 1 100 5,103 2,24 40 15 39,81 15,03
122 D. Lobe 250 5,090 1,06 75 39 30,12 15,47
123 LAĐEVAC 160 5,079 1,30 65 23 40,90 14,53
124 Brđani 100 5,034 1,81 47 15 46,82 14,62
125 Vrbova 2 160 5,014 1,17 75 25 47,09 15,57
126 N Kapela 1 250 4,984 0,52 165 62 66,12 24,69
127 N Kapela 2 160 4,978 1,31 60 29 37,29 18,32
128 D Bogićevci 1 50 4,971 3,08 30 13 59,33 26,84
129 M MALA 2 100 4,907 1,65 45 22 44,99 22,29
130 Cernik 1 250 4,902 1,12 73 22 29,07 8,63
131 N VAROŠ 1 100 4,874 10,93 9 2 8,81 2,32

127
Red.br. Naziv Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 kV snaga gubici gubici opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
(kVA) (MWh) (%) (kVA) (kVA) (%) (%)
132 SPS 1 160 4,868 1,15 66 30 41,27 18,70
133 Tisovac 160 4,867 1,38 74 21 46,49 13,19
134 HŽ 160 4,865 8,39 10 4 6,38 2,35
135 C. Šagovina 1 100 4,810 1,92 44 13 43,53 12,66
136 Dolina 1 100 4,780 2,04 44 15 44,44 15,38
137 Vrbova 3 160 4,749 1,38 60 22 37,46 13,70
138 Orubica 3 160 4,709 1,38 57 21 35,61 12,97
139 O Vrh 2 100 4,672 1,98 43 12 42,87 12,18
140 Baćindol 1 250 4,625 1,19 72 19 28,61 7,44
141 ŠTIVICA 2 100 4,622 1,92 41 21 40,94 20,56
142 Dragalić 2 160 4,580 1,45 67 18 41,71 11,25
143 Lipovica 250 4,572 1,17 62 31 24,65 12,28
144 G VITEZA 160 4,519 1,46 55 24 34,66 15,22
145 ČVOR 160 4,514 2,00 71 0 44,10 0,00
146 Bodovaljci 3 100 4,457 2,01 38 12 38,38 11,86
147 Cernik 3 250 4,455 1,24 60 21 23,99 8,46
148 O Vrh 1 100 4,455 1,97 36 16 35,65 15,58
149 Bedem 100 4,451 2,26 46 11 46,08 11,08
150 KOSOVAC 100 4,419 2,24 35 10 35,40 10,45
151 F BODEGRAJ 100 4,390 2,44 37 8 37,09 8,45
152 Ljupina 4 100 4,384 1,96 31 21 31,16 21,33
153 G BOGIĆEVCI 3 100 4,301 2,02 30 13 30,27 12,67
154 Godinjak 1 160 4,283 1,52 50 20 31,05 12,27
155 SPS 4 160 4,270 1,53 49 19 30,45 11,65
156 OKUČANI 5 250 4,265 1,37 55 15 22,06 6,17
157 BATRINA 3 100 4,237 2,55 35 8 35,32 8,34
158 Rešatari 2 100 4,235 1,95 46 13 45,94 12,57
159 BODEGRAJ 2 100 4,210 1,80 53 14 52,98 14,31
160 Bukovica 100 4,206 1,98 36 13 35,93 12,56
161 G BOGIĆEVCI 4 160 4,128 2,29 36 10 22,40 5,98
162 DUBOVAC 1 100 4,088 2,26 35 12 35,13 11,70
163 Turist 250 4,074 1,57 46 17 18,55 6,65
164 Sičice 3 100 4,058 2,23 35 10 35,23 9,84
165 G BOGIĆEVCI 1 250 4,054 1,56 45 13 17,83 5,16
166 Medari 2 100 4,045 1,65 55 17 55,06 17,01
167 Orubica 2 100 4,041 2,59 24 12 23,68 12,50
168 Cernik 6 100 4,039 1,78 33 15 33,40 15,44
169 N Kapela C 250 4,022 1,55 42 19 16,65 7,64
170 G Crnogovci 100 4,017 2,71 26 9 26,17 8,65
171 Cernik 7 100 3,994 2,79 27 7 26,77 7,23
172 DUBOVAC 2 160 3,994 1,74 41 14 25,56 8,98
173 Baćindol 2 250 3,973 1,61 36 23 14,49 9,16
174 Medari 1 100 3,942 2,00 54 8 53,57 7,84
175 Vinogradska 2 250 3,939 1,69 39 19 15,41 7,70

128
Red.br. Naziv Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 kV snaga gubici gubici opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
(kVA) (MWh) (%) (kVA) (kVA) (%) (%)
176 Batrina 2 100 3,938 2,31 29 12 29,19 12,15
177 B Dol J 50 3,928 2,56 26 11 52,54 21,86
178 CAGE 1 100 3,885 2,38 29 10 28,68 9,54
179 D Crnogovci 100 3,863 2,41 27 9 27,35 8,86
180 VUKOVARSKA 100 3,777 3,63 25 5 25,13 5,11
181 CAGE 2 100 3,760 2,56 28 10 27,66 9,56
182 Zapolje 3 160 3,748 2,29 26 8 16,05 4,73
183 Vojarna 250 3,711 2,67 28 11 11,20 4,37
184 Vrbje 2 100 3,703 2,65 22 9 21,83 8,65
185 Bolnica 250 3,673 0,49 146 41 58,31 16,34
186 C. Šagovina 2 100 3,661 2,79 24 7 23,77 6,58
187 D Bogićevci 3 50 3,651 7,31 10 3 19,40 6,12
188 Rešetari 5 50 3,639 2,67 23 10 45,86 19,22
189 Vrbje 3 100 3,600 2,92 21 7 20,67 6,73
190 PROIZVOD 250 3,584 50,97 3 0 1,05 0,00
191 HŽ N KAPELA 50 3,565 2,69 19 10 38,69 20,34
192 GREĐANI 1 50 3,535 15,17 4 1 8,48 2,99
193 Berić 160 3,530 12,37 15 0 9,14 0,08
194 ČAPRGINCI 50 3,507 43,69 1 1 2,49 1,20
195 Sičice 2 50 3,504 2,76 19 10 37,39 19,23
196 Godinjak 2 100 3,466 2,15 30 11 29,55 11,38
197 ČOVAC 50 3,463 2,80 20 9 39,95 18,34
198 Bačica 160 3,449 5,30 14 4 8,62 2,56
199 PIK Biljna 100 3,446 3,74 22 5 21,96 4,91
200 Trnava 100 3,424 4,05 20 3 19,53 3,25
201 Mašić 3 50 3,415 2,95 26 8 51,11 15,77
202 OŠ SPS 160 3,408 12,12 5 2 2,99 1,10
203 BENKOVAC 50 3,408 3,01 20 9 39,86 17,16
204 VRBOVLJANI 3 100 3,399 4,03 16 5 15,58 5,05
205 Mašić1 100 3,379 4,77 22 3 22,07 2,91
206 Gorice 1 100 3,361 4,56 15 4 14,60 4,40
207 Zapolje 1 100 3,357 4,63 13 4 13,47 3,95
208 VRBOVLJANI 1 100 3,347 4,64 11 6 10,72 5,81
209 Gorice 2 100 3,286 6,58 10 3 9,70 3,06
210 D Bogićevci 2 100 3,286 6,58 10 3 9,70 3,06
211 Dolina 2 100 3,283 6,87 8 3 8,34 2,88
212 N VAROŠ 2 100 3,276 7,34 9 2 8,81 2,32
213 Adžamovci 3 160 3,275 2,36 27 8 16,81 4,86
214 B Dol S 30 3,239 3,80 15 6 48,65 20,24
215 CS DAVOR 100 3,235 15,02 3 2 3,15 1,66
216 Vrbje 4 100 3,135 1,23 36 26 36,49 25,66
217 TRNAKOVAC 50 3,119 3,39 17 6 33,82 11,24
218 KAMEN PSUNJ 100 3,072 31,49 4 0 4,25 0,00
219 Dragalić 3 100 3,051 3,67 20 3 20,44 3,39

129
Red.br. Naziv Nazivna Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 kV snaga gubici gubici opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
(kVA) (MWh) (%) (kVA) (kVA) (%) (%)
220 VRBOVLJANI 2 50 2,992 3,86 14 4 27,20 7,07
221 DAVOR 5 160 2,949 2,88 15 8 9,37 4,93
222 R. Postaja 50 2,897 4,45 14 4 27,59 8,19
223 Savski bok 50 2,883 4,61 14 3 27,64 5,52
224 PIVARE 50 2,878 4,57 14 4 27,20 7,78
225 Mašić2 100 2,843 3,13 17 4 17,16 3,73
226 18 km 50 2,824 4,97 9 4 18,54 8,45
227 G. LIPOVAC 30 2,815 4,30 12 5 40,75 15,36
228 BATRINA DRAG. 50 2,793 5,73 12 2 23,49 3,41
229 HŽ SPS 30 2,780 4,22 9 6 28,85 20,54
230 Gorice 3 100 2,771 3,76 15 4 14,60 4,40
231 PIK Vrbje 50 2,770 6,67 9 2 18,52 3,85
232 B STIJENA 50 2,756 6,75 9 2 18,91 4,12
233 RIBNJAK 50 2,695 11,67 6 1 11,10 1,46
234 GREĐANI 2 50 2,679 12,39 4 2 7,16 3,40
235 Strmac 3 50 2,669 16,13 2 1 4,93 1,82
236 Strmac 2 50 2,668 16,90 3 1 5,82 1,60
237 Starci 1 50 2,659 28,24 1 1 2,47 1,76
238 M Hrast 50 2,655 56,40 1 0 1,24 0,88
239 NAFTOVOD 50 2,654 641,05 0 0 0,14 0,05
240 ROGOLJI 80 2,652 9,59 6 2 7,10 2,48
241 LJEŠTANI 30 2,311 8,50 6 1 20,99 4,58
242 BOBARE 30 2,303 8,33 6 2 18,92 6,62
243 Cernik 5 30 2,226 14,23 2 1 8,21 2,65
244 SPS 6 30 2,214 20,69 3 0 9,18 1,33
245 Poljane 100 2,213 1,69 24 10 23,76 10,39
246 VIPNET 30 2,206 20,08 2 1 5,46 3,41
247 LOVNA KUĆA 30 2,205 21,50 1 1 5,00 2,63
248 Starci 2 30 2,202 23,39 1 1 4,12 2,93
249 PIK N KAPELA 30 2,194 42,78 1 0 2,50 1,31

130
Tablica B8 - Lista godišnjih gubitaka u elementima mreže 0,4 kV
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
1 Rešetari 1 NN br.3 1.300 413.117 58,675 10,33 57,74 18,81
2 Park NN br.3 963 242.155 27,313 5,29 38,05 20,61
3 S. P. Selo 2 NN br.2 875 150.019 25,607 5,94 55,46 19,46
4 Park NN br.1 900 215.298 25,111 5,47 38,06 20,61
5 Štrosmajerova NN br.2 535 169.588 21,673 5,77 56,19 19,19
6 N. Kapela 1 NN br.3 1.140 193.673 21,655 7,00 48,10 17,96
7 M. Mala I NN br.1 1.056 156.636 21,280 7,02 46,69 27,66
8 Nektar NN br.1 430 306.854 20,687 3,54 76,77 40,16
9 Donji Lipovac NN br.4 1.188 122.609 20,551 10,03 50,45 11,79
10 S. P. Selo 3 NN br.1 1.437 210.312 18,769 6,89 56,38 19,77
11 Adžamovci 1 NN br.1 1.205 217.549 18,670 5,52 57,14 13,25
12 Željeznička NN br.1 1.094 259.392 18,342 5,69 46,80 21,95
13 Dragovci 1 NN br.1 974 197.787 17,881 7,01 49,85 15,90
14 Kralja Zvonimira 2 NN br.4 1.277 169.503 17,676 6,88 42,69 18,63
15 Kralja Zvonimira 2 NN br.3 1.087 204.003 17,617 5,84 42,79 18,67
16 Bodegraj 1 NN br.1 990 173.084 16,757 6,79 38,85 19,18
17 Gunjavci NN br.2 968 247.746 16,431 5,40 48,98 15,65
18 Prvča 1 NN br.1 825 217.273 16,033 4,65 40,65 11,01
19 Zapolje 2 NN br.1 596 204.360 14,900 4,52 49,70 12,38
20 Štrosmajerova NN br.1 609 159.148 13,779 3,91 61,83 21,12
21 S. P. Selo 2 NN br.6 984 269.925 13,651 4,29 30,95 11,90
22 Peterokatnica NN br.3 585 320.623 13,132 3,29 38,64 3,08
23 D. Varoš 2 NN br.1 720 64.200 12,530 3,73 34,27 17,25
24 Zrinskih NN br.1 1.049 365.508 12,268 3,18 55,42 17,13
25 Peterokatnica NN br.4 606 355.890 12,138 2,74 42,89 3,42
26 S. P. Selo 5 NN br.2 535 128.249 12,100 4,36 52,79 19,66
27 Željeznička NN br.2 595 167.090 11,980 3,34 36,97 16,29
28 Davor 2 NN br.3 1.117 377.840 11,933 2,38 63,80 33,51
29 Cernik 4 NN br.2 665 99.458 11,351 3,50 44,04 16,40
30 Bodovaljci 2 NN br.1 726 157.409 11,337 4,93 36,51 15,40
31 K. Zvonimira 1 NN br.2 1.013 224.834 11,323 4,31 40,82 12,89
32 Davor 2 NN br.4 925 248.792 11,030 3,35 42,01 22,06
33 S. P. Selo 2 NN br.1 1.435 179.902 10,999 5,19 28,51 10,97
34 N. Kapela 2 NN br.2 1.139 179.352 10,973 4,97 36,24 17,81
35 I. G. Kovačića NN br.1 1.635 276.111 10,890 2,99 39,05 13,39
36 Davor 1 NN br.4 1.120 263.291 10,590 2,82 59,17 24,84
37 Oštri vrh 1 NN br.2 809 93.672 10,379 5,61 35,42 15,48
38 Štivica III NN br.1 964 121.368 10,342 5,08 34,18 16,30
39 Cernik 2 NN br.3 1.235 185.772 10,222 4,90 37,09 9,64
40 Ljupina 2 NN br.2 1.647 189.878 10,007 4,54 32,71 8,76
41 Rešetari 4 NN br.2 944 185.659 9,883 3,48 52,84 6,89
42 Opatovac NN br.2 825 197.357 9,832 3,77 37,01 15,51
43 Cernik 4 NN br.1 1.357 187.272 9,829 3,90 26,28 9,17
44 Zrinskih NN br.2 1.313 379.228 9,596 2,38 57,86 17,89
45 B. Trenka 2 NN br.4 1.310 170.816 9,319 4,70 31,30 8,83
46 Orubica 1 NN br.4 1.549 191.344 9,250 3,68 44,70 15,09
47 Slavča NN br.3 1.652 320.883 9,191 2,87 51,17 16,68

131
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
48 Ljupina 3 NN br.2 840 166.957 8,851 4,78 20,87 6,44
49 Centar 2 NN br.3 710 241.635 8,376 2,75 30,86 8,37
50 Štrosmajerova NN br.3 150 26.220 8,222 2,06 36,21 12,37
51 Prvča 1 NN br.2 528 187.550 8,057 2,71 35,09 9,51
52 Rešetari 4 NN br.3 906 122.611 8,040 4,29 34,90 4,55
53 Rešetari 3 NN br.2 542 186.900 8,019 3,24 36,91 13,84
54 Gajeva NN br.3 760 177.589 7,950 3,33 25,79 7,78
55 Cernik 4 NN br.3 635 174.699 7,943 3,34 34,27 11,95
56 Željeznička NN br.3 1.102 196.278 7,943 3,26 25,62 12,01
57 B. Trenka 1 NN br.1 1.065 169.306 7,875 3,99 30,95 8,73
58 Okučani 2 NN br.1 610 144.863 7,575 3,71 48,30 20,25
59 Uskoci NN br.2 746 157.800 7,416 3,49 30,61 10,68
60 Stepinčeva NN br.4 717 297.920 7,180 2,28 40,73 21,96
61 Naselje S. G. NN br.3 720 534.986 7,138 1,82 37,61 14,31
62 Lj. Posavskog NN br.4 829 191.032 7,122 3,40 29,60 12,73
63 Podvrško NN br.1 899 241.095 7,112 2,61 45,06 14,78
64 Rešetari 6 NN br.4 845 133.349 7,031 3,43 27,68 11,42
65 Cernik 8 NN br.2 615 191.160 6,987 3,05 33,94 10,39
66 Ljupina 2 NN br.1 1.119 143.880 6,551 3,92 24,79 6,64
67 Orubica 1 NN br.1 1.035 163.974 6,498 3,07 32,12 10,84
68 Okučani 4 NN br.2 730 160.993 6,457 3,58 33,05 7,17
69 Rešetari 3 NN br.1 784 134.004 6,431 3,62 26,47 9,92
70 Centar 2 NN br.4 535 259.335 6,423 1,96 24,71 6,70
71 Lj. Posavskog NN br.5 822 241.544 6,389 2,41 43,87 18,87
72 Davor 4 NN br.4 813 176.595 6,326 2,92 43,96 19,64
73 Zapolje 2 NN br.2 1.021 105.513 6,234 3,66 25,66 6,39
74 Rešetari 7 NN br.1 548 223.254 6,231 3,12 34,50 12,37
75 N. Kapela 1 NN br.5 540 166.099 6,227 2,35 29,84 11,14
76 Banićevac NN br.1 1.188 110.372 6,150 3,88 24,45 8,88
77 B. Trenka 1 NN br.3 1.115 152.889 6,089 3,42 27,95 7,89
78 Štivica I NN br.1 926 131.386 6,084 3,29 25,32 9,08
79 B. I. Mažuranića NN br.3 1.020 231.847 6,062 2,87 32,85 10,48
80 Rešetari 6 NN br.3 774 126.180 6,006 3,10 26,19 10,81
81 B. Trenka 2 NN br.1 872 157.196 5,956 3,27 28,81 8,13
82 I. G. Kovačića NN br.2 1.012 178.284 5,835 2,48 34,86 11,95
83 N. Kapela 1 NN br.4 810 111.432 5,549 3,12 20,02 7,48
84 Batrina 1 NN br.5 891 165.680 5,537 2,75 22,52 7,93
85 Giletinci NN br.2 528 180.580 5,446 2,62 31,57 9,63
86 Rešetari 3 NN br.4 714 134.239 5,349 3,01 26,51 9,94
87 Park NN br.2 552 119.285 5,305 2,09 25,13 13,61
88 Okučani 4 NN br.1 1.023 130.510 5,146 3,52 22,85 4,96
89 Srednji Lipovac NN br.2 858 134.134 5,075 3,44 33,98 9,39
90 D. Varoš 1 NN br.5 750 149.939 5,056 2,86 23,76 9,14
91 B. I. Mažuranića NN br.2 840 166.221 5,034 2,84 27,57 8,80
92 Seoce NN br.3 908 126.912 4,983 2,95 22,79 11,07
93 Orubica 3 NN br.4 880 127.452 4,943 2,96 24,87 9,06
94 K. Zvonimira 1 NN br.1 720 170.940 4,939 2,47 31,03 9,80

132
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
95 Cernik 1 NN br.6 390 181.943 4,926 2,26 32,34 9,60
96 Davor 3 NN br.4 1.116 129.331 4,907 3,30 24,38 10,06
97 Gunjavci NN br.1 852 132.835 4,892 3,00 26,26 8,39
98 Adžamovci 2 NN br.1 792 150.988 4,890 3,05 33,13 7,03
99 Batrina 1 NN br.3 1.305 106.639 4,795 3,70 23,49 8,28
100 Vrbova 1 NN br.3 840 143.579 4,793 3,19 24,54 7,15
101 Cernik 2 NN br.1 660 184.979 4,676 2,25 26,71 6,94
102 G. Varoš NN br.2 1.015 102.022 4,670 2,13 22,58 9,95
103 Godinjak 1 NN br.2 1.268 138.122 4,599 4,00 21,23 8,39
104 Rešetari 1 NN br.2 693 129.069 4,595 2,43 19,25 6,27
105 Cernik 6 NN br.1 560 99.264 4,569 3,17 22,28 10,30
106 Baćindol 2 NN br.1 396 38.160 4,463 3,52 22,61 14,30
107 Mačkovac NN br.1 990 121.385 4,452 3,06 18,87 7,38
108 Brđani NN br.2 885 79.922 4,350 2,80 23,36 7,30
109 Mačkovac NN br.3 1.038 127.188 4,333 2,84 14,30 5,59
110 Bukovica NN br.1 924 71.352 4,301 4,00 22,13 7,74
111 Okučani 5 Zagreb. NN br.2 1.515 163.639 4,226 1,99 33,53 9,37
112 Kralja Zvonimira 2 NN br.1 607 110.407 4,217 2,58 23,16 10,11
113 Adžamovci 2 NN br.2 1.086 148.427 4,207 2,67 32,57 6,91
114 Vrbova 2 NN br.2 940 103.545 4,190 3,31 23,24 7,68
115 Centar 2 NN br.5 460 194.811 4,180 1,70 18,56 5,04
116 Vrbova 2 NN br.4 990 98.244 4,151 3,46 22,05 7,29
117 Vrbova 1 NN br.4 1.698 110.293 4,060 3,52 22,11 6,44
118 Smrtić 1 NN br.3 1.221 155.657 4,060 2,65 16,20 6,08
119 Rešetari 7 NN br.2 680 163.457 4,059 2,78 25,26 9,05
120 Tisovac NN br.1 776 151.538 4,038 2,68 28,44 8,07
121 Medari 2 NN br.2 528 52.507 3,999 1,94 29,86 9,22
122 Okučani 2 NN br.4 840 105.624 3,941 2,64 25,89 10,86
123 S. P. Selo 1 NN br.3 1.020 83.424 3,933 3,29 19,57 8,87
124 Frankopanska NN br.2 940 237.893 3,912 1,68 35,17 13,61
125 M. Gupca NN br.1 525 130.196 3,901 1,98 30,95 9,33
126 Šumetlica NN br.1 669 141.027 3,896 2,52 25,76 6,96
127 G. Viteza NN br.2 1.009 176.184 3,874 1,77 35,02 15,38
128 Vrbova 3 NN br.1 733 84.084 3,836 2,86 24,50 8,96
129 Lipovica NN br.3 606 121.644 3,780 2,27 23,54 11,72
130 S. P. Selo 1 NN br.4 891 85.092 3,757 3,08 19,96 9,05
131 Rešetari 2 NN br.2 352 122.796 3,677 2,53 37,42 10,24
132 Gajeva NN br.4 560 137.430 3,666 1,98 27,63 8,34
133 Drežnik NN br.3 764 143.347 3,663 2,41 23,66 7,17
134 Srednji Lipovac NN br.3 1.200 117.119 3,651 2,83 29,67 8,20
135 Vinogradska 1 NN br.1 535 158.288 3,632 1,88 21,24 7,12
136 Dragovci 2 NN br.1 545 114.751 3,599 2,43 31,43 9,23
137 Vinogradska 1 NN br.4 390 144.726 3,597 2,04 26,86 9,01
138 Donji Lipovac NN br.1 480 102.780 3,562 2,07 31,10 7,27
139 Bodovaljci 1 NN br.2 370 112.726 3,502 1,98 27,33 14,79
140 Mala 1 NN br.3 615 156.979 3,445 2,06 19,93 5,61
141 Smrtić 1 NN br.1 1.763 158.616 3,383 2,17 16,50 6,20

133
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
142 G. Varoš NN br.2 775 135.491 3,371 2,00 24,45 11,46
143 N. Kapela 3 NN br.1 580 121.944 3,362 1,97 17,29 8,49
144 Okučani 1 NN br.1 625 277.657 3,307 0,69 65,34 25,74
145 Park NN br.6 150 118.355 3,302 1,31 16,05 8,69
146 Uskoci NN br.1 735 62.148 3,299 1,63 27,52 10,25
147 Naselje javora NN br.9 705 220.642 3,299 1,78 17,79 7,42
148 Donji Lipovac NN br.3 132 88.440 3,282 2,22 36,39 8,50
149 K. Zvonimira 1 NN br.4 989 97.118 3,220 2,83 12,79 4,04
150 Gaj zaselak NN br.2 528 172.967 3,177 1,70 27,73 9,51
151 Godinjak SPS NN br.3 997 116.820 3,171 1,66 38,76 13,69
152 Siče NN br.1 1.056 137.946 3,126 2,00 22,88 8,94
153 S. P. Selo 1 NN br.2 1.783 76.328 3,124 2,85 17,91 8,12
154 Vrbova 2 NN br.1 1.090 83.448 3,123 3,07 18,73 6,19
155 Batrina 1 NN br.4 852 106.380 3,115 2,41 19,99 7,04
156 Rešetari 1 NN br.1 572 117.015 3,104 2,05 21,29 6,94
157 Lađevac NN br.1 900 96.360 3,070 2,39 19,25 6,84
158 Smrtić 2 NN br.1 805 38.928 3,033 1,98 16,27 6,11
159 Mala 1 NN br.1 851 144.780 3,025 1,96 25,41 7,15
160 M. Gupca NN br.2 584 110.364 3,015 1,80 26,23 7,90
161 Laze NN br.2 858 129.364 3,008 2,00 29,63 7,90
162 B. I. Mažuranića NN br.1 745 164.116 2,981 1,70 27,24 8,69
163 S. P. Selo 4 NN br.2 919 131.796 2,952 2,15 21,43 8,19
164 Smrtić 2 NN br.2 700 39.981 2,940 1,87 16,71 6,27
165 Visoka Greda NN br.2 1.023 100.146 2,901 2,16 16,73 4,72
166 S. P. Selo 3 NN br.3 1.313 64.475 2,847 3,41 14,90 5,23
167 Davor 4 NN br.1 499 121.489 2,826 1,89 26,07 11,65
168 Komarnica NN br.2 510 83.424 2,786 2,05 19,72 12,51
169 B. I. Mažuranića NN br.4 780 123.264 2,780 2,12 20,45 6,52
170 Vrbje 1 NN br.3 390 152.921 2,764 1,63 23,24 10,80
171 Seoce NN br.2 807 97.886 2,754 2,12 17,58 8,54
172 Neboder NN br.1 130 232.170 2,751 0,94 22,97 7,19
173 Batrina 2 NN br.3 1.023 60.694 2,713 3,08 18,31 7,62
174 Vrbova 1 NN br.2 1.290 104.652 2,704 2,47 17,89 5,21
175 Bodovaljci 1 NN br.1 337 102.157 2,690 1,68 24,76 13,41
176 Okučani 1 NN br.3 625 92.343 2,667 1,68 21,73 8,56
177 Ljupina 4 NN br.2 403 53.988 2,631 1,76 21,82 14,93
178 Baćindol 1 NN br.4 542 77.860 2,622 2,76 21,21 5,52
179 Okučani 4 NN br.3 1.155 101.436 2,621 2,31 17,76 3,86
180 Godinjak 1 NN br.1 344 181.236 2,617 1,73 27,86 11,01
181 Naselje javora NN br.1 647 177.079 2,608 1,75 19,74 8,24
182 Davor 4 NN br.2 502 113.883 2,575 1,84 20,85 9,31
183 Laze NN br.3 1.091 131.382 2,468 1,62 25,67 6,84
184 Donji Crnogovci NN br.1 611 94.822 2,446 2,11 20,69 6,70
185 N. Urije 1 NN br.2 165 248.140 2,444 0,80 23,06 11,66
186 D. Lobe NN br.2 655 164.403 2,426 1,11 35,89 18,44
187 B. Trenka 2 NN br.3 644 123.647 2,425 1,69 22,66 6,39
188 Gajeva NN br.6 416 96.186 2,419 1,60 16,28 4,91

134
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
189 Siče NN br.2 928 97.543 2,414 2,19 16,18 6,32
190 Rešetari 3 NN br.3 688 91.654 2,390 1,97 18,10 6,78
191 Gajeva NN br.7 440 99.985 2,384 1,76 14,63 4,41
192 N. Kapela 2 NN br.1 413 112.404 2,379 1,72 22,72 11,16
193 Šumetlica NN br.2 1.063 106.124 2,373 2,04 19,38 5,24
194 Rešetari 3 NN br.5 439 141.297 2,363 1,26 27,91 10,46
195 Bodegraj 2 NN br.2 708 78.372 2,359 2,20 25,44 6,87
196 B. Trenka 1 NN br.4 562 114.609 2,341 1,75 15,16 4,28
197 Gaj zaselak NN br.1 561 147.914 2,338 1,46 23,71 8,13
198 Slavonska NN br.4 790 114.660 2,336 1,55 26,89 4,24
199 M.Mala II NN br.1 548 118.385 2,274 1,61 19,19 9,50
200 Slavča NN br.1 760 156.736 2,271 1,31 20,03 6,53
201 Teslina NN br.1 140 132.756 2,261 0,87 19,33 8,42
202 Davor 3 NN br.3 681 92.148 2,228 1,79 20,39 8,42
203 Dolina 1 NN br.4 965 60.732 2,216 2,62 19,57 6,77
204 Ljupina 3 NN br.3 450 109.756 2,205 1,81 22,24 6,86
205 Godinjak SPS NN br.1 631 65.844 2,193 2,04 21,84 7,72
206 Lj. Posavskog NN br.3 801 150.639 2,165 1,31 23,34 10,04
207 Rešetari 8 NN br.1 359 107.801 2,158 1,58 31,77 3,09
208 Medari 1 NN. br. 3 1.848 133.860 2,157 1,99 26,29 3,85
209 Okučani 2 NN br.2 625 88.156 2,149 1,73 21,61 9,06
210 S. P. Selo 2 NN br.4 740 80.993 2,129 2,23 12,84 4,94
211 Park NN br.5 0 89.185 2,123 1,12 14,01 7,59
212 Visoka Greda NN br.3 759 97.370 2,121 1,62 16,27 4,59
213 Baćindol 1 NN br.3 476 74.655 2,108 2,32 20,33 5,29
214 B. Trenka 1 NN br.2 550 107.592 2,084 1,66 19,67 5,55
215 Frankopanska NN br.1 885 187.766 2,037 1,11 27,76 10,75
216 Bili Brig 1 NN br.1 363 164.823 2,027 1,37 23,10 8,72
217 Vrbje 4 NN br.1 502 43.848 1,976 1,69 17,50 12,30
218 Dragalić 1 NN br.2 945 138.499 1,972 1,45 15,90 3,97
219 Kovačevac NN br.3 600 115.504 1,945 1,50 22,69 2,34
220 Štivica II NN br.1 938 79.872 1,945 1,43 20,68 10,38
221 N. Kapela 3 NN br.2 585 88.152 1,911 1,55 17,27 8,49
222 Zapolje 3 NN br.2 986 72.042 1,911 1,71 21,32 6,28
223 Kralja Zvonimira 2 NN br.2 660 71.904 1,905 1,79 17,68 7,72
224 Sičice 1 NN br.2 413 73.772 1,873 1,34 17,52 10,91
225 Tisovac NN br.2 594 104.150 1,868 1,80 22,91 6,50
226 Davor 1 NN br.3 468 87.644 1,858 1,49 16,80 7,05
227 Vrbova 3 NN br.3 588 63.384 1,840 1,82 18,47 6,75
228 Godinjak 2 NN br.1 558 69.798 1,835 1,51 19,91 7,67
229 Davor 1 NN br.2 398 142.571 1,828 0,90 32,04 13,45
230 Cage 1 NN br.1 1.127 87.865 1,807 1,82 15,53 5,17
231 Bukovica NN br.2 462 61.409 1,806 1,95 19,05 6,66
232 Vrbova 3 NN br.2 763 55.788 1,785 2,01 16,26 5,95
233 Drežnik NN br.2 588 116.592 1,775 1,43 22,56 6,84
234 G. Bogićevci 4 NN br.2 805 94.618 1,751 1,52 14,74 3,94
235 Vrbje 4 NN br.2 370 46.543 1,729 1,40 18,57 13,06

135
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
236 Vinogradska 1 NN br.2 370 115.282 1,727 1,23 21,39 7,17
237 Cage 2 NN br.2 528 73.039 1,697 1,62 20,72 7,16
238 Laze NN br.1 990 73.586 1,691 1,98 14,38 3,83
239 Lipovica NN br.2 535 63.366 1,680 1,97 14,10 7,03
240 Bili Brig 2 NN br.2 426 35.287 1,677 1,59 23,13 4,80
241 Ljupina 1 NN br.1 693 49.723 1,662 1,24 23,44 7,11
242 Godinjak 3 NN br.2 624 58.105 1,654 1,63 17,71 5,00
243 Vrbje 1 NN br.2 429 113.453 1,634 1,30 17,24 8,01
244 Frankopanska NN br.3 634 152.744 1,628 1,09 16,34 6,32
245 Davor 2 NN br.1 500 94.872 1,606 1,28 11,59 6,09
246 Vrbova 1 NN br.1 1.120 95.640 1,597 1,60 16,35 4,77
247 D. Varoš 2 NN br.2 320 30.204 1,576 1,00 16,12 8,11
248 Rešetari 6 NN br.2 400 84.644 1,528 1,18 12,71 5,25
249 Cernik 3 NN br.1 573 105.344 1,528 1,19 22,61 7,97
250 Batrina 1 NN br.7 726 86.940 1,513 1,43 22,21 7,83
251 Baćindol 1 NN br.1 469 83.784 1,509 1,48 19,67 5,12
252 Jug 3 NN br.3 120 198.372 1,500 0,50 23,16 9,30
253 Cernik 7 NN br.2 203 60.024 1,492 1,12 16,06 4,34
254 Gajeva NN br.5 490 107.472 1,483 1,02 15,63 4,72
255 Mala 1 NN br.4 590 101.139 1,483 1,37 17,75 5,00
256 Lađevac NN br.4 1.215 60.540 1,482 1,84 12,09 4,30
257 Centar Okučani III NN br.6 455 126.237 1,457 1,22 19,22 7,12
258 Ljupina 3 NN br.1 495 118.399 1,457 1,11 14,80 4,57
259 Orubica 2 NN br.2 627 64.272 1,432 1,41 13,77 7,27
260 Bodegraj 2 NN br.1 345 82.948 1,411 1,24 26,92 7,27
261 Bedem NN br.3 390 67.000 1,411 1,68 12,64 3,04
262 Vinogradska 1 NN br.3 413 98.832 1,411 1,17 18,32 6,14
263 Lipovica NN br.1 404 86.455 1,403 1,19 16,74 8,34
264 C. Šagovina 2 NN br.1 521 87.621 1,393 1,33 12,25 3,39
265 G. Bogićevci 2 NN br.3 720 103.111 1,356 1,29 11,33 2,89
266 Dolina 1 NN br.1 805 45.135 1,347 2,14 14,54 5,03
267 Gornji Crnogovci NN br.1 462 114.939 1,344 1,24 17,10 5,65
268 Kovačevac NN br.1 550 98.337 1,315 1,19 19,32 1,99
269 Rešetari 3 NN br.6 340 95.446 1,304 1,03 18,85 7,07
270 Rešetari 8 NN br.4 240 80.163 1,299 1,28 17,09 1,66
271 Slavonska NN br.2 715 89.152 1,293 1,10 20,91 3,30
272 Gajeva NN br.2 485 101.172 1,268 0,93 14,74 4,45
273 Godinjak 3 NN br.1 335 61.188 1,255 1,17 21,86 6,17
274 Štivica III NN br.3 352 75.904 1,246 0,98 13,19 6,29
275 D. Varoš 1 NN br.1 245 51.048 1,233 0,84 18,87 6,62
276 Banićevac NN br.2 491 80.232 1,231 1,07 20,84 7,57
277 Davor 3 NN br.1 455 120.504 1,206 0,87 26,63 10,99
278 Sičice 1 NN br.3 626 48.921 1,205 1,30 11,62 7,24
279 Poljane NN br.1 875 36.276 1,199 1,28 10,97 4,80
280 Baćindol 1 NN br.2 634 64.750 1,195 1,51 15,20 3,95
281 Sičice 3 NN br.2 624 65.880 1,189 1,48 16,25 4,54
282 Centar NN br.4 295 136.275 1,188 0,79 16,26 6,58

136
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
283 Zrinskih NN br.3 817 224.026 1,174 0,49 34,23 10,58
284 Bodegraj 1 NN br.2 363 68.400 1,171 1,20 15,35 7,58
285 Peterokatnica NN br.1 90 104.700 1,165 0,89 23,38 1,86
286 Brđani NN br.1 456 55.087 1,161 1,09 16,10 5,03
287 Slavča NN br.2 675 112.897 1,159 0,82 16,29 5,31
288 Okučani P+2 NN br.3 250 66.389 1,152 1,75 14,25 4,55
289 S. P. Selo 2 NN br.7 70 88.440 1,147 1,10 16,43 6,32
290 Bodovaljci 3 NN br.2 264 94.333 1,139 0,94 21,99 6,79
291 Prvča 2 NN br.2 910 82.764 1,134 1,29 10,90 3,08
292 Cernik 8 NN br.3 435 91.033 1,129 1,03 16,16 4,95
293 Štivica I NN br.2 327 83.882 1,122 0,95 16,16 5,79
294 M. Lanosovića NN br.4 500 80.935 1,086 1,16 9,44 3,86
295 Dubovac 2 NN br.2 785 67.904 1,075 1,29 9,60 3,37
296 Sičice 2 NN br.1 429 71.436 1,068 1,23 13,46 6,92
297 Bili Brig 2 NN br.1 393 28.872 1,067 1,23 18,93 3,93
298 Bl. dol jug NN br.2 1.290 51.108 1,066 0,89 18,33 7,63
299 S. P. Selo 3 NN br.2 479 67.296 1,064 1,22 15,55 5,45
300 Cernik 3 NN br.3 460 81.734 1,056 1,06 14,96 5,28
301 Lađevac NN br.2 850 57.213 1,034 1,36 11,43 4,06
302 Adžamovci 3 NN br.2 536 62.940 1,034 1,10 16,26 4,70
303 D. Bogićevci 1 NN br.1 400 11.016 1,025 0,92 13,22 5,98
304 Komarnica NN br.3 479 59.320 1,020 1,06 11,96 7,59
305 Okučani P+2 NN br.1 825 123.021 1,018 0,83 19,48 6,22
306 K. Zvonimira 1 NN br.3 344 77.028 1,010 1,12 13,98 4,42
307 Prvča 2 NN br.3 585 103.102 0,975 0,89 13,58 3,83
308 Opatovac NN br.1 713 108.231 0,955 0,67 20,29 8,51
309 Giletinci NN br.1 561 72.912 0,955 1,14 12,75 3,89
310 Tisovac NN br.3 479 78.440 0,941 1,20 17,26 4,90
311 M.Mala II NN br.3 510 80.424 0,940 0,98 9,43 4,67
312 B. Trenka 2 NN br.2 370 91.497 0,924 0,87 16,77 4,73
313 Štivica II NN br.2 450 54.384 0,922 1,00 14,08 7,07
314 Lađevac NN br.3 615 61.992 0,908 1,10 12,38 4,40
315 Cernik 3 NN br.2 360 84.004 0,904 0,88 15,38 5,42
316 Oštri vrh 2 NN br.2 579 99.588 0,897 1,20 12,01 3,76
317 N. Kapela centar NN br.2 1.415 71.546 0,896 1,22 10,57 4,85
318 Slavonska NN br.1 650 67.839 0,895 1,00 15,91 2,51
319 Grigora Viteza NN br.4 616 113.800 0,892 0,69 21,50 10,57
320 Lj. Posavskog NN br.2 396 101.868 0,890 0,80 9,58 4,12
321 Komarnica NN br.4 476 54.108 0,881 1,00 10,91 6,92
322 Dragalić 2 NN br.4 700 86.232 0,877 1,03 11,69 3,15
323 Dolina 2 NN br.1 753 19.224 0,875 3,44 2,87 0,99
324 Dubovac 1 NN br.2 411 52.114 0,864 1,02 10,66 3,55
325 Ljupina 1 NN br.2 985 67.421 0,862 1,36 3,95 1,20
326 Mala 2 NN br.1 393 102.867 0,861 0,92 18,80 4,70
327 C. Šagovina 1 NN br.3 429 81.521 0,861 1,08 12,36 3,60
328 Sičice 1 NN br.1 420 47.148 0,857 0,96 11,20 6,97
329 N. Kapela centar NN br.1 456 88.885 0,829 0,91 9,50 4,36

137
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
330 Grigora Viteza NN br.2 612 91.000 0,823 0,80 14,66 7,21
331 Okučani 5 Zagreb. NN br.1 545 63.227 0,800 0,98 12,95 3,62
332 Baćindol 2 NN br.2 396 31.896 0,782 0,74 10,05 6,36
333 Sičice 3 NN br.1 271 74.292 0,771 0,85 15,63 4,36
334 Mala 2 NN br.2 680 96.516 0,769 0,88 15,04 3,76
335 Rešetari 5 NN br.1 869 39.036 0,763 1,21 11,13 4,67
336 Stepinčeva NN br.5 320 143.681 0,761 0,50 14,21 7,66
337 Centar NN br.6 40 303.360 0,757 0,23 23,30 9,43
338 Mašić 2 NN br.1 627 69.444 0,755 0,91 10,10 2,19
339 Bodovaljci 3 NN br.1 330 68.427 0,745 0,85 15,95 4,93
340 Dubovac 1 NN br.1 312 52.572 0,732 0,85 10,76 3,58
341 Centar 2 NN br.2 415 78.332 0,727 0,73 13,83 3,75
342 S. P. Selo 4 NN br.3 835 61.416 0,721 1,13 9,98 3,82
343 Rešetari 4 NN br.4 360 59.448 0,720 0,79 9,13 1,19
344 Dubovac 2 NN br.3 527 56.940 0,718 1,03 8,05 2,83
345 Rešetari 8 NN br.2 403 57.996 0,703 0,96 17,09 1,66
346 Park NN br.7 115 73.355 0,697 0,43 11,84 6,41
347 Batrina 3 NN br.3 563 54.468 0,696 1,10 12,01 2,84
348 Grigora Viteza NN br.5 482 65.870 0,693 0,93 10,61 5,22
349 Mala 1 NN br.2 415 78.780 0,692 0,82 13,83 3,89
350 Vrbje 3 NN br.1 456 53.436 0,683 0,99 12,11 3,94
351 Dragalić 2 NN br.1 595 80.784 0,679 0,85 10,95 2,96
352 Vrbova 2 NN br.3 1.155 46.500 0,674 1,19 10,44 3,45
353 S. P. Selo 1 NN br.1 1.080 33.288 0,669 1,40 7,81 3,54
354 Vrbje 1 NN br.1 363 66.504 0,669 0,91 11,85 5,51
355 Čovac NN br.2 665 42.468 0,667 0,97 7,19 3,30
356 Dubovac 2 NN br.1 685 51.540 0,660 1,04 7,29 2,56
357 Bedem NN br.2 165 75.000 0,657 0,71 22,77 5,48
358 Mašić 3 NN br.1 726 21.648 0,656 0,91 10,31 3,18
359 Bili Brig 1 NN br.2 429 74.655 0,650 0,97 12,27 4,63
360 C. Šagovina 1 NN br.2 905 56.471 0,649 1,18 8,55 2,49
361 Jug 1 NN br.2 100 195.288 0,644 0,39 12,62 5,31
362 Kožara NN br.2 330 104.813 0,626 0,68 7,86 2,38
363 Dragalić 2 NN br.2 630 75.264 0,625 0,84 10,20 2,75
364 Prvča 2 NN br.1 396 86.377 0,625 0,68 11,38 3,21
365 Kovačevac NN br.4 400 76.045 0,617 0,72 14,94 1,54
366 Rešetari 5 NN br.2 600 40.428 0,614 0,94 9,83 4,12
367 Zapolje 1 NN br.1 1.386 44.892 0,611 1,14 8,90 2,61
368 Batrina 3 NN br.2 528 57.768 0,602 0,90 12,74 3,01
369 Batrina 1 NN br.1 621 52.842 0,600 0,94 9,93 3,50
370 Rešetari 2 NN br.1 330 50.038 0,598 1,01 15,25 4,17
371 Davor 4 NN br.3 280 72.012 0,593 0,67 13,18 5,89
372 Komarnica NN br.1 824 50.137 0,592 0,73 11,85 7,52
373 Jug 1 NN br.1 70 219.636 0,570 0,31 14,19 5,97
374 Grigora Viteza NN br.1 455 95.100 0,569 0,53 11,08 5,45
375 Slavonska NN br.3 515 56.964 0,569 0,76 13,36 2,11
376 M. Lanosovića NN br.5 75 98.148 0,545 0,49 10,07 4,12
377 Drežnik NN br.1 406 59.159 0,540 0,86 11,45 3,47

138
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
378 Bl. dol sjever NN br.2 360 47.340 0,529 0,94 11,68 4,86
379 Dragovci 2 NN br.4 661 28.353 0,529 1,44 9,01 2,65
380 Vrbje 2 NN br.2 416 54.756 0,527 0,82 10,58 4,19
381 Rešetari 6 NN br.1 352 49.392 0,527 0,69 10,25 4,23
382 Rešetari 8 NN br.3 264 42.921 0,526 0,97 17,20 1,67
383 Jug 3 NN br.1 110 109.932 0,523 0,31 12,83 5,15
384 Benkovac NN br.1 770 47.772 0,518 0,79 7,44 3,20
385 N. Kapela 3 NN br.3 390 46.548 0,514 0,79 6,60 3,24
386 Cernik 1 NN br.2 330 73.970 0,510 0,57 9,52 2,83
387 G. Bogićevci 2 NN br.2 680 66.588 0,508 0,75 7,31 1,87
388 G. Bogićevci 3 NN br.2 480 41.748 0,506 0,66 7,08 2,96
389 Okučani 1 NN br.4 180 38.570 0,505 0,76 9,08 3,58
390 Vukovarska NN br.1 520 56.604 0,498 0,70 11,06 2,25
391 Kosovac NN br.4 600 81.852 0,498 0,73 7,88 2,32
392 Okučani 2 NN br.3 300 29.358 0,497 1,20 8,44 3,54
393 Štivica I NN br.3 510 55.849 0,484 0,62 6,53 2,34
394 Trnava NN br.2 561 54.408 0,477 0,85 11,65 1,94
395 Vrbje 2 NN br.1 304 56.880 0,476 0,71 10,99 4,36
396 Dolina 1 NN br.3 701 33.540 0,474 1,01 10,81 3,74
397 Orubica 2 NN br.1 1.089 28.892 0,474 1,04 6,19 3,27
398 G. Bogićevci 4 NN br.1 945 45.684 0,472 0,85 7,12 1,90
399 C. Šagovina 1 NN br.1 953 58.647 0,451 0,79 8,89 2,59
400 Cernik 8 NN br.1 295 66.711 0,448 0,56 8,57 2,62
401 Orubica 3 NN br.3 415 44.976 0,445 0,76 10,29 3,75
402 Centar 2 NN br.1 350 61.932 0,442 0,57 7,91 2,15
403 M. Lanosovića NN br.1 560 69.408 0,433 0,58 6,72 2,74
404 Štrosmajerova NN br.8 85 5.256 0,428 0,49 13,20 4,51
405 N. Kapela 1 NN br.6 550 33.570 0,416 0,78 9,77 3,65
406 Lj. Posavskog NN br.1 206 65.724 0,414 0,57 10,18 4,38
407 I. G. Kovačića NN br.3 636 71.760 0,410 0,43 10,15 3,48
408 Teslina NN br.2 280 41.388 0,404 0,50 6,03 2,63
409 Siče NN br.5 434 46.740 0,403 0,76 9,09 3,55
410 Orubica 3 NN br.1 297 45.517 0,400 0,67 10,41 3,79
411 Orubica 1 NN br.3 415 42.900 0,397 0,72 9,85 3,33
412 Dragalić 2 NN br.3 665 57.876 0,386 0,67 7,85 2,12
413 Gorice 3 NN br.3 945 35.208 0,385 0,73 6,72 2,03
414 S. P. Selo 4 NN br.1 421 59.424 0,381 0,61 9,66 3,69
415 Cernik 6 NN br.2 208 43.102 0,377 0,60 8,25 3,81
416 Centar Okučani III NN br.7 380 70.172 0,375 0,56 7,73 2,86
417 Dragalić 1 NN br.1 560 62.114 0,374 0,61 7,13 1,78
418 Cernik 2 NN br.2 414 61.740 0,373 0,54 12,33 3,20
419 Vrbje 3 NN br.2 553 36.730 0,369 0,78 8,32 2,71
420 M. Lanosovića NN br.2 940 31.332 0,362 0,97 4,50 1,84
421 N. Kapela 1 NN br.2 280 42.924 0,348 0,51 10,66 3,98
422 Davor 2 NN br.7 325 27.566 0,347 0,95 4,65 2,44
423 Seoce NN br.1 411 45.777 0,345 0,57 8,22 3,99
424 Seoce NN br.4 446 45.672 0,344 0,57 8,20 3,98
425 Bl. dol sjever NN br.1 1.860 20.457 0,340 1,40 5,05 2,10

139
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
426 Mala 2 NN br.3 405 67.332 0,339 0,56 7,59 1,90
427 D. Lobe NN br.1 470 64.008 0,335 0,39 8,63 4,43
428 G. Bogićevci 2 NN br.8 520 54.696 0,324 0,58 3,87 0,99
429 Davor 2 NN br.5 295 42.480 0,321 0,57 7,17 3,77
430 Davor 2 NN br.8 320 51.549 0,318 0,46 8,70 4,57
431 Vrbovljani 2 NN br.1 581 44.619 0,315 0,60 5,91 1,54
432 Pivare NN br.2 1.240 16.044 0,314 0,10 33,14 16,68
433 Okučani 1 NN br.2 405 51.231 0,312 0,36 8,72 3,44
434 Podvrško NN br.3 1.467 28.296 0,311 0,98 5,29 1,73
435 Dragalić 1 NN br.3 420 63.462 0,307 0,49 7,28 1,82
436 G. Bogićevci 2 NN br.1 160 69.852 0,298 0,42 4,94 1,26
437 Mašić 1 NN br.1 561 114.876 0,297 0,59 10,14 1,34
438 Kovačevac NN br.2 525 46.896 0,292 0,55 9,21 0,95
439 C. Šagovina 1 NN br.4 330 45.400 0,291 0,66 6,88 2,00
440 Jug 1 NN br.3 80 146.280 0,289 0,23 9,45 3,97
441 Batrina 3 NN br.1 931 23.700 0,288 1,05 7,11 1,68
442 D. Lobe NN br.3 420 70.017 0,288 0,31 13,04 6,70
443 Drežnik NN br.4 285 63.168 0,287 0,43 7,54 2,29
444 Kosovac NN br.3 440 69.808 0,279 0,48 6,72 1,98
445 Lj. Posavskog NN br.7 81 78.913 0,279 0,32 12,23 5,26
446 Savski Bok NN br.2 570 35.580 0,278 0,63 8,65 1,73
447 Ljupina 4 NN br.1 363 22.202 0,275 0,45 5,54 3,79
448 Dragovci 2 NN br.2 198 42.732 0,273 0,49 11,70 3,44
449 Dragovci 1 NN br.2 380 36.216 0,273 0,58 9,13 2,91
450 Jug 6 NN br.5 250 99.144 0,267 0,39 5,23 1,81
451 N. Urije 1 NN br.3 70 103.308 0,266 0,21 9,60 4,85
452 Siče NN br.4 846 31.368 0,265 0,75 5,20 2,03
453 Dragalić 1 NN br.4 665 59.544 0,265 0,45 6,83 1,71
454 G. Bogićevci 1 NN br.3 840 39.303 0,262 0,64 4,54 1,31
455 Gornji Lipovac NN br.1 1.122 40.727 0,250 0,61 9,32 3,51
456 Teslina NN br.3 120 39.816 0,248 0,32 6,52 2,84
457 G. Bogićevci 1 NN br.5 410 56.471 0,248 0,42 6,52 1,89
458 Orubica 3 NN br.2 575 28.234 0,246 0,67 6,46 2,35
459 Batrina 2 NN br.1 479 25.980 0,241 0,64 6,76 2,81
460 Vrbovljani 3 NN br.2 373 29.760 0,240 0,54 5,26 1,70
461 Grigora Viteza NN br.3 265 51.900 0,236 0,40 8,36 4,11
462 Gorice 1 NN br.1 770 43.709 0,231 0,54 5,45 1,64
463 N. Urije 1 NN br.1 50 113.328 0,228 0,16 10,53 5,32
464 G. Bogićevci 1 NN br.4 440 68.184 0,228 0,32 5,07 1,47
465 Adžamovci 1 NN br.2 317 28.632 0,223 0,50 8,82 2,04
466 N. Kapela centar NN br.3 192 77.149 0,222 0,28 6,15 2,82
467 Park NN br.4 70 31.464 0,221 0,33 6,63 3,59
468 Peterokatnica NN br.2 50 56.784 0,221 0,31 6,84 0,55
469 Cage 1 NN br.2 302 48.891 0,221 0,40 8,64 2,87
470 Oštri vrh 2 NN br.4 280 55.465 0,219 0,53 4,84 1,51
471 Siče NN br.3 495 32.664 0,218 0,59 6,35 2,48
472 Batrina 1 NN br.6 391 31.769 0,213 0,55 5,97 2,10
473 Gajeva NN br.1 245 30.531 0,198 0,48 3,33 1,01

140
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
474 G. Bogićevci 1 NN br.2 435 43.112 0,194 0,43 4,98 1,44
475 Vrbovljani 1 NN br.2 421 22.248 0,193 0,52 3,57 1,94
476 Lještani NN br.2 690 8.748 0,192 0,81 6,70 1,46
477 Medari 1 NN br.2 594 50.468 0,192 0,47 7,17 1,05
478 Donji Crnogovci NN br.2 644 29.034 0,192 0,54 5,40 1,75
479 Teslina NN br.5 180 28.210 0,190 0,34 4,62 2,01
480 Zapolje 3 NN br.1 353 27.436 0,189 0,44 5,97 1,76
481 Benkovac NN br.2 665 30.288 0,188 0,45 4,72 2,03
482 Orubica 1 NN br.2 340 39.812 0,185 0,36 7,80 2,63
483 Centar NN br.3 115 29.856 0,184 0,56 6,70 2,71
484 Dragalić 3 NN br.4 759 61.388 0,184 0,54 5,46 0,91
485 D. Bogićevci 2 NN br.1 560 8.148 0,183 0,45 5,12 1,61
486 Jug 3 NN br.2 60 103.344 0,182 0,12 12,06 4,84
487 Adžamovci 3 NN br.1 556 24.852 0,179 0,48 6,42 1,85
488 Centar NN br.5 160 62.700 0,179 0,26 5,58 2,26
489 D. Lobe NN br.4 285 44.520 0,174 0,29 6,00 3,08
490 Cernik 1 NN br.4 355 23.483 0,174 0,62 3,02 0,90
491 G. Bogićevci 3 NN br.1 400 39.840 0,173 0,27 4,41 1,85
492 Trnakovac NN br.2 1.105 44.928 0,171 0,47 4,29 1,42
493 G. Viteza NN br.1 270 48.794 0,165 0,27 9,70 4,26
494 Donji Lipovac NN br.2 693 10.896 0,163 0,89 4,48 1,05
495 Godinjak SPS NN br.2 906 15.168 0,161 0,65 5,03 1,78
496 G. Bogićevci 3 NN br.4 240 26.508 0,159 0,32 4,50 1,88
497 Cernik 8 NN br.4 195 45.357 0,155 0,28 5,83 1,78
498 Vukovarska NN br.2 776 21.799 0,155 0,57 5,89 1,20
499 Davor 1 NN br.1 55 49.452 0,151 0,21 5,12 2,15
500 Jug 5 NN br.4 55 77.664 0,150 0,14 8,98 2,31
501 Gornji Crnogovci NN br.2 594 33.348 0,146 0,46 4,96 1,64
502 Medari 1 NN br.1 528 45.624 0,145 0,39 6,48 0,95
503 Lj. Posavskog NN br.9 70 82.632 0,139 0,15 6,91 2,97
504 Rogolji NN br.2 1.122 36.288 0,139 0,59 5,09 1,78
505 M.Mala II NN br.2 355 36.828 0,138 0,31 4,32 2,14
506 Poljane NN br.2 910 11.628 0,137 0,46 3,52 1,54
507 Lj. Posavskog NN br.6 140 48.030 0,136 0,26 4,52 1,94
508 G. Bogićevci 2 NN br.7 580 33.960 0,133 0,38 3,73 0,95
509 Gorice 2 NN br.1 825 31.440 0,130 0,42 3,90 1,23
510 Podvrško NN br.2 330 27.977 0,128 0,41 6,13 2,01
511 Naselje S. G. NN br.5 95 71.448 0,128 0,24 5,98 2,28
512 Čovac NN br.3 764 20.592 0,128 0,38 3,49 1,60
513 C. Šagovina 2 NN br.2 669 16.080 0,126 0,66 3,11 0,86
514 Cage 2 NN br.1 429 23.337 0,126 0,38 5,65 1,95
515 Rešetari 1 NN br.5 200 9.604 0,126 0,66 3,62 1,18
516 Bodovaljci 2 NN br.2 165 27.077 0,123 0,31 6,28 2,65
517 Trnava NN br.1 1.254 22.500 0,120 0,52 3,48 0,58
518 Dolina 2 NN br.2 1.024 14.864 0,120 0,61 4,17 1,44
519 M. Lanosovića NN br.6 260 23.928 0,118 0,32 3,36 1,37
520 Visoka Greda NN br.1 1.386 17.172 0,116 0,50 2,87 0,81
521 S. P. Selo 2 NN br.2 400 22.326 0,115 0,44 2,56 0,98

141
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
522 Naselje javora NN br.4 360 38.952 0,115 0,35 4,34 1,81
523 Cernik 1 NN br.5 125 45.670 0,114 0,21 9,52 2,83
524 Davor 3 NN br.2 208 40.272 0,113 0,24 7,59 3,13
525 Teslina NN br.4 130 21.875 0,112 0,26 4,27 1,86
526 Bijela Stijena NN br.2 768 25.320 0,111 0,39 4,24 0,92
527 Batrina 2 NN br.2 264 24.243 0,111 0,32 5,38 2,24
528 Jug 5 NN br.1 40 78.372 0,111 0,10 9,06 2,33
529 Mašić 3 NN br.2 363 11.064 0,110 0,30 5,27 1,63
530 D. Bogićevci 3 NN br.2 520 3.924 0,110 0,40 3,47 1,10
531 Sičice 2 NN br.2 231 26.626 0,103 0,32 5,02 2,58
532 Gornji Lipovac NN br.2 476 20.976 0,098 0,46 4,80 1,81
533 Kosovac NN br.2 520 37.013 0,095 0,31 3,56 1,05
534 Rešetari 4 NN br.5 150 17.811 0,094 0,35 5,94 0,78
535 Bobare NN br.2 726 11.820 0,092 0,68 3,39 1,19
536 M. Mala I NN br.2 198 18.732 0,091 0,25 4,76 2,82
537 M. Lanosovića NN br.3 280 29.184 0,091 0,27 3,40 1,39
538 Bl. dol jug NN br.1 900 10.644 0,090 0,36 2,76 1,15
539 Jug 5 NN br.2 50 63.192 0,090 0,10 7,30 1,88
540 Oštri vrh 2 NN br.3 603 39.751 0,088 0,30 4,80 1,50
541 Vrbovljani 3 NN br.1 1.459 24.036 0,088 0,25 4,24 1,38
542 Centar NN br.1 155 35.989 0,087 0,22 3,60 1,46
543 Jug 6 NN br.4 180 63.636 0,086 0,20 3,36 1,16
544 Centar Okučani III NN br.3 55 71.928 0,084 0,12 5,91 2,19
545 Naselje javora NN br.2 133 34.668 0,083 0,28 5,26 2,19
546 Jug 5 NN br.3 30 77.544 0,081 0,08 8,96 2,30
547 Gorice 1 NN br.2 630 27.648 0,080 0,30 3,45 1,04
548 Čovac NN br.1 1.325 8.880 0,079 0,55 1,50 0,69
549 D. Bogićevci 1 NN br.2 440 2.472 0,079 0,32 2,97 1,34
550 Godinjak 2 NN br.2 329 17.520 0,078 0,26 3,62 1,39
551 Oštri vrh 1 NN br.1 314 14.424 0,077 0,27 4,01 1,75
552 Batrina-Dragovci NN br.1 264 15.168 0,077 0,28 5,92 0,86
553 Kosovac NN br.1 440 35.666 0,075 0,26 3,43 1,01
554 Vrbovljani 1 NN br.1 322 18.456 0,075 0,24 2,96 1,61
555 Trnakovac NN br.1 896 30.504 0,074 0,30 2,91 0,97
556 Medari 2 NN br.1 495 6.528 0,073 0,29 3,71 1,15
557 Štrosmajerova NN br.5 35 25.861 0,073 0,13 8,48 2,90
558 Rešetari 1 NN br.4 200 27.314 0,071 0,19 2,87 0,94
559 Dragalić 3 NN br.2 231 58.956 0,071 0,21 5,25 0,87
560 Naselje javora NN br.6 112 51.420 0,068 0,16 4,15 1,73
561 Centar NN br.2 135 40.959 0,068 0,15 3,65 1,47
562 Naselje S. G. NN br.2 65 77.040 0,062 0,11 5,42 2,06
563 G. Bogićevci 2 NN br.6 505 24.552 0,060 0,24 2,70 0,69
564 N. Kapela 1 NN br.1 345 13.342 0,059 0,28 1,79 0,67
565 Jug 6 NN br.6 235 45.800 0,058 0,18 2,42 0,84
566 Jug 6 NN br.1 40 109.849 0,057 0,07 5,80 2,01
567 Jug 6 NN br.2 70 82.992 0,057 0,10 4,38 1,52
568 Frankopanska NN br.4 80 2.329 0,054 0,10 4,63 1,79
569 Lj. Posavskog NN br.8 50 59.688 0,052 0,08 4,99 2,15

142
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
570 Centar Okučani III NN br.5 165 37.676 0,051 0,14 3,10 1,15
571 G. Bogićevci 2 NN br.5 470 23.364 0,051 0,21 2,57 0,65
572 N. Urije 2 NN br.1 60 70.320 0,050 0,09 5,48 1,13
573 N. Urije 2 NN br.3 75 62.340 0,049 0,10 4,86 1,00
574 Gorice 2 NN br.2 924 16.176 0,047 0,29 2,78 0,88
575 Batrina-Dragovci NN br.2 231 10.356 0,046 0,25 4,74 0,69
576 Štrosmajerova NN br.4 150 19.082 0,046 0,11 2,94 1,01
577 G. Bogićevci 2 NN br.4 420 24.218 0,046 0,19 1,71 0,44
578 Jug 6 NN br.3 120 56.712 0,046 0,12 2,99 1,04
579 Pivare NN br.1 525 8.352 0,045 0,03 17,25 8,68
580 Dragovci 2 NN br.3 228 16.670 0,044 0,20 3,89 1,14
581 Gređani 1 NN br.1 528 27.384 0,043 0,28 3,35 1,18
582 Stepinčeva NN br.1 115 38.000 0,042 0,10 2,80 1,51
583 Gređani 2 NN br.2 594 30.644 0,041 0,28 3,00 1,43
584 Kožara NN br.1 220 32.940 0,041 0,14 2,47 0,75
585 N. Varoš 2 NN br.4 560 52.032 0,041 0,21 2,53 0,67
586 Vrbovljani 2 NN br.2 449 17.940 0,040 0,19 2,38 0,62
587 Dolina 1 NN br.2 231 18.716 0,040 0,15 3,21 1,11
588 G. Bogićevci 1 NN br.1 330 28.188 0,039 0,13 2,10 0,61
589 Bobare NN br.1 693 10.884 0,037 0,30 3,12 1,09
590 N. Urije 2 NN br.2 50 66.024 0,037 0,07 5,14 1,06
591 D. Bogićevci 3 NN br.1 360 2.760 0,036 0,18 2,44 0,77
592 Mašić 1 NN br.2 858 37.632 0,034 0,20 3,32 0,44
593 Štivica I NN br.4 350 10.974 0,033 0,21 1,53 0,55
594 Okučani P+2 NN br.2 75 34.908 0,033 0,09 2,98 0,95
595 Gorice 3 NN br.2 80 10.961 0,032 0,19 3,39 1,02
596 Davor 2 NN br.2 150 13.240 0,032 0,18 1,36 0,71
597 Starci 1 NN br.1 1.741 9.828 0,031 0,39 1,25 0,89
598 Centar Okučani III NN br.1 80 41.010 0,029 0,08 3,37 1,25
599 Centar Okučani III NN br.8 65 35.892 0,028 0,08 2,95 1,09
600 Grigora Viteza NN br.6 210 20.400 0,028 0,12 2,38 1,17
601 D. Bogićevci 1 NN br.3 280 1.584 0,027 0,17 1,90 0,86
602 Savski Bok NN br.1 231 12.348 0,023 0,15 3,00 0,60
603 Stepinčeva NN br.2 240 19.240 0,022 0,11 1,42 0,77
604 N. Varoš 1 NN br.1 385 44.423 0,021 0,13 2,05 0,54
605 Zapolje 1 NN br.2 297 12.384 0,021 0,14 2,45 0,72
606 Čaprginci NN br.1 429 3.132 0,020 0,26 1,42 0,68
607 Zrinskih NN br.4 35 12.199 0,019 0,14 1,35 0,42
608 Naselje javora NN br.3 285 25.968 0,018 0,08 1,76 0,73
609 Naselje javora NN br.7 30 34.872 0,017 0,06 3,89 1,62
610 N. Varoš 1 NN br.2 455 37.409 0,016 0,12 1,72 0,45
611 Cernik 1 NN br.3 40 11.376 0,016 0,12 2,37 0,70
612 Srednji Lipovac NN br.1 130 11.583 0,016 0,12 2,53 0,70
613 Naselje javora NN br.8 105 14.844 0,016 0,12 1,65 0,69
614 Naselje S. G. NN br.4 155 19.416 0,015 0,11 1,63 0,62
615 Rešetari 4 NN br.1 66 6.864 0,015 0,15 2,66 0,35
616 Naselje javora NN br.5 186 14.148 0,015 0,12 1,58 0,66
617 Željeznička NN br.4 212 12.672 0,014 0,08 1,02 0,48

143
Red.br. Naziv Oznaka Duljina Godišnja Godišnji Godišnji Maksimalno Minimalno
TS 10/0,4 NN izvoda NN izvoda potrošnja gubici gubici opterećenje opterećenje
(m) (kWh) (MWh) (%) (%) (%)
618 Željeznička NN br.5 310 9.472 0,014 0,08 1,02 0,48
619 S. P. Selo 6 NN br.2 396 8.928 0,013 0,16 2,07 0,30
620 Strmac 2 NN br.1 619 3.756 0,012 0,18 1,28 0,35
621 Cernik 1 NN br.1 490 7.944 0,011 0,12 1,02 0,30
622 Gređani 1 NN br.3 726 12.300 0,011 0,16 1,51 0,53
623 Oštri vrh 2 NN br.1 195 14.245 0,010 0,10 1,72 0,54
624 Cernik 2 NN br.4 750 3.052 0,010 0,29 0,83 0,22
625 N. Varoš 2 NN br.3 420 27.564 0,010 0,09 1,34 0,35
626 Strmac 2 NN br.2 145 4.330 0,009 0,12 1,71 0,47
627 Centar Okučani III NN br.2 130 17.100 0,008 0,05 1,41 0,52
628 Bijela Stijena NN br.1 240 9.144 0,008 0,07 1,53 0,33
629 G. Bogićevci 3 NN br.3 90 5.688 0,007 0,07 0,96 0,40
630 S. P. Selo 2 NN br.3 390 7.518 0,007 0,08 0,86 0,33
631 Centar Okučani III NN br.4 25 29.122 0,007 0,02 2,69 1,00
632 G. Viteza NN br.3 85 10.155 0,007 0,05 1,46 0,64
633 Park NN br.8 150 6.443 0,006 0,05 1,01 0,55
634 Bedem NN br.1 240 8.000 0,006 0,07 1,94 0,47
635 Starci 2 NN br.1 502 2.268 0,006 0,10 0,81 0,58
636 Dragalić 3 NN br.3 693 10.533 0,005 0,09 0,94 0,16
637 D. Bogićevci 2 NN br.2 330 1.272 0,005 0,07 1,29 0,41
638 Kralja Zvonimira 2 NN br.5 200 4.133 0,005 0,08 0,63 0,27
639 Gređani 2 NN br.1 660 11.244 0,005 0,08 0,81 0,38
640 N. Varoš 1 NN br.3 505 18.882 0,004 0,07 0,87 0,23
641 Cernik 6 NN br.3 120 4.720 0,004 0,06 1,06 0,49
642 N. Varoš 2 NN br.1 280 19.273 0,004 0,05 0,94 0,25
643 Davor 2 NN br.6 498 3.564 0,004 0,08 0,44 0,23
644 Cernik 3 NN br.4 50 5.117 0,003 0,05 0,68 0,24
645 N. Varoš 1 NN br.4 315 15.768 0,003 0,05 0,73 0,19
646 Dragalić 3 NN br.1 264 9.240 0,003 0,05 0,82 0,14
647 S. P. Selo 2 NN br.8 290 3.672 0,002 0,05 0,42 0,16
648 Rogolji NN br.1 1.452 3.720 0,002 0,08 0,61 0,21
649 Naselje S. G. NN br.1 65 7.909 0,002 0,03 1,07 0,41
650 N. Varoš 2 NN br.2 455 11.448 0,002 0,04 0,56 0,15
651 Mačkovac NN br.2 100 4.756 0,002 0,03 0,74 0,29
652 Starci 2 NN br.2 497 1.140 0,001 0,05 0,41 0,29
653 Smrtić 1 NN br.2 594 2.700 0,001 0,04 0,28 0,11
654 S. P. Selo 6 NN br.1 70 2.820 0,001 0,04 0,76 0,11
655 Naselje javora NN br.10 140 3.996 0,001 0,03 0,24 0,10
656 Mašić 2 NN br.2 627 2.508 0,001 0,03 0,36 0,08
657 Lještani NN br.1 150 672 0,001 0,03 0,52 0,11
658 Cernik 7 NN br.1 203 578 0,001 0,02 0,27 0,07
659 Stepinčeva NN br.3 75 4.500 0,001 0,01 0,33 0,18
660 Starci 1 NN br.2 1.180 1.260 0,001 0,04 0,14 0,10
661 Sičice 3 NN br.3 80 1.028 0,001 0,01 0,25 0,07
662 Gređani 1 NN br.2 198 840 0,001 0,02 0,10 0,04
663 Gorice 3 NN br.1 805 456 0,001 0,01 0,09 0,03

144
Dodatak C1 - Zapisnik o kontroli neizravnih i poluizravnih mjernih mjesta
HEP distribucija d.o.o.
DP “ELEKTRA” SLAVONSKI BROD Datum___________________
POGON NOVA GRADIŠKA
Mat.br.______________
KONTROLA OBRAČUNSKOG MJERNOG
MJESTA KOD POTROŠAČA: Naziv:___________________________________
1. PODACI OBRAČUNSKOG MJERNOG MJESTA:
Tip Neizravna dvosistemska mjerna garnitura
Godina Godina Prijenosni Faktor Razred Snaga
Tip Proizvođač Tv.broj
proizvodnje baždarenja omjer sig.[Fs] točnosti [VA,W]
Brojilo radne
energije
Brojilo jalove
energije
pokazivanje u
odnosu
Uklopni sat na realno
vrijeme
L1
SMT
L3
L1-L2
NMT
L2-L3
Osigurači nap.
grana
Priključno
mjerna kutija
2. KONTROLA OŽIČENJA MJERNIH VODOVA

smjer energije

R(L1)
S(L2)
Smjer okretnog T(L3)
polja:
L1

L3 L2
stezaljke u mj. ćeliji

PMK
(priključno mjerna kutija)

1 2 3 4 5 6 7
1 2 3 5 7 8 9 1 2 3 5 7 8 9

UKLOPNI SAT

RADNO JALOVO

145
3. KONTROLA MREŽNIM ANALIZATOROM
MJESTO PRIKLJUČKA ANALIZATORA naponski:___________________________ strujni:__________________________

3.1. KONTROLA MJERENJA EL. ENERGIJE (početak ___/___/___ u ___:___ ; kraj ___/___/___ u ___:___ )
prijenosni omjer SMT: prijenosni omjer NMT=
konstanta= 0
brojilo analizator potrošnja
greška [%]
prva druga treća davanje primanje brojilo analizator
radna početak
0 0
[kWh] kraj
jalova početak
0 0
[kVArh] kraj

3.2. KONTROLA MJERENJA EL. SNAGE ( početak 15 min ciklusa u_______, kraj u _______ )

IZMJERENA SNAGA MAXIGRAFOM: ______ × konstanta _______ = ________ kW

IZMJERENA SNAGA ANALIZATOROM: inegrirana srednja snaga _______ kW (graf u prilogu)

3.3. MJERENJE VIŠIH HARMONIKA (u % osnovnog)

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25
I1 100
I2 100
I3 100
V1 100
V2 100
V3 100

4. ANALIZA REZULTATA I KONTROLA PREMA BILTENU HEP-a br. 73:

Stavka
Opis Vrijednost prema biltenu Zatečeno stanje Komentar
biltena
2.1.1 Razred točnosti MT-a 0,5
2.1.2 Sekundarna nazivna snaga MT-a 25-100%
2.1.3 Induktivni faktor snage sek. tereta >0,8
2.1.4. Primarna nazivna struja SMT-a 50-120%
2.1.5. Sekundarna naz. struja SMT-a 5A
2.1.7. Sekundarni nazivni napon NMT-a 100
2.1.6.
Ostali uređaji na mjernoj jezgri MT-a ne
2.1.13.
radno 1,0
2.2.1. Razred točnosti el. brojila
jalovo 3,0
2.2.4. Okomitost položaja el. brojila <0,5°
2.3.2. Rezervni hod uklopnog sata 36 h
SMT min 2,5 mm2 Cu Jednostruka duljina SMV (m):
2.6.3. Presjek mjernih vodova sa MT-a
NMT min 1,5 mm2 Cu Jednostruka duljina NMV (m):
Uzemljenje sekundara SMT-a i NMT-
2.6.4. min 4 mm2 Cu
a
2.6.5. Zaštitno uzemljenje SMT-a i NMT-a min 16 mm2 Cu
Plombiranost mjernih i pomoćnih uređaja:

Priključno mjerna kutija:

Rezultat kontrole dimenzioniranja naponskih mjernih vodova (optimalni presjek):

Rezultat kontrole dimenzioniranja strujnih mjernih vodova (optimalni presjek):

Ostala zapažanja i kometari:

Kontrolu obračunskog mjernog mjesta obavili:

__________________________________________________

146
Dodatak C2 - Koraci metode za ispitivanje kućnog priključka reflektometrom

Cjeline Koraci metode

Pripremni radovi
Otvaranje 1. Skidanje plombe s brojila el. energije i glavnih osigurača priključka
priključka na
oba kraja - ispunjavanje zapisnika o skinutim plombama
2. Isključenje glavnih osigurača
- eventualna demontaža zaštitnih izolacionih pregrada zbog omogućavanja
dostupnosti dolaznih i odlaznih kontakata glavnih osigurača
3. Odspajanje dolaznih vodiča (L1-3 i N) na brojilu el. energije

ISPITIVANJE U BEZNAPONSKOM STANJU – DIO PRIKLJUČKA OD GLAVNIH OSIGURAČA DO

BROJILA
Podešenje 4. Podešenje lijevog pokazivača položaja na kraj mjernog kabela (početak ispitivanog
parametara priključka)
uređaja - probno kratkospajanje sigurnosnih štipaljki mjernog kabela u rangu 6 m
5. Podešenje brzine prostiranja impulsa (PVF) prema vrsti priključka
- prema tablici u privitku
6. Priključenje mjernog kabela na par vodiča na jednom kraju priključka
7. Podešenje desnog pokazivača položaja na kraj ispitivanog priključka
- probno kratkospajanje vodiča na drugom kraju priključka, uz izbor odgovarajućeg
ranga te korištenje zumiranja i pojačanja odziva zbog preciznijeg određivanja mjesta
promjene odziva otvorenog i kratkospojenog kraja
8. Očitanje duljine ispitivanog priključka kao razlike pokazivanja desnog i lijevog
pokazivača položaja, direktno sa ekrana uređaja
Analiza slike 9. Kontrola valnog oblika i amplitude odziva otvorenog kraja ispitivanog priključka
- valni oblik identičan početnom (transmitiranom) impulsu uređaja sa smanjenom
a) Valni oblik i (prigušenom) amplitudom
amplituda
odziva - mjerenje prigušenja odziva otvorenog kraja prema početnom impulsu (dBRL) i
otvorenog usporedba sa očekivanim prigušenjem za ispravni priključak istog tipa i duljine (tablica
kraja u privitku)
priključka 1. ALARM! – ukoliko je prigušenje veće od očekivanog odnosno amplituda
odziva otvorenog kraja manja od očekivane, uz toleranciju zbog mjerne
pogreške
10. Za trofazni priključak (četiri vodiča) ponavljanje koraka 9. za sve kombinacije L1-3 i
N vodiča
11. Priključenje uređaja na par vodiča na drugom kraju ispitivanog priključka i
ponavljanje koraka 9. i 10.
b) Valni oblik 12. Pregled priključka od lijevog do desnog pokazivača položaja po dionicama,
mjesta koristeći zumiranje i pojačanje odziva
odvojka - lociranje eventualnog odziva mjesta odvojka (propad signala)
- pregled početne dionice priključka prekrivene odzivom spoja mjernog kabela i
priključka sa uskim impulsom (2 ns) i na kratkom rangu (6 m)
2. ALARM! – ukoliko se locira propad signala (odziv mjesta odvojka)
navođenjem desnog pokazivača položaja očitava se udaljenost mjesta
odvojka od početka ispitivanog priključka
13. Za trofazni priključak (četiri vodiča) ponavljanje koraka 12. za sve kombinacije L1-3
i N vodiča
14. Priključenje uređaja na par vodiča na drugom kraju ispitivanog priključka i
ponavljanje koraka 12. i 13.
c) Slika 15. Pohrana slike odziva para vodiča s jednog kraja ispitivanog priključka u internu
usporedbe memoriju uređaja
- umjereno pojačanje odziva zbog jasnije izraženih valnih oblika svih odziva od
početka do kraja priključka, vidljivih na ekranu sa cijelom amplitudom
c1) sa oba 16. Priključenje uređaja na isti par vodiča na drugom kraju priključka te izbor slike
kraja usporedbe na ekranu uređaja ( tipka MODE, podizbornik DUAL)
ispitivanog 3. ALARM! – ukoliko slike istog para vodiča snimljene sa oba kraja
priključka ispitivanog priključka nisu identične
17. Za trofazni priključak (četiri vodiča) ponavljanje koraka 15. i 16. za sve
kombinacije L1-3 i N vodiča

147
c2) sa istog 18. Pohrana slike odziva jednog para vodiča s jednog kraja ispitivanog priključka u
kraja internu memoriju uređaja
ispitivanog - umjereno pojačanje odziva zbog jasnije izraženih valnih oblika svih odziva od
priključka početka do kraja priključka, vidljivih na ekranu sa cijelom amplitudom
19. Priključenje uređaja na drugi par vodiča na istom kraju priključka te izbor slike
- za trofazne
usporedbe na ekranu uređaja ( tipka MODE, podizbornik DUAL)
priključke
4. ALARM! – ukoliko slike različitih parova vodiča snimljene sa istog
kraja ispitivanog priključka nisu identične (slučaj ilegalnog odvojka
jednog, dva ili tri vodiča od ukupno četiri vodiča trofaznog priključka)
- na mjestu razdvajanja slika locira se mjesto odvojka
20. Ponavljanje koraka 18. i 19. za sve kombinacije parova L1-3 i N vodiča
21. Ponavljanje koraka 18., 19. i 20. za drugi kraj priključka
d) Slika 22. Isto kao korak 15. Pohrana slike odziva para vodiča s jednog kraja ispitivanog
razlike priključka u internu memoriju uređaja
- umjereno pojačanje odziva zbog jasnije izraženih valnih oblika svih odziva od
d1) sa oba početka do kraja priključka, vidljivih na ekranu sa cijelom amplitudom
kraja 23. Priključenje uređaja na isti par vodiča na drugom kraju priključka te izbor slike
ispitivanog razlike na ekranu uređaja ( tipka MODE, podizbornik DIFF)
priključka 5. ALARM! – ukoliko slika razlike istog para vodiča snimljenih sa oba
kraja ispitivanog priključka nije ravna crta od početka do kraja
priključka
24. Isto kao korak 17. Za trofazni priključak (četiri vodiča) ponavljanje koraka 22. i 23.
za sve kombinacije L1-3 i N vodiča
d2) sa istog 25. Isto kao korak 18. Pohrana slike odziva jednog para vodiča s jednog kraja
kraja ispitivanog priključka u internu memoriju uređaja
ispitivanog - umjereno pojačanje odziva zbog jasnije izraženih valnih oblika svih odziva od
priključka početka do kraja priključka, vidljivih na ekranu sa cijelom amplitudom
26. Priključenje uređaja na drugi par vodiča na istom kraju priključka te izbor slike
- za trofazne
razlike na ekranu uređaja ( tipka MODE, podizbornik DIFF)
priključke
6. ALARM! – ukoliko slika razlike različitih parova vodiča snimljenih sa
istog kraja ispitivanog priključka nije ravna crta (slučaj ilegalnog
odvojka jednog, dva ili tri vodiča od ukupno četiri vodiča trofaznog
priključka)
- na mjestu prve promjene signala locira se mjesto odvojka
27. Isto kao korak 20. Ponavljanje koraka 25. i 26. za sve kombinacije parova L1-3 i N
vodiča
28. Isto kao korak 21. Ponavljanje koraka 25., 26. i 27. za drugi kraj priključka
Donošenje 29. Temeljem analize slike zaključuje se o statusu ispitanog dijela priključka:
zaključka - ispravan, ukoliko ni jedan alarm nije aktiviran
- neispravan ( sa ilegalnim odvojkom), ukoliko je neki od alarma aktiviran i
mjesto odvojka locirano,
- sumnjiv, ukoliko je neki od alarma aktiviran, ali mjesto odvojka nije locirano
(potrebna dodatna analiza snimljenih slika na računalu u uredu odnosno
ponovna detaljna kontrola priključka)
Pohrana 30. Pohrana slike na slobodno mjesto u internoj memoriji za potrebe prebacivanja na
slika u računalo i popunu baze podataka ispitanih priključaka (redni broj memorijskog mjesta
internu unosi se u zapisnik)
memoriju - za ispravan priključak dovoljna jedna slika,
uređaja - za neispravan odnosno sumnjiv priključak minimalno dvije slike, kojima se
naknadno na računalu može načiniti analiza ispitanog dijela priključka (a – d)

ISPITIVANJE POD NAPONOM – DIO PRIKLJUČKA OD GLAVNIH OSIGURAČA DO FIKSNOG

SPOJA NA NN DISTRIBUCIJSKU MREŽU (UKOLIKO NA DIJELU PRIKLJUČKA POSTOJI
MOGUĆNOST IZRADE ILEGALNOG ODVOJKA)
Podešenje 31. Procjena duljine dijela priključka od glavnih osigurača do fiksnog spoja na NN
parametara distribucijsku mrežu
uređaja 32. Priključenje mjernog kabela s blokirajućim filterom T631F na uređaj !!
33. Priključenje predkabela duljine 3 m na mjerni kabel
- namjena predkabela je «pražnjenje dodatnog zagađenja» blokirajućeg filtera s
osiguračima, kako bi početni dio ispitivanog priključka bio čist za analizu
- predkabel na kraju opremiti sigurnosnim štipaljkama za priključak na napon do 600 V

148
 34. Podešenje lijevog pokazivača položaja na kraj predkabela (početak ispitivanog
priključka)
- probno kratkospajanje sigurnosnih štipaljki predkabela u rangu 12 m, sa zumiranjem
i pojačanjem odziva zbog preciznog utvrđivanja mjesta promjene odziva
35. Podešenje brzine prostiranja impulsa (PVF) prema vrsti priključka
- prema tablici u privitku
36. Priključenje predkabela na par vodiča na jednom kraju priključka
37. Podešenje desnog pokazivača položaja na kraj ispitivanog priključka (spoj na NN
distribucijsku mrežu)
- prema procijenjenoj duljini ispitivanog priključka (korak 31.) locira se očekivani odziv
spoja na NN distribucijsku mrežu (valni oblik identičan odvojku)
38. Očitanje duljine ispitivanog priključka kao razlike pokazivanja desnog i lijevog
pokazivača položaja, direktno sa ekrana uređaja
Analiza slike 39. Pregled priključka od lijevog do desnog pokazivača položaja po dionicama,
koristeći zumiranje i pojačanje odziva
a) Valni oblik - lociranje eventualnog odziva mjesta odvojka (propad signala)
mjesta
odvojka - pregled početne dionice priključka prekrivene odzivom spoja predkabela i priključka
sa uskim impulsom (2 ns) i na kratkom rangu (12 m)
1. ALARM! – ukoliko se locira propad signala (odziv mjesta odvojka)
navođenjem desnog pokazivača položaja očitava se udaljenost mjesta
odvojka od početka ispitivanog priključka
40. Za trofazni priključak (četiri vodiča) ponavljanje koraka 39. za sve kombinacije L1-3
i N vodiča
b) slika 41. Isto kao korak 18. Pohrana slike odziva jednog para vodiča ispitivanog priključka u
usporedbe internu memoriju uređaja
sa istog kraja - umjereno pojačanje odziva zbog jasnije izraženih valnih oblika svih odziva od
ispitivanog početka do kraja priključka, vidljivih na ekranu sa cijelom amplitudom
priključka 42. Isto kao korak 19. Priključenje uređaja na drugi par vodiča na istom kraju
priključka te izbor slike usporedbe na ekranu uređaja ( tipka MODE, podizbornik
- za trofazne
DUAL)
priključke
2. ALARM! – ukoliko slike različitih parova vodiča snimljene sa istog
kraja ispitivanog priključka nisu identične (slučaj ilegalnog odvojka
jednog, dva ili tri vodiča od ukupno četiri vodiča trofaznog priključka)
- na mjestu razdvajanja slika locira se mjesto odvojka
43. Ponavljanje koraka 41. i 42. za sve kombinacije parova L1-3 i N vodiča
c) slika razlike 44. Isto kao korak 25. Pohrana slike odziva jednog para vodiča s jednog kraja
sa istog kraja ispitivanog priključka u internu memoriju uređaja
ispitivanog - umjereno pojačanje odziva zbog jasnije izraženih valnih oblika svih odziva od
priključka početka do kraja priključka, vidljivih na ekranu sa cijelom amplitudom
45. Isto kao korak 26. Priključenje uređaja na drugi par vodiča na istom kraju
- za trofazne
priključka te izbor slike razlike na ekranu uređaja ( tipka MODE, podizbornik DIFF)
priključke
3. ALARM! – ukoliko slika razlike različitih parova vodiča snimljenih sa
istog kraja ispitivanog priključka nije ravna crta (slučaj ilegalnog
odvojka jednog, dva ili tri vodiča od ukupno četiri vodiča trofaznog
priključka)
- na mjestu prve promjene signala locira se mjesto odvojka
46. Isto kao korak 27. Ponavljanje koraka 44. i 45. za sve kombinacije parova L1-3 i N
vodiča
Donošenje 47. Isto kao korak 29.
zaključka
Pohrana 48. Isto kao korak 30.
slika u
internu
memoriju
uređaja
Završni radovi
49. Ukoliko je zaključeno da je ispitivani priključak neispravan s lociranim ilegalnim
odvojkom, pokreće se standardna procedura za konkretno otkrivanje krađe el.
energije uz propisane zapisnike
50. Spajanje dolaznih vodiča (L1-3 i N) na brojilu el. energije
51. Montaža zaštitnih izolacionih pregrada te uključenje glavnih osigurača

149
 52. Postavljanje plombe na brojilo el. energije i glavne osigurače priključka
- ispunjavanje zapisnika o postavljenim plombama
53. Cjelovito ispunjavanje Zapisnika o kontroli priključka reflektometrom, sa
ispunjavanjem svih rubrika potrebnih za jedinstveno označavanje slika

Napomene:

1. Prikazan je maksimalan broj koraka u analizi slika ispitivanog priključka. Ukoliko se jednoznačno
utvrdi ispravnost odnosno neispravnost priključka s lociranjem mjesta ilegalnog odvojka prije provedbe
svih koraka, isti se ne moraju provoditi.
2. Koraci kod kojih se uređaj premješta s jednog na drugi kraj ispitivanog priključka (14. do 28.) mogu
se iz praktičnih razloga grupirati za jednu i za drugu stranu kako bi se ubrzao postupak kontrole,
ukoliko je za donošenje jednoznačnog zaključka o statusu priključka potrebno provesti veći broj koraka.

Procedura prijenosa slika sa uređaja na računalo u svrhu formiranja baze podataka ispitanih
priključaka:
Napomena: Prijenos se provodi po zauzeću svih 15 mem. mjesta na uređaju, odnosno po završetku
radnog dana.

Postupak
1. Povezivanje uređaja i računala serijskim RS 232 kabelom iz opreme uređaja
2. Uključenje uređaja i računala
3. Pokrenuti programa X600Traceability, izbornik Import, podizbornik Import from instrument
4. Izbor tipke RS232 na uređaju
5. Start prijenosa prema uputama u programu (prvo računalo, potom uređaj)
6. Označiti slike koje želimo prenijeti na računalo (01 – 15)
7. Komentare u fazi prijenosa ne unositi
8. Imenovati slike za potrebe prijenosa datumom prebacivanja - ggmmdd.bic
-u slučaju više prijenosa tijekom dana, dodati brojač x – xgmmdd.bic (x = 1, 2,...)
-program svakoj slici dodaje broj internog memorijskog mjesta na uređaju s kojeg je prenešena –
npr.
ggmmdd01.bic (zauzeće memorije za jednu sliku iznosi max. 3 KB)
9. Nakon prebacivanja, u Windowsima slike jedinstveno označiti prema zapisnicima o kontroli
priključka reflektometrom, te ih prebaciti u formirani direktorij «Arhiva T631»
10. Direktorij sa jedinstveno označenim slikama može se jednostavno pretraživati po zadanim
kriterijima (npr. svi neispravni priključci, priključci ispitani određenog datuma i sl.)
11. Slike se mogu računalnom mrežom HEP-a slati u formiranu centralnu bazu podataka (slika)

150
LITERATURA

[1] H.Nagel Planiranje razdjelnih mreža, Graphis, Zagreb, 1999.

[2] Udruženje Gubici električne energije u razdjelnim mrežama, Graphis,

njemačkih
Zagreb, 2002.
elektrogospo-
darstava, VDEW

[3] T. Baričević, Tehnički gubici u distribucijskim mrežama, studija, EIHP,

S. Žutobradić Zagreb, rujan 1999.

[4] L. Wagmann, Gubici električne energije i snage, II dio, studija, EIHP, Zagreb,
E.Mihalek rujan 2000.

[5] E. Mihalek, Racionalno korištenje električne energije, tehnički gubici i

L. Wagmann mjere za njihovo smanjenje, studija IE, Zagreb, prosinac 1988.

[6] E.Lakervi, Electricity Distribution Network Design, Peter Peregrinus Ltd,

E.J.Holmes London, 1995.

[7] H. Lee Willis Power Distribution Planning Reference Book, Marcel Dekker,
ABB Power T&D Compana Inc, Gary, North Carolina, 1997.

[8] C.R.Bayliss Transmission And Distribution Electrical Engineering,

Newness, London, 1999.

[9] T. Goenen Electric Power Distribution System Engineering, McGraw-Hill,

New York, 1986.

[10] R.G. Parr The economic choice of conductor size, RGE, No.10, str. 49-
55, Paris, Novembre 1989.

[11] N.P. Tobin, Distribution System Losses Are Evaluated By Measurement,

B. Glynn Transmission & Distribution International, str. 40-43,
December 1991.

[12] E. Jordanger, K. Method for Calculation of Cost of Electrical Power System

Sand, R. Losses, SINTEF Energy Research, Norway, 2001.
Kristensen

[13] E.Mihalek, Izbor i tipizacija optimalnih parametara energetskih

M.Rimac distribucijskih transformatora, studija, IE, Zagreb, prosinac,
1992.

[14] E.Mihalek, Unaprijeđeni programski paket s grafičkom podrškom za

151
 L.Wagmann projektiranje, proračun i vođenje pogona niskonaponskih
mreža, Studija, IE, Zagreb, 1994.

[15] R.Gojić, Primjena programskog paketa POWERCAD za analizu

E.Mudnić gubitaka snage i energije u distribucijskim mrežama, CIGRE,
Cavtat 2001, Grupa 31.

[16] Z. Hebel, Proračun tokova snaga u EE mrežama s nesimetričnim

I. Pavić opterećenjem, Energija 1989.

[17] R. Schenner Utjecaj nesimetrije opterećenja u niskonaponskim mrežama na

proračun padova napona i gubitaka, CIGRE Cavtat 1997,
Grupa 31.

[18] E. Mihalek, Gubici električne energije u distribucijskim mrežama, CIGRE,

L. Wagmann, Pula 2002, Studijski odbor C6
T. Baričević,
T. Gelo,
K. Trupinić

[19] K.Trupinić, Stalni nadzor nad tehničkim gubicima u distribucijskoj mreži

D.Pavlović, Nova Gradiška, CIGRE, Cavtat 2001, Grupa 31
D.Španić

[20] K.Trupinić, Metoda poboljšanja kvalitete isporučene el. energije

D. Poleto potrošačima na kraju niskonaponske mreže, CIGRE, Cavtat
D.Pavlović 2001, Grupa 31

[21] K.Trupinić, Primjena TDR-a u otkrivanju krađe el. energije, CIGRE, Cavtat
D. Poleto 2003, Studijski odbor C6
D.Oštrić

[22] K.Trupinić, Analiza potrošnje el. energije i određivanje netehničkih

D. Poleto gubitaka u dijelu distribucijske mreže, CIGRE, Cavtat 2005,
F. Matijašević Studijski odbor C6

[23] A. Pavić, Illegal connection location on main power cable, IEEE –

M. Stojkov, MELECON, Dubrovnik 2004.
K. Trupinić

[24] K. Trupinić, Reduction of Power and Voltage Losses in Low Voltage

M. Stojkov, Networks by Reactive Power Compensating,
D. Poleto CIRED, Torino 2005.

[25] M. Stojkov, Reduction of Non-technical Losses based on Time Domain

K. Trupinić, Reflectometer (TDR) Principles and Function,
D. Poleto CIRED, Torino 2005.

[26] HEP d.d. Bilten br. 73 Upute za opremanje i ispitivanje obračunskih

mjernih mjesta na niskom i srednjem naponu, HEP, 1999.

152
ŽIVOTOPIS

Rođen sam 8. listopada 1967. godine u Novoj Gradiški, gdje sam odrastao i stekao nakon
osnovnog i srednjoškolsko obrazovanje 1986. godine u Srednjoškolskom centru «Ivo Lola
Ribar» sa zvanjem matematičar-informatičar. Iste godine upisujem studij elektrotehnike na
tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji počinjem pohađati od
jeseni 1987. godine nakon odsluženja vojnog roka. Na trećoj godini studija opredjeljujem se
za elektroenergetski smjer, usmjerenje izgradnja i pogon EES-a. 1990. godine dobitnik sam
plakete «Josip Lončar» za uspjeh na studiju elektroenergetike. U redovnom roku, uz stanku
zbog sudjelovanja u domovinskom ratu završavam studij u siječnju 1993. godine.
Nakon kraćeg rada u prosvjeti kao učitelj matematike i fizike, u ožujku 1993. zapošljavam se
u Hrvatskoj elektroprivredi, distributivnom Pogonu u Novoj Gradiški koji je tada bio u sastavu
Elektre Križ da bi 1995. prešao u DP Elektra Slavonski Brod. Započinjem na mjestu
inženjera-pripravnika, potom samostalnog inženjera, da bih 1997. prešao na mjesto
rukovoditelja odjela za tehničke poslove na kojem sam i danas. Stručni ispit položio sam
1995. godine, dok sam član Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu od 2002.
godine.
Do sada sam objavio odnosno sudjelovao u izradi osam stručnih radova, od toga pet na
domaćim savjetovanjima i simpozijima Hrvatskog odbora CIGRE i tri na međunarodnim
konferencijama IEEE – MELECON 2004. i CIRED 2005. Od 2002. godine član sam
Studijskog odbora C6 Distribucijske mreže Hrvatskog odbora CIGRE.
Poslijediplomski studij za zvanje magistra znanosti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva
upisao sam u proljeće 2003. godine.

153