Dr ing.

HRVOJE POZAR
redovni profesor Elektrotehnitkog fakulteta SveutiliSta u Zagrebu
redovni elan Jugoslavenske akadernije znanosti i urnjetnosti

VISOKONAPONSKA
RASKLOPNA POSTROJENJA
UDZBENICI SVEUCILISTA u ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
TRECE POPRAVLJENO IZDANJE

TEHNICKA KNJIGA
ZAGREB
Odobreno rjezenjern Komisije za udtbenike i skripta
SveufiliSta u Zagrebu broj 08 - 1108/1 - 1973.
od 14. lipnja 1973.

Svojoj majci
i mujci svoje djece
posvebujem
 PREDGOVOR TRECEM IZDANJU

Potreba za treCim izdanjem ovog udibenika pokazala je da su ga

I prihvatili i drugi elektrotehnic'ki fakulteti i elektrotehnifke viie Skole
kao svoj udibenik ili kao dodatnu literaturu, te da je postao jedno od
pomagala u praktiEnom radu elektrotehnitkih inienjera koji se bave
projektiranjem i pogonom rasklopnih postrojenja. Radostan sum zbog
toga, jer t o pokazuje da su moja mstojanja urodila plodom. Udibenik je,
kako je to spomenuto u predgovoru prvom izdanju, namijenjen i stu-
dentima elektrotehnike i inienjerima u praksi.
U trekem izdanju provedene su manje izmjene i popravljene pogre-
Ske koje su, i pored svih nastojanja, ostale u drugom izdan'u. Zahvalan
6
sam doc. dr. ing. Vjekoslavu FilipoviCu, doc. ing. Milanu odanu i m r .
ing. Vladimiru MikuliEiCu, koji su ponovno pregledali cijeli tekst i slike
i upozorili m e na pogreike i nedostatke.

Zagreb, u travnju 1978.

H . Poiar

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

Potreba za drugim izdanjem pojavita se joS prije dvije godine, i t o

pokazuje da je knjiga naiila na dobar prijem ne sumo kod studenata
nego i kod inienjera u praksi. Financijske poteSkoCe sprijeeile su ranije
objavljivanje drugog izdanja.
Izvriene su korekture opaienih pogreiaka, a neki dijelovi s u pre-
radeni kako bi se dobilo na preglednosti i jasnoCi.
Zahvalan sum asistentima dipl. ing. Vjekoslavu FilipoviCu, m r . dipl.
ing. Nikoli cupinu i dipl. ing. Vladimiru MikuliCiCu na detaljnom pre-
gledu prvog izdanja i upozorenjima na greike i nejasnoke, Sto je omo-
guCilo potrebne korekture i poboljSanja.

Zagreb, lipnja 1973.

H . PoZar
 PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Ovaj je udibenik u prvom redu namijenjen studentima elektroteh-

nike. a nadam se da Ce dobro doCi i inienjerima u praksi. koji se bave
pogonom i projektiranjem rasklopnih postrojenja . U- njemu su elementi
i izvedbe postrojenja prikazani sa stajaliSta funkcije i upotrebe. kqko bi
se primarno shvatilo kako djeluje i zbog Eega se odabire aparat. shema ili
izvedba odredenih karakteristika .
Posebna painja posveCena je odredivanju struja kratkog spoja (drug0
i treEe poglavlje). jer one Eine osnovu za projektiranje i za kontrolu po-
gonskih prilika svakog rasklopnog postrojenja . Djelovanje. proraEun i
kriteriji za izbor glavnih elemenata prikazani su u Eetvrtom poglavlju . Strana
Sheme glavnih strujnih krugovit 'obuhvaCene su u petom. a sheme spoja. Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
djelovanje i upotreba pogonskih mjerenja i zaititnih uredaja u Sestom i Sadriaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
sedmom poglavlju . PomoCnim strujnim krugovima s pomoCnim uredajima Oznake upotrebljene u formulama . . . . . . . . . . . . . 15
u rasklopnim postrojenjima bavi se osmo. dok su u devetom poglavlju
prikazane u osnovnim linijama izvedbe postrojenja . PRVO POGLAVLJE
Materija je obradena Sire nego Bto se obiEno izlaie u okviru kolegijs
na ElektrotehniEkim fakultetinut. da bi se s jedne strane omoguCilo stu- Osnovno o rasklopnim postrojenjima . . . . . . . . . . . . 21
dentima . koji t o za vrijeme studija iele . detaljnije upozmvanje s po- 1.1. Zadatak rasklopnih postrojenja . . . . . . . . . . . . 21
javama. djelovanjem i upotrebom elemenata rasklopnih postrojenja. i da 1.2. Izvedbe rasklopnih postrojenja . . . . . . . . . . . . . . 23
bi s druge strane inienjeri . kad im to bude potrebno u praksi . mogli 1.3. Naprezanja u rasklopnim postrojenjima . . . . . . . . . . 23
proiiriti znanje steEeno za vrijeme studija . A . Naponi . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Ugodna m i je duinost zahvaliti prof . ing . Antonu Dolencu. koji je .
B Struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
pregledao cijeli rukopis. na k r i t i f k i m napomemma i korisnim savjetima . 1.4. Grafirki simboli . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Prof . dr ing . Radenko Wolf. prof . dr ing . Vojislav Bego. v . p e d . ing . Vla-
dimlr Hergeiif. v . pred . ing . Boris Belin. pred . ing . Zeljko Zlatm. asist . DRUG0 POGLAVLJE
ing . Ivo Hrs i asist . ing . Vjekoslav FilipoviC upozorili su me na manjka-
costi i na mogufnosti poboljianja nakon pregleda pojedinih dijelova ru- Reaktancije u ekvivalentnim shemama za odredivanje struja kratkog spoja
kopisa. na Eemu sum posebno zahvalan . NaroEitu zahvalnost dugujem v . 2 1. Sirnetrirne komponente . . . . . . . . . . . . .
strurnom suradniku ing . Toussaint-u Levieniku. koji je savjemo izvr8io A . SimetriEni trofami sistemi . . . . . . . . . .
B. Nesimetrifni trofazni sistemi . . . . . . . . .
korekture kompliciranog teksta . C. Ekvlvalentne jednofazne sheme . . . . . . . . .
Urednik edicije Ivan UremoviC. kao i ostali drugovi iz TehniEke knjige 2.2. Zanemarivanje djelatnih otpora . . . .
pokazali su veliko razumijevanje i susretljivost . Njima kao i osoblju 5tam-
2.3. Reaktancije sinhronih generatora . . . . . . . . . . .
parije Vjesnika treba zahvaliti da je knjiga tako lijepo opremljem. A. Odriavanje toka i vremenska konstanta . . . . . . .
B. Prilike u generatoru za vnjerne trajanja kktkog spoja . . . .
.
C Reaktancije sinhronog generatora . . . . . .
. .
.
. .
.
D. Nadoknadne sheme reaktancije sin&on'og generatora
E. Struje kratkog spoja . . . . .
F. Ekvivalentne sheme sinhronog generatora . . . . . . .
2.4. Reaktancije transformatora . . . . . . . . . . . . . .
A . Dvonarnotni transformatori . . . . . . . . . . . .
B . Tronamotni transformatori . . . . . . . . . . . .
C. Transformatori u Stednom spoju . . . . . . . . .
2.5. Reaktancije vodova i kabela . . . . . . . . . . . .
2.6. PriguSnice . . . . . . . . . . . . .
2.7. PotroSaEi . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.8. Ekvivalentne sheme trofazne mreie . . . . . . . .
A . Reaktancije u ekvivalentnoj shemi . . . . . . . . .
B. Ekvivalentne sherne direktnog, inverznog I nultog sistema . . .
 TRECE POGLAVWE
Strana
Strana B. Visokonaponski osigurafi . . . . . . . . . . . . . . . 266
. 117 a)opis . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
Strujekratkogspoja . . . . . . . . . . . . . . . . b) taljenje osigurafa . . . . . . . . . . . . . . . . 266
. . . . . . . . . . . . . . . 117 C) prekidanje struje . . . . . . . . . . . . . I .
-snovnepretp~sta~ke . . 273
3.2. spoj umtrofaznojmreii . . . . . . . . . . . . . 118 d) izbor osigurafa . . . . . . . . .. . . . . . . . 277
A . V s t e kratkih spojeva . . . . . . . . . . . . . C. Sklopke . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
B . Utjecaj transformacije na odredivanje struje kvara . . . . . a) elektritni luk . . . . . . . . . . . . . .
c. Tropolni kratki spoj . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. b)g&enjeluka . . . . .. .. . . . . . . . . . . .280
D . Jednopolni kratki spoj C) pojave nakon gaSenja luka . . . . . . . . . . . . 284
E . Dvopolni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . . d) faktor naprezanja sklopke pri prekidanju struje h a t k o g spoja . . 286
. . .
e) isklapanje malih induktivnih i kapacitivnih struja . . . . . . 292
F. Dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom
G . Kratki spoj preko impedancije . . . . . . . . . . .
H . Usporedba vrsta kratkog spoja prema velifini struje . . . . f)izvedbesklopki . . . . . .. . . . . . . . . . 297
3.3. Stanje u mreii i odredivanje struja kratkog spoja . . . . . . 1) zraCne sklopke . . . . . . . . . . . . . . . 300
2) sklopke s magnetskim puhanjem . . . . . . . . . . 300
3.4. Udarna struja kratkog spoja . . . . . . . . . . . . . . 3. 0 1
3) uljne sklopke . . . . . . 304
A . Definicija i potreba poznavanja udarne struje . . . . . . 4) malouljne sklopke . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . 306
B. Odredivanje udarne struje kratkog spoja . . . . . . . . 5) hidromatske sklopke . . . . . . . . . . .
C. Propisi za odredivanje udarne struje kratkog spoja . . . . . 6) pneumatske sklopke . . . . 380
3.5. Rasklopna struja kratkog spoja . . . . . . . . . . . g) viSestruko prekidanje strujnog &a . .. .. .. .. .. .. .. . . 311
. . 308
A . Definicija rasklopne struje kratkog spoja i rasklopne snage sklopke h ) karakteristike sklopaka . . . . . . . . . . .
. . 311
B. Izbor vrste kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage . . . i) tendencije razvoja sklopaka . . . . . . . . . . . . 316
C. Izbor mjesta kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage sklopke D. Ufinski rastavljaCi . . . . . . . . . . . . . . . 317
D . Odredivanje rasklopne snage u dijelu mreie . . . . . . .
E . Propisi za odredivanje rasklopne snage . . . . . . . . ( 6 9 ~ j e r n itransfonnatori
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.6. Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja A . OpCenito
A . Odredivanje struje rnjerodavne za ugrijavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Strujni mjerni transformatori . . . . . . . . . . .
B. Propisi za odredii;anje struje mjerodavne za ugrijavanje . . . .
a) djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . .
b) taCnost mjernih transfonnatora . . . . . . . . . .
CETVRTO POGLAVWE C) snaga strujnih transformatora . . . . . . . . . .
d) vladanje strujnih transformatora kod poveCane primarne struje
Glavni clementi rasklopnih ppstrojenja . . . . . . . . . . . e)karakteristikestrujnogtransformatora . . . . . . . .
f) strujni medutransformatori . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
4.1. Sabirnice i njihova oprema g) izvedbe strujnih transfonnatora . . . . . . . . .
.
A Opfenito . . . . . . . . . . . . . . . . . . : h ) uzemljenje strujnih transformatora . . . . . . . .
B. Izbor presjeka sabirnica s obzirom n a maksimalnu struju u normalnom C. Naponski mjerni transfonnatori . . . . . . . . .
pogonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . a) djelovanje i karakteristike . . . . . . . . . . .
C. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na ugrijavanje za vrijeme kratkog b) izvedbe naponskih transformatora . . . . . . . . .
spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c) kapacitivni naponski transformatori . . . . . . . .
D. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na mehaniCka naprezanja . .
a) o silama medu paralelnim vodifima . . . . . . . . . 4.5. Transformatori snage
. . . . . . . . . . . . . .
b) o silama medu vodifima koji nisu medusobno paralelni . . . . .
c) vrsta kratkog spoja i sile medu vodifirna . . . . . . . . A . Osnovni podaci transfonnatora . . . . . . . . . . .
d) naprezanje sabirnica . . . . . . . . . . . . . . B. Paralelni rad transformatora . . . . . . . . . . .
e) vlastita frekvencija sabirnica . . . . . . . . . . . . . C. Kontrola u pogonu . . . . . . . . . . . . . .
E . Potporni izolatori . . . . . . . . . . . . . . .
a) opcenito o potpornim izolatorima . . . . . . . . . . 4.6. PriguSnice
. . . . . . . . . . . . . . . . .
b) utjecaj titranja n a naprezanje potpornih izolatora . . . . . . . 4.7. Kabeli . . . . .
c) visebi izolatori kao nosafi sabirnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
A . Upotreba i izvedbe
. . . . . . . . . . . . . .
F. Provodni izolatori . . . . . . . . . . . . . . . B. Izbor presjeka .
. .
G . Nosafi izolatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . : 4.8. Odvodnici prenapona 374
4.2. Rastavljafi . . . . . . . . . . . . . . .
A . Upotreba i izbor . . . . . . . . . . . . . . . . A . Svrha
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374
B. Izvedbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . B. Ventilni odvodnici 375
C. Cijevni odvodnici
. . . . . . . . . . . . . . . . 382
4.3. Uredaji za prekidanje struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
A . OpCenito . . . . . . . . . . . . . . . . . . D . IskriSta 383
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
 C. Sherne spoja povratnog javljanja . . . . . . . . . . . 584
D. Ponovno uklapanje. sklopke . . . . . . . . . . . . . 589
E. Signalizacija isklapanja sklopke . . . . . . . . . . . 595
8.3. Pornofni strujni krugovi rastavljafa . . . . . . . . . . .597
A. Upravljanje i povratno javljanje . . . . . . . . . . . .597
B. Blokiranje rastavljata . . . . . . . . . . . . . . 597 0

8.4. pomofni strujni krugovi naponskih transformatora u spojnorn polju . , 605

A. Dovodenje napona za mjerenje i zaititu . . . . . . . . . 605
B. Strujni krugovi sinhronizacije . . . . . . . . . . . . GOG
8.5. PomoCni strujni krugovi u odvodu ufinskog transformabra . . . . . 607 OZNAKE UPOTREBLJENE U FORMULAMA
8.6. Akumulatorska baterija u rasklopnom postrojenju . . . . . . . 608
A. Napon, kapacitet i punjenje baterije . . . . . . . . . . 608
povrSina vodifa struja dvopolnog kratkog spojn
B. ZaStita istosrnjernih strujnih krugova . . G16 ~nagnetskaindukcija struja dvopolnog kratkog s isto-
8.7. Kompresorsko postrojenje . . . . . . . . . . . 619 lconstanta brojila dobnirn spojern sa zemljom
A. OpCenito . . . . . . . . . . . . . . . . . . 619 kapacitet voda po jedinici duljine struja tropolnog kratkog spoja
elektromotorna sila efektivna vrijednost izrnjenitne
B. Manje kornpresorsko postrojen je . . . . . . 821 inodul elastifnosti (poglavlje 4.11 komponente struje kratkog spoja
C. Veke kornpresorsko postrojenje . . . . . . . . . . . . 623 vektor elcktrornotorne sile direkt- definirane pofetnoln realctancijom
nog sisterna za slufaj tropoln,og kratkog spoja
vektor elektromotorne sile inver- struja krntkog spoja kod koje se
DEVETO POGLAVLJE znog sistema postite rnaksirnalna energija ga-
vektor elektrornotorne sile nultog Senja u osigurafu
Izvedbe rasklopnih postrojenja . . . . . . . . . . . . . . 627 sisiema tjemena vrijednost struje,
9.1. Opfenito o izvedbarna rasklopnih postrojenja . . . . . . . . 627 vektor elektrornotorne sile faze E struja praznog hoda transforma-
vektor elektromotorne sile faze S tora (poglavlje 2.4)
9.2. Otvorene izvedbe rasklopnih postrojenja srednjeg napona (do ukljufivo vektor elclctromotorne sile faze T
35 kV) . . . . . . . . . . . . . . . 630 sila na vodii:
nazivna struja
vektor struje nultog sistema
A. Luk u rasklopnorn postrojenju . . . . . . . . . . . . 630 povrSina pokrivcna sastavljenirn osnovna struja za prerafunavanje
B. Izvedbe s kabelskirn odvodom . . . . . . . . . . 635 uzernljivaCe1n (poglavlje 7.10) na jediniene vrijednosti
C. Izvedbe s neizoliranirn odvodom . . . . . . . . . . 638 rnjerodavna sila na najviSe opte- vektor struje u fazi R
reCeni potporni izolator vektor struje direktnog sistema u
9.3. Oklopljene izvedbe rasklopnih postrojenja srednjeg napona (do ukljufivo faktor naprezanja skloplte fazi R
35 kV) . . . . . . . . . . . . . . . 641 masa vodifa vektor struje inverznog sisten~au
A. Opfenito . . . . . . . . . . masa urnetaka rnedu sastavljenirn fazi R
B. Izvedba s nepornifno rnonliranim aparatima sabirnicarna vektor struje nultog sistc?~na u
C. Izvedba s pornifnirn aparalirna . . . . magnetsko polje fazi R
efektivna vrijednost struje istosrnjerna kornponenta struje
9.4. Izvedbe rasklopnih postrojenja visokog i najviSeg napona . . . . . 646 vektor struje kratkog spoja u fazi H u momentu
A. Rasklopna postrojenja u zgradi . . . . . . . . . . 646 istosrnjerna kornponenta struje t = 0 (poglavlje 2.3)
B. Rasklopna postrojenja n a slobodnom . . . . . . . . 647 kratkog spoja efektivna vrijednost raskloi,ne
struja izjednafenja paralelno spo- struje
9.5. Kornandne plofe . . . . . . . . . . . . 662 jenih
. -.
transformatora (poglavlje rasklopna struja za s!ui'aj jedno-
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . 665 4.5) polnog kratkog spoja.
Id vektor struje direktnog sisterna rasklopna struja za slufaj tropol-
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . 671 Id trajna struja kratkog spoja (po- nog kratkog spoja
glavlje 3.6) maksirnalna rasklopna
I, graniEna efektivna vrijednost . - struja
vektor struje u fa21 s
struje kroz osigurar vcktor struje direktnog sisterna u
Ii vektor struje inverznog sisterna fazi S
Ik struja kratkog spoja (opfenito) vektor struje inverznog sisterna u
Ik" efektivna vrijednost izrnjenifne fazi S
komponente struje kratkog spoja vektor struie nultog sistema u
definirane potetnorn reaktancijo~n fazi S
Ikl struja jednopolnog kratkog spoja istosrnjerna kornponenta struje
Ikti' efektivna vrijednost izrnjeniene kratkoa- s-~ o"i au fazi S u rnomentu
kornponente struje jednopolnog t = 0 (poglavlje 2.3e)
kratkog spoja definirane poCet- vektor struje u fazi T
nom reaktancijorn za slufaj jed- vektor struje direktnog sistcma u
nopolnog kratkog spoja fazi T

15
 17.i vektor strujc inverznog sistema u M H , , meduinduktivitet namota faze R Ta vremenska komponenta istosmjer- W momenat otpora (poglavlje 4.1)
fazi 1' slatora i poprefnog priguinog na- n e komponente struje kratkog w1 energija luka
Il'o vektor strujc nultog sistema u mota spoja X reaktancija
fazi T n'li<.s meduinduktivitet namotd faza R vremenska konstanta istosmjer- Xd direktna reaktancija (opfenito)
Ir struja lnjerodavna za ugrijavanje i S statora Tnm ne komponente struje kratkog xd uzduina sinhrona reaktancija sin-
za vrijeme trajanja kratkog spoja M j ; r lneduinduktivitet namot.5 faza R spoja uzevSi u obzir i utjecaj hronog generatora
(efeklivna vrijednost struje Itrat- i T statora mreie xd' prelazna (tranzientna) uzduina
kog spoja '7.a vrijeme njegovog M,sl,, meduinduktivitet namota faze S Td' vremenska konstanta prelazne iz- reaktancija sinhf-onog generatora
trajanja) slatora i uzbudnog namota m j e n i h e struje kratkog spoja Xd" pofetna (subtranzientna) uzduina
Itrr termifna granifna struja strujnog M s , , ~ineduinduktivitet namota faze S Trl" vremenska konstanta pofetne iz- reaktancija sinhronog generatora
transformatora statora i uzduinog priguSnog na- mjenifne struje kratkog spoja xdo, sinhrona reaktancija generatora
I" udarna struja kratkog spoja mota Td11,l vremenska konstanta prelazne iz- Xdo prelazna reaktancija sinhronog
Iuel efektivna vrijednost udarne stru- Mg,,, meduinduktivitet namota faze S mjenifne struje kratkog spoja generatora
je kratkog spoja statora i poprefnog priguinog na- uzevbi u obzir i utjecaj mreie Xdo" pofetna reaktancija sinhronog
1% struja uzemljenja (poglavlje 7.10) mota Tdtn" vremenska konstanta pofetne i iz- generatora
J inomenat tromosti M S Y meduinduktivitet namoti faza S mjenifne struje kratkog spoja Xi inverzna reaktancija (opfenito)
1C prijcilosni omjer strujnog trans- i T statora uzevSi u obzir i utjecaj mreie Xi inverzna reaktancija sinhronog
formatora &IT,,, meduinduktivitet namota faze T Tod' vremenska konstanta generatora generatora
IC kapacitet akumulatorske baterije statora i uzbudnog namota u praznom hodu (za generator bez Xir~ inverzna reaktancija generatora
(poglavlje 8.6) M.r,,d mecluinduktivitet namota faze T priguHnog namota) Xinr inverzna reaktancija mreie od
L induktivitet statora i uzduinog priguinog na- Tod'' vremenska konstanta generatora prikljufnica generatora do mjesta
Ld uzduini sinhroni induktivitet sin- mota u praznom hodu (za generator kratkog spoja
llronog generatora My.,,,, ineduinduktivitet namota faze T s priguSnim namotom) xk reaktancija kratkog spoja prigu-
Ld' prelazni uzduini induktivitct sin- statora i poprefnog priguinog na- TOR" vremenska konstanta poprefnog Snice
hronog generatora mota priguSnog namota X1n reaktancija definirana meduin-
I,#/'' pofetni uzduini induktivitet sin- n1,sl; meCluinduktivitet koji odgovara TQf' vremenska konstanta popref ne duktivitetom statora i rotora
lironog generatora tolru rf 131: komponente pofetne struje krat- Xnl reaktancija mreie (poglavlje 4.3)
Li inverzni induktivitet sinhronog N broj aparata ili kilometara vodova kog spoja Xntr reaktancija rasipanja uzbudnog
generatora (poglavlje 5.2) Ui donji izolacioni nivo (poglavlje namota
LA,,, induktivitet .uzbudnog namota P djelatna snaga 4.8) xo nulta reaktancija (optenito)
Lo nulti induktivitet sinhronog gene- P ufin koinpresora (poglavlje 8.7) Uar maksiinalni dopustivi napon, ko- xu nulta reaktancija sinhronog ge-
ratora PL snaga luka (poglavlje 9) jeg moie izdriati oprema (poglav- neratora
L,#i induktivitet uzduinog priguSnog Q jalova snaga lje 4.8) XOY nulta reaktancija generatora
namoia Q toplina akumulirana u luku (po- ua nazivni napon (linijski) Xo,. nulta reaktancija mreie od pri-
L1117 induktivitet poprcfnog priguinog glavlje 4.3) Uo visina napona na odvodniku kljufnica generatora do mjesta
namota Qr potrebna kolifina zraka za jedno Uosn osnovni napon za prerafunavanje lrratkog spoja
1 2 ,
poprcfni sinhroni induktivitet sin- uklapanje i jedno isklapanje ra- na jedinifne vrijednosti Xpdr reaktancija rasipanja uzduinog
hronog generatora stavljaEa (poglavlje 8.7) uu preostali napon (poglavlje 4.8) prigugnog namota
L,' prelazni poprefni induktivitet sin- Qs potrebna kolifina zraka za jedno v efektivna vrijednost fainog na- Xvur reaktancija rasipanja poprefnog
l?ronog generatora uklapanje i jedno isklapanje pona priguinog namota
L," pofetni poprefni induktivitet sin- sklopke (poglavlje 8.7) v volumen zraka (poglavlje 8.7) x* poprefna sinhrona reaktancija
hronog generatora R djelatni otpor Vil vektor faznog napona direktnog sinhronog generatora
L. x induktivitet namota faze R statora Rnr djelatni otpor mreie od prikljuf - sistema X*' prelazna (tranzientna) poprefna
L1:d uzduini induktivitet namota faze .nica generatora do mjesta kratkog vd potrebna kolifina zraka kroz 24 reaktancija sinhronog generatora

R statora
L H ~ poprefni induktivitet namota faze
R statora
L , n induktivitet namota faze R koji
odgovara toku 9 1 1 i
L .< induktivitet namota faze S statora
LT induktivitet namota faze T statora
Lrl induktivitet voda po jedinici
duljine
n1 moinenat savijanja
M masa vodifa (poglavlje 4.3)
1v zakretni momenat (poglavlje 6)
Mn,,,d meduinduktivitet uzbudnog namo-
ta i poprefnog priguSnog namota
J M x ~ I meduinduktivitet namota faze R
statora i uzbudnog namota
M ~ p dmeduinduktivitet namota faze R
statora i uzduinog priguSnog na-
mota
I
spoja sata (poglavlje 8.7) X*" pofetna (subtranzientna) poprefna
Ru unutarnji otpor flanka akumula- Vi vektor faznog napona inverznog reaktancija sinhronog generatora
torske baterije (poglavlje 8.6) sistema reaktancija rasipanja statorskog
S prividna snaga (opfenito) 1 Vk fazni napon kratkog spoja trans-
xsqr
namota u poprefnoj osi
S rasklopna snaga sklopke formatora XBI. reaktancija statorskog namota
Ski . rasklopna snaga za slufaj jedno- Vnl tjemena vrijednost faznog napona Z valni otpor voda
polnog kratkog spoja Vn nazivni napon (fazni)
zd direktna impedancija
Sk3 rasklopna snaga za sluEaj tropol- I v o vektor faznog napona nultog si-
nog kratkog spoja stema Zd direktna impedancija nadoknadne
maksimalna vrijednost prekidnog sheme mreie, ako se za generator
S,, nazivna prividna snaga i VD postavi sinhrona reaktancija
So,, osnovna snaga za prerafunavanje napona
VR vektor napona faze R Zd' direktna impedancija nadoknadne
na jedinifne vrijednosti mreie, ako s e za generator postavi
SI rasklopna snaga jed~iog pola VR volumen rezervoara zraka (po- prelazna reaktancija
sklopke I glavlje 8.7) Zd" direktna impedancija nadoknadne
T . vremenska konstanta VRS volumen rezervoara zraka sklopke mreie, ako s e za generator postavi
T trajanje prekida zbog kvarova na (poglavlje 8.7) ~ o f e t n areaktancija
jednom aparatu (poglavlje 5.2) vs vektor napona faze S Zdn1 direktna impedancija mreie od
T apsolutna temperatura (poglavlje VT vektor napona faze T prikljutnica generatora do mjesta
8.7) vi specifieni gubici u ieljezu kratkog spoja
2 Vi:;okonaponska rasklopna postrojenja
17
inverzna irnpedancija
impedancija preko koje se zatvara
struja kratkog spoja
impedancija izrnedu nul-tarke
transformatora i zernlje
ilazivna impedancija strujnog
transformatora (poglavlje 4)
nulta impedancija
osnovna impedancija za prerafu-
navanje na jedinifne vrijednosti
rezultantna impedancija paralelno
spojenih dijelova m r e i e
operator
veliEina ovisna o materijalu i do-
pugtenom poviienju temperature
za odredivanje potrebnog presjeka
kabela (poglavlje 4.7)
razmak medu sabirnicama (po-
glavlje 4.1)
medusobni
....
-~
~ ~ -razmak uzernljivafa
(poglavlje 7.10)
udio rezervoara niieg tlaka u op-
skrbi zrakom (poglavlje 8.7)
Sirina sabirnice
broj istovrsnih elernenata spoje-
nih u seriju (poglavlje 5.2)
udaljenost tafke od ruba uzemlji-
vafa (poglavlje 7.10)
specififna toplina vodifa
frekvencija mreie (poglavlje 4.1)
brzina Sirenja vala u vodu (po-
glavlje 4.3)
vlastita frekvencija sabirnica
(poglavlje 4.1)
promjer vodifa
promjer uzemljivafa (poglavlje
7.10)
rnomentana vrijednost elektromo-
torne sile
vektor elektromotorne sile direkt-
nog sistema u jedinifnim vrijed-
nostima
vektor elektrornotorne sile inver-
znog sisterna u jedinifnim vrijed-
nostima
vektor elektrornotorne sile nultog
sisterna u jedinifnim vrijedno-
srima
vektor elektromotorne sile faze R
u jedinifnim vrijednostima
vektor elektromotorne sile faze S
u jedinifnim vrijednostima
vektor elektromotorne sile faze T
u jedinifnim vrijednostima
frekvencija izrnjenifne struje
sila na jedinicu duljine vodifa
(poglavlje 4.1)
faktor za odredivanje struje ta-
ljenja (poglavlje 4.3)
frekvencija prekidnog napona
faktor istodobnosti isklapanja
sklopaka i rastavljafa (poglavlje
8.7)
visina sabirnice (poglavlje 4.1)
dubina ukopa uzemljivafa (po-
glavlje 7.10)
rnornentana vrijednost struje
struja u jedinifnim vrijednostima
rnornentana vrijednost uzduine
komponente struje statora
vektor struje direktnog sistema u
jedinifnirn vrijednostima
vektor struje inverznog sistema u
jedinifnirn vrijednostima
struja luka
momentana vrijednost nulte korn-
ponente struje statora
vektor struje nultog sistema u
jedinifnirn vrijednostima
momentana vrijednost poprefne
kornponente struje statora
momentana vrijednost struje u
fazi R
vektor struje faze R u jedinifnim
vrijednostima
konaEna vrijednost struje
vektor struje faze S u jedinifnim
vrijednostirna
mornentana vrijednost struje u
fazi S
momentana vrijednost struje u
fazi T
vektor struje faze T u jedinifnim
vrijednostima
struja taljenja osigurafa
strujna pogreika strujnog trans-
forrnatora
struja kroz diferencijalni relej
imaginarna jedinica
omjer izmedu udarne i tjemene
vrijednosti izrnjenifne komponen-
t e struje kratkog spoja definirane
pofetnom reaktancijorn
korekcioni faktor za odredivanje
sile medu sabirnicama plosnatih
profila (poglavlje 4)
koeficijent za odredivanje poten-
cijala uzemljivaEa (poglavlje 7.10)
omjer struja jednopolnog i tropol-
nog kratkog spoja
omjer struja dvopolnog i tropol-
nog kratkog spoja
omjer struja dvopolnog s isto-
dobnim spojem sa zemljom i
tropolnog kratkog spoja
duljina
duljina voda (poglavlje 4.3)
duljina uzemljivafa (poglavlje
7.10)
omjer struje praznog hoda i na-
,zivne struje transformatora
jedna od velifina za odredivanje
struje mjerodavne za ugrijavanje
za vrijeme kratkog spoja (3.210)
pomoena velifina pri odredivanju
otpora i potencijala uzernljenja
(poglavlje 7.10)
strujni vigekratnik strujnog trans-
forrnatora
jedna od velifina za odredivanje
struje mjerodavne za ugrijavanje
za vrijeme kratkog spoja (3.212)
broj vodova (poglavlje 4.3)
broj kvarova (poglavlje 5.2)
broj odvoda u rasklopnorn postro-
jenju (poglavlje 5.3)
broj uzemljivafa (poglavlje 7.10)
broj flanaka akumulatorske ba-
terije (poglavlje 8.6)
broj uklapanja i isklapanja sklo-
paka tokom 24 sata (poglavlje
8.7)
broj uklapanja sklopaka nakon
kvara (poglavlje 8.7)
broj rastavljafa u postrojenju
(poglavlje 8.7)
broj sklopaka u postrojenju @o-
glavlje 8.7)
potreban broj flanaka pri trajnorn
punjenju akumulatorske baterije
(poglavlje 8.6)
broj zavoja primarnog namota
(poglavlje 4.4)
broj zavoja sekundarnog namota
djelatna snaga u jedinifnirn vri-
jednostima
operator Laplace-ove transforma-
cije
vjerojatnost prekida pogona zbog
kvara na jednorn aparatu (pogla-
vlje 5.2)
prijenosni ornjer strujnog trans-
formatora (poglavlje 7)
tlak zraka (poglavlje 8.7)
prijenosni omjer medutransfor-
matora diferencijalne zaStite
jalova snaga u jedinifnim vrijed-
costirna
presjek
djelatni otpor statorskog namota
generatora
udaljenost izmedu elementa vodi-
f a i tafke (poglavlje 4.1)
broj rastavljafa po odvodu @o-
glavlje 5.3)
volumen zraka koji moie dati
rezervoar sklopke pri sniienju
tlaka (poglavlje 8.7)
otpor luka
prividna snaga u jedinifnirn vri-
jednostima
duljina elementa vodifa (poglav-
lje 4.1)
broj sklopaka po odvodu (poglav-
lje 5.3)
potrebna kolifina zraka (po satu),
koja stalno struji kroz sklopku
(poglavlje 8.7)
vrijeme
trajanje prekida kao posljedica
jednog kvara (poglavlje 5)
vrijerne potrebrm za dopunu re-
zervoara zraka (poglavlje 8.7)
vrijeme od konafnog gaSenja luka
do pojave maksimalnog prekidnog
napona
vrijerne taljenja osigurafa
vrijeme od nastanka kratkog spo-
ja do pojave maksirnalne struje
napon u jedinifnim vrijednostima
relativni napon kratkog spoja
transfomnatora
napon koraka (poglavlje 7.10)
naponska pogreSka naponskog
transformatora
vektor napona direktnog sistema
u jedinifnim vrijednostima
vektor napona inverznog sistema
u jedinifnim vrijednostima
napon luka
momentana vrijednost napona na
stezaljkama uzbudnog narnota
vektor napona nultog sisterna u
jedinifnim vrijednostirna
prekidni napon (napon medu kon-
taktirna nakon gaienja luka)
vektor napona faze R u jedinif-
nim vrijednostirna
vektor napona faze S u jedinif-
nim vrijednostirna
vektor napona faze T u jedinif-
nim vrijednostima
brzina porasta prekidnog napona
nostima
reaktancija u jedinifnirn vrijed-
relativna vrijednost reaktancije
impedancija u jedinifnim vrijed-
nostima
protjecanje statora
uzduina komponenta protjecanja
statora
p o p r e h a komponenta protjecanja
statora
protjecanje namota faze R
magnetski tofi
magnetski tok naponskog elektro-
magneta brojila
magnetski tok strujnog elektro-
magneta brojila
tjemena vrijednost toka statora
omjer inverzne i direktne irnpe-
dancije
reciproEna vrijednost vrernenske
konstante Td,"" (poglavlje 3.6)
temperaturni koeficijent (pogla-
vlje 4.1)
konstanta ovisna o mediju za ga-
Jenje luka (poglavlje 4.3)
Ii! postoje aparati za uklapanje i isklapanje, transformatori, uredaji za zaStitu
lransformatora i vodova, uredaji za mjerenje radi kontrole pogona i obra-
funa energije, te uredaji za upravljanje uklopnim aparatima i za signali-
zaciju stanja pojedinih aparata.
~ l i k a1.2. Mreia i rasklopna postrojenja 220, 1-10 i 30 kV na
Sirem podrueju grada (dio mreie sa sl. 1.1.)
Rasklopno postrojenje treba u pravilu da postoji u svakom EvoriStu
mreie, bez obzira da li u dotifnom EvoriStu postoji transformacija. Tako
rasklopna postrojenja postoje u elektranama, u kojima im je zadatak da
Slika 1.3. Mreia i rasklopna postrojenja 30 i 10 kV u dijelu grada
(dio mreie na sl. 1.2.)
raspodjeljuju energiju proizvedenu u generatorima na vodove koji pove-
zuju elektranu s mreiom. Medu rasklopnim postrojenjima u mreii razliku-
jemo transformatorske stanice, ako u rasklopnom postrojenju, osim Evori-
Sta vodova, postoji i transformacija, i razdjelne stanice, ako je rasklopno
postrojenje EvoriSte vodova istog napona. I u veCih potroSaEa postoje ra-
sklopna postrojenja koja sluie za preuzimanje energije iz mreie, za trans-
formaciju i razvod energije.
Prema smjegtaju razlikujemo rasklopna postrojenja unutarnje i vanj-
ske izvedbe. Postrojenja unutarnje izvedbe smjeStena su u zgradama, naj-
EeSCe izgradenim za tu svrhu. Aparati u postrojenjima unutarnje izvedbe
zaStiCeni su od vanjskih utjecaja (atmosferski, praSina i sl.), pa su pojedini
dijelovi (izolatori, kabelske glave i dr.) jednostavnije konstrukcije. Postro-
j'enja unutarnje izvedbe zahtijevaj u posebne zgrade, koje u sluEaju vrlo
visokih napona moraju biti velike, Sto uvjetuje visoke troikove izgradnje.
Zbog toga se pri vrlo visokim naponima prelazi na postrojenja vanjske
izvedbe, a elementi postrojenja moraju biti tako konstruirani da mogu
ispravno funkcionirati i kad su izloieni vanjskim utjecajima.
Aparati pojedinog dijela rasklopnog post.rojenja unutarnje izvedbe
mogu biti postavljeni medu pregradama, tako da je svaki dio postrojenja
smjeiten , u posebnu Celiju. U nekim sluEajevima izvode se postrojenja i bez
pregrada. U oba sluEaja govorimo o otvorenoj izvedbi rasklopnog postro-
jenja. Nasuprot tome upotrebljavaju se rasklopna postrojenja zatvorene
(ili oklopljene) izvedbe, pri kojoj je cijela celija oklopljena limom. Takve
Celije izraduju se i montiraju u tvornici, a mogu se postaviti bilo u zgradi
(npr. u tvornitkim halama), bilo na slobodnom prostoru. 0 izvedbama
rasklopnih postrojenja bit Ce joS govora (poglavlje 9).
1.3. NAPREZANJE U RASKLOPNIM POSTROJENJIMA
Aktivni dijelovi rasklopnih postrojenja nalaze se pod naponom i kroz
vodiEe teku struje. Rasklopno postrojenje treba da bude tako izradeno i
t a k ~odriavano da n e dode do oSte6enja djelovanjem napona bilo izmedu
vodifa, bilo izmedu vodiEa i uzemljenih dijelova, a niti djelovanjem velikih
struja koje se - pogotovo u sluEaju kratkog spoja - mogu pojaviti u vo-
difima. Osim toga treba aparate koji se ugraduju u rasklopna postrojenja
tako odabrati, da mogu izdriati i djelovanje napona i djelovanje struje.
A. Naponi
Za elektrifikaciju upotrebljava se trofazni sistem, pa kad se govori o
naponu uvijek se misli - ako nije drukfije spomenuto - na efektivnu
vrijednost linijskog napona.
Razlikujemo nazivni napon mreie i najviSi napon mreie. Nazivni
napon mreie jest prema definiciji konvencionalna vrijednost napona po
kojemu je nazvana mreia. Ako je npr. nazivni napon mreie 10 kV, ne
znaEi da i stvarni napon mreie mora biti tafno 10 kV; on moie biti i viSi
i niZi od 10 kV, a razliEit je u pojedicim taEkama mreie. NajviSi napon
 Osim napona frekvencije 50 Hz, uredaj mora podnijeti ispitivanje TABLICA 1.4.
udarnim naponom, Eiji je oblik definiran na sl. 1.4. Nagao porast napona Nazivni, najviii i podnosivi naponi prema njemaEkim propisima
naziva se Eelo, a njegovo trajanje odredeno je spojnicom taEaka za koje
napon iznosi 30010, odnosno 9O0/o tjemene vrijednosti. Trajanje tela prema Podnosivi
za?titni udarni Podnosivi napon kroz 1 min
preporuci IEC treba da iznosi 1,2 p. Smanjenje napona naziva se hrbat, nivo napon
a njegovo trajanje do smanjenja na 50010 tjemene vrijednosti prema istim odvod- B
g A C ,D E
preporukama treba da iznosi 50 p. Oznaka je za udarni napon talrvog .- $
'
,- 3
3
nika 2 Bm rasta- izola- transf. izolato-
oblika: 1,2150 p. Takav oblik udarnog napona propisuje naS standard. c prena- viSta
Podnosivi udarni napon naveden u tab. 1.3. tjemena je vrijednost udarnog .A
.-> POna
kV
Bm
-0
A
F
tori i
aparati
konden-
zatori
kabeli
niAzfam-
ne vo-
napona koji mora ispitivani uredaj izdriati a da ne dode do proboja ili 3% o > kV kV kV kV dove
preskoka uz standardne atmosferske prilike. Izolacija uredaja ispituje se
sa 5 udara. Izolacija je dobra ako ne nastane nijedan preskok, a loSa ako 1 1,15 5 20 23 15 10 3.5 - -
3 395 13 45 52 25 22 10 6 21
6 7 26 60 -70 35 33 24 11 27
10 11,5 40 75 85 45 42 30 17 35
15 17,5 60 95 100 60 53 40 25 45
20 23 80 125 145 75 64 50 30 55
30 35 120 170 195 100 86 70 45 75
45 52 175 250 290 145 119 90 70 105
60 70 235 325 375 190 152 120 90 140
110 s 125 330 450 520 250 210 175 - 185
110 125 415 550 630 310 262 220 - 230
150s 170 450 650 750 370 280 240 - 275
150 170 565 750 860 440 350 300 - 325
220 s 250 660 900 1040 535 405 355 - 395
220 250 025 1050 1200 620 505 440 - 460
300 s 330 875 1150 1320 750 545 480 - 510
380 s 420 1110 1425 1640 900 750 640 - 630

_1 hrbat

Slika 1.4. Standardni oblik udarnog napona

Najmanji razmaci dijelova pod naponom (prema aTeh-
niEkim propisima za izvodenje postrojenja jake struje
TABLICA 1.5.

za pogonski napon iznad 1000 Vu) .

nastanu dva ili vise preskoka. Ako dode do preskoka samo jednom, ispi- Najmanji razmak dijelova
tivanje se ponavlja sa joS 10 udara. Izdrii li izolacija svih 10 udara, smatra pod naponom
se da je zadovoljila zahtjevima; ako nastane samo jedan preskok, ne zado- Nazivni napon
voljava. Ispitivanje udarnim naponom uvijek se izvodi u suhom, bez kV u zgradi na otvorenom
obzira da li uredaj sluii za rasklopna postrojenja unutarnje ili vanjske mrn mm
izvedbe. 1 40 -
PoviSeni standardni podnosivi napon dolazi u prvom redu u obzir za 3 75 -
uredaje i aparate izloiene atmosferskim prenaponima. 6 100 -
Standardni podnosivi naponi za mreie s najviSim naponom 420 kV 10 125 180
navedeni su u tab. 1.3. prema preporukama IEC, jer ih jugoslavenski stan- 20 180 260
dard ne propisuje. 35 300 400
NjemaEki propisi predvidaju neSto drukPije najviSe napone mreie i 60 470 580
110 800 1000
podnosive napone (tab. 1.4). Treba razlikovati podnosive udarne napone -
220 2200
oblika prema sl. 1.4, ali trajanja 1/50 p,i podnosive udarne napone odre-
zanog vala.
Prilikom ispitivanja standardnim udarnim naponom izolacija zadovo- se odnosi na izolaciju u zraku, izmedu vodiEa i zemlje. Na taj naEin ispi-
ljava ako pri 5 udara ne nastane preskok ili ako do preskoka dode samo tuju se npr. potporni i provodni izolatori, izolatori za nadzemne vodove,
jednom, no nakon daljnjih 5 udara ne smije ,doCi do preskoka. Ispitivanje sklopke, otvoreni kontakti sklopaka i rastavljaEa itd.

27
 S odrezanim valom ispituje se sa 6 udarnih valova ovim redom: 2 puna
udarna vala 1/50 ys, 2 odrezana vala, kojih je tjemena vrijednost jednaka
vrijednostirna u tab. 1.4, ali je paralelno iskriSte na ispitivanom aparatu
udeSeno tako d a p ~ o b i j eu razmaku od 2 do 4 mikrosekunde, te 2 puna
udarna vala 1/50 ps. Prilikom ispitivanja s punim udarnirn valovima iskri-
Ste je razmaknuto da ne nastane proboj. Ni pri jednom od 6 udara
ne smije nastati preskok, odnosno proboj u unutragnjosti ispitivane na-
prave. Takvo ispitivanje odnosi se na krute, tekuCe i stlaEene izolacije (npr
unutarnja izolacija transformatora, kabela, kondenzatora) i na sve zatvo-
rene i teSko pristupafne preskoEne staze u zraku, na prekidna mjesta ra-
stavljaEa, sklopaka, osiguraEa i sl.
Za ispitivanje izmjeniEnim naponom frekvencije 50 Hz odredeni su
podnosivi naponi u ovisnosti o ispitivanom uredaju ili aparatu.
Da bi se osigurala postrojenja od preskoka izmedu faza i izmedu neke
od faza i uzemljenih dijelova, propisanisu (tab. 1.5) najmanji medusobni
razmaci faza ili najmanji razmaci izmedu neke od faza i uzemljenih dije-
lova. Razmaci u tab. 1.5. vrijede za dijelove postrojenja koja se ne ispituju
podnosivim naponima. Spomenuti razmaci ne vrijede npr. za sklopke, ra-
stavljafe i sl. koji su ispitani na propisani podnosivi napon.
I
B. Struje
Pri izboru aparata i dimenzioniranju dijelova rasklopnih postrojenja
treba razlikovati nazivnu struju i struje za vrijeme kratkog spoja.
Nazivna struja je ona koja moie neogranifeno dugo vremena teCi kroz
aparat, stroj ili vodif, a da ne dode do njihova oSteCenja. To medutim ne
znaEi da u normalnom pogonu za neko kraCe vrijeme n e smije kroz spo-
I menute dijelove postrojenja teCi i veCa struja od nazivne bez opasnosti
da dode do oSteCenja.
U sluEaju kratkog spoja razlikujemo udarnu struju kratkog spoja,

-
rasklopnu struju i struju mjerodavnu za ugrij avanje za vrijeme kratkog
u omski (djelatni) otpor 7 7 7 spoja. VeliEina tih struja ovisi o mreii u kojoj Ce biti izgradeno rasklopno
induktivitet, induktivni
otpor

- kapacitet, kapacitivni
otpor
dvonamotni transfor-
mator
W 6
P ? ? I

genera,
n ~ o k a z n iinstrument
boltmetar)
reaistracioni instrument

11111 stmjni transformator brojilo (djeiatne energije)

& signalna iarulja

I
strujni transformator
P
m
s dvije jezgre signalna truba
I
uEinski rastavljaf uzemljenje
4

I odvodnik prenapona
transformator u Stednom
m A
slog jednopolno izolira-
nih naponskih transfor-
matora
''e
relej (optenito)

nadstrujni relej

visokofrekventna
priguSnica
slog dvopolno izoliranih distantni relej
regulacioni dvonarnotni ; t ~ n s k i h transforma-
priguSnica za srnanjenje transformator
struja kratkog spoja

osiguraf
m kratki spoj, proboj ili
preskok
"

Q
usmjereni relej

priguinica u 0-taEki trans-

Slika 1.5. Upotrebljeni grafitki sirnboli Slika 1.5. (nastavak). Upotrebljeni grafiEki simboli
28
gdje je I efektivna vrijednost struje, o kruina frekvencija, a q~oznaeava Uvedimo jog operator a, koji ima vrijednost
poloiaj vektora I R u momentu t = 0. Kad uzmemo u obzir sl. 2.2. za mo- Q = /2n/3 = ei 2"/3=
1-
mentane vrijednosti struja u fazama S i T, dobivamo
= - 0,500 + j 0,866
2n 2n
= cos - + j sin - . . . (2.4)
3 3 #

2n
Mnoienje s operatorom a znari dakle zakretanje vektora za kut -(120°)
3
u pozitivnom smislu (sl. 2.2). Polazefi od (2.4) moiemo odrediti i vrijednost
Postavljeno je I = I R = I S = I T , jer su efektivne vrijednosti struja u svim potencija operatora a. Tako je
trim fazama medusobno jednake.

- - i- j
- cos 4n sin -
4n = -0,500 -j 0,866, . . . (2.5)
3 3
Dalje je
as = (ej2n1S)S = ej6dS = ej2x=

= cos 2n + j sin 2n = 1
Za a4 moiemo postaviti
= ( 4 2n13)4 = ,j 8rlS = 4 (2r+Zr/S) =

Slika 2.2. Struje u trofaznom simetri-

= cos -
2n
3
+ j sin -
2n
3
=a .. . (2.7)
Enom sistemu
Analogno dobivamo za viie potencije, pa je
Sinusnu funkciju moiemo prikazati u kompleksnoj ravnini vektorom l=ao=as= as - . . . . . = a s n
modula I i argumenta cp, pa za struju u fazi R imamo
IR = I (COSy + j sin 1p) . . . (2.2a) a =a4=a7= ..... = a(3n+l)
a2= Q5 --a 8 = ..... = a(Sn +2)
dok za struje u ostalim dvjema fazama dobivamo
Na isti naEin kao Sto se odreduju vrijednosti za pozitivne potencije,
mogu se odrediti i vrijednosti za negativne potencije, pa je 6'= a2,
2% i zakretanjem za -
6 2 = a i c i s = 1, jer se npr. zakretanjem za --
4n
IT=I
[ (
cos y--
'3 +jsin
( y-- Y)] ...
3
dolazi do istog poloiaja vektora. Prema tome opiri izrazi (2.8) vrijede za
svaki cijeli pozitivni ili negativni broj.
3

jer je za struju u fazi R argument q = y, a u ostalim fazama cp = y -

2n 4n Uzmemo li dakle u obzir (2.3) i (2.8), moiemo napisati izraze za struje
---, odnosno cp = y - -- . Izraze (2.2) moiemo pisati i na slijedebi u ovom obliku
3 3
I B = I ej* . . . (2.9a)

3 Vlsokonaponska rasklopna postrojenja 33

 Kao Sto je poznato, u simetrifnom je trofaznom sistemu trofaznim simetrifnim sistemom s obrnutim redoslijedom faza od onog
u simetrifnom trofaznom sistemu - nazovimo ga inverznim sistemom.
IR + Is + IT = 0 , . . (2.10) trima vektorima istog modula i istog argumenta - nazovimo ga nul-
tirn sistemom.
pa uvrStavanjem vrijednosti iz (2.9) dobivamo
Upotrebom operatora a moiemo prikazati velifine u direktnom sistemu
izrazima
Sto je i ispunjeno, jer je IRd = Id
l+a+a2=0 . . . (2.12) Isa = a2Id
ITd = a Id
Sto se moie i pokazati uvrStavanjem vrijednosti iz (2.4) i (2,5).
Za inverzni sistem vrijede relacije
B. NesimetriEni trofazni sistem
Ako se opteretenje faza medusobno razlikuje, govorimo o nesimetrif-
nom sistemu. To moie biti posljedica nejednakih impedancija u pojedi-
nim fazama ili nejednakih elektromotornih sila, odnosno to moie biti
posljedica i nejednakih impedancija i elektromotornih sila. No u velikaj dok za nulti sistem vrijedi
ve6ini praktifkih slufajeva moiemo medutim pretpostaviti da su u nor-
malnom pogonu sve tri faze jednako opterekene (iznimke su sistemi sa
znatnim udjelom jednofaznih lufnih peki u elektrometalurikoj industriji) U (2.13) struja direktnog sistema u fazi R oznafena je samo sa Id bez
i da su impedancije faza medusobno jednake. Nasuprot tome u slufaju oznake faze. To je ufinjeno i za struje invennog i nultog sistema. Prema
kvara u mreii (npr. kratak spoj izmedu dvije faze) dolazi do nesimetrif- tome Id, Ii i I. znafe struje direktnog, inverznog, odnosno nultog sistema
nih opterekenja, pa da bismo upoznali prilike za vrijeme kvara, neophodno u fazi R. Takvo oznafavanje zadriat kemo i u daljnjim razmatranjima.
moramo povlavati metode prorafuna nesimetrifnih sistema. Zbrajanjem triju komponenata jedne faze dobivamo stvarnu velifinu
U nesimetrifnom sistemu nije moguke prilike u mreii odrediti pro- - u naSem slufaju struju - u toj fazi. Prema tome je
matranjem stanja samo u jednoj fazi, pa nije moguke ni trofaznu mreiu
neposredno zamijeniti s ekvivalentnom jednofaznom shemom. S druge pak
strane, odredivanje prilika u nesimetrifnom sistemu na osnovu trofazne
sheme zahtijevalo bi duge rafune. Rastavljanjem trofaznog nesimetrifnog
sistema u tri simetrifna trofazna sistema, koja se mogu prikazati sa tri
jednofazne sheme, postiie se medutim znatno pojednostavnjenje rafuna. Iz relacija (2.16) odredujemo izraze pomoku kojih moiemo za zadane
Moie se pokazati da se tri kakva god vektora mogu zamijeniti sa tri struje (ili napone) u pojedinim fazama odrediti simetrifne komponente
sistema vektora (sl. 2.3): struja (ili napona).
trofaznim simetrifnim sistemom s redoslijedom faza kao u simetrif- Ako zbrojimo tri jednadibe (2.16) dobivamo
nom trofaznom sistemu - nazovimo ga direktnim sistemom,
Oirektni siitem lnvermi sistem Nulfi sistem
a uzmemo li u obzir (2.12), za nultu komponentu imamo

Da odredimo direktnu komponentu, pomnoiimo (2.16b) sa a, a (2,16c)

sa aP,te zbrojimo te dvije jednadibe sa (2.16a). Tada dobivamo

Slika 2.3. SimetriEne komponente pri Eemu je uzeta u obzir relacija (2.12), te da je as = 1 i a' = a.

Pri odredivanju inverme komponente mnoiimo (2.16b) sa a2, a (2.16~)
sa a, pa iz zbroja tih jednadiba sa (2.16~)dobivamo
Na sl. 2.5. i 2.6. odredene su - radi primjera - simetriEne komponente
za jednofazno i dvofazno opterekenje.
Nulta komponenta moie se pojaviti samo onda kad je suma struja u
fazama razliEita od nule (sl. 2.4. i 2.5), a to se moie dogoditi kad osim
triju faza postoji moguCnost zatvaranja strujnog kruga i preko fetvrtog
voda (nulti vodif, uzemljenje). I

Pomotu izraza (2.18) mogu se dakle odrediti simetrihe komponente

nesimetriEnog trofaznog sistema, a pomdu izraza (2.16) struje u fazama
pomoCu simetrifnih komponenata.
Na sl. 2.4. prikazano je grafifko odredivanje simetriEnih kompone-
nata, koje se osniva na izrazima (2.18). Prikazana konstrukcija donekle
pojednostavnjuje grafifko odredivanje. Najprije se ucrta struja u fazi
S, na nju struja u fazi R, a na ovu struja u fazi T. Zbroj struja - prema

D~rektnr srstem lnverlni sistem Nulti srstem

Oirektnl sistem lnverznl sistem Nultl sistem

-
-r,47'
--
I,,

c)
Slika 2.5. Odredivanje simetrifnih komponenata za
sluEaj jednofaznog optereeenja

c) Direktni sistem hvermi sistem

Slika 2.4. Primjer odredivanja simetrifnih komponenata

(2.18a) - prikazuje trostruku vrijednost nulte. komponente 1,. Da se

odredi direktna i inverzna komponenta, nacrtaju se krugovi oko vrha
struje Is i poEetka struje IT, Sto omoguCava jednostavno odredivaxije vek-
tora aIs i a21s odnosno vektora dTi aqT. Spajanjem pofetka vektora aIs
s krajem vektora a21Tdobivamo trostruku direktnu komponentu, jer ona
predstavlja zbroj vektora a I , IRi aqT, a to je baS 31d (2.18b). Spajanjem
pofetka vektora a21s s krajem vektora aIT, dobivamo trostruku inverznu
-
komponentu, jer je to upravo - prema (2.18~) 31i. PoznavajuCi veli-
Einu i smjer 31d, 3& i 31, moiemo nacrtati direktni, inverzni i nulti sistem 0) 6) c)
simetriEnih komponenata, s tim - kako je veC naglaSeno - da smjer
odredenih komponenata odgovara smjeru u fazi R. Slika 2.6. Odredivanje simettitnih komponenata za slutaj dvofaznog opteredenja
37
 Naravno da se odredivanje simetrifnih komponenata moie provesti U dosadaSnjim razmatranjima prikazani su odnosi za struje; izvedeni
i analitifki, koristeCi opet izraze (2.18). odnosi medutim vrijede i za napone i za elektromotorne sile u trofaznom
sistemu.
Da to ilustriramo, posluiimo se primjerom na sl. 2.4. Struje u faza-
ma su
I, = 30,OO (cos 0' +
j sin 0') = 30,OO I C. Ekvivalentne jednofazne sheme
I

Is = 25,OO (cos 135' +

j sin 135') = - 17,68 + j 17,68 Rastavljanjem na simetriEne komponente moguCe je prilike u nesime-
IT = 40,OO (cos 90' f j sin 90') = j 40,OO triEnom sistemu prikazati sa tri trofama sistema (sl. 2.7). Tada je moguCe

Iz relacije (2.18a) dobivamo

Da bismo odredili direktnu komponentu prema (2.18b), izraEunajmo naj-

prije slijedebe veliPine
a Is = 25,00/135' f 120' = 25,00/255' =
-0 -.
Slika 2.7. Trofazne sherne sistema sirnetrienih komponenata
= 25,OO (cos 255' +
j sin 255') =
- - 6,47 - j 24,15 definirati impedancije, koje nazivamo direktnom (Zd), inverznom (Zi) i
nultom (Z,). U prva dva sluEaja potreban je trofazni simetrirni napon, dok
a21T= 40,OO /90° f 240' = 40,O /3300 = je za odredivanje nulte impedancije potreban jednofazni napon.
= 40,OO (cos 330' f j sin 330') =
= 34,64 - j 20,OO

UvrStavanjem u (2.18b) dobivamo

Slika.2.8. Jednofazne ekvivalentne sheme sistema s h e t r i r n i h komponenata

Mjesto da radimo s trofaznim shemarna, pogodnije je upotrijebiti jedno-

Da bismo odredili inverznu komponentu prema (2.18c), izraEunajmo ve- f a m e ekvivalentne sheme (sl, 2.8). Za pojedine sheme moiemo postaviti
lifine naponske jednadibe
a21s = 25,00/135' +
240' = 25,00/375' = 25,OO /15' =
= 25,OO (cos 15' +
j sin 15') =
= 24,15 +
j 6,47
a IT = 40,OO /90° f 120' = 40,00/2100 =
= 40,OO (cos 210' +j sin 210') =
Ako medutim pretpostavimo, Sto je najfeSCi slufaj, da na mreiu djeluje
simetrifni sistem elektromotornih sila, moiemo postaviti Ei = 0 i E, = 0,
pa naponske jednadibe glase
Dakle, prema (2.18~)dobivamo
Vd = Ed- Id Zd . . . (2.20a)
v. = -1. z.1 1 . . . (2.20b)
v, = -I, z. . . . (2.20~)
39
Pomodu jednofaznih ekvivalentnih shema mogu se - kako femo kasnije
vidjeti - odrediti veliEine struja i napona u nesimetriEno opterecenim
mreiama. No najprije je potrebno znati odrediti velifine impedancija u
pojedinim jednofaznim ekvivalentnim shemarna.

2.2. Zanemarenje djelatnih otpora

Odredivanje struja kratkog spoja u visokonaponskim mreiama mo-
iemo provesti s dovoljnom taEnoSCu, ako mjesto s impedancijama raEunamo
samo s reaktancijama. Tako odredene struje kratkog spoja veCe su od
stvarnih struja. Razliku (apsolutnu pogregku) moiemo odrediti iz relacije

dok se relativna pogregka hi dobiva dijeljenjem apsolutne pogreSke s taE-

nom vrijednoifu, pa je Slika 2.9. Ovisnost pogreSke pri od-
redivanju struje kratkog spoja uz
zanemarenje djelatnog otpora o
omjeru djelatnog otpora (R) i reak-
tancije ( X )
Ovisnost relativne pogreSke o omjeru RIX prikazana je na sl. 2.9.
Smatra se da je prilikom odredivanja strujs kratkog spoja postignuta
dovoljna taEnost i uz zanemarenje djelatnog otpora, ako je
X 2.3. REAKTANCIJE SINHRONIH GENERATORA
arc tg - > 60" . . . (2.23)
R
odnosno, ako je A. OdrZanje toka i vremenska konstanta
Pri svakoj brzoj promjeni stanja mora se rafunati s magnetskom tro-
moSCu, jer se magnetski tok ne moie naglo promijeniti.
Po drugom Kirchhoffovom zakonu moiemo, naime, postaviti za strujni
Sto odgovara jsl. 2.9) pogreSci neSto vedoj od 15O10. krug s djelatnim otporom i induktivitetom
Spomenuti uvjet normalno je uvijek ispunjen u visokonaponskim
mreiama. Ri +3
dt
= e, . . . (2.24)
Tako se za sinhrone generatore (Lit. 22) omjer RIX krede u granicama
gdje su i i e momentane vrijednosti struja i napona, R djelatni otpor, a cp
momentana vrijednost toka obuhvacenog svitkom u strujnom krugu.
Integriranjem od 0 do A t dobivamo
a za transformatore imamo srednje vrijednosti u ovisnosti o nazivnoj snazi
At At
2,5
10
MVA
MVA
0,100
0,075
~ j dt i+ =/ e dt . . . (2.25)
0 0
50 MVA 0,040
100 MVA 0,030 Za sluEaj kad je A t + - 0 , oba integrala takoder teie k nuli, pa i
250 MVA 0,025 A cp teii k nuli. U posebnom slufaju, kad je R = 0 i e = 0 , Sto postiiemo
premogtenjem izvora napona, izraz (2.24) glasi
Za zraEne vodove omjer R / X nalazi se u granicama
od 0,10 do 0,50
dok je za kabele a odatle
od 0,30 do 1,00 p = konst.
 To znaEi da se tok obuhvaden namotom s djelatnim otporom ne moie brzo
promijeniti (A cp -+ O), d'ok bi tok obuhvafen namotom bez djelatnog otpora
sta1n.o ostao nepromijenjen
. -
(40 = konst).
Pogledajrno na dva jednostavna primjera posljedice magnetske tro-
mosti.
Zamislimo relej sa ieljeznom jezgrom i s namotom prikljueenim na
akumulatorsku bateriju (sl. 2.10). Pretpostavimo da je pomiEna kotva pri-
slonjena uz jezgru. Struja kroz namot odredena je tada naponom baterije
i djelatnim otporom namota (i, = EIR). Pretpostavimo dalje da cemo u
niEni tok, koji proizvodi struja magnetiziranja, obuhvacen je sekundarnim
riam~otom.~i5tpostavimoda u momcritu nast%ka kratkog-spoja taj tok
ni~T-j?dnaknuli.Ako dakle u momentu nastanka kratkog spoja sekun-
darrii namot obumac'aanGki t o k , taj tok mora ostati konstantan, uz pretpo-
stavku da je djelatni otpor sekundarnog namota R = 0. htodobno f e izmje-
niEni tok obuhvaken primarnim namotom morati i dalje postojati, da bi u
primarnom namotu inducirao protuelektromotornu silu, koja se suprot-
stavlja narinutom naponu iz mreie. Da-bi se odriao ko.nstantan tok u
sekundarnom namotu potrebna je istosmjerna struja u sekundarnom na-
motu. Trenutna. pojavaistosmjerne komponente sekundarne struje izmi-
jenih b i a obuhvaken primarnim namotom, kad se ne bi istodobno poja-
vili-istosiiljerna: komponenta primarne struje. Osim toga, proizvodnja
izmjeniEnog toka obuhvacenog primarnim nam5toiiC traii izmjeniEnu
,

struju u prirnarnom namotu. Taj bi tok proizveo izmjeniEni tok kroz se-
kundarni namot, da se nile pojavila i izmjeniEna komponenta sekundarne
struje. Prema tome i u primarnom i u sekundarnom namotu teku i isto-
smjefna i izmjeniEna komponenta struje kratkog spoja. Izmjenihe kompo-
nente struje podriavaju se narinutim naponom i one fe ostati i nakon
nestanka istosmjerne komponente struje, k6ja opada kako se energija
toka troSi u djelatnom otpol-u namota. VeliEina istosmjerne komponente
struje ovisi '~''~elifinitoka obuhvaCenog sekundarnim namotom u mo-
mentu nastanka kratkog spoja.
Da karakteriziramo brzinu promjene neke veliEine, obiEno uvodimo
pojam vremenske konstante. U strujnom krugu, u kojem su u seriju spo-
jeni otpor R i induktivitet L, kroz koje je u momentu nastanka kratkog
Slika 2.10. Promjena struje u na- spoja tekla struja i,, promjena struje odredena je rjegenjem diferencijalne
motu releja prouzrokovana tre-
nutnim odmicanjem kotve u mo- jednadibe
mentu ( t i ) i trenutnim primica-
njem kotve u momentu (t2)

momentu t, naglo odmaknuti kotvu od jezgre. Taj pomak dovodi do pove- koje glasi
Canja zraEnog raspora izmedu jezgre i kotve&._.._ .._.__._.. - ma_gne$ki otpor
Sto poveCava i = i, - tR1L . . . (2.28)
u Kru 11. H U ~ U Ccia
~ se magneEE'TGk ne moze naglo promijeniti, kSz'ev-
k
ljezo z r a m ~ r p r o t j e c a C t e n e p o s r e ~ ~ ~ b -'akdt<iiiiii i m ~ ~ ~ i Izraz (2.28) moiemo pisati u obliku
Toma<O-i-plii:5eodmicailjq.
p-fo~cve-S:a-as~r-ii ~--~E6,V5-C;i-j-e .tjitimagii6e.,Sarii6'-kai-
.a-..t6 '-Ghk-&avoja a &o-,rbi.-hamot
biti .
i = io -'IT . . .(2.29)
..----, - .... . - .-
"odrzi istito&.~.~oredpovecanja, m.agn,e€sk,cg..otp.ora.Nakon naglog pove- gdje je
ICanja stru'e neposr'edm
.. - - . ..* nakon odmicanja kotve struja-.EC-u-n3motuop-a-
ati&ok.ne
.. -. -. postigne vrijednost io koju je imala prije odmicanja kotve.. Za
to vrijemq i magnetski t o k o p a d a ~.a'%nergija niagrietslibg toka tr@i2 %... ~
djelatnom..otporu n a m o w i i i i a h d - - ' 5 t ~ p o ~ T g n e shcionarno
mo stanje vremenslta ko.nstanta strujnog kruga. Omjer induktiviteta (Q s) i djelatnog
- nag10 pRrirn&nem9.. kotvu jezgri . (moment t, na. 37:3:10); neb$ . ni tada u ' otpora (Q) ima dimenziju vremena (s). $to znaEi d a neki strujni krug ima
prvom trenutku d o 5 do promjene magnetskog-toka, iako- Ce se s m ~ j i t i vremensku konstantu T sekunda? Ako postavimo da je t = T, za izraz
mG6_kLYit$5r: T a F v ~ ~ ~ ~ k ~ . T f ~ ~ . ~ ; ~ ~ n ~ ~ j q s koja ~ r u j e . ~ u ~ n a m o ~(2.29)
u , moci Cemo napisati
Ce postepeno rasti, dok opet ne postigne F j e . ost ii,-kad Cei to1 postiCi
LriZjSEsT-ki5jTi
.-
. -. .. ;ie~.itiiaoFpCj6.~~canja -kotve.
U drugom primleru pmmotrimo prilike u transformatoru kojemu j e
r i m a m ~ a m ~ o ~ ~ ~ ~ l j u ~ ~ n - ~ i -s ~~ ~z ~u e, ,~; a 5cvbrene.
s i-i s e k ~ ~ ~ ~ ~ e ~
k se &?g@i~i. u transf~rZ$t@i~~akiihi+kp-spqjiflo sekundarne ste-
a k e ? U_normal.nom pogonu, daklei pnj-e nastanka. kratkog .. . ..spoja, izmje-
jer je e = 2,7182.. . Vremenska je konstanta, dakle, vrijeme nakon kojega
ce promjenljiva veliEina opasti na 0,368 poEetne vrijednosti (sl. 2.11). Vre-
. . .
menska konstanta moie se definirati i kao vrijeme za koje bi promjenljiva
velifina postigla vrijednost nula, ako bi se promjena nastavila onom brzi- Vremensku konstantu moiemo mjesto induktivitetom prikazati i ma-
nom koju je imala u prvom momentu (crtkana linija na sl. 2.11). Tangens gnetskim tokom, pa je
kuta nagiba tangente imosi

! = w Q, = Li, gdje je w broj zavoja.

jer je P

Slika 2.11. Znafenje vrernenske konstante

'Slika 2.12. Krivulja opadanja

struje (2.28) u polulogaritarnskorn
di jagrarnu

Jednadiba tangente na krivulju u ta&i t = 0 glasi
odakle se za t = T dobiva i = 0.
Ako poznamo vremensku konstantu, moiemo neposredno odrediti kad
Ce biti dostignuta desetina, stotnba itd. poEetne vrijednosti (sl. 2.12). To
odredujemo izrazom
U izrazu (2.35) imamo i tumaEenje radi Eega bi tok ostao stalno nepro-
mijenjen, ako pretpostavimo da je R = 0. Vremenska konstanta je tada
neizmjerno velika, pa Ce i promjenljiva veliEina - u nagem sluEaju tok,
a za sluEaj prikazan u (2.28) struja - ostati stalno jednaka ,pEetnoj vri-
jednosti (i = io).
Naravno da provedena promatranja vrijede i za sluEaj kad razmatrana
veliEina postiie neku konaEnu vrijednost razliEitu od nule. Ako tu ko-
naEnu vrijednost oznaEimo sa is, a poEetnu vrijednost sa i,, promjenu Clemo
moCi prikazati izrazom

log -+
i gdje prvi Elan predstavlja stacionarnu struju, a drugi Elan prolaznu struju,
koja je za t = 0 razlika izmedu poEetne i konaEne vrijednosti struje.
t = ~ - ..
log e
B. Prilike u generatoru za vrijeme trajanja kratkog spoja
Postavimo li, naime & = 10, dobit Cemo t = 2,303 T, za 20 = 100 dobi-
'l 2 Pretpostavimo da uzbudeni sinhroni generator mtira u praznom hodu,
vamo t = 2.2,303 T itd. dakle s otvorenim stezaljkama. Magnetski tok koji proizvode amperzavoji
rotora (uzbudeni namot) obuhvaeen je uzbudnirn namotvm, a dio toga toka
 1,

, ,

obuhvaken je i namotom statora. Velifina toka~o.b~~ai..ena&st~t,~,rs~i.m rotstaviti magnetskom tooku~~proiz~edenom od uzbudnog namota. S t r u j a
na~o_t_om.ovisi~medusobnom poloiaju rot0ra.i statora. BuduCi da-,.sepri f k t ~ rn?ksj.na!ng
e .vrijednost .polo.v%XpjiiCide (6.=3 nakon nast-
-,,--.-..- ~ r o----...
nagloj i..--, ...... ne moie naglo promijeniti tok, prilike ,,u
m j e nprilika gene- KratEg-spoja, jer se daljnjim zakretanjem rotora ponovno smanjuje tok
: ratoru za vrijeme trajanja kratkog spoja ovisit Ce o tokuobuhvakenom pioi%eden
.-
od uzbudnog namota, a obuhvaken namotom statora. Odria-
n~m0tom~st.atora u trenutku nastanka kratkog spoja. nje03T~5bu5GaCenogstatorskim namotom traiit Ce u ovom sluEaju pul-
Razmotrimo najprije prilike u generatoru, ako kratki spoj na stezalj- -zir$.~m-- struiu. u st-atpru (sl.L2.14), koju moZemo rastaviti u dvije kom-
lcama nastane u trenutku kad je tok obuhv~statorskim~namatarn..ma= ponente: istosmjernu (i,') iizmjenifnu, koja se superponira na istosmjernu
--.ksimalan. Poloiaj rotora prema statorskom namotu u trenutku kratkog kom~onen1.u~
spoja prikazan je na sl. 2.13a. Radi bolje preglednosti namot rotora i sta-
tora prikazan je sa po jednim zavojem.
I

Slika 2.14. Struja u statorskom namotu (is) sinhronog gene-

ratora za vrijeme kratkog spoja, ako kratki spoj nastane u
momentu (9. = 0) kad tok obuhvafen statorskim namotom (YS)
Slika 2.13. Magnetski tokovi u sinhronom generatoru za vrijeme kratkog spoja ako maksimalan (eS napon na stezaljkama. prije kratkog spoja)

I
kratki spoj nastane u momentu kad je tok obuhvafen namotom statora maksimalan;
(a) u -momentu nastanka kratkog spoja, (b) fetvrt periode nakon nastanka kratkog
spoja, (c) pola periode nakon nastanka kratkog spoja 'w P r o m o t r h o sada prilike u generatoru, kada do kratkog spoja dode
u momentu (6 = 0) kad tok obuhvaken statorskim namotom bude jednak
U-trenutku nuli (cp, = 0). Prilike u neoptereCenom generatoru u tom trenutku prika-
i
-- ._-. . nastanka
-.
kratkog spoja u n-.ptu ~ , t + t o r a g . ~ ~ . s t r j.e-r.
uje,
zane su na sl. 2.15a. Buduki da u trenutku kratkog spoja ne postoji tok
I smo pretpostavih da je generator'6ioioip-nom h ~ d u , . a - i , , n anpa~s t~e - obuhvaken statorskim namotom, uz pretpostavku da je R = 0, ne smije
z a r j k ~ a . j ~ . ~ ~ : ~ ~ e ~ r je i . utokkoji
X , j e r obuhvaka statorski nam0.t-m_a&i-
ma&%. Kad n e bi bilo kratkog-Ypoj'a na stezaljkama generatora, tok obu- se ni nakon nastanka kratkog spoja pojaviti tok. Zakretanjem rotora iz
hvaken statorskim namotom mijenjao bi se radi okretanja rotora prema poloiaja koji smo oznaEili sa 9 = 0, povekat Ce se tok proizveden namo-
izrazu vs-= .cos 9, gdje je @ ,, rnaksimalni tok, a 9 kut zakretanja tom mtora, a obuhvaken namotom statora, pa be radi toga da bi se
1 rotora fstvarni kut za generator s jabim parom ~ o l o v a ~ , . a . . e l..kut.
za generator s viSe p a n polova). Z& nastanka kratkog spoja na stezalj-'
ti, odriao cp, = 0, poteCi kroz kratkospojeni namot statora struja koja ke pro-
izvoditi amperzavoje koji be se suprotstavljati amperzavojima proizve-
I kama, mebutirn, ni t o t - i j m v a k e n n ~ ~ o ~ ~ : s t ~ t o rtok a a "objlvaben
ni denim od struje u rotoru. Maksimalni tok proizveden namotom rotora,
E
i
namotom rotora, ne moie se promijeniti, ako p r e t p o s x a o da.Je djelat*
_otpor n a r n ~ . ~ 5 ~ - n i ' R o t o r okreke r : s e i sve je manji dio toka proizve-
a obuhvaken namotom statora, bit Ce za 9 = -
z
2 odnosno za poloiaj
! denog pl uzbudnog n,amota obuhvaeeri statorskim namotom, p&se radi rotors prikazan na sl. 2.15b, pa Ce u tom trenutku i struja u statorskom

1
odrianja toka p o j a v l j u - @ ~ @ ~ a ustatorsk0.m e m d u koja treba. da bude namotu morati biti maksimalna (sl. 2.16). Daljnjim zakretanjem rotora,
tolika da odrii ukupni _ _ _. . . tok
.. .na
. Eonstantnoj
. . .. . . . veliEini. .Cetvrtinu.. periode a u trenutku kad je 9 = n, dobi ke rotor u poloiaj prikazan na sl. 2.15c,
=?)
..

it
'
----*--
(19 nakon nasta,nka kratkog spoja (sl. 2.13b) tok pmizveden uzbud-
... . .
kada Ce biti cp, = 0, pa Ce i struja u statoru biti is = 0. Daljnjim poma-
kom rotora tok proizveden namotom rotora, a obuhvaken namotom sta-
nirn..n=atom.n&.b-itL. obu-hvaken stat.or.s_kig-.n,eoto?, pa ., b e . kr0.z tora, rast be, ali u izmijenjenom smjeru, pa t e i struja u statorskom
statz_m"at.i_..pPr_qtjecatitolika struja da. protjera onoIiki tok, koli@,;je namotu, da bi proizvela tok koji se supmtstavlja toku rotora, promijeniti
p.ost9a.o- u trenut.ku:nii$t.~iaXiatkog spoja. Dal'n'im Ak okretanjem. fotora smjer. Radi toga je struja kratkog spoja u statoru izmjenifna struja
t n k p r o i z s r e d g n o ~ 1 ~ b ~ g ~ . . n a ma oobuhvaken&~, od stators og .n.am_q:@, jednake frekvencije, kao i frekvencija struje opteretenja.
postaie sve veki, a k i m a suprotan smjer od onog koji. je. h a o u trenutku
&astanka k r a k o g s m pa ~t5Ti]a"~Statorskom n-otu i dalje mora SluEajevi prikazani na sl. 2.13.-2.16. graniEni su sluEajevi pa su, na-
rasti. Sada naime ne_s.amoda m o r a ~ o i z v e s t tok j kojil:j:eZ:postojao u tre- ravno, moguki i svi medusluEajevi, odnosno kratki spoj moie nastati pri
p t k u nastanka kratkpg~spoja,~.neg!goi~~roiua.mpenavoje koji...&Ce su- bilo kojem poloiaju rotora.

46 /
 Ako npr. nastane kratak spoj u momentu 6 = 60°, tokovi obuhvakeni
pojedinim fazama namota statora iznosit be: cp,, = 0,5 a,,, cpss = 0,5 Q,,
-
i (PTS - - 1,O @,,. Radi magnetske tromosti, a uz pretpostavku da je dje-
latni otpor R = 0, takvi tokovi trajno ke obuhvatati namote pojedinih
faza, pa ke se - da bi se takvi tokovi o!riali - pojaviti u pojedinim
fazama istosmjerna komponenta struje (is na sl. 2.14). Naravno da ke
smjer i veliEina struje ovisiti o smjeru i velifini toka koji treba odr-

05 FAZE R

Slika 2.15. Magnetski tokovi u sinhronorn generatoru za vrijerne kratkog spoja, ako
kratki spoj nastane u mornentu kad je tok obuhvaCen narnotorn statora jednak nuli.
a) u rnomentu nastanka kratkog spoja
b) Cetvrt periode nakon nastanka kratkog spoja
C) pola periode nakon nastanka kratkog spoja

U dosadagnjim razmatranjima promatrali smo samo namot jedne faze

statora, ali slifnim rezoniranjem dolazimo i do prilika u sinhronom ge-
n e r a t o r ~ ,ako uzmemo u obzir namote svih triju faza koje su raspore-
dene po statoru. Tok proizveden namotom rotora miruje u odnosu na
rotor, a rotira sinhronom bninonl u odnosu na stator. Ako pretpostavimo
da je raspodjela magnetelcog poija u zraEnom rasporu sinusna, tok pro-
izveden namotom rotora moiemo rastaviti u tri toka nepomifna prema
statoru, ali vremenski promjenljiva po zakonu sinusa. Ta tri toka medu-
0 , . FAZE T
05

Slika 2.17. Definicije uzduine i p o p r e b e osi, te osi narnota

statora u sinhronorn generatoru

iavati, pa se moie pojaviti i slufaj da u jednoj od faza n e bude isto-

Slika 2.16. S t r i ~ j au statorskorn narnotu (is) sinhronog generatora za vrijerne kratkog smjerne komponente struje kratkog spoja (u fazi R kad je 6 = 90' i
spoja, ako kratki spoj nastane u momentu (8 = 0) kad je tok obuhvafen statorskirn 6 = 270°, u fazi S za 6 = 30' i 210°, a u fazi T za 6 = 150' i 330').
namotorn (cp,) jednak nuli (cp, = 0). (e, napon na stezaljkama generatora prije kratkog Tok proizveden od rotora, koji dakle rotira sinhronom brzinom, djelo-
spoja) vat 6e na statorski namot, pa be taj tok - ovisno o poloiaju r o b r a -
nastojati ili oslabiti ili pojaEati tok obuhvaken namotom statora. To na-
sobno su pomaknuta za 1200, a njihove trenutne vrijednosti ovise o stojanje, radi odrianja konstantnosti toka, dovest be do pojave izmje-
poloiaju rotora, pa ih moiemo .prikazati relacijama niEne komponente struje kratkog spoja u namotima statczra.Vrijednost
izmjenifne komponente struje u pojedinim fazama ovisit be o medusob-
( P R ~= QSln
cos Q . . . (2.37a) nom poloiaju rotora i namota tih faza, pa 6e fazni pomak medu stru-
( F S ~= Qsmcos ( 8 - 120') . . . (2.37b) jama u pojedinim fazama iznositi 120'. Na sl. 2.18. prikazane su struje
cprs = QSmcos (19 - 240') . . . (2.37~) u faznim namotima za slufaj nastanka kratkog spoja u trenutku kad je
gdje je as, maksimalna vrijednost toka, a 6 kut izmedu uzduine osi = 45'. U svim sluEajevima nacrtani su tokovi koji moraju ostati kon-
polova rotora i osi namota faza R (sl. 2.17). Kut 6 je funkcija vremena, 'stantni (cpRs, psS i ( P T ~prikazani punom linijom), kao i tokovi proizvedeni
jer je 8 = wt. od rotorskog namota, koji bi bili obuhvateni od statorskih namota poje-
1 Visokonaponska rasklopna postrojcnja 49
 dinih faza kad ne bi postojao kratki spoj (yR:, yS/ i y T l prikazani crtka-
nom linijom nakon nastanka kratkog spoja). U svim sluEajevima izmje-
niEna se komponenta struje superponira na istosmjernu komponentu;
A amplitude izmjeniEnih komponenata struja u svim fazama medusobno
'RS
su jednake, dok je vrijednost istosmjerne komponente stmje kratkog spoja
ovisna o toku u trenutku nastanka kratkog spoja (ovisna dakle o trenutku
nastanka kratkog spoja), a suma istosmjernih komponenata struja jed-
naka je nuli.
Tok obuhvafen rotorskim namotima konstantan je i takav f e ostati
i nakon nastanka kratkog spoja, Eemu se suprotstavljaju tokovi statora.
Istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u statorskim namotima
proizvodi tok koji u odnosu na stator hliruje i Eija je indukcija sinusno
raspodijeljena u zraEnom rasporu, isto onako kako je to bilo u trenutku
kratkog spoja. Tome toku, koji u odnosu na stator miruje, bit f e u rotoru
potrebna izmjeniEna struja, da bi se odriao konstantan tok obuhvafen
rotorskim namotom. S druge pak strane, izmjeniEne komponente strujs
kratkog spoja u trima fazama proizvest f e tri izmjeniEna toka, koji se
I mogu zamijeniti jednim sinusno rasporedenim tokom, ali koji rotira sin-
hronom brzinom. U odnosu na rotor, rezultantni tok proizveden od izmje-
'SS
niEnih komponenata struja kratkog spoja konstantan je tok, koji f e -
Faza S
opet da se odrii tok obuhvafen namotima rotora - trebati u rotorskom
namotu istosmjernu struju. Struja u rotoru bit f e dakle sastavljena od
istosmjerne i izmjeniEne komponente struje. Pojava j edne i druge kom-
ponente struje nefe medutim ovisiti o trenutku nastanka kratkog spoja.
Bez obzira na trenutak nastanka kratkog spoja pojavit f e se naime isti
tokovi (gledajufi stator kao cjelinu) proizvedeni kako od istosmjerne,
tako i od izmjeniEne komponente struje kratkog spoja u statorskim na-
motima, a cjelokupni tokovi statora (a ne tokovi pojedinih faza) mjero-
davni su za pojavu struja u rotorskom namotu.
Sva dosada provedena razmatranja osnivaju se na pretpostavci da
su djelatni otpori jednaki nuli. Ako medutim uzmemo u obzir djelatne
otpore, nefe se mofi odriati konstantan tok koji je z a t e e n u trenutku
kratkog spoja, jer f e se njegova energija troiiti za pokrivanje gubitaka
u namotima i ieljezu. Radi toga f e tok z a t e e n u trenutku nastanka
kratkog spoja postepeno opadati, dok potpuno ne nestane. Gubici dovode
do smanjenja toka proizvedenog od namota statora, pa tok proizveden
rotorskim namotom sve viSe prodire u namot statora, dok se konaEno
ne uspostavi stanje kao da imamo generator opterefen reaktancijom
konstantne veliEine, jer je djelatni otpor namota generatora vrlo malen
i1 u odnosu na njegovu reaktanciju. Prema tome i istosmjerna i izmjeniEna
komponenta struje kratkog spoja u statoru opadaju, s tom razlikom,
I da istosmjerna komponenta potpuno nestane, dok Ce se izmjeniEna kom-
ponenta konaeno stabilizirati i ostati sve dok traje kratak spoj. UzevSi
u obzir utjecaje na rotor, o Eemu je vei. bilo govora, moiemo tvrditi da
izmjeniEna komponenta struje u namotu rotora opada kao istosmjerna
komponenta struje u statoru, a istosmjerna komponenta struje u rotom
kao izmjeniEna komponenta struje u statorskom namotu.
Na sl. 2.19. prikazana je promjena struje kratkog spoja u statorskom
'lika 2.18. Strule kratkog s w j a u statorskim namotima za slueaj nastanka kratkog namotu za sluEaj kad nema istosmjerne komponente, i za sluEaj kad se
spoja kad je 6 = 450 ta komponenta pojavljuje.
 Potrebno je da sada odredimo izraze za induktivitete i meduinduk- Kad usporedimo taj izraz sa (2.40a), dobivamo da je
tivitete.
Induktivitet faznog namota mijenja se s poloiajem rotora; najveti je
kad se uzduina os rotora poklopi s osi namota, a najmanji kad popreEna
os padne zajedno s osi namota. Period promjene jest 180°, a maksimum
za fazu R pojavljuje se pri 9 = O0 i 6 = 180'. Takav zahtjev zadovo-
voljava izraz
+
LR = Go LR' cos 26 . . . (2.40a) Za fazu S imamo sliEno, ali s tom razlikom da se maksimum postiie
Takva promjena induktiviteta (Lit. 4) dobro odgovara stvarnim promje- za 9 = 120' i 300°, jer je os faze S prema osi faze R zakrenuta za 120'.
nama (sl. 2.23). Izraz za induktivitet faze S dakle glasi
Gore navedeni izraz potjeEe iz slijedetih razmatranja. Induktivitet
faze R proporcionalan je toku koji proizvodi struja toga namota, dok
su ostali namoti bez struje. Taj tok moiemo podijeliti u dva dijela: dio ~ n a l o g n otome, za fazu T imamo (faza T zakrenuta je prema fazi R za
VIR,koji se zatvara u samom statoru, i dio (P~R,koji prelazi u rotor, pa ,240' ili za -120')
je radi toga ovisan o poloiaju rotora prema namotu faze R. Dio toka
(PZR moiemo prikazati relacijom

(PIR =L
~ i~
R . . . (2.41) Buduki da su svi namoti na statoru izvedeni jednako, mora biti
Drugi dio toka, da bi se uzelo u obzir kretanje rotora, treba rastaviti u
uzduinu i popreEnu komponentu toka. Buduki da je protjecanje sinusno LRo= Lso = LTo= Lo .. . (2.48)
rasporedeno na obodu statora, moiemo raEunati da u smjeru uzduine kao i
osi djeluje protjecanje ORcos 9, koje proizvodi tok y ~ d ,a da u smjeru LR1= L{ = L; = L1 . .. (2.49)
popreEne osi djeluje protjecanje - OR sin 8, koje proizvodi tok (PR~.Kad
bi se uzduina os poklapala s osi namota, toku y ~ dodgo,varao bi induk- pa su izrazi za induktivitete faza
tivitet LRd. Buduki da ta poklapanja trajno ne postoje, odnosno javljaju
se samo u pojedinim momentima, za t e tokove moiemo postaviti
LRdiRcos 8
( P R ~= . ..(2.42a) Ls = Lo + L, cos 2 (9- 120°) . . . (2.50b)
qRp= -LRPiRsin 9 . . . (2.42b) LT .= Lo + LI cos 2 (9+ 120') . . . (2.50~)
To su tokovi u uzduinoj i poprehoj osi, a da se dobije tok faze R treba Medusobni induktivitet namota dviju faza takoder se mijenja s po-
t e tokove projicirati u 0s R, pa za tok koji prelazi u rotor imamo loiajem rotora, pa njegovu vrijednost moierno odrediti slienirn postupkom
kao i induktivitet faznog namota. I sada nloiemo tok koji proizvodi struja
COS 8
( P 2 ~= ( P R ~ -( P R ~sin 9 . . . (2.43) iR,a obuhvata ga namot faze S, podijeliti u dva dijela: dio (PISR, koji se
zatvara u statoru, i dio (P~sR, koji prelazi u rotor. Dio toka u statoru imosi
a odatle
yPR= LRdiRcos28 + LRqiRsin29 . . . (2.44)
dok tokove koji prelaze u rotor moiemo - kao i prije - rastaviti u
Ukupan tok koji obuhvaka fazu R, a proizveden je strujom iste faze, uzduinu yRd (2.42a) i popreEnu (PR,, (2.42b) komponentu. To su tokovi
dobiva se kao zbroj tokova V l R (2.41) i (P,R (2.44), pa je proizvedeni strujom iR, a da se dobije tok obuhvaken namotom faze .S,
yn = LRiR = (LIR LRdcos29 + La sin29) iR . . . (2.45) treba t e tokove projicirati na os faze S. Prema tome tok proizveden
strujom u fazi R koji prelazi u rotor, a obuhvaken je namotom faze S,
Iz (2.45) se vidi da je induktivitet faze R jednak izrazu u zagradi, pa iznosi
pojednostavnjanjem dobivamo ( P ~ S R= y d (8- 120')
~ cos -yRqsin (8- 120') ,. . . .(2.52)
1 jer je os faze S za 120' zakrenuta prema osi faze R, pa je - uzevSi u
+
LR = L ~ R -j-( L R+ ~ LRJ + obzir relacije (2.42a) i (2.42b). -
(P?sR = LRdiRcos 9 cos (8- 120') +
tL,, ia sin 6 sin (0- 120') . . . (2.53)
Ukupan tok proizveden strujom iR, a obuhvaCen namotom faze S, iznosi
dakle
R Mh's iR = [MISRt L R cos
~ S = ~ fl cos (fi - 120°) t
+
L~~sin 8 sin ( 8 - 120°)] iR . . . (2.54)
lz (2.54) dolazimo do izraza za meduinduktivitet Potpuno iste odnose imamo za meduinduktivitete izmedu uzduinog
priguSnog namota i namota pojedinih faza, pa je
Mudn= MRud= MudCOS 9. . . . (2.60a)
LRd-LRq cos (2 8- 120°),
Muds = Msed = Mpdcos (8 - 120°) . . . (2.60b)
+ 2
M p r i ~= M ~ p d -
r
MudCOS (fi + 120') . . . (2.60~)
k0j.i analogno izrazu (2.40) moiemo pisati

u kojemu je
+
MSR= -MSRo LR' cos .(2 8 - 120°)

LR,Z+ L R ~
= -M~~~+
MSRO
1
dok je LR' = - (LRd- Lap),kao i u izrazu (2.47b).
2
Radi simetrienosti izvedbe .i radi jednakog medusobnog djelovanja Slika 2.23. Primjer promjene
moiemo postaviti induktiviteta faze R u ovisno-
. . . (2.57) sti o poloiaju rotora. Tafke
MSRo= MRSo= MRTo= MTRo= MSTo= MTSo= Ma prikazuju rezultate mjerenja
pa kad uzmemo u obzir medusobni pomak osi faznih namota, meduin- La sinhronom motoru 15 kVA,
220 V, 1800 okrlmin. Mjerene
duktiviteti iznose vrijednosti dobro s e pokla-
paju s teoretskom promjenom
+
LR = 2,36 0,796 cos (29) mH
(Lit. 4)

MTn = MRT= - Mo + L1 cos (2 8 + 120') . . . (2.58~)

I sada se promjena meduinduktiviteta u ovisnosti o poloiaju rotora
dobro poklapa s promjenom odredenom prema (2.58). To pokazuje i sl.
2.24 (Lit. 4), kaja vrijedi za isti agregat kao i sl. 2.23.
Induktiviteti namota na rotoru L,, Led, Lvqkonstantni su uz veC spo-
menute pretpostavke (zanemarenje utjecaja utora na statoru i zanema-
renje zasieenja ieljeza). To vrijedi i za meduinduktivitet Mmpdizmedu
uzbudnog namota i uzduinog priguSnog namota.
Meduinduktivitet izmedu uzbudnog namota i namota faze R bit be
najveei kad se uzduina os poklopi s osi faze R. Zakretanjem za 180° od
toga poloiaja bit 6e postignut isti meduinduktivitet, ali suprotna pred- Slika 2.24. Primjer promjene
znaka. Promjena je sinusna. Meduinduktivitet izmedu faze R i uzbudnog meduinduktiviteta izmedu faze
R i S u ovisnosti o poloiaju
namota iznosi, dakle rotora. TaEke prikazuju rezul-
MmR= M, cos 9. . . . (2.59) tate mjerenja n a sinhronom
motoru 15 kVA, 220 V, 1800
gdje je Mm maksimalna vrijednost meduinduktiviteta. Ako uzmemo u okrlmin. Mjerene vrijednosti
obzir pomak medu osima pojedinih faza, t e Einjenicu da se za sve faze dobro se poklapaju s teo-
retskom promjenom MRS= -
pojavljuje isti maksimalni meduinduktivitet, meduinduktiviteti izmedu
uzbudnog namota i pojedinih faza h o s e
+
- 1,14 0,796 COS (29 -120')
m H (Lit. 4)
 KonaEno, sliEne odnose imamo za meduinduktivitete izmedu poprefnog tima. ~ t v a r h estruje moiemo prikazati izrazima u kojima su id, iq i io nove
priguinog namota i namota pojedinih faza, ali s tom razlikoln da je po- fiktivne struje
preena os pomaknuta za 90°, pa je iR = id cos 6 -i, sin 6 + i, . . . (2.64a)
~ MEpB= - M,, sin 9
M p q= . . . (2.61a) is = id cos (6 - 120°) -iq sin (6 - 120') + i, . . . (2.64b)
Mp,s = Msvq = -M,, sin (6 - 120') . . . (2.61b) iT = id cos (6 + 120°) -i, sin (6 + 120') + i, . . . (2.64~)
~ MT~,,= -MOgsin (6
Mpq= + 120') . . . (2.61~) Struje u rotorskim namotima ostaju nepromijenjene.
U relacijama (2.60) i (2.61) Mpdi MPOznaEe maksimalne meduinduktivitete. Ako izraz za iR (2.64a) pomnoiimo sa cos 6, onaj za is (2.64b) sa
UvrStavanjem vrijednosti induktiviteta i meduinduktiviteta u izraze cos (6 - 120°), a izraz za ir (2.64~)sa cos (6+ 120°), te ako sve tri tako dobi-
za tokove (2.38), dobivamo za tokove obuhvaeene faznim namotima vene jednadibe zbrojimo, dobit Cemo novu varijablu id. Na isti naein dobi-
vamo novu struju i,, s razlikom da jednadibe (2.64) treba mnoiiti sa sin 6,
+ +
pn = -Lo iR M, (is iT)-L1 iR cos 26 - +
sin (6 - 120°), odnosno sa sin (6 120'). Nova struja i, dobiva se zbra-
+
- L, is cos (26 - 120') - L, iTcos (26 120') + janjem triju jednadiba (2.64). Prilikom odredivanja novih struja id,i, i i,
+(M, i, + Mvdipd) cos 6 -M,, i,, sin 6 . . . (2.62a) treba uzeti u obzir i slijedefe relacije

qs = - Lo is + M, (iR + iT)-L, iR cos (2 6 - 120°) -

-L1is (26-120')-LliT
CCXS 26+
COS
+ (M, in, + Mpdipd) cos (6 - 120') -
-M,, i,, sin (6 - 120') . . (2.62b)
,

qT= -Lo iT + M, (iR + is) -L1 iRcos (2 6 + 120') - sin 6 cos 6+ sin (6 - 120°) cos (6 - 120') +
-Ll is 2 6 -L, iT (2 6 + 120') +
COS COS
+ (M, i, + Mpdipd) cos (6 + 120') - + sin (6 + 120') cos (6 + 120°) = 0 . . . (2.65~)
-M,, i,, sin (6 + 120') . . . (2.62~) cos 6 + cos (6- 120') + c.os (6 + 120') = 0 . . . (2.65d)
UvrStavanjem u (2.39) vrijednosti za induktivitete i meduinduktivitete sin 6 + sin (6- 120') + sin (6 + 120°) = 0 . . . (2.65e)
dobivamo izraze za tokove obuhvaeene namotima na rotoru
Noae su struje, dakle
+
y, = -M, [iH cos 6 is cos (6 - 120°) + 2
+ is cos (6 - 120') +
+ +
iT cos (6 120°)] L, i, + +
Mmodivd . . . (2.63a) id = - [iR cos 6
3
qvd = -Mpd[in cos 6 + is cos (6 - 120°) + + iT cos (6 + 120°)1 . . . (2.66a)
+ iT cos (6 + 120°)] + Mmpdi, + Lqdivd . , . (2.63b)
[in sin 6 + is sin (6 - 120') +
-Mpq[iRsin 9 + is sin (6 - 120°) +
2 =--
ypq = P

+ iT sin (6 + 120°)] + L,, is,

, . . . (2.63~) + iT sin (6 + 120°)] . . . (2.66bj
I
Izrazi za tokove u sinhronom generatoru mogu se znatno pojednostav-
niti transformacijom varijabla. To znaEi, uvest 6e se fiktivne struje defi-
nirane stvarnim strujama, pa Ce se - u nGem sluEaju - tokovi prikazati
pomoCu novih varijabla. Jednadibe se tada mogu rijeSiti za nove vari- Kao Sto moiemo provesti transformaciju varijabla za struje, tako mo-
jable, a iz tih rjeSenja odreduju se - poznavajuki vezu izmedu novih i iemo i za tokove. Za nove tokove qd, qq i p, moiemo napisati izraze ana-
starih varijabla - stvarne struje. Analogno se mogu uvesti fiktivni tokovi logne izrazima (2.66) s tim, da mjesto iR, is i iT piSemo q ~qs
, i q ~ Tada
.
I
i fiktivni naponi. Supstituciju novih varijabla treba - u opeem sluEaju - dobivamo
promatrati kao posve matematiEku operaciju, .panije ni potrebna fizikalna
2
I
interpretacija fiktivnih odnosa supstituiranih veliEina. U ovom sluEaju, me-
dutim, upotrebljena transformacija varijabla moie se fizikalno interpre- cp, = 3[qRcos 6 + q~cos ( 6 - 120') +
I
i
tirati, o Eemu Ce jog biti govora. Upoznajmo se prije toga s novim fiktiv-
nim strujama, s kojima bemo zamijeniti stvarne struje u statorskim namo- I
+c p ~ COS (6 + 120°)]
 2
V, = -- [cpn. sin9
3 + ~s sin (e- 120°) +
+ ( p ~sin (6 + 120°)] . . . (2.67b)

Uvritavanjem vrijednosti za VR (2.62a), ys (2.6213) i c p ~(2.62~)dobivamo

Vd = - (Lo + Mo + 3
- L1) id
2 + +
Mnlim Mpdind . . . (2.68a)

cp, = - (Lo + M, - -
3
2 L,) i, + M,, i, . . . (2.68b)

Vo = - (Lo- 2 M,) i, . . . (2.68~)

Za tokove obuhvakene namotima na rotoru prikazane pomoku novih struja
dobivamo

3
(ppd
-
- -- Mpd id f Mmpd im + Lpd ipd . . . (2.69b)

Izraze (2.69) dobili smo kad smo mjesto veliEina u uglatim zagradama u
(2.63) uvrstitili id odnosno i, prema (2.66a), odnosno (2.66b).
Jednadibe za tokove postale su znatno jednostavnije jer su, prvo, svi
koeficijenti konstante neovisni o poloiaju 6 rotora, i drugo, postignuta je
separacija varijabla (u ovom sluEaju struja), jer se u pojedinim izrazima
pojavljuje ili samo id ili samo i,. Jednadibe (2.68) omogubuju dalje da se
uvedu nove veliEine. Izrazi u zagradama predstavljaju induktivitete u
novom sistemu varijabla, koji su konstante i neovisni o poloiaju rotora.
Sada moiemo dati i fizikalnu sliku prilika na osnovu novih varijabla.
Protjecanja namota svake faze sinusno su rasporedena uzdui oboda sta-
tora i mijenjaju se s promjenom momentane vrijednosti struja u pojedi-
nim fazama. Uzevii u obzir da su osi namota .medusobno pomaknute za
120°, kao rezultantno protjecanje dobiva se (O na sl. 2.25) protjecanje
koje rotira sinhronom brzinom u istom smjeru kao i rotor generatora. Na
sl. 2.25. prikazano je rezultantno protjecanje u smjeru od statora prema
rotoru, jer je pretpostavljeno da protjecanje uzbudnog namota rotora, a
prema tomu i tok proizveden od tog namota, ima smjer od rotora prema
statoru. To je u skladu s jednadibama (2.68), u kojima je kao pozitivni
smjer toka uzet smjer od rotora prema statoru. Buduki da rezultantno
protjecanje rotira istom bninom kao i rotor, rezultantno protjecanje maie
se rastaviti u dvije komponente: uzduinu Od = - O cos Oo i popreEnu
+
0, = O sin 0, (sl. 2.26). Treba napomenuti da bismo do istog rezultata
doili kad bismo komponente protjecanja odredivali prema jednadibama
(2.62). Na sl. 2.26. protjecanje O oznaEeno je kao negativno, jer su sve veli- mota kroz koji protjeEe struja i,,. Taj induktivitet nazivamo popreEnim
Eine koje se odnose na stator oznaEene tim predznakom - vidi izraze sinhronim induktivitetom generatora (L,), a reaktanciju koja mu odgo-
(2.38), (2.39) itd. Osim toga treba naglasiti da je konstanta 213 samo poslje- vara popretinom sinhronom reaktancijom
dica odabrane transformacije, a ne utjeEe na konaEni rezultat.
Prema tome struju id moiemo zamisliti kao struju u fiktivnom na- X, = o L* = w (Lo + Mo - -
3
L1) . . . (2.70b)
motu, koji rotira istim brojem okretaja kao i namoti na rotoru, i koji se 2
nalazi u takvom poloiaju da njegova os pada uvijek zajedno s osi uzbud- Prema (2.68~)dobivamo nultu reaktanciju
nog namota. VeliEina struje u tom fiktivnom namotu koji rotira bit ke
tolika da Ce proizvoditi upravo toliko protjecanje u uzduinoj osi, koliko X, = w (Lo- 2 M,). . . . (2.70~)
Ce iznositi zbroj protjecanja struja u stvarnim faznim namotpna. Na isti
na'Ein moiemo zamisliti struju i, ali s razlikom da se os fiktivnog namota, Koristefi gore navedene induktivitete moiemo izraze za tokove na-
kroz koji protjeEe ta struja, poklapa s poprefnom osi rotora. Struja io iden- pisati u slijedehem obliku
tiEna je s nultom komponentom struje i pojavljuje se samo onda ako zbroj
struja u trima fazama nije jednak nuli.
f 0s FAZE R

dok izrazi za tokove obuhvakene namotima na rotoru ostaju nepromije-

njeni (2.69).
, Napon na stezaljkama uzbudnog namota moiemo prikazati relacijom

dok su priguSni namoti kratko spojeni, pa je

' r
FAZE T

Uvodenjem operatora p = dldt za Laplaceovu transformaciju (Lit. 10. i 11)

moiemo jednadibe (2.72) napisati u obliku
Slika 2.26. Rastavljanje rezultantnog .protjecanja 8 na uz-
duinu Qd i poprernu Oq komponentu rezultantnog protjecanja v m + im~m
=PCP, . . . (2.73a)
statora
0 = P Ppd + i ~ T
dP ~ . . . (2.73b)
Struje id i i, proizvode dakle tokove koji su stacionarni s obzirom na . . . (2.73~)
rotor, pa radi toga tim se tokovima suprotstavljaju konstantni magnetski 0 = P P P+~ i ~ TP,
g
otpori. Tok proizveden strujom id jednak je prvom Elanu na desnoj strani UvrStavanjem izraza (2.69) u (2.73) dolazimo do izraza -
izraza (2.68a), pa je izraz u zagradi induktivitet fiktivnog rotirajukeg
namota kroz koji protjeEe struja id. Taj induktivitet nazivamo uzduinim 3
sinhronim induktivitetom sinhronog generatora (Ld), a pomnoien s kru- , -
~ n= + + +
2 id P M ~ i m ( P L ~ ~m) ipd PMrnpd
- . . ..(2.74a)
inom frekvencijom nazivamo ga uzduinom sinhronom reaktancijom

Analogno tome prvi je Elan na desnoj strani izraza (2.68b) tok proizveden
strujom i,, a izraz u zagradi jest induktivitet fiktivnog rotirajukeg na-
0=--2 i + ip9
.9 P M P ~ (PLPQ+ rpq) . . . (2.74~)
5 Visokonaponska rasklopna postrojenja 65
Iz tih jednadibi moiemo odrediti i,, ipd i i,,, pa uvrgtavanje u jednadibe
(2.71) dobivamo slijedki izraz za tok u uzduinoj osi
Prema tome u stacionarnom pogonu reaktancija sinhronog generatora
ima vet u (2.70a) odredenu vrijednost, koja je nazvana uzduZnom sin-
hronom reaktancijom.
Iz (2.77) dobivamo popreEnu reaktanciju - vrijednost u zagradama
pomnoiena s kruinom frekvencijom
3 P M2P,
X, (p) = Xu- - w
2 P LP4 + ~ P Q
pomoCu koje moiemo odrediti pozetnu (subtranzientnu) popreEnu reak-
tanciju sinhronog generatora, ako postavimo p = 00,

Uz p = 0 dobivamo popreEnu sinhronu reaktanciju

Za tok u poprekoj osi dobivamo x, (0) = x,
koja je veC definirana relacijom (2.70b).
U praktifkim rafunima upotrebljava se i prelazna (tranzientna)
reaktancija sinhronog generatora, koju moiemo definirati kao pofetnu
U izrazu za tok u uzduinoj osi imamo dva Elana: prvi predstavlja udio reaktanciju kad ne postoje prigugni namoti na rotoru. U tom bi slufaju
protjecanja uzbudnog namota, a drugi udio protjecanja struje id u stva- jednadibe tokova - analogno izrazima (2.69) i (2.71) - glasile
ranju uzduine komponente toka. Prema tome je izraz u vitifastoj zagradi
induktivitet, koji nazivamo uzduinim induktivitetom, odnosno - pomno-
ienog s kruinom frekvencijom - uzduinom reaktancijom sinhronog gene-
ratora. Za uzduinu reaktanciju dakle vrijedi relacija
(Pnl = - -M
. ti + L, i,,, . . . (2.83~)
2
dok bi naponska jednadiba - analogna izrazu (2.74a) - glasila

UvrStavanje i, iz (2.84) u (2.83a) dobivamo izraz za tok u uzduinoj osi

Vrijednost funkcije u momentu t = 0 dobit eemo ako postavimo
p = 00, pa je

pa je i izraz za uzduinu reaktanciju generatora bez priguSnih namota

na rotoru

Izraz (2.79) predstavlja reaktanciju u trenutku nastanka kratkog spoja,

p a je ona nazvana poZetnom (subtranzientnom) uzduZnom reaktancijbm Postavljanjem p = 00 dolazimo do reaktancije u momentu nastanka krat-
sinhronog generatora. kog spoja za generator bez prigugnih namota, koju nazivamo prelaznom
Reaktancija generatora funkcija je vremena, pa njezinu vrijednost (tranzientnom) uzduinom reaktancijom sinhronog generatora
u stacionarnom pogonu za t = oo odredujemo ako u (2.78) uvrstimo za
p = 0. Tada dobivamo
Xd(0) = Xd. . . . (2.80)
 Sinhronu uzduinu reaktanciju dobivamo za p = 0, a ona je jednaka onoj odnosno inverzna reaktancija sinhronog generatora jest
generatora s priguSnim namotima (2.70a) i (2.80), jer se u stacionarnom
pogonu generator jednako vlada i s priguSnim namotima kao i bez njih,
budufi da u stacionarnom pogonu kroz priguine namote ne p r o t j e e struja.
PopreEni induktivitet za generator bez priguSnih namota konstantna
je velifina, jer u popreEnoj osi rotora nema namota. Radi toga je Inverznu reaktanciju mogli bismo odrediti (Lit. 7) uz pretpostavku da
uz kratkospojeni uzbudni namot narinemo na stezaljke generatora trofazni
napon inverznog redoslijeda. Ako i tada zanemarimo struje viSih frekven-
pa je prelazna (tranzientna) popreha reaktancija jednaka sinhronoj po- cija, doki kemo do slijedekeg izraza za inverznu reaktanciju
preEnoj reaktanciji

koja je vef definirana relacijom (2.70b). Izraz (2.96) daje donju, a izraz (2.95) gornju granicu inverzne reaktan-
Da odredimo reaktanciju generatora, koja se pojavljuje kad kroz gene- cije. Razlika izmedu ta dva izraza ovisi o omjeru X,"/Xdf'. Tako imamo za
rator teku struje inverznog sistema, zamislimo da smo na bilo koji naEin
narinuli struje inverznog redoslijeda u statorski namot generatora. Struje
u pojedinim fazama, dakle, iznose
iR = Im cos 6
+
is = I , cos (6 120')
i, = I, cos (6 - 120°)
UvrStavanjem u (2.66) dolazimo do komponenata struja u novom sistemu,
pa je Ta razlika postaje joS manja ako uzmemo u obzir. i reaktancije izvan gene-
id = Im COS 2 6 . . . (2.91a) ratora (Lit. 5).
i , = -I , sin 2 6 . . . . (2.91b) Nulta reaktancija je vef definirana relacijom (2.68c), pa ona iznosi
i, = 0 . . . (2.91~)
Uz kratkospojeni uzbudni namot (v, =O) jednadibe uzduinog i popreEnog a moie se javiti samo onda ako je nul-tarka generatora posredno ili nepo-
toka - prema (2.75) i (2.77) uzevSi u obzir da je p = m, a uvodeCi oznake sredno uzemljena.
L," i L, kao poretne induktivitete -glase Reaktancije obiEno prikazujemo u relativnim veliEinama ( x ) , koje su
p,j = -id L '' definirane relacijom
.
= -bL,
I,

(Po =0
Induktivitet L/ definiran je relacijom (2.79), a L," relacijom (2.82). Ako gdje su X reaktancija u omima, S, nazivna snaga u MVA, a U , linijski
sada tok faze R prikaiemo uzduinom i popreEnom komponentom toka, napon u kV. Relacija (2.98) izvodi s e ovim razmatranjem. Kao relativnu
polazeki od izraza analognog izrazu (2,.64a), dolazimo do izraza reaktanciju moiemo definirati omjer izmedu pada napona u reaktanciji,
kad kroz nju teEe nazivna struja, te nazivnog faznog napona
vit=-Im

Induktivitet faze za inverzni sistem struja

Ld" -L/

-
2
cos 3 6
I . . . (2.93)
ako zanemarimo struju tro-
-struke frekvencije, Sto moiemo uEiniti jer je ta struja malena u usporedbi Mno"znjem brojnika i nazivnika sa 3 V , dolazimo do relacije (2.98), jer
sa strujom. norrnalne frekvencije - jest je 3 V a 2= Un2.
U tab. 2.1. navedene su granice i srednje vrijednosti relativnih reak-
tancija, prema podacima (Lit. 4. i Lit. 12). Podaci u njemaEkoj literaturi
(Lit, 2) neSto se razlikuju od onih u tab. 2.1.
 TABLICA 2.1
ProsjeEne relativne reaktancije (iznad crte) i granice relativnih
reaktancija (ispod crte) sinhronih generatora i kompenzatora

nodokmdna
shema za
4 "zdUinu Slika 2.27. Nadoknadne sheme
reuktam+ za uzduine reaktancije sinhro-
Id nog generatora

UsporedujuCi nadoknadnu shemu za poEetnu uzduinu reaktanciju Xd"

sa sl. 2.27. i s relacijom (2.79),koja je izvedena iz pojedinih induktiviteta
i meduinduktiviteta nakon transformacije u nove varijable, moCi Cemo iz
(2.79) doCi do X/ definirane nadoknadnom shemom sa sl. 2.27a, ako pret-
postavimo da su svi meduinduktiviteti medusobno jednaki.. Dalje, ako
postavimo da je
1) Generatori s viSe okretaja obiEno imaju manju, dok generatori s manje okretaja veCu
reaktanciiu. I +
X,, = w Lo -
3
2 w L, .
. . (2.100a)
2) Nulta reaktancija ovisi u velikoj mjeri izvedbi namota statoru.
y 0,l Xd" do 0,7 xd"

D) Nadoknadne sheme reaktancija sinhronih generatora

U literaturi (Lit. 13. i 14) se Eesto navode nadoknadne sheme, koje
prikazuju reaktancije sinhronog generatora. Takve nadoknadne sheme pri- t e da su induktiviteti namota na rotoru
kazane su na sl. 2.27. PoEetna uzduina reaktancija definirana je na-
doknadnom shemom, u kojoj pored reaktancije rasipanja statorskog na-
3
- w L,, = X,,
2
+ X, . . . (2.100d)
mota (X,) postoje, medusobno paralelno spojene (sl. 2.27a) reaktancija
definirana meduinduktivitetom statora i rotora (X,), reaktancija rasipanja
uzbudnog namota (X,,) i reaktancija rasipanja uzduinog dijela priguinog
namota (Xpdr).Ako nema priguznog namota, odnosno ako je njegovo djelo-
vanje prestalo, moiemo smatrati da je rasipna reaktancija tog namota pa ako u (2.79) uvrstimo vrijednosti iz (2.100), dobit Cemo da je
postala neizmjerno velika, pa dolazimo do sheme prikazane na sl. 2.27b,
koja predstavlja nadoknadnu shemu za prelaznu reaktanciju sinhronog
generatora. U stacionarnom pogonu nema djelovanja rasipanja uzbudnog
,
namota na stator, pa, tada i reaktanciju rasipanja uzbudnog namota mo-
iemo smatrati neizmjerno velikom. Shema na sl. 2 . 2 7 ~predstavlja na- I
doknadnu shemu za sinhrcmu reaktanciju. ?to bai odgovara nadoknadnoj shemi sa sl. 2.27a.

Na isti naEin dolazimo iz (2.87), koji daje vrijednost prelazne uzduine
reaktancije (Xi), do relacije
Sto je ba.5 reaktancija odredena prema nadoknadnoj shemi prikazanoj na
sl. 2.27b.
KonaEno je sinhrona uzduina reaktancija (Xd) jednaka - prema sl.
2.27~- zbroju X,, i X, Sto odgovara relaciji (2.100~).
E. Struje kratkog spoja
Po1azeC.i od struja id i i,, koje moiemo - kako je vek spomenuto -
zarnislitl kao struje u fiktivnim rotirajubim namotirna, dolazimo do struja
u pojedinim fazama. U stacionarnom pogonu struje id i i, su konstantne,
a njih -tjera n a p n - koji je takoder konstantan - a djeluje na krajevima
tih zamigljenih rotirajubih namota. I za vrijeme prelazne pojave taj napon
ostaje konstantan, jer moiemo smatrati da je to narinuti napon. VeliEina
napona koja djeluje na uzduini i popreEni namot ovisi o momentu na-
stanka kratkog spoja, pa napon moiemo rastaviti u dvije komponente
-
Vd = Vmcos 6 i Vq = Vmsin 6 . Kut 6 ovisi o opterekenju generatora, pa
je za neo~terebenigenerator 6 = 0. < ,

Analogno moiemo i popreEne reaktancije prikazati nadoknadnim she-

mama (sl. 2.28). Sada medutim treba postaviti reaktanciju rasipanja sta- Struju kratkog spoja id (proizvedenu naponom Vd), neposredno nakon
torskog namota (X,,,) u popreEnoj osi i reaktanciju rasipanja popreEnog nastanka kratkog spoja u fiktivnom namotu Eija os pada zajedno s uzdu-
dijela priguSnog namota (X,,,). Postavljajubi inom osi rotora, mogli bismo rastaviti na tri dijela, koja moiemo prikazati
relacijom

SkraCivanjem Elanova dogli bismo do izraza V, cos 6 IXL, Sto predstavlja

te uvrStavajuki navedene vrijednosti u (2.87), dolazimo do relacije
istosmjernu struju (u fiktivnom rotirajukem namotu!) koja bi tekla nepo-
sredno nakon nastanka kratkog spoja, a reaktancija namota u tom tre-
nutku jednaka je pofetnoj uzduinoj reaktanciji Xd".
Prvi dio struje idl mogli bismo nazvati poEetnom komponentom struje,
a dobivamo je kao razliku dviju struja: prve, koju tjera kroz reaktanciju
Xd" napon Vm cos 6 i druge, koju isti napon tjera kroz reaktanciju X;.
PoEetnu komponentu struje AIdl" moiemo dobiti iz relacije
A Idl" = Vm
1 1
-)cos d

Drugi dio struje, Sto moiemo nazvati prelaznom komponentom struje,

koja baS odgovara nadoknadnoj shemi na.sl. 2.28a, Sto prikazuje poEetnu takoder je razlika struja, koju moiemo prikazati relacijom
popreEnu reaktanciju sinhronog generatora.
Sinhrona popreha reaktancija (X,) odredena je relacijom (2.103c),
Sto odgovara nadoknadnoj shemi na sl. 2.28b.
a predstavlja drugi Elan izraza (2.105a). KonaEno t r e k dio struje h mo-
nodokmdna iemo nazvati stacionarnom komponentom struje
shema zo
pdelnu p o p f n u A Id, = v,n
- COS d
a) Xa
renktanc~u

XP" Sto odgovara treeem Elanu izraza (2.105a).

Treba upozoriti medutim da su poEetna i prelazna komponenta stru-
je definirane relacijama (2.106a) i (2.106b) samo razlike struja kratkog
nodokrndno
spoja, pa ih ne treba zamijeniti sa strujom kratkog spoja neposredno na-
shema .?a
kon njegovog nastanka i rasklopnom strujom o kojima be biti joS govora
u t r d e m poglavlju.
sinhmmp o p h
rmktanc~u Slika 2.28. Nadoknadne sheme za Osim struje idl, teEe kroz isti fiktivni rotirajubi namot i struja koju
poprehe reaktancije sinhronog proizvodi tok koji je postojao u momentu nastanka kratkog spoja, a ne
generatora moie se trenutno promijeniti. Taj tok vezan je uz stator, a prema njemu
fiktivni namot rotira sinhronom brzinom.,)sim toga taj je tok proizvodio
izmjeniEni napon u namotima statora prqe nastanka kratkog spoja, pa
t e taj tok djelovati na fiktivni rotirajuti namot kao da je na stezaljkama
toga namota napon V, cos ( o t + 6). Prema tome, u fiktivnom rotirajufem
namotu t&i t e izmjeniena struja, pa 6e radi tih brzih promjena namot tom gdje je uzet u obzir utjecaj uzbudnog namota na priguSni uzduini namot.
izmjenifnom naponu suprotstavljati poEetnu uzduinu reaktanciju XdJ' Vremenska kontanta generatora u praznom hodu, kad nema priguSnog
Izmjeniena struja u fiktivnom rotirajutem namotu iznosit ke, dakle namota, iznosi
idz = - -
Vm cos (at
Xd"
+ 6) . . . (2.105b) TdoI -
--L m

Tm
. . . (2.109b)
pa 6e ukupna struja u tom namotu biti Uvodenjem vremenskih konstanta u praznom hodu u relacije (2.108) do-
bivamo
Td1' = Tdorr Xd"
-
xd'
--I
Xd"
cos(aut 6)) + . . . (2.107)
Tolika bi struja tekla neposredno nakon nastanka kratkog spoja i tolika Prema tome, uzevSi u obzir promjenljivost struja za vrijeme kratkog
bi i trajno ostala kad se reaktancija generatora ne bi mijenjala, odnosno spoja, struju id moiemo napisati u obliku
kad namoti ne bi imali djelatan otpor. Ako taj utjecaj uzmemo u obzir,
te aka znamo da su vremenske konstante medusobno razlirite kad se
radi o promjenama razlieitih komponenata struje id, (2.105a), koje su
definirane relacijama (2.106), kao i kad se radi o promjeni struje id,
(2.105b), moiemo odrediti velieine struje u svakom trenutku.
Detaljnjim razmatranjem (Lit. 5) dolazimo do izraza za pojedine
]
e - t/Td' + - cos 6 -
Xd
vremenske konstante.
Vremenska konstanta p g e t n e komponente struje AId," (2.106a)
def inirana je relacijom
--I
Xd"
e-tlTacos (W t + 6) I
Na analogan nafin - kao struju idl u (2.105a) - moiemo prikazati
i struju i,,

dok je vremenska konstanta prelazne komponente struje A Id,' (2.106b)

Z T7 I

Vremenska konstanta stacionarne komponente struje neizmjerno je ve-
lika, jer se t a komponenta s vremenom ne mijenja. Vremenska kon-
stanta struje id? - prema citiranim razmatranjima - iznosi
Velifina X,' nije uSla u relaciju (2.112 a), jer je X,'= X , (2.89). Struju
i, opet moiemo razdijeliti na komponente. Poeetna komponenta struje i,,
(koja je ujedno i prelazna komponenta) definirana je relacijom
I

a predstavlja prvi Elan izraza (2.112a). Drugi Elan je stacionarna struja

U gore navedenim formulama imam0 v d ranije upotrebljene oznake, u fiktivnom rotirajukem namotu, 8 j a se os poklapa s poprefnom osi
osirn T, koji znaEi djelatni otpor namota statora. rotora.
Ako poznamo vremenske konstante generatora u praznom hodu, Analogno kao struju id*,moiemo definirati i struju i,,
moiemo pomodu njih definirati vremenske konstante poretne i prelazne
kompanente struje. Vremenska konstanta generatora u praznom hodu, i, = 5 sin ( o f + 6) . . . (2.112b)
kad pastoji priguhi namot, iznosi X,"
I sad? je i,, istosmjerna struja, a iQ, izmjenirna, ali u fiktivnom rotira-
juCem namotu Eija se us poklapa s popreEnom osi rotora. Ukupna je
struja, dakle
Pomobu tih struja - koristebi relacije analogne izrazima (2.64) - ali
uzevSi u obzir da kratki spoj nastaje u trenutku kad je uzduina os za-
krenuta za kut 6, prema osi faze R, odreduje se struja u fazi R (i, = 0,
jer se radi o tropolnom kratkom spoju)
ill = id cos (w t + 6,) -iq sin (w t + 6,) . . . (2.120)
pa uvrStavanjem vrijednosti za id i iQdobivamo

Da se odredi promjena struja, potrebno je poznavati vremenske kon-

stante. Vremenska konstanta poEetne struje AI,," (2.113) iznosi (Lit! 5)
cos (w t + 6,) - -
1
2
V, emtlTa

I
dok je za struju i,, vremenska konstanta ista kao i za struju id,.
Ako uzmemo u obzir da je vremenska konstanta priguSnog namota
u popreEnoj osi vremenska konstanta u praznom hodu u toj osi, moiemo
postavifi P Za fazu ' I'mjesto - 120° treba postaviti
Sada moiemo napisati izraz za struju i, uzevSi u obzir i smanjenje
struje za vrijeme trajanja kratkog spoja, pa je
Za struje u ostalim fazama dobili bismo analogne izraze, s tom razlikom
da +
za fazu S moramo mjesto o t 6, uvrstiti w t 6, - 120°, mjesto +
6, +
uvrstiti 6, - 120°, a mjesto 2 w t 6, postaviti 2 w t 8,- 120° +
120'. +
Prvi Elan u (2.121) jest transformirana istosmjerna struja koju smo
zarnigljali da teEe u fiktivnom rotirajukem namotu, koja je, promatrana
s obzirom na nepomihe namote statora, izmjenirna struja normalne
frekvencije. Prvi Elan je dakle izmjeniEna komponenta struje, kako smo
je nazvali u tar. 2.3b. Drugi Elan je istosmjerna komponenta struje
kratkog spoja. On je posljedica izmjenirne struje u oba fiktivna rotira-
juba namota, jer je ta izmjeniEna struja, promatrana s obzirom na ne-
pomiEni stator, istosmjerna struja. Trebi Plan jest posljedica razlike
izmedu ipnjenirnih struja u dva fiktivna rotirajuba namota, a ta razlika
nastaje od razliEitih reaktancija u uzduinoj i popretinoj osi.
Za turbogenerator, u kojega praktiEki nema razlike izmedu uzduine
i poprehe reaktancije (XdN= Xq"), moiemo za struju u fazi R postaviti

+ 6)
- 2 e-tl~asin (w t
Xu" 1 ...
Pojednostavnirno izraze, pa promatrajmo struje uz pretpostavku da
je generator u trenutku nastanka kratkog spoja bio neopterden. To
znaEi, postavimo da je 6 = 0. Tada su struje - prema (2.111) i (2.118)
'I
+ - cos (w t + 6,) - -
Xd Xd"
vm &ITa cos 6,

Za generator s izrazitim polovima, ali bez priguSnog. namota, struja

u fazi R iznosi - jer je tada X/ = Xd' i Xun = Xp -
iR= vn [( 1 - & ) e-tlTdl + - cos (w t + 6,) - -V,
'I
Xd 2
e-tITa .

Iz oscilograma struje kratkog spoja na izvedenom generatoru mogu

se odrediti sve potrebe velitine koje dolaze u jednadibi (2,121), U osci-
 odakle odredujemo p r e l a n u uzduinu reaktanciju XL, jer je veC iz sl. 2.29.
logramu struje kratkog spoja moie se lako odijeliti istosmjerna kompo- poznata reaktancija X d . IZ dijagrarna na sl. 2.30. odredujemo i vremensku
nenta od izmjeniEne, iz pomaka priguzene sinusoide od apscise. Nakon konstantu Td' kako je prikazao na sl. 2.11. ili 2.12.
eliminiranja istosmjerne ostaje samo izmjeniena komponenta, oko koje
m0iem0 nacrtati anvelopu, koja spaja maksimalne vrijednosti. Jednadibu v, $0
anvelope dobivamo ako uzmemo prvi Elan izraza (2.121) i postavimo
+
da je cos (w t 6,) = 1, pa izraz za anvelopu giasi
Xd
- -
3.0
&A Mtt-Ft-H
koju-uzevSi u obzir relacije (2.106) uz 6 = 0, kao $to smo. i pretpostavili
- moiemo napisati i u obliku
a = A 4," e -t'2'u1' + dld,' e-'lTd' + A I ~ , . . . (2.125)
Iz nacrtane anvelope maksimalnih vrijednosti (sl. 2.29) moiemo ne-
posredno odrediti poEetnu uzduinu reaktanciju i sinhronu uzduinu re-

Slika 2.30. Primjer odredivanja

prelazne uzduine reaktancije
Xd' i vremenske konstante Td
sinhronog generatora

Da odredimo vremensku konstantu TdR, treba takoder u polulogari-

tamskom dijagramu (sl. 2.31) unijeti razlike izmedu a i sume drugog
i treCleg Elana jednadibe (2.125). Postupit Cemo kao pri odredivanju vre-
menske konstante Ti.
Istosmjernu komponentu struje kratkog spoja m o 5 herno iskoristiti
za odredivanie vremenske konstante T , na vek o ~ i s a nnaEin.
i ali i za odre-
divanje X,". k r i odredivanju X," treba-medutimApoznavati4. Istosmjernu

Slika 2.29. Primjer anvelope maksimalnih vrijednosti

izmjeniEne komponente struje kratkog spoja

aktanciju. Maksimalna ordinata anvelope (t = 0) - prema (2.124) - pred-

stavlja omjer V , / X / , pa pomoku padataka o tjemenoj vrijednosti napona
(V,) prije nastanka kratkog spoja odredujemo reaktamiju X/. Za stoti-
njak periodastruja praktirki postiie stacionarnu vrijednost, pa moiemo
raEunati da je t = m. Tada vrijednost anvelope iznosi V,,,/Xd, odakle se
moie izraEunati Xd.
Pri odredivanju prelazne uzduine reaktancije potrebno je od vrijed-.
nosti anvelope odbiti veliEinu V,/Xd,- pa tu novu vrijednost unijeti ,u polu-
logaritamski dijagram (sl. 2.30). U tom dijagramu nova anvelopa (sa sma-
njenim ordinatama) za veka vremena t predstavlja drugi Elan izraza
(2.125), pa ako ielimo za mala vremena t odijeliti A Ifdl e-t/Td' od prvog
flana izraza (2.125), potrebno je produljiti pravac do sjeciSta s ordinatom
(crtkana duiina na sl. 2.30). SjeciSte s osi ordinata maksimalna je vrijed-
nost drugog 6Iana izraza (2.120), koji - za t = 0 - iznod Slika 2.31. Primjer odre-
divanja vremenske kon-
stante Td" sinhronog ge-
neratora
 komponentu struje u fazi R (za t = 0) omaEinio sa IRo, a u fazi S sa I,-,,. F. Ekvivalentne sheme sinhronog generatora
Tada je prema (2.121)
Pri izrafunavanju struja kratkog spoja u mreiama normalno se ne
pravi razlika izmedu uzduinih i poprefnih reaktancija generatora s izra-
zitim polovima. To je uvedeno radi pojednostavnjenja rafuna, i radi toga
jer ne nastaju znatnije razlike uvodenjem tog pojednostavnjenja, a pogo-
tovo jer se utjecaj te razlike to viSe smanjuje, Sto se izmedu generatora
i mjests kratkog spoja nalazi ve6a reaktancija (transformatori, vodovi).
Prema tome pri odredivanju struja kratkog spoja u mreiama pretpostavlja
Dijeljenjem tih dvaju izraza m o u Cemo odrediti kut 6, iz relacije se da su svi generatori turbogeneratori, pa za njih vrijedi izraz (2.122).
Prema ranije izloienom moiemo smatrati da u trenutku nastanka
6, = arc tg Is0
( I R o sin 120'
-mtg 120° ) . . . (2.128a) kratkog spoja generator ima poEetnu reaktanciju (XdP),nakon pekoliko
perioda nestaje struja definirana prvim Elanom u uglatim zagradama
odnosno izraza (2.122), pa se moie smatrati da generator ima prelaznu reaktanciju
(Xi).To nije sasvim tafno, jer je reaktancija Xd' definirana prema sl.
k ( 2 5 . 1
6, = arc tg -
1 2.30. za moment t = 0. Takvu aproksimaciju med,utim moiemo prihvatiti,
jer je nakon nekoliko perioda t << T i (tab. 2.2). Teoretski za t = 00,prak-
tifki nakon nekoliko sekunda, generator se vlada kao da ima reaktanciju
PoznavajuCi kut 6, kao i Xdn iz relacije (2.127a), odredujemo reaktan- Xd. Prema tome ekvivalentna shema generatora u direktnom sistemu ovisi
ciju X,". o momentu promatranja, jer se reaktancija za direktni sistem mijenja
Vremenska konstanta T, odreduje se prema krivulji opadanja isto- s vremenom (sl. 2.32). Za slufaj da narinemo na stezaljke napon inver-
smjerne .komponente, na vet opisani nafin. znog redoslijeda generator Ce se - kako.smo vidjeli - vladati kao da irna
reaktanciju Xi(2.96) i tu Ce reaktanciju imati cijelo vrijeme dok je na-
TABLICA 2.2 rinut napon inverznog redoslijeda. Istu situaciju s obzirom na promjenlji-
ProsjeEne vremenske konstante (iznad crte) i granice vremenskih
vost reaktancije imamo kad na stezaljke narinemo nulti napon (isti napon
konstanta (ispod crte) n sekundama sinhronih generatora
i kompenzatora

u momenfu nekoliko period0 nekoliko sekurnfa

nos[mka kratkug nokon nostonko mkon nostcuka
kMtkog
y
oj
o
6p
kmfkcq spp

direktni
sistem

1) Generator veCe snage ima veCu vremensku konstantu (Llt. 12)

2) Vremenika konstanta TqN= Td//
~;u[fi
Prilikom analize oscilograma zanemarili smo struju dvostruke frek- sistem
vencije, Sto je moguke, jer je njezina vrijednost malena.
.. . ProsjeEne vrijednosti kao i granice unutar kojih se kreCu vremenske Slika 2.32. Ekvivalentne sheme spoja generatora s izoliranom
konstante, navedene su u tab. 2.2. nul-tackom

6 Visokonaponska rasklopna postrojenja

na sve tri stezaljke). Nulti napon moie medutim protjerati struju kroz Reaktanciju transformatora moiemo odrediti i pomoCu relativnog napolla
generator samo onda ako je nul-tafka generatora uzemljena. Prema tome kratkog spoja
za generator s neuzemljenom nul-taEkom nulta je reaktancija neizmjerno

shema
spojn gdje su V,, nazivni fazni, a Unl nazivni linijski napon, dok je Ukl linijski
napon kratkog spoja. UvrStavanjem u (2.129) dobivamo

u momentu nekoliko period0 nekdiko sekundn

nnstonko krntkoq nnkon nostanka nakon nnstanko
spqa krotkog spoja kmtkog sp@a

direktni
sistem

FX sistem
inerzni
Slika 2.34. Shema spoja za po-
kus kratkog spoja transfor-
matora
nulti
sistem a mnoienjem brojnika i nazivnika sa Unl dolazimo do izraza

Slika 2.33. Ekvivalentne sheme spoja generatora s uzemljenom

nultaEkom
velika (X, = oo, jer je struj'a jednaka nuli), dok je za generator s uzemlje-
nom nul-tafkom nulta reaktancija X, (2.97).
Na sl. 2.32. prikazane su ekvivalentne sheme za generator s izoliranom,
a nh-$1. 2.33. ekvivalentne sheme za generator s uzemljenom nul-tafkom.
koji je analogan izrazu (2.98).
Pri odredivanju reaktancije transformatora nije svejedno da li se
polazi od primarnog ili sekundarnog namota. Ako, naime, pokus kratkog
spoja izvodimo tako da napon (sl. 2.34) narinemo na sekundarnu stranu,
a primarni namot kratko spojimo, te ako pretpostavimo da je prenosni
omjer Un1/Un,,nazivna struja sekundarnog namota bit Ce

2.4 REAKTANCIJE TRANSFOR.MATORA

dok Ce napon kratkog spoja, potreban da protjera struju I,,, biti
A. Dvonamotni transformatori
Iz pokusa kratkog spoja odredujemo direktnu reaktaciju transforma-
tora, koja je jednaka reaktanciji kratkog spoja. Pokus kratkog spoja izvodi Dijeljenjem napona sa strujom dobivamo reaktanciju transformatora,
se ovako (sl. 2.34): kratko se spoje sekundarne stezaljke, a na primarne polazeCi sa sekundarne strane
se narine toliki trofazni napon da kroz namote tefe nazivna struja. Omje-
fom tako definiranog napona Vkl (koji nazivamo naponom kratkog spoja)
1 nazivne struje Inl definirana je direktna reaktancija transformatora

Prema tome reaktanciju transformatora, polazeCi od sekundarne strane,

razlikujemo od reaktancije promatrane s primarne strane. Relativni napon
kratkog spoja medutim jednak je, bilo da se polazi od primarne, bilo od
sekundarne strane. Radi toga se kao karakteristifna veliEina transforma- U ekvivalentnim shemama transformator se moie prikazati njegovom
tora i navodi relativni napon kratkog spoja (tab. 2.3). Napon kratkog reaktancijom u direktnom i inverznom sistemu (sl. 2.35).
spoja obiE110 sc navodi u procentima.

T A B L I C A 2.3.

Naponi kratkog spoja

(ukVo) transformatora
Gornji
nazivni Uk
napon O/o
kV
Slika 2.35. Ekvivalentne sheme transfor-
6 do 20 3.5- 8 matora: (a) u direktnom, (b) u inverznom
sistemu
30 5 -8
60 7 -9
110 9 -11 Sve navedeno vrijedi za transformatore bilo kakve izvedbe i bez obzira
220 11 -13 ria spoj namotl i uzemljenje nul-taEke. Nulta reaktancija medutim znatno
ovisi o spoju, izvedbi i uzemljenju nul-taEke transformatora.
Promotrimo najprije transformator u spoju zvijezda-zvijezda. Podimo
Prilikom odredivanja struja kratkog spoja zanemarujemo struju ma- od transformatora s izoliranim nul-tafkama (sl. 2.36). Narinemo li na
gnetiziranja, jer je ona malena u usporedbi sa strujom kratkog spoja. U I
primarni namot nulti sistem napona, dakle na &e tri stezaljke isti napon,
praznom hodu transformator ima znatno veCu reaktanciju od reaktancije kroz transformator neCe proteCi struja ma koliki bio narinuti napon.
kratkog spoja. Ako sa I, omaEirno struju praznog hoda pri nazivnom Strujni krug nije zatvoren, a na sva tri namota djeluje isti napon. Prema
naponu V,,, reaktancija transformatora u praznom hodu jest I tome nulta reaktancija neizmjerno je velika, jer reaktanciju:moiemo odre-
diti kao omjer narinutog napona i struje koja teEe kroz transformator.
xm = h . . . (2.136) . : Ako je nul-taEka prirnarnog namota uzemljena, strujni krug Ce biti
I, zatvoren, jer tada uvijek pretpostavljamo da je izvor narinutog napona
Ako dalje uvedemo omjer uzemljen (odnosno da su nul-taEke drugih transformatora uzemljene), pa
Ce se struja zatvarati preko zemlje i uzemljenih nul-taraka (sl. 2.37).
Kolika Ce poteCi struja, odnosno koliku Ce reaktanciju imati transfor-

te uzmemo u obzir (2.130), moCi Cemo za (2.136) napisati

Postavimo li m = 0,l i uk = 0,l Sto - kao srednja vrijednost - odgovara

odnosima koje imamo za transformatore, dobit Cemo

.
Reaktancija praznog hoda je prema tome oko 100 puta veCa od X d l , pa
i greSka koja nastaje zanemarenjem stru je magnetiziranja iznosi oko l0/o.
Ako pokus kratkog spoja izvedemo prema shemi na sl. 2.34, ali sa dvije
zamijenjene faze, dakle s inverznim redoslijedom faza, doCi Cemo do iste
reaktancije kratkog spoja kao i s direktnim redoslijedom faza. To znaEi Slika 2.36. Shema spoja transformatora Slika 2.37. Shema spoja transformatora u
u spoju zvijezda-zvijezda s izoliranom spoju zvijezda-zvijezda s uzemljenom nul-
da je inverzna reaktancija jednaka direktnoj, Sto vrijedi za sve dijelove nul-tackom (a) i ekvivalentna shema tatkom jednog namota (a) i ekvivalentna
mreie koji ne rotiraju. spoja nultog sistema (b) shema spoja nultog sistema (b)
mator, ovisi o izvedbi transformatora. Svaka od struja proizvest t e tok
@, s tim, da su tokovi svih namota u fazi. U trofaznom transformatoru
Sa tri Stupa (sl. 2.38a) tokovi se ne mogu zbog toga zatvorlti kroz ieljezo,
vec moraju traiiti put kroz zrak ili kotao transformatora. Tok mora da
bude toliki da proizvede protuelektromotornu silu koja Ce driati ravno-
teiu narinutom naponu, a buduCi da se tokovi zatvaraju kroz zrak, po-
trebna struja morat Ce biti relativno velika u usporedbi sa strujom, koja
bi tekla, kad bi se tokovi zatvarali kroz ieljezo. U trofaznom transfor-
matoru s pet jezgri (sl. 2.38b) kao i u sklopu od tri jednofazna transfor-
matora (sl. 2.38c), Eiji su namoti spojeni u zvijezdu (sl. 2.37a), tokovi
nultog sistema mogu se zatvoriti kroz ieljezo, pa potrebna struja odgo-
vara struji magnetiziranja. U tim slutajevima (trofazni transformator
s pet stupova ili sklop od tri jednofazna transformatora) nulta reaktancija
je jednaka reaktanciji praznog hoda, koja je oko stotinu puta veCa od
reaktancije u direktnom sistemu, pa moiemo smatrati da je neizmjerno
velika, Sto odgovara pretpostavci o zanemarivanju struje magnetiziranja.
Nasuprot tome trofazni transformator sa tri jezgre ima manju nultu
reaktanciju, koja je 10 do 15 puta ve6a od reaktancije kratkog spoja.
To sve vrijedi onda ako napon nultog sistema narinemo n a stezaljke
namota, Eija je nul-tafka uzemljena. Napon narinut na stezaljke namota,
Eija nul-tafka nije uzemljena, nete medutim uspjeti da protjera struju
kroz namote, bez obzira na izvedbu transformatora, jer Cemo imati iste
prilike kao na sl. 2.36. Ekvivalentna shema u nultom sistemu za trofazni
transformator s tri jezgre s uzemljenom nul-tafkom jednog namota
prikazana je na sl. 2.37b, dok za druge dvije izvedbe transformatora
ekvivalentna shema odgovara sl. 2.36b.
Uzemljenje obiju nul-taEaka transformatora (sl. 2.39a) omoguCit Ee
zatvaranje struja nultog sistema u oba namota, pa Cemo imati u trans-
formatoru iste prilike kao pri opteretenom transformatoru ili kratko-
spojenom transformatoru, jer Ce se protjecanju u primarnim namotima
suprotstavljati protjecanje u sekundarnim namotima. Radi toga je nulta
reaktancija jednaka direktnoj reaktanciji transformatora (sl. 2.39b). Pot-
pun0 iste prilike imamo u sluEaju kad se nulti sistem napona narine na
sekundarnu stranu transformatora, pa je i ekvivalentna shema za oba
sluEaja ista.
U nekim slutajevima uzemljuje se nul-taEka transformatora preko
impedancije Z.. Kroz tu impedanciju protjeEe trostruka struja I , (sl. 2.40a),
pa u ekvivalentnu shemu treba postaviti t r ~ s t r u k uimpedanciju Z, (sl.
2.40b), da bi se osigurala vjernost prilika. Na sl. 2.40 prikazan je trans-
formator s jednom uzemljenom nul-tafkom, a na sl. 2.41 s obje nul-tatke
uzemljene preko irnpedancija.
Promotrimo sada transformator u spoju zvijezda-trokut. Ako nul-taEka
zvijezde nije uzemljena, struje nultog sistema ne mogu se zatvoriti, bez
obzira na to da li se nulti napon narine na stezaljke primarnog ili sekun-
darnog namota, pa moiemo raEunati da je nulta reaktancija neizmjerno

Slika 2.38. Tokovi nultog sistema: (a) u trofaznom trans-
formatoru s tri jezgre, (b) u trofaznom transformatoru
s pet jezgara i (c) u sklopu od tri jednofazna trans-
formatora
Slika 2.39. Shema spoja transforma-
tora u spoju zvijezda-zvijezda s uze-
mljenim nul-tarkama obaju namota
(a) i ekvivalentna shema spoja nultog
sistema (b)
Slika 2.40. Shema spoja transforma-
tora u spoju zvijezda-zvijezda s nul-
taEkom jednog namota uzemljenom
preko impedancije (a) i ekvivalentna
shema spoja nultog sistema (b)
velika (sl. 2.42). Uzemljenjem nul-tafke bitno se mijenjaju odnosi. Struje
I,, (sl. 2.43a) mogu se zatvoriti. Napon induciran u sekundarnom namotu
protjerat Ce struje I,,, koje se mogu zatvoriti u namotu spojenom u trokut.
Protjecanja primarnog namota bit Ce jednaka protjecanjima sekundarnog
namota, pa Cemo imati iste prllike kao u opterekenom transformatoru,
odnosno kao pri pokusu kratkog spoja. Radi toga je i nulta reaktancija
jednaka direktnoj reaktanciji (sl. 2.43b). Ako medutim narinemo napon
V, na namot spojen u trokut, imat Cemo prilike prikazane na sl. 2.42, pa
Ce ekvivalentna shema izgledati kao na sl. 2.43b.
U slufaju da je nul-tafka transformatora zvijezda-trokut uzemljena
preko impedancije Z, kao na sl. 2.40, treba u ekvivalentnoj shemi na sl.
2.43 u seriju s reaktancijom X, dodati impedanciju 3 Z,.
Konaho, da prikaiemo sve moguCnosti spojeva dvonamotnih visoko-
naponskih transformatora spomenimo i transformator u spoju trokut-
trokut, u kojemu se ne mogu ni u jednpm slufaju zatvoriti struje nultog
sistema, pa uvijek moiemo rafunati da je nulta reaktancija neizmjerno Slika 2.42. Shema spoja transformatora u Slika .2.43. Shema spoja transformatora
velika. spoju zvijezda-trokut s neuzemljenom nul- u spoju zvijezda-trokut s uzemljenom
tafkom (a) i ekvivalentna shema spoja nul-tafkom (a) i ekvivalentna shema
a) nultog sistema (b) spoja nultog sistema (b)

jer je prijenosni omjer u tom slufaju jednak omjeru broja zavoja. Za spoj
zvijezda-trokut treba medutim uzeti u obzir da je sekundarni namot
spojen u trokut, pa za isti prijenosni omjer Un1/Un2ima <3 puta veCi broj
zavoja. Zbog toga struju I,, u ovom slufaju odredujemo iz relacije

B. Tronamotni transformatori

, b) Nazivna snaga transformatora definirana je nazivnim naponom i na-

3Zn, X, = Xd 32,, zivnom strujom, odnosno snagom za koju je transformator graden (Lit.
Slika 2.41. Shema spoja transformatora 15), a naznafena je na natpisnoj plofici. Taj je podatak jednoznafan zadvo-
u spoju zvijezda-zvijezda s nul-tarkama
uzemljenim preko impedancija (a) i namotne transformatore, jer se transformacija moie vriiti samo izmedu
ekvivalentna shema spoja nultog si- dva namota. Za tronamotne transformatore jedan podatak o nazivnoj
0 o stema (b)
snazi nije dovoljan, veC je potrebno definirati nazivne snage izmedu naj-
manje dva para namota. Neka imamo npr. tronamotni transformator
2201110135 kV, nazivnih snaga 75160125 MVA. To m a f i da se izmedu na-
VeliEina nulte reaktancije ovisi o naponu prema kojemu se promatra. mota 220 i 110 kV moie prenijeti 60 MVA (to je snaga transformacije
Prerafunavanje s napona na napon vrSi s e i sada prema relaciji (2.135). 2201110 kV), izmedu 220 i 35 kV 25 MVA, a izmedu 110 i 35 kV opet 25
Ovdje joS treba spomenuti da impedancije izmedu nul-tafke i zemlje MVA. Nazivna snaga namota 220 kV iznosi 75 MVA, a odredena je iz
treba prerafunati na isti napon kao i nultu reaktanciju, pa ih tek tako analize istodobnosti opterehenja namotP 110 i 35 kV.
preraeunate unijeti u ekvivalentnu shemu (npr. sl. 2.41b). Osim toga,
ako ielimo odrediti struje I,, (sl. 2.41. i 2.43) treba voditi rafuna ne samo Pri odredivanju reaktancija tronamotnog transformatora potrebna su
o prijenosnom omjeru, veC i o spoju transformatora. Za spoj zvijezda- tri pokusa kratkog spoja. To mogu biti oni pokusi koji su prikazani na
zvijezda (sl. 2.41) struju I,, odredujemo iz relacije sl. 2.44. Pri svakom pokusu kratkog spoja na jedan se namot narine tro-
fazni napon, drugi je namot kratko spojen, a treCi otvoren. Naravno da
se moraju odabrati takvi pokusi kratkog spoja koji se vrSe izmedu svih
moguCih parova namota. Koji Ce od dva namota biti kratko spojen ne
utjePe na rezultat. Napon treba povisivati sve dotle dok struja ne postigne
onu vrijednost koja odgovara nominalnoj snazi transformacije za koju se
vrSi pokus kratkog spoja. Sa Unl, Un, i U,, oznatimo nominalne (linijske)
napone triju namota, a sa S,,,, Sn13i S,,, nazivne snage transformacije
medu namotima, odnosno manje od nazivnih snaga namotl koji sudjeluju
u pokusu kratkog spoja. Za transformator o kojemu su podaci gore nave-
deni, iznose s,,, = 60 MVA, Sn,, = 25 MVA, a s,,, = 25 MVA. Potrebno
je pofi od namota manje nazivne snage, da prilikom pokusa kratkog spoja
ne dode do preopterekenja jednog od namota.
Iz pokusl kratkog spoja prikazanih na sl. 2.44. dolazimo do slijedekih
reaktancija
Slika 2.44. Shema spoja za tri pokusa
kratkog spoja na tronamotnom, trans-
formatom
Relativne napone kratkog spoja - analogno relaciji (2.130) - dobivamo
iz izraza
Pri tome treba navesti i podatak za koju prividnu snagu vrijedi relativni
napon kratkog spoja. Kao karakteristika transformatora normalno se na-
vode naponi kratkog spoja u procentima, pomoCu kojih se odreduju reak-
tancije Xdlz, Xd18i XdZa,koristefi relacije analogne relaciji (2.132). Na-
ravno, ako mjesto relativnih napona kratkog spoja uvrstimo napon krat-
kog spoja u procentima, treba desnu stranu izraza podijeliti sa 100.
U ekvivalentnoj shemi transformator sa tri namota moiemo prikazati
u direktnom sistemu sa tri reaktancije spojene u zvijezdu (sl. 2.45), koje
odredujemo iz pokusfi kratkog spoja. Za pokus kratkog spoja izmedu
namota (1) i (2) (sl. 2.44a), kad je namot (3) otvoren, moiemo postaviti
Za ostale pokuse kratkog spoja (sl. 2.44) postavljamo analogno
Iz jednadiba (2.143) moiemo odrediti sve tri reaktancije u ekvivalentnoj
shemi (2.45b), pa dobivamo
Dogada se medtltim da je jedna od reaktancija u ekvivalentnoj shemi ne-
gativna, pa s takvom reaktancijom treba provesti r a h n .
Pretpostavimo da transformator 220/110/35 kV nazivnih snaga 75160125
MVA ima ove napone kratkog spoja
ukl2 = 10°/o za 60 MVA
uk13 = 5% za 25 MVA
ukza= 6OIo za 25 MVA
Reaktancije su tada (2.132)
Sve su reaktancije odredene za napon 220 kV, dakle za isti napon, jer
je samo tako moguCe uCi s reaktancijama u ekvivalentnu shemu. Prema
tome su pojedine reaktancije u ekvivalentnoj shemi (sl. 2.45)
Slika 2.45. Shema spoja tronamotnog
transformatora (a) i ekvivalentna
shema spoja direktnog sistema (b)
Inverzne reaktancije jednake su direktnim reaktancijama, jer Cemo
doCi do istih rezultata ako pokus kratkog spoja izvedemo s inverznim
sistemom napona (zamjena dviju faza).
I za tronamotne transformatore direktna i inverzna reaktancija, do-
bivene na osnovu pokusa kratkog spoja, n e ovise o spoju, izvedbi i o
uzemljenju nul-tafke transformatora, dok je nulta reaktancija o tome.
ovisna.
Promotrimo najprije transformator u spoju zvijezda-zvijezda-zvijezda
(sl. 2.46).
Ako su nul-tarke svih triju namota izolirane, nulta komponenta struje
ne moie ni teki, pa je za nulti sistem - s koje god strane promatrali -
reaktancija neizmjerno velika (sl. 2.46a). U slufaju kad je uzemljena
nul-tafka samo jednog namota, nulti sistem struja iz mreie, na koju
je prikljufen uzemljeni namot, moie se zatvoriti preko nul-tafke (sl.
2.46b). Magnetski tokovi nultog sistema moraju se zatvoriti kroz zrak
(ako postoje samo tri jezgre kao na sl. 2.38a), odnosno kroz nenamotane
jezgre (ako takve jezgre postoje, kao na sl. 2.38b i 2.38~).Imamo dakle
iste prilike kao u slufaju dvonamotnog transfonnatora u spoju zvijezda-
zvijezda s uzemljenom nul-tafkom jednog namota, pa nulta reaktancija
ovisi o izvedbi transformatora.
Slika 2.46. shema' spoja tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezda-
zvijezda i njegove ekvivalentne sheme nultog sistema (struje su nacrtane uz
predpostavku da su naponi nultog sistema narinuti na stezaljke namota 1)
!. 8
I Ako dva namota imaju uzemljene nul-tafke (sl. 2.46c), imamo za direktni sistem, jer se tada zbog nultog toka proizvedenog nultom
s obzirom na ta dva namota iste prilike kao u dvonamotnom transfor- strujom jednog namota pojavljuju struje koje se mogu zatvoriti i u osta-
matoru s uzemljenim namotirna (sl, 2,39), jer se ,pored struja u namotu lim namotima, pa imamo s obzirom na medusobne odnose protjecanja
i iste prilike kao za slufaj trofaznog kratk,og spoja.
., :
q
.; na koji su narinuti naponi nultog sistema pojavljuju i struje u drugom
I uzemljenom namotu, koje se mogu zatvoriti preko nul-tafke. Nulta reak- Uzeinljenje nul-tafke transformatora preko impedancije dovodi do
1 analognih ekvivalentnih shema kao i za dvonamotne transformatore. U
;. tancija jednaka je reaktanciji koja se dobiva iz pokusa krat,kog spoja
4; izmedu dva uzemljena namota. Ako su dakle uzemljeni namoti (1) i (2), svakom slufaju treba reaktanciji namota dodati trostruku irnpedanciju
q1 koja se nalazi lzmedu zvjezdiita i zemlje (sl. 2.47). Naravno da sve re-
nulta reaktancija jednaka je-Xd, t' Xdz, Sto je vidljivo i iz ekvivalentne
3+ ! i sheme na sl. 2.46~. Izmedu namota (3), koji nije uzemljen, i ostalih aktancije i impedancije treba prerafunati na isti napon.
namota nulta reaktancija neizmjerno je velika, jer se kroz namot n e S obzirom na uzemljenje nul-tafke transformatora zvijezda-zvijezda-
mogu zatvoriti nulte struje. trokut moguCa su tri slufaja (sl. 2.48).

1:
I:
U slufaju kad su zvijezdiSta svih triju namota uzemljena, ekviva-
lentna shema za nulti sistem (sl. 2.46d) jednaka je ekvivalentnoj shemi
U prvom slufaju, kad nijedan namot nije uzemljea, reaktancije su za
nulti sistem neizmjerno velike (sl. 2.48a), jer se ilulti sistem struja ne
moie zatvoriti ma na koji namot narinuli napone nultog sistema.
U drugom slufaju, kad je jedan od namota uzemljen - na sl. 2.48b
I".
0 2) 3) namot (1) - nulti sistem struja moie se zatvoriti preko uzemljene nul-
tafke s time, da Cemo imati potpuno iste prilike kao u dvonamotnom
transformatoru (spoj zvijezda-trokut sl. 2.43). Nasuprot tome nulti sistem
napona narinut na prikljutnice namota spojenog u trokut i namota spo-
jenog u zvijezdu s neuzemljenim zvjezdistem ne moie protjerati struju
kroz namote. Nulta reaktancija za napon narinut na stezaljke uzemlje-
nog namota jednaka je reaktanciji kratkog spoja, koja se dobiva iz po-
kusa kratkog spoja izmedu namota (1) i (3), dakle upravo Xdl t' Xd3.
U treCem slufaju - oba su namota spojena u zvijezdu uzemljena (sl.
2.48~)- nulte reaktancije odgovaraju direktnim reaktancijama za slu-
Eajeve kad se narine napon na prikljufnice jednog od namot5 spojenih
u zvijezdu. Ako medutim narinemo napone nultog sistema na prikljuf-
nice namota spojenog u trokut, neCe poteCi struje nultog sistema, jer se
ne mogu zatvoriti.
Postoj anje impedancije izmedu zvj ezdiSta i zemlje dovest Ce do
dodatka trostruke impedancije u ekvivalentne sheme, analogno onome
na sl. 2.47.
Transformator u spoju zvijezda-trokut-trokut moie imati nul-tafku na-
mota spojenog u zvijezdu izoliranu (sl. 2.49a) ili uzemljenu (sl. 2.49b). U
prvom slufaju sve su nulte reaktancije neizmjerno velike. U drugom
slufaju pojava struja nultog sistema u namotu spojenom u zvijezdu trati
struje u oba namota spojena u trokut, pa se transformator vlada kao da
su namoti spojeni u trokut medusobno paraleho spojeni. Naponi nultog
sistema narinuti na prikljuenice namota spojenih u trokut neCe moCi
protjerati struju. Radi toga su nulte reaktancije neizmjerno velike, pro-
matrano sa strane namota spojenih u trokut.
Slika 2.47. Shema spoja tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezda-zvi- KonaEno, da kompletiramo pregled tronamotnih transformatora, spo-
jezda s uzemljenjem nul-taeke preko impedancije i njegove ekvivalentne sheme
nultog sistema (struje su nacrtane uz pretpostavku da su naponi nultog sistema menimo da transformator u spoju trokut-trokut-trokut ima, promatrano
narinuti na stezaljke namota 1) sa strane bilo kojeg namota, neizmjerno veliku nultu reaktanciju.
I
94 I
 Transformatori u Stednom spoju
Kao za transformatore s odvojenim namotima, i za transformator u
Stednom spoju direktna reaktancija odreduje se iz pokusa kratkog spoja.
Trofazni transformator u itednom spoju spojen je u zvijezdu, a Eesto
se izvodi s tercijarnim namotom spojenim u trokut.
Promotrimo najprije transformator u Mednom spoju bez tercijarnog
namota. Pokus kratkog spoja izvodi se prema shemi na sl. 2.50, dakle
analogno pokusu kratkog spoja dvonamotnog transformatora. Iz napona
Vkl narinutog na prikljurnice (1) i struje I,,,, koju f e taj napon protjerati,
odreduje se reaktancija kratkog spoja, koja je ujedno direktna reaktan-
cija prema relaciji (2.129).

Slika 2.50. Pokus kratkog spoja transformatora u

Stednorn spoju; trofazni napon narinut n a stezaljke
------
- q ~ l ,++-; 2, 1
I
(I), stezaljke (2) kratkospojene

'03 -'d3
-4 3)
Za odredivanje reaktancije kratkog spoja Stednog transformatora
L3 102 s tercijarnim namotom potrebna su - kao i za tronamotni transformator
C) - tri pokusa kratkog spoja (sl. 2.51). Iz tih pokusa dolazimo do reaktan-
-
Jlot
-
3/02

Slika 2.48. Sherna spoja tronarnotnog transforrnatora u spoju zvijezda-zvijezda-trokut

cija - iz relacije (2.141) - za dva po dva namota, pomofu kojih odre-
dujemo tri reaktancije spojene u zvijezdu prema relacijama (2.144).
i njegove ekvivalentne sherne nultog sisterna (struje su nacrtane uz pretpostavku
d a su naponi nultog sisterna narinuti na stezaljke narnota 1).
f/
I,, =0

a) 3
lo,=0

I0,=0

3 1 ~ 1 - - o I

Slika 2.49. Shema spoja tronamotnog transforrnatora u spoju zvijezda-trokut-trokut

i njegove ekvivalentne sheme. nultog sisterna (struje su nacrtane uz pretpostavku da
su naponi nultog sisterna narinuti n a stezaljke narnota 1).
o !
!

I
L- J -
Slika 2.51. Tri 'pokusa Bratkog spoja Stednog transformatora
sa tercijarnim namotom spojenim u trokut
7 Visokonaponska rasklopna postrojenja
 Prema tome, u pogledu direktne i inverzne reaktancije transformator
LI Stednom spoju bez tercijarnog namota analogan je dvonamotnom, a Sve reaktancije u (2.145a) preraEunate su na napon namota (2).
transformator u Stednom spoju s tercijarnim namotom tronamotnom Ako na prikljuEnice namota (1) narinemo napon nultog sistema (sl.
transformatoru.
2.54), kroz impedanciju Z , poteei 6e struja 3 I,,. S obzirom na odnose
Ekvivalentnu shemu nultog sistema za transformator u Stednom spoju
s uzemljenom nul-tatkom i s tercijarnim namotom moiemo prikazati -
analogno shemi tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezda-
trokut (sl. 2.48~)- trima impedancijama spojenim u zvijezdu (sl. 2.52).
U tako prikazanoj ekvivalentnoj shemi dolaze impedancije Zol, Zo2 i ZO3,
koje treba joS odrediti. Ako na prikljuEnice (2) narinemo napon nultog
sistema (sl. 2.53), struje Cle se kroz zavoje koji odgovaraju tim prikljufni-
cama i impedanciju Z,, moei zatvoriti, uz istodobnu pojavu struja u na-
motu spojenom u trokut. S obzirom na protjecanja imat eemo istu situa-
ciju kao pri pokusu kratkog spoja izmedu namota (2) i (3), pa t e se -
u sluEaju da je impedancija 2, premostena - transformator vladati kao
da ima reaktanciju kratkog spoja X P 3 dobivenu iz pokusa na sl. 2.51~.
Postojanje impedancije Z , u zvjezdigtu transformatora kroz koju teEe
trostruka struja I,,, traiit Cle u ekvivalentnoj shemi impedanciju 3 Z,,
1 t--
3'o, f- Slika 2.54. Struje nultog sistema u transformatoru u
Stednom spoju s tercijarnim namotom spojenim u
trokut, ako se na stezaljke (1) narine istofazni napon
344

protjecanja imat Cemo sada prilike analogne pokusu kratkog spoja na

Slika 2.52. Ekvivalentna shema transfor-
matora u Stednom spoju s uzemljenom nul-
tafkom i tercijarnim namotom spojenim
u trokut
sl. 2.51b. Buduei da kroz Z , protjeEe struja I,,, koja odgovara naponu
primarnog namota, treba Z , preraEunati na napon prikljufnica (2), jer
se sve impedancije promatraju s obzirom na taj napon. Prema tome
impedanciju koja odgovara sumi Z,, +
Z,, moiemo odrediti iz relacije

da bismo u ekvivalentnoj shemi imali iste padove napona kakve imamo

u stvarnosti. Prema tome nultu impedanciju, uzevSi u obzir namote (2)
i (31, dakle zbroj impedancija Z,, i Z,, na shemi sl. 2.52, moiemo prika-
zati izrazom ot~nreni
I02 - D
trokut

'Io2 1 1 Slika 2.53. Struje niltog sistema transformatora

u Stednom spoju s tercijarnim namotom spojenim
sistema u transfor-
s tercijarnim namo-
- -
3102
u trokut, ako se na stezaljke (2) narine istofazni
napon
---- --- (1) narine istofazni
napon, stezaljke (2) kratko spoje i uzemlje,
310~ a tercijarni namot ostane otvoren
 Kad narinemo napon na stezaljke (1) s uzemljenim stezaljkama (2)
i s otvorenim trokutom ili bez namota spojenog u trokut (sl. 2.55), imat
Cemo s obzirom na protjecanja iste prilike kao pri pokusu kratkog spoja
na sl. 2.51a, dok 6e kroz impedanciju Z, te6i razlika struja 3 (Io2- I,,).
Ta razlika nastaje od struja 3 I,, i 3 I,,, koje teku u razliEitim smjero-
vima. Da odredimo reaktanciju Z, preraEunatu na napon stezaljki (2),
treba Z, pomnoiiti s izrazom

gdje je prvi Elan omjer U2/U2= 1 za prerafunavanje na napon stezaljke

(2), a drugi Elan za preraEunavanje na napon stezaljke (1). Prema tome
zbroj reaktancija Z,, + Zo2 (sl. 2.52) moiemo prikazati relacijom

Slika 2.57. Shema spoja i ekvivalentne sheme nultog sisterna

Stednog transformatora bez tercijarnog namota: (a) s uzemlje-
nom nul-tarkom preko impedancije i (b) s neposrednom
uzemljenom nul-taskom

Iz tri relacije (2.145) odredujemo tri impedancije u ekvivalentnoj

shemi kao na sl. 2.52, koje iznose

Ili, ako upotrijebimo oznake iz relacije (2.144),

(U1-
U12 U,)
b)
zo2-xd2
z,, = Xdl -3 z, u
2

Slika 2.56. Shema spoja i ekvi-

valentne sheme nultog sistema
Stednog lransforniatora s ter-
cijarnim namotom spojenim u
trokut: (a) s uzemljenom nul-
1 taekom preko itnpedancije i
(b) a neposredno uxemljenom Zo, = Xd3 + 3 Z,, '
U
U;
nul-tafkom
 Na sl. 2.56a prikazana je ekvivalentna shema gtednog transformatora sl. 2.59. prikazuje ovisnost nulte reaktancije zrafnog voda bez zaStitnog
s tercijarnim namotom spojenim u trokut, s uzemljenom nul-tackom uieta o nazivnom naponu i presjeku vodiEa. U dijagramu su ucrtane
preko impedancije 2,. U shemu su unesene impedancije prema relaci- dvije grupe krivulja: gornja za kamenito tlo (vodljivost tla 20 pS/cm) .i
jama (2.147). Do nultih reaktancija za isti transformator s neposredno donja za vlaino tlo (vodljivost tla 200 pS/cm). Podaci iz sl. 2.59. mogu
uzemljenom nul-tafkom dolazimo kad u relacije (2.147) uvrstimo 2, = 0. se u prvoj aproksimaciji upotrijebiti i za zraEne vodove sa zaStitnim
Ekvivalentna shema prikazana je na sl. 2.56b. uietom.
Kad ne postoji tercijarni namot spojen u trokut, nulta reaktancija
odredena je relacijom (2.145c).Ekvivalentna shema prikazana je na
sl. 2.57a za sluEaj kad je nul-taEka uzemljena preko impedancije 2,.
krn
Ako je nul-taEka neposredno uzemljena, dakle kad je 2, = 0, dolazimo
do ekvivalentne sheme prikazane na sl. 2.57b.

1.5
2.5. REAKTANCIJE VODOVA I KABELA

Direktna reaktancija zraEnog voda jednaka je reaktanciji faze. Bu-

dubi .da nema razlike teku li kroz vod struje direktnog ili inverznog si-
sterna, inverzna reaktancija jednaka je direktnoj.
I /
Slika 2.59. Nulta reak-
Reaktancija faze ovisna je o geometrijskom rasporedu vodiEa i o pro- $0 tancija zrarnog voda bez
Q 20 3 a, W f.0 220 kV zaStitnog uieta
mjeru samog vodiea, pa ju je mogube odrediti poznavajuei sliku glave
stupa i presjek (odnosno promjer) vodiEa. Ovdje se nebemo baviti taEnim
odredivanjem reaktancija, jer je za odredivanje struja kratkog spoja Nulti djelatni otpor po fazi jednak je djelatnom otporu vodiEa pove-
dovoljno raEunati s pribliinim vrijednostima reaktancija. Pri taEnom Canom za oko 0,15 Qlkm, zbog otpora tla.
izrarunavanju reaktancija moie se upotrijebiti npr. Lit. 17. i 18.
Iz dijagrama na sl. 2.58. mogu se oEitati direktne i inverzne reaktan- htd
cije zraEnih vodova u ovisnosti o presjeku i nazivnom naponu. Za vodove 3 cm
nazivnog napona iznad 30 kV moiemo raEunati s pribLiZnom direktnom 4
5
reaktancijom od 0,4 Q/km, dok za vodove nazivnog napona 30 kV i niieg
moiemo pribliino raEunati s reaktancijom od 0,35 Wkm. Dijagram na 6 1

I4
16 cm

Slika 2.60. Direktna i inverzna

reaktancija voda izvedenog od
5 a A cmM 4o JO 60 vodira pravokutnog profila

U nekim sluEajevima potrebno je poznavati reaktanciju spojeva medu

pojedinim dijelovima rasklopnog postrojenja ili elektrane, izvedenih pro-
Slika 2.58. Direktna i in- filnim golim vodiEima. Pribliino se moie raEunati s reaktancijom od
verzna reaktancija zraf- 0,15 Wkm. TaEniji podaci o reaktanciji za pravokutne profile mogu se
nih vodova naCi u dijagramu na' sl. 2.60.
 Direktna i inverzna reaktancija kabela za napone do 30 kV moie se
odrediti iz dijagrama na sl. 2.61, a za uljne kabele iz dijagrama na sl. 2.62.
Podaci o nultim impedaricijama nekih kabela navedeni su u tab. 2.4.

TABLICA 2.4.

Nulte impedancije nekih izvedaba kabela

mmz i
Presjekl.
~mpendancija
1 h2 /km
35 1,27
-
+ j 1,76
Troiilni kabel s olovnim pla- 70 +
Stom 10 kV

I
l,13 + j 1,12 Slika 2.62. Direktna i inverzna
1,33 + j 0,92
reaktancija uljnih kabela
[ 50 -
TroZilni kabel sa tri olovna 1,12 + j 0,74
plaSta 30 kV - 95

150 0,93 + j 0,62

-
0,79 + j 0,30
PriguSnice, o kojima je ovdje rijer, sluie za smanjenje struja kratkog
120
spoja, a spajaju se u seriju s potroSaEima. Izvode se kao svici bez ieljeza,
Jednoiilni uljni kabel 110 kV 1 185 0,69 + j 0,27 a slog priguinica sastoji se od tri priguSnice (za svaku fazu po jedna),
koje medusobno nisu spojene (sl. 2.63).
300 0,60 + j 0,24

v,
Slika 2.63. Shema spoja prigusnice Slika 2.64. Pokus kratkog spoja priguSnice

PriguSnica je karakterizirana: nazivnim naponom U, (linijski nazivni

napon mreie), prolaznom nazivnom snagom S, i reaktancijom u posto-
cima xO/o.Iz nazivnog napona i nazivne snage odredujemo nazivnu struju
priguSnice

Reaktanciju kratkog spoja (Xk) odredujemo analogno kao kod transfor-

matora pokusom kratkog spoja (sl. 2.64). Iz podataka pokusa kratkog
spoja odredujemo
Slika 2.61. Direktna i inverzna reaktancija trofaznih kabela za 1 do vk
30 kV. (Za kabele bez feliEne trake vrijednosti reaktancije su za Xk = - . . . (2.149)
1O0lo manje) 1,)
dok je procentualna reaktancija
PoznavajuCli dakle nazivni napon, nazivnu snagu i procentualnu reaktan-
ciju, reaktanciju priguSnice odredujemo - kao i za transformator -
iz relacije
Za priguSnicu - kao i za transformator - direktna reaktancija jed-
naka je reaktanciji kratkog spoja (Xk). Inverzna reaktancija jednaka je
0 0 0 0 0 0
direkfni sisfem inverzni sistem nulti sislem
Slika 2.65. Ekvivalentne sheme priguSnice
direktnoj reaktanciji, jer nema dijelova koji rotiraju. Takoder je nulta
reaktancija jednaka direktnoj reaktanciji, jer nema zapreke da se nulte
komponente struje zatvore kroz prigugnicu. Prema tome za priguSnicu
vrijede ekvivalentne sheme prikazane na sl. 2.65.
PotroSaEe, s obzirom na odredivanje struje kratkog spoja, moiemo
podijeliti na pasivne i aktivne. U pasivne potroSaEe ubrajarno iarulje,
sva otporna trosila, elektrolize i sl., dok u aktivne sinhrone i asinhrone
motore.
Siilhroni motori (kao i sinhroni kompenzatori) vladaju se u slueaju
kratkog spoja kao sinhroni generatori, pa njihovo postojanje u mreii
dovodi do poveEanja struje kratkog spoja. Sve sinhrone strojeve treba
prilikom odredivanja struja kratkog spoja tretirati kao sinhrone gene-
ratore.
Asinhroni motori medutim nemaju uzbudu neovisnu o mreii, kao
sinhroni motori, pa njihov udio u struji kratkog spoja traje samo 1 do 2
periode. Radi toga Eemo pri odredivanju struja kratkog spoja rafunati
da asinhroni motori imaju samo poEetnu direktnu reaktanciju, koja
iznosi 25 do 30°/o preraEunato na nazivni napon i na prividnu snagu,
koju motor uzima u punom opterkenju. Invenna reaktancija pribliino
je jednaka direktnoj. reaktanciji. Nulta reaktancija - kao i u sinhronih
strojeva - znatno je manja od direktne, a ima mafenje samo onda ako
je nul-tafka asinhronog motora uzemljena, Sto se medutim u praksi
nikada ne pojavljuje. Jednu do dvije periode nakon nastanka kratkog
spoja prestaje udio asinhronih motora u struji kratkog spoja, pa se tada
moie asinhroni motor smatrati pasivnim potrogafem.
Prilikom odredivanja struja kratkog spoja obiEno ne uzimamo u rafun
pasivne potroSaEe, jer raEun provodimo uz pretpostavku da se mreia
nalazi u praznom hodu. Radi toga ih izostavljamo u ekvivalentnim she-
mama. No ako pak ielimo uzeti u obzir i pasivne potroSaEe - dakle
poEi od opterdene rnreie - impedanciju pasivnog potroSaEa moiemo
odrediti iz djelatne snage (P), jalove snage (Q) i faktora snage (cos cp).
Impedancija pasivnog potroSaf a .jest
pa je djelatni otpor
a reaktancija
2.8. EKVIVALENTNE SHEME TROFAZNE MREZE
A. Reaktancije u ekvivalentnoj shemi
U ekvivalentnu shemu moiemo unijeti apsolutne vrijednosti (52) re-
aktancija. Pri tome medutim treba znati, da su u ekvivalentnim shemama
transformatori zamijenjeni reaktancijama, pa je samim tim pretpostav-
ljeno da je prijenosni odnos transformacije 1 : 1. Da bi se, medutim,
odriali isti onakvi odnosi u mreii kakvi postoje u stvarnosti, potrebno
je sve reaktancije (odnosno impedancije, ako se uzmu u obzir i djelatni
otpori) prerafunati na isti napon. Prerafunava se - kako je veCl bilo
spomenuto - prema formuli
gdje je U napon koji vlada na mjestu reaktancije X, koja je zadana u
omima, a U' napon na koji ielimo preraEunati reaktanciju X. Napon U'
moie biti bilo kakav, bez obzira na nazivne napone u, mreii, a bitno je
da .napon U' bude jednak za sve dijelove mreie. Iz praktiEkih razloga,
medutim, najpovoljnije je kao napon na koji be se prerafunati sve reak-
tancije u mreii odabrati onaj, koji se najEeSEe javlja u promatranoj mreii,
,jer kemo na taj nafin najmanje prerafunavati.
Osnova za odredivanje reaktancija transformatora, generatora i ostalih
dijelova mreie normalno je procentualna reaktancija, uz koju je potrebno
da bude navdena snaga na koju se odnosi ta procentualna reaktancija
-U nekim slufajevima podatak o snazi nije potrebno posebno navoditi
(generator, dvonamotni transformator), jer se samo po sebi razumije da
se radi o nazivnoj snazi. Podatak o snazi medutim potreban je npr. za
tronamotni transformator, jer tada nazivne snage namotfi mogu biti ra-
zlif ite.
Odredivanje reaktancije s obzirom na napon U', na koji ielimo prera- gdje su Uos,, I,,,, S,, Zos,, osnovne vrijednosti linijskog napona, struje,
Eunati cijelu promatranu mreiu, najjednostavnije je pomoi.u. izraza prividne snage i impedancije. Medu osnovnim vrijednostima moraju vri-
jediti sve relacije koje vrijede za te velifine s pravim vrijednostima.
Prema tome mora biti

gdje je s o l o procentualna reaktancija, a Sn nazivna prividna snaga, odno-

sno snaga za koju vrijedi procentualna reaktancija. Reaktanciju X' dobit
bemo u omima, ako U' uvrstimo u kV, a Snu MVA. Reaktanciju s obzirom
na nazivni napon odredujemo iz relacije

pa ako ielimo reaktanciju X preraEunati na napon U' moramo je innoiiti

sa (U'/Un)2,Sto daje relaciju (2.155).

f@hV /0,5/ti5k V
20 NVA ZOUVA r r n ~ ~

Slika 2.67. Ekvivalentna shema

mreie prikazane na sl. 2.66
Sve reaktancije p r e r a h a t e na
napon 110 kV (omaka j radi po-
jednostavnjenja ispdtena je)
Slika 2.66. Primjer mreie za odredivanje reaktancija

Na sl. 2.66 prikazana je jednopolna shema mreie s oznafenim karak-

teristikama generatora, transformatora, te reaktancijama vodova. Na sl. Sosn = 6 Udsn Iusn . . . (2.158b)
2.67 tabelarno je prikazan raEunski postupak odredivanja reaktancija
preraeunatih na napon 110 kV. Reaktancije generatora i transformatora Nije, dakle, moguC slobodan izbor svih osnovnih vrijednosti, jer Ce izbo-
odredene su prema (2.155), a vodova prema (2.154). Na sl. 2.67 prikazana rom dviju veliEina biti odredene ostale dvije. Obifno se slobodno odabire
je i ekvivalentna shema mreie s oznaEenim reaktancijama. Nul-taEke osnovni napon u kV i osnovna snaga u MVA. Tjme su odredene vrijed-
generatora medusobno su spojene, Sto je moguCe ufiniti, jer nul-taEke nosti osnovne struje i osnovne irnpedancije iz relacija
imaju isti potencijal.
Mjesto s apsolutnim vrijednostima reaktancija u omima (odnosno
s apsolutnim vrijednostima irnpedancija, ako se ne zanemare djelatni
otpori), pogodno je raEunati s relativnim .vrijednostima. UobiEajeno je da
se te relativne vrijednosti nazivaju jedinifnim (per-unit) vrijednostima, Zosn =
Uosn - U20sn
jer su odredene u odnosu na odabrane osnovne velifine, koje sluie kao fi Iosn Sosn
jedinice mjere. Napon, struja, snaga i impedancija (odnosno reaktancija)
Eetiri su velifine koje se pojavljuju prilikom prorafuna mreie. JediniEne Osnovnu vrijednost struje dobivamo u kA, a osnovnu vrijednost reak-
vrijednosti tih velifina definirane su relacijama tancije u Q.
 RaEunanje s jediniEnim vrijednostima provodi se po istim pravilima dok je snaga
kao i raEunanje sa stvarnim vrijednostima. Izraze (2.158) pomolzl stvarnih S= 115,5 . 0,266 = 53,4 MVA
vrijednosti moiemo napisati
RaEunajuf i s jediniEnim vrijednostima, jediniEni napon i jediniEna im-
pedancija iznose

Ako relacije (2.160) podijelimo sa (2.158), te uzmemo u obzir odnose (2.157),

dobivamo
u=iz . . . (2.161a)
s = ui . . . (2.161b)
Dobivamo dakle relacije kao da se radi o jednofaznom sistemu, a bag tako
je u ekvivalentnirn shemama prikazan simetriEni trofazni sistem. Takve
relacije medutim daju rezultate koji vrijede za trofazni sistem.
Neka smo npr. odabrali kao osnovne vrijednosti So,, = 30 MVA i
Uosn= 110 kV. Prema (2.159) ostale su osnovne vrijednosti
Dalje pretpostavimo da je u trofaznom sistemu na napon U = 115,5 kV
prikljuEena impedancija Z = 250 52 (sl. 2.68). Struja je (2.160a)
pa su struja i snaga prema (2.161)
Mnoienjem sa I,,, i So,, dobivamo 0,266 kA i 53,4 MVA.
Osnovne vrijednosti povoljno je tako odabrati da se jedinihe vrijed-
nosti ne razlikuju mnogo od jedinice. Za cijelu rnreiu vrijedi ista osnovna
vrijednost za snagu, dok se osnovna vrijednost napona rnijenja kao i pri-
jenosni odnos transfonnacije prilikom prijelaza iz jednog u drugi dio
mreie, koje su medusobno spojene transformatorima. Pri odre&vanju
osnovnog napona treba pofi od po volji odabranog dijela mreie i odre-
divati osnovne napone prema prijenosnom omjeru transformatora. Za
transformator dobivamo istu jediniEnu reaktanciju, bez obzira da li pola-
zimo od viSeg ili niieg napona. Ako sa 2, oznaeimo reaktanciju transfor-
matora preraEunatu na napon Ul, a sa 2, reaktanciju preraEunatu na
napon U2, medu njima postoji odnos

gdje je Ul/U2 prijenosni omjer transfonnacije. Neka je So,, osnovna snaga,

a U, = UoSn1,pa je jediniEna reaktancija odredena prema naponu U,,,,

JediniEna reaktancija, odredena prema naponu Uosn2,koji je

iznosi
ZZ=---
zz - 2 2 so,
.. .(2.165)
2osnz u20snl
Kad uzmemo u obzir relacije (2.162) i (2.164), dobivamo konaEno
u=(W Slika 2.68. Odredivanje jediniEnih vrijed- = -
Sosn
2 2 Ul ' - 21 Sosn -
z1
(Z)
Z2
nosti Uosn = 110 kV. Sosn = 30 MVA
U20snr u20sni
 Za generatore, transformatore i ostale dijelove mreie, za koje je reak-
tancija zadana u procentima (xO/o),jediniEna je vrijednost
Analogno tome jediniEne vrijednosti preraEunate na nove osnovne
vrij ednosti odreduju se formulom
To medutim vrijedi samo u sluEaju ako su osnovna snaga i osnovni napon
za odredivanje jedinienih vrijednosti jednaki nazivnoj snazi i nazivnom
naponu generatora, odnosno transformatora, za koje vrijedi xO/o. Kad taj
uvjet nije ispunjen, treba odrediti novu jediniEnu reaktanciju x' prema gdje je x, jediniEna vrijednost za osnovne vrijednosti s indeksom (2), a
I
osnovnim vrijednostima koje vrijede za dio mreie u kojem se nalazi pro- x, za osnovne vrijednosti s indeksom (1).
matrani generator ili transformator. JediniEna reaktancija x' odreduje se
i pomof u jediniEne reaktancije (2.167) iz relacije Na sl. 2.69 nacrtana je ekvivalentna shema mreie prikazane na sl.
2.66, s naznaEenim jediniEnim reaktancijama, i pomokna tablica za odre-
divanje jedinirnih vrijednosti reaktancija. S odredivanjem osnovnog na-
pona pof eto je od dijela mreie A. Za dio mreie B, koja je spojena s dije-
jer je - prema (2.156)
T 7.7

xta O/o = 10°/o za 60 MVA

xis O/o = 5O/a za 25 MVA
2 2 3 O/o = 6"/0 za 25 MVA

1 1
Xi = - (512 + 5 1 3 - ~ 2 3 =-
) (0,100 0,120 - 0,144) = 0,038
2 2

(0,100 + 0,144 - 0,120) = 0,062

1 1
Xz = - (xi2 + -xi5) = -
2 2
1
x~ = - (x13
2
+ 1 2 3 -XIS) =
1
- (0,120
2
+ 0,144 - 0,100) = 0,082

Slika 2.69. Primjer odredivanja jedinifnih vrijednosti reaktancija i Slika 2.70. Odredivanje jedinirnih reaktancija tronamotnog transformatora
ekvivalentna shema s jediniEnim reaktancijama
8 Visokonaponska rasklopna postrojenja 113
112
lom A preko transformatora prijenosnog odnosa 10,51115 kV, osnovni na- doSao na dno sheme, jer je takav naEin prikazivanja pogodniji za trans-
pon odreduje se iz relacije formaciju sheme.
u* . . . (2.172)
=Uosn~
U o s n ~
UA
gdj e je UB/UAprijenosni omjer transformacije koj a povezuje dva dijela
mreie (UA je napon na strani dijela mreie A, a UB na strani dijela
mreie B), Odredivanje jediniEnih reaktancija za generatore i transforma-
tore vrSeno je prema formuli (2.168),dok su jediniEne reaktancije vodova
odredene iz izraza
x = --X . . . (2.173)
xosn

Da bismo ilustrirali na joS jednom primjeru odredivanje jediniEnih

reaktancija, odredimo jediniEne reaktancije za tronamotni transformator,
o kojem su podaci naznaEeni na sl. 2.70. U tablici na sl. 2.70 prikazano je
odredivanje jediniEnih reaktancija, analogno tablici na sl. 2.69.
Naravno da se jediniEne vrijednosti mogu upotrijebiti i za kompleksne
izraze impedancija i snaga. Tako moiemo napisati
Slika 2.71. Primjer-jednopolne sheme mreie
Kao Sto se vidi na sl. 2.73, pojedini dijelovi u ekvivalentnoj shemi
nultog sistema potpuno su odijeljeni od ostale mreie, Sto je posljedica
nemogubnosti zatvaranja strujnog kruga nultog sistema (npr. transforma-
tor T, u spoju zvijezda-zvijezda bez uzemljene nul-taEke). Na daljnja
pojednostavnjanja ekvivalentne sheme takvi dijelovi mreie nebe imati
nikakvog utjecaja. Uzemljenja su spojena na povratni vod, jer je pret-
postavljeno da on ima potencijal zemlje. .

gdje su r jediniEni djelatni otpor, x jediniEna reaktancija, p jediniEna

djelatna snaga, a q jediniEna jalova snaga. U relaciji (2.174) Z,,,,, je apso-
lutna vrijednost osnovne impedancije.

B. Ekvivalentne sheme direktnog, inverznog i nultog sistema

Pri odredivanju struja kratkog spoja potrebno je poznavati ekviva-

lentne sheme svih triju sistema: direktnog, inverznog i nultog.
U ekvivalentnirn shemama direktnog i inverznog sistema sve nul-taEke
generatora i potroSaEa spojene su na povratni vod. U shemi nultog sistema
nul-taEke su spojene s povratnim vodom samo kad su nul-tafke uzemljene
bilo neposredno bilo preko irnpedancije.
Na slici 2.71 prikazana je jednopolna shema mreie, za koju je
na slici 2.72 nacrtana shema direktnog sistema ( ~ o j aje istodobno i
shema inverznog sistema, ali bez simbola za generatore, jer normal-
no raEunamo da elektromotorna sila ~ o s t o i isamo u direktnom sistemu),
a na sl. 2.73 sherna nultog sistema. Ekvivalentne sheme nacrtane su na
dva naEina: prvi s rasporedom elemenata shema kakav je na jednopolnoj
Slika 2.72. Ekvivalentna shema direktnog i inverznog sistema za mreiu
shemi, da bi se lakSe opazila veza izmedu jednopolne i ekvivaleptne she- na sl. 2.71: (a) raspored kao u jednopolnoj shemi, (b) raspored s povratnim
me, i drugi s takvim rasporedom elemenata sheme da bi povratni vod vodom u dnu sheme
 TRECE POGLAVLJE

STRUJE KRATKOG SPOJA

Prilikom odredivanja struja kratkog spoja pretpostavljamo da gene-

Slika 2.73. Ekvivalentna shema rat5F-~roizvodi simetriEne
. ---"-- ..-I e I e-_._
k t r o ~ n ~ s i I e P r ~ C m 4 j --% -
nultog sistema za mreZu na sl.
2.71: '(a) raspored kao u jedno-
polnoj shemi, (b) raspored s
. . . (3.1b)
I

- povratnim vodom u dnu sheme ---.

Es = a2Ed
ET=uE~ . . . (3.1~)
Pojednostavnjenjem ekvivalentnih shema (paralelnim i serijskim spa- I g a e - s u ER, Es, ET f a n e elektromotorne sile, a Ed fazna eleJktromotorna
janjem reaktancija, transfiguracijama iz zvijezde u trokut ili obrnuto) I sila ----
--- direEfiOg-ditema. Prema (2.18~)za- elekTromotoTnu silu inverznog
dolazi se do shema s kdjima se ulazi u daljnji raEun. sistema moiemo postaviti

UvrStavanjem vrijednosti (3.1), t e uzevSi u obzir da je a4 = a (2.8a),

-
dobivamo
E' =1( E d + a * f ~
3
E . = - E1 d ( 1 - I - a - I - a 2 ) = 0 . . . (3.3)
' 3
. /---
-1
---
Za elektromotornu
-- -- - - - -siJu - nultog
- sistema moiemo
- --..---- - - postaviti (2-18a)

UzevSi u obzir

--Vd- =
-
Ed -IdZd -
._--
. . . (3.5a)
v. = -1. z. . . . (3.5b)
.___^^l____

I
- I

. ..(3.5~)
--v, =- - &. Z-----.
,
Sto moiemo prikazati ekvivalentnim shemama na sl. 3.1.
 vremenim spojem sa zemljom (K2Z). Jednopolni kratki spoj i dvopolni
kFattki-spoj s istovremen~mspojem sa zemljom imaju znaEenje kratkog
spoja samo onda ako je nul-tacks mreie uzemljena,TT_mreii u kojoj
nul-tafka n j j e neposredno uzemljena (odnosno nije uzemljena preko re-
lativno malog otpora) spoj jedne f a z & a k e m l i o ~ dovodi.do2ewog spoja,
koji nema karakteristike kratkog spoja, jer se pojavlju~urelativno male
direktni sistem invermi sistem nulti sistem kapacitivneztruj_e_
--- --
I
...sl & a ~ - ~ 1 ' ~ ~ ~ ~ k v i v a 1 e ~direktnog,
'-
..
~ ~ n a ~ ~ m inverznog
ai nultog sistema za slueaj
sirnetricnih ~eE~froiiioforniFiFisila
generatora
Uirektni
-BuduCi da s e - x o r a 9 - k r a t k o g spoja provodi uz pretpostavku da je sistern
gr-matrana mreia u praznom hodu, elektromotorna sila Ed jednaka je po
Jznosu ~ i v n o m faznom naponu V, generatora. Kad bi se poSlood opte-
reCene mreie, za Ed trebalo bi uvrstiti elektromotornu silu koja djeluje
~poEetnureaEfCnciju,kao Sto predvidajiu njemaEki propisi (Lit. 20). 1 I inverzni

Razmatranja prilika =a sve vrste kratkog spoja provedena su s impe-

dancijama, dakle uz pretpostavku da se ne zanemaruje utjecaj djelatnog
U,=IO,S kV
Sn=20 MVA
I j 0,w sistern

-otpora.
-- U svim numeriEkim- primjerima medutim zanemaren je djelatni
o_tpor. ~ U U U ~ ~ ~ l U T a j u -- U impedancije
U
x&=15% Urn,= 10S kV
- -n i -j ~-s t o (Z)
' . -
u formule treba uvrstiti xi = 12 % S,,=20 MVA
nulti
-reaktanciju
- j-
-:
J
X
x0=5 % IOsn = f100 &A sistern

Slika 3.3. Shema spoja generatora i ekvivalentne sheme

3.2. KRATKI SPOJ U TROFAZNOJ M R E Z I

A. Vrste kratkih spojeva

JJ.&-&znjm mreza~ razlikujemo Zetiri vrste kratkih spojeva (sl. 3.2):
&opolg-.LK3), j e d n o p 0- l.n-i ~ ~ t T i i 5 ~ o = i - ( Ki2dvopolni
) kratki spoj s isto-

fO MVA M NVA

X=fO% ~,=30"/,
X i =20 9/.
xo= 40 %

Tropoinl krotki spoj ( ~ 3 ) Ovopolni kmtki spoj ( K 2 )

3ednopolni kmtkc spoj ( K f ) Ovopolni kratkt s p j i

spoj so zemljon (KZZ)
Slika 3.2. Vrste kratkog spoja Slika 3.4. Shema spoja mreie i tablica za odredivanje jedinirnih reaktancija

119
 O d ~ t kratkog
i spoja ovise prilike u mreii za vrijeme trajanja kvara,
p a j e potrebno svaku vrstu kvara promotriti posebno. Pri odredivanju
prGka treba postupiti na slijedeCi naEin: odrediti struje i napone na mje-
stu kvara jednadibama koje karakteriziraju vrstu kratkog spoja, odrediti
pomoCu struja i napona u fazama veliEine simetriEnih komponenata, i na
kraju postaviti izraze koji karakteriziraju medusobnu vezu ekvivalentnih
shema direktnog, inverznog i nultog sistema. Postupak Cemo najbolje
rastumaEiti prikazom pojedinih kvarova.

a)

Slika 3.6. Ekvivalentna shema inver- Slika 3.7. Ekvivalentna shema nultog
znog sistema mreie na sl. 3.4. sistema mreie na sl. 3.4.

c)
Slika 3.5. Ekvivalentna Slika 3.8. Pojednostavnjeni prikaz ekvivalentnih shema direktnog,
shema direktnog sistema inverznog i nultog sistema
mreie na sl. 3.4.

B. Utjecaj transformacije na odredivanje struja kvara

Prikazi pojedinih vrsta kratkog spoja bit Ce popraCeni sa po dva
numeriEka primjera. Prvi, gdj e se pretpostavlja da kratki spoj nastaje
na stezaljkama generators (sl. 3.3), i drugi, pri kojem kratki spoj nastaje
na sabirnicama s, (sl. 3.4). Na sl. 3.3. prikazana je shema spoja gene-
ratora s neposredno uzemljenom nul-taEkom, te ekvivalentne sheme
s oznaEenim jediniEnim reaktancijama. Shema mreie prikazana je na
sl. 3.4, dok su ekvivalentne sheme ucrtane na sl. 3.5, 3.6. i 3.7. Ekviva-
lentne sheme, nakon transfiguracije trokuta u zvijezdu, pojednostavnjene
su i svedene na jednu reaktanciju. Svaki sistem, dakle, zamjenjuje jedna
Stru'e Ln-apone iz ekvivalentnih shema treba preraEunati u struje i
-preraEunavanje
n a &
-<----
p 9 j e d m i m - - ~ z ~ 6 & 4 ~ t ~ - j ~ - i i ~ r a J n j i filj r a E i i l JednoSfavno
prema izrazirna (2.16) moguee je samo_&a, qko _se
u mreii ne-nalaze transformatori, odnosno ako pg-stoje tra-nsformatori
sam?--uspoju YyO, jer u tom sluEaju nema zakretanja ni vektora struje,
ni vektora napona. Za svaki drugi spoj medutim treba uzeti u obzir i
ta zakrekanja. U ovim rdimatranjima zanemarena je struja magnetgtra-
nja, jer se radi o proraEunu struja k r 3 E 0 ~ c ~ q a ' ( t a E 2 ; 4 ) :- -
~ r & t r h n o - spoj zvijezda-trokut (sl. 3.9), a radi pojednostavnjenja
1--_-

ekvivalentna shema sa dva kraja K (mjesto kratkog spoja) i P (povratni raEun prov5tlimmza sluEap3q"e pfijenosni omjer 1 :T (omjer napona, a ne
omjer zavoja!). U _t%m- se sluEaju struja koja teEe u nam9tu.-spojenom
vod). Za principijelna razmatranja moie se dakle ekvivalentna shema
zamijeniti s pravokutnikom sa dvije prikljufnice, kao Sto je prikazano u zviiezdu transformira
,- -.
-- ~Ifw-giiusppjenom u trokut - y_s b u j u
na sl. 3.8. SuQrotna smjera, koja je za fi manja od struje u namotu s p ~ j p o mu
 Struje su unutar namota u trokutu
zvijezdu, jer namot spojen u trokut ima za fiveki broj zavoja. Na pri-
kljuEnice namota spojenog u trokut medutim izlazi struja koja je razlika
struje dvaju namota. Uzevii u obzir prikaz na sl. 3.9, moiemo struje
u namotu spojenom u trokut ( i i , i i i iT') prikazati strujama u namotu
spojenom u zvijezdu, relacijama (ratunato s jedinirnim vrijednostima
struja)

*
Slika 3.9. Struje transformatora u spoju zvijezda-trokut
Struje u
+-
~jezdi . - - -
lsd i ~ d

Sfruje unutar
dok za struje na prikljutnicama namota spojenog u trokut (iRn,i g i i T N )
moiemo napisati - uzevSi u obzir i (3.6) lrokuta

Struje izvun

Navedeni odnosi vrijede i za simetrirne komponente struja. Neka

su simetrirne komponente struja na strani zvijezde id, & i io. Onda je
iRd= bd a2id; iTd= a id . . . (3.8a)
iRi = i.;iSi = a 4; iTi = alii . . . (3.8b)
iRa= iSo = iTo= io
, . . . (3.8~) Slika 3.10. SimetriEne komponente struja u transformatom spoja
zvijezda-trokut
122 123
dok su struje direktnog sistema na prikljutnicama namota spojenog u KoriStenjem relacija (2.4) i (2.5) za a i a2, te zbrajanjem komponenata,
trokut (3.7) dolazimo do struja u namotu spojenom u trokut
. I -
IR -- 0,577 (id + ii + i,) . . . (3.12a)
is' = 0,289 (id +ii) -0,577 i, + j 0,500 (id-ii) . . . (3.12b)
' 0,289 (id +ii) - 0,577 i, - j 0,500 (id- ii)
i ~= . . . (3.12~)
Na isti naEin dolazimo do struja na stezaljkama namota spojenog u trokut
+
iRN= - 0,866 (id ii) 4-j 0,500 (id- ii) . . . (3.13a)
Struje inverznog sistema moiemo napisati u obliku +
i/ = 0,866 (id it) -k j 0,500 (id.- ii) . . . (3.13b)
iTf' = -j (id-ii) .... (3.13~)
Struje u fazama prikazane su na sl. 3.11.
Ako medutim podemo od struja koje dolaze iz mreie na strani trokuta
+ +
(iRN,isN i iT1'),mora biti ispunjen uvjet da je iRN isf' iTf' = 0, jer se
nulta struja ne moie tada zatvoriti (sl. 3.12). Osim toga mora biti

jer pretpostavljamo da u trokutu nema struje nulte komponente. Za struje

dok su struje nultog sistema u namotu spojenom u trokut moiemo (sl. 3.12) postaviti
in' iTt= iRff . . . (3.15a)
jer se struje nultog sistema ne mogu prenijeti preko trokuta (ekviva- ist - inf = isff . . . (3.15b)
lentna shema za nulti sistem je prekinuta!). SimetriEne komponente pri- iT' -isr = iTN . . . (3.15~)
kazane su na sl. 3.10.
odakle, uzevSi u obzir i relaciju (3.14), dobivamo
Struje u Struje 3 Struje izvan
zvijezdi trokutu trokuta

i,"

- -1 Struje u namotu spojenom u zvijezdu - iz razloga navedenih ranije -

imaju negativan predznak i za fiputa su vete od struja u namotu spo-
jenom u trokut, pa kad jog uzmemo u obzir relacije (3.16), imamo

Slika 3.11. Struje u fazama za

slutaj prikazan na sl. 3.10.
 Ako struje iRn, is" i iT" rastavimo na simetrirne komponente prema
(3,8), za struje direktnog sistema u namotu spojenom u trokut moti eemo
pisati - uzevSi u obzir (3.16)

irdJ= - idJ'( a - 1)
3
...
Struje i z v a n
trokuta
; -1

- I, :N
- 'I?

dok za struje invennog sistema dobivamo

Struje u
trokutu

Za struje direktnog sistema u namotu spojenom u zvijezdu prema (3.17)

imamo
Struje u
zvijezdi
1
isd .= - id1' ( a - a2) . . . (3.20b)
fi
iTd=
1 ,,
- id (1- a ) .. . ( 3 . 2 0 ~ ) Slika 3.12. Simetrifne
v5 komponente struje U
dok su struje inverznog sistema transformatoru spoja
I
trokut-zvijezda

dok su struje u namotima spojenim u zvijezdu

SimetriEne komponente struja, kad polazimo od mreie na strani na-
mota spojenog u trokut, prikazane su na sl. 3.12.
+
iR = - 0,866 (idr' i y ) -j 0,500 (id" -iin) . . . (3.23a)
is = j (id1'- i / ) .. . (3.23b)
PomoEu simetrirnih komponenata struja odredujemo struje u poje-
dinim namotima spoja u trokutu iz relacija
+
iT = 0,866 (id" i i N )- j 0,500 (id" - i,"). . ..(3.23~)
Na sl. 3.13 prikazane su struje u fazama, koje odgovaraju simetriEnim
ltomponentama na sl. 3.12.
Prilikom odredivanja struja u namotu spojenom u zvijezdu, a pola-
zeCi od struja u mreii na strani trokuta, treba naglasiti da je nulta ltom-
ponenta struje neodredena, ta komponenta naime moie, ali ne mora, po-
stojati u mreii na strani zvijezde, no to nije moguCe odrediti promatra-
juCi struje u mreii na strani trokuta. Kad bi poznavali nultu komponentu - -
+ +
'

struje (i'o) unutar trokuta relacija (3.14) bi glasila iIR ifs ifT = 3 i'o
pa bi se u (3.16) na desnoj strani pojavio joS Elan i'o. To medutim nema
utjecaja na odredivanje struja direktnog i inverznog sistema, jer za njih direktni
vrijedi relacija (3.14). Naravno da bi se u tom sluEaju u namotima spoje- sistem "d~

nim u zvijezdu morala pojaviti i nulta komponenta struje.

Dalje treba naglasiti da izrazi za struje vrijede samo za spoj prikazan
na sl. 3.10 i sl. 3.12, dok za ostale spojeve transformatora treba provesti
analogan postupak. Za transformator Y y O medutim nije potrebna nika-
ltova posebna analiza, dovoljno je poCi od simetriEnih komponenata, pa
odrediti jediniEne vrijednosti struja kao da transformacija ne postoji.
-
Struje izvan
trokuta
Struje u
trokutu \ :I
Struje u
zvqezdi
nulti
Slika 3.14. Shema spoja i ekvi-
valentne sheme bloka genera-
tor-transformator
vo= 0
sistem

Slika 3.13. Struje u fazama za

sluEaj prikazan na sl. 3.12.

Pri odredivanju napona potrebno je takoder uzeti u obzir zakretanje,

zbogpostojanja transformatora. Podimo od mreie na strani namota spo-
jenog u zvijezdu, koji nazovimo sekundarnim namotom. Iz struja i reak-
tancija u ekvivalentnim shemama odredujemo simetriEne komponente
napona u bilo kojoj taEki mreie. Na sl. 3.14. prikazana je shema spoja
i ekvivalentne sheme bloka generator-transformator. Naponi v d , , v , , i v,,
predstavljaju napone na sekundarnim stezaljkama transformatora, a v d ,
vi i vo napone na primarnim stezaljkama transformatora. Razlike izmedu
- Yd7 - -
tih napona padovi su napona u reaktancijama transformatora, kad ne qn "i "i2
bi bilo zakretanja vektora napona radi spoja transformatora. Moramo 7
medutim uzeti u obzir i zakretanje vektora napona radi sheme spoja Slika 3.15. Shema i ekvivaIen-
-
transformatora, pa zato zamijenimo ekvivalentne sheme na sl. 3.14 ekvi- tne sheme bloka generator-
valentnim shemama na sl. 3.15, u kojima je ucrtan i transformator bez transformator s transformaci-
reaktancije, jer njegova je reaktancija posebno oznaEena ( x ~ Tx, , i~ x , ~ . ) . jom bez reaktancije Vd/
Tada polazimo od napona v d i vi (v, = 0 ) koji su veC odredeni, uzima- vo=o
juCi u obzir pad napona u reaktancijama, pa raEun provodimo za trans-
9 Visokonaponska rasklopna postrojenja
formator bez reaktancije. RaEun dakle provodimo kao da na stezaljkama To su linijske elektromotorne sile, pa fazne veliEine dobivam.0 (sl. 3.16)
namota bez reaktancije, spojenih u zvijezdu, vladaju naponi vd i v,. iz relacija
Komponente tih napona (VRI, V Y , V T ~i VRB VS,, V T ~ )prikazane su na
sl. 3.16. BuduCi da su vd i vi naponi n a namotima transformatora bez

\ Gdr
\
\
-, +
Uzevii u obzir da je e ~ d " esd"
motornih sila
+ eTd" = 0, dolazimo do faznih elektro-
/ eri
1 gri

UvrStavanjem vrijednosti iz (3.24), kad znamo da elektromotorna sila

ima suprotan predznak od narinutog napona, dobivamo za narinute na-
pone na primarnoj strani

Slika 3.16. Naponi i elektromo- VTd" = - - vd (a - up) . . . (3.28~)

torne sile u transformaciji zvi-
jezda-trokut (sl. 3.14.)
fi
Isti postupak moiemo provesti za inverzni sistem napona, pa Cemo dobiti

reaktancija, elektromotorne sile (eRd.. . e ~. i. .) jednake su naponima.

Elektromotorne sile u namotu spojenom u trokut (e~;. . .eR;. . .) za
fiputa su veCe od elektromotornih sila u namotu spojenom u zvijezdu,
zbog veCeg broja zavoja. Radi toga moiemo za direktni sistem postaviti
e d =v d f i
eSdl= a2 vd fi
I sada moiemo uzeti u obzir (2.4) i (2.5), pa za napone na strani trokuta
eTdf= a vd fi dobivamo
vRff = - 0,866 (vd 4- v,) 4- j 0,500 (vd -vi)
a za inverzni sistem . . . (3.30a)
eR; = vi fi vS'f = 0,866 (vd +
vi) 4- j 0,500 (vd- vi) . . . (3.30b)
vT" = -j (vd- v.) . . . (3.30~)
Na sl. 3.17 prikazani su fazni naponi odredeni za prilike prikazane na
sl. 3.16.
 Do istih napona na primarnim stezaljkama transformatora (vR", vs",
VT") dolazimo ako podemo od elektromotornih sila u generatoru (zakre-
nutih za 210" prema naponima u mreii na sekundarnoj strani transfor-
matora) i od elektromotorne sile odbijemo padove napona u direktnoj i

-J'rikaz tropolnog kratkog spoja

Slika 3.17. Fazni naponi u transfor-

matoru zvijezda-trokut (bez padova
napona)
-
- -I V. (1
3 .
+ a + a2) = o . . . (3.33)
invennoj reaktanciji. Naravno da samo direktna komponenta struje iza- Za napon inverznog sistema - koristeki izraze (2.18~)i (3.31) - dobivamo
ziva pad napona u direktnoj reaktanciji, a inverzna komponenta struje
u invennoj reaktanciji. Na sl. 3.18. prikazane su elektromotorne sile,
komponente struja (sl. 3.10), padovi napona i naponi na stezaljkama ge-
neratora, odnosno naponi na primarnim stezaljkama transformatora.

Dalje je struja nultog sistema iz izraza (2.18a) i (3.32)

Konaho iz relacija (3.5) odredujemo da je

Ii = 0 . . . (3.37)
Slika 3.18. Odredivanje napona na stezaljkama generatora (primarnim
stezaljkama transformatora) pomofu padova napona u generatoru
V, = 0 . . .(3.38)
Prema tome samo kroz direktne reaktancije teEe struja, koju tjera elek-
'L C. Tropolni krntki
-- spoj
tromotorna sila Ed, dok su stezaljke K i P kratko spojene (sl. 3.20). Kroz
invenne i nulte reaktancije nema struja i pored toga Sto su njihove ste-
Tropolni kratki spoj moiemo prikazati shemom na sl. 3.19. m k e
$a slufaj tropolnog-.gatkog spoja karakterizirane su relacijama
.-.--. _.._._.._____. .- 1

V R = VS = V T
-__I.------_
.
..(3.31)
IR+ I S+ I T . =0 . . . (3.32)
__.-
._._____._._____.._
Pomobu tlh- relacija odredujemo vrij ednosti kom~onenata
- ---------.- s t r u k i na-
~ona...-~~~&,d@,e,k.t~g~S ~ ~ Z ~e~ lzrazom
T E (2.18b)
~ ~ 1 ! . r n-_-_,
.o~u.k~ SLika 3.20. Prilike u sluraju tropolnog kratkog spoja (prikaz pojednostavnjenim
ekvivalentnim shemama)
u.vrStavanjem v n jednosti E-(mJ-do'firvamo
/
zaljke K i P kratko spojene, jer nema elektromotornih sila inverznog i Ako poznamo struju id, i uzmemo u obzir da je ii = 0 (3.37) i i, = 0 (3.35),
nultog sistema. struje u fazama odredujemo iz relacija (3.39), koje napisane jedinirnim
Struje u pojedinim fazama odredujemo pomoCu relacija (2.16) i rela- velirinama glase
I
cija (3.35), (3.36) i (3.37), pa dobivamo ig = id . . . (3.42a)

Na sl. 3.21b u tropolnu shemu generatora unesene su jediniEne vrijednosti

Napon u pojedinim taEkama ekvivalentnih shema moiemo odrediti iz
relacija koje su analogne izrazima (3.5).
Na sl. 3.21a prikazana je ekvivalentna shema generatora sa sl. 3.3,
s oznaEenom jediniEnom strujom koju - analogno relaciji (3.36) - odre-
dujemo iz' izraza (ako impedanciju zamijenimo reaktancijom)
struja, dok su u vektorskom dijagrarnu prikazane struje i elektromotorne
sile.
Za mreiu prikazanu na sl. 3.4. postupano je ovako (sl. 3.22): najprije
je odredena struja id (3.40) na osnovu pojednostavnjene ekvivalentne
sheme direktnog sistema (sl. 3.5~).Zatim je odredeno razgranjavanje
struja u shemi na sl. 3.5b (sl. 3.22b), t e konaEno razgranjavanje struja u

gdje je e d jediniEna elektromotorna sila, a x d jediniEna reaktancija di-

rektnog sistema. Kako je ve6 spomenuto, raEunamo da je jediniEna elek-
tromotorna sila
e d = 1,O jO + . . . (3.41)

i~ = aid = (- 0,500 + j 0,866) (- j 6,666) =

= 5,773 + j 3,333
Slika 3.21. Struje tropolnog
kratkog spoja na prikljurni- Slika 3.22. Raspodjela struja za sluraj tropolnog kratkog
cama generatora spoja u mreZi prikazanoj na sl. 3.4.
kompletnoj ekvivalentnoj shemi (sl. 3.22~). Na sl. 3.22~ navedeni su
osim struja i naponi za pojedine karakteristiEne taEke mreie. OznaEene
vrijednosti napona prikazuju razliku napona izmedu promatrane taEke
mreie i povratnog voda. Napon npr. na stezaljkama generatora G , (sl. 3.4)
odredujemo iz relacije
ed -i d ~ lXdGi
VdGi = . . . (3.43)
gdje je idol struja koja teEe kroz reaktanciju Xdcl generatora. Do relacije
(3.43) dolazimo iz (3.5a), koju u jediniEnim vrijednostima moiemo napisati
G ed
V ~ = ~ - (- j id) ( j xd) . . . (3.44)
Analogno odredujemo napone u svim taEkama mreie.
Da odredimo struje u fazama u svim dijelovima mreie, koristit femo
relacije (3.42) u koje za id treba uvrstiti struju u promatranom dijelu
mreie. Tako dobivene struje u fazama predstavljaju, naravno, jediniEne
fazne struje, pa da se dobiju stvarne struje, treba ih mnoiiti sa I,,,, koje
su za promatranu mreiu navedene u tablici na sl. 3.4. Prilikom odredi-
vanja struja i napona treba medutim uzeti u obzir zakretanje do kojeg
dolazi zbog postojanja transfonnatora.
Na sl. 3.23 prikazana je promatrana mreia s naznaEenim naponima
i strujama. Struje koje daju generatori, odnosno struje na p r i m a r i m
stranama transformatora, odredene su prema relacijama (3.13), koje za
tropolni kratki spoj glase
iR" = - 0,866 id j 0,500 id . . . (3.45a)
is" = 0,866 id j 0,500 id . . . (3.45b)
iTN = - j id . . . (3.45~)
Naponi na primarnim prikljufnicama generatora odredeni su prema (3.30),
Sto za tropolni kratki spoj moiemo napisati u obliku
eR" = - 0,866 vd + j 0,500 vd . . . (3.46a)
eS" = 0,866 vd + j 0,500 vd . . . (3.46b)
eT" = -j vd . . . (3.46~)
Treba napomenuti, da relacije (3.13) i (3.30) vrijede za promatrani spoj
transformatora. Za druge spojeve analogne relacije moiemo odrediti na
naEin prikazan u 3.2B.

Slika 3.24. Prikaz jednopolnog

kratkog spoja
-
 Koristeki relaciju (3.16a) odredujemo struju u fazi R
D. Jednopolni kratki spoj

Do jednopolnog kratkog spoja moie doCi samo u sluEaju kad je nul-

taEka uzemljena. Tada be na mjestu kvara nastati prilike prikazane na
sl. 3.24. Jednopolni kratki spoj faze R karakteriziran je slijedeeim odno-
sima
V R= 0 . . . (3.47)

Struja u direktnom siste~nu(2.18b) iznosi, dakle

Slilta 3.25. Prililre za slufaj jedno-

polnog kratkog spoja (prikaz po-
jednostavnjenim ekvivalentnirn
u inverznom sistemu (2.18~) shemarna)

dok je struja u nultom sistemu (2.18a)

-

direktni
Prema tome je
sistem

-;, 1
P

BuduCi da je VR = 0, bit Ce (2.16a)

Vd + vi + vo= 0 inverzni
sistem
1-J 3,Q5
q=4375

Iz (3.52) Vd = -Vi -V,, pa je - prema (3.5a)

-vi-V, = Ed--IdZd

UvrStavanjem vrijednosti za Vi i V, iz (3.5b) i (3.5~)dobivamo nulti

IiZi + I,Z, = Ed-IdZd srstem

P
KonaEno, uzmemo li u obzir (3.51), dolazimo do izraza za struju

Prema (3.52) i (3.55) ekvivaientne sheme direktnog, inverznog i nultog

sistema spojene su u seriju, kao na sl. 3.25, s tim da je K-prikljuEnica
direktnog sistema spojena na P-prikljuEnicu nultog sistema (ili inverznog
sistema), a K-prikljuEnica nultog sistema (ili inverznog sistema) spojena
na P-prikljuEnicu inverznog sistema (ili nultog sistemh). Taj redoslijed Slika 3.26.Struje i naponi jednopolnog kratkog spoja na prikljufnicarna generatora
spajanja potreban je da bi se zadovoljila relacija (3.52). (prilike u ekvivalentnim shemama)

139
 gdje je ve6 uzet u obzir izraz (3.51), dok napone u pojedinim taEkama
mreie odredujemo iz relacija analognih izrazima (3.57). Tada u (3.57)
treba uvrstiti struje i reaktancije u pojedinim dijelovima mreie.

i~=id+ii+i~=3id=-j3.3,125=-jg,375
+ +
is = axi d aii + +
io = id (ax a 1) = 0
+ +
i~ = aid axii + +
io = id (a ae 1) = 0

Slika 3.28. Struje i naponi jednopolnog

kratkog spoja na prikljutnicarna gene-
Slika 3.27. Sirnetrifne kornponente elektromotorne sile, struje ratora
i napona za jednopolni kratki spoj na prikljufnicama
generatora

dok su struje u ostalim fazama na mjestu kratkog spoja jednake nuli,

Sto vrijedi samo na mjestu kvara, jer polazne pretpostavke vrijede za
mjesto kvara. dkektni
Ako impedancije zamijenimo reaktancijama i preraEunamo na jedi- sistem
niEne vrijednosti, relaciju (3.55) moiemo napisati
5-j 44984 I(
Vd - x,j = 1,000 -
= ed
- 1,774 , 0,2462 = 0,5640
inverzni
vi = -- - 1,774-- 0,1984
itxi = b ~ =
d
= - 0,3519
JediniEne vrijednosti napona izmedu stezaljki K i P odredujemo - prema
(3.5) - iz relacija
sktem
-
vo = - loxo =
-
- 1,774 0,1202
- =
= - 0,2121
nulti -j f, 774 Slika 3.29. Struje i naponi za jednopolni
0,2127 kratki spoj u ekvivalentnim shemama 'na
sistem sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne
P sheme)
 direkfni direktni
sisiem sisrern

I
inverzni I
sistem
inverzni
sistem

nulti
sisiem

nu/ti
+ -j 1774
i
sistem

Slika 3.30. Struje i naponi za jednopolni kratki spoj u ekvi-

valentnim shemama mreie na sl. 3.5. (transfigurirane
ekvivalentne sheme)

Slika 3.31. Struje i naponi za jednopolni kratki spoj, u ekvivalentnim

shemama mreie na sl. 3.5. (Icompletne ekvivalentne sheme)
Na sl. 3.26 prikazane su ekvivalentne sheme za jednopolni kratki spoj
na prikljuEnicama generatora (sl. 3.4) s oznaEenim strujama i naponima,
dok su na sl. 3.29, 3.30 i 3.31 prikazane ekvivalentne sheme (od pojedno-
stavnjenih do kompletnih shema) za promatranu mreiu (sl. 3.5). i
1i
;
8.;
, ,:
;I Podaci o strujama i naponima u ekvivalentnim shemama sluie za odre-
divanje faznih struja i faznih napona. Ovdje treba naglasiti da izrazi za
! ,;I fazne napone i struje, od kojih se poSlo pri odredivanju prilika za sluEaj
gdje su i,,, ii i i, jedinitne struje u promatranom dijelu mreie. Uzmemo li

::I
,
1
.,
jednopolnog kratkog spoja, vrijede samo za mjesto kvara, ali ne vrijede
za ostale taEke u mreii. Struje i napone u ostalim dijelovima mreie treba
medutim odrediti pomotu struja i napona u ekvivalei~tnimshemama.
! u obzir (2.4) i (2.5), za struje u fazi S i T dobivamo
is = i, - 0,500 (id + ii) -j 0,866 (id- ii) (3.59a)
iT = i,, - 0,500 (id + ii) i- j 0,866 (id-ii)
i Prema (2.16), za jedinikne vrijednosti struja u fazama moiemd na-
pisati I
(3.59b)
 Pri odredivanju faznih napona polazimo takoder od izraza analognih
relacijama (2.16)
v~ = vd vi v0 + + . . . (3.60a)
vs = a2 vd f a vi + v, . . . (3.60b)

Analogno izrazima za struju moiemo napisati

vs = v, - 0,500 (vd 4-vi) -j 0,866 (vd-vi) . . . (3.61a)
VT = V, - 0,500 (vd + vi) + j 0,866 (vd-vi) . . . (3.61b)
Na sl. 3.27 prikazane su simetrifne komponente elektromotornih sila
generatora (sl. 3.26), struja i napona na prikljufnicama generatora, dok
su na sl. 3.28 prikazane fazne struje i fazni naponi istog generatora za
jednopolni. kratki spoj na p'rikljufnicama.
Na sl. 3.32 prikazane su struje i naponi u promatranoj mreii. Treba
napomenuti da su smjerovi struje, oznafeni na shemi,, tako odabrani kao
da sve struje teku prema mjestu kvara.

E. Dvopolni kratki spoj

Dvopolni kratki spoj prikazan je shemom na sl. 3.33. Za takvu vrst
kvara vrijede odnosi
Is IT= 0 + . . . (3.62)
IR= 0 .....(3.63)
vs = v, . . . (3.64)

ys =v, Slika 3.33. Prikaz eopolnog kratkog

spola

Za btruju u direktnom sistemu tada dobivamo (2.18b)

u invel.znom sistemu (2.18~)

10 Visokonaponska rasklopna postrojenja 145

1
;I1
I/

1
a u nultom sistemu (2.18a) Uzmemo li u obzir relacije (3.16), dobit 6emo za struje u fazama

dok je I R = 0 na mjestu kratkog spoja.

Za komponente napona moiemo postaviti
Upotrebom jediniEnih vrijednosti dobivamo za struju na mjestu kvara,
kad zanemarimo djelatne otpore,

1
V . = - (VR
' 3
+ a2 VS + a V T )= -
1
3
[VR+ V S(a2 + a)] . . . (3.67b) dok za napone. u bilo kojoj taEki mreie moiemo postaviti

pa je v d =e d - j i d x d . . . (3.72a)
Vd = V i . . . (3.68) v.,= - j i i x i . . . (3.72b)
Buduhi da je I , = 0, mora - prema (3.52) - biti i jer se u pojedinim dijelovima mreie struja id razlikuje od struje - ii.
Na sl. 3.35. prikazane su ekvivalentne sheme generatora (sl. 3.3), sa
strujama i naponima u njima. Prilikom unoSenja oznaka smjera struje
proveden je princip da su te oznake uvijek takve kao da struje teku
Prema tome (3.5a) i (3.5b) moiemo napisati u obliku prema mjestu kvara. Radi toga je u ekvivalentnoj shemi invennog sistema
izmijenjen predznak struje. S tako izmijenjenim predznakom treba pro-

Ekvivalentna shema inverznog sistema spojena je dakle u seriju s ekvi-

valentnom shemom direktnog sistema (sl. 3.34), i to tako da se prikljuEnice
K spoje medusobno, kako bi se osiguralo i s p u n j a j e uvjeta (3.66) i (3.69).
Ekvivalentna shema nultog sistema n e u t j d e na prilike u mreii.

Slika 3.34. Prilike u sluraju

dvopolnog kratkog spoja (pri-
kaz pojednostavnjenim ekvl-
valentnim .shemama)
L' -
T
Slika 3.35. Struje i naponi dvopolnog
kratkog spoja na prikljuc'nicama ge-
neratora (prikaz u ekvivaletnim
shemama)
 Slika 3.36. SimetriEne
komponente elektromo-
tome sile, struja i na-
pona i naponi za dvo-
polni kratki spoj na pri-
kljuEnicama generatora

Slika 3.38. Struje i naponi za s l u h j dvopolnog kratkog spoja u ekvivalentnim

shemama mreie na sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne sheme)

I
I
Slika 3.39. Struje i naponi za I
sluraj dvopolnog kratkog spoja I
u ekvivalentnim shemama
mreie na sl. 3.5 (transfiguri- I
rane ekvivalentne sheme) I
I

vesti daljnji rafun. Iz struja i napona na sl. 3.35 dolazimo do simetriEnih

komponenata (sl. 3.36) prema (3.8) i do struja (3.58a, 3.59) i napona (3.60a
i 3.61) u pojedinim fazama (sl. 3.37).
Na sl. 3.38 do 3.40 prikazane su ekvivalentne sheme mreie sa sl. 3.5,
s naznafenirn strujama i naponima, dok su na sl. 3.41 prikazane struje
Slika 3.37. Struje i naponi za slufaj
dvopolnog hatkog spoja stezaljkama
VT = a Vd + aevi + vo = vd (a + az) = i naponi u fazarna. Pri odredivanju struja i napona na strani trokuta upo-
- - vd = -0,444 trebljene su relacije (3.13) i (3.30).
generatora
 12 >,:;j~-
8
0' cjj

a
IaJ
IP
/
,'I*

Slika 3.40. Struje i naponi za slufaj dvopolnog kratkog spoja u

ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5 (kompletne ekvivalentne
sheme)

F. Dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom

Kao i za jednopolni kratki spoj, dvopolni s istovremenim spojem sa
zemljom poprima opisano znaEenje samo u sluEaju kad je nul-taEka
mreie uzemljena.
Prilike u sluEaju dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa
zemljom prikazane su na sl. 3.42, a karakterizirane ovim relacijama

Slika 3.42. Prikaz dvopolnog

%'"r'O kratkog spoja s istovremenim
spojem sa zemljom
 In = O . . . (3.73) Ako sada iz treCe jednadibe odredimo I , i uvrstimo ga u drugu, pa iz prve
i druge jednadibe odredimo Id, dobit Cemo
Vs = 0 . . . (3.74)
VT = 0 . . . (3.75)
Iz izraza za fazu R dobivamo
I R = Id + Ii + I . = 0 . . . (3.76) Do izraza (3.80a) dolazi se i pomoeu relacija (3.5), (3.76) i (3.78).
Sto znaEi da je zbroj komponenata struja jednak nuli. KoristeCi uvjete Iz relacija (3.79) i (3.80a) odredujemo struje u inverznom i nultom
(3.74) i (3.75) dobivamo za komponente napona sistemu, pa je

Prema tome je
Vd = vi = vo
Iz uvjeta (3.76) i (3.78) dolazimo do medusobnog spoja ekvivalentnih
shema kao na sl. 3.43. Prema tome ekvivalentne sheme inverznog i nul-
tog sistema medusobno su spojene paralelno i tako paralelno spojene

Slika 3.43. Prilike za sluEaj

dvopolnog kratkog spoja uz
istovremeni spoj sa zemljom
(prikaz pojednostavnjenim
ekvivalentnim shemamal

vezane su u seriju s ekvivalentnom shemom direktnog sistema.

Da odredimo struju u direktnom sistemu podimo od relacija (3.5)
koje, uzevSi u obzir (3.76) i (3.78), moiemo napisati

Slika 3.44. Struje i naponi za slufaj dvopolnog kratkog spoja s istovre-

menim spojem sa zemljom na prikljuhicama generatora (prikaz u ekvi-
valentnim shemama)
 Slika 3.45. Simetrifne
-6,032 +j 5,7f5 i ~ = id + ii + i , = 0
komponente elektromo- i s = a e i d + aii + io = (an- 1 ) id + ( a - 1) i i =
torne sile, struja i na- - - 1,500 (id + ii) -j 0,866 (id -ii) =
= -6,032 + j 5,715
pona za dvopolni kratki
spoj s istovremenim spo- j ff,430
jem sa zemljom na pri-
kljufnicama generatora -
- - 1,500 (id + ii) + j 0,866 (id -ii) =
= 6,032 + j 5,715

Slika 3.46. Struje i napon kod

dvopolnog kratkog spoja s isto-
dobnim spojem sa zemljom
na stezaljkama generatora

- -
- --
;-;
no- so-'to

- .-
bd Vrr

dok pomobu relacije (3.39) (3.80) odredujemo struje u pojedinim fazama

Upotrijebimo li jediniEne vrijednosti i ako zanemarimo djelatne

otpore za (3.80), moiemo napisati

Slika 3.47. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja uz istovremeni spoj sa zemljom
u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne sheme)
 Slika 3.48. Struje i naponi dvo-
polnog kratkog spoja s istodob-
nim spojem sa zemljom u ekvi-
valentnim shemama mreie na
sl. 3.5. (transfigurirane ekviva-
lentne sheme)

dok za struje u inverznom i nultom sistemu dobivamo

io =j e3 Xi
. . . (3.81f)
xd xi + xd to+ xi xo
Napone izraEunavamo iz formule
Slika 3.49. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja uz istodobni
spoj sa zemljom u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3. 5.
(kompletne ekvivalentne shenie)
koju dobivamo iz (3.5) i (3.79a).
Na sl. 3.44 do 3.46 prikazane su prilike za sluEaj dvopolnog kratkog
spoja uz istovremeni spoj sa zemljom na stezaljkama generatora, dok su
na sl. 3.47 do 3.50 prikazane prilike u mreii za sluEaj iste vrste kratkog
spoja.
 G. Kiatki spoj preko impedancije

Izvedene formule vrijede za neposredne kratke spojeve. U nekim

sluEajevima medutim potrebno je razmatrati prilike u sluEaju kada do
kratkog spoja dolazi preko impedancije ZK (sl. 3.51).
Za tropolni kratki spoj moiemo postaviti (sl. 3.51a)

Slika 3.51. Kratki spojevi preko impedancije

dok za napone iz (3.83) dobivamo

VRt= V R-IR ZK
V i = V s - Is ZK
V T t= VT-IT ZK
 Za jednopolni kratki spoj (sl. 3.51b) moiemo postaviti
Za napon u direktnom sistemu - izmedu prikljurnica K i P u ekviva-
lentnoj shemi - moiemo napisati, uzmemo li u obzir (3.85) I VR' = 0 . . . (3.90)
1
V d = -(VR + a V S + a 2 V T )= 1s = 0 . . . (3.91)
3 I
IT = 0, .. . (3.92)
dok za napon VR' imam0
V R t =V R - I R Z K = 0 . . . (3.93)
Za struje u direktnom, inverznom i nultom sistemu, prema (3.50), dobi-
vamo kao (3.51)
Prvi Plan jednak je radi (3.83) nuli, dok je vrijednost drugog Elana upravo
jednaka produktu struje u direktnom sistemu (2.18b) i impedancije ZK. I
Za napon medu prikljuPnicama K i P u inverznom sistemu, uzmemo Budufi da je (3.93)
li opet u obzir (3.85) i (2.18c), moiemo postaviti V R= I R ZK . . . (3.95)
prema (2.16a) dobivamo
Vd+Vi+ Vo=IRZK .. . (3.96)
pa je - uzmemo li u obzir (3.5a)
-Vi-Vo = Ed-IdZd-IRZK . . . (3.97)
UvrStavanjem vrijednosti iz (3.5b), (3.5~)i (3.94), dobivamo
I,, Zi + Id Zo = Ed - I d Zd - 3 Id ZK . . . (3.98)
Za struju u nultom sistemu vrijedi i sada (3.35), pa je i V o = 0. Odakle dolazimo do relacije
Polazdi od (3.5a) i (3.86) za struju u direktnom sistemu, moCi Cemo I
1 postaviti
\ Id ZK = Ed - Id Zd ... (3.88a)
pa je Osim toga (3.96) moiemo napisati, uzevSi u obzir i (3.94)

Iz (3.5b) i (3.87) moiemo napisati Imamo dakle tri ekvivalentne sheme spojene u seriju, u koju je uklju-
Pena i trostruka impedancija ZK (sl. 3.53).
Za dvopolni kratki spoj moiemo postaviti (sl. 3.51~)
Is + IT = 0 . . . (3.101)
+
jer je uvijek Zg Zi > 0, pa je i V i = 0. IR = O . . . (3.102)
Pri odredivanju prilika za sluPaj tropolnog kratkog spoja mjerodavna V; = VTt . . . (3.103)
je dakle samo ekvivalentna shema direktnog sistema, u kojoj je medu
prikljuEnicama K i P spojena impedancija ZK (sl. 3.52). Za struje u direktnom i inverznom sistemu prema (3.65) i sada dobi-

Fl~p
vamo
Slika 3.52. Prilike za slu-
Id = - I i .. . (3.104)
faj tropolnog kratkog dok je I , = 0
spoja preko impedancije
FB (prikaz pojednostavnj- Za V i moiemo (sl. 3.51~)pisati
nom ekvivalentnom she-
mom) V i = V S - IS ZK
11 Visokonaponska rasklopna postrojenja 161
 pa iz (3.5a) i (3.5b), uzmemo li u obzir i (3.104), dobivamo
vi + I ~ Z K= E ~ - I ~ z ~ . . . (3.112a)
vi = Id zi
odakle je

Relacije (3.111) i (3.113) ukazuju na spoj medu ekvivalentnim she-

Slika 3.53. Prilike za slu- mama i impedancijom ZK koji je prikazan na sl. 3.54.
Eaj jednopolnog kratkog
spoja preko impedancije
@rikaz pojednostavnje-
nim ekvivalentnim she-
mama)

Slika 3.54. Prilike za slu-

Eaj dvopolnog kratkog
pa je napon u direktnom sistemu, uzevSi u obzir (3.103) spoja preko impedancije
(prikaz pojednostavnje-
nim ekvivalentnim she-
mama)

Za dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom (sl. 3.51d)

moiemo postaviti, kao i za sluraj bez impedancije,
jer je V R= VR', te jer je uzeta u obzir i (3.105). Za napon u inverznom
sistemu dobivamo

Iz izraza za struju u fazi R (2.16a) dobivamo

Ako odbijemo (3.107) od (3.106), imat Eemo Za napone na mjestu kvara moiemo postaviti
V R= V R f . . . (3.118a)
V d = Vi + 1
-(a-a2)IsZ~
3
. . . (3.108) Vs=V~+IzZK=IzZK . . . (3.118b)
+
V T = V T f IZ ZK = IZ ZK . . . (3.1184
gdje je IZ struja kroz impedanciju ZK, koja je jednaka
IZ = Is + IT . . . (3.119)
pa je, ako uvaiimo (3.101) i (3.102), Naponi u pojedinim sistemima jesu

Prema tome je

162
 Za struje u ostalim sistemima - analogno izloienom u odjeljku F) ovog
poglavlja - dobivamo

dok su naponi u pojedinim sistemima

BuduCi da je a2 + a = - 1, te uz dopunu (3.120~)s --Iz31 1 ZK,

ZK i +-IZ
3 I
dobivamo

Medusobni spoj ekvivalentnih shema prikazan je na sl. 3.55.

gdje je IZ = 3 I,, Sto slijedi iz (2.18a) i (3.119). Prema tome moiemo po-
staviti I Slika 3.55. Prilike
za sluEaj dvopol-
v d = v i = vo -~ I o Z K . . . (3.122) nog kratkog spoja
s istovremenim
Kad uzmemo u obzir (3.117) i (3.122), moiemo relacije (3.5) napisati II spojem sa zemljom
u ovom obliku I (prikaz pojedno-
stavnjenim ekviva-
Vd = Ed -Id Zd . . . (3.123a) lentnim shemama)

Postupkom kao u odjeljku F) ovog poglavlja dolazimo do struje u direkt-

nom sistemu
Ed Pri i z b o r ~ ~ p - ~ k ~ ~ ~ o & - p & - ~ - - g o t r e bjen oznatj-za
Id =
Zi (Zo + 3 ZK) k 4 u se v r s t ~ ~ ~ ~ ~ g _ ~ ~ ~ _ a ~ ~ s~j ~ j,a 1j, e ir ~je j velieina
e ~ , , ~ a i v e
Zd +
Zi (Z, + + 3 ZK) s i u s h a t k a g spoia, --w.In&- mje~od~y,ng~
"S z&taj-jzb~.
Odredimo veliEinu s g u j e u odnosu na struju za sluraj tropolnog
koju moiemo napisati i u obliku I

I
--.
kratkog-spaoja,&oju .-.
moiemo premg(3.36) i (3.39a)-~api<aF~uU~'li6Z~~-
Ako uvedemo
. .-
om!-
a=- zi . . . (3.128a)
Zd

L o

moiemo struju za slufaj jednopolnog kratkog spoja odrediti iz relacije,

koriste6i (3.55a)

Za struju dvopolnog kratkog spoja - prema (3.70) - dobivamo

dok prema (3.81) za dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zem-

ljom imamo

Medusobne odnose velieina struja moiemo zgodno prikazati u koordi-

natnom sistemu a (128a) i B (128b), ako uvedemo relativne velifine struje
u odnosu na struju tropolnog kratkog spoja

Uz k,, k,, i k, kao parametre moiemo u koordinatnom sistemu a, B ucrtati

krivulje konstantnih relativnih velieina struja u odnosu na struju tropol-
nog kratkog spoja. Usporedbom relativnih veli5ina struja odreduju se
podrufja u kojima se pojavljuje najveka struja za odredenu vrstu krat-
kag spoja (sl. 3.56). Granice izmedu podrufja pojedinih vrsta kratkog
spoja odredene su relacijama koje dobivamo izjednafenjem relativnih
velifina struja, pri femu za relativnu velieinu struje tropolnog kratkog
spoja treba postaviti k3 = 1. Tako za granicu podruEja izmedu jedno-
polnog i dvopolnog kratkog spoja dobivamo (k, = k,)

a za granicu podrufja izmedu dvopolnog i tropolnog kratkog spoja

(k, = k,) i,mamo
a,, = fl- 1 = 0,732. . . . (3.133b) I
Granica podruEja izmedu tropolnog i dvopolnog kratkog spoja s isto-
vremenim spojem sa zemljom (k, = k,,) odredena je relacijom
a;?, = + ,9 + 1-(1 + B), . . . (3.133~)
Kao granicu podruEja izmedu dvopolnog kratkog spoja i dvopolnog
s istovremenim spojem sa zemljom dobivamo (k, = k,,)
dok je granica izmedu jednopolnog i dvopolnog kratkog spoja s istovre-
menim spojem sa zemljom (k, = k,,) odredena relacijom
- takvu pretpostavku, jer one predstavljaju maksimalne vrijednosti koje
Prema tome u podruEju oznaEenom sa K3 na sl. 3.56 najveCu struju
imamo za sluEaj tropolnog kratkog spoja, u podruEju K2Z za.sluEaj dvo-
polnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom, u podruEju K2
za sluEaj dvopolnog, a u podruEju K1 za sluEaj jednopolnog kratkog
spoja. Sve to vrijedi za mreiu s uzemljenom nul-tafkom, jer tada Z, ima
konaEnu vrijednost. Za mreie sa izoliranom nul-taEkom, medutim, nulta
impedancija ima beskonaEno veliku vrijednost, pa je B = 0, te za takvu
mreiu vrijede odnosi na apscisi dijagrama na sl. 3.56.
Dijagram na sl. 3.56 taEan je ako su kutovi impedancije Zd, Zi i Zo
medusobno jednaki, odnosno ako raEunamo samo s reaktancijom (uz za-
nemarenje djelatnih otpora).
Za veliEinu struja kratkog spoja, koje se odreduju pomoCu poEetnih
reaktancija generatora (X;), moiemo postaviti da je a E 1, jer su tada
direktna i inverzna reaktancija praktiEki medusobno jednake. To vrijedi
i za sluEaj kratkog spoja na prikljuEnicama generatora, te za sluEaj
kratkog spoja daleko od generatora. Prema tome za spomenute veliEine
struja kratkog spoja mjerodavan je tropolni kratki spoj kad je ZiIZo $ 1
(odnosno kad je X$X0 $ 1) ili jednopolni kratki spoj kad je Zi/Zo> 1.
Za mreiu s izoliranom nul-taEkom medutim dolazi u obzir samo tropolni
kratki spoj.
Pri izraEunavanju veliEine struja koje se odreduju pomoCu sinhrone
reaktancije (Xd), ako se radi o kratkom spoju na prikljuEnicama gene-
ratora, moiemo postaviti da je a = 0,l do 0,3. Tada je za velike vrijed-
nosti Zo (X,) mjerodavan dvopolni, dok je za praktiEne vrijednosti 2,
(ako je mreia neposredno uzemljena) mjerodavan jednopolni kratki spoj.
U sluEaju kratkog spoja udaljenog od generatora omjer a postajat Ce to
veCi, Sto je veCa reaktancija izmedu generatorskih prikljutnica i mjesta
kratkog spoja.
Dijagram na sl. 3.56 moie posluiiti, osim za odredivanje vrste krat-
kog spoja pri kojem se pojavljuje najveta struja u jednoj od faza, i za
pribliino odredivanje maksimalne struje kratkog spoja, ako poznajemo
struju u sluEaju tropolnog kratkog spoja.
3.3. STANJE MREZE I ODREDIVANJE STRUJA KRATKOG
SPOJA
Vrijednost struja kratkog spoja ne ovise samo o vrsti kratkog spoja,
karakteristikama i medusobnoj vezi pojedinih dijelova mreie, nego i o
tome koji su od postojetih dijelova mreie u pogonu. To vrijedi za cijele
elektrane, kao i za pojedine agregate u njima.
Tu se sukobljavamo s rnnogo nepoznanica. Jedna je od moguCnosti
pretpostavka da su u pogonu svi generatori, svi transformatori i svi
vodovi koji postoje. Takva pretpostavka sigurno dovodi do prevelikih
struja kratkog spoja, pa Ce u nekim sluEajima dovesti do predimenzio-
niranja postrojenja. Korisno je ipak poznavati struje kratkog spoja i uz
se uopCe mogu pojaviti u promatranoj mreii. Bolje poznavanje prilike
u elektroenergetskom sistemu dovodi do pretpostavki, pa i rezultata,
bliiih stvarnim prilikama. U elektroenergetskim sistemima u kojima
rade hidroelektrane i termoelektrane nije dovoljno promatrati samo
jedno stanje u mreii, jer su prilike u njoj ovisne o dotoku vode hidro-
elektranama. Da se odrede karakteristiEne situacije, obiEno je dovoljno
promatrati dva stanja: u doba velikih voda i u doba malih voda u hidro-
elektranama i to u oba sluEaja u trenutku maksimalnog opterekenja.
TaEno odredivanje stanja u mreii u ta dva momenta spojeno je s mno-
gim poteSkoCama, jer se radi o nizu promjenljivih veliEina i jer se, nor-
malno, radi o prilikama u buduCnosti, koje nije moguCe taEnije pozna-
vati. Radi toga stanja mreie odredujemo uz pretpostavke koje pribliino
odgovaraju prilikama u mreii.
Za razdoblje velikih voda mogle bi se prihvatiti slijedeCe pretpo-
stavke:
protoEne hidroelektrane - svi agregati u pogonu,
hidroelektrane s dnevnom i nedjeljnom akumulacijom - svi agre-
gati u pogonu,
hidroelektrane sa sezonskom akumulacijom - svi agregati u pogonu,
radi spreEavanja preljeva,
hidroelektrane s velikom akumulacijom za viSegodiSnju regulaciju -
svi agregati izvan pogona, jer se akumulacija puni u vrijeme velikih
voda,
termoelektrane - dopunjuju manjak snage do maksimalnog opte-
reCenja; stavljanje u pogon termoelektrana prema redu ekonomienosti;
potrebno voditi raEuna o rezervi za opskrbu sistema kao cjeline i poje-
dinih podrufja, Sto ovisi o konfiguraciji mreie.
U razdoblju malih voda mogli bismo prihvatiti slijedebe pretpo-
stavke:
protoEne hidroelektrane - raEunati s onoliko agregata u pogonu,
koliko ih je dovoljno za iskorigtavanje malih voda,
hidroelektrane s dnevnom i nedjeljnom akumulacijom - svi agregati
u pogonu; ako se radi o elektroenergetskom sistemu u kojemu je udio
hidroelektrana malen, odnosno onoliko agregata u pogonu, koliko ih je
dovoljno za iskoriktenje malih voda,
hidroelektrane sa sezonskom akumulacijom - svi agregati u pogonu,
 hidroelektrane s velikom akumulacijom za viSegodiSnju regulaciju - rom maksimalna struja pojavit Ce se prije nego Sto prode polovina pe-
svi agregati u pogonu, riode (t, < 0,01 sekunda), to ranije, Sto je omjer djelatnog otpora i
termoelektrane - svi agregati u pogonu. reaktancije veCi (sl. 3.58).
Mnogo je tef e pronaki kriterije za odredivanje broja transformatora
i vodova u pogonu, te naEina zahraranja zamki u mreii za dva spome-
nuta perioda. Radi toga je najkorisnije pretpostaviti da su svi transfor-
matori i svi vodovi u pogonu, te da su sve zamke zatvorene. Takva pret-
postavka dovodi u veCini sluEajeva do vekih struja kratkog spoja od onih
koje Ce se u stvarnom pogonu pojavljivati, ali odstupanja neCe biti
znatna, jer se situacija u pogonu neke bitno razlikovati od pretpostav-
ljene.
U pogledu uzemljenja nul-tafke transformatora - u neposredno
uzemljenoj rnreii - trebalo bi uzeti u obzir stvarno stanje u mreii, no
ako to nije poznato, treba raeunati da je u svakoj transformatorskoj sta-
nici uzemljen po jedan transformator.

3.4. UDARNA STRUJA KRATKOG SPOJA

A. Definicija i nuZnost poznavanja udarne struje

Udarna struja I, jest maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog
spoja (sl. 3.57). Prema izloienome a odjeljku 2.3, maksimalna trenutna

islosmjerna
komponenta

Slika 3.58. Izmjenirna i isto-

smjerna komponenta struje

-7 kratkog spoja za razlirite om-

jere R / X u prvoj periodi nakon
nastanka kratkog spoja

Slika 3.57. Uz definiciju Poznavanje udarne struje potrebno je da bi se odredila maksimalna

udarne struje kratkog naprezanja dijelova postrojenja, aparata .i namota u strojevima, jer te
spo~a uredaje treba tako dimenzionirati da mogu izdriati maksimalna napre-
I' struje kmtkoq spojo

vrijednost struje pojavit C.e se onda kada kratki spoj nastane u trenutku
kad je napon jednak nuli, jer Ee se tada pojaviti maksimalna istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja. Maksimalna tjemena vrijednost u
strujnom krugu bez djelatnog otpora pojavit C.e se polovinu periode nakon
nastanka kratkog spoja (t, = 0,01 sekunda). U krugu s djelatnim otpo-
170
zanja.
B. Odredivanje udarne struje kratkog spoja
Prilikom odredivanja udarne struje kratkog spoja ne moiemo zane-
mariti djelatni otpor, ako se radi o kratkom spoju neSto dalje od gene-
ratora, jer bi to dovelo do znatne gregke, pogotovo s obzirom na isto-
smjernu komponentu struje kratkog spoja. PolazeCi od jednadibe (2.122),
koja vrijedi ako je djelatni otpor zanemaren, moiemo izraz za struju gdje je f frekvencija mreie. Prema tAme je udarna struja, ako uzmemo
kratkog spoja, uzimajuki u obzir djelatni otpor, napisati u obliku u obzir .njezinu apsolutnu vrijednost

+
'I
--
Zd
sin (w t - cp) 7
1
z,1
+e-tlTum sin cp

,
1 +-
+- 1 e-tu;Top.a
Zd Zd"
sin cp
1
U (3. 134) V, znaEi tjemenu vrijednost faznog napona, dok je Buduki da je t, 2 0,01 sek., moiemo bez vefe pogreSke postaviti da je
zdt/= XdgR+ Zdm . . . (3.135a) e - tulTdm' 1 . . . (3.142)
Z i = Xdi + Zdm . . . (3.135b) Tdm'na priklju~nicamageneratora iznosi naime izmedu 0,2 i 3,3 Sek. (tab.
2.2), dok Tdmtteii prema Tdi Sto je vefa impedancija izmedu prikljuEnica
Zd = Xdv + Zdtn . . . (3.135~) generatora i mjesta kratkog spoja, dakle kao graniEni sluEaj Td,' moie
gdje su XdgR1X d i i Xdg reaktancije generatora, a Z , impedancija od pri- postifi vrijednost T d i tj. izmedu 1,5 i 10,O sek. (tab. 2.2). Krajnje granice
kljuEnica generatora do mjesta kratkog spoja. Vremenske konstante koje I
unutar kojih se krefe (3.142) jesu 0,951 i 0,999. Ako dakle (3.142) posta-
dolaze u izrazu (3. 134) mogu se definirati ovim relacijama vimo jednako l, uEinit Cemo u najnepovoljnijem slueaju pogreSku od
1,5°/o, jer drugi Elan izraza (3.141) sudjeluje tada sa oko 30Vo u ukupnoj
udarnoj struji.
UzevSi u obzir (3.142), relaciju (3.141) moiemo napisati u obliku
t Xdg' f Zdm . . . (3.136b)
Tdm' = Tdo
xdg dm

gdje su Xd,,ri R, reaktancija, odnosno djelatni otpor mreie od prikljuEnica Zgodno je (Lit. 20) da se udarna struja prikaie faktorom k, koji je
generatora do mjesta kratkog spoja, a r djelatni otpor statorskog namota I
definiran omjerom
generatora, koji zanemarujemo u svim izrazima, osim u (3.136~).Do rela-
cija (3.136) dolazimo iz (2.110) i (2.108~).Velifina cp zadana je relacijom

q = arc tg
x',," + Xd, ...
r + R, gdje je Ik" ef ektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog
spoja neposredno nakon njezina nastanka, a definirana je relacijom
koji za r + R, = 0 (zanemaren djelatni otpor) postaje -
n
2 , pa (3.134)
prelazi u (2.122) uz 9,= 0.
Iz (3.134) dolazimo do izraza za udarnu struju, ako postavimo t = t,,
gdje je t, vrijeme nakon nastanka kratkog spoja kad se pojavljuje maksi-
malna struja, a to se dogada kada je

odnosno kad je
sin (w t-q) = 1

ot-cp=-
JL
. . . (3.138)
. . . (3.139)
I
pa je k - uzimajufi u obzir da je V,
k=
' ...
I--- Zd" )
=V$

- t'lTdmn Z" +
+L
zd'

2 Dvije velif i:ne utj:Eu na k: omjer Zd"/Zd' i omjer RIX, gdje su R =r +

Iz (3.139), ako cp izrazimo u stupnjevima, dobivamo
+ R,, a X = Xdg + Xdm.(3.136~).Prvi omjer kreCe se u granicama
 jer najmanju vrijednost postiie kad do kratkog spoja dode na prikljufni- Izraz (3.149) vrijedi za tropolni kratki spoj, dok se u sluEaju jedno-
cama generatora, dok se maksimalna vrijednost postiie kad se izmedu polnog kratkog spoja udarna struja kratkog spoja odreduje iz relacije
I
generatora i mjesta kratkog spoja nalaze velike impedancije, pa se tada ..-
'!
1,
moie postaviti da je Zdn E 2;. Drugi je omjer
R
-2-
T
. . . (3.147a) u kojoj je veliEina k definirana relacijom (3.147b), odnosno krivuljom
X - Xdon na sl. 3.59. Dovoljno je da se omjer RIX odredi prema djelatnom otporu
i reaktanciji u direktnom sistemu, dakle isti omjer kao i pri tropolnom
Najmanji je dakle kad se kratki spoj dogodi na prikljuhicama gene- kratkom spoju. U (3.151) znaEi
ratora.
Omjer Zdf'lZ; utjeEe na prvi i drugi Elan, dok omjer R / X utjeEe na
X i = Xi, Xi, + . . . (3.151a)
prvi i treCi Elan. Pogledajmo najprije utjecaje na zbroj prvog i drugog gdje su Xi, inverzna reaktancija generatora, a Xi, inverzna reaktancija
Elana. S poveCanjem omjera ZdfrlZ; prvi Elan postaje sve manji, a drugi mreie od prikljuEnica generatora do mjesta kratkog spoja, dok je
veCi, pa je utjecaj prigugenja sve manji. Osim toga, s poveCanjem omjera
Z / l Z d f poveCava se i vremenska konstanta T N d m(3.136a), pa i to utjeEe
na poveeanje zbroja prvog i drugog Elana, s poveeanjem omjera Zdf'lZ;. gdje analogno Xog predstavlja nultu reaktanciju generatora, a Xom nultu
S druge pak strane (poveCanjeomjera RIX dovodi do smanjenja vremena reaktanciju mreie izmedu prikljuEnica generatora i mjesta kratkog spoja.
t, (3.140), Sto utjeEe na poveCanje prvog flana, uz konstantni omjer
Zd"/Zdt. Prema tome poveCanje obaju omjera dovodi do povebanja zbroja
prvih dvaju Elanova. Taj utjecaj medutim nije znatan, jer npr. za
2/12; = 0,70 i RIX = 0 zbroj prvih dvaju Elanova iznosi 0,925, a za
ZdNIZ; = 0,90 i RIX = 2,O zbmj iznosi 0,981, uz ina<e iste uvjete. Naravno
da je za sluEaj kada je 2 / 1 2 ; = 1 z b r ~ prvog
j i drugog Elana jednak 1.
TreCi Elan, medutim, kako je veC spomenuto, ovisi samo o omjeru R I X ,
a njegova vrijednost naglo opacia s povekanjem omjera R I X , pa se moie

~~~~
i zanemariti kad RIX postane veCe od 2, Sto se u praksi rijetko dogada.
Zbroj prvih dvaju Elanova vrlo je blizu jedinici, pa je za praktiEke
raEune dovoljno uzeti u obzir relaciju
k = 1 + e - t u / T a m sin cp . . . (3.147b)
Da se izbjegne rafunanje neki propisi navode ovisnost velifine k o
omjeru RIX. Tako njemaEki propisi (Lit. 20) daju ovisnost prikazanu na
sl. 3.59, pa se udarna struja odreduje - uzimajuki u obzir (3.144) i (3.145) Slika
ru djelatnog
3.59. Ovisnost (R) i kreaktancije
otporafaktora (X)
(3.144) o omje-
- iz izraza
4.0
I, = k Ik" fi . . . (3.148) 0.5 4.0 R/X 4.5

Prema njemaEkim propisima (Lit. 20) moie se pri dredivanju struje I k "
(3.145) zanemariti djelatni otpor ako je R 5 0,3 X . Naravno da se zane-
marenje djelatnog otpora ne odnosi na omjer k. Uz zanemarenje djelatnog
otpora, udarnu struju adredujemo iz izraza
u kojemu je
X d n = XdVn + Xdm . . . (3.150)
gdje je X d m reaktancija mreie izmedu prikljuEnica generatora i mjesta
kratkog spoja. Izraz (3.149) najEeSCe se upotrebljava u praksi.
OznaEavanje reaktancija koje dolaze u formulama za izraEunavanje
struja kratkog spoja, kao sume reaktancije generatora i reaktancije ostale
mreie, ima svoj pravi smisao samo onda kad se radi o napajanju mreie
jednim generatorom. U drugim sluEajevima suma predstavlja samo sim-
boliEku operaciju, kojom se ieli pokazati koju od reaktancija generatora
treba postaviti u ekvivalentnu shemu, da bi se odredila ukupna mjero-
davna reaktancija od nul-tafke generatora do mjesta kratkog spoja.
Poseban je problem odredivanja omjera RIX za veCu mreiu. Da bi se
odredio omjer R I X , potrebno je cijelu mreiu svesti na jednu rezultantnu
impedanciju, pa iz nje odrediti omjer RIX. Takav je raEunski postupak
medutim za neSto veCu mreiu dugotrajan. Postavljanjem mreie na izmje-
niEni model mogufe je mjerenjem odrediti djelatni otpor i impedanciju,
a odatle i omjer RIX.
 djelatni otpor - uzevSi u obzir i u seriju spojenu impedanciju - odreduje
Da bi se pojednostavnio raEun (Lit. 20), moie se kao mjerodavan se sada iz izraza
omjer RIX uzeti najmanji omjer dijelova mreie kroz koji se zatvara
struja kratkog spoja ili dio struje kratkog spoja, odnosno moie se pri- R = R, R,+ . . . (3.154a)
bliinim raEunom odrediti rezultantna veliEina k. Za tri paralelno. spojena a analogno i ukupna reaktancija
dijela mreie (sl. 3.60) rezultantnu veliEinu k odredujemo iz relacije

Velifine R i X sada su osnova za odredivanje veliEine k za cijelu mreiu

prikazanu na sl. 3.61.
U numeriEkom primjeru, uz prijedlog za reviziju ameriEkog standarda
(Lit. 22) za odredivanje omjera RIX, ukupni djelatni otpor mreie (R)
odreduje se neovisno o reaktancijama, kao da dijelovi mreie (genera-
tori, transformatori, vodovi) imaju samo djelatni otpor. Analogno tom
ukupna reaktancija mreie (X) odreduje se neovisno o djelatnom otporu.

Slika 3.60. Shema spoja za prikaz priblii- C. Propisi za odredivanje udarne struje kratkog spoja
nog odredivanja relativne veliPine k za vise
paralelno spojenih dijelova mreie Njemaeki propisi (Lit. 20) uzimaju u obzir opadanje struje kratkog
spoja radi priguSenja, Sto je uzeto u obzir omjerom R/X (sl. 3.59). Prema
njemaEkim propisima, napon koji djeluje pri kratkom spoju treba da
bude za 10°/o viSi od pogonskog napona mreie, pa bi mjesto (3.149)i (3.151)
gdje je I," efektivna vrijednost izmjeniEne komponente ukupne struje trebalo pisati
kratkog spoja odredene prema (3.145), odnosno prema relaciji IkN=V/Xdm"
(ako se zanemare djelatni otpori). U (3.152) I,,,", Ik2"i IkSN
su efektivne
vrijednosti struja koje teku'kroz paralelne grane, dok su k,, k, i k, veli-
Eine odredene prema omjerima RIX (sl. 3.59) za svaku granu posebno.

Razlog tome poviSenju jest u predopterdenju generatora prije nastanka

kratkog spoja. U trenutku nastanka kratkog spoja g e n ~ r a t o rima - kako
je pokazano u poglavlju 2 - poEetnu reaktanciju Xde , pa je elektromo-
Slika 3.61. Shema spoja za pri-
kaz pribliinog odredivanja re-
zultantne velifine k za vise pa-
ralelnih dijelova mreie spoje-
nih u seriju s daljnim dijelom 1
mreze

Pri odredivanju pribliine vrijednosti za k za dio mreie spojene prema

Slika 3.62. Elektromotorna sila E"
shemi na sl. 3.61 potrebno je najprije odrediti veliEinu k, za paralelno generatora u momentu nastanka
spojene dijelove mreie prema (3.152), pa pomoku dijagrama sa sl. 3.59 i kratkog spoja (I struja opteretenja
odrediti rezultantni omjer R,/X,. Velicina rezultantne impedancije Z, za 1 prije nastanka kratkog spoja)
paralelno spojene dijelove mreie izraeunava se iz relacije I

torna sila koja djeluje na kratkospojenu mreiu odredena sumom napona

pa se pomotu Z, i R,/X, mogu odrediti rezultantni djelatni otpor R, i 1 na stezaljkama generatora V i pada napona u poEetnoj reaktanciji (sl.
rezultantna reaktancija X, za paralelno spojene dijelove mreie. Ukupni 3.62). Elektromotornu silu E" moiemo odrediti iz relacije
12 Vlsokonaponska rasklopna postrojenja 177
 E" = d (V f I Xdg"sin cp)? f ( I XJ," cos cp)?
koja, prikazana u jediniEnim vrijednostima, ako rafunamo s nazivnom
strujom opterecenja i nazivnim naponom kao osnovnim velitinama (po-
glavlje 2.8a), glasi
e" = d ( 1 f xdgl'sin&)2 f (xdgncOS
VeliEina e" u najnepovoljnijem slufaju moie iznositi i l,2 ali uzmemo li
u obzir da svi generatori neCe biti opterekeni nazivnom strujom i ne6e
raditi s niskim faktorom snage, moiemo pribliino postaviti da Ce e" biti
jednak 1,l.
Po ameriEkim propisima (Lit. 21), udarna struja kratkog spoja odre-
duje se prema ekvivalentnoj shemi u kojoj su asinhroni motori predsta-
vljeni poEetnim reaktancijama. Iz takve sheme odreduje se efektivna
vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja
v
xliN = -
Xd"
Efektivna vrijednost udarne struje kratkog spoja dobiva se iz efektivne
vrij ednosti izmjeniEne komponente, prema relaciji
I,, el = k' Ik" . . . (3.160)
U (3.160) treba uvrstiti k' = 1,6 za sluEaj kratkog spoja u mreii koja ima
nazivni napon viSi od 5 kV, a k' = 1,5, ako se radi o rnreii s nazivnim na-
zivnim naponom niiim od 5 kV. Za dijelove mreie koji se napajaju nepo-
sredno iz generatora treba postaviti k' = 1,6 i pored toga Sto je napon
mreie niii od 5 kV.
Da bismo odredili tjemenu vrijednost struje definirane. relacijom
(3.160), moiemo postaviti
Iael = k' I,// = -d
gdje je I , istosmjerna komponenta struje kratkog spoja, dok je efektivna
vrij ednost jednaka korijenu iz zbroja kvadrata komponenata struje. Iz
(3.161) istosmjerna komponenta struje s kojom rafunaju ameriEki propisi
iznosi
pa je tjemena vrijedriost struje
I, = Ik" fif I , = Ik" (fi
f vk'"
Da usporedimo veliEinu udarne struje odredenu po ameriEkim i nje-
mafkim propisima, moiemo prema (3.163) odrediti veliEinu
koja po svojem znafenju potpuno odgovara velifini k - u (3.155) i sl. 3.59
- prema njemarkim propisima. Za k' = 1,6 dobivamb k" = 1,883, dok
za k' = 1,5 dobivamo k" = 1,791.
. . . (3.157) Prema tome za kratke spojeve u neposrednoj blizini generatora (vrlo
malen omjer RIX) udarna struja odredena prema njemafkim propisima
bit Ce neSto veCa od udarne struje odredene prema ameriEkim propisima
i to radi laktora 1,l koji dolazi u (3.155). Za kratke spojeve udaljenije
od generatora udarna struja odredena prema njemaEkim propisima ma-
. . . (3.158) nja je od one odredene prema amerifkim, radi smanjenja istosmjerne
komponente struje kratkog spoja (utjecaj omjera RIX na sl. 3.59), Sto
ameriEki propisi ne uzimaju u obzir.
3.5. RASKLOPNA STRUJA KRATKOG SPOJA
A. Definicija rasklopne struje kratkog spoja i rasklopne
snage sklopke
. . . (3.159) Rasklopna struja efektivna je vrijednost one struje kratkog spoja,
koja protjefe kroz sklopku u trenutku otvaranja kontakata. Pri odre-
divanju rasklopne struje - prema danaSnje/m shvaCanju - mjero-
davna je pofetna reaktancija generatora (Xd ). Prije desetak godina
u Evropi je smatrano da je pri odredivanju rasklopne struje dovoljno
raEunati s prelaznom reaktancijom ( X d generatora.
Efektivna vrijednost rasklopne struje odredena je relacijom
Ir = V I ~ . . . (3.165)
gdje je Ik" efektivna vrijednost izmjenifne komponente struje tropolnog
kratkog spoja odredene omjerom efektivnog faznog nazivnog napona (V,)
na mjestu kvara i impedancije mreie od nul-tafke generatora do mjesta
kvara ( Z d
. . . (3.161) vn
xkR = - . . . (3.166)
ZdN
dok je I , istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u trenutku otva-
ranja kontakata sklopke. Impedancija Z/ definirana je relacijom (3.135a).
Prilikom odredivanja rasklopne struje normalno se posebno ne odre-
duje veliEina istosmjerne komponente, vet se - ukoliko s e uopCe uzima
u obzir utjecaj te komponente struje na rasklopnu struju - efektivna
vrijednost izmjeniEne komponente mnoii s faktorom veCim od 1 (veC
prema brzini isklapanja sklopke), odnosno s faktorom manjim od 1, ako
1) . . . (3.163) se radi o relativno dugim vremenima isklapanja. Radi toga Cemo u dalj-
njim razmatranjima.rasklopnom strujom smatrati efektivnu vrijednost
izmjeniEne komponente struje kratkog spoja, dok Cemo u poglavlju o
propisima za odredivanje rasklopne struje navesti faktore kojima trebamo
mnoiiti tako odredenu struju da bismo doSli do struje mjerodavne za
izbor sklopke. Osim toga, u veCini praktiEkih sluEajeva mogu se pri odre-
divanju rasklopne struje zanemariti djelatni otpori, pa se efektivna vri-
jednost izmjeniEne komponente struje odreduje iz relacije
gdje je Xd" nadoknadna reaktancija mreie od nul-tafke generators, koji
su prikazani pofetnim reaktancijama, do mjesta kratkog spoja. U formuli
(3.167), uz oznaku za struju, naveden je indeks 3, Sto znaEi da se radi
o struji tropolnog kratkog spoja. 0 vrsti kratkog spoja pri odredivanju
mjerodavne rasklopne struje za izbor sklopke, bit Ce govora kasnije.
Izbor sklopke, medutim, ne vrSi se prema rasklopnoj struji, nego
prema rasklopnoj snazi koja je definirana rasklopnom strujom i naziv-
nim naponom mreie u kojoj je ugradena sklopka. Prema tome je ras-
klopna snaga definirana izrazom
rasklopna snaga jednog pola sklopke, jer je V, fazni napon. BuduCi dg
sklopka mora biti dimenzionirana za najveCu struju koja se moie poja-
viti, rasklopnu snagu treba odrediti prema struji u najviSe 'opterebenoj
fazi i za najnepovoljniju vrstu kratkog spoja. A buduCi da svaki od tri
pola sklopke mora biti sposoban da prekine tu najveCu struju, svaki
od njih mora biti i dimenzioniran za rasklopnu snagu koja odgovara naj-
veCoj struji u jednoj od faza, jer u svakoj od faza moie doCi do najveCe
struje. Rasklopna snaga sklopke jednaka je dakle
gdje su I,,n,, najveCa rasklopna struja u bilo kojoj od faza, a U, linijski
nazivni napon mreie. Izraz (3.169) jednak je izrazu za prividnu snagu u
trofaznom simetrifnom sistemu, a vrijedi tada samo u sluEaju kad kroz
sve tri faze teku jednake struje. Izraz (3.169) za rasklopnu snagu me-
dutim vrijedi i onda ako samo u jednoj fazi t&e struja I,,,, jer je ras-
klopna snaga sklopke zbroj rasklopnih moguCnosti triju polova, a sva
tri pola moraju biti u stanju da prekinu struju I,,,,. Snaga S (3.169)
mjerodavna je za izbor sklopke.
Rasklopnu snagu obiEno oznakvamo u MVA, pa u (3.168) i (3.169)
treba uvrstiti struju u kA, a napon u kV.
I nje rasklopne snage, jer Ce se u slufaju jednopolnog kratkog spoja po-
B. Izbor vrste kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage
Dijagram na sl. 3.56 prikazuje vrste kratkog spoja u koordinatnom
sistemu Z,/Zd i Z,/Zo za koje se pojavljuju najveCe struje, pa moie po-
sluiiti pri izboru vrste kratkog spoja mjerodavne za odredivanje ras-
klopne snage.
Ako zanemarimo djelatne otpore te uzmemo u rarun poEetne reaktan-
cije generatora (Xi, i Xd,"), te reaktancije od prikljuenica generatora
do mjesta kratkog spoja (X,, i Xdm),omjer a = Z,/Zd moiemo napisati
u obliku
Omjer je Xig/Xdg0= 1 za turbogeneratore, dok je za generatore s izra-
zitim polovima Xi,/Xdgn neSto veCi od 1, prema relacijama (2.95) i (2.96).
Prema tome u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama generatora moiemo
rakunati da je u 1. Takva aproksimacija vrijedi to vEe, Sto se izmedu
pi-ikljufnica generators i mjesta kratkog spoja nalazi viSe reaktancija
(vodovi, transformatori), jer su tada Xi, i Xdmsve veCi i jer su Xim i Xdrn
medusobno jednaki. Prema tome moiemo smatrati da, za pretpostavke
s kojima se raeuna rasklopna struja, uvijek vrijedi
odnosno da se maksimalna rasklopna struja pojavljuje ili u sluEaju tro-
polnog, ili jednopolnog kratkog spoja (sl. 3.56).
U kojem Ce sluEaju rasklopna struja biti veCa u sluEaju jednopolnog
"
od one u sluEaju tropolnog kratkog spoja ovisi o omjeru ,8 = 3,
Omjer
Zo
moiemo - uz zanemarenje djelatnih otpora - definirati relacijom
gdje je X, nulta reaktancija od nul-taEke generatora do mjesta kratkog
spoja, odnosno gdje je Xo, nulta reaktancija generatora, a Xom nulta
reaktancija mreie od prikljuhica generatora do mjesta kratkog spoja.
Ako je
odnosno - uzevSi u obzir (3.171) - ako je
prilike pri jednopolnom kratkom spoju bit Ce mjerodavne za odrediva-
javiti veCa struja nego u sluEaju tropolnog.
Takav zakljuEak vrijedi samo onda kad se radi o mreii s uzemljenom
nul-tafkom. Ako, medutim, nul-tafka nije uzeinljena, X, je vrlo veliko,
pa omjer Xd"/X, teii k nuli. Budu6i.da je a 1 (sl. 3.56), za odredivanje
rasklopile snage mjerodavan je tada samo tropolni kratki spoj.
Rasklopnu snagu za sluEaj tropolnog kratkog spoja - uzevSi u obzir
zanemarenje dj elatnog otpora i istosmjerne komponente struje - odre-
dujemo iz relacije
Sk3 = -
u",, . . . (3.174)
X/
koj u dobivamo uvritavanjem (3.167) u (3.169).
Rasklopna struja za jednopolni kratki spoj odredena je relacijom
dok je rasklopna snaga u tom slufaju - uzevSi u obzir (3.169)
bez obzira na finjenicu - kako je vet naglaSeno - Sto struj,a Ik," teEe
samo u jednoj fazi. Kako s dovoljno tafnosti moiemo postaviti (3.171)
da je X d n = X,,izraz za Ski moiemo napisati i u obliku
3 un2 . . . (3.176b)
Ski =
2 XdN + XO
Sto se najfeSfe upotrebljava u praksi.,
C. Izbor mjesta kratkog spoja za odredivanje rasklopne
snage sklopke
Sklopka treba da je tako odabrana da bude sposobna isklopiti naj-
veCu struju koja se moie pojaviti kroz njezine kontakte. Odnosno,
sklopka treba da isklopi najveCu rasklopnu snagu koja odgovara toj
najvekoj struji.
mjesto' ,a"
&mtko9 s ~ o j a mjesto ,,b "
sklopka kmtkoq spoja
Slika 3.63. Pretpostavljena mjesta kratkog
spoja za odredivanje rasklopne snage
sklopke
Da se odredi najveka rasklopna snaga koja se za promatranu mreiu
moie pojaviti u promatranom rasklopnom postrojenju, normalno se po-
laai od pretpostavke da je kratki spoj nastao na sabirnicama rasklopnog
postrojenja, za koje ielimo odrediti rasklopnu snagu sklopki. Kao mje-
rodavnu uzet kemo najvefu rasklopnu snagu izmedu onih koje smo
odredili za prilike u doba velikih i malih voda u hidmelektranama, te
za sluEaj tropolnog i jednopolnog kratkog spoja.
Slika 3.64. Mjesto kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage
sklopke u odvodima koji opskrbljuju potroSaEe
Slika 3.65. SluEaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s jedne
strane
Tako odredena rasklopna struja (rasklopna snaga) ne protjefe kroz
sve sklopke pmmatranog rasklopnog postrojenja, iako je ona najveka
rasklopna struja koja se pojavljuje u dotifnom postrojenju. Radi toga
pri odredivanju rasklopne snage sklopke treba jednom pretpostaviti da
je kratki spoj nastao na sabirnicama rasklopnog postrojenja (kratki spoj
na mjestu a - sl. 3.63) u kojemu se nalazi promatrana sklopka, a drugi
put da je nastao na odvodu neposredno pored sklopke, ali na suprotnoj
strani sabirnica (kratki spoj na mjestu b - sl. 3.63).
Promotrimo nekoliko tipifnih situacija koje se pojavljuju u mre-
iama.
Za sklopke B, C i D na sl. 3.64, koje se nalaze u vodovima ili u trans-.
f ormatorskim odvodima preko kojih se samo snabdijevaju potroSaEi
odnosno na koje nisu prikljueeni ni generatori ni sinhroni motori (ili
sinhroni kompenzatori), ima smisla promatrati jedino kratki spoj na mje-
stima b, c i d, jer samo u slueaju kratkog spoja na odvodu, struja krat-
kog spoja protjeEe kroz sklopku. No i pored toga domljno je pretpostaviti
da je kratki spoj nastao na sabirnicama (s na sl. 3.64). VeliEina struje
kratkog spoja neke se naime promijeniti ni uz pretpostavku da je kratki
spoj nastao na sabirnicama (s) ili u neposrednoj blizini sklopke na strani
odvoda (b, c ili d), jer je reaktancija izmedu sabirnica i mjesta b, c i d
zanemarivo malena. Treba napomenuti da se struje ucrtane na sl. 3.64.
ne pojavljuju istovremeno. I za sklopku A u dovodnom vodu najveCa
ire se struja pojaviti uz pretpostavku kratkog spoja na sabirnicama za
slufaj kad se napajanje vrSi jednim vodom.
NeSto je drukeja situacija ako se rasklopno postrojenje napaja preko
dva voda (sl. 3.65). U sluEaju kratkog spoja na sabirnicama, uz ukljufena
-oba voda (sl. 3.65a), od ukupne struje koja protjeEe kroz sabirnice
I, + 1:: samo dio I? protjeEe kroz sklopku A. Postavlja se pitanje da li kratkog spoja napaja sa dviju strana. Ako zamislimo da je za isto mjesto
je moguEe zamisliti situaciju u mreii pri kojoj bi uz kratki spoj na istim kratkog spoja sklopka na drugom kraju voda isklopljena, kroz sklopku
sabirnicama potekla kroz sklopku A veCa struja? Takva situacija nastaje A protjecat be struja I,' (sl. 3.67b). Struju I, moiemo odrediti i prema
kad zamislimo da je vod, paralelan s vodom u kojemu se nalazi sklopka shemi na sl. 3.66, Sto iznosi
A, isklopljen (sl. 3.65b). Tada kroz sklopku A protjeEe struja I;, koja je
ve6a od struje I, na sl. 3.65a. Struja I? prema ekvivalentnoj shemi -
za sluEaj tropolnog kratkog spoja - na sl. 3.66; iznosi

Struja I,' iznosi

Slika 3.66. Ekvivalentna shema

spoja za slufaj kratkog spoja pa je uvijek
na sabirnicama u shemi spoja
K
na sl. 3.65.

ELEKTRANE ir'O
-
r-z-
u -
/,=a
-
- POTROJACI

dok je struja I,' uz X, = co

12' =
v
XI + X, Slika 3.68. Struja kroz sklopku na poretku dvostrukog voda napajanog
s jedne strane
Prema tome je uvijek
1; >I* Prema tome kad postoji dvostruki vod napajan s jedne strane uvijek Ce
se - uz shemu spoja prikazanu na sl. 3.65 - veCa rasklopna struja dobiti
U sluC!ju kratkog spoja na strani odvoda (sl. 3.67), kad su oba voda ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen. Unaprijed se me-
uklopijena (sl. 3.67a), kroz sklopku A p r o t j e e struia I,, jer se mjesto dutim ne moie reCi da li Ee struja kratkog spoja biti veEa u sluEaju
kratkog spoja na sabirnicama ili na strani odvoda, jer ovisi o reaktanci-
jama pojedinih vodova.
u
ELEKTRANE -'J - .
u
EL EK TRANE ELEKTRANE

f -\
I-)---

%-a
Ll

,(
ELEK TRANE
-\
m t-4-
.' 1
EL EK TRANE

f-\
(-- I--
'-/
5%
I4'-r'
12 ZNE
Slika 3.67. Slufaj kratkog spoja na strani odvoda za dvostruki vod napajan s jedne Slika 3.69. SluEaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s dvije
Mrane strane
 Izloieno vrijedi za .klopke na kraju dvostrukog voda, dok sklopke
na p d e t k u dvostrukog voda treba smatrati sklopkama na vodovima koji
opskrbljuju potrobai5e. Struja kroz sklopku koja protjete u slutaju krat-
kog spoja na strani odvoda (sl. 3.68) jednaka je naime struj.i kratkog
spoja na sabirnicama.
U sluEaju kratkog spoja na strani odvoda (sl. 3.71) kroz sklopku A
protjecat Ce struja iz elektrana sa strane sabirnica (I,) i struja iz elek-
trana na strani sklopke (I, odnosno I,'). Ako pretpostavimo da su oba
voda ukljuEena (sl. 3.71a), kroz sklopku A protjecat Ce struja I, I,, +
koju odredujemo prema ekvivalentnoj shemi na sl. 3.70,

Slika 3.70. Ekvivalentna

shema spoja za sluraj
n
kratkog spoja na sabirni-
cama u shemi na sl. 3.69.
Uz pretpostavku da je drugi vod isklopljen (sl. 3.71b), kroz sklopku A
+
protjecat Ce struja I, I,', koja iznosi

I,
v+ v
+ I,' -=
X, X, iX,
Shema spoja dvostrukog voda napajanog sa dvije strane prikazana Dakle je uvijek
je na sl. 3.69. Ako se pojavi kratak spoj na sabirnicama i ako su sve
sklopke ukljuEene, kroz sklopku A pmtjecat Ce dio struje (I,) iz elek-
1, + I='> Il + I= . . . (3.186)
trana koje se nalaze na strani sklopke (sl. 3.69a). Ako je, medutim, isklop- Prema tome i u sluEaju napajanja dvostrukog voda sa dvije strane,
ljen vod u kojemu se ne nalazi promatrana sklopka, kroz sklopku A veCa struja kratkog spoja kroz sklopke pojavljivat ce se ako pretpo-
protjecat Ce ukupna struja kratkog spoja koju daju elektrane na strani stavimo da je u trenutku kratkog spoja jedan od vodova iskljufen. Da
sklopke (I,'). Naravno da je ukupna struja (I, +
I,) iz spomenutih elek- li Ce se veka struja kratkog spoja pojaviti ako se pretpostavi da je kratki
trana u prvom sluEaju (oba voda ukljuEena) vefa od struje (I,') u drugom spoj nastao na sabirnicama ili pak na strani odvoda ne moie se unaprijed
sluzaju (jedan vod iskljuEen), ali je u drugom sluEaju struja kroz sklopku reCi, jer to ovisi o velifini. reaktancija.
A ipak v&a. Iz ekvivalentne sheme (sl. 3.70) moiemo nairne odrediti
da je
I, =
v . . . (3.182) "'l OSTALE

X2X4 + X, + X4 - ELEKTRANE
x, I, f-'
te da je

pa je

-
I,' > I, . . . (3.184) 6)
a)
EL EK TRANE

-
EL EK TRANE Slika 3.72. Pretpostavlje-
y
, cv p - - - c
4
r_--rr
u
13
14=G+G /-\
na mjesta kratkog spoja
za odredivanje rasklopne
.' -/
A
Iz rJ
---J
L,I
\
snage sklopke u elektrani
CV
f, 12 +I3
6)
ELEKTRANE
ELEKTRANE Na sl. 3.72 prikazana je jog jedna tipiEna shema spoja, koja moie
---<
1*1=/3'
-;
f-'

\/
dobro posluiiti kao ilustracija odredivanja rasklopne snage sklopke s obzi-
rom na pretpostavku o mjestu kratkog spoja. Promotrimo struje koje
protjeEu kroz sklopku A. Ako pretpostavimo da je kratki spoj nastao na
sabirnicama (sl. 3.72a), kroz sklopku A protjecat Ce dio struje I, koju
proizvodi generator, koji je prikljuEen preko sklopke A na sabirnice. Ako
Slika 3.71. SluEaj kratkog spoja na strani odvoda za dvostruki vod napajan s dvije medutim zamislimo da je kratki spoj nastao pored sklopke na strani
strane generatora, kroz sklopku A protjecat ke struja iz drugog generatora I2

(ili iz drugih generatora, ako ih ima viSe od dva u promatranoj elektrani)
te iz ostalih elektrana koje postoje u elektroenergetskom sistemu (I,).
Pri izboru sklopke mjerodavna je, naravno, veCa struja. Ako se radi o
elektrani s generatorima jednakih karakteristika, uvijek be kroz sklopke
koje spajaju generatore sa sabirnicama potehi veCa struja, ako se raEuna
s kratkim spojem na strani generatora (sl. 3.72b). Za generatore razli-
Fitih karakteristika to nije mogube unaprijed rebi, jer to ovisi o karak-
teristikama pojedinih generatora i udjelu ostale mreie u struji kratkog
spoja.
Normirane rasklopne snage sklopaka medusobno se znatno razlikuju
(npr, za napon 30 kV postoje sklopke rasklopne snage 400, 600 i 1000
MVA), pa je Eesto puta evidentno da je dovoljno provesti raEun samo
za sluEaj kratkog spoja na sabirnicama. Osim toga Eesto se u praksi na-
stoji u isto rasklopno postrojenje postaviti jednake sklopke radi omo-
gukavanja njihove medusobne zamjene, pa je u tom sluEaju dovoljno
odrediti rasklopnu snagu sklopke kroz koju Ce protjecati najveCa struja
kratkog spoja. Normalno je sklopka preko koje se opskrbljuju potroSaEi
ona, kroz koju protjeEu najveCe struje kratkog spoja, bez obzira na snagu
koju traie potr&.aEi u normalnom pogonu. U nekim sluEajevima, medu-
tim, neophodno je provesti raEun kratkog spoja uzimajuCi u obzir njegovo
mjesto, kad postoji moguknost da se takvim raEunima pokaie, kako je
mogube postaviti sklopke manje normirane rasklopne snage.
D. Odredivanje rasklopne snage u dijelu mreZe
-Prilikom projektiranja novog rasklopnog postro j enja, koje -be biti pri-
kljuEeno na postojebu mreiu, treba odrediti i struje kratkog spoja. Uko-
liko je raEun kratkog spoja za postojeCu mreiu veb proveden (takvi
raEuni normalno se periodiEki provode), mogu se koriitenjem tih poda-
taka odrediti struje kratkog spoja i u novom rasklopnom postrojenju.
NOVO
RASKLOPNO
POSTROJENJE
Slika 3.73. Sherna prikljurka novog rasklopnog postrojenja n a
sabirnice N postojeCe mreie
Neka je npr. potrebno projektirati novo rasklopno postrojenje (sl.
3.73) koje be vodom odredene duljine i presjeka biti prikljuEeno na
postojebe sabirnice N u postojeboj mreii. .Iz raEuna kratkog spoja za
mreiu poznato je da je u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama N ras-
klopna snaga za tropolni kratki spoj S k t , a za jednopolni Skl. Poznava-
njem tih dviju veliEina mogu se odrediti direktna i nulta reaktancija
cijele mreie. Direktna (XdnN)i nulta realrtancija (X,,) odredena iz ras-
klopnih snaga, predstavljaju reaktancije koje zamjenjuju cijelu posto-
jeCu mreiu, odnosno to su reaktancije do kojih bismo doili kad bismo
proveli sva pojednostavnjenja (paralelno spajanje i transformacije) mreie
i cijelu mreiu sveli na jednu reaktanciju (kako je to npr. uEinjeno r ~ ?
sl. 3.5. za mreiu na sl. 3.4). Iz (3.174) moiemo odrediti reaktanciju Xd, ,
koja je
dok iz (3.176b) odredujemo zbroj dvostruke reaktancije Xdnn (UZ pretpo-
stavku da je direktna jednaka inverznoj reaktanciji) i reaktancije X,,,,,
pa je
3 Li",,
+
2 X d c X,, = -
s1<1
. . . (3.188)
Uvritavanjem Xd/ iz (3.187) u (3.188) dobivamo
Poznajemo li XdrrPi XOnza postojebu mreiu, te direktne i nulte reaktan-
cije qnovog voda (Xdv i Xov) i paralelno spojenih transformatora (Xdf i
X,t), odredujemo ekvivalentne sheme mreie (sl. 3.74) do mjesta kratkog
spoja (sabirnice B na sl. 3.73). Zbroj triju reaktancija na sl. 3.74a u pro-
matranom sluEaju jest direktna (X;), a na sl. 3.74b nulta reaktancija
X, za odredivanje rasklopne snage na sabirnicama B prema relacijj
(3.174), odnosno (3.176b).
Slika 3.74. Ekvivalentne sheme spoja za od-
redivanje rasklopne snage na sabirnicama
B novog rasklopnog postrojenja prikazanog Xo'Xon + 'ow "or
na sl. 3.73.
Ako nam, medutim, nisu poznate rasklopne snage Skl i Sk3 u postro-
jenju na koje se vrii prikljuEak novog dijela mreie, moiemo pobi od
pretpostavke da su rasklopne snage u sluEaju kratkog spoja na tim sa-
birnicama jednake rasklopnim snagama sklopaka koje su ugradene u ras-
klopno postrojenje. Na taj naEin nalazimo se na strani sigurnosti s obzi-
rom na rasklopne snage u novoizgradenom dijelu mreie.
JoS nepovoljniju osnovu za raEun dobivamo ako pretpostavimo da
je reaktancija postojebe mreie zanemarivo malena (Xd/ = 0 i Xon= 0).
Rasklopna snaga izraEunata uz tu pretpostavku uvijek je veCa od stvarne,
pa bi to Eesto dovodilo do izbora sklopaka s prevelikom rasklopnom sna-
- Takvu pretpostavku,
gom. - - medutim, moiemo prihvatiti samo onda kad
se radi o odredivanju rasklopne snage na sekundarnoj strani transfor-
matora male snage, koji je prikljuEen na relativno veliku mreiu. Ako
se npr. radi o transfomatoru snage 600 kVA prenosnog omjera 30110 kV
i napona kratkog spoja od 6O/o, njegova reaktancija na naponu 10 kV
iznosi
reaktancija, koje spajaju sve taEke napajanja medusobno i sve taEke na-
pajanja s povratnim vodom. Ako npr. treba odrediti struje kratkog spoja
u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama C (sl. 3.75) novog rasklopnog po-
strojenja, koje je na postojeCu mreiu prikljuEeno preko sabirnica A i B,
postojeCu mreiu treba zamijeniti sa tri reaktancije: X A izmedu sabirnica
I A i povratnog voda, XD izmedu sabirnica B i povratnog voda, te X A O
izmedu sabirnica A i B (sl. 3.76). PostojeCa mreia zamijenjena je sa tri

Rasklopna snaga mreie na sabirnicama, na koje treba prikljueiti trans-

formator, iznosi Sk3 = 400 MVA, pa je reaktancija mreie (3.187) prera-
Eunata na 10 kV Slika 3.76. Ekvivalentna sherna za odre-
divanje rasklopne snage na sabirnicarna
prerna shemi spoja sa sl. 3.75. povrami vod P
0

Prema tome rasklopna snaga na sekundarnoj strani transformatora iznosi reaktancije, Sto odgovara relaciji (3.190), jer postoje dvije (n = 2) pojne
taEke za novu mreiu. Odredivanje tih reaktancija provodi se postepenim
un2 -
- 102 pojednostavnjivanjem mreie, jer se te reaktancije ne mogu odrediti i i
Sks =
+
Xdnf' Xdt 0,25 10,O + = 9,76 MVA podataka o rasklopnim snagama u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama
A i B.
Ako se zanemari reaktancija mreie (XdnH= 0) doCi C.e se do rasklopne
snage
-
U2" - lo2
Sk3 = - - -- = 10,OO MVA
Xdt 10
Zanemarenje reaktancije mreie je opravdano to viSe, St0 je veCa
reaktancija novog dijela rnreie i Sto je veCa rasklopna snaga na mjestu
prikljufka.
Zamjena utjecaja rnreie jednom reaktancijom (jednom u direktnom,
a jednom u nultom sistemu) moguCa je samo onda kad je novi dio mreie
prikljuEen tek na jednom mjestu na postojebu mreiu. Ako se novi dio
mreie napaja iz n taraka mreie, postojeCu mreiu treba nadomjestiti sa
1
i
y-c J
Slika 3.77. Nadoknadna sherna po-
stojefe mreie za sluraj da se novi
dio napaja iz tri tarke (A, B i C )

Ako se novo rasklopno postrojenje napaja iz tri taEke (A, B i C na

sl. 3.73, postojeCu mreiu treba zamijeniti sa Sest reaktancija.

E. Propisi za odredivanje rasklopne struje

Po njemaEkim propisima (Lit. 20) rasklopna struja raEuna se prema

izrazu

jer se prema njemaEkim propisima raEuna sa 10°/o vidim naponom od

Slika 3.75. Shema spoja novog rasklopnog postrojenja dvama
novim vodovima na dvije sabirnice (A i B) postojefe mreie nazivnog, kako je spomenuto u 3.4C. VeliEina p ovisi o najkratem vre-
menu koje Ce proteCi od nastanka kratkog spoja do trenutka odvajarija
ltontakata i o omjeru izmedu struj,e kratkog spoja koju daje generator
i nazivne struje generatora. Ovisnost veliEine p o navedenim veliEinama
prikazana je na sl. 3.78.
Slika 3.78. Ovisnost velifne u
o omjeru struje kratkog spoja
i nazivne struje za razlifita
najkrada vremena od nastanka
kratkog spoja do odvajanja
kontakata.
Treba napomenuti da u vrijeme od nastanka kratkog spoja do tre-
nutka odvajanja kontakata ne treba uraEunavati udegeno vremensko za-
tezanje releja (koje je potrebno radi selektivnosti zagtite), jer sklopka
treba da bude sposobna da prekine struju i u najkrabem mogufem vre-
menu.
Osim toga treba naglasiti da je za odredivanje velifine p potrebno
uzeti u .obzir raspodjelu struje kratkog spoja na pojedine generatore i
na osnovu te raspodjele odrediti omjer izmedu struje kratkog spoja i
nazivne struje generatora. Da bismo ilustrirali postupak, posluiimo se
jednostavnom shemom prikazanom na sl. 3.79. Na vet opisani naEin naj-
Slika 3.79. Raspodjela struje kratkog spoja na generatore radi
odredivanja velifine p.
prije se odreduje nadoknadna reaktancija mreie (Xd") od nu1-taEke ge-
neratora do mjesta kratkog spoja, a zatim struja na mjestu kratkog
spoja - ne uzimajuti u obzir veliEinu ,u - prema relaciji
Poznavajufi ukupnu struju i reaktancije mreie, mogufe je odrediti udio
svakog od generatora u napajanju mjesta kratkog spoja (IK3~", IK,gn i
IK3Cn, na sl. 3.79). Tada se za svaki generator posebno (ili za sve u jednoj
elektrani, ako su svi istih karakteristika) odreduje omjer izmedu nave-
dene struje kratkog spoja i nazivne struje (IlrA,IrrBi InCna sl. 3.79). Po-
mobu tih omjera i najkrabeg vremena do otvaranja kontakata sklopke,
kroz koje protjeEe ukupna struja kratkog spoja, a na osnovu dijagrama
sa sl. 3.78, odreduje se veliEina p za svaki generator (pAprema omjeru
ItiaAf'/IrrA,
,uB prema omjeru IK3gn/InB itd.), Rasklopna snaga za sklopku na
mjestu kratkog spoja sada se moie odrediti iz relacije
Sve navedeno vrijedi za tropolni kratki spoj. Za jednopolni kratki
spoj rasklopna struja odreduje se prema njemafkim propisima, iz izraza
dakle i opet se rafuna sa 10°/o povigenim naponom, ali se ne uzima u
obzir veliEina p (odnosno pretpostavlja se da je uvijek p = I), jer je
vremenska konstanta struje jednopolnog kratkog spoja znatno v&a od
vremenske konstante tropolnog kratkog spoja.
Rasklopna snaga odreduje se iz relacije (3.169).
U rasklopnoj struji odredenoj prema njemaEkim propisima nije uzet
u obzir utjecaj istosmjerne komponente struje kratkog spoja. Nasuprot
tome ameriEki propisi (Lit. 21) uzimaju u raEun taj utjecaj, ali ne pret-
postavljaju da je napon za 100/0 viSi od nazivnog. Rasklopna struja tro-
polnog kratkog spoja odreduje se dakle iz relacije
gdje je v veliEina ovisna o vremenu isklapanja sklopke. Pod vremenom
isklapanja sklopke razurnijeva se vrijeme od trenutka kad je narinut
pun napon na svitak za isklapanje sklopke do prekidanja struje kratkog
spoja. AmeriEki propisi razlikuju slijedeka vremena isklapanja: 2 periode
(0,033 sek), 3 periode (0,05 sek), 5 perioda (0,083 sek) i 8 perioda (0,133
sek). Vrijeme isklapanja u periodama vrijedi za frekvenciju 60 Hz. Za
sklopke s navedenim vremenima isklapanja vrijeme od nastanka krat-
kog spoja do odjeljivanja kontakata ne srnije biti manje od 1, 2, 3, odno-
sno 4 periode (0,0165; 0,033; 0,05, odnosno 0,067 sek.). Veliliina v iznosi
vrijeme isklapanja v
2 periode (0,033 sek) 1,4
3 periode (0,050 sek) 192
5 perioda (0,083 sek) 1,1
8 perioda (0,133 sek) 1,o
13 Visokonaponska rasklopna postrojenja
Za sklopke generatorskog napona, ako rasklopna struja prije mnoienja
sa 21 (dakle odredena iz omjera V , , / X d g fdaje
) rasklopnu snagu veCu od Prijedlog za izmjenu amerifkih propisa u znatnoj mjeri ublaiava za-
500 MVA, treba primjjeniti vecu vrijednost 11 i to - ovisno o vremenu htjeve, jer za sve sklopke koje su samo neSto vise udaljene od generatora
isklapanja doki ke se do omjerd RIX vekih od 0,1, pa Ce postati v = 1,O.
vrijeme isklapanja 1'

2 periode (0,033 sek) 1,5

3 periode (0,050 sek) 1,3
5 perioda (0,083 sek) 12
8 perioda (0,133 sek) 1,1
Za jednopolni kratki spoj rasklopna struja odreduje se iz relacije

gdje v ima iste vrijednosti kao za tropolni kratki spoj.

U prijedlogu za izmjenu ameriEkog standards (Lit. 22) uveden je T, vrijeme isklapanja sklopke
utjecaj vremenske konstante istosmjerne komponente struje kratkog To vrijeme odvajanja kontakata
spoja, te utjecaj vremena od nastanka kratkog spoja do odvajanja kon- v velirina iz relacije (3.196)
takata (vrijeme odvajanja kontakata) na veliEinu v. Taj utjecaj prikazan R djelatni otpor od nul-tarke generatora
je na sl. 3.80 do 3.82, na kojima je vremenska konstanta karakterizirana Xreaktancija } do mjesta kratkog spoja
omjerom R I X . Poznavajuki dakle vrijeme isklapanja sklopke (Ts na sl.
3.80. do 3.82), vrijeme odvajanja kontakta (T,), omjer R / X i poloiaj mje- Sleka 3.81. Dijagrami za odredivanje velirine v za rasklapnu struju jednopolnog
sta kratkog spoja u odnosu na generatore, moie se iz dijagrama sa sl. kratkog spoja, koja protjere kroz najviSe jednu transformaciju
3.80. do 3.82. odrediti velifina v, a pomotu nje iz formula (3.195) i (3.196)
rasklopne struje.

T, vrijeme isklapanja sklopke

To vrijeme odvajanja kontakata
v velieina iz relacije (3.195. i 3.196)
R djelatni otpor od nul-tarke generatora
X reaktaneija ) do mjesta kratkog spoja

T, vrijeme isklapanja sklopke Slika 3.82. Dijagrami za odredivanje veliEine v za rasklopnu struju tropolnog i jedno-
Tovrijeme odvajanja kontakata polnog kratkog spoja koje protjeCu kroz dvije ili vise transformacija
v veliEina iz relacije (3.195)
R djelatni otpor od nul-tarke generatora
X reaktancija ) do mjesta kratkog spoja
Slika 3.80. Dijagrarni za odredivanje veliEine I * za rasklopnu struju tropolnog kratkog
spoja koja protjeEe kroz najviie jednu transformaciju
 I moiemo za (3.198) napisati
3.6. STRUJA MJERODAVNA ZA UGRIJAVANJE ZA VRIJEME
TRAJANJA KRATKOG SPOJA i {[(
fi --)
1 - X,"
i = -I d f f
xd'
+
e-tlTdmr'

A. Odredivanje struje mjerodavne za ugrijavanje

sin (w t - q) + e -
Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
efektivna je vrijednost struje kratkog spoja, jer je efektivna vrijednost Uvedimo odnose
+ XdJ" NTa- sin p,
.. .
izmjeniene struje tolika, da bi proizvela istu toplinu kao istosmjerna
struja iste velifine. Efektivna vrijednost izmjeniEne struje definirana je 0 =-
Xd
relacijom Xdn
I

a za reciproEne vrijednosti vremenskih konstanata - uvaiivSi relacije

gdje je I efektivna vrijednost struje, i momentana, dok je t vrijeme pro- (3.136) i (3.201) - uvedimo oznake
matranja. Za sinusnu struju konstantne amplitude, ako integriramo u 1
I
n
granicama od 0 do t = --
4f
(gdje je n cijeli broj, a f frekvencija), dobi- i
vamo da je I = ~ , , ' / fgdje
i , je 1, tjemena vrijednost izmjenifne struje. 1
Momentana vrijednost odredena je naime relacijom i = I , sin w t. Efek- I

tivna vrijednost izmjeniEne struje konstantne amplitude nije dakle funk-

cija vremena t, ako promatramo krajem svake Eetvrtine periode, a manje I
vremensko razdoblje nije za praksu ni od kakva mafenja.
Struja kratkog spoja, medutim, nije izmjeniEna struja konstantne am-
plitude, jer se njezina veliEina s vremenom mijenja, pa efektivna vrijed-
nost takve struje nije neovisna o trajanju promatranja i kad bismo se Tada (3.200) moiemo napisati u obliku
ograniEili na Eetvrtinu periode ili njezine vigekratnike. Radi toga je po-
trebno - da bisrno odredili efektivnu struju kratkog spoja - uzeti u
obzir njezine promjene od trenutka nastanka do prekida struje kratkog
spoja.
Podimo zato od relacije za momentanu vrijednost struje kratkog spoja. I
Uz pretpostavku da kratki spoj nastane u moment. kad je napon jednak
nuli, momentane vrijednosti odredujemo iz relacije (3.134). U vekini prak-
tiEkih slueajeva moiemo impedancije zamijeniti reaktancijama, pa rela- UvrStavanjem (3.203) u (3.197) dobivamo izraz za efektivnu .vrijednost
cija (3.134) glasi struje kratkog spoja, odnosno za struju It mjerodavnu za ugrijavanje za
vrijeme . trajanja kratkog spoja. Kvadrat omjera struje mjerodavne za
ugrijavanje I t i struje I d " (3.199) iznosi, dakle

Ako uzmemo u obzir da je efektivna vrijednost prve poluperiode izmje-

niEne komponente struje kratkog spoja (kad ne bi bilo priguienja) jednaka
I

I
sin (wt-q) + e - r t sin. I'd t . . . (3.204)
Kvadriranjem izraza u vitiEastoj zagradi dolazimo do relacije koja je
osnova daljnjim razmatranjima
 te nakon dijeljenja brojnika i nazivnika relacije (3.206) sa Xdo" dobivamo

Ako iz (3.208a) odredimo o,,,, pa tu vrijednost uvrstimo u (3.208b), dobit

kemo

0, -1
Prema tome za odredene karakteristike generators, jer a, i o,' ovise samo
o karakteristikama generator& omjer o' ovisi o omjeru o. Relaciju za 0
(3.209) treba uzeti u obzir prilikom odredivanja efektivne vrijednosti
struje kratkog spoja, jer se o' ne moie odabrati neovisno o o.
Integriranjem izraza (3.205), a nakon korjenovanja, dolazi se do
omjera struje mjerodavne za ugrijavanje i efektivne wijednosti izmjeniE-
ne komponente struje kratkog spoja. Integriranje treba provesti izmedu
vrijednosti 0 i vremena t = 0,20 n, gdje je n bilo koji prirodni broj,dakle
uz pretpostavku da kratki spoj traje n perioda. Pri tome treba imati u
vidu Pinjenicu da izrarunate vrijednosti za It vrijede toEno samo kad se
integracija provede do cijele periode.
U izrazu (3.205) prvi, drugi, treCi, peti, Sesti i osmi ovise samo o
izmjeniEnoj komponenti struje kratkog spoja, fetvrti Elan ovisi samo o
istosmjernoj komponenti, a sedrni, deveti i deseti Elan ovisi i o izmjenib
noj i o istosmjernoj komponenti struje kratkog spoja.
Ako usporedimo prilike za sluEaj kratkog spoja na stezaljkama tur-
0
bogeneratora s vrlo visokirn omjerom a, = 15,O i za sluEaj kratkog spoja
U (3.205) dolaze dvije velirine o i o', koje nisu medusobno nezavisne. na stezaljkama generatora s izrazitim polovima s vrlo malim omjerom
Reaktancije kojima su definirani omjeri o i a' (3.201) jesu zbroj reaktan- a, = 4,50, vidjet Eemo (sl. 3.83) da se ovisnost I1/Id" o trajanju kratkog
cija generatora i mreie do mjesta kratkog spoja, pa za (3.201) moiemo spoja medusobno znatno ne razlikuju. Ovdje treba naglasiti da skoro ni
napisati ne postoji razlika medu omjerima a', za razliEite tipove generatora. Zbog
svega toga povoljno je za razmatranje prilika u nekoj mreii odabrati
I d g + Xd,,, .... (3.206a)
o= takve karakteristike generatora koje odgovaraju strukturi generatora u
Xdg" + Xdm promatranoj mreii,pa prorarun struje mjerodavne za ugrijavanje provesti
na osnovu tako odabranih karakteristika generatora. Za mreiu u kojoj je
udio hidroenergije praktieki jednak udjelu termoenergije moie se raEunati
sa a, = 9,50. U tom sluEaju ovisnost It/IdW nalazi se izmedu ovisnosti
Uvodenjem omjera I&" za 0,=15,0 i a, =4,50 (sl. 3.83) i to u podruEju vremena koja su za
praktiEni prorafun interesantni.
Uz pretpostavku da je ag=9,50 na sl. 3.84 prikazane su ovisnosti
omjera I11Id" za niz vrijednosti a , i RIX o lrajanju kratkog spoja. IZ dija-
grama na sl. 3.84 moguee je odrediti omjer I,fIdV interpolacijom za bilo koji
U relaciji (3.205) Eetvrti, sedmi, deveti i deseti Elan ovise o omjeru
' i RIX.
am,
RIX, jer se u njima pojavljuje veliEina Y (3.202c), koja ovisi o tom omjeru.
Istina je da i ostali Elanovi ovise o omjeru W X , jer se u njima pojavljuje

Slika 3.83. Ovisnost 1111,~"o trajanju
kratkog spoja za R/X = 0 i u,,, = 0
I0
fazni pomak cp, koji je ovisan o RIX (3.137), ali je utjecaj faznog pomaka
.malen, pa ga se moie zanemariti. Zbog toga moiemo relaciju (3.205) po-
dijeliti u dva dijela: prvi koji obuhvaka prvi, drugi, treki, peti,Sesti i osmi
Elan i drugi, koji je prikazan Eetvrtim, sedmim, devetim i desetim Elanom.
Prvi dio (n) - za odrecteni a, i a', - ovisi samo o a, (sl. 3.85) uz zanema-
renje utjecaja faznog pomaka cp, dok drugi dio (m) praktiEki ovisi samo 0
RIX, (sl. 3.86) jer Elanovi (sedmi, deveti i deseti) u kojima se pojavljuje
a, (u a i a' imaju vrlo male vrijednosti, pa se utjecaj a , moie zanemariti.
Poznavajuki vrijednosti n i m iz dijagrama na sl. 3.85 i 3.86, efek-
tivna struja kratkog spoja odreduje se iz relacije
It = I," d x . . . (3.210)
u kojoj se I," odreduje iz (3.199).
180
n
49

47

46

45

43

42

41

0
0
to tlsl 10.0 0

Slika 3.85. Vrijednost n prvog, drugog, Slika 3.86. Vrijednost m Cetvrtog, sed-
treCeg, petog, Sestog i osmog Clana rela- mog, devetog i desetog Clana relacije
cije (3.205) (3.205)

Pri odredivanju efektivne struje kratkog spoja potrebno je - u ovom

sluEaju - poznavati dakle veliEinu izmjeniEne komponente struje kratkog
spoja, neposredno nakon nastanka kratkog spoja. Pomoku istih veliEina
(m i n) moiemo odrediti efektivnu vrijednost struje kratkog spoja, odno-
sno struje mjerodavne za ugrijavanje, ako podemo od trajne struje krat-
kog spoja, koja je definirana izrazom
Slika 3.84. Ovisnost IdId" o trajanju
kratkog spoja za razliEite omjere Qar i
RIX
U tom sluEaju imamo
B. Propisi za odredivanje struje
mjerodavne za ugrijavanje

jer je NjemaEki propisi (Lit. 24) navode naEin na koji se odreduju veliEine
n i m iz relacija (3.210). Da se skrati raEunski postupak, veliEine
n i 771 Eitaju se iz dijagrama prikazanih na sl. 3.88. i 3.89. Dijagram za
n nacrtan je bez obzira na veliEine n, i 0,' i predstavlja vrijednosti s ko-

U tu svrhu bi trebalo odrediti krivulje m' = o2 m i n' = o2 n, koje bi se

moglo izraEunati iz podataka sa sl. 3.85. i 3.86.

Slika 3.88. Velifina n u ovisnosti o trajanju Slika 3.89. Velifina m u ovisnosti

kratkog spoja i omjera (3.206a) prema njemaf- o trajanju kratkog spoja i velifini
kim propisima VDE 0103 1.61. k (sl. 3.59) prema njemafkim pro-
pisima VDE 0103 1.61.
Slika 3.87. Utjecaj zanemarenja razlike izmedu pofetne
i prelazne reaktancije na omjer I,;I,l"
jima se moie raEunati u sistemu koji ima karakteristike generatora sliEne
U nekim sluEajevirna (Lit. 23) polazi se od pretpostavke da je a,' = 1, onima u NjemaEkoj, dakle u elektroenergetskom sistemu u kojem su u
odnosno da s u poPetne i prelazne reaktancije generatora medusobno jed- velikoj veCini turbogeneratori. Dijagram za m nacrtan je s veliEinom k
nake. Uz takvu pretpostavku zanemaruje se utjecaj poEetne reaktancije. (sl. 3.59) kao parametrom.
Postavljanjem a,' = 1,00 postaje (3.209)i a' =LOO, pa prvi, peti, Sesti, i sedmi
Elan (3.205) postaju jednaki nuli. Da se prikaie utjecaj takve pretpostavke
na sl. 3.87 prikazana je ovisnost It/Idr' koja vrijedi kad se uzmu u obzir
razlike izmedu poEetne i prelazne reaktancije @una crta) i kad se pret-
postavi da je u,'=l (crtkano). Pokazuje se da je razlika tim veCa Sto je
mjesto kratkog spoja bliie generatoru (manja vrijednost )a, i Sto je veki
omjer R I X .
 CETVRTO POGLAVLJE

GLAVNI ELEMENT1 RASKLOPNIH POSTROJENJA

4.1. SABIRNICE I NJIHOVA OPREMA

Sabirnice su elektrirka okosnica rasklopnog postrojenja. One pove-

zuju vodovekojima se dovodi e n e r g i vodo$,ma_koji_ je. dalje.odvode.
-
Svi su vodovi -&f lFXspGjGEiSa~nicari~&-pa su one za normalan pogon
kasklopnog p o s t r ~ i i ~ ~ a - & n ~ ~ - S z- F . O $ i ~
--
- -.-..---..--
Sabirnice s e icvode pd n e w a k r e n i h ili aluminijskg vodifa.
I,%.-rasklopna postrojenja u n u t a ~ j e ~ i ~ v e & e j e ' d ~ ' r i a ~napona
i v n o g 35 kV
do1az.e.u 0-bzir okrugli, plosnati ili U-profili, dok se za takva postrojenja
viSeg napona, bilo unutarnje bilo vanjske izvedbe, upotrebljavaju uieta
ili cijevi.
Izbor presjeka sabirnica vrSi se
a) s obzirom na maksimalnu struju u normalnom pogonu,
b) s obzirom na poviSenje temperature sabirnica za vrijeme trajanja
kratkog spoja i
c)-_s_obzirom na mehaniEko naprezailje u sluraju kratkog spoja.

B. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na maksimalnu

struju u normalnom pogonu

Pod maksimalnom strujom u normalnom pogonu, mjerodavnom za

izbor presjeka sabirnica, razumijevamo najveCu struju koja u normalnom
pogonu tere kroz najviSe opterebeni dio sabirnica. Prema najviSe opte-
refenom dijelu dimenzioniraju se cijele sabirnice.
Ugrijavanje iznad temperature okoline mj erilo je za odredivanje do-
puStenog opterekenja sabirnica, uz pretpostavku da maksimalna struja
traje neogranifeno dug0 vremena. DopuSteno je poviienje temperature
sabirnica za 30° C iznad temperature okoline. DopuStena opterefenja odre-
dena su eksperimentalno. U tab. 4.1. i 4.2 navedena su dopuStena trajna
opterefenja za bakrene i aluminijslte plosnate profile, u tab. 4.3. i 4.4. za
okrugle, a u tab. 4.5, za U-profile.
 TABLICA 4.1. Ugrijavanje plosnatih profila odredeno je uz pretpostavku da je dulja
DopuStena trajna optere6enja u A bakrenih plosnatih profila stranica presjeka okomita na povrSinu poda, te da je razmak pojedinih
(poviienje temperature za 30° C) (Lit. 25) vodiEa jednak Sirini v0dii.a. Osim toga navedena dopuitena trajna opte-
reCenja vrijede za horizontalan raspored sabirnica (sl. 4.la), dok za verti-
Obojeni v0dii.i Neobojeni vodifi kalan raspored (sl. 4.lb) treba smanjiti dopuStena trajna opterekenja za
Visina
broj vodiEa po fazi
10 do 15"/0 (korekcioni faktor 0,85. . . 0,90), radi smanjenog hladenja viSe
X broj vodifa po fazi
Sirina
mm
I 1 I\ / Ill I 50 lR I I 1
I 1 Ill 1 yL5O
poistavljenih sabirnica.
Poloieni poloiaj vodiEa (tab. 4.6) dovodi do slabijeg odvodenja topline,
pa su i dopuaena trajna opterekenja manja. DopuStena opterekenja odre-
duju se tada tako da se podaci iz tab. 4.1. i 4.2. pomnoie s korekcionim
12 X 2 125 225 110 200
15 X 2 155 270 140 240
TABLICA 4.3.
20 X 2 205 350 185 315
25 X 3 300 510 270 460 DopuStena trajna optere6enja u A okruglih profila
30 X 5 450 780 400 700 (povigenje temperature za 30° C) (Lit. 25)
40 X 5 600 1000 520 900
40 X 10. 835 1500 2060 2800 750 1350 1850 2500 Bakar Aluminij
Promjer
50 X '5 700 1200 1750 2300 630 1100 1550 2100
50 X lo* 1025 1800 2450 3300 920 1620 2200 3000 vodif vodiE i vodif vodii:
60 X '5 825 1400 1980 2650 750 1300 1800 2400
60 X lo* 1200 2100 2800 3800 1100 1860 2500, 3400 6 125 120 65 60
80 X 5 1060 1800 2450 3300 950 1650 2200 2900 8 160 150 - -

"I
80 X 10. 1540 2600 3450 4600 1400 2300 3100 4200 10 250 210 200 160
100 X 10. 1880 3100 4000 5400 1700 2700 3600 4800 480 410 380 316
120 X lo* 2200 3500 4600 6100 2000 3200 4200 5500 540 500 410
PreporuEuje se za sablmlce, ostall profili za spoj sabirnica i aparata 30 900 870 680

TABLICA 4.2.
DopuStena trajna optere6enja u A aluminijskih plosnatii profila TABLICA 4.4.
(DoviSenje tem~eratureza 300 C) [Lit. 25) DopuStena trajna optereeenja u A bakrenih i aluminijskih cljevl
(poviSenje temperature za 30" C) (Lit. 25)
Obojeni vodifi Neobojeni vodiEi
Unu-
Vanjski Bakar Aluminij
broj vodifa po fazi broj vodifa po fazi
mm 1neobojeni obojeni neobojeni

1
vodif vodif vodif vodif

16 360 325 280 230

20 14 430 400 350 285
12 480 430 385 320

26 550 500 430 350

30 24 650 600 520 420
22 800 650 580 470

44 1100 950 850 670

50 42 1200 1100 970 770
40 1400 1200 1000 820

54 1250 1200 1000 800

60 52 1500 1300 1150 920
I I I I I I 50 1600 1450 1275 1000
PreporuEuje se za sabirnlce, ostali profill za spoj sabimica i aparata
 TABLICA 4.5.
DopuStena trajna opteredenja u A bakrenih i aluminijskih U-profila
(poviSenje temperature za 30° C) (Lit. 25)

Bakar Aluminij
Ozna-
ka
h
mrn
i
rnrn obojeni vodiE I neobojeni vodiE. obojeni vodiE I neobojeni vodiE

5
6
7
8
10
12
14
16
18
20

s
1111 Ill 11 I g
oul
r ul
w r O O
T 2zj;tl
5
mm
0 0 0 L L

cn
I
r
0 =; .
-
33 g gg::
ggg
-"<m

X<

333-: 00
% %
s3
pg
z .
oulocn
rn 2 S
K
5'
tl
2.
<2 D
 Bojenjem sabirnica povefava se odvodenje topline, pa su radi toga kratkog spoja (8, OC). Taj srednji specifiEni otpor moiemo odrediti iz
posebno navedena dopuStena opterefenja za obojene, a posebno za ne- relacije
obojene vodiee.
Zbog Evrstofe u postrojenjima do 35 kV ne izvode se sabirnice profila
manjeg od 40 X 5 mm, dok je za napone 110 kV i viSe minimalni presjek,
odnosno promjer, odreden zahtjevom sprefavanja pojave korone. Tako je do koje dolazimo ako uzmemo da je
za rasklopno postrojenje nazivnog napona 110 kV najmanji presjek uieta
95 mm2, a najmanji promjer cijevi 30 mm, dok je za napon 220 kV naj-
manji presjek uieta 300 mm2, a najmanji promjer cijevi 50 mm.
Profil, odnosno presjek vodiEa za sabirnicu, odreden prema maksimal-
noj struji u normalnom pogonu, polazna je taEka pri dimenzioniranju Pri odredivan j u potrebnog presjeka posluiimo se relacijom (4.5), pa
sabirnice. Tako odabrani profil treba medutim kontrolirati s obzirom na kemo dobiti
ugrijavanje i s obzirom na mehaniEko naprezanje u sluEaju kratkog spoja.

C. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na ugrijavanje Za bakrene sabirnice dopdtena je normalno najviSa temperatura
za vrijeme kratkog spoja 8, = 200 OC, a za aluminijske 8, = 180 OC. U oba sluEaja treba raEunati
s temperaturom 6, = 65 0C u trenutku nastanka kratkog spoja (35 0C
Usprkos kratkom vremenu kroz koje teEe struja kratkog spoja, ugrija- temperatura okoline u najnepovoljnijem sluEaju, a 30 OC poviSenje tem-
vanja vodiEa moie u nepovoljnom sluEaju izazvati oltefenje sabirnica. perature u normalnom pogonu). Prema tome povigenje temperature za
PoviSenje temperature nastaje brzo i moie se raEunati da se za vrijeme vrijeme trajanja kratkog spoja iznosi
trajanja kratkog spoja toplina n e odvodi u okolinu, pa je ugrijavanje pro-
porcionalno toplini koja se stvara u vodiEu. Uz navedenu pretpostavku za bakar A 6 = 135 OC
moiemo postaviti jednadibu za aluminij A 6 = 115 OC
G c A 6 = It2rt . . . (4.3) SpecifiEni otpor za materijal koji se upotrebljava za sabirnice pri 20 OC
gdje su: G masa vodiEa (kg), c specifiEna toplina vodiEa (Wslkg, OC), za bakar go = 0,0178 . l o - = Q m2/m
A 6 povilenje temperatura (OC) za vrijeme trajanja k r a t k ~ g spoja, It za aluminij eo = 0,0286 - Q m2/m
efektivna vrijednost stmje kratkog spoja (A) za vrijeme t (s) trajanja
kratkog spoja, a T djelatni otpor (9) vodifa. Lijeva i desna strana izraza pa je za navedene temperature, a prema (4.7) uz temperaturni koeficijent
(4.3) predstavljaju toplinu razvijenu u vodiEu za vrijeme trajanja kratkog a = 0,004, specifiEni otpor
spoja. Ako otpor T izrazimo pomofu duljine 1 (m), presjeka q (m2) i speci-
fiEnog otpora e (52 m2/m), dolazimo do izraza za povilenje temperature bakra e .= 0,0258 . Q m2/m
aluminija e = 0,0403 . Q m2/m
Srednja specifiEna toplina iznosi
Ako, dalje, za masu vodiEa postavimo G = y q 1, gdje je y gustofa vodiEa za bakar c = 367,3 Wslkg, OC
(kg/m3), dobit femo za aluminij c = 908,5 Wslkg, OC
dok je gustofa
bakra y = 8,9 lo3 kg/m3
Prilikom odredivanja specifiEnog otpora e treba uzeti u obzir utjecaj pro- aluminija y = 2,7 . l o 3 kg/m3
mjene temperature, prema relaciji
Uzevli sve to u obzir, izraz (4.9) za bakrenu sabirnicu glasi

gdje su: a temperaturni koeficijent, e0 specifiEni otpor na temperaturi Go, qcu = 7,s It f i 1 0 - ~m2 . . . (4.10a)
a 6, temperatura u trenutku nastanka kratkog spoja. U (4.5) treba uvr- a za aluminijsku sabirnicu
stiti srednji specifiEni otpor izmedu temperature vodiEa u trenutku pre-
kida stmje kratkog spoja (8, OC) i temperature vodiEa u trenutku nastanka
 Za praksu je povoljno ako struju izrazimo u kA, a presjek u mm2, uzimajuki u obzir kut izmedu ds i r, a za udaljenost izmedu ds i taEke A
pa je a
q,, = 7,s It fi mm2 . . . (4.10b) ,.=-
sin a
gdje je a udaljenost izmedu A i vodiEa Eiji je element ds. UvrStavanjem
Naravno da izrazi (4.10) i (4.11) vrijede samo za navedene granice dobivamo
temperatura. dH = --I sin a da
Presjek odreden prema (4.9) jest presjek potreban da se sprijeEi po- 471 a
viSenje temperature vodiEa iznad dopuitene granice za vrijeme trajanja
kratkog spoja, a moie da bude i veki i manji od presjeka potrebnog Integriranjem u granicama a, do a, (sl. 4.2) dolazimo do jakosti magnet-
radi ugrijavanja u normalnom pogonu. Svakako da ke kao mjerodavan skog polja u taEki A, ;to je posljedica struje u paralelnom vodizu du-
biti odabran veki od ta dva izraEunata presjeka. ljine 1. Vrijednost integrala jest

I
H (A) = -I JSin a da = -(COS a, - cos a2) . . . (4.17)
D. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na mehanirka naprezanja 4na 4na
a1
a) 0 silama medu paralelnim vodiEima
Ako poloiaj taZke A definiramo udaljeno3u s od kraja paralelnog, vo-
Magnetsko polje oko okrugle iice moiemo odrediti iz i z r a a (Lit. 26) diea, (4.17) moiemo napisati u obliku

d ~ = - I- d s x r
4n r3
. . . (4.12) H (s) = --
+ l-s
+ a2
d(1- s ) ~ I
dok za beskonaho dug, vodiE u bilo kojoj taEki na paralelnom vodiEu
. . . (4.18)

gdje su: I struja koja protjeEe kroz vodif, dselement vodifa, a r udalje- jakost magnetskog polja iznosi
nost izmedu tog elementa i taEke u kojoj ieiimo odrediti jakost magnet-
skog polja. Ako h t izmedu ds i r oznafimo sa a (sl. 4.2), izraz (4.12)
moiemo napisati u obliku
dH=-- I ds sin a jer je tada a, = 0, a a, = n.
4n r2 Sila na jedinicu duljine elementa vodiEa ds, kroz koji protjeEe struja
I,, a koji se nalazi u magnetskom polju struje I,, moie s e odrediti iz
Iv Za ds moiemo napisati jednadibe
dF . . . (4.20)
- = I, B,
dsz
gdje je B, magnetska indukcija koja odgovara jakosti magnetskog polja
H, od struje I,. BuduCi da je B, = ,uH,, t e d a je u jedinicama medu-
narodnog sistema
p = 4 n lo-' Hlm . . . (4.21)
sila na vodiE konaEne duljine u taEki A - uzevSi u obzir relaciju (4.18)
- jest
ds2 a
[ +v+
d F - I, I, 1 0 - ~
s2 a2
~ +
q(1 -s ) ~ a2
Nlm ] . . . (4.22)

dok za vodiEe beskonahe duljine silu. na jedinicu duljine odredujemo

iz formule - uzimajuki sada u obzir relaciju (4.19)

Slika 4.2. Prikaz za odredivanje sila medu

paralelnim voditima
Sila po jedinici duljine izlazi u njutonima po m, struje treba uvrstiti u Ovisnost fmoJfm o omjeru all prikazana je na sl. 4.4.
amperima, a razmak izmedu vodiEa u m. Ako mjesto njutona kao jedi- Sve navedeno odnosi se na silu po jedinici duljine, koja je za vodiP
nicu za silu ielimo upotrijebiti kilopond (kp), moramo izraze (4.22) i konaEne duljine ovisna o udaljenosti od kraja vodifa, dok je ta sila za
(4.23) mnoiiti sa 0,102, jer je 1 N = 0,102 kp. Tada dobivamo vodiEe beskonarne duljine konstantna. Za naprezanje, medutim, vaina
je ukupna sila koja djeluje na yodie, koju moiemo definirati izrazom
dF
--(s) 1,02 ---- ] kplm . . . (4.24)
I::
=
ds2 a
i F = - ds,
...
dF = 2,04 -
-. I1I2 10 kplm
ds, a Integriranjem (4.22) dobivamo
Izvod navedenih izraza polazi od polja proizvedenog strujom I, i nje- --
govog djelovanja na vodiE kroz koji protjeEe struja I,. Do istih izraza F =2 1 , (fl+
a2-a) N . . . (4.29)
a
doSli bismo kad bismo poili od polja proizvedenog strujom I,.
Usporedujuei izraze (4.24) i (4.25) dolazimo do zakljuEka da za ko- i to je ukupna sila na vodif duljine 1, dok je ukupna sila na vodiE iste
naEnu duljinu vodiEa dobivamo manju silu. Normalno se - kako eemo duljine, ako pretpostavimo da raspodjela sil3 odgovara vodiEu beskonaEne
joS vidjeti - raEun izvodi prema (4.25), pa je interesantno znati kolika duljine
pogreika nastaje prilikom takvog raEuna. Omjer izmedu izraza (4.24) i
(4.25) prikazuje omjer stvarne sile i sile odredene uz pretpostavku da su F m = 2 - 1112110-7 N
a
.. . (4.30)
vodiei beskonaEno dugi. Taj je omjer
Izraz (4.30) dobiven je integriranjern (4.28) relacije (4.23). I sada moiemo
naEiniti omjer FIF,, koji pokazuje kako se odnosi ukupna sila, uzmemo

gdje su f sila po jedinici duljine prema (4.24), f, sila prema (4.25),

S
a 1 = - . Na sl. 4.3. prikazana je ovisnost omjera flf- ,o_ 1 za razliEite
1
1 ,
all. Maksimalna sila pojavljuje se u sredini, dakle za 1 = 7 pa za taj
-
sluEaj izraz (4.26) glasi

Slika 4.4. Ovisnost omjera fmax/fm(4.27) i FIFm (4.31) o omjeru

udaljenosti medu vodiEima (a) i duljine vodica (1)

li u obzir konaEne duljine vodiEa, prema sili koja se dobiva ako pretpo-
stavimo da je vodiE, u Eijem se polju nalazi promatrani vodiE, besko-
naEno dug. Za taj omjer moiemo postaviti
Slika 4.3. Ovisnost omjera f/f- (4.26)

jednosti omjera
1
2 (razmak medu
vodirima prema duljini vodira) I Ovisnost (4.31) prikazana je na sl. 4.4.
Pri malim omjerima all, koji se normalno javljaju u rasklopnim po-
strojenjima (vef u najmanjim takvim postrojenjima omjer all jest oko
0,3, dok je u neSto veeim manji od 0,1), opravdano je raEunati kao da se
radi o beskonaeno dugim vodiEirna, (tj. kao da je omjer FIF, = 1). UZ
takvu pretpostavku raEuna se s neSto vefom silom nego Sto se stvarno
pojavljuje (sl. 4.3. i 4.4).
Izvedene formule vrijede za okrugle vodife, pa je svakako od interesa
poznavati sile u slufaju upotrebe plosnatih sabirnica. Podimo od para-
lelnih sabirnica zanemarivo male jlirine (b s 0), prikazanih na sl. 4.5.
Ako pretpostavimo jednoliku raspodj elu struje u vodiEu, kroz element
d x sabirnice (1) protjefe struja
Izraz (4.32) daje vrijednost sile u smjeru udaljenosti T (sl. 4.5), koju mo-
Zemo rastaviti u dvije medusobno okomite komponente. Suma kompo-
nenata koje padaju u ravninu vodifa, uzevSi u obzir sve elemente drugog
vodifa, jednaka je nuli, pa je potrebno poznavati samo horizontalnu kom-
ponentu (Fh).S obzirom na oznake na sl. 4.5, moiemo postaviti
Osim toga vrijedi da je
r2 = e2 + (y -x)z . . . (4.34).
Dakle, za (4.32) moiemo napisati

Silu na jedinicu duljine dobivamo integriranjem izraza (4.35) u granicarna

zaxi yododoh
h A

dFh - 2 .I, I ,
-- e
--10-7 . . . (4.36)
ds, h2

odakle dobivamo
Slika 4.5. Odredivanje stle medu paralel-
nim plosnatim vodifima zanemarivo male
Sirine ( b 0)

Jakost magnetskog polja u taEki sabirnice (2), koja je udaljena T od sabir- Naravno da (4.37) vrijedi za vodiEe vrlo male Birine (b S 0), kakvi se
nice (I), odredena je relacijom analognom izrazu (4.19), jer se radi o polju ne pojavljuju u praksi, pa je razmatranje potrebno pro5irit.i na vodife
beskonaEno dugog vodiEa. Uzmemo li u obzir sl. 4.5. i relaciju (4.31a) za konafne 5irine .(sl. 4.6). Izraz (4.37) predstavlja samo dio sile na vodif,
jakost polja, moiemo napisati I , i I , predstavljaju takoder samo dio struje, pa bi mjesto I , i I , trebalo

Za silu na element duljine ds, i visine dy sabirnice (2) moiemo, analogno

izrazu (4.20), napisati

Uzmemo li u obzir dq je

i permeabilnost (4.21), dobivarno za silu

( ) 2I d x dy lo-' Nlm
h2 T
.. Slika 4.6. Odredivanje sile medu paralelnim
plosnatim vodiEima konaEne iirine b
 + +
pisati dl, i dl,, mjesto e = c v z, a mjesto dFh/ds, treba da bude
(dFhlds2)".UzevSi u obzir da je, prema sl. 4.6

moiemo pisati
h -
(%;)'L l o - ' ( 2 arc tg
2 Il I , -
b2h c+v+z

lntegriranjem u granicama za v i z od 0 do b dolazimo do sile na jedinicu

duljine u N/m

gdje je p (v, z) jednak izrazu u vitifastoj zagradi (4.39). RjeSenjem dvo- Slika 4.7. Vrijednost omjera k (4.41) u ovisnosti o dimenzijama plosnatih
strukog integrala dolazimo do sile na jedinicu duljine. Omjer izmedu sile sabirnica i o njihovom razmaku
prema (4.40) i sile medu okruglim vodifima (4.23) nazovimo korekcionim
faktorom k, koji odredujemo iz izraza Da se upoznamo s nafinom odredivanja sila, razmotrimo nekoliko
karakteristiEnih sluEajeva.
. . . (4.41) Poitimo od vodiEa savijenog u obliku slova L (slika 4.8). Analognim
k = zb2jhd v / p (v, z) dz razmatranjem kao pri odredivanju izraza (4.16) dolazimo do relacije za
jakost polja u tarki A
Vrijednosti k moiemo prikazati krivuljama (Lit. 29. i 30), koje su ucr-
tane u dijagramu na sl. 4.7. Omjer k moie imati vrijednost koja se znat-
nije razlikuje od 1 samo ako je
a-b n
<2 jer je a, = -. Upotrijebimo li oznake sa sl. 4.8, jakost polja jest
h +<b 2
a to se moie dogoditi kad se radi o niskom naponu (mali a) i o profilu I 1,
H (A) = -
velike visine (h). Za visoke napone prema tome vrlo rijetko f e biti PO-
trebno rafunati sa k 9 1, i samo onda kad se radi o sabirnicama koje se
4ny v m
sastoje, od jednog vodifa. Ako je, meautim, sabirnica sastavljena od viSe
vodifa, potrebno je uzeti u obzir omjer k, jer se radi o malim razma-
cima medu vodifima, pa se k moie i znatno razlikovati od 1. Upotreba
dijagrama sa sl. 4.7. bit f e prikazana u odsjeEku o sastavljenim vodifima.
b) 0 silama medu vodiEima koji nisu medusobno paralelni

U rasklopnim postrojenjima postoje i spojevi aparata sa sabirnicama,

koji nisu paralelni s njima, pa je korisno znati odrediti sile medu takvirn
vodifima. U praksi se, medutim, normalno ne odreduju naprezanja u
spojnim vodifima, vef se njihove dimenzije odabiru u odnosu na dimen- Slika 4.8. Odredivanje sile na vodiC
zije sabirnica ili prema pribliinim formulama. koji s drugim vodirem Nni pravi kut
dok je sila na jedinicu duljine - uzimajuti u obzir relacije (4.20) i (4.21)
jer kroz oba dijela vodifa protjefe ista struja.
Ako pretpostavimo da je 1, = oo (sl. 4.8), sila koja djeluje na jedinicu
duljine okomito postavljenog vodifa iznosi
Kad je l1/l2> 1 moie se bez znafajnije pogreSke odredivanje sile na vodif
provesti prema formulama (4.46) i (4.48).
Na srednji dio vodifa savijenog u obliku slova S (sl. 4.11) sile nastaju
djelovanjem struja koje protjefu kroz oba horizontalna dijela, ali je nji-
hovo djelovanje medusobno suprotno, pa je rezultantna sila diferencija
tih dvaju djelovanja. Naravno da je potrebno raPunati s istom strujom
u . svim dijelovima vodifa.

Ukupna sila koja djeluje na vodif odreduje se iz relacije (4.28) s grani-

d
cama integracije od - do l,, pa kad je 1, konafna duljina, iznosi
2

a kad je 1, beskonafno veliko

0 0.2 0.4 0,6 0.8 (0 f,Z 4.4 r.6
-
f,81,%0
1.2

gdje je d promjer vodifa. SIika 4.10. Vrijednost omjera FIF - (4.47) prema (4i48) - u ovisnosti
Na sl. 4.9. prikazana je velifina sile po jedinici duljine za k o n a h u d
o omjeru 11/1, za razlifite omjere ldT
(4.45) i beskonabu (4.46) duljinu vodifa, a n a sl. 4.10. vrijednosti omjera
FIF, u ovi~nostio omjeru duljine vodiEB l,lZ,, a za razlifite omjere 2 l,/d
Analogno slufaju za vodif na sl. 4.8, a uzimajuti u obzir da je polje
u tafki A (sl. 4.11) razlika dvaju polja definiranih izrazima analognim
relaciji (4.43) - granice integracije su sada a, do a, i B, do Bz - moiemo
napisati da je sila na jedinici duljine

Slika 4.9. Sila po jedinici duljine za sluEaj kad je

1 = 0,s i 1
JL = 20
12 dl2 Slika 4.11. Odredivanje sile nasrednji dio vodita
f prema (4.451, a fm prema (4.46) savijenog u obliku slova S
 -
Vi2TK
s3
] Nlm

Uz pretpostavku da je 1, = m, dobivamo
Ako sada pretpostavimo da je 1, = 1, = m, dobivamo za silu po jedinici
duljine fm -
dF = -
- ---
ds3
I2 10-7
l2
sa ) Nlm
Na sl. 4.14. prikazana je sila po jedinici duljine za konaEnu duljinu dijela
vodiEa 1, (4.51), kao i sila (4.52), uz pretpostavku da je drugi paralelni dio
Na sl. 4.12. prikazane su sile f (4.49) i f , (4.50), uz pret~ostavkuda je beskonafno dug.
1, = 1, i da je 1, = 2 1,. I
=212
-i

Slika 4.12. Sile po jedinici duljine f (4.49) i f, (4.50) na srednji dio

vodira savijenog u obliku slova S

Kad je vodiE savijen u obliku slova S, pojavljuju se sile i medu para-
lelnim dijelovima (dijelovi duljine 1, i 1, na sl. 4.11). U tom sluEaju jakost
magnetskog polja odredujemo prema (4.17), ali uz uvjet da za kosinuse
kutova uvrstimo omjere definirane na sl. 4.13. Tada silu po jedinici du-
ljine dobivamo iz relacije
Slika 4.14. Sile po jedinici duljine f (4.51) i f m (4!52) na paralelni
dio vodiEa radi djelovanja struje u drugom paralelnom dijelu
Na dio vodiEa duljine 1, (sl. 4.13) djeluje, osim sile odreaene relacijom
(4.51), koja je posljedica struje u paralehom dijelu vodiEa, joS i sila pro-
uzrokovana strujom u okomitom dijelu vodiEa duljine 12, koju moiemo
odrediti iz relacije (4.45). Ta relacija - uzevSi u obzir oznake na sl. 4.13.
- glasi

Slika 4.13. Odredivanje sile medu paralel-
nim dijelovima vodira savijenog u obliku
C *
slova S
Omjer izmedu f (4.51) i f' (4.45a) pokazuje koliko je puta sila prouzroko-
vana strujom u okomitom dijelu vodiEa veba od sile koja je posljedica
struje u paralelnom dijelu vodiEa. Taj omjer je prikazan na sl. 4.15. Vidi
se da je djelovanje srednjeg dijela vodifa uvijek veke, pa je zanemarenje
djelovanja paralelnog dijela vodiEa to viSe opravdano, Sto je omjer 1,/1,
manji. Pri tome treba napomenuti da sila prouzrokovana paralehim vo-
difem djeluje u suprotnom smislu od sile okomitog vodifa, pa spomenuto
I zanemarenje - ako do njega dode - dovodi do vebe sigurnosti pri odre-
I
divanju naprezanja.
1
 Slika 4.16. Odredivanje sile na srednji dio
vodiEa savijenog u obliku slova U

AY

- l3 = 2

-- - -
[,

djelovanjc 1, (2. Elan )

Slika 4.15. Ornjer izmedu f (4.51) i f' (4.45 a)

a)elovanje 1, (I. f lan )

I
Kad je vodiE savijen u obliku slova U (sl. 4.16), na srednji dio vodiEa
djeluju sile koje su posljedica obaju preostalih dijelova vodif a. Oba dijela
vodiEa daju sile koje djeluju u istom smjeru. Jakost magnetskog polja f
-
dijela vodiEa duljine 1, odredena je relacijom (4.43), a jakost polja dijela
vodiEa duljine 1, analognom relacijom, pa je sila po jedinici duljine sred-
njeg dijeIa vodiEa odredena izrazom Slika 4.17. Sila po jedinici duljine f (4.53) na srednji dio vodifa savijenog u
obliku slova U

Sile izmedu vodiEa razliEitih faza, koji su medusobno okomite, znatno

su manje od sila medu tako postavljenim vodiEima iste faze, pa ih mo-
iemo zanemariti (Lit. 27), a da ne nastanu veke pogregke.
Uz pretpostavku da je 1, = 1, = 00, dobivamo c) Vrsta kratkog spoja i sile meau vodiEia
Podimo od pretpostavke da se radi o okruglim vodiEima relativno
malog promjera u odnosu'na njihovu medusobnu udaljenost (a), te da je
duljina vodiEa u odnosu na njihov razmak velika. Tada moiemo pri odre-
Na el. 4.17. prikazane s e veliEine f uz pretpostavku da je 1, = lz i l3 = 2 12. '
divanju sile medu vodiEima upotrijebiti izraz (4.23).
Uz navedene pretpostavke sila jm vrlo se malo razlikuje se sile f.
15 Visokonaponska rasklopna postrojenja
225
 U sluEaju dvopolnog kratkog spoja kroz dva vodih protjeEu struje Odredimo uz koje uvjete i kada se pojavljuje maksimalna sila, Eija je
Eije momentane vrijednosti moiemo prikazati izrazima (uz pretpostavku momentana vrijednost funkcija vremena t i kuta a. Parcijalnim deriJira-
da je kratki spoj nastao u fazama R i S) njem dobivamo uvjete ekstrema. Parcijalne su derivacije
iR = Iniz [sin (io t -+ e - sin a]
a) tlTa . . . (4.55a)
is = -Im2 [sin (w t -a) + e-'lT0 sin a] . . . (4.55b)
U (4.55) kut a karakterizira moment nastanka kratkog spoja, dok je T,
vremenska konstanta istosmjerne komponente struje kratkog spoja defi-
+ e -tlT*sin a] .
,Z
nirana relacijom (3.202~).Za a = kratki spoj Ce nastati u trenutku da2 - - 2 [sin (w t - a)
da
kad napon bude prolazio kroz nulu, dok Ce se za a = ' 0 nastanak kratkog
spoja vremenski poklapati s maksimalnom vrijedno5Cu napona.
Za struju kratkog spoja moiemo upotrijebiti jzraze (4.55), jer praktiEki
razmatramo samo prvu polovinu periode nakon na-a kratkog spoja,
! [ c ~ s ( w t - a ) - e - ~ ~ ~ ~ c o s=a0]
Iz (4.61a) i (4.61b) slijedi
. . . (4.61b)

pa u tom razdoblju moiemo pretpostaviti da se reaktancija generatora

ne rnijenja, odnosno da su vremenske konstante T/ = Ti = 00.
Momentanu vrijednost sile medu vodiEima moiemo dakle o d r d t i
izrazom I pa je
cos (w t - a) = e-tlTacos a . . . (4.62a)
1 tg a = w T, . . . (4.63)
gdje je a kut pri kojem se za odredenu vremensku konstantu postiie
odnosno izrazom - ako uzmemo u obzkrelacije. (4.55) maksimalna sila na sabirnicu. UvrStavanjem (4.63) u bilo koju jednadibu
(4.61), odnosno (4.62), dobivamo
w T,sinwt +
cosw t = e-tlTa . . . (4.64)
odakle moiemo odrediti vrijeme t kad dolazi do maksimalne sile na sa-
Da bismo izbjegli apsolutne vrijednosti, jer ielimo usporediti prilike za birnicu.
razlizite vrste kratkog spoja, definirajmo momentane vrijednosti sile u Moie se pokazati pomoCu drugih parcijalnih derivacija da se radi o
odnosu na silu koja djeluje kad u vodiEima teEe tjemena vrijednost samo maksimumu, ali taj izvod neCemo prikazati radi opseinosti. To vrijedi
izmjenibe komponente struje kratkog spoja. Ta sila iznosi i za ostale razmatrane vrste kratkog spoja.
I kut a i vrijeme t ovisni su samo o vremenskoj konstanti T,. Na sl.
4.18. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile prema relaciji
(4.58) za nekoliko vrijednosti vremenske konstante T,, a za kut a pri kojem
pa je relativna momentana v r i j d m s t tile se postiie maksimalna sila.
Pri tropolnom kratkom spoju .moiemo razlikovati silu na srednji od
sile na krajnji vodiE (sl. 4.19), buduCi da su normalno sabirnice postavljene
u istoj ravnini.
Uzmemo li jog u obzir da je tjemena vrijednost izmjeniline komponente Promotrimo najprije silu na srednji vodiE. Momentane vrijednosti sile
struje dvopolnog kratkog spoja moiemo odrediti iz relacije

gdje je V efektivna vrijednost faznog napona, dobivamo jer uz isti smjer struja u fazama S i T sile na vodir R djeluju u suprot-
nim smjerovima. Uzmimo u obzir relacije za struje u sluEaju tmpolnog
kratkog spoja
iR = Ima [sin (w t -a) + e- 'IT. sin a] ...
 Na sl. 4.20. prjkazane su momentane relativne vrijednosti sile na sred-
njj vodiE za iste vremenske konstante kao i za sluEaj dvopolnog kratkog
+ -1
v 3
[sin (w t - a) + e-tlTasjn a] .
spoja.
[COS
(Wt -a) + e-uTasina]
Sada su parcijalne derivacije

-- =2 [sin (wt-a) + e-tlTasina] .

dt

1
[w cos (o t - a) - - e-tlTasin a] = 0 . . . (4.78a)
Ta
I I I I I I
4005 qOr0 0,OfS 9020 0,025 s 9030
Slika 4.20. Momentane relativne vrijednosti sila na srednji
vodiC (sl: 4.19a) za sluraj tropolnog kratkog spoja uz razli-
Cite vremenske konstante (T,) istosmjerne komponente [COS( o t -a) -e-uTacos a] +
struje kratkog spoja
Momentanu vrijednost sile na vanjski vodiE (sl. 4.19b) u sluEaju tro-
polnog kratkog spoja moiemo prikazati relacijom
4- -1
v 3
[sin ( o t - a) + e- tlTa sin a12 -

Uzimajuki u ubzir (4.66) i nakon uredenja dobivamo Iz (4.78b) dobivamo

cos (co t-a) - e - t l T a ~ a~ ~-
-
- sin ( o t-a) + e-'ITasi, a
+ 2
[sin (wt-a) + e-"Tasina]2. - sin (w t - a) 4- e-uTasin a
=-2v3+
[COS(W t -- a) - e - cosa] ) . . . (4.76) cos (ot-a)-e-uracosa
Iz (4.76), uvaiivgi (4.60) kao i odnos X i Xd", dolazimo do momentane Dijeljenjem (4.78a) sa sin ( o t - a) + e-tlTasin a, te uvrgtavanjem vri-
relativne vrijednosti sile na vanjski vodiE jednosti (4.79), imamo

9421
- ~ B V- [sin (w t-a)
- --
+ e-t1T~sina]2+ [m sin ( o t ---a) - I
Ta e-tlTacos a]-. [cos (w t - a) - e -UT. cos a] =
fZ0

23 1
 I Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom mo-
-
- [wcos(wt-a-e-"7'asinu] . iemo struje u fazama, izmedu kojih je do510 do kratkog spoja, prikazati
Ta relacijama
- [sin (w t - a) + e-tlTasin a] . . . (4.80) [sin (w t - a) +e
iH = -'IT. sin a] . . . (4.84a)
Rastavljanjem sinusi i kosinuss razlik5, a nakon skrabivanja, dolazimo
do izraza (4.64). UvrStavanjem vrijednosti iz (4.64) u (4.78b) dobivamo is = I,,, [sin (w t - a -y) +e -"To sin (a + y)] . . . (4.84b)
sin" +
t [ 2 v T ( 1 w T, tg a) (w T, -tga) + gdje su I,,, tjemena vrijednost izmjeniEne komponente struje, a y kut
izmedu struja u dvjema fazama (sl. 4.22). Tjemena je vrijednost struje
+ + (1 w T, t g a)?- (tg a - w T,)'] = 0 . . . (4.81)
Iz izraza u u g l a t i zagradama odredujemo

2 V3 [(w T")"
A=--- 1 - I.] -4 w T, +
2 (wT,)2-l-2V3wTa gdje X, nulta reaktancija. Izraz (4.84~)slijedi iz (3.131) kad postavimo
Xi = Xd". Za kut y moiemo .postaviti (sl. 4.22)
Na sl. 4.21. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile na
vanjski vodir prema (4.77) za iste vrijednosti vremenskih konstanta kao
i na sl. 4.18. i 4.20, uzirnajuti u obzir kut a koji daje maksimalnu vri-
jednost sile za pojedinu vremensku konstantu.

Slika 4.22. Struje u sluEaju

dvopolnog kratkog spoja s
istodobnim spojem sa
iz zeml jom

VeliEina kuta 6 slijedi iz (3.81), pa je

Sila na vodiE odredena je izrazom

Slika 4.21. Momentane relativne vrijednosti sila na vanjski
vodii: (sl. 4.1%) za sluEaj tropolnog kratkog spoja uz razli-
u t e vremenske konstante (T,) istosmjerne komponente .
struje kratkog spoja
 iz Eega uvrStavanjem vrijednosti iz (4.84), a nakon sredivanja, dobivamo

y [sin (w t - a)
{COS + e-'lTasin a]' -
- (Q t - a) - e-'ITa cos a])
[COS

dok su relativne vrijednosti sile - uzevSi u obzir (4 57a)

{cos y [sin (w t - a) + e-t/Tosin a12 -

-siny [sin(w t-a) + e-'lTnsina]
(w t - a) - e - L I T a])
[COS *~~~ . . . (4.89)
Istim razrnatranjem kao onim za silu na vanjski vodii: pri tropolnorn
kratkom spoju, jer (4.89) irna slii:an oblik kao (4.77), dolazimo do uvjeta
maksimuma, a ta dva uvjeta su: relacije (4.64) i (4.82), gdje je
Slika 4.23. Momentalne relativne vrijednosti sila za sluraj
dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom
za vremensku konstantu Ta = m, a za razlifite omjere
Xdn/xo
Sila na vodii: ne ovisi samo o t i a nego i o kutu y , koji je funk-
cija omjera izmedu direktne i nulte reaktancije (4.85) i (4.86). Kako iz
vei. provedenih razmatranja .moiemo konstatirati da vremenska kon- Pri odredivanju te maksimalne sile moiemo upotrijebiti relaciju
stanta ne moQ izmijeniti odnos izmedu velii3na sila za razliEite vrste
kratkog spoja, dovoljno je razmotriti relativnu velirinu sile za T, = m.
Tada je (4.90) A = cotg y, pa je (4.82)
+
t g a = c o t g y - ~ ~ o t 1~ ~ ~ . . . (4.91) gdje je Iks efektivna vrijednost izmjenirne komponente struje tropolnog
Na sl. 4.23. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile za raz- kratkog spoja neposredno nakon nastanka kratkog spoja, dakle je
lifite vrijednosti Xdu/X0.Vidi se da ni u jednom sluEaju sila ne postaje v
ve6a od one sile koja se pojavljuje pri dvopolnom kratkom spoju, ali zk3 = -
Xdt'
. . . (4.93)
bez dodira sa zemljom. Zs Xd"/X, = 0 imamo potpuno iste prilike kao
i pri dvopolnom kratkom spoju ( y = x).
dok je q. veliEina ovisna o vremenskoj konstanti, a definirana relacijom
Ako usporedimo relativne maksimalne sile koje djeluju na vodiE za koja slijedi iz (4.67)
razlifite sluEajeve kratkog spoja (51. 4.24), moierno konstatirati da ma-
,ksimalne sile djeluju pri tropolnom kratkom spoju i to na srednji vodiE,
pa su za mehaniEko dimenzioniranje sabirnica mjerodavne struje tro-
q. = 2 ~3 [sin (w to - a,) + e- 'alTo sin a,] .
polnog kratkog spoja. [COS( a to -a,) - e -'olT0 cos a,] . . . (4.94)
235
 gdje su to i a, vrijeme (nakon nastanka kratkog spoja) i kut kada odno-
sno pri kojem se pojavljuje maksimalna sila. Vrijeme to odredeno je re-
lacijom (4.64), a kut a, slijedi iz izraza (4.74). Na sl. 4.25. prikazana je
ovisnost .velitine p, o vremenskoj konstanti, jer je p, ovisno samo o toj

Slika 4.24. Maksimalne

relativne vrijednosti si- Slika 4.26. Pogled odozgo na najfeSfu
la za sluraj dvopolnog i' izvedbu sabirnica
tropolnog kratkog spoja
& sekunda veliirini. Vremenska konstanta ovisi o omjeru R/Xdm,kako je to pokazano
u trekem poglavlju. Vrijednost veliEine p, varira u vrlo Sirokim grani-
cama, od p, = ~3 do p, = 4 VX Minimalna vrijednost postiie se za Ta =0,
a maksimalna T, = m. U blizini generatora p, be dakle imati veliku, a
daleko od generatora (npr. u niskonaponskoj mreii) malu vrijednost.

d) Naprezanje sabirnica
Sabirnice moiemo shvatiti kao uklijeStenu gredu s jednolikim kon-
tinuiranim opterebenjem. Razmak medu osloncima 1 jednak je razmaku
medu potpornim izolatorima (sl. 4.26). Moment savijanja moiemo odrediti
iz formule (Lit. 33)

gdje je f sila po jedinici duljine pri tropolnom kratkom spoju prema

(4.92), a x udaljenost od jednog oslonca. Ovisnost momenta savijanja o
udaljenosti od oslonca prikazana je na sl. 4.27. Maksimalni je moment
savijanja

pa je to mjerodavni moment za dirnenzioniranje sabirnica. Izostavljen

je predznak, jer naprezanje o njemu ne ovisi. Sabirnice su napregnute
na savijanje, pa se naprezanje odreduje iz omjera momenta savijanja i
momenta otpora (W)
Slika 4.25. Ovisnost veli-
fine' q, (4.94) o vremen-
skoj konstanti Ta
Momenti otpora za plosnate i okrugle sabirnice naznaEeni su na sl. 4.28,
a u tab. 4.7. za U-profile (dimenzije U-profila navedene su u tab. 4.5).
Prelazom na Medunarodni sistem ~edinicanaprezanja su izraiena u nju-
 tonima po m" pa naprezanja izraiena TehniEkim sistemom jedinica u
kp/cm2 preraEunavamo ovako

Pomoku (4.99) .moiemo dopugtena naprezanja u kp/cm2, kako se obiEno

nalaze u priruEnicima, preraEunati u N/m2.

Slika 4.27. Moment savi-

janja kon'tinuirano opte-
reCene grede uklijestene Slika 4.28. Moment otpora i tromosti plosnatih i okrugUh sabirnica
,na oba kraja
Naprezanje prema (4.98) bilo bi postignuto kad bi sila koja djeluje
na sabirnicu bila konstantna. Radi promjene sile dolazi do titranja sabir-
nica, na koje utjeEe i vlastita frekvencija samih sabirnica. Ta promjena
naprezanja uzima se u obzir frekventnim faktorom VS, pa (4.98) glasi
TABLICA 4.7.
M,,
Momenti otpora i tromosti U-profila U=VS- . . . (4.100)
W

Slika 4.29. Ovisnost frekventnog faktora sabirnice (v,) o omjeru

vlastite frekvencije sabirnice ( c ~ )i frekvencije mreie (c)
 Uz pretpostavku da naprezanje sabirnice. ne prelazi granicu elastiE-
nosti (Lit. 38), frekventni faktur vs moiemo odrediti iz dijagrama na
sl. 4.29. Frekventni faktor ovisi o omjeru vlastite frekvencije sabirnice
(c,) i frekvencije mreie (c). Za vlastite frekvencije znatno manje od fre-
kvencije mreie (c, < c ) promjena frekventnog faktora mijenja se s fre-
kvencijom c, (Lit. 34), pa maksimum nastupa znatno nakon nastanka
kratkog spoja, kad vef nastaje smanjenje sile radi prigusenja. Radi toga
je i frekventni faktor manji od 1. Kad je c, = 2 c dolazi do najvefih
naprezanja, jer se frekventni faktor stalno povefava, a kad je c, 3 c sa-
birnica titra u ritmu sile koja na nju djeluje, pa je zbog toga za vrlo
visoke vlastite frekvencije i frekventni faktor .vs = 1. Na sl. 4.30. prika-
zana je ovisnost frekventnog faktora o vremenu za tri razlifite visine
Slika 4.30. Ovisnost promjene frekventnog faktora
(v,) za cl < c, cl = 2c i cl > c. Sila se mijenja po
1 granica teeenja, a uz pretpostavku da odnos naprezanje-rastezanje odgovara
zakonu 9, = - (1 - cos 2 o t )
2 dijagramu (a)
vlastite frekvencije sabirnice. U dijagramima na sl. 4.30. nije uzeto u
obzir prigusenje, pa oni sluie samo kao ilustracija.
Za sabirnice dopugten0 je naprezanje do konvencionalne granice tere-
nja a,,? (Lit. 24); to je granirno naprezanje pri kojem trajna deformacija
ne prelazi vrijednost 0,2O/0. Buduki da je sabirnica opterefena na savi-
janje, maksimalno vlarno naprezanje pojavit ke se na izborenom rubu
sabirnice, dok ke najveke tlarno naprezanje biti na udubljenom rubu
sabirnice. Uz izvjesna zanemarenja, dijagrami rastezanja za bakar i alu-
minij mogu se prikazati sa dva pravca (sl. 4.31a). Ako pretpostavimo da
promatrani presjek sabirnice za vrijeme opterekenja ostaje ravan, mo-
ment savijanja s obzirom na neutralnu os presjeka moie se prikazati
izrazom
hI2
M= J
- hl2
yadq
gdje su y udaljenost elementarnog presjeka dq od neutralne osi, a a na-
prezanje tog elementarnog presjeka. Raspodjela naprezanja u popreEnom
presjekusabirnice, kad moment savijanja postigne toliku vrijednost da
na rubu sabirnice zavlada naprezanje a,,?, prikazana je na sl. 4.31b. Tada
je naprezanje odredeno relacijom
pa je za pravokutni presjek
preqek
sabirnice
I
Slika 4.31. Naprezanje po presjeku sabirnice: (b) pri opterefenju kad je na
rubovima naprezanje upravo jednako granici tecenja 00.2, (c) za daljnje pove-
fanje opterefenja i (d) za opterefenje kad je na cijelom presjeku postignuta
16 Visokonaponska rasklopna postrojenja 241
gdje su h visina, a b Sirina sabirnice, pa je moment savijanja prema je a,,,' najveCa vrijednost granice teEenja, ovisna o materijalu i profilu
(4.101) sabirnice. U tab. 4.8. (Lit. 25) navedeni su podaci o minimalnoj i maksi-
malnoj granici teEenja. PrekoraEenjem te granice (0,8 a,,,'), Sto je dopu-
Steno sve do 2 oOs2 - gdje je a,,, najmanja granica teEenja - amplituda
progiba smanjuje se zbog plastiEnosti materijala s istodobnom promjenom
vlastite frekvencije, pa zato ni ne dolazi do progiba koji su bili osnova za
jer je 6 moment otpora pravokutnog presjeka. Daljnjim povefanjem odredivanje frekventnog faktora sa sl. 4.29. Radi toga krivulja za po-
opteretenja naprezanje na rubu neCe moCi dalje rasti, jer je vet po- druEje vs > l nema praktiekog znafenja.
stignuta granica teEenja, pa je materijal postao plastiEan, ali Ce granicu TABLICA 4.8.
teEenja dostiCi i oni dijelovi presjeka koji se nalaze dalje od ruba (sl.
Najmanja i najveda granica te6enja bakrenih i aluminijskih
4.31b). Kad se i u sredini presjeka, u njegovoj neutralnoj osi, postigne profila koji se upotrebljavaju za sabirnice (Lit. 25)
granica tefenja, naprezanje t e se mo6i prikazati kao na sl. 4.31~.Tada
je a = a,,,, pa uvrStavanjem u (4.101) dobivamo Granica terenja
Sirina Visina NaEin N/mf
ili debljina ili izrade
stijenke promjer sabirnice najmanja
u0.2

Prema tome, ako dopustimo da se materijal sabirnice optereti do granice

teEenja, tj. da naprezanje smije postiCi vrijednost a,,,, moment savijanja Bakar
mogao bi biti za 50010 veti od onoga koji bi bio dopusten kad bismo do- * 3do8mm sve 2,5 . 1 0 P 3 , 3. lo8
pustili da se samo na rubu sabirnice pojavi naprezanje a,,,. Plosnati profili 8 mm visine vuEena 1,5 . lo8 2,5 . lo8
-- ili
Pri odredivanju naprezanja mora se, osim toga, voditi raEuna i o sli- U-prof ili U3doU 8 - valjana 2,5 . 10' 3,5 lo3
jedetem: kada se dostigne granica teEenja dolazi do popugtanuja mate- U 8 d o U14 .- 1,5 . 10' 2,5 lo8
a

rijala na mjestu ukljegtenja, jer se baS tu pojavljuje i najveCi moment do 3 mm do 60 mm 2,5 . 10' 3,3 10'
Cijevi 1,5 . lo8 2,5 . 10'
savijanja. Radi toga viSe nemamo toliki moment savijanja, pa je sada 3 mm
1r 3 1 ,>

taj moment - J L*- mjesto , kakav je vladao dok je naprezanje odgova- Aluminij
16 12
ralo prilikama prikazanim na sl. 4.31b. Kad i to uzmemo u obzir, moiemo Plosnati profili do 5 mm do 40 mm vuPena 0,9 - 10' 1,l . lo8
postaviti do 10 mm do 60 mm ili O,8 . 10' 1,O . lo8
do 10 mm do 120 mm valjana 0,7 - 10' 0,9 10'
pre~ana 0,5 10' 1,l . 10'
do U 5 - 0'8 . 10' 1,O . 10'
To znaEi, ako provedemo raEun prema (4.100), te ako pri tom uzmemo
U-profili U5 - preSana
0,5 . lo8 1,l . lo3
da smo moment savijanja odredili prema (4.97), moiemo postaviti Cijevi do 6 mm sve vueena 1-46-10- 1,0 . 10'

Iz svih tih razloga proraEun naprezanja prema (4.106) provodimo uz

Postavlja se joS pitanje, s kolikim frekventnim faktorom vs treba
raEunati?
Najvedi progib, pa prema tome i najveee naprezanje, ne nastupaju
trenutno. Za njihovu veliEinu mjerodavan je odnos izmedu vlastite frek-
vencije sabirnice i frekvencije rnreie, te moguhost da sabirnica, koja je
poEela titranje kao elastiEan nosaf, za vrijeme titranja pcstane neela-
stifna, jer je dostignuta granica teEenja. Pomotu omjera frekvenciji odre-
den je frekventni faktor, Eija je vrijednost prikazana na sl. 4.29, ali vrijedi
samo onda ako se radi o elastiEnom nosaim. Ispitivanjem (Lit. 34) je utvr-
deno da se sabirnica vlada kao elastiEan nosaE za koji vrijede frekventni
faktori sa sl. 4.29, ako maksimalno naprezanje nije veCe od 0,8 a,,,', gdje
pretpostavku vs = 1, pa se zadovoljavamo ako je
Ako je, medutim, o > 2 a,,, korisno je provesti naknadnu kontrolu
pomotu frekventnog faktora (sl. 4.29), i utvrditi nije li vs < 1, Sto bi mo-,
glo dovesti do zakljuEka da je ispunjen uvjet a 5 2 a,,,. Pri provodenju
te naknadne kontrole potrebno je odrediti vlastitu frekvenciju sabirnice.
NaEin odredivanja vlastite frekvencije opisan je u slijedeeem odsjeku.
Sve dosada navedeno vrijedi za sabirnice koje su izvedene od jednog
profila. Kad se radi o velikim strujama, korisno je izvesti sabirnicu od
vEe profila.
 Pri sastavljenim sabirnicama treba razlikovati naprezanje koje nastaje
medusobnim djelovanjem struja u svim fazama, od naprezanja koje na-
staje radi struja u vodifima iste faze. Naprezanje zbog medusobnog dje-
lovanja struja triju faza odreduje se prema (4.107), uz napomenu da mo-
ment otpora sabirnice treba odrediti uzimajuki u obzir oblik, dimenzije
i razmak profils od kojih je sastavljena sabirnica.
4.32. Smjer djelovanja sile na sastavijene
sabirnice
Moment otpora sabirnice, kad sila djeluje paralelno s duljom strani-
com plosnatog profila (sl. 4.32a), odreden je kao zbroj momenata otpora
pojedinih dijelova sabirnice. Ako je smjer sile paralelan s uiom strani-
com plosnatog profila (sl. 4.32b), t e ako je medusobni poloiaj dijelova
sabirnice fiksiran samo jednim umetkom, ukupni moment otpora odre-
den je takoder zbrojem momenata otpora pojedinih dijelova sabirnica.
Nasuprot tome, ako sila djeluje kao na sl. 4.32b, ali ako postoje dva ili
vise umetaka (izmedu dva potporna izolatora) koji onemoguCuju medu-
sobni uzduini pomak, ukupni je moment otpora radi ukrukenja veki od
zbroja momenata otpora dijelova sabirnice. Moie se rafunati da moment
otpora sabirnice sastavljene od plosnatih profila sa dva ili viSe umetaka
iznosi 60°/o (Lit. 24) momenta otpora dijelova odredenih s obzirom na
os y - y (sl. 4.32b). Za U profile treba uzeti 50°/o momenta otpora s obzi-
rom na os y -y. Na sl. 4.33. navedeni su momenti otpora sastavljenih
sabirnica prerafunatih na oznaEenu simetralu. Tako odredene momente
otpora treba pornnoiiti s a 0,6, da se dobije moment otpora s kojirn treba
43 33
fib' ~ , ' ~ h b ~ 3' ,
2 =6~-
: hbZ
(umeci se nrrlaze samo
rzmdu blrzu postavl/en[h
profila)
Slika 4.33. Momenti otpora sabirnica sastavljenih od plosnatih profila
uCi u daljnje rafune. Podaci o momentima otpora sabirnica sastavljenih
od U-profila mogu se naki u prirufnicima (npr. Lit. 25).
Silu, koja je posljedica medusobnog djelovanja struja u pojedinim
vodiEima podijeljene sabirnice, moiemo odrediti iz izraza
fp =2 (i)' a1n
lo-' Nlm . . . (4.108)
gdje su: I,, udarna struja tropolnog kratkog spoja, n broj jednakih vodifa
od kojih je sastavljena sabirnica, k,, korekcioni faktor prema (4.41), pri-
kazan na sl. 4.7. i to izmedu krajnjeg i n-tog vodifa, dok je a,, razmak
izmedu simetrale krajnjeg i n-tog vodifa (sl. 4.34). Potrebno je odrediti
silu na krajnji vodif, jer na njega djeluje maksimalna sila. Na taj vodii:
djeluju, naime, sile m e u istom srnjeru, Sto nije slufaj kad se radi o vodiEu
koji nije u krajnjem poloiaju. Prilikom odredivanja korekcionog faktora
k (sl. 4.7) treba uzeti u obzir da je korekcioni faktor funkcija odnosa
kao i omjera blh. U rafun treba uzeti struju tropolnog kratkog spoja, jer
naprezanje materijala sabirnice ne ovisi samo od struje u samoj sabirnici,
vet. i od struja u ostalim fazama. .Najve6e naprezanje radi struje u pro-
matranoj sabirnici nastat ke pri tropolnom ili jednopolnom kratkom spoju,
ovisno o tome koja je struja veCa. Pri jednopolnom kratkom spoju, medu-
tim, nema djelovanja struja u drugim fazama, pa ke ukupno naprezanje
u svim praktifkim sluEajevirna biti najveke pri tropolnom kratkom spoju.
Slika 4.34. Udaljenosti pojedinih
vodiEa od krajnjeg vodiEa (vodiE 1)
za izraz (4.108)
Na sl. 4.35. navedeni su izrazi za a,, i dl, za neke najEeSCe izvedbe spo-
jenih sabirnica. Cesto s e suma u (4i108) naziva reduciranom udaljenoSCu,
koja je definirana sa

Vlastita frekvencija sabirnica prema (4.112) ne uzima u obzir otcjepe
za prikljuEak aparata na sabirnice. Postojanje tih otcjepa utjeEe na vla-
stitu frekvenciju sabirnice. Prema (Lit. 35) koeficijent promjene vlastite
frekvencije nastale radi postojanja otcjepa odreduje se formulom
Slika 4.38. Ovisnost faktora nesi-
metrije (u) o omjeru 1'11. (1') udalje-
nost spoja otcjepa na sabirnice od
bliieg potpornog izolatora, (1) raz-
mak medu potpornim izolatorima
sabirnica
U toj formuli indeks k oznaEava krute, a indeks e elastihe otcjepe.
Krutim otcjepom smatramo onaj, koji ispunja jedan od dva slijedeka
uvjeta: a) moment tromosti presjeka otcjepa pribliino je jednak momentu
tromosti presjeka sabirnice, a duljina je otcjepa jednaka ili manja od 60°/0
duljine sabirnice izmedu dva potporna izolatora; b) moment tromosti pre-
sjeka otcjepa manji je od momenta tromosti presjeka sabirnice, a duljjna
otcjepa jednaka je ili manja od 30°/o duljine sabirnice izmedu dva pot-
porna izolatora. U (4.114) su Ik i I, momenti tromosti presjeka otcjepa,
I je moment tromosti presjeka sabirnica, lk i 1, duljine otcjepa, 1' udalje-
nost spoja otcjepa na sabirnicu od bliieg potpornog izolatora, qk i q, su
povrSine presjeka otcjepa, dok je q povrSina presjeka sabirnice. Veligne
uk i u, definirane su nesimetrifnoibu spoja otcjepa i ovisne su o omjeru
udaljenosti (1') spoja odcjepa na sabirnicu od bliieg potpornog izolatora
i duljini sabirnice ( 1 ) izmedu dva potporna izolatora. Ovisnost ul;odnosno
u, o I'll prikazana je na sl. 4.38.
Na sl. 4.39 prikazan je primjer sa dva otcjepa, s oznakama upotreblje-
nim u (4.114).
Slika 4.39. Primjer dijela sabirnica sa dva otcjepa
Faktor xl odreden je uz pretpostavku da se otcjepi nalaze u ravnini
sabirnica, pa ako taj uvjet nije ispunjen treba i z d i t i daljnju korekturu,
uzimajubi u obzir kut 6 (sl. 4.40) koji otcjep zatvara s ravninom sabirnice.
Utjecaj takvog poloiaja otcjepa uzima se u obzir faktorom x,, koji se odre-
duje iz relacije (Lit. 36. i 24)
gdje su 1 i 1' duljine definirane na sl. 4.39, 6 kut prikazan na sl. 4.40, x1
velitina prema (4.114), uzirnajuei u obzir sve otcjepe na promatranom
dijelu sabirnica izmedu dva potporna izolatora, dok je x,' veliEina prema
(4.114), ali za otcjepe koji se nalaze na dijelu sabirnica duljine 1 - 1'.
Poznavajubi x, i x, korigiranu vlastitu frekvenciju sabirnica, odre-
dujemo
c1' = C1 X I X a
 E. Potporni izolatori
a) Op6enito o. potpornim izolatorirna
Potporni izolatori nose sabirnice i ostale neizolirane vodife u rasklop-
nom postrojenju. Potporni izolator izolira goli vodif od uzernljenih dije-
lova i preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice. Radi toga potporne
izolatore treba odabrati prema nazivnom naponu sabirnice i prema veli-
fini sile koja se prenosi na njih.

Sliki, 4.43. Duljina sabirnice 1 mjerodavna za

L lredivanje sile n a potporni izolator

U odsjefku D ovog poglavlja odredena je sila f po jedinici duljine

sabirnice, pa mnoienjem s duljinom 1 (sl. 4.43) dobivamo silu
F,=fl . . . (4.115e) Slika 4.45. Porculanski potporni izo-
lator (oznaPene dimenzije za izolator
10 kv)

Slika 4.44. HvatiSte i

krakovi sile, koja dje-
luje n a potporni izolator

za koju moierno smatrati da ima hvatiSte u polovini visine sabirnice (sl.

4.44). Pri izboru potpornih izolatora mjerodavna je sila F,, koja djeluje
na najviSe opterebeni izolator.
S obzirom na izvedbu i mehanifku Evrstobu, razlikujemo dva tipa
izolatora: porculanski, i onaj od umjetnih smola (araldit i sl.). Prema DIN
normama (njemarke industrijske norme) porculanski izolator ima kapu
i podnoije od ljevenog Zeljeza (sl. 4.45). Porculanski izolator nema istu
EvrstoCu po cijeloj visini. Do pucanja moie dobi neposredno ispod kape Slika 4.46. Odredivanje dozvoljene
(krak sile h+ b, sl. 4.44) ili neposredno iznad podnoija (krak sile h b,).+ sile s hvatiStem u polovini visine
sabirnice za porculanski izolator
DopuSteni moment savijanja MI za presjek neposredno ispod kape manji
je (radi manje povrgine presjeka) nego dopuSteni momenat savijanja M 2
 Rebrasti izolatori od umjetnih smola (sl. 4.48) nemaju ni metalne kape
ni podnoija, a konstrukcija im je takva da su iste EvrstoCe i u gornjem
i u donjem dijelu. Za rebraste izolatore grupe su definirane silom F,,,
koja djeluje h, iznad gornjeg ruba izolatora. Tako je npr. za grupu A (sila
F,, = 3679 N, odnosno 375 kp) krak h, jednak 30 mm. Ako sa b oznaEimo
razmak izmedu gornjeg ruba i najopterecenijeg presjeka pri dnu izolatora
(sl. 4.49), dopuStenu silu na polovini visine sabirnice odredujemo iz izraza

gdje je h udaljenost hvatiSta sile F, od gornjeg ruba izolatora (sl. 4.49).

P r i maloj visini h (h < h,) sila F, moie biti i veea od F,,.

Slika 4.47. Dozvoljena sila s hvati- Slika 4.48. Rebrasti pot-

Stem u polovini visine sabirnice za porni izolator od araldi-
porculanske izolatore prema DIN ta (oznatene dimenzije
normama za izolator 10 kV)
Slika 4.49. HvatiSte i
krakovi sile, koja dje-
za presjek neposredno iznad podnoija. DopuSteno mehaniEko naprezanje luje na rebrasti potpor-
potpornih izolatora definirano je silom F,),, pa razlikujemo ni izolator

grupu A F,, = 3679 N (375 kp) I

I
grupu B F,, = 7358 N (750 kp) PreporuEuje se, medutim, da se radi sigurnosti dopuStena sila F, uzme
grupu C F,, = 12273 N (1250 kp) za 30°/o manja od one dobivene iz dijagrama na sl. 4.47, odnosno iz for-
mule (4.115h).
Poznajemo li dopuStene momente savijanja M, i M, moiemo odrediti i
U nekim sluEajevima radi velikih sila nije moguCe izaei ni s potpor-
maksimalnu dopuStenu silu F, s obzirom n a presjek neposredno ispod nim izolatorom grupe C, pa se tada postavljaju po dva potporna izolatora
kape, odnosno s obzirom na presjek neposredno iznad podnoija. Maksi- u svaku potpornu taEku.
malno dopuStene sile iznose
b) Utjecaj titrania na ~ p r e z a n j epotpornih izolatora
Ako sa F,' oznaEimo silu koja djeluje u hvatiStu, ali ne uzimajuei u
obzir utjecaj titranja, t e ako je pomnoiimo s frekventnim faktorom v,,
dobit Cemo silu F, s kojom treba provesti daljnji rafun, kako je veC opi-
F,,, =
M,
- sano u prethodnom odsjefku. Dakle
h + b? F, = v, F,' . . . (4.115k)
DopuStena je ona sila (F,, ili F,,) koja je manja. Za h = 0 manja je F,),, Frekventni faktor v, u ovisnosti o relativnoj frekvenciji c,/c prikazan je
dok je za vebe visine sabirnica manja F,,. Prema tome je M, = F,, b,. Na I na sl. 4.50. Treba naglasiti da se i sada radi o vlastitoj frekvenciji sabir-
sl. 4.46. prikazan je primjer ovisnosti F, od h, te dopuStena sila na sabir- nice, koja se odreduje na v& opisani nafin. I ovdje treba uzeti u obzir
nicu. Na sl. 4.47. prikazana je ovisnost dopuStene sile F, o visini (h) hva- naprezanje sabirnice, jer frekventni faktor na sl. 4.50. vrijedi samo onda
tiSta sile iznad gornjeg ruba kape za potporne porculanske izolatore izve- kad je
dene prema DIN-normama. \ u f u1 < 0,8 u ~ . ~ ' . . . (4.1151)
 Da se izbjegne odredivanje vlastite frekvencije sabirnica, moie se po-
staviti da je frekventni faktor

Tako odredeni frekventni faktor ima najveCu mogufu vrijednost, jer je

pri o + a, = 0,8 ao,,' frekventni faktor jednak 1. Naravno da v,' ima samo
teoretsko znafenje, jer tada izabiremo potporni izolator kao da je na sa-
birnici postignuto maksimalno naprezanje do kojega sabirnicu jog moiemo
smatrati elastiEnim nosafem. Radi toga je pogodno prvu kontrolu izvrSiti
s frekventnim faktorom v,' pa ako se ustanovi da se i pored tako visokog
frekventnog faktora moie iziCi s mehaniEki najslabijim potpornim izola-
torom, nije ni potrebno odredivati vlastitu frekvenciju sabirnica i fre-
kventni faktor prema sl. 4.50. Ako spomenuti uvjet nije ispunjen, potrebno
je, naravno, raEun provesti s frekventnim faktorom prema sl. 4.50.
Slika 4.50. Ovisnost frekventnog faktora potpornog izolatora (v*) o omjeru
vlastite frekvencije sabirnice (cl) i frekvencije m r e i e (c)

gdje su: a naprezanje sabirnice radi djelovanja struja u ostalim fazama,

a, naprezanje krajnjeg vodiEa radi struje u ostalim vodiEima iste faze (a,
dolazi u obzir samo pri sastavljenoj sabirnici), a a,,,' najvefa granica teEe-
nja materijala sabirnice (tab. 4.8). Kad je, naime, ispunjena nejednadiba
(4.1151) sabirnica se, kako je spomenuto, vlada kao elastihi nosaf. Ako
je, medutim, naprezanje sabirnice

treba raEunati sa v, = 1, jer se u tom sluEaju sabirnica viSe ne vlada

kao elastiEna greda, kako je to spomenuto u odsjeEku o naprezanju sa-
birnice.
TABLICA 4.9.
Izolatorski lanci za rasklopna postrojenja

Nazivni Kapasti izolatori Slika 4.51 Tipovi visecih izolatora: (a) kapasti, (b) masivni i (c) Stapni
napon viseti 1 rasteretni
Masivni
izolatori
Stapni
izolatori
izolatori
kV lanac ! lanac I

i1
C) Yisedi izolatori kao nosaEi sabirnica
3 X M 6012
il i 1 X L 7519
2 X M 7512 U rasklopnim postrojenjima u kojima su sabirnice izvedene od uieta,
kao nosaEi sabirnica upotrebljavaju se visefi izolatori. Dolaze u obzir
4 X M 7512 1 X L 75/14 izolatori u obliku kape - kapasti (sl. 4.51a), masivni (4.51b) i Stapni
"O 1 K 170/280
ili
4 X M 8512
ili
1 X L 85/14 (4.51~)izolatori. U tab. 4.9. naveden je broj Planaka za pojedine nazivne
napone. Dimenzije pojedinih tipova visefih izolatora mogu se nafi u pri-
7 X M 7512 ruEnicima (Lit. 40). Za rasteretne, a Eesto i za nosive lance, preporuEljivo
ili 2 X L 85/14 je upotrijebiti dvostruke lance, jer je u rasklopnim postrojenjima veta
7 X M 8512
vjerojatnost pojave luka nego na vodovima, i jer pad sabirnica moie iza-
Oznake prema DIN-normama: zvati znatna oStefenja u rasklopnom postrojenju.
kapastl izolatod K, masivni
izolatori VK, Stapni izolatori VKL

256 17 Visokonaponska ravklopna postrojenja 251

 F. Provodni izolatori
pogodno je upotrijebiti i za manje struje, kad su u ostalom postrojenju upo-
Provodni izolatori imaju zadatak da izoliraju gole vodife od zida ili trebljeni plosnati vodifi.
metalnih dijelova. Upotrebljavaju se pri prolazu vodira iz prostorije u
prostoriju, iz jednog dijela oklopljenog rasklopnog postrojenja u drugi,
ili iz rasklopnog postrojenja u slobodan prostor.
Medu provodnim izolatorima razlikujemo dva tipa: oni unutar pro-
storija (sl. 4.52a i 4,53a) i oni koji se barem jednom polovinom nalaze
na otvorenom (sl. 4.52b i 4.53b). Osim toga razlikujemo provodne izolatore
za okrugle vodife (sl. 4.52) i za plosnate vodife (sl. 4.53).

Slika 4.53. Provodni izolatori za plosnate vodire

Radi velikog kraka sile na ,provodni izolator proizvodi se samo grupa

B (sila Fpo =7358 N ili 750 kp) i grupa C (sila Fpo = 12273 N ili 1250 kp).
Odredivanje dopui-tene sile vrSi se prema istini principima kao za potporni
izolator.
G. NosaEi sabirnica
Postoji niz izvedaba nosafa sabirnica. Treba razlikovati nosafe za
okrugle i za plosnate sabirnice. Na sl. 4.54. prikazan je nosaf za okruglu
sabirnicu, a na sl. 4.55. za plosnatu. Prikazana izvedba n0sai.a za plosnatu
Slika 4.52. Provodni izolator za okrugle vodire I

Izbor provodnih izolatora vrSi se prema nominalnom naponu i prema

maksimalnoj trajnoj struji u normalnom pogonu, dok se kontrola izabra-
nog tipa vrSi s obzirom na mehanifko naprezanje i ugrijavanje u slufaju
kratkog spoja. Pri izboru provodnih izolatora potrebno je uzeti u obzir
i veliEinu struje radi ugrijavanja vodifa u provodnom izolatoru.
Slika 4.54. Nosac'
Provodni izolatori za okrugle vodife proizvode se normalno za 200, okrugle sabirnice
400, 600, 1000, 1500 i 2000 A, Sto odgovara maksirnalnoj trajnoj struji u
normalnom pogonu. Kontrola s obzirom na ugrijavanje za vrijeme kratkog
spoja vrii se na isti naein kao i za sabirnice. Za veCe struje upotrebljavaju sabirnicu postavlja se koso. n a sabi,rnicu, da se ona uklijeSti meau dva
se provodni izolatori s vodifima plosnatog profila. Takav provodni izolator vijka. Za sabirnicu sastavljenu od viSe vodifa moie se upotrijebiti nosaE
prikazan n a sl. 4.56.
 A. Upotreba i izbor
RastavljaEi (sl. 4.57) sluie za to da vidljivo odvoje dio rasklopnog po-
strojenja koje nije pod naponom, od dijela koji je pod naponom. Njihov
je, dakle, primarni zadatak da povebaju sigurnost osoblja koje treba da
radi na dijelu rasklopnog postrojenja, pri Eemu naroEito naglaSavarno da
poloiaj noieva rastavljaca mora biti vidljiv.

Slika 4.55. NosaE za plosnatu sabirnicu (s ozna-

kom poloiaja sabirnice)

-
sobirnica
Slika 4.57. Izvedba rastavljafa za napon 35 k V

Izbor rastavljafa vrSi se prema nazivnom naponu, maksimalnoj struji

I I
Slika 4.56. NosaE za sabirnicu sastavljenu od Petiri vodiEa
260
u normalnom pogonu, uz kontrolu s obzirom na udarnu struju kratkog
spoja (mehanifka EvrstoCa) i s obzirom na struju kratkog spoja mjero-
davnu za ugrijavanje (dopuSteno povisenje temperature).
Maksimalna struja kroz rastavljaf u normalnom pogonu mjerodavna
je za izbor rastavljara prema nazivnoj struji (nazivna struja je tolika
struja koja moie trajno t&i kroz rastavljaf, a da temperatura vodiEa ne
prek0rai.i dopuitenu granicu). O b i h o se proizvodi ogranifen broj tipova
rastavljaEa s obzirom na nazivnu struju. Broj tipova je normalno to manji,
Sto je viSi nazivni napon, jer su za visoki nazivni napon troSkovi za kon-
takte i vodljive dijelove maleni u usporedbi s troLkovima za izolatore
i postolje. Zato se npr. za napon 110 kV proizvodi obiEno sarno jedan tip
rastavljaEa i to za n a j v k u nazivnu struju koja praktiEki moie doCi u
obzir. U tab. 4.10. navedene su n a d m e struje aa koje se najEeSCe izvode
rastavljaei.
Nakon Sto je odabran rastavljai. prema nazivnoj struji, potrebno je
izabrani rastavljar kontrolixati s obzirom na mehaniEka naprezanja i ugri-
javanje za vrijeme trajanja kratkog spoja. MehaniEko naprezanje odre-
deno je udarnom strujom, a izdriljivost rastavljaca ovisna je o njegovoj
konstrukciji. Tvornice koje proizvode rastavljaEe navode podatke o udarnoj
struji (tjemena vrijednost) i o struji mjerodavnoj za ugrijavanje, koju moie
rastavljaf izdriati 1 sekundu. U tab. 4.11. navedeni su radi primjera po- RastavljaE se normalno ne upotrebljava za prekidanje struje, veC se
daci o tim dvjema strujama prema njemafkim DIN-normama. Ako kratki isklapanje vrSi kada kroz rastavljaf ne tefe struja. Otvaranjem kontakata
spoj traje dulje od 1 sekunde, dopuStena struja odreduje se izrazom rastavljaEa pojavit 6e se luk medu kontaktima, posljedica Eega mogu biti
znatna oStefenja u rasklopnom postrojenju. RastavljaE nema, naime, ni
uredaja ni medija za gaSenje luka. Kad se, medutim, radi o malim stru-
jama, moie se upotrijebiti i rastavljaE za njihovo prekidanje. Pri tome
je vaino da se isklapanje izvrSi Sto je moguCe brie. Tako je (tab. 4.12)
gdje su Ih dopuStena struja kroz 1 s, a t trajanje kratkog spoja u sekun-
dama. Relacija (4.118) izlazi iz uvjeta jednakosti razvij enih toplina za TABLICA 4.12.
razlifita trajanja kratkog spoja. Mogu6nost prekidanja struje pomo6u rastavljaEa montiranog
okomito, uz brzo isklapanje (Lit. 58)
TABLICA 4.10.
Izvedbe rastavljda prema Transformator u praznom hodu
nazivnoj struii
Nazivni napon kV G 10 20 30
10 35 110 220 kV
Nazivna snaga transformalora kVA 400 315 250 250
Najveca struja praznog hoda A 6 3 1,25 1,o

Optereceni transfoi-mator

Nazivni napon kV 6 10 20 30
Opterecenje Iranslormatora kVA 75 50 50 50
Nazivna struja translormatora A 7 3 1,5 1,O

TABLICA 4.11.
rastavljafem moguCe prekinuti struju praznog hoda ttansformatora na-
DopuStena udarna struja i dopulkna mjero- zivne snage od nekoliko stotina kVA, kao i struju opterefenog transfor-
davna struja za ugrijavade (efektivna vrijed-
nosti s t m j e kratkog spoja) kroz 1 sekundu, u matora od nekoliko desetaka kVA. RastavljaEem je moguCe prekinuti i
ovisnosti o nazivnoj struii rastavljaEa kapacitivnu struju (prazan hod) zrafnog voda duljine do oko 20 km i
Nazivna
struja
I
i
DopuStena
udarna
DopuStena
struja
napona do 10 kV. Medutim tvornice koje proizvode rastavljare ne garan-
tiraju obiEno ni toliku sposobnost rastavljaEa za prekidanje struje. Treba
rastavljata struja kroz 1 s naglasiti da je za mogufnost isklapanja transformatora u praznom hodu
.
mjerodavna veliEina struje magnetiziranja. Struja magnetiziranja moie
A i kA kA
za manje transformatore, do 250 kVA, iznositi 3O/o do lZO/o,a za vefe, od
200 ' 25 15 250 kVA do 1600 kVA, od 2010 do 10°/o nazivne struje. Radi toga je ne-
400 1 35 21 ophodno poznavati velifinu struje magnetiziranja prilikom donoSenja
50 30 odluke o isklapanju transformatora u praznom hodu. Pri isklapanju po-
100 (150)* 60 (75)* trebno je osim toga voditi raruna o naponu na stezaljkama transformatora,
2000-6000 150 75 jer s poviSenjem napona raste i struja magnetiziranja. Podaci o mogub
I nostima isklapanja pomofu rastavljafa vrijede samo za rastavljaEe koji
* PojaCana izvedba su montirani tako da noievi u uklopljenom stanju stoje okomito, jer se
tada postiie najpovoljniji uzgon luka. NaroEitu painju prilikom prekidanja
struje rastavljafem treba obratiti na pogon za otvaranje kontakata, jer
Ako se kontrolom ustanovi da rastavljaf odabran prema maksimalnoj mora biti osigurano brzo otvaranje, Sto nije uvijek slufaj ako se radi o
struji u normalnom pogonu ne moie da izdrii bilo mehanifka naprezanja pogonu s polugama. Prekidanje struje ne smije se vrSiti rastavljafima koji
bilo ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja, odabire se rastavljaE veCe na- nemaju istodobno otvaranje kontakata svih triju faza.
zivne struje, da bi se sprijefilo njegovo oStef enje u sluEaju kratkog spoja.
 Jedan je od uvjeta dobrog funkcioniranja rastavljaEa da se ne otvori
u sluEaju kratkog spoja. To se postiie njegovom ispravnom konstrukcij om
(Lit. 56. i 58) i izbjegavanjem nepovoljnog prikljueka spojnih vodova koji
bi mogli prouzrokovati otvaranje rastavljata. Na sl. 4.58a prikazan je
u ostalih izvedaba prikazanih na sl. 4.59. Najmanju povrkinu trebaju ra-
stavljaM s jednirn izolatorom (sl. 4.60), Cija je izvedba kompliciranija.
Normalno su rastavljairi svih triju faza tako mehanieki spojeni, da se
uklapanje i isklapanje vrSi istovremeno za sve faze. Iznimno se za napone
do'lO kV izvode rastavljaEi s uSicama na noievima, koji se isklapaju i
uklapaju pomoCu izolirane motke i to svaki pol posebno. Takvi rastavljaEi
upotrebljavaju se samo u najmanjim rasklapnim postrojenjima.
Upravljan je rastavljaEem rueno je ili pneumatsko. RuEno upravljanj e
vrSi se preko poluga vezanih s osovinom rastavljafa. Za pneumatski pogon
potreban je komprimirani zrak, koji djelovanjem na stap u cilindru po-
krete osovinu rastavljaEa. Pneumatskim pogonom moie se upravljati i
iz komandne prostorije, dok je pri upravljanju ruEnim pogonom potrebno
do& do Celije ili polja gdje se nalazi rastavljaE. U nekim sluEajevima
rastavljaEirna se upravlja i motornim pogonom, Sto se takoder moie obav-
ljati iz daljine. Pri motornom pogonu motor istosmjerne struje zakrete
osovinu rastavljaf a.

Slika 4.58. Povoljni (a) i nepovoljni (b) prikljufak

na rastavljaf s obzirom na silu koja dlelu~ena
otvaranje rastavljafa

povoljni, a na sl. 4.58b nepovoljni smjeStaj prikljuEnih vodova. Sila na

noi rastavljaEa je to v d a , Sto je udaljenost od vodiEa manja i Sto je
struja kratkog spoja v&a.
U nekim sluEajevima upotreblj avaju se rastavljaEi koji osim glavnih
noieva imaju i noieve za uzemljenje koji sluie za uzemljenje zraenonog
1 voda ili kabela nakon isklapanja (sl. 4.57). ObiEno su glavni noievi i noievi
za uzemljenje medusobno tako mehaniEki povezani, da se oni za uzemlje-
nje ne mogu uklopiti kad je rastavljaE zatvoren, d n o s n o da se glavni
noievi ne mogu u k l ~ p i t ikada su uklopljeni noievi za uzemljenje.

B. Izvedbe

Za napone do ukljuEivo 35 kV upotrebljavaju se rastavljairi izvedeni,

u principu, kao rastavljar na sl. 4.57.
Za viSe napone postoji niz konstrukcija koje omoguhju razliEite
izvedbe rasklopnih postrojenja. Glavna je t e h j a da se konstruira s malom
tlocrtnom povrSinom kako u otvorenom, tako i u zatvorenom poloiaju.
Na sl. 4.59. prikazani su rastavljari sa dva i tri izolatora, a n a sl. 4.60.
s jednim izolatorom. RastavljaE u kojega se srednji izolator pomiEe izmedu
dva krajnja izolatora (sl. 4.59~)treba manji razmak medu rastavljaeima Slika 4.59. Izvedba rastavljafa za napone iznad 35 kV sa dva ili'tri
razliEitih faza, jer mu kontakti ne izlaze iz njegove ravnine, Sto je slutaj izolatora
 Tiatnu I'an/ska UnutraJnja Sredstvo
POkiOpac opruqa 0bloq cqiv rebrasta cqev z a ggaien&

"&arno Kontaktni t i c 0 za
igla poklopac izbacivanje fica fica

Slika 4.61. Presjek kroz visokonaponski osiguraf

Slika 4.60. Izvedbe rastavljaEa za napone iznad

35 kV s jednim izolatorom
I stoljem

4.3. UREDAJI ZA PREKIDANJE STRUJE

U visokonaponskim postrojenjima za prekidanje struje dolaze u obzir:
visokonaponski osiguraEi, sklopke i uEinski rastavljaEi. Njihova upotreba
ovisi o nazivnom naponu, struji u normalnom pogonu, te o struji kratkog
spoja.
B. Vbokonaponski osiguraEi
Visokonaponski osiguraEi sastoje se od porculanske cijevi u kojoj je
smjeSteno viSe paralelno spojenih tankih srebrenih vodiEa na posebnim
nosaEima, koji ~siguravajuodredeni poloiaj vodiEa. Cijev je ispunjena
kremenim pijeskom (sl. 4.61). Krajevi cijevi provideni su metalnim ka-
pama na koje su spojeni vodiEi i koje dolaze medu kontakte postolja osi-
guraEa (sl. 4.62).
gdje su: i (A) momentana vrijednost struje kroz osiguraf, R (52) djelatni
otpor vodiEa u osiguraEu, t (s) vrijeme, M (kg) masa vodiEa u osiguraEu,
c (Wslkg, OC) specifiEna toplina vodiEa, 9 (OC) temperatura vodiEa, A (m2)
I povrSina vodifa, a #? (W/m2, OC) koeficijent prelaza topline. Prema tome
lijeva strana (4.119) prikazuje toplinu koja se zbog prolaza struje razvija
u osiguraEu za vrijeme dt, dok na desnoj strani prvi Elan predstavlja topli-
nu koja se troE za ugrijavanje vodifa, a drugi toplinu koju vodiE predaje
okolini. Postavimo sada da je
gdje je eo (Q m2/m) specifieni otpor na 0 OC, dok je a temperaturni koefi-
cijent. Masa vodiEa osigurafa M moie se prikazati kao

Prolazom struje kroz vodiee osigurafa, a radi djelatnog otpora, razvija gdje je y (kg/m3) gustoes vodiEa, a povrSina vodiEB
se toplina, od koje dio zagrijava vodife, dok se drugi dio predaje okolini.
Tu pojavu moiemo prikazati jednadibom A=dxl . . . (4.122)
 gdje je d (m) promjer vodiEa. Uzmemo li u obzir da je q = d2 ~ 1 4 nakon
, gdje je k , konstanta (obiEno neSto manja od jedinice). UvrStavanjem u
uvrStavanja i sredenja dobivamo
~rilikom'odredivanja izraza (4.123) uEinjeno je nekoliko pojednostav-
njenja. Po510 se od pretpostavke da je poEetna temperatura 0 OC, da bi se
pojednostavnilo pisanje formula. Dalje je pretpostavljeno da je toplina
koja se predaje okolini proporcionalna povrSini plaSta, Sto vrijedi pribliino za
dugu iicu u mirnom zraku. Konstante materijala (specifiEni otpor, speci-
fiEna toplina) ovisne su o temperaturi. BuduCi da se radi samo o princi-
pijelnom prikazu prilika, raEunat kemo da je specifiEna toplina kon-
stantna, dok Cemo za specifiEni otpor uzeti u obzir samo linearnu ovisnost,
a kvadratiEna ovisnost o temperaturi bit Ce zanemarena. I kad bismo uzeli
u obzir sve te ovisnosti, zanemarili bismo Einjenicu da su prilike u izve-
denom osiguraEu znatno kompliciranije, jer su vodiEi okruieni kremenim
pijeskom, jer se ne radi o ravnom vodieu, jer postoji i uzduino odvodenje
topline radi kapa na krajevirna osiguraEa itd. Sve to treba imati u vidu
kad se razrnatraju rezultati dobiveni iz :elacije (4.119). Medutim, kako
Ce se pokazati, rezultati se ne razlikuju bitno od eksperimentalno utvr-
denih odnosa.
Promotrimo najprije graniEni sluEaj kad vodiE osigurafa dostigne tem-
peraturu taljenja, ali se ne rastaljuje, jer se sva toplina razvijena u njemu
predaje okolini. VodiE, dakle, ostaje na konstantnoj temperaturi, i kroz
njega protjeEe graniEna izmjeniEna struja s efektivnom vrijednoSCu I,.
Buduki da je temperatura konstantna, diferencijal d6 = 0 i 6 = 6,)gdje
je 6,temperatura taljenja, pa je (4.123)
L I
Integriranjem u granicama od 0 do T,gdje je T vrijeme potrebno da vodiE
dostigne temperaturu taljenja, i dijeljenjem sa T, dobivamo
0
U razlomku na desnoj strani nalaze se - osim promjera d - samo kon-
stante ovisne o materijalu vodifa, pa se moie postaviti
I,2 = kl d3 . . . (4.126)
odnosno
I , = k, . . . (4.127)
Iz (4.127) moie se izvesti ovisnost presjeka vodira u osiguraEu o naziv-
noj struji I , (A) osigurafa. Izmedu granifne-struje I , i nazivne struje osi-
guraEa moie se postaviti relacija
I, = k, I, . . . (4.128)
(4.128) i uzimanjem u obzir odnosa izmedu promjera i presjeka, dolazimo
do relacije
q = k,I,lJ3 . . . (4.129)
gdje je k, konstanta. Ispitivanjem visokonaponskih osiguraEa odredene
proizvodnje ustanovljeno je (Lit. 42) da vrijedi odnos
odakle q dobivamo u mrn2, ako I , uvrstimo u A. Relacija (4.130) pokazuje
da (4.129), pa prema tome i (4.127), mogu dobro posluiiti pri kvalitativnim
razmatranjima.
Razmotrimo drugi graniEni sluEaj, kada je struja tako velika da izaziva
taljenje osiguraEa u vrlo kratkom vremenu. U tom sluraju moiemo pret-
postaviti da se toplina ne odvodi, pa za (4.123) moiemo napisati
Integriranjem lijeve strane od t = 0 do tt, gdje je tt vrijeme taljenja vo-
diEa osigurafa, te integriranjem desne strane od 6 = 0 do a,, dobivamo
I Na desnoj strani su sve veliEine, osim promjera d, konstante i ovisne o
materijalu vodiEa, pa moiemo napisati
,I
I
$ i2 dt = k, d4 . . . (4.133)
0
I struja I, (4.126) i vrijednost integrala (4.133) ovise o promjeru vodiEa
pa uvrStavanjem vrijednosti za d iz (4;126) moiemo do& do izraza
8
i* dt = k, I, 3- . . . (4.134)
, odnosno, uzevSi u obzir i (4.128)
8
i Z d t = k,Z,,x . . . (4.135)
Vrijednost integrala proporcionalna je - uz uEinjene pretpostavke -
ugrijavanju vodiEa, a ovisna je o promjeni vrijednosti struje za vrijeme
kratkog spoja. Da se ustanovi taj utjecaj, korisno je razmotriti dva kraj-
nja slufaja: a) kratki spoj je nastao u trenutku kad napon prolazi kroz
vrijednost nula, pa se pojavljuje maksimalna vrijednost istosmjerne kom-
ponente struje kratkog spoja i b) kratki spoj je nastao u trenutku kad je
napon maksimalan, pa se pojavljuje samo izmjenicna komponenta struje
gdje je Ik efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spo-
ja. U konstanti ks uzete su maravno u obzir ranije upotrijebljene konstan-
te, i prelaz od tjemene na efektivnu vrijednost struje kratkog spoja.
Uzirnajufi u obzir (4.129),iz koje moiemo odrediti I,, te nakon uvrfta-
vanja u (4.141),dobivamo
Konstantu k, moiemo izraEunati poznavajufi karakteristike materijala
osiguraea na osnovu prikazanih izvoda i ona iznosi
Slika 4.65. Ovisnost struje taljenja osigurara (it) o efektivnoj vrijednosti
imjenitne komponente struje kratkog spoja (IK) i nazivne struje
osigurata (In)
Izraz (4.144) priliEno se dobro slaie s relacijom (4.141) koja je odre-
dena teoretskim razmatranjem.
Naravno da (4.144)vrijedi za osigurafe odredene proizvodnje i odre-
denog tipa.
VeliEinu struje taljenja moiemo prikazati dijagramom kao Sto je onaj
na sl. 4.65. Struje taljenja prikazane su za razliEite nazivne struje osigu-
raEa, u ovisnosti o efektivnoj vrijednosti izmjeniEne komponente struje
kratkog spoja. Odredivanje struja taljenja, prema (4.144)i prema sl. 4.65,
ima smisla samo ako je manja od tjemene vrijednosti izmjeniEne kompo-
nente. Ako je, dakle, it 2 v~II,., prema (4.144)nefe dofi do pregaranja
osigurafa u prvoj Eetvrtini periode. Medutim, budufi da dolazi do smanje-
nja porasta struje kad se ona pribliii tjemenoj vrijednosti, nefe dofi do
pregaranja osiguraEa ni onda ako je it neSto manja od tjemene vrijednosti,
jer je raEun proveden uz pretpostavkq da struja raste u pravcu. Za ostale
vrijednosti struje it dijagram na sl. 4.65. daje taEne vrijednosti. Ako npr.
efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja, koja
protjeEe kroz osiguraE nazivne struje 40 A, iznosi 20 kA, struja taljenja
osiguraEa iznosit f e 7 kA. d
C) Prekidanje struje
Promotrimo ilajprije pojave do kojih dolazi od taljenja vodira u osi-
guraEu do prekida strujnog kruga.
Pri vrlo velikim gustoCama (10000 A/mm" viSe) topljiva iica u osi-
guraEu trenutaEno f e se ras'caliti po fitavoj duljini i naglo ispariti. Me-
kruto tekude ( plinovi(0 slonje
I
Slika 4.66. Vodljivost (1) srebra u ovisnosti o temperaturi (8)
18 Visokonaponska rasklopna postrojenja 273
talne pare ekspandiraju u okolni kremeni pijesak, pa presjek rastaljene
metalne iice gotovo trenutaEno postaje jednak nuli. Na sl. 4.66. prikazana
je vodljivost srebra u ovisnosti o temperaturi (Lit. 41). Elektrirna vodlji-
vost srebra pada s poviienjem temperature. Na temperaturi taljenja, a
nakon rastaljenja, vodljivost pada na polovinu vrijednosti. S povekanjem
temperature vodljivost i dalje pada, da bi postigla vrijednosti nula (izo-
lator!) kad se sva koliEina srebra ispari. Srebro se vlada kao izolator
sve dok ne nastupi ionizacija (oko 3200 OC). Daljnje poviSenje tempe-
rature dovodi do poveCanja vodljivosti srebra. Prema tome se otpor iice
naglo poveCava do neizmjerno velike vrijednosti, kad je sva iica ispa-
rena. S poveCanjem otpora smanjuje se struja kroz osiguraE od poEetne
vrijednosti if (struja taljenja) na nulu i to u veCini sluEajeva prije nego
Sto bi struja kratkog spoja postigla vrijednost nula.
Na sl. 4.67. prikazan je primjer oscilograma struje i napona za vri-
jeme djelovanja osigurafa. Nakon taljenja osiguraEa struja poEinje opa-
dati, a radi induktiviteta (L) mreie inducira se napon, koji se super-
ponira naponu izvora (v,). Ako sa v oznaEimo napon na osiguraEu, mo-
iemo postaviti
ib //---
/ Benje napona manje. Nakon toga dolazi do taljenja i isparivanja dijelova
Struja kratkoq
/' spyb ne bi
/ -
postopo asigura 6
/'
Slika 4.67. Tok struje i napona prije (t3 i nakon
( t ~taljenja
) osiguraEa
jer djelatni otpor mreie moiemo zanemariti. BuduCi da struja nakon
di .
taljenja vodiEa opada, - je negativno, pa je napon na osiguraru veCi
dt
od napona mreie. Radi naglog opadanja struje pojavit Ce se znatno po-
veCanje napona. Do sliEne situacije doCi Ce ako je gustoCa struje u osi-
guraEu manja od navedene, ali veCa od 1000 A/mm? Tada Ce se iica
u osigurafu rastaliti po cijeloj duljini, ali neCe doCi do spontanog ispa-
ravanja. Tanki vodiE raspada se u kapljice radi djelovanja povrSinskih
naprezanja i radi djelovanja elektrornagnetskog polja. Zbog djelovanja
tih sila dolazi naglo do formiranja kapljica. Medu kapljicama nastaju
elektriEni lukovi. Metalne kapljice djelomirno poniru u okolni pijesak,
a djelomiEno se isparavaju. Zbog intenzivnog hladenja luk se vrlo brzo
gasi. I u tom sluEaju dolazi do velikih prenapona. Pri joi manjim gusto-
Cama struje iica se rastali na jednom ili viSe kraCih dijelova, gdje je
presjek sluEajno bio manji. Zbog nastalog elektriEnog luka iica se dalje
topi, pa jedan dio rastaljene iice ponire u pijesak, a drugi se isparava.
R-adi poveCanja otpora u osiguraEu struja opada sve dok se toplina razvi-
jena u luku toliko ne smanji, da se luk ohladi ispod temperature ioni-
zacije.
Zbog svega toga vodiE se u osiguraEu ne izvodi istog presjeka na
cijeloj duljini. Vodifi u starijim osiguraEima imali su na polovini duljine
neito smanjen presjek. Na taj naEin se postiie to da se najprije rastali i
ispari samo dio duljine vodiEa, stvara se luk manje duljine, struja opada
polaganije nego kad se stvori luk na cijeloj duljini vodifa, pa je i povi-
veCeg presjeka, Sto dovodi do produienja luka i do ponovnog poviienja
napona. Nastojalo se osiguraE tako konstruirati da drugo poviienje na-
pona ne bude veCe od prvog. No i pored toga bili su. prenaponi, koji su
se javljali, visoki i premaSivali su dvostruku tjemenu vrijednost naziv-
nog napona.
Da bi se to poviSenje smanjilo, osiguraEi se danas izvode sa stepeno-
vanim presjekom. Najmanji presjek ima vodiE na polovini duljine, pa
se on sve viSe poveCava, Sto je vodiE bliie krajevima. Na taj naEin ostva-
ruje se poviSenje napona koje se kreCe oko 1,5 tjemene vrijednosti na-
zivnog napona.
Smanjenje poviienja napona dovodi do produljenja trajanja prekida
struje (produljenja vremena tl na sl. 4.67), posljedica Eega je poveCanje
koliEine energije koju treba u osiguraEu pretvoriti u toplinu. Ako, naime,
relaciju (4.145) pomnoiimo s momentanom vrijednoSCu struje i diferen-
cijalom vremena dt, dobit Cemo
v i d t = v,idt-Lidi . . . (4.146)
Integriranjem lijeve strane i prvog Elana na desnoj strani od tt do tt r t,, a
drugog Elana na desnoj strani od i = it do i = 0, dobit Cemo
f.4. 1. 1.
tt tr
Prvi Elan na desnoj strani predstavlja energiju koju ddje generator, dok
je drugi Elan jednak magnetskoj energiji mreie, koja je akumulirana
 LI mreii u trenutku taljenja osigurafa, jer u tom trenutku kroz osigurat
protjeEe struja il. Zbroj tih dviju koliEina jednak je koliEini energije
koju nazivamo energijom gaSenja. Sto je ta koliEina energije veCa, teie
Ce se luk u osiguraEu ugasiti, jer Ce se razviti veba koliEina topline koju
treba odvesti, da bi se dovoljno snizila temperatura u osiguraEu kako
bi pala ispod temperature ionizacije. Na hladenje znatno utjefe kremeni
pijesak koji se nalazi oko vodifa. Poslije isparavanja vodifa elektriEni
luk ima na raspolaganju u pijesku kana1 vrlo malog presjeka, pa se
radi dobrog kontakta s pijeskom intenzivno hladi. Kremeni pijesak odre-
dene granulacije pokazao se je najpogodnijim radi dobrog odvodenja
topline i velike brzine kojom u-njega difundiraju metalne pare.
Sposobnost prekidanja struje osiguraeem karakterizirana je energijom
gasenja. Ako, naime, neki osiguraE moie prekinuti struju koja ima W,
energiju gaSenja, moCi f e prekinuti i struju s energijom gaSenja W,, ako
je W, 5 W,.
Teoretska (Lit. 43) i eksperimentalna (Lit. 47) ispitivanja su pokazala
da energija gaSenja ovisi o velifini struje kratkog spoja, uz ostale naj-
nepovoljnije ckolnosti. Najnepovoljnije je za osiguraf ako njegovo talje-
nje nastupi 0,5 do 1,5 ms (kod 50 Hz) prije nego Sto je napon generatora
postigao tjemenu vrijednost (Lit. 46), radi relativno velikog udjela ener-
gije iz generatora. Maksimalnu energiju gaSenja postiiemo pri tzv. kri-
tiEnoj struji kratkog spoja (Ik,), koja se moie prikazati kao vigekratnik
nazivne struje osiguraEa (I,,). Moderni osiguraEi imaju slijedefi omjer
IkrlI, u ovisnosti o nazivnoj struji:
nazivna struja (I,) omjer
Pri vetim strujama kratkog spoja energija gaienja postaje sve manja,
u prvom redu radi smanjenja magnetske energije +2
Lit?, Sto n;ogu
pokazati slijedefa razmatranja. Struja tropolnog kratkog spoja odreduje
se iz relacije
Velieinl: i, imamo u (4.142), pa je
jer su sve ostale veliEine, osim I,., konstantne za promatrani tip osigu-
rafa. Izgleda na prvi pogled neshvatljivo da je magnetska energqa
mreie manja kad je struja kratkog spoja vefa. No to kemo shvatiti, alio
uzmemo u obzir da na magnetsku energiju ima veei utjecaj induktivitet
mreie, koji je obrnuto proporcionalan struji kratkog spoja, dok je struja
i, proporcionalna trekem korijenu struje kratkog spoja, pa smanjenje
induktiviteta vise utjefe nego povekanje struje taljenja.
Na sl. 4.68. prikazan je primjer ovisnosti energije gaSenja o struji
kratkog spoja.
Slika 4.68. Primjer ovisnosti energije
gaSerija (w,) o omjeru struje lrrat,kog
spoja (11;) i kritiEne struje (11:~)
Zbog svega toga rasklopna snaga osrguraEa moie biti i vrlo velilca.
d) Izbor osiguraEa
Izbor osigurata vrSi se prema nazivnom naponu mreie i prema na-
zivnoj struji.
OsjguraEi opisane izvedbe izraduju se za nazivne napone do ukljuEivo
35 k ~ . -
Nazivna struja osiguraEa odabire se prema dijelu mreie koji ke Stititi
osiguraE. Za dalekovod se odabire osiguraE preina naj.eCoj struji koja .
se moie pojaviti u norinalnom pogonu, a za kabel prema najveeoj do-
puStenoj trajiloj struji, koja je odredena s obzirom na dopuSteno ugrija-
vanje. Nazivna struja osiguraEa postavljenih za zaStitu transformatora
odreduje se prema nazivnoj struji transformatora, ali tako da nazima
struja osigurara bude pribliino dva puta veka od nazivne struje trans-
forn~atora,kako bi se sprijefilo pregaranje osigurata pri uklapanju
transformatora. Isto vrijedi za osiguranje kondenzatorskih baterija. Za
osiguranje naponskih transformatora upotrebljava s e osiguraE najmailjz
nazivne struje. Neke tvornice, naime, proizvode osiguraEe od 2 A, a neke
od 6 'A, kao osigurate najmanje nazivne struje.
 Prema provedenom razmatranju o prekidanju struje moglo bi se za- I,, i it10
kljufiti da osiguraf koji moie prekinuti Ik, moie prekinuti i svaku ve6u A kA
struju. Medutim radi mehanifkih naprezanja osigurafa ipak postoji gor-
nja granica, koja je vrlo visoka. Tvornica Siemens (Lit. 25) navodi (tab. 6
..........
1 0,707
4.13) npr. da osiguraf nazivne struje 6 A za napon 30 kV moie prekinuti
..
10 j 1,33
struju rasklapne snage 1500 MVA.

1
1,90
Iz tab. 4.13. je vidljivo, osim toga, za koje nazivne struje spomenuta
tvornica proizvodi osigurafe za pojedine nazivne napone.
.
ti -..
3,25
40 ! 5,43
- -- .. --.
TABLICA 4.13. 60 7,58
Rasklopne snage osiguraEa (Lit. 25)
100 12,4
- ---
'
..-
. ..
Nazivni napon (kV) 3 6 10 20 30 150 16,O
....... .
-
200 18,5
Nazivna str~ija Rasklopna snaga (tropolno) MVA
(osiguraEa (A)
6 450 800 1200 1000 1500 Slika 4.69. Struje taljenja osigurata za efektiwru struju kratkog spoja
10 450 800 1200 1000 1500 10 kA (tabela) i faktor f za odredivanje struje talenja za struju
15 450 800 ' 1200 1000 1500 razlititu od 10 kA (dijagram)
25 450 800 1200 1000 1500
40 450 800 1000 1000 -
60 450 700 1000 - -
100 400 700 1000 - -
150 400 700 - - -
200 400 - - - -

Naravno da se spomenute rasklopne snage odnose na struju kratkog

spoja, koja bi potekla kad n e bi postojao osigurai: koji 6e je prekinuti
prije nego Sto postigne tjemenu vrijednost Maksimalnu struju - defi-
niranu kao struju taljenja it - moiemo odrediti prema relaciji (4.141).
Tvornica Siemens za svoje osigurafe daje (Lit. 25) tablicu i dijagram (sl.
4.69) prema kojima se moie odrediti struja it. Odredivanje struje it vrSi
se u dva koraka. Prvi je odredivanje struje taljenja pri efektivnoj vri-
jednosti izmjenirne komponente struje kratkog spoja I K = 10 kA. Ta
struja taljena itlo odreduje se iz tablice na sl. 4.69, prema nazivnoj struji
osiguraEa. Drugi je korak odredivanje faktora

gdje je I, struja kratkog spoja u kA, Sto moiemo ofitati iz dijagrama na

sl. 4.69. Struja taljenja it, maksimalna struja kroz osigurar, odreduje se
tada iz relacije
it = f it lo . . . (4.152)
P r i odredivanju selektivnosti zaStite osigurafima potrebno je pozna-
vati ovisnost vremena taljenja osigurafa u ovisnosti o velifini struje i to
za relativno male struje. Prirnjer za takvu ovisnost prikazan je n a sl. Slika 4.70. Ovisnost vremena taljenja osiguraEa o veliEini struje za osiguraEe razliCitih
4.70 (Lit. 25). nazivnih struja
 C. Sklopke
a) ElektriEki luk
Isklapanjem sklopke kroz koju protjeEe struja, pojavit 6e se elek-
triEki luk medu kontaktima sklopke. U trenutku rastavljanja kontakata
ugrije se njihov metal toliko da dolazi do taljenja i isparavanja radi
vrlo velike gusto6e struje na dodirnoj plohi neposredno prije rastavlja-
nja. Prostor medu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa
ona nastavlja protjecati i pored toga Sto su se kontakti rastavili. Vodlji-
Napon koji vlada medu kontaktima tjera struju kroz vodljivi stupac
plinova, u kojemu se zbog elektriEnog polja elektroni velikom brzinom
krecu prema anodi, a ioni prema katodi. Pri tome se mogu u prostoru
luka, pojaviti novi nosioci naboja radi udarne ionizacije (sudar Eestica)
i radi termiEke emisije elektrona (emisija elektrona iz uiarene katode
zbog djelovanja elektriEnog polja).
Otpor luka (7,) ovisan je o ionizaciji prostora medu kontaktima, stu-
panj ionizacije ovisi o temperaturi, a ova o koliEini topline (Q Ws) koja
se akumulira u luku. Ta toplina je razlika izmedu topline razvijene u
luku, koja je proprocionalna produktu napona (ul) i struje (i,) luka, i
topline koja se predaje okolini. Otpor luka odredene duljine i u odrede-
noill mediju jest funkcija struje il. Ta ovisnost otpora luka moie se pri-
kazati karakteristikom (sl. 4.73) napon-struja, jer otpor je omjer izmedu

Slika 4.71. Vodljivost du-

Sika kod 1 at u ovisnosti
o temperaturi (Lit. 60)

vast medu kontaktima raste radi termoionizacije, Sto je posljedica visokih

temperatura. Molekuli plina raspadaju se na ione i elektrone, a njihova
ionizacija, a s tirn i vodljivost, naglo rastu s porastom temperature (sl.
4.71). Visoke temperature vladaju u jezgri luka, Eiji je presjek propor- Slika 4.73. Karakteristika napon-
'

struja luka (a) i karakteristika na-

pon-struja za otpor nezavisan o
struji (b)

napona i struje. U istom dijagramu prikazana je radi usporedbe (pravac

b) i karakteristka napon+truja za otpor nezavisan o struji.
Ako sa Q (Ws) oznaEimo toplinu koja se akumulira u lulru, ovisnost
otpora luka moiemo (Lit. 61) prikazati relacijom
rl = 71, e - QiQo . . . (4.153)
gdje su rlo i Qo konstante ovisne o duljini luka i mediju u kojem gori
luk. VeliEina rl, je otpor medu kontaktima kad je Q = 0, dok je Q,
Slika 4.72. Temperatura
toplina uz koju otpor luka pada na 0,367 rlo. Deriviranjem po vremenu,
u elektrienom luku u jer ielirno razmatrati prilike kad je struja luka izmjeniena, a uzimajuCi
ovisnosti o udaljenosti u obzir da je Q, pa prema tomu i rl, funkcija vremena, te nakon uvrSta-
od sredista luka (Lit. 62) DI1-X --- vanja vrijednosti za rl, iz (4.153), dobivamo
udaljenosl od uaaljenost od
sredislo luka srediila luka

cionalan s jaEinom struje, dok se temperature naglo smanjuju s udalja-

vanjem od jezgre (sl. 4.72). Temperature u jezgri luka dostiiu i do Akumuliranu toplinu moiemo, dalje, prikazati relacijom
20000 OK (Lit. 63). dQ = (vlil - Po)dt . . . (4.155)
 gdje su Po dt toplina koju luk predaje okolini, a v~il dt toplina razvijena
u luku prolazom struje il. UvrStavanjem dQ iz (4.155) u (4.154), i uzevSi
u obzir da je
te da su i napon i struja luka funkcije vremena, dolazimo do izraza
te ako predaja topline okolini ostane konstantna (Po = konst). Na sl. 4.74.
prikazano je nekoliko krivulja vl (t) za razlifite vrijednosti to 6 = konst.
i za konstantni omjer P,lIk. Treba naglasiti da prikazana promjena na-
pona luka vrijedi za konstantan razmak medu kontaktima. Naravno da
promjena razmaka, odnosno duljine luka, utjefe na otpor, a prema tome
i na napon luka.
Pad napona u luku moiemo podijeliti n a dio neposredno uz kontakte
i na dio u ostalom prostoru medu kontaktima (sl. 4.75). Pad napona uzdui
luka moie se prikazati relacijom

koji predstavlja ovisnost napona luka vl (t) o bilo kakvoj promjeni struje
il (t). Ako je struja luka
ano do katoda
I
. . . (4.157) <== 1=--=---
il = Ik sin to t - _ _ _ - ---
+ ---==.---
rjesenj e diferencijalne jedmnadibe jest
I
2 Po
Vl =

gdje je
sin (w t q~)
I
p, = arc cotg 2 (0 iE ...
i

Velifina 9 je vremenska konstanta luka, tj. vrijeme potrebno da otpor

luka poraste na vrijednost erl, ako struja postane jednaka nuli (vl it = O),
gdje su a = a, +ak (sl. 4.75), a ll razmak medu kontaktima. VeliPine
a i p su ovisne o temperaturi luka, o tlaku i mediju medu kontaktima,
o materijalu i izvedbi kontakata. Opadanjem temperature jezgre luka
poveCava s e pad napona po jedinici duljine (p) i pad napona neposredno
uz kontakte (a). PoveCanjem tlaka medija u kojemu gori luk pov&ava
se takoder pad napona luka. Na napon luka znatno utjefe medij u ko-
jemu luk gori. U tab. 4.14. navedeni su podaci o relativnom padu napona
TABLICA 4.14.
Relativni pad napona po jedinici
duljine luka (Lit. 56)

Zrak
I Relativni pad napona
po jedinici duljine
luka

1
DuSik 1
Kisik 2,s
Ugljirni dioksid

I
1,7
Vodena para 4,4
SLika 4.74. Ovisnost napona luka (vl) o stmji luka (il) za razlitite velifine Vodik 13.5
09 (4.160) uz kanstantnu duljinu luka i uz konstantno odvodenje topliie

282
po jedinici duljine luka (zrak ima pad napona 1) za neke medije. Naj-
veCi relativni pad napona ima vodik, pa se zbog toga i upotrebljavaju
ulje (u parama ulja ima oko 70°/o vodika) i voda (dvije trekine vodika).
Energija luka odredena je relacijom
Odvodenje te topline osnovni je uvjet za gaSenje luka, jer o tomu ovisi
temperatura, a o temperaturi vodljivost medija. Sto je kraCe vrijeme
trajanja luka ti postiiu se povoljnije prilike u sklopki.
b) GaSenje luka
GaSenje luka kompliciran je proces na koji utjeEu elektrifke, magnet-
ske, kemijske, termodinamiEke i hidrodinamiEke pojave. Koja ke od
tih pojava prevladati i preuzeti glavni utjecaj na gaienje luka ovisi o
vrsti sklopke i p mediju za g d e n j e luka. U svim slufajevima, medutim,
za gaSenje luka potrebno je: a) vrlo brzo povekati razmak medu kontak-
tima, kako bi se Eim prije (radi smanjenja energije luka) postigla uda-
ljenost na kojoj Ce se luk ugasiti i koja ke biti dovoljna da se sprij&i
njegovo ponovno paljenje; b) smanjiti presjek luka, kako bi se povekao
n j e g ~ vpad napona (vaino za gaSenje luka istosmjerne struje) i c) pri
tome ~ s i g u r a t iintenzivno odvodenje topline.
GaSerlje luka izmjeniEne struje olakSano je Einjenicom da napon
mreie i struja luka nakon svake polovine periode prolaze kroz vrijed-
nost nula. U trenutku kad struja prolazi kroz vrijednost nula gasi se
luk, koji Ce se ponovno pojaviti ako je napon potreban za ponovno pa-
ljenje luka manji od napona mrefe, odnosno ako je napon mreie dovoljan
da svlada elektriEnu Evrstoku razmaka medu kontaktima. Nasuprot tome,
ako je napon potreban za ponovno paljenje luka veCi od napona mreie
luk se neke ponovno upaliti i gGenje Ce biti postignuto. Elektritha Evr-
stoCa prostora medu kontaktima ovisi s jedne strane o prilikama prije
gaSenja luka, a s druge strane o intenzivnosti hladenja. Prema tome elek-
Slika 4.76. Promjena elektrirne PvrstoCe (vl) prostora medu kontaktima
sklopke i napona nlreie ( v ) nakon prolaza struje kroz nulu; (tp) momenat
ponovnog paljenja luka
trifna EvrstoCa funkcija je i vremena, kao i napon mreie koji vlada
medu kontaktima. Ako je elektriEna Evrstoba - nakon gagenja luka -
stalno veCa (sl. 4.76a) od napona mreie, luk se neCe ponovo upaliti. Ako,
medutim, u jednom trenutku napon mreie postane veCi (sl. 4.76b) od
elektriEne Evrstoke, luk Ce se ponovo upaliti do ponovnog prolaza struje
kroz nulu.
Na sl. 4.77. prikazano je gasenje luka u strujnom krugu u kojemu
postoji samo djelatni otpor (cos p7 = I), a na sl. 4.78. gaSenje luka u induk-
tivnom strujnom krugu (cos p7 = 0).
U prvom su sluEaju struja (i,) i napon mreie ( v ) u fazi. Napon luka
(v,) u fazi je sa strujom. Struja de teci sve dok je napon luka inanji od
napona mreie. Smanjenjem struje raste napon luka, pa u trenutku t,,
Sto odgovara taEki A (sl. 4.77), dolazi do izjednaEenja napona luka i nn-
pona mreie, pa i do gaSenja luka. Radi daljnjeg povekanja razmaka lcon-
talcata i hladenja prostora medu k o n t a k h a povekava se elekiriEna Evr-
stoka. To povekanje prikazano je pravcem kroz taPke A i B. TaEka C
simetriEna je s obzirom na os apscisa s ta&om B, a pravac kroz taEku
C i D simetriEan je s pravcem kroz taPku A i B. U trenutku td, kad elel:-
triEna Evrstoka (pravac kroz C i D) medu kontaktima postane jednaka
naponu mreie ponovo se pali luk, struja il raste, a napon luka v, pada.
Struja luka slijedi napon mreie, pa se opadanjem napona s m ~ q j u j ei
stxuja, 8to dovodi do povekanja napona luka. U trenutku t,' ponovo do-
lazi do gaSenja luka i do ponavljanja opisane pojave. Produljenjem luka
zbog povekanja r z m a k a medu kontaktima brie raste elektriEna EvrstoCa
medu kontaktima, pa Ce se luk konaEno ugasiti (momenat t,") kad elek-
I
Slika 4.77. Promjena struje luka (ir), n a p m a 1uka (vr) i .napona mreie (v) prije
konaenog gabenja luka za strujni k ~ i l gs djdatnim otporom (cos p = 1)
285
 mi Slika 4.79. Nadoknadna shema mre-
i e za odredivanje titranja napona
medu kontaktima sklopke nakon ko-
nafnog gaHenja luka

gdje je a reciprocna vrijednost vremenske konstante

a w, kruina frekvencija prekidnog napona

Na sl. 4.80. prikazana je promjena napona medu kontaktima sklopke.

Uz pretpostavku da je kruina frekvencija prekidnog napona znatno veka
od kruine frekvencije napona mreie (Sto je uvijek i ispunjeno), moiemo
Slika 4.78. Promjena struje luka (il), napona luka (vr) i napona mreie, ( v ) prije napon mreie za vrijeme nekoliko prvih perioda smatrati konstantnim.
konafnog gaienja luka za strujni krug s induktivnim otporom (cos p, = 0) Pon~obudijagrama na sl. 4.80. mogu se definirati karakteristiene veli-
Eine. Faktor amplitude y odreden je omjerom izmedu maksimalne vri-
trifna Evrstoka postane tolika da napon mreie neke biti dovoljan da po- jedilosti prekidnog n a p n a V,, medu kontaktima i tjemene vrijednosti
novno uspostavi luk medu kontaktima sklopke. napana mreie Vm
Na sl. 4.78. prikazane su prilike gaSenja luka u induktivnom strujnom
krugu. ElektriEna Evrstoba medu kontaktima mijenja se nakon ga5enj.a
luka po pravcu kroz taEku A, odnosno po pravcu kroz taEke B i C, k o ~ l
je simetriEan s obzirom na os apscisa. Napon medu kontaktima u tre-
nutku gageqja luka jednak je OA,pa radi kapaciteta mreie (dolazi do pre-
lazne pojave koja je opisana u sljedekem poglavlju) ne moie on
trenutaeno narasti na napon mreie u tom momentu. Porast napona medu
kontaktima mijenja se po pravcu kroz taEke A i C, pa se u trenutku t,
koji odgovara taEki C, kada je napon medu kontaktima jednak elektriE-
noj Evrstohi, ponovno pali luk. Luk gori sve do ponovog prolaza struje
lcroz nulu, kad se ponavlja vek opisana pojava, ako elektriEna Evrstoka
ne postane tolika da onemoguki ponovo paljenje luka. Napon medu kon-
taktima nakon konaEnog gaSenja luka postaje jedriak naponu mreie, ali
tek nakon prelazne pojave, koja ovisi o induktivitetu i kapacitetu mreie.
Utjecaj te pojave na gaSenje luka bit ke prikazan u slijedehem poglavlju.

C) Pojave nakon gaScnja luka

Buduki da je mreia preteino induktivna, te da u njoj postoje kapa-
citeti, nakon konaPnog gaSenja luka dolazi do titranja napona medu
kontaktima sklopke. Tu prelaznu pojavu moiemo principijelno odrediti
iz sheme na sl. 4.79. Napon medu kontaktima sklopke (nazvan i prekid-
nim naponom), nakon konaEnog gaSenja luka, moiemo prikazati izrazom
Slika 4.80. Promjena napona medu kontaktima nalcon konafnog
v9 = ~ ~ ( l - e - ~ ~ c o s w , t ) . . . (4.163) , gaHenja luka
 gdje je V efektivna vrijednost napona mreie. Napon mreie nazivamo i gdje je f, frekvencija prekidnog napona. ProsjeEna brzina porasta pre-
povratnim naponom. Vrijeme t, jest trajanje od konafnog gaSenja luka kidnog napona odredena je nagibom pravca s sa sl. 4.80. Tu brzinu po-
do pojave maksimalnog prekidnog napona. Ono je odredeno relacijom
I rasta odredujemo iz relacije

Ako se poznaju dvije od navedenih karakteristienih velieina, moie se

odrediti treCa.
Zanemarimo li prigufenje, faktor amplitude postiCi Ce maksimalnu
vrijednost Y,~,, = 2, dok Ce prosjetna brzina porasta iznositi h v,,,, =
= 4 f, Vm.
Visina prekidnog na ona i frekvencija tog napona znatno utjefu na
l
konaEno gaSenje luka. to je veCi prekidni napon i Sto je viSa frekvencija
prekidnog napona,,to teie je postiCi konafno gaSenje luka.
Kao primjer visine prekidnog napona navodimo rezultate ispitivanja
(Lit. 64). Na sl. 4.81. prikazana je ovisnost faktora amplitude y (4.166)
o opterekenju promatrane mreie. Smanjenje faktora amplitude s pove-
Canjem opterebenja posljedica je djelovanja djelatnog otpora s kojim
moiemo prikazati djelatno opteretenje. Moiemo smatrati (Lit. 56) da je
taj otpor prikljufen paralelno kontaktima sklopke. Sto je veCe optere-
Cenje, to je manji djelatni otpor, a veCe priguSenje prekidnog napona.
U mreiama vrlo visokog napona opteretenje je daleko od sklopke, pa je
i utjecaj djelatnog otpora manji. Radi toga je u takvim mreiama i veCi
faktor amplitude.
Frekvencija prekidnog napona odredena je karakteristikama mreie,
pa se naziva i vlastitom frekvencijom mreie, koja je odredena relaci-
jom (4.165). Vlastita frekvencija mreie postaje sve manja Sto je nazivni
napon veCi, jer s poviSenjem napona obifno raste i induktivitet kratko-
spojenog kruga, kao i kapacitet, radi vebe duljine vodova. Osim toga
na vlastitu frekvenciju mreie utjeEe shema spoja mreie, koja ostaje pri-
kljuEena na izvore nakon isklapanja sklopke. S obzirom na shemu spoja
treba razlikovati dva granifna slufaja: a) napajanje jednog voda s jedne
strane preko transformatora uz malu rasklopnu snagu na mjestu sklopke
(shema spoja 1 na sl. 4.82), kad je vlastita frekvencija visoka i b) sklopka

SHEtlA SPOJA 1 SHEMA SPOJA 2 SHEMA SPOJA 3 SHEMA SPOJA 4

Slika 4.81. Ovisnost faktora amplitude y (4.166)o omjeru stvarnog (P)

i maksimalno mogufeg opterkenja (Po)mreie za nekoliko mreia za kojo I
su karakteristike navedene u tablici Slika 4.82. T i p i h e sheme spoja s obzirom na vlastitu frekvenciju mreie

288 19 Visokonaponska rasklopna postrojenja 289

I
I
I
u velikoj mreii s velikom rasklopnom snagom (sheme spoja 2 na sl. 4.82),
kad ostaju u neisklopljenom dijelu mreie ukljuEeni dalekovodi, pa je
radi velikih kapaciteta i vlastita frekvencija malena. Ostali sluEajevl
prikazani na sl. 4.82. (sheme spoja 3 i 4) predstavljaju medusluEajeve
s obzirom na visinu vlastite frekvencije mreie (sl. 4.83). Vlastita fre-
Ce se mijenjati sa dvije frekvencije. Dvije vlastite frekvencije poslje-
dica su podjele mreie na dva dijela (sl. 4.85a). Medu kontaktima sklopke
djeluje razlika napona dvaju dijelova mreie (sl. 4.85b i 4.85~).
RaEunsko odredivanje vlastite frekvencije neSto kompliciranijih mreia
traii dugotrajne raEune (Lit. 65, 66) ili znatna pojednostavnjenja (Lit.

--
kvencija mreie ovisi, osim toga, o izvedbi generatora: generatori s izra- 44). Osim toga razvijen je niz metoda mjerenja vlastite frekvencije mreie
zitim polovima imaju uz istu nazivnu snagu veCu reaktanciju pa radi a da se ne prekida opskrba potroSaEa (Lit. 67, 68. i 69), te modeli mreie
toga (sheme spoja 3 i 4) i mreia ima manju vlastitu frekvenciju. UtjeEe za odredivanje iste veliEine (Lit. 70. i 71).
jog i to radi li se o zraEnim vodovima ili kabelima (sheme spoja 2), jer
je u kabela produkt LC v&i nego u zraEnih vodova, pa kabelska mreia
ima manju vlastitu frekvenciju.
Kao Sto se moie vidjeti i iz gore spomenutih graniEnih sluEajeva, nor-
malno se ne pojavljuju istodobno visoke vlastite frekvencije mreie i
velike rasklopne snage.
Na sl. 4.84. prikazana je ovisnost vlastite frekvencije mreie o naponu
mreie, prema projektu sovjetskog standarda i prema francuskom stan-
dardu (Lit. 56). Odredivanje vlastite frekvencije mreie standardom po-
trebno je radi ispitivanja rasklopne moCi sklopke. U standardima je
odredena i vlastita frekvencija mreie u sluEaju isklapanja s t m j e kratkog
spoja, koja odgovara polovini nazivne rasklopne snage sklopke.
Vrlo visoka frekvencija prekidnog napona (red veliEine 100 kHz) po-
javit 6e se medu kontaktirna sklopke uz priguhicu, jer priguSnica uz
relativno velik induktivitet ima veoma malen kapacitet.
Ako kratki spoj ne nastane neposredno iza sklopke, veC na vodu daleko
od sklopke, pojavit be se medu kontaktirna sklopke prekidni napon, koji
Slika 4.84. Vlastita frekvencija mreie u ovisnosti o naponu mreie: (a)
prema prijedlogu sovjetskog standarda i (b) prema francuskom stan-
dard~S . , nazivna rasklopna snaga sklopke

shema
a)
-
25
4 Shema spoja 4. st. 4.82 :a)genemtori s
izrazitim p~lovirna,6) fur&-
g e m tori
I --
spoja

20 \

Slika 4.83. Ovisnost vlastite frekvencije mreie f p o naponu mreie i o Slika 4.85. Prekidni napon .medu kontaktima sklopke u sluraju kad kratki spoj
sherni spoja (sheme spoja prikazane su na sl. 4.82) a e nastane neposredno iza sklopke
 d) Faktor naprezanja sklopke pri prekidanju struje kratkog spoja
U novijoj literaturi (Lit. 72) pojavljuje se pojam ))faktora naprezanja
sklopke~c(facteur de severite, Schwerefaktor), koji je definiran produk-
tom struje kratkog spoja Ik u trenutku prekidanja struje kratkog spoja,
tjemene vrijednosti prekidnog napona V, (sl. 4.80) i brzine porasta pre-
kidnog napona A v, (4.168). Faktor naprezanja sklopke jest
Sto je veki faktor F K bit Ce teie prekinuti struju kratkog spoja. Taj faktor
posljedica je razmatranja utjecaja mjesta kvara na vodu na brzinu po-
rasta prekidnog napona.
Promotrimo, dakle, najprije taj utjecaj. Podimo od ekvivalentne sheme
mreie (sl. 4.86). Brzina porasta prekidnog napona medu kontaktima
sklopke S jednaka je razlici b n i n a porastg napona na kontaktima 1 i 2
sklopke. Odredimo najprije brzinu porasta na kontaktu, 2 iz slijedeheg
razmatranja. Da bi se sprijeEilo dalje protjecanje struje kratkog spoja
Slika 4.86. Nadoknadna shema za odredivanje bnine porasta prekidnog
napona medu kontaktima sklopke na pofetku voda
nakon njezina prolaza kroz nulu, bilo bi potrebno narinuti toliki napon
koji bi kroz krug protjerao struju po iznosu jednaku, a po smjeru su-
protnu, struji kratkog spoja, koja bi tekla da nema toga napona. Prema
tome trrba da bude
V,, = ZIk . . . (4.170)
gdje su Z valni otpor voda na kojemu je nastao kratki spoj, a V,, pre-
kidni napon na kontaktu 2. Prema tome je
BuduCi da je 4 = Ik sin w t, dobivamo
a kako nas interesira porast u trenutku prolaza struje kroz nulu (t = O),
brzina porasta prekidnog napona iznosi
gdje je Ik efektivna vrijednost struje kratkog spoja. Valni otpor voda je
I
1
I
gdje su L,, i C,, induktivitet, odnosno kapacitet voda po jedinici duljine.
i Ako brojnik i nazivnils pomnoiimo sa L,,, dobit Cemo
pa uvrgtavanjem u (4.173) imamo
gdje su c = 1 / d m brzina Sirenja vala u vodu, a Xu, = w L,, reak-
tancija voda po jedinici duljine.
Isto razmatranje moiemo provesti za kontakt 1 promatrane sklopke.
Ako pretpostavimo da se sabirnice na koje je neposredno prikljuEena
sklopka S napajaju preko n vodova, bilo bi potrebno narinuti n puta
niii napon da bi se sprijeEilo dalje protjecanje struje kratkog spoja na-
kon njezina prolaza kroz nulu, a uz pretpostavku da su svi vodovi jed-
naki. Uz istu pretpostavku jeste brzina porasta prekidnog napona
pa tu velifinu moiemo zanemariti u daljnjim razmatranjima, jer iznosi
za mjesta s velikom rasklopnom snagom (mnogo vodova) oko 10°/o veli-
fine A v,, (Lit. 72).
Tjemena vrijednost prekidnog napona jednaka je dvostrukoj tjemenoj
vnjednosti napona. frekvencije 50 Hz na mjestu sklopke. Tjemena vri-
jednost napona osnovne frekvencije jednaka je padu napona od ,mjesta
i
kvara do sklopke, pa je prekidni napon
Do dvostruke vrijednosti dolazimo iz (4.163) ako zanemarimo priguSenje
i postavimo w, t = n. U (4.178) 1 je udaljenost kvara od sklopke.
Prema (4.176) i (4.178) moiemo zakljufiti: a) brzina porasta i tjemena
vrijednost prekidnog napona proporcionalne su struji kratkog spoja; b)
\
brzina porasta prekidnog napona opada s povekanjem napona mreie, jer
je tada, uz ostale nepromijenjene odnose (generatori u pogonu, konfigu-
racija rnreie) i struja kratkog spoja manja (do takvog zakljufka dolazimo
i na osnovu sl. 4.83, jer je b n i n a porasta napona proporcionalna s frek-
l vencijom povratnog napona) i c) brzina porasta i tjemena vrijednost na-
pona manje su za kabelske mreie, jer su za kabel i b n i n a Sirenja vala
(c 150000 kmls, dok je za zralmi vod c s 300000 kmls) i reaktancije
(X,,) po jedinici duljine manje nego za zra5ni vod, pa je faktor napre-
zanja sklopke manji.
 U trofaznim mreiama brzina porasta i tjemena vrijednost povratnog Iz relacije (4.185) dolazimo takoder do l,,, u ovisnosti o rasklopnoj
napona ovise o vrsti kratkog spoja i o naEinu uzemljenja nul-taEke (Lit. snazi pri kratkom spoju na sabirnicama. Mnoienjem i dijeljenjem s kva-
72), pa se kao srednje vrijednosti mogu postaviti i

Iz navedenih relacija A v, dobivamo u kVlps, ako I k uvrstimo u kA, dok

V, dobivamo u kV, ako 1 uvrstimo u km, a I k u kA.
Na osnovu relacija (4.179) i (4.180) moiemo zakljuEiti
a) pri kratkom spoju neposredno uz sklopku struja kratkog spoja, a
prema tome i brzina ~ o r a s t aprekidnog napona, bit be velike, dok be
tjemena vrijednost prekidnog napona biti vrlo malena (1 E 0), pa be tada i
faktor naprezanja sklopke (4.169) biti malen;
b) ako kratki spoj nastane daleko od sklopke bit ke 1 veliko, ali be
struja kratkog spoja postati manja (radi vebe reaktancije), a time i b n i n a
porasta napona;
c) maksimalno naprezanje sklopke pojavit ke se pri kratkom spoju na
I: maloj udaljenosti od sklopke, jer ke tada i struja kratkog spoja i b n i n a
porasta napona biti skoro isto tako velike kao u sluEaju kratkog spoja Slika 4.87. Primjer ovisnosti faktora naprezanja sklopke o udaljenosti
kratkog spoja od sklopke
neposredno uz sklopku, dok i.e tjemena vrijednost napona postati dosta
velika (utjecaj duljine 1). Moie se dogoditi da sklopka nebe moki preki-
nuti struju kratkog spoja i pored toga Sto ima dovoljnu rasklopnu snagu dratom linijskog napona (Un2),te uzimajuki u obzir da je rasklopna snaga
za isklapanje kratkog spoja neposredno na mjestu ugradnje. tropolnog kratkog spoja na sabirnicama Sk3 = Un2/X,, iz (4.185) dobivamo
Do gornjih zakljuEaka dolazirno ako .odredimo faktor naprezanja Un2
sklopke (4.169) pomobu (4.179) i (4.180). Struju kratkog spoja moiemo l,,, = 1,25 - . . . (4.186)
prikazati relacijom Sk3

Na sl. 4.88. prikazana je ovisnost ,l o Sk3 za razliEite nazivne napone

mreie.
Pogledajmo joS kako se mijenja opasna zona za sklopku (zona u kojoj
< gdje je X , reaktancija rnreie do sabirnica na koje je prikljuEena proma- s e pojavljuje faktor naprezanja sklopke, koji ne moie savladati sklopka)
* u ovisnosti o rasklopnoj snazi na mjestu ugradnje sklopke (SkJ0).Ako s a
trana sklopka. Uzmemo li u obzir spomenute relacije, dobivamo za faktor
naprezanja sklopke ShanoznaEimo nazivnu rasklopnu snagu sklopke, omjer izmedu stvarne
F K = 0,425 1Ik3= rasklopne snage Sk3u ovisnosti o mjestu kratkag spoja (u ovisnosti o uda-
1
ljenosti 1) i nazivne rasklopne snage sklopke moiemo odrediti iz relacije

Deriviranjem FK po 1 i izjednaEenjem s nulom dobivamo da se maksi- Na sl. 4.89. prikazana je ovisnost omjera (4.187) o 1 za razliEite vrijed-
malni faktor naprezanja sklopke pojavljuje kada kratki spoj nastane na
udaljenosti od nosti SkaolSksn. Za donju granicu opasne zone moie se - kao prva aprok-
simacija (Lit. 72) - uzeti samo tjemena vrijednost prekidnog napona.
Xm km
lmm= - - . . . (4.183) Ako dakle postavimo V, = konst (odabirubi za V, onu vrijednost koju
sklopka moie podnijeti), u koordinatnom sistemu duljine 1 i struje krat-
2 XVl
kog spoja Ik dobit bemo hiperbolu iz (4.180) (krivulje V, = konst na sl.
odnosno uzevSi u obzir da je X,, 0,4 Qlkm, na udaljenosti 4.89). Na ordinati diagrama na sl. 4.89. imamo struje kratkog spoja u
vek spomenutom mjerilu. Pri veboj tjemenoj vrijednosti napona sklopka
lm, = 1,25 X,,,km .
. . (4.185) ne bi mogla prekinuti struju, pa podrueje desno od krivulje V, = konst
Na sl. 4.87. prikazana je ovisnost faktora naprezanja sklopke o udaljenosti predstavlja opasnu zonu. Za gornju granicu (s obzirom na udaljenost od
1 za X,,,/X,, = 10. sklopke) moie s e uzeti samo brzina porasta napona A v,. Ako u (4.179)
 napona, pa s obzirom na tu veliEinu predstavlja opasnu zonu. Prema
tome opasnu zonu imamo u podruEju imad i desno od V, = konst., i iznad
h v, = konst. PromatrajuCi, dakle, prilike uz odredenu rasklopnu snagu
na mjestu ugradnje sklopke (Skso/Ska,,= konst), moCi Cemo konstatirati
da je duljina opasne zone to veCa Sto je veCa rasklopna snaga na mjestu
ugradnje sklopke, pa je radi toga i veCa vjerojatnost da sklopka zakaie,
jer je vjerojatnost kvara po jedinici duljine voda konstantna. Osim toga
se pokazuje da je povdjno odabrati sklopku neSto veCe rasklopne snage
od one koja bi bila potrebna s obzirom na rasklopnu snagu u slufaju
kratkog spoja na mjestu ugradnje sklopke.

e) Isklapanje malih induktivnih i kapacitivnih struja

Prilikom prekidanja struje magnetiziranja, odnosno isklapanja trans-
formatora u praznom hodu, pojavljuju se veliki prenaponi radi prekida
struje prije njenog prirodnog prolaza kroz nulu (sl. 4.90). To je poslje-
dica male struje, koja omoguCuje brz porast otpora luka i pored toga Sto
,
luk joS gori. GaSenjem luka prije nego Sto je struja postigla vrijednost
nula ostaje u transformatoru akumulirana energija 2
2
L i2, gdje je , i
struja koja je tekla neposredno prije gaSenja luka. Ta energija mora se
utroSiti u titrajnom krugu transformator-kapacitet (sl. 4.90a), pa treba
da bude zadovoljena jednadiba
Slika 4.88. Ovisnost lmax(4.186) o rasklopnoj snazi na mjestu ugradnje
sklopke (Sks) i nazivnog napona mreLe (Ud

gdje je C kapacitet kruga, a V napon na kapacitetu. BuduCi da je kapa-

citet transformatora malen, mora napon postati velik (sl. 4.90b), pa se

Slika 4.89. Opasna zona u ovisnosti o rasklopnoj snazi

na mjestu sklopke (Skso) i o udaljenosti mjesta kratkog
spoja

uvrstimo za A v, onu brzinu porasta napona koju moie podnijeti sklopka

(A v, = konst), dobit Cemo u dijagramu na sl. 4.89. horizontalan pravac Slika 4.90. Nadoknadna shema isklapanja transformatora u praznom hodu (a),
(Ik = konst). PodruEje iznad pravca A v, = konst ima veCu brzinu porasta te promjena struje i napona prije i nakon gaSenja luka u sklopki (b)
29 6
radi toga pojavljuju veliki prenaponi u slufaju isklapanja neopteretenog
transformatora.
Zbog toga je povoljno - ako se radi o transformatoru koji dobiva
napon s obje strane (transformator koji spaja dva dijela mreie s elektra-
nama) - najprije iskloplti njegovu sklopku na strani viSeg napona, a tek
onda onu na strani niieg napona, kako bi se prekidala veCa struja.
Do znatnih prenapona moie doCi pri isklapanju voda u praznom hodu,
odnosno pri prekidanju kapacitivne struje. Ugasi li se konaEno luk nakon
prolaza struje kroz nulu, na kapacitetu Ce ostati napon jednak naponu u
trenutku gaSenja (sl. 4.91). Taj napon vlada na kontaktu sklopke na strani
I napon mreie
Slika 4.91. Isklapanje voda u praznom hodu: (a) nadoknadna shema
spoja, @) promjena struje i napona prije i nakon gaSenja luka
voda. Napon mreie mijenja se i dalje, pa Ce medu kontaktima sklopke
u najnepovoljnijem sluEaju vladati dvostruka tjemena vrijednost napoila
mreie. Ako je, mebutim, elektrifna fvrstota medu kontaktima dovoljno
porasla, neCe doCi do ponovog paljenja luka. Ukoliko nije postignuta
dovoljna EvrstoCa, upalit Ce se luk ponovo. Ako je vod kratak, odnosno
ako je kapacitet malen, luk se neCe ugasiti nakon prvog prolaza kroz nulu
A
"
Slika 4.92. Promjena struje i napona za vrijeme isklapanja kratkog
neopterekenog voda
(sl. 4.92), nego tek onda kad napon postigne vrijednost napona mreie. U
sluCaju isklapanja dugog voda, nasuprot tome, luk Ce se ugasiti nakon
prvog prolaza kroz nulu (sl. 4.93), pa f e na vodu ostajati sve veCi napon.
Ako ne bi postojali odvodnici prenapona na vodu, moglo bi doCi do pro-
boja izolacije voda. Radi toga sklopke koje treba da prekinu kapacitivnu
struju moraju prekidanje izvrSiti u vrlo kratkom vremenu i biti spmobne
da sprijefe ponovo paljenje luka.
1 l v
I
I v
Slika 4.93. Promjena struje i napona za vrijeme isklapanja dugog
neopterdenog voda
Do slifne situacije kao pri isklapanju neopteretenog transformatora
dolazi prilikom isklapanja voda koji je prikljufen na rasklopno postro-
jenje u kojemu postoji dozernna prigugnica (Petersenova priguSnica, sl.
4.94). Isklapanjem sklopke S neCe se prekinuti struja u sve tri faze isto-
I
, I ,
dozemna
priguinico
~likci4.94. Shema spoja i ekvivalentna shema isklapanja
rasklopnog postrojenja s priguSnicom
 dobno, pa be npr. u fazi T teki struja i nakon Sto su lukovi pogaSeni u
ostalim polovima sklopke. Tada se strujni krug moie prikazati nadoknad-
dom shemom sa sl. 4.94b. Radi male struje doki ke do njena prekida prije
prirodnog prolaza kroz nulu. Energija u magnetskom polju priguSnice
utroSit ke se u krugu L C T , jer je sklopka isklopljena i u krugu nema
kapaciteta CIr. Zbog malog kapaciteta CT (kapacitet transformatora i sa-
birnica) napon u krugu L-CT bit ke visok prema (4.188). To vrijedi medu-
tim onda, ako je vod koji se isklapa posljednji od postojekih vodova ili
ako je on jedini. U protivnom slufaju kapacitetu CT treba dodati kapacitet
ostalih vodova, pa ke napon biti znatno manji.

f) Izvedbe sklopki
Prema izvedbi razlikujemo slijedeke tipove sklopki: zrafna sklopka,
I
sklopka s magnetskim djelovanjem, uljna sklopka, malouljna sklopka,
hidromatska (ekspanziona) sklopka i pneumatska sklopka. U njima se
koristi jedno ili istodobno vEe sredstava za gGenje luka. To su: povekanje
razmaka medu kontaktima, intenzivno produljenje luka djelovanjem
magnetskog polja, strujanje plinova i tekukina uzduino ili popreEno .na
luk, bilo da je strujanje posljedica djelovanja samog luka, bilo da se to
ostvaruje pomoku neovisnog izvora energije, dodir luka s dielektrikom u
uskim rasporima, podjela luka na viSe kratkih lukova. S obzirom na medij
koji sudjeluje u gaSenju luka, razlikujemo sklopke s plinovitim (zrak,
komprimirani zrak) i tekukim (ulje, voda) medijem. Radi visokih tempe-
ratura za vrijeme postojanja luka u sklopki, svi mediji sudjeluju u gaSenju
kao plinovi ili pare, od kojih na gaSenje najviie utjere vodik radi visoke
I
toplinske vodljivosti i velikog pada napona po jedinici duljine luka. Vodik
ima, naime, oko 17 puta veku vodljivost, a izaziva oko 13,5 puta veki pad
napona nego zrak. Radi toga se i upotrebljavaju ulje i voda kao medij
za gaSenje luka.
~ l i k a4.95. Rastavljar na stupu
1) Z r a E n e s k l o p k e
Luk, koji gori u atmosferi, produljuje se i mijenja svoj poloiaj radi 2) S k l o p k e s m a g n e t s k i m p u h a n j e m
djelovanja magnetskog polja koje se stvara oko njega, i radi uzgona to-
plim zrakom koji se ugrijava lukom. Zbog toga su u zraEnim sklopkama Ideju gaSenja luka magnetskim puhanjem prikazuje sl. 4.96. Struja
potrebni znatni razmaci izmedu kontakata i uzemljenih dijelova, da ne bi koju treba prekinuti protjeEe kroz svitak. Na taj naEin ta struja proizvodi
za vrijeme trajanja luka doglo do kratkih spojeva bilo neposredno medu magnetski tok koji se zatvara preko polova N-S, medu kojima se nalaze
fazama, bilo preko metalnih dijelova kukiSta. kontakti sklopke. Magnetsko polje djeluje silom F na elektriEni luk, te ga
potiskuje na rogove kontakta i tako ga produljuje. Veka duljina luka iza-
Radi toga se za visoke napone izvode zraEne sklopke samo kao ,rasta- ziva pojarano hladenje i deionizaciju. Vrlo vainu ulogu u ovom procesu
vljaEi na s t u p u ~za
, napone 6 do najviSe 30 kV. GaSenje luka vrSi se pro-
duljenjem razmaka medu rogovima (sl. 4.95). Rasklopna snaga takvih I treba pripisati brzom kretanju luka kroz miran zrak, Sto je analogno
rastavljaEa na stupu vrlo je malena. Rasklopna struja ne smije biti veka djelovanju ))protuvjetracc na nepomiEan luk.
(Lit. 56) od Znatno poboljSanje se postiie ako se luk djelovanjem magnetskog
60 polja dovede u uski raspor izmedu ploEa od izolacionog materijala (sl.
I=-A . . . (4.189) 4.97). To poboljSanje posljedica je neposrednog dodira s hladnim izola-
U
cionim materijalom. S obzirom na vladanje luka, treba razlikovati Siroke
gdje je U nazivni napon mreie u kV. Prema tome rastavljaE na stupu i uske raspore. Uskirn se smatra raspor Eija je Sirina jednaka ili manja
moie se upotrijebiti za prekidanje struja praznog hoda transformatora od promjera luka. Kad se luk nade u uskom rasporu, promijenit ke se
i za isklapanje neopteretenih vodova. , njegov promjer, U liirokom rasporu, nasuprot tome luk gori kao u slobod-
' 300
nom prostoru. Napon luka po jedinici duljine, koji gori u uskom rasporu, Dalje poboljSanje moguCe je postiCi razbijanjem luka u viSe manjih
moie se prikazati relacijom lukova, koji gore u uskim rasporima, te produljenjem luka, Sto se postiie
povoljnim konstruktivnim rjeienjem.
a = us + 0,151 V / C ~ . . . (4.190) PRESJEK C-C

gdje su: us pad napona (V/cm) nepomiEnog luka koji gori u uskom raspo-
ru, v brzina luka u mls, i struja luka u A, a 6 Sirina raspora u m.
Ovisnost veliEine us o Sirini raspora prikazana je na sl. 4.98.

kJ/Y\\/ PRESJEK A-A

SLika 4.99. Izvedba komore za gaSenje luka produljenjem

luka i suienjem raspora

Na s1.'4.99. prikazana je izvedba komore za gaSenje luka, u kojoj se

Slika 4.96. Princip djelovanja Slika 4.97. Princip sklopke s uskim luk 30dulje traje, sve vEe produljuje i dolazi u sv,o uie raspore. Produ-
sklopke s magnetskim puhanjem rasporom I
ljenje luka postiie se pogodnim rasporedom otvora na izolacionim ploEama
ili postavljanjem rogova na dno izolacionih ploEa. Na sl. 4.100. prikazana

Slika 4.100. Skica sklopke s cik-cak rasporedom otvora na

izolacionim ploEama (razmak medu plorama karikiran)
Slika 4.98. Ovisnost pada
napona (u,) po jedinici
duljine nepomirnog luka je skica konstrukcije sklopke sa cik-cak rasporedom otvora na izolacionim.
o Sirini raspora ! plofama, a na sl. 4.101. skica sklopke s rogovima, za skretanje luka medu
izolacionirn plof ama.
Sklopke s magnetskim puhanjem i uskirn rasporima izvode s e za na-
pone do 24 kV i za rasklopne snage do 750 MVA.
 luk se mora ugasiti prije nego Sto bi pofelo ulje izlaziti kroz otvor na
izolaciona p(oEa poklopcu. Povekanjem napona i rasklopne moki sklopke povekava se
s rogovima
potreban volumen ulja, a time i volumen sklopke.
Za vrijeme gorenja luka naglo se Siri prostor ispunjen uljnim parama
i ulje udara u poklopac i stijenke kotla, Sto moie - narofito ako su struje
kratkog spoja velike - dovesti do oSteCenja poklopca ili kotla, a to moie
izazvati eksploziju sklopke radi naglog isparenja ulja. Takva eksplozija
dovodi do zapaljenja razljevenog i rasprSenog ulja, a festo i do potpunog
uniStenja postrojenja. Moguka je, osim toga, i tzv. sekundarna eksplozija
uljne sklopke. Ona ke nastati ako u slufaju stvaranja eksplozivne smjese
plinova i zraka u sklopki iznad ulja dode do iskrenja bilo radi preskoka
izolatora bilo radi otvaranja kontakata.

Slika 4.101. Skica sklopke s rogovima za skretanje luka

medu izolacionim plof ama

3) U l j n e s k l o p k e
Uljna sklopka najstariji je tip sklopke za visoki napon. Prekidanje
struje vrSi se medu kontaktima u ulju (sl. 4.102). Kontakti triju polova
smjeSteni su u zajednifki kotao. Luk gori u prostoru ispunjenom uljnim
parama i plinovirna, na Sto se raspada ulje nakon isparavanja. Uljne pare Slika 4.103. Prilike u uljnoj sklopki za vrijeme
gorenja luka

Za viSe napone svaki pol uljne sklopke izvodi se u posebnom kotlu,

da bi se sprijeEio kratak spoj medu polovima unutar sklopke i da bi se
smanjila kolifina ulja. No i pored toga za jedan pol sklopke 220 kV po-
trebno je oko 20 t-ulja.
Glavna mana uljnih sklopki jest opasnost od eksplozije. Osim toga
u ulju se stvara Eada kao posljedica gorenja luka, pa je potrebno redovito
profiikavanje ulja. Upotreba negorivih izolacionih tekukina (npr. klori-
ranog difenila) ne dolazi u obzir radi njihova raspadanja za vrijeme ga-
Senja luka u agresivne kiseline, koje nagrizaju organske izolacione mate-
rijale i omogukuju stvaranje vodljivog sloja na porculanskim izolatorima.
ulje
-- Povekanje rasklopne moki uljne sklopke postiie se ugradnjom komore
Slika 4.102. . Princip djelovanja
za gaSenje na svaki pol sklopke (sl. 4.104), koja omogukuje intenzivno
uljne sklopke (prikaz jednog
I strujanje uljnih para uzdui luka. U trenutku otvaranja kontakta luk gori
pols) samo u komori za gagenje, u kojoj zbog toga poraste tlak. Daljnjim pomi-
canjem pomihog kontalita oslobada se otvor na komori za gaSenje kroz
I koji struje uljne pare i na taj nafin pomaiu deionizaciju. Djelovanje
! komore za gaSenje jeste to jafe, Sto je struja koju se prekida veka. Pri
--- kontakt
malim strujama uljna sklopka s komorom za gaSenje djeluje kao obifna
! uljna sklopka. Daljnja je prednost uljne sklopke s komorom za gaSenje
ta, Sto komora preuzima na sebe pofetno poviSenje tlaka ulja, pa u znatnoj
potiskuju ulje i podiiu mu nivo u sklopki (sl. 4.103). Povekanjem razmaka I mjeri rasterekuje poklopac i stijenke sklopke.
medu kontaktima povekava se prostor ispunjen parama, Sto sve vise po-
diie nivo ulja, uz istodobno strujanje zraka kroz otvor na poklopcu sklop- Da se djelovanje eventualne eksplozije uljne sklopke ogranifi na naj-
ke, koji se nalazi iznad razine ulja. Ako je rasklopna mob sklopke dovoljna, manji moguki dio rasklopnog postrojenja, potrebno ga je izvesti tako da
kotao uljne sklopke bude zidom odvojen od ostalog postrojenja (sl, 4,105),

I 20 Visokonaponska rasklopna postrojenja 305

 medu polovima tada je porculan ili neki drugi kruti izolacioni materi~al.
U svim malouljnim sklopkama djelovanjem luka i ulje i u l ~ n epare dolaze
pod tlak, i u pogodnom trenutku struje uzdui ili popreEno na luk produ-
ljujuCi ga, odvodeCi ionizirane plinove i regenerirajuei prostor medu kon-
neporniEni taktima. Princip rada malouljne sklopke prikazan je na sl. 4.106. Nepo-
kontakt sredno nakon otvaranja kontakata luk gori u zatvorenoj komori za gaHenje
luka, zbog isparavanja ulja u komori raste tlak, koji Ce dovesti do inten-
u/je zivnog strujanja kroz otvor Eim ga pomiEni kontakt oslobodi, jer tada
zbog naglog sniienja tlaka dolazi i do naglog isparavanja ugrijana ulja.
Postoji niz izvedaba malouljnih sklopki. U nekima je strujanje ulja
i plinova pod tlakom ovisno samo o poloiaju pomiEnog kontakta (sl. 4.107.
i 4.108), dok je u drugima ovisno o tlaku u lromori (sl. 4.109). Otvaranjem
kontakta (sl. 4.107) najprije se oslobadaju otvori koji omoguCuju strujanje
pomifni popreEno na luk, a zatim oni koji dovode do uzduinog strujanja. PoveCani
- tlak u komori za gaSenje s diferencijalnim stapom (sl. 4.108) podiie stap,
kontakt
radi Eega se povisuje tlak u prostoru iznad stapa. To povigenje tlaka do-
vodi do strujanja ulja Eim pomiEni kontakt oslobodi otvor na vrhu d ~ f e -
rencijalnog stapa. Na sl. 4.109. prikazana je komora koja omoguCuje stru-
janje kad tlak unutar komore poraste toliko da svlada silu elastirnog
Slika 4.104. Komora za ga5enje u Slika 4.105. SmjeStaj uljne sklopke prstena koji pritiskuje komoru i zatvara otvore za strujanje.
uljnoj sklopki u rasklopnom postrojenju

Radi svih nabrojanih nedostataka danas se u vetini zemalja ne pro-

izvode uljne sklopke, iako joS irna starih postrojenja s takvim sklopkarna.
Engleske i sjevernoameriEke tvornice jog i danas proizvode uljne sklopke
i za vrlo visoke napone.

4) M a l o u l j n e s k l o p k e
Da se izbjegnu opasnosti od eksplozije, a iskoriste dobra svojstva ulja
kao medija za gaSenje luka, konstruirane su tzv. malouljne sklopke, u
kojima ulje ne sluii za izolaciju medu fazama i prema masi, V& samo za

*renc[jolni
stap

Slika 4.106. Princip djelo-

vanja malouljne sklopke
Slika 4.107. Izved- Slika 4.108. Izvedba komore za gaSenje malo-
ba komore za ga- uljne sklopke s diferencijalnim stapom
genje malouljne
sklopke s popref-
gaienje luka. Na taj naEin koliEina ulja iznosi tek mali dio koliEine koja nim i uzduinim
je potrebna u uljnoj sklopki. Izolacija prema uzemljenim dijelovima i strujanjem
 Slika 4.110. Vanjski iz-
gled hidrornatske sklopke

Slika 4.109. Izvedba rnalouljne sklop-

ke s elastifnorn kornororn
za gaSenje

5) H i d r o m a t s k e s k l o p k e
Hidromatske sklopke u principu su malouljne sklopke s elastiEnom
komorom (sl. 4.109), u kojima je medij za gaSenje luka voda mjesto ulja. I

Vodi se dodaje u malom postotku sredstvo za sprgavanje smrzavanja

(glikol), koje osim toga povebava koliEinu para za vrijeme trajanja luka,
Sto povoljno utjeEe na njegovo gaSenje. Radi ograniEene izolacione spo-
sobnosti vode potrebno je na samoj sklopki predvidjeti dodatne noieve
koji se otvaraju kad pomiEni kontakti sklopke dostignu krajnji poloiaj
(sl. 4.110). Radi vodljivosti vode moie prerano do6i i do luka medu kon-
taktima prilikom uklapanja. Ta je opasnost to ve6a, Sto je napon vili. Radi
toga se hidromatske sklopke za napone iznad 10 kV izvode s posebnim
uredajem za dovodenje vode u komoru samo za vrijeme isklapanja. U
uklopljenom stanju pomiEni kontakt pritiskuje stap za dovodenje vode u
komoru za gaSenje (sl. l l l a ) . Prilikom isklapanja pomiEni kontakt naglo
kreCe, a s njim i dotada pritisnuti stap, koji 6e ubaciti vodu u komoru za
gaSenje (sl. l l l b ) .
Hidromatske sklopke izvode se za napone do 60 kV.

I
6) P n e u m a t s k e s k l o p k e
U pneumatskim sklopkama luk se gasi pomo6u komprimiranog zraka, Q/ bJ
Cl

koji struji uzdui ili popreEno na luk. Komprimirani zrak proizvcdi se u Slika 4.111. Djelovanje,stapa za dovodenje vode u kornoru za gaSenje za
posebnom kompresorskom uredaju. ! vrlleme isklapanja hidromatske sklopke
 Na sl. 4.112. prlkazana je komora za gaSenje luka komprirniranlm
zrakom, u kojoj zrak struji okomito na luk, a na sl. 4.113. komora u kojoj
zrak struji uzdui luka. Otvaranjem pomifnog kontakta (sl. 4,112) zrak
struji na mjesto luka, produljuje luk i nakon prolaza struje kroz nulu u
cijelom prostoru medu kontaktima uspostavlja se ista probojna EvrstoCa.
Radi toga se komore s takvim strujanjem zraka Eesto upotrebljavaju za
sklopke do 15 kV, ali je njihova upotreba za viSe napone nepogodna radi
velikog potroSka zraka i poteSkoCa pri ostvarenju dovoljnih razmaka
medu kontaktima. Izvedba prema sl. 4.113. upotrebljavana je u poEetku
Slika 4.112. Skica komore za gaSenje Slika 4.113. Skica ko-
luka komprimiranim zrakom u kojoj more za gaSenje luka
zrak struji okomito na luk komprimiranim zrakom,
u kojoj zrak struji uz-
dui luka
razvoja pneumabkih sklopki, no kasnije se preSlo na izvedbu prikazanu
na sl. 4.114. U toj izvedbi luk neposredno nakon otvaranja kontakata gori
u komprimiranom zraku, ali p0teSkot.e brtvenja ograniEuju tlak na 14 do
15 at. Pove6anjem brzine kontakata smanjuje se trajanje luka, Sto se
postiie povdanjem broja komora za gaienje, spojenih u seriju, Sto se
normalno upotrebljava za viSe napone (60 kV i viSe).
Slika 4.114. Skica komore za gaSenje luka komprimiranim
zrakom s dva pomiEna kontakta i gorenjem luka u atmosferi
g) ViSestruko prekidanje strujnog kruga
Za gaSenje luka potrebno je, osim intenzivnog hladenja, i Sto brie
produljenje luka, a Sto se postiie Sto briim pomakom kontakata. B~zina
pomaka treba da bude to v d a , Sto je v d i povratni napon i Sto je veki
nazivni napon sklopke. Brzina pomaka ograniEena je tromo5t.u pomiEnog
kontakta, ali se brzina povetanja razmaka medu kontaktima moie postiti
viSestrukim prekidanjem, pri Eemu se prekidna mjesta spajaju u seriju.
Slika 4.115. Skica komore za gaSenje luka komprimiranim zrakom s dva
pomiha kontakta
Na taj naein brzina produljenja luka postaje onoliko puta ve6a od brzine
pomaka kontakata, koliko ima prekidnih mjesta. Maksimalna rasklopna
mot. sklopke s viSestrukim prekidanjem postiie se samo onda, ako se
povratni napon jednoliko podijeli medu sva kontaktna mjesta. To se po-
stiie postavljanjem kapaciteta ili visokoomskih djelatnih otpora paralelno
prekidnim mjestima (sl. 4.116). Da bi se prekinuo ostatak struje koja
Slika 4.116. Shema spoja visokonaponskih djelatnih otpora
u sklopci s viSestrukim prekidanjem
nakon gaSanja luka teEe kroz otpoe, potreban je u seriju spojeni rasta-
vljaE koji 6e se otvoriti neposredno nakon gaSenja luka.
Pored nazivnog napona i nazivne struje, nazivna rasklopna mot glavna
je karakteristika sklopke. Rasklopna mot. tropolne sklopke definirana je
kao zbroj rasklopnih moCi triju polova. BuduCi da su polovi medusobno
jednaki, rasklopna moi. sklopke odredena je relacijom
gdje su U, linijski napon mreie na mjestu ugradnje sklopke, a I, efek-
tivna vrijednost struje u trenutku otvaranja kontakta. VeliEina struje I ,
odreduje se prilikom ispitivanja sklopke iz oscilograma struje (sl. 4.117).
 U trenutku otvaranja kontakta izmjeniEna komponenta ima tjemenu vri- TABLICA 4.15
jednost I,, a istosmjerna vrijednost I,. Efektivna vrijednost struje iznosi

Linijski napon Up dobivamo iz pretpostavke da je prekidni napon jednak

faznom naponu.
napon
kV
1 Preporuka IEC za normiranje sklopaka (iz 1957. godine)

~ a z i v n i , . ~~~~~~~a
snaga
MVA
Nazivna struja A

Nazivne rasklopne moki sklopaka normirane su. U tab. 4.15. navedene

su DIN-norme, a u tab. 4.16. IEC-preporuke za visokonaponske sklopke.
Sklopka radena za viSi napon moie se upotrijebiti u mreii niieg na-
pona, ali pri tome treba uzeti u obzir smanjenje njezine rasklopne moki.
U protivnom sluEaju uz smanjenje napona, a uz nepromijenjenu rasklopnu
mot, povekala bi se struja koju sklopka ne bi mogla prekinuti. Unutar
najviSeg (U,) i najniieg napona (Ud) sklopka ima nazivnu rasklopnu mot
uz povekanje rasklopne struje sa smanjenjem napona (sl. 4.118). Pri ma-
njim naponima rasklopna mot sklopke smanjuje se proporcionalno s na-
ponom, jer sklopka nije sposobna da prekine veku struju.
Sklopka mora da ima nazivnu rasklopnu mot za svaki induktivni fak-
tor snage izmedu 0,15 i 1,O. Osim toga sklopka mora biti sposobna da pri
TABLICA 4.15.
NjemaEkc norme za sklopke (DIN 43610, iz VIII. 1951 godine)

I Nazivni 1 Do~uStene era: 1 Nazivna 1 I

I I I
nice napona rasklop. snaga
V - MVA I Nazivna struja A
I

nazivnom naponu uklopi nazivnu uklopnu struju, koja je jednaka 1,8 fi-
strukoj nazivnoj rasklopnoj struji.
Sklopke upotrebljene za brzo ponovo uklapanje moraju biti sposobne
da nakon prekidanja i ponovog uklapanja isklope struju koja odgovara
nazivnoj rasklopnoj moti sklopke.
Buduti da je mogutnost gaSenja luka ovisna o vlastitoj frekvenciji, o
njoj je ovisna i rasklopna moC sklopke. Ako je sklopka gradena i ispitana
za rasklopnu mot S, uz faktor amplitude yo (4.166) i vlastitu frekvenciju
mreie fp,, njezina rasklopna moh, uz drugi faktor amplitude (y) i drugu
vlastitu frekvenciju (f,), odreduje se iz relacije

gdje je a konstanta ovisna o upotrebljenom mediju za gaSenje luka (za

komprimirani zrak a 2,7kHz, a za ulje a B 170 kHz). Primjer ovisnosti
rasklopne moCi sklopke o vlastitoj frekvenciji mreie prikazan je na sl.
4.119.

Slika 4.117. Odredivanje Slika 4.119. Primjer ovisnosti rasklopne moCi sklopke
rasklopne struje iz osci- o vlastitoj frekvenciji mreie (Lit. 73)
lograma struje kratkog
spoja (t, momenat otva-
ranja kontakta) Da bismo definirali vremena koja karakteriziraju rad sklopke, poslu-
iimo se dijagramom sa sl. 4.120. Vrijeme isklapanja moiemo podijeliti na
vlastito vrijeme isklapanja i na trajanje luka. RaEuna se da isklapanje
porinje od trenutka kad sklopka dobije komandu za isklapanje. Analogno
vrijeme uklapanja moiemo podijeliti na vlastito vrijeme uklapanja i na
trajanje luka, koje je znatno krate od trajanja luka za vrijeme isklapanja.
Ako se radi o brzom ponovom uklapanju, treba razlikovati vrijeme pre-
kida (od rastavljanja do ponovog dodira kontakata) i vrijeme beznapon-
komanda z a
poroioj

zatwrena
sklopka
dodcr kontakata
castavljonje
---
kontakata
komando z a
hvnafno 99-
do+ luka ---.
otmna --
sklopka

-- -
vladtto wue - t r a p q e
2s isklapponja luka
L -
vlasttfo vrijeme-
uklwanja
- --
tr~janjs
luka
b

Slika 4.118. Ovisnost vrtjeme vrijeme uklUpar!ja

rasklopne mo6i (S) i -
isklopanfb beznaponska pauza
rasklopne struje- ( I ) o I
naponu mreze
C vrijeme pmkido

Slika 4.120. VremensM dijagram poloiaja kontakata sklopke za vrijeme

isklapanja i ponovnog uklapanja
 4.4. MJERNI TRANSFORMATORI

Uredaji za mjerenje i zaStitu u visokonaponskirn postrojenjima ne pri-

kljuEuju se neposredno na vodove visokog napona, jer bi takav prikljuEak
- kad bi i bio izveden - traiio izgradnju vrlo slrupih mjernih instrume-
nata i releja radi visokih napona (izolacija, dimenzije instrumenata i re-
leja) i velikih struja (presjeci vodifa, sile medu voditima). Da se to iz-
bjegne, upotrebljavaju se mjerni transformatori kojima je zadatak da po-
gonske struje i pogonske napone transformiraju na veliEine koje omogu-
Cuju upotrebu instrumenata i releja izgradenih za nazivne struje od 5 A
odnosno 1 A, i za nazivne napone od 100 V (u starijim rasklopnim postro-
jenjima moie se naCi naponske mjerne transformatore za nazivni napon
110 V).
Razlikujemo strujne i naponske transformatore. Prvi sluii za transfor-
maciju struje od velifine koja protjeEe kroz vod, generator ili transforma-
tor, na veliEinu koja se moie pustiti kroz instrument ili relej. Druga vrsta
mjernih transformatora - naponski - transformiraju visoki napon na
onaj, koji mogu izdriati uredaji za mjerenje i zaStitu.

B. Stfujni mjerni transformatori

a) Djelovanje Slika 4.124. Shema spoja (a), ekvivalentna shema

Strujni mjerni transformatori principijelno su izvedeni kao svaki trans-
formator sa ieljezom, a sastoje se od primarnog i sekundarnog namota, te
od ieljezne jezgre od limova (sl. 4.124a). Primarni namot prikljuEen je u
seriju s potrosaEima, odnosno s generatorima, pa struja kroz taj namot
praktiEki ne ovisi o prilikama na sekundarnoj strani. Na sl. 4.124b prika-
zana je ekvivalentna shema strujnog transformatora, dok je na sl. 4.124~
prikazana ekvivalentna shema za prijenosni omjer 1 : 1.
Promotrimo prilike u strujnom mjernom transformatoru s prijenosnim
omjerom 1 : 1. Na sekundarne stezaljke prikljuEen je mjerni instrument
ili relej irnpedancije Z, a kroz primarni namot teEe struja I,. Dio struje
I, potreban je za odriavanje magnetskog toka, pa mora biti
1,-I. = 1, . . . (4.194)
gdje su I, struja magnetiziranja, a I, struja u sekundarnom namotu. Rela-
cija (4.194) vrijedi za prijenosni omjer 1 : 1, dok za prijenosni omjer n, : n,
vrijedi
-
1, nl I. n, = b n2 . . . (4.195)
Da bi kroz impedanciju Z, prikljuEenu na sekundarne stezaljke, protekla
struja I,, potrebno je da na stezaljkama vlada napon U,, koji je jednak
1,Z. Elektromotorna sila E, ve6a je za pad napona u reaktanciji Z, od
napona U,. 0 potrebnoj veliEini elektromotorne sile ovisi indukcija u ie-
ljezu, prema relaciji, koja vrijedi za sinusni napon,
spoja (b) i ekvivalentna shema spoja (c) uz prije-
nosni omjer 1:l strujnog transformatora
q (me) presjek ieljeza u jezgri za koju je
gdje su f frekvencija (5-9, a
- prema krivulji magnetiziranja za upotrebljenu vrstu ieljeznih limova
- potrebna odredena struja magnetiziranja I,. Struja magnetiziranja za
promatrani strujni transformator i za konstantnu primarnu struju ovisi,
dakle, samo o impedanciji Z, odnosno pri istim prilikama o naponu U,; pa.
vrema tome i elektromotorna sila E, i napon U,, ovise takoder samo o im-
hedanciji Z. UsporedujuCi strujni transformator s transformatorom snage
moiemo konstatirati razliku, koia je -posljedica
- naEina prikljuEka. Trans-
formator snage prikljuEen je piraielno potrogaEima, odnosnb generatori-
ma, pa promjene na sekundarnoj strani praktiEki ne utjeEu na visinu
napona na primarnim stezaljkama. Prema tome je struja magnetiziranja
praktiEki neovisna o prilikama na sekundarnoj strani transformatora.
S druge pak strane, napon na sekundarnoj strani transformatora snage -
ako zanemarimo pad napona u transformatoru - ovisi samo o narinutom
naponu na primarnoj strani, dok u strujnom mjernom transfomaturu -
ako analogno zanemarimo struju magnetiziranja - struja u sekundarnom
namotu ovisi samo o struji u primarnom namotu (koju bi po analogiji
mogli nazvati narinutom strujom).
Iz tih razlika slijedi i razliEito vladanje tih dviju vrsta transformatora
u praznom hodu i kratkom spoju. U praznom hodu kmz primarni namot
transformatora snage teEe struja magnetiziranja, koja ovisi o naponu na
koji je prikljuEen primarni namot. Pri praznom hodu strujnog transfor-
matora - otvoren sekundarni namot - kroz primarni namot teEe struja
I, koju trebaju potroSaei, odnosno koju proizvode generatori. U sekundar-
nom namotu nema struje, pa nema ni protjecanja koje bi se suprotstavilo
protjecanju primarne struje. Radi toga ukupna primarna struja sluii za
magnetiziranje jezgre, Sto uz I, = 0 izlazi i iz relacije (4.194), odnosno
(4.195), jer je sada I, = I,,.Tolika struja magnetiziranja - kad primarna
struja ostane u granicama nazivne struje strujnog transformatora - do-
vest Ce do znatnog poveCanja indukcije u ieljeznoj jezgri, Sto Ce s jedne
strane uzrokovati povefanje gubitaka u ieljezu, a s druge povigenje na-
pona na stezaljkama strujnog transformatora.
I
Slika 4.125. ~ektorskidijagram
struja i napona u strujnom
transformatoru
PoveCanje gubitaka dovodi do ugrijavanja jezgre. Strujni transforma-
tor s vise amperzavoja moie se toliko ugrijati da izgori izolacija i da
ieljezni limovi izmijene magnetska svojstva, fime on, s obzirom na tarnost
mjerenja, postaje neupotrebljiv dok se ne promijeni ieljezna jezgra. Ugri-
javanje ieljezne jezgre moiemo pribliino odrediti iz relacije (Lit. 48)
gdje su V f gubici u ieljezu (Wlkg) pri indukciji u praznom hodu. Izraz
(4.197) vrijedi uz pretpostavku da nema odvodenja topline u okolinu, pa.
prema tome daje nepovoljniju sliku od one koju treba ofekivati u stvar-
nosti.
Napon na stezaljkama transformatora zna porasti toliko da moie ugro-
ziti izolaciju strujnog transformatora, i dovesti u opasnost posluino osoblje.
Elektromotorna sila, a prema tome i napon na sekundarnim stezaljkama
jer se radi o praznom hodu, odredeni su relacijom
Da bismo kvalitativno prikazali promjenu napona, podimo od petlje histe-
reze (sl. 4.126a). I sada imamo situaciju koja se razlikuje od one u ufin-
skim transformatorima, gdje su tok i elektromotorna sila sinusni, dok
struja magnetiziranja sadrii, osim osnovnog vala, i valove trostruke i
viiih frekvencija. Nasuprot tome, u strujnom je transformatoru struja
I,, pa je prema izloienom i struja magnetiziranja I, u praznom hodu
sinusna. Zato tok i elektromotorna sila ne mogu biti sinusni radi oblika
krivulje magnetiziranja, odnosno petlje histereze. Radi nagle promjene
toka u podruEju u kojem je tok blizu vrijednosti nula, dolazi do znatnih
napona, kako je polrazano na sl. 4.126. Napon na sekundarnim stezaljka-
ma bit Ce to veCi, bto je veki broj amperzavoja primarne strane, Sto je
veCi presjek ieljezne jezgre (za istu indukciju veCi tok!) i Sto je manja
sekundarna nazivna struja (viie zavoja sekundarnog namota!).
Jedino efikasno sredstvo sprefavanja takvih poviienja napona jest: ne
ostavljati otvoren sekundarni namot strujnog transfonnatora.
Nasuprot tome nema nikakve opasnosti za strujni transformator ako
su sekundarne stezaljke kratko spojene. Tada je elektromotorna sila u
transformatoru vrlo malena, jer ona treba da iznosi upravo koliki je pad
napona u sekundarnom namotu. Radi toga je i struja magnetiziranja ma-
lena. Sekundarnu struju moiemo prema (4.195) prikazati relacijom
pa kad je I, S 0, Sto nastaje kad su sekundarne stezaljke kratko spojene,
sekundarna struja u promatranom strujnom transformatoru ovisi samo
Slika 4.126 Primarna struja (i), tok (@) i elektromotorna sila (e) sekundarno otvo-
renog strujnog transformatora, te tok (W) i elektromotorna sila (e') sekundarno krat-
kospojenog transformatora
21 Visokonaponska rasklopna postrojenja 321
o primarnoj struji. To vrijedi tim taEnije Sto je veCa nazivna snaga struj- magnetiziranja, omjer broja zavoja izvodi se neSto. manji od omjera na-
nog transfonnatora. Ona, dakle, u normalnom pogonu - i pored kratko- zivnih struja. Ako je npr. za navedeni prijenosni omjer struja strujni
spojenih sekundarnih stezaljki - nete postati bitno veta od struje koja
transformator izveden s omjerom broja zavoja 1 : 99, sekundarna struja
Ce biti i a oko 10/o veCa nego u sluraju kad bi omjer zavoja bio 1 : 100.
f e tehi kroz sekundarni namot, kad je na njegove stezaljke prikljuEena
reaktancija Z, konaEne velirine. Strujni transformator moie, dakle, trajno
ostati u pogonu s kratkospojenim sekundarnim stezaljkama.
To, medutim, nije sluEaj s uEinskim transformatorom, jer f e kroz nje-
gov sekundarni namot tada protjecati znatno veCa struja nego u normal-
nom pogonu (i do 20 puta v d a , Sto ovisi o reaktanciji transformatora), a
to bi sigurno dovelo do nedopuStenog ugrijavanja.
b) Taznost strujnih transfonnatora
Razlikujemo strujnu i kutnu pogreSku strujnih transformatora.
Strujna pogreika u postocima odredena je relacijom
K I2 -I l
Ai = 100°/o . . . (4.200)
I1
gdje je K prijenosni omjer (omjer primarne i sekundarne nazivne struje),
dok su I, i I , apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne struje. Kutna
pogreSka (8) definirana je kutom izmedu primarne i sekundarne struje
(sl. 4.125). Strujna pogreSka je pozitlvna ako je A i (4.200) pozitivno, dok
je kutna pogreSka pozitivna ako sekundarna prethodi primarnoj struji.
Klasa taEnosti strujnog transformatora jednaka je dopuStenoj apsolut-
noj strujnoj pogreSci u postocima pri nazivnoj snazi i 120°/o nazivne pri-
marne struje. Treba naglasiti da je dopuStena strujna pogreSka jednaka i
za nazivnu struju i za 1200/0 od nazivne struje. Tako npr. strujni
transformator klase taEnosti 1 ima dopuStenu strujnu pogregku od
za 120°/o nazivne stmje. Prema preporukama IEC (iz 1966. godine) raz-
* 1°/o

likujemo slijedeee klase taenosti strujnih transformatora: 0,l; 0,2; 0,s;

1, 3 i 5. Za pojedine klase taEnosti propisane su dopuStene pogreSke u
ovisnosti o struji optereeenja. DopuStene stmjne pogreSke prikazane su na
sl. 4.127a, a dopuStene kutne pogreSke na sl. 4.127b. Za klase 3 i 5 greSka
ne smije biti vefa od 3,0010 odnosno 5,00/0 za podruEje od 0,5 I,, do 1,2 I,,
dok za podruEje ispod 0,5 I, preporuke ne odreduju dopuStenu strujnu
pogregku. Za klase 3 i 5 granice kutnih pogreSaka preporukama nisu og-
ranif ene.
PogreSke strujnih transformatora ne ovise samo o struji nego i o veli-
Eini impedancije prikljuEene na sekundarne stezaljke, te o faktoru snage
te irnpedancije. Prepomke IEC preciziraju da propisane granice pogre-
Ske vrijede aka se prikljurena impedancija kreCe izmedu '14 do 4/4 nazivne Slika 4.127. Dozvoljene strujne i kutne pogreSke
impedancije (nazivnog tereta) strujnog transformatora, te ako je faktor strujnih transformatora prema njematkim
snage prikljurene impedancije cos cp = 0,8. Za strujne transformatore propisima
klase 3 i 5 granica se kreke izmedu 2/4 i 414 nazivne impedancije.
Jedna od karakteristika strujnog transformatora jest prijenosni omjer Kad bi strujni transformator bio izveden s omjerom zavoja koji je
koji je definiran omjerom nazivne primarne i nazivne sekundarne struje. jednak prijenosnom omjeru struja, strujna pogreSka bi uvijek bila nega-
Imamo npr. strujni transformator prijenosnog omjera 50015 A. To medut~m tivna (crtkana krivulja na sl. 4.128). Smanjenjem broja zavoja sekundar-
ne znaEi da je omjer broja zavoja u istom omjeru, tj. 1 : 100, vet da je nog namota, krivulja koja prikazuje ovisnost pogreSke o opterehenju po-
uz greSku koja je definirana klasom tarnosti - sekundarna struja 100 m i 2 se prema podruEju pozitivne pogreSke (puno izvurena krivulja n a
puta manja od primarne. Da bi se, naime, Sto viSe eliminirao utjecaj struje sl. 4.128).
 Da ukaiemo na ovisnost pogreike strujnog transformatora o faktoru
snage prikljuEene impedancije, posluiimo se sl. 4.129, koja se osniva na
vektorskom dijagramu struja (sl. 4.125). Ako zamislimo da je na stezaljke
sekundarnog namota prikljuEena impedancija konstantnog iznosa, ali pro-
mjenljivog faktora snage cos p, elektromotorna sila E uz konstantnu pri-
marnu struju ostat Ce nepromijenjena, pa se ni struja magnetiziranja I,
nece mijenjati. Fazni pomak tp izmedu E i I, ostat Ce takoder nepromije-
njen. Vrh vektora struje I,, koja ostaje po iznosu konstantna, opisivat Ce
krug sa srediStem u ishodiStu 0, pa Ce se na tom krugu nalaziti i vrh vek-
Slika 4.128. Utjecaj smanjenja broja zavoja
sekundarnog namota
tora ,I: koji je jednak razlici izmedu I, i I,. Ako se promijeni kut q, struja
I,' zatvarat Ce nov kut p sa smjerom elektromotorne sile, a to Ce odredivati
i novu taEku na krugu 1. Ako sada nacrtamo krug 2 sa sredigtem u A (vrh
vektora struje magnetiziranja), ali sa istim polumjerom kao i krug 1 (veli-
Eina struje I,), razmak izmedu krugova u smjeru struje 1,'predstavljat Ce
veliEinu strujne pogregke, jer kad ne bi postojala pogreska, bilo bi I,' = I,.
Najvefa strujna pogreika pojavit Ce se kad bude 9 = y, dakle pri izrazito
induktivnom optereCenju strujnog transformatora.
c) Snaga strujnog transformatora
Prema (4.196) elektromotorna sila u sekundarnom narnotu jest
E, = 4,44 n, f q B V . . . (4.201)
Slika 4.129. Ovisnost strujne pogreSke o
faktoru snage impedancije sekundarne
strane stmjenog transfonnatora
pa uz struju I,, snaga koja se prenosi na sekundarnu stranu iznosi
Potrebna snaga na sekundarnoj strani strujnog transformatora moie
se prikazati relacijom
P, = IZ2(2, 2) + . . . . (4.203)
gdje su 2, i Z impedancije definirane na sl. 4.124. PoveCanjem, dakle,
impedancije prikljuEene na sekundarne stezaljke povetava se i potrebna
snaga koju transformator mora da prenese na sekundarnu stranu. TO
praktiEki znaEi da je za veCi broj mjernih instrumenata i releja priklju-
Eenih na sekundarnoj strani strujnog transformatora potrebna i veCa
snaga (oni se uvijek spajaju u seriju, jer se tako osigurava protjecanje iste
struje kroz sve prikljuEene instrumente i releje). Da bi se tada odriala
pogreSka unutar dopuStenih granica, mora struja magnetiziranja ostati
malena, Sto se postiie malom indukcijom B, pa je potrebno radi veCe
snage strujnog transformatora poveCati presjek q ieljezne jezgre. Prema
tome konstrukcija strujnog transformatora ovisi o potrebnoj snazi na
sekundarnoj strani.
I
MoguCnost prijenosa snage na sekundarnu stranu vet izvedenog struj-
nog transformatora ovisi o produktu indukcije B i struje I,, jer su sve
I
ostale veliEine u (4.202) za izvedeni transformator konstante. Ovisnost
snage strujnog transformatora o indukciji B, odnosno o elektromotornoj
sili E, (ona je proporcionalna s indukcijom), moie se uoEiti pomoCu kri-
!I vulje magnetiziranja (sl. 4.130). Razmatranje taEno vrijedi uz pretpostavku
da je struja magnetiziranja I, u fazi sa strujom I,. Promatrajmo, dakle,
I
strujni transformator kroz Eiji primarni namot protjeEe struja I,, te pove-
Cavajmo postepeno impedanciju Z. Za malu impedanciju bit Ce potrebna
I
i mala elektromotorna sila, prema tome i mala indukcija B,, te mala struja
magnetiziranja I, (sl. 4.130a). Snaga P, (4.202) proporcionalna je povrSini
pravokutnika osnovice I, i visine B,. PoveCanjem impedancije Z (sl.
i
I
4.130b) raste indukcija, ali i pored smanjenja struje I, raste snaga koja
se prenosi na sekundarni namot. Taj porast snLa,geP, postiiat te se sve dok
porast indukcije ne bude kompenziran porastom struje magnetiziranja.
Daljnjim porastom impedancije Z (sl. 4.130c), a radi zasikenja ieljezne
jezgre, naglo ke rasti stmja magnetiziranja, pa be sekundarna smga po-
i na sekundarnu stranu strujnog transformatora, jer o tomu ovisi njegova
Slika 4.130. Prikaz sekundarne snage
strujnog transformatora u ovisnosti
o prikljutenoj impedanciji na se-
kundarnim stezaljkama uz pretpo-
stavku da j e II u fazi s I,,
stajati sve manja, dok za Z = oo n e postane jednaka rnuli. Na sl. 4.131.
prikazan je primjer ovisnosti sekundarne snage o elektromotornoj sili.
Treba napomenuti da dijagrami na sl. 4.130. s obzirom na struje prikazuju
odnose za prijenosni omjer 1 : 1. Za drugi prijenosni odnos trebalo bi
umjesto sa strujama, raEunati s amperzavojirna.
Kao Sto se vidi, o sekundarno prikljuEenoj impedanciji ovisi struja
magnetiziranja, pa prema tome i pogreSka strujnog transformatora. Radi
toga je prilikom odredivanja karakteristika strujnog transformatora po-
trebno znati kakvi fe instrumenti ili releji i koliko Ce ih biti prikljuEeno
konstrukcija. Nazivnu sekundarnu snagu strujnog transformatora, Sto je
Slika 4.131. Primjer ovisnosti se-
kundarne snage (P2) stmjnog
transformatora o elektromotornoj
slici (E2)odnosno o indukciji (B)
maksimalna snaga do koje se moie opteretiti strujni transformator ako se
ieli ostati u granicama pogreike, moie se definirati na dva naEina: stariji
je pomofu nazivne impedancije Z, koja se maksimalno smije prikljuEiti
na sekundarne stezaljke (nazivnu impedanciju nazivamo i nazivnim bre-
menom) i noviji, pomoCu nazivne snage. Nazivna snaga definirana je
relacijom
P,, = IZn2Z, VA
'
. . . (4.204)
gdje je I,, nazivna sekundarna struja.
d) Vladanje strujnog transformatora pri poveeanoj primarnoj struji
Za vladanje strujnog transformatora u pogonu nisu vaine samo nje-
gove karakteristike opterefenja do nazivne struje, veC i karakteristike
strujnog transformatora kad kroz primarni namot protjeEu struje znatno
vefe od naziunih.
PoveCanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju na sekundar-
noj strani, raste pogreSka strujnog transformatora. Ako prirnarna struja
toliko naraste da indukcija znatno prede koljeno na krivulji magnetizi-
ranja, porast sekundarne struje bit Ce proporcionalan s porastom pri-
marne struje, jer tre se tada strujni transformator vladati kao transfor-
mator bez ieljeza. Sekundarna struja ne teii, dakle, k nekoj graniEnoj
vrijednosti. Ovisnost sekundarne struje o primarnoj prikazana je na sl.
4.132. Na ordinati je relativna sekundarna struja (omjer izmedu stvarne,
I,, i nazivne sekundarne struje I,,), a na apscisi relativna primarna struja
(omjer izmedu stvarne, I,, i nazivne primarne struje I,,), da bi se elimini-
rao utjecaj prijenosnog omjera. Na sl. 4.132. oznaEeno je podruEje naziv-
nih struja (I,lI,, = 1 i I,lI,, = 1). Crtkani pravac predstavljao bi ovisnost
relativnih struja, kad bi strujna pogreika bila jednaka nuli (A i = O),
odnosno kad bi relativne struje bile jednake. Ovisnost prikazanu na sl.
4.132. nazivamo i nadstmjnom karakteristikom strujnog transformatora.
 Vladanje strujnog transformatora u podruEju struja iznad nazivne
karakterizirano je strujnimviSekratnikom (n). To i e vigekratnik primarne
nazivne struje (odnosno relativna primarna struj a I,/I,,), pri ko j emu stru j -
na pogreSka, uz sekundarno prikljuEenu nazivnu impedanciju, iznosi 10°/o.
Slika 4.132. Ovisnost relativne sekundarne
struje (12/11,2) o relativnoj primarnoj struji
(Ii/Ini). Crtkani pravac vrijedi za strujni
f transformator bez strujne pogreSke
Pri odredivanju strujnog viSekratnika moiemo upotrijebiti nadstrujnu
karakteristiku strujnog transformatora. Na sl. 4.133, osim pravca A i = 0
koji prikazuje ovisnost relativnih struja transformatora bez strujne pogre-
Ske, ucrtan je i pravac za negativnu strujnu pogreSku od 10°/o (A i = 10°/o),
koji je dobiven smanjenjem ordinata pravca Ai=O za 10°/o. Apscisom taEke
u kojoj se sijete nadstrujna karakteristika s pravcem A i = 10°/o odreden
je strujni vEekratnik. Za strujne transformatore, kojih su nadstrujne ka-
rakteristike prikazane na sl. 4.133a i 4.133b, iznosi n = 4 odnosno n = 10.
0 4 5 01~/1,,5 0 5 I0 f 1 / f n 1 f5
Slika 4.133. Nadstrujne karakteristike strujnih transformatora:
a) n = 4, b) n = 10
Posebno treba naglasiti - iako je to veC spomenuto - da je strujni
viSekratnik ovisan o prikljuEenoj impedanciji, pa ako nije posebno napo-
menuto, strujni viSekratnik se odnosi na nazivnu impedanciju Z,. Ukoliko
na sekundarnu stranu nije prikljuEena nazivna impedancija, novi strujni
viSekratnik moie se pribliino odrediti iz relacije
gdje je Z, stvarno prikljuEena impedancija. Pribliino relacija vrijedi, jer
s prikljufkom manje impedancije postaje i potrebna elektroniotorna sila
manja, a time i struja magnetiziranja, Sto izaziva i manju pogresku. U
stvarnosti dolazi do neSto veCeg strujnog viSekratnika (10 do 20°/o) nego
Sto se dobiva prema (4.205) radi toga, jer struja magnetiziranja nije
proporcionalna s elektromotornom silom. Na sl. 4.134.,' prikazane .su
nadstrujne karakteristike strujnog transformatora za nazivno breme
Z, = 3,6 9,iz kojih je vidljiv utjecaj bremena na strujni viSekratnik..
In1
Slika 4.134. Ovisnost strujnog viSe- Slika 4.135. Prirnjer promjene hmpedan-
kratnika o bremenu na sekundar- cija brojila i nadstrujnog releja u slu-
noj strani strujnog transformatora Eaju poveCanja sekundarne struje (Lit. 48)
Prerna preporukama IEC (iz1966. godine) razlikujemo strujne trans-
formatore za mjerenje i strujne transformatore za zaStitu, pa su i posebno
definirane karakteristike transformatora u podrueju iznad nazivne struje.
U tom podruEju vladanje strujnog transformatora za mjerenje
karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom (I,,),koja je definirana
kao prirnarna struja kod koje produkt sekundarne struje Ins i nazivnog
prijenosnog omjera K, nije veEi od 0,9 Iis. Ako prijenosni omjer napiSe-
mo pomoCu nazivnih struja dolazimo do relacije
gdje je F, faktor sigurnosti definiran omjerom nazivne sigurnosne struje
i nazivne primarne struje strujnog transformatora, Sto nije niSta drugo
nego veC definirani strujni vigekratnik. Standardne vrijednosti faktora
sigurnosti su F, = 5 i F, = 10.
Da bi se uzeo u obzir utjecaj viSih harmoniEnih Elanova sekuhdarne
struje, koji se pojavljuju zbog zasieenja ieljeza pri velikim stnijama, na-
vodi s e - prema preporukama IEC za strujne transformatore za zaStitu
- sloiena pogreSka definirana izrazom
-
 koja je odredena kao omjer efektivne vrijednosti razlike izmedu trenutnih
vrijednosti sekundarne struje pomnoiene nazivnim prijenosnim omjerom
i trenutnih vrijednosti primarne struje (vrijednost korijena u relaciji
za pi,) i efektivne vrijednosti primarne struje (XI). S obzirom na sloienu
pogrelku, preporuke razlikuju dvije klase tafnosti (5P i lop), koje su de-
finirane dopuitenom sloienom pogreikom od 5Vo i 10°/o. NajveCa primar-
na struja, uz koju strujni transformator ima dopuStenu slofenu p9greiku,
nazvana je nazivna primarna granicna struja tafnosti. Omjer izmedu
nazivne primarne, granice struje tafnosti i nazivne primarne struje struj-
nog transformatora nazvan je granifnim faktorom tafnosti. Standardne
su vrijednosti toga faktora: 5, 10, 15, 20 i 30. Granifni faktor taPnosti
analogan je, dakle, strujnom vigekratniku s razLikom da je definiran
sloienom, a ne strujnom pogregkom, te da se uvodi - pored klase taf-
nosti 10P - jog i klasa 5P. Preporukama je takode odredena klasa taPnosti
pri nazivnoj struji, pa klasa 5P ima dopuitenu strujnu pogreSku pri na-
zivnoj struji od -t 1010 (klasa I), a klasa 10P strujnu pogreSku od
(klasa 3).
* 3O/o
Izborom strujnih transformatora s malim strujnim visekratnikom Stite
'se prikljueeni instrumenti od prevelikih struja. Ta zaStita samo je pri-
vidna, ako se na sekundarne stezaljke prikljufi manja impedancija od
nazivne. Radi toga je potrebno - ako prikljuceni instrumenti nemaju
dovoljnu impedanciju - prikljueiti u seriju dodatnu impedanciju. Pri,
razmatranju ispunjenja zahtjeva za ispravno optereeenje strujnog trans-
formatora, treba u nekim s1ueajevin;la uzeti u obzir da se prilike u instru-
mentima i relejima sa ieljezom mijenjaju s porastom struje. Induktivni
pad napona ne raste proporcionalno sa strujom radi zasiCenja ieljeza, Sto
je ekvivalentno smanjenju impedancije s porastom struje. Na sl. 4.135.
prikazana je promjena impedancije jednog brojila i jednog nadstrujnog
ieleja.
Povekanjem sekundarne struje raste i elektromotorna sila. Ona je
proporcionalna struji, .aka je sekundarna irnpedancija konstantna. TO
dovodi do znatnog povebanja sekundarnog napona, pogotovo kad se radi
o vebim snagama strujnog transformatora. VeCa snaga, naime, znafi i
veCe nazivno breme, koje uz istu sekundarnu struju traii veCi sekundarni
e) Karakteristike strnjnog transformators
S obzirom na aparate koji Ce biti prikljufeni na sekundarnu stranu
strujnih transformatora, te s obzirom na prilike u strujnom krugu u
koji Ce biti ukljufen primarni namot strujnog transformatora, treba oda-
brati takve karakteristiie strujnog transformatora koje ke osigurati po-
treban stupanj taenosti i potrebnu sigurnost u pogonu.
Da se strujni transformator potpuno definira potrebno je - osim
nazivnog napona i frekvencije mreie - poznavati slijedeke karakteristi-
ke: prijenosni omjer, klasu tafnosti, nazivnu snagu, strujni visekratnik,
termifku granifnu struju i dinarnieku granifnu struju.
Primarna nazivna struja odabire se prema maksimalnoj struji koja
tefe kroz primarni namot u normalnom pogonu. Vaino je primarnu na-
zivnu struju odabrati tako da se maksimalna struja u normalnom pogonu
znatno ne razlikuje od nje. Osobito treba izbjegavati izbor strujnih trans-
formatora znatno veCe nazivne struje, radi eventualnog kasnijeg proSi-
renja, jer be to nepotrebno dovoditi do znatnijih greiaka mjerenja, PO-
gotovo pri malim opterekenjima. Pri izboru primarne nazivne strule
treba imati u vidu i Einjenicu da su strujni transformatori gradeni tako
da mogu trajno izdriati i 20°/0 veku struju od nazivne.
Strujni transformatori se izvode za slijedeke primarne nazivne struje:
10-12,5-15-20-25-30-40-50-60-75 A
te za 10 ili 100 puta vece struje. Deblje otisnute vrijednosti feSCe se upotre-
bljavaju. Ima slueajeva kad se upotrebljava transformator primarne na-
zivne struje i od 5 A, pa i niie, da bi se odijelio visoki napon od mje-
renja i zaStite.
Kao sekundarna nazivna struja odabire se normalno 5 A, a u nekim
slueajevima i 1 A. Za velike primarne nazivne struje (4000 A i vise) oda-
bire se sekundarna nazivna struja i od 10 A.
Strujni transformatori sekundarne nazivne struje 1 A upotrebljavaju
se u slufaju v k i h udaljenosti izmedu strujnih transformatora i na njih
prikljufenih instnunenata i releja, kako bi se uz iste gubitke mogli upo-
trijebiti spojni vodovi manjeg presjeka.
Upotrebom strujnih transform.~tora s nazivnom sekundarnom stru-
jom od 1 A dolazi se - pri vecim snagama strujnih transformatora i
vekim strujnim viSekratnicima - u slufaju kratkog spoja do nedopu-
Steno visokih napona na sekundarnim stezaljkama. Ispitni napon sekun-
darnog dijela strujnih transformatora i na njih prikljufenih instrurne-
nata i releja iznosi 2000 V. Ako npr. upotrijebimo strujni transformator
snage 240 VA, uz nazivnu sekundarnu struju od 1 A napon na sekundarnoj
strani iznosit Ce 240 V. Pri npr. desetorostrukoj sekundarnoj struji, do
koje moie lako doki u sluEaju kratkog spoja, kad je strujni viSekratnik
n = 10, napon bi porastao na 2400 V, kad bi napon na sekundarnim ste-
zaljkarna bio sinusan. BuduCi da pri tolikoj struji dolazi do zasiCenja
jezgre, napon Ce biti joS vebi od 2400 V, Sto Ce lako dovesti do proboja
izolacije. Da s e postigne sigurnost, mwa biti ispunjena nejednaiba.
gdje je Ik efektivna,vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spo-
ja. Produkt I k i omjera I,,/I,, predstavlja struju u slueaju kratkog spoja,
koja bi tekla u sekundarnom namotu kad bi pogrebka bila jednaka nuli.
Na taj naEin rarunamo s veCom strujom u sekundarnom namotu od one
koja Ce stvarno kroz njega protjecati, pa to unosi u raeun izvjesnu sigur-
nost.
Strujne transformatore sa sekundarnom nazivnom strujom 1 A treba,
dakle, samo tamo upotrebljavati gdje se ne pojavljuju vrlo visoke struje
kratkog spoja i gdje se mofe iziki s manjim nazivnim snagama strujnog
transformatora. Spomenuti uvjeti gotovo su uvijek ispunjeni u rasklop-
nim postrojenjima iznad 60 kV
Radi sniienja sekundarnog napona moie se u slueaju vrlo visokih
primarnih nazivnih struja (4000 A i viSe) odabrati takoaer sekundarna
nazivna struja od 10 A, jer tada uz isti broj zavoja primarnog namota
napon E, (4.201) postaje za 50°/o manji.
 Cesto se zbog budubeg proSirenja mreie ieli imati prespojiv strujni
transformator. Takav be transformator neposredno nakon postavljanja
raditi s manjom primarnom nazivnom strujom, dok be. kasnije, kad opte-
rekenje poraste, nakon prespajanja moCi biti upotrebljen za veCu pri-
marnu nazivnu struju. Pri tome ne treba zaboraviti da u svakom slufaju
sekundarna nazivna struja mora ostati nepromijenjena, jer i nakon pre-
spajanja ostaju isti instrumenti i releji. Prespajanje se normalno vrSi na
primarnoj strani.
Slika 4.136. Strujni transformator prespojiv u omjeru
1:2 na strani primarnog namota
Primjer prespajanja na primarnoj strani pokazan je na sl. 4.136.
Prikazani strujni transformator moie se prespojiti u omjeru 1 : 2. Tako
npr. prijenosni omjer moie biti 10015 A i 20015 A. Za manju primarnu
struju oba dijela primarnog namota spojena su u seriju (sl. 4.136a), dok
su za vebu dijelovi primarnog namota paralelno spojeni (sl. 4.136b). Na
analogan nafin moie se ostvariti prespajanje primarnog napona u omjeru
1 : 2 : 4. Prespajanjem na primarnoj strani ne mijenja se broj amper-
zavoja, pa radi toga ne dolazi ni do promjene snage ni do promjene po-
greSke.
a) b)
IOO/SA 200/5~
Slika 4.137. Primjer strujnog
transfdrmatora s otcjepima na
sekundarnoj strani: (a) spoj za
prijenosni omjer 10015 A, (b) spoj
k Nadstrujni relej
za prijenosni omjer 20015 A
Prelazom na manji prijenosni omjer pomocu otcjepa na sekundarnom
namotu (sl. 4.137) smanjuje se nazivna snaga strujnog transformatora,
naravno uz odrianje iste pogreSke. Ako je npr. transformator prespojiv
u omjeru 1 : 2, sa smanjenjem prirnarne nazivne struje na polovinu sma-
njuje se i nazivni broj ampenavoja. Radi toga dolazi do smanjenja na-
zivne snage strujnog transformatora na fetvrtinu. Do smanjenja snage
dolazi zbog smanjenja broja zavoja na polovinu (4.202) i radi isto tolikog
smanjenja indukcije, Hto je nuino da se postigne potrebno smanjenje
struje magnetiziranja (4.195), kako bi se odriala klasa tafnosti. S druge
pak strane, ako strujni transformator, prespojen na manji prijenosni
omjer, ima npr. strujni viSekratnik n = 10, taj isti transformator kad bude
radio s dvostrukim prijenosnim omjerom, uz iste prikljuEne instrumente
ili releje, imat be pribliino dvostruk strujni viiekratnik (n = 20). Tada
je naime prikljutena tetiri puta manja impedancija od one koja odgo-
vara nazivnoj snazi, ako je bila postignuta nazivna snaga za manju pri-
marnu nazivnu struju. Radi toga se normalno ne izvode strujni transfor-
matori sa sekundarnim prespajanjem, osirn u slu6ajevima kad ne postoji
moguCnost prespajanja na primarnoj strani (Stapni strujni transforma-
tori).
U rasklopnim postrojenjima strujni transformatori klase taEnosti 0,5
upotrebljavaju se samo za prikljueak brojila kad se traii velika tafnost,
npr. za obrafun potrognje energije vrlo velikih potroSafa. Strujni trans-
formatori klase 1 dolaze u obzir za pogonska mjerenja, pogotovo za
mjerne instrumente i releje koji pored strujnog irnaju i naponski svitak,
pa na taenost njihova pokazivanja ne utjefe samo strujna, veb i kutna
pogrebka. Na strujne transformatore klase 3 prikljufuju se obifno releji
koji imaju samo strujni svitak.
Naravno da Ce se na strujni transformator klase 1 prikljueiti npr.
i ampermetar (ima samo strujni svitak);ako je takav strujni transfor-
mator trebalo upotrijebiti radi drugih mjernih instrumenata.
Po,trebna nazivna snaga transformatora odreduje se prema potroSnji
instrumenata i releia.
" , koii
" be biti ~rik1iuEen.ina struini transformator.
Pri tome ng treba zanemariti potrAak ;vodovima k<ji spajaju strujne
transformatore s instrumentima .i relejima. U tab. 4.17. navedene su gra-
TABLICA 4.17.
Potrognja instrumenata i releja koji s e prikLiuEuju na strujni
transformator
Mjerni instrument ili relej PotroSak VA
Pokazni ampermetar 0,7 . .. 3
Registracioni ampermetar 3 ... 4
Pokazni vatmetar po fazi 1 ... 3
Registracioni vatmetar po fazi 3
~ j e l a t n oi jalovo brojilo po fazi 1
3
Termirki relej 7 ... 10
Diferencijalni relej 186
Usmjereni relej 2 ... 10
Distantni relej 6 ... 20
 nice potroSnje u VA za pojedine vrste mjernih instrumenata i releja. Postavljanjem medutransformatora dobivamo kaskadni spoj strujnih
Tafne podatke treba uzeti iz list2 tvornica. transformatora, pa glavni strujni transformator treba da pokrije i cijeli
S obzirom na strujni vigekratnik, razlikujemo strujne transformatore vlastiti potroSak medutransformatora. PogreSke glavnog transformatora
za prikljurak mjernih instrumenata i za prikljuEak releja. Radno podruEje i medutransformatora zbrajaju se, pa ako svaki za sebe ima klasu taE-
instrumenata i brojila poklapa se s normalnim podruEjem rada strujnih
transformatora, tj. izmedu 10 i 120°/0 nazivne struje. Znatno veCe struje
od nazivnih Stetne su za mjerne instrumente, jer razvijaju prevelike za-
kretne momente, pa mogu dovesti do mehanifkog ostekenja instrumenta.
U brojilima, osim toga, zbog previsoke magnetske indukcije, moie doCi
joS i do oSte6enja ieljeznih jezgri, Sto dovodi do netaEnog rada brojila.
Tako oSteCeno brojilo moie dulje vremena ostati u pogonu a da se na-
stala pogreSka ne opazi. Radi toga se preporufuje, da se upotrebe strujni
transformatori sa strujnim vigekratnikom manjim od 5 ( n < 5).
T-TW medutransformator

Nasuprot tome, za strujne transformatore na koje Ce biti prikljufeni

releji, od velike je vainosti Sto vjernija transformacija u podrufju velikih
struja, jer to osigurava ispravan rad releja. PreporuEuje se da za nad- Slika 4.138.Primjer spoja strujnog
medutransf ormatora
strujne nezavisne releje i za termiEke releje bude n > 5, ali manji od 10,
za prikljuEak diferencijalnih i o struji zavisnih releja n > 10, dok za pri-
nosti 0,5, cijeli slog ima klasu tafnosti 1. Strujni vigekratnik sloga (na
kljufak distantnih releja joS vedi.
TermiEka granika struja (It,,) najveka je efektivna vrijednost pri- sekundarnoj strani medutransformatora) niii je i od onog strujnog trans-
marne struje koju strujni transformator pri kratkospojenom sekundar- formatora koji ima manji strujni vsekratnik. Ako glavni strujni trans-
nom namotu moie izdriati 1 sekundu, a da se ne ugrije iznad dopuStene formator ima n = 10, a medutransformator n = 4, slog 6e imati n (4,
temperature. TermiEka granifna struja kreke se obiEno izmedu 60 i jer se pogregke zbrajaju.
120 x I,,, Sto ovisi o izvedbi. TaEan podatak naveden je u listama tvornica.
Ukoliko kratki spoj traje dulje od 1 sekunde, nova termifka granica g) Izvedbe strujnih transformatora
odreduje se i z formule Strujni transformatori izvode se kao suhi, zamkasti, Stapni i malo-
uljni.
Glavna je izolacija suhih strujnih transformatora (sl. 4.139) naroEito
oblikovan porculanski izolator. Sekundarni namot sa ieljeznom jezgrom
gdje je t trajanje kratkog spoja. smjeiten je u popreEnoj rupi. Malih je dimenzija i moie se montirati u
Dinamifka granifna struja (Idin)strujnog transformatora tjemena je bilo kojem poloiaju. Izraduje se za nazivne napone do 35 kV, ali samo
vrijednost koju moie strujni transformator izdriati (pri kratkospojenom za unutarnju montaiu.
sekundarnom namotu), a da ga ne oStete sile koje uzrokuje ta struja.
Ako se radi o Stapnom transformatoru koji ima primarno samo jedan
vodif, njegova dinamifka graniirna struja praktiEki je neizmjerno velika.
Ostali strujni transformatori izvode se za dinamieke graniEne struje od
200 do 250 x I,,. TaEan podatak moie se naCi u listama tvornica.
Prilikom izbora strujnih transformatora potrebno je kontrolirati da
li Ce odabrani transformator izdriati struje kratkog spoja. TermiEka gra-
niEna struja mora biti veCa od struje mjerodavne za ugrijavanje za vri-
I jeme trajanja kratkog spoja, dok dinarniEka graniEna struja odabranog
strujnog transformatora mora biti v&a od udarne struje kratkog spoja. Slika 4.139. Suhi strujni transformatv
za nazivni napon 10 kV (proizvod
~RadeKonEar~)
Postavljanjem medutransformatora (primjer je prikazan na sl. 4.138)
moguCe je promijeniti prijenosni qmjer. Postavljanje medutransformatora Primarni namot zamkastih strujnih transformatora namata se kroz
dolazi u obzir za neka mjerenja (mjerenja zbroja snaga i zbroja ener- dva provodna izolatora. Zbog velikih mehaniEkih naprezanja koja se
gije) i za neke zaStitne uredaje (diferencijalna zaStita), te u sluEajevima javljaju unutar zamke kada kroz nju teku struje kratkog spoja, pm-
kad se ieli zaitititi mjerni instrument od prevelikih struja, koje su po- vodni s e izolatori pojaEavaju metalnim konstrukcijama na glavama i u
sljedica visokog strujnog viSek atnika glavnog strujnog transformatora. sredini. Zamkasti strujni transformatori ugraduju se tarno gdje je nepo-
P
godna Stapna izvedba radi malih primarnih struja ili gdje je potrebna
moguknost prespajanja na primarnoj strani. Za male primarne struje
Stapni strujni transformator ima i malo amperzavoja, pa su nepogodni
ako je potrebna veka nazivna snaga (4.202). Prespajanje na primarnoj
strani zamkastih strujnih transformatora mogube je izvesti, ali se pojav-
ljuju izvjesne poteSkoke jer se - radi ulaza na jednoj, a izlaza na drugoj
strani - primarni namot ne moie podijeliti na dva jednaka dijela (Lit.
48). Zamkasti strujni transformator moie se montirati u bilo kojem pa-
loiaju, a izvodi se za napone do 35 kV.

Slika 4.142. Malouljni s t m j n i transforma-

tor za nazivni napon 10 kV (proizvod
~ R a d eKoneara)
Slika 4.140. Zamkasti strujni transformator za
nazivni napon 10 kV (proizvod rRade Konfar4 Stapni strujni transformatori (sl. 4.140. i 4.141) upotrebljavaju se gdje-
god je to mogube s obzirom na veliEinu struje, radi praktiEki neizmjerne
velike dinamiEke graniEne struje. Normalno se, naime, takvi transformatori
izvode za primarne nazivne struje od 100 A i viSe. Budubi da je primarni

Slika 4.143. Malouljni strujni trans-

formator za nazivni napon 220 kV
(proizvod aRade KonEara)

Slika 4.141. Stapni strujni transformator za nazivni

napon 35(30) kV (proizvod .Rade KonEaru)

27, Visokonaponska rasklopna postrofenja

 U malouljnim strujnim transformatorima oba izvoda prolaze para-
lelno kroz zajedniEki izolator. Za niie napone do 35 kV izvode se s me-
talnim kotlom u kojemu su smjeSteni namoti i ieljezna jezgra (sl. 4.142),
dok se za viSe napone (60 kV i viSe) i namoti i jezgra nalaze u izolatoru
(sl. 4.143), dok su u novijim izvedbama namoti i jezgra, smjeiteni u kotlu
na dnu izolatora.
Za unutarnju montaiu i za napone do 35 kV izvode se strujni trans-

z- jeZqm
sekundarni
namot 2
formatori od umjetnih smola.
Vrlo Eesto se izvode stmjni transformatori sa dvije jezgre, koje imaju
razliEite mjerne karakteristike (najEeSCe razliEite strujne viiekratnike).
iezgra 2 Obje jezgre imaju zajedniEki primarni namot (sl. 4.144).

h) Uzemljenje strujnih transformatora

Slika 4.144. Primjer izvedbe strujnog
transformatora s dvije jezgre Metalno kuCiSte i jednu od sekundarnih stezaljki strujnog transfor-
matora treba neposredno uzemljiti, da bi se posluino osoblje zagtitilo u
sluEaju spoja izmedu primarnog i sekundarnog namota. ObiEno se na
namot izveden od samo jednog vodifa, Stapni transformatori mogu se svim strujnim transformatorima u rasklopnom postrojenju uzemljuje ista
prespajati samo sekundarno, a mogu se ugraditi u bilo kojem poloiaju. sekundarna stezaljka, i to ona koja se ne nalazi na strani sabirilica.
Normalno se izvode za napone do 35 kV. Ovdje treba napomenuti da se kod nas primarne stezaljke strujnog
T .t R transformatora oznaEavaju velikim slovima K i L , a sekundarne malim
slovima k i 1. IEC preporuEa oznake PI i P2 za primarne,'a Sli S2 za
sekundarne stezaljke.
Na sl. 4.145. prikazani su spojevi strujnih transformatora za mjerenje
struje u jednoj, dvije i sve tri faze. U svim sluEajevima jedna od sekun-
darnih stezaljki spojena je na stezaljku za uzemljenje, koje su preko
zajedniEkog voda uzemljene.

C. Naponski mjerni transformatori

a) Djelovanje i karakteristike
Naponski mjerni transformator izveden je kao normalan transforma-
tor snage koji je prikljuEen paralelno s potroSaEima na praktiEki kon-
stantan napon. Osnovna je razlika izmedu njega i transformatora snage
da je relativno slabo optereCen, kako bi pogreSka mjerenja ostala malena.
Struja magnetiziranja ovisna je samo o primarnom naponu.
Prijenosni omjer naponskog transformatora definiran je omjerom na-
zivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona. Nazivni primarni
napon jednak je ili linijskom nazivnom naponu mreie (npr. 110 kV) -
ako se radi o dvopolno izoliranom naponskom transformatom - ili
faznom nazivnom naponu (npr. l l ~ / f l k ~ali
, i tada transformator mora
biti dimenzioniran da moie trajno izdriati napone 110 kV) - ako se
radi o jednopolno izoliranom naponskom transformatoru. U prvom slu-
Eaju sekundarni nazivni napon uvijek je 100 V, a u drugom je uvijek
1oo/v5 v.
Naponska pogreSka naponskog transformatora definirana je analogno
strujnoj pogreSci strujnog transformatora. Odredena je relacijom
Slika 4.145. Shema spoja strujnih transformatora: za sluraj
(a) mjerenja u jednoj fazi, (b) u dvije faze i (c) u sve tri
faze
gdje je K prijenosni omjer. Kutna pogreSka definirana je analogno isto- Oba tipa naponskih transformatora mogu se upotrijebiti za mjerenje
u trofaznom sistemu i to spajanjem u slog naponskih transformatora. Da
imenoj pogreSci strujnog transformatora. bismo ostvarili slog naponskih transformatora, potrebna su dva dvopolno
I sada je klasa tafnosti jednaka naponskoj pogregci u procentima pri
naponu koji je u granicama od 0,8 U,, do 1,2 U,,,. Prema njemaEkim pro-
pisima razlikujemo slijedebe klase tafnosti naponskih transformatora:
0,l; 0,2; 0,5; 1 i 3. DopuStene kutne pogres'ke su redom prema klasi: 5',
lo', 20' i 40', dok za klasu 3 nije odredena dopuStena kutna pogregka.

,
U pripremi su preporuke IEC o naponskim transformatorima, koje
predvidaju iste klase taEnosti kao i njemaEki propisi.
Nazivna snaga (u VA) naponskih transformatora jest snaga kojom
se moie opteretiti transformator, a da pogreSka ne prede dopuStenu gra-
nicu. Pri vebim opterebenjima pogreSka naponskog transforrnatora raste
s povekanjem opterebenja, pa za dvostruko opterekenje moie doseki i tri

f~lo'+
puta veku pogres'ku. GraniEna termiEka snaga naponskog transformatora
jest ona snaga kojom se transformator moie trajno opteretiti, a da tem-
peratura ne prede dopuStenu granicu. Ta snaga je obiEno nekoliko puta Slika 4.146. Malouljni dvopolno izolirani naponski

tm[nstom
veka od nazivne snage naponskog transformatora. Potrebna nazivna snaga transformator za nazivni napon 35 (30) kV (pro-
odreduje se prema potroSku instrumenata i releja koji be biti prikljuEeni izvod aRade KonEarcO
na sekundarnu stranu naponskog transformatora. Informativni podaci o
potrogku navedeni su u tab. 4.18. izolirana (sl. 4.147a), odnosno tri jednopolno izolirana (sl.4147b) napon-
ska transformatora. U prvom slufaju mogu se mjeriti samo linijski, a u
TABLICA 4.18. drugom i linijski i fazni naponi.
PotrGnja instrumenata i releja koji se priklju6uju na naponski
transformator R S T . napo[;
slog dvopolno izoliranih

Mjerni instrument ili relej / Potroiak VA

1 ... 10
Pokazni voltmetar
Registracioni voltmetar
Pokazni vatmetar, po fazi
I 1 ... 10
1,5.. . 5
Registracioni vatmetar, po fazi
Djelatno ili jalovo brojilo, po fazi
I 2
...13
... 3
Mjerilo frekvencije 1 .. . 1,5 usr
Sinhronoskop 10.
Podnaponski relej 1 ... 7
Usmjereni relej 1 ... 8 v v

Distantni relej 1 slog jednopdno i z o l i r a n h

. . noponskih tmnsformatom

Naponski transformatori odredeni su, dakle, slijedekim karakteristi-

kama: prijenosnim omjerom, klasom tafnosti i nazivnom snagom.

b) Izvedbe naponskih transformatora

Razlikujemo dva tipa naponskih transformatora: dvopolno izolirani
i jednopolno izolirani.
Dvopolno izolirani naponski transformator (sl. 4.146) ima dva viso-
konaponska prikljufka, dok jednopolno izolirani (sl. 4.150) irna samo R S T
jedan visokonaponski prikljufak, jer drugi je kraj visokonaponskog na-
mota spojen s metalnim kuCiStem i uzemljen. Slika 4.147. Slogovi naponskih transfonnatora
 Slog jednopolno izoliranih naponskih transformatora moie posluiiti i
za mjerenje napona nul-tafke prema zemlji. U tu svrhu potreban je i
tercijarni namot na svakom naponskom transformatoru, koji se spajaju
u trokut (sl. 4.148). Na krajevima trokuta vlada napon koji je proporcio-
nalan naponu nul-tafke. Da bi bila moguea upotreba voltmetra s pod-
rufjem mjerenja do 100 V, prijenosni omjer takvog naponskog transfor-
matora treba da bude
100

Slika 4.149. Shema spoja pornoC.nog naponskog transformatora za

mjerenje napona nul-taPke za slueaj kad ne postoji tercijarni namot
na glavnom naponskom transformatoru

Mjesto sloga od dva dvopolno izolirana ili tri jednopolno izolirana

transfomatora moie se upotrijebiti i trofazni naponski transformator
sa pet stupova, koji omoguiruju mjerenja kao sa tri jednopolno izolirana
transformatora s tercijarnim namotom. Za mjerenje napona nu1.-tafke
potreban je poseban namot na vanjskim stupovima, u kojemu nema na-
pona u nomalnom pogonu, jer je zbroj tokova jednak nuli. U sluEaju
nesimetrije napona, kroz Eetvrti i peti stup zatvara s e tok koji u njima
inducira napon proporcionalan naponu nul-taEke. Takvi transformatori
danas se sve rjede upotrebljavaju.
Suhi naponski transformatori izvode se za napone do 3 kV, dok se
zernni spoj faze R za napone do 35 kV upotrebljavaju bilo uljni, bilo malouljni (sl. 4.146.
normalni pogon
i 4.150) naponski transformatori. Prednost treba dati malouljnim trans-
Slika 4.148. Shema spoja sloga od tri jednopolno izolirana naponska transfor-
matora s tercijarnirn narnotom. Naponi primarnog i tercijarnog namota u
slufaju zemnog spoja faze R

.
Nazivni napon tercijarnog namota treba da bude 10013 V. Na sl. 4.148.
prikazani su primarni naponi i naponi na tercijarnom namotu. U normal-
nom pogonu zbroj napona na tercijarnom namotu, koji je spojen u trokut, ,

jednak je nuli (u, = 0). U sluEaju zemnog spoja faze R, naponi be na

dvije zdrave faze porasti na iznos linijskog napona, pa 6e zbroj napona

faze tercijarnog narnota (a)

na tercijarnom namotu iznositi upravo trostruko (u,) od napona jedne
u normalnom pogonu.

Ukoliko ne postoji tercijarni namot, mjerenje napona U, moguCe je

ostvariti upotrebom pomobnog transformatora, prema sherni spoja pri- Slika 4.150.' Malouljni jednopolno izolirani
naponski transformator za nazivni napon
kazanoj na sl. 4.149. 35 (30) kV (proizvod ~ R a d eKonfaru)
forn~atorimaradi manje opasnosti (zapaljenje ili eksplozija) u sluEaju
kvara. Za unutarnju montaiu, a za napone do 35 kV izvode se naponski
transformatori s izolacijom od umjetnih smola.
Za napone do 35 kV upotrebljavaju se i jednopolno i dvop01110 izo-
lirani transformatori. Za ilapoile viSe od 35 kV sve veci dio troSkova za
izgradnju naponskog transformatora otpada na izolator, pa je za te na-
pone ekonomirnija upotreba sloga od tri jednopolno izolirana (potrebna
tri izolatora), nego sloga od dva dvopolno izolirana transformatora (po-
trebna fetiri izolatora).
Radi toga se naponski transformatori za 110 kV i vise napone izvode
samo kao jednopolno izolirani (sl. 4.151). Svi aktivni dijelovi smjegteni
su u izolator napunjen uljem, dok metalna glava izolatora sluii kao uljni
konzervator. Na glavi izolatora obiEno se nalaze dvije stezaljke, izmedu
kojih je spoj s primarnim namotom.
Slika 4.151. Malouljni jednopolno
izolirani naponski transformator za
nazivni napon 220 kV @roizvod
,Rade Konfar(0
Normalno se naponski transformatori izvode sa zatvorenom ieljez~lom
jezgrom, ali u novije vrijeme za visoke napone upotrebljavaju se mjerni
naponski transformatori s otvorenom jezgrom. U transformatorima s otvo-
renom jezgrom magnetski bok zatvara se kroz zrak. Jezgra ima oblik
stupa, a najf eSCe je sloiena od radijalno postavljenih limova. Otvorenom
jezgrom znatno se smanjuju dimenzije transformatora i pojednostavnjuje
izoliranje, jer otpada izolacija prema jarmu. Zbog malog promjera jezgre
s namotima cijeli aktivni dio transformatora moie se smjestiti u porcu-
lanski izolator, koji je tek neSto veCi od obirnog potpornog izolatora za
isti napon. Otvorena jezgra uzrokuje veCu struju magnetiziranja. Pogre-
Ska koju izaziva struja magnetiziranja zbog padova napona moie se otklo-
niti prikladnim kompenzacionim spojevima.
C) Kapacitivni naponski transformatori
Za mjerenje napona, mjesto naponskih transformatora opisanih u
odjeljcima a) i b) ovog poglavlja, mogu se upotrijebiti provodni izolatori,
koji medu slojevima izolacije imaju metalne cilindre, a predstavljaju
obloge kondenzatora spojenog u seriju (sl. 4.152), ili pak kondenzator pred-
viden za prikljucke visokofrekventnog uredaja. Prikljurkom voltmetra
na dio kondenzatorii spojenih u seriju (sl. 4.153) moguCe je mjerenje na-
Slika 4.152. Shema provodnog izolatora. (A) vodie, (B) izola-
cija, ( C ) metalni umeci
Slika 4.153. Prikljueak volt-
metra na dio kondenzatora
pona koji djeluje na sve kondenzatore spojene u seriju. Upotrebom elek-
trostatskog voltmetra, koji ne uzima struju, za omjer napona moiemo
postaviti
X k l f c, . . . (4.209)
v2 CI
Sto slijedi iz jednakosti struja kroz kapacitete C, i C,. Upotrebom mjer-
nog instrumenta, koji uzima neku snagu, omjer napona postaje ovisan
o velirini prikljurene impedancije, kako f e kasnije biti pokazano. Da se
ta ovisnost Sto viSe eliminira, prikljuruje se priguinica koja je u rezo-
nanciji s kapacitetom C,, a da se ostvari mogutnost upotrebe instrume-
nata i releja za napon 100 V, postavlja se i naponski transformator, Eiji Odatle dobivamo za omjer napona mreie (V,) i napona (V,) koji djeluje
je primarni namot spojen na stezaljke kapaciteta C,. Opisana shema spoja na mjerni instrument
prikazana j e na sl. 4.154aj dok je ekvivalentna shema spoja prikazana
na sl. 4.154b. Impedancije Zt (popreha impedancija naponsfiog-transfor-
matora, obrnuto proporcionalna struji magnetiziranja) i Z , (impedancija
prikljuEenih mjernih instrumenata) prikazane su u ekvivalentnoj shemi 1
nadoknadnom impedancijom Z , koja je Zanemarimo li djelatne otpore, moiemo postaviti Z , = - 2 2 , =
j w C1
-- 1 i Z, = j w L,, pa (4.213) glasi
j w C,
Impedancija Z , predstavlja zbroj impedancije priguSnice i impedancije
naponskog transformatora.
Ako se ieli da omjer napona bude ovisan samo o kapacitetima C , i C,
(dakle o mjestu prikljuEka uredaja za mjerenje), mora se postiCi da izraz
u zagradi bude jednak nuli. Iz tog uvjeta slijedi da mora biti

Naravno da osim induktiviteta i kapaciteta postoje i djelatni otpori, pa

Ce i uz postignuti uvjet (4.215) postojati izvjesna ovisnost omjera napona
o impedanciji Z . Ako je, medutim, uvjet (4.215) ispunjen za nazivnu frek-
venciju mreie, pogreSka omjera napona pojavljivat Ce se pri svakom
c~ transfor-
odstupanju od nazivne frekvencije. TaEnost mjerenja ovisna je, dakle, o
ma tor
frekvenciji mreie.
Drugi izvor pogreSke, koji ne utjeEe na indul~tivni(obiEni) naponski
transformator, jest utjecaj promjene temperature na kondenzator. Pro-
Slika 4.154. Shema spoja mjerenja s kapacitivnim djeliteljem mjenom temperature mijenja se vrijednost djelomiEnih kapaciteta, pa
napona (a) i ekvivalentna shema spoja (b) radi toga opet nije ispunjena relacija (4.215). Nejednolikim ugrijavanjem
mijenja se C,/C,, pa i to djeluje na omjer napona, Sto izaziva daljnju
UzevSi u obzir ekvivalentnu shemu, moiemo postaviti pogreiku mjerenja.
Naravno da u kapacitivnom naponskom transformatoru postoje i isti
I, = + I,
I2 uzroci pogreSaka kao u obiEnom naponskom transformatoru.
v1 = I, Z , + I, z, U pogonu se kapacitivni naponski transformator drukEije vlada od
induktivnog naponskog transformatora. Ulaz prenaponskog vala u induk-
v, = I, zp+ v3= I,Z, tivni naponski transformator moie dovesti do znatnih oSteCenja. Nasuprot
tome, u kapacitivnom naponskom transformatoru strmina prenaponskog
v, = I, z vala smanjuje se zbog nabijanja parcijalnih kapaciteta. Radi toga je
UvrStavanjem (4.211a) u (4.211b) dobivamo raspodjela napona uzdui kondenzatora pribliino linearna, pa su parci-
jalni kondenzatori jednako napregnuti. Kapacitivni naponski transfor-
v, = (I, + I,) Z , + I, Z , matori osjetljiviji su na prenapone pogonske frekvencije, do kojih dolazi
radi kratkih ili zemnih spojeva, odnosno radi uklapanja ili isklapanja u
dok je iz (4.211~)i (4.211d) mreii. Zbog tih prenapona moie doCi do rezonancije u krugu mjerenja.
Da se to smanji ili sprijefi, obiEno se postavljaju dodatni nelinearni ele-
menti u strujni krug (Lit. 54 i 55).
Znatna naprezanja za svaki naponski transformator izaziva kratak
spoj na sekundarnoj strani. U induktivnom naponskom transformatoru,
tada dolazi do poviSenja temperature radi preopterekenja strujom. Efi-
kasna zaStita su osigurafi. U sluEaju kratkog spoja n a sekundarnoj strani
kapacitivnog naponskog transformtaora dolazi - radi velikih struja -
do znatnog poviSenja napona u rezonantnom krugu, pa ako nisu podu-
zete posebne zaStitne mjere, to dovodi do oSteirenja parcijalnog konden-
zatora C, (sl. 4.154a). ZaStita se ostvaruje postavljanjem dodatne prigu-
Bnice (sl. 4.155), koja ima krivulju magnetiziranja s izrazitim koljenom.
Slika 4.155. Shema priklju-
fka dodatne priguSnice za
kapacitivni naponski
transformator
Kad struja postigne odredenu vrijednost, dodatna priguSnica postaje za-
sibena. To dovodi do promjene induktiviteh u krugu, pa radi toga vise
niti ne postoji rezonancija u krugu kapacitet-priguSnica. Na taj nairin
spreirava se poviSenje napona na parcijalnom kapacitetu C,.
0 200 MO 600 kV 800
nazivni napon mreie
Slika 4.156. Cijena kapacitivnih (1) i induk-
tivnih (2) naponskih transformatora u ovi-
snosti o nazivnom naponu mreie
Kapacitivni naponski transformator za vrlo visoke napone jeftiniji je
od induktifnog naponskog transformatora (sl. 4.156). Relativno visoka
cijena kapacitivnim naponskim transformatorima za napone niie od
110 kV i - u usporedbi s induktivnim naponskim transformatorima -
mali porast cijene s porastom nazivnog napona, uvjetovano je Einjenicom
da su troSkovi za mjerni dio kapacitivnog mjernog transformatora prak-
tiEki neovisni o naponu, dok su tro5kovi za kondenzatorski dio propor-
cionalni naponu. Uzrok relativno briem porastu cijene induktivnim na-
ponskim transformatorima s porastom napona jest u irinjenici da troSkovi
za izolaciju primarnog namota, kao i ukupna teiina transformatora, rastu
brie nego proporcimalno s poveiranjem napona.
Upotreba kondenzatora za prikljuirak visokofrekventne telefonije
istodobno i kao kondenzatora za mjerenje napona (shema spoja prika-
zana na sl. 4.157) ima opravdanje naroirito u sluirajevima kad je potrebno
mjerenje napona samo u jednoj fazi, jer se prijenos visokofrekventnih
signala vrSi preko jedne faze.
vod n rasklopno
I" postmjenje
I
7
spojni
,
VFT
Slika 4.157. Shema prikljufka kapacitivnog naponskog
transformatora na kondenzator za visokofrekventnu
telefoniju
U sluraju nagle promjene primarnog napona moie doCi do pojave
dodatnih napona u sekundarnom krugu, Sto moie dovesti do pogreSnog
djelovanja releja (usmjereni, distantni releji), pogotovo ako se radi o
brzim relejima.
i
4.5. TRANSFORMATORI SNAGE
A. Osnovni podaci transformatora
Osnovni podaci transformatora snage jesu: prijenosni omjer, nazivna
snaga, spoj transformatora, napon kratkoga spoja, moguirnost promjene
prijenosnog omjera i nairin hladenja.
Prijenosni omjer jest omjer zavoja primarnog i sekundarnog namota
transformatora. Taj je omjer praktiEki jednak omjeru primarnog i sekun-
darnog napona transformatora u praznom hodu. Prijenosni omjer se
navodi kao omjer nazivnih napona primarnog i sekundarnog napona, pa
su na taj nairin istodobno navedeni podaci o prijenosnom omjeru i naziv-
nim naponima. Nazivni naponi za trofazne napone znaire uvijek linijske
napone.
S obzirom na smjer energije, razlikujemo silazne i uzlazne transfor-
matore. U silaznom transformatoru energija viSeg napona transformira
se na niii napon, dok je u uzlaznom smjer energije od niieg na viSi napon. fito je pogodan za vezu elektrane s mreiom, bilo da su generatori spojeni
Da bi se kompenzirao pad napona u transformatoru i djelomifno u mreii, na sabirnice generatorskog napona, bilo da su u bloku s transformatorom
normalno se ne izvode transformatori prijenosnog omjera koji taCno spojeni na sabirnice. Generator je povoljno spojiti na namot spojen u
odgovara nazivnim naponima mreia (npr. 110110 kV), vet se obiEno za trokut, jer na taj naEin trefi nadval ne prelazi u mreiu.
nazivni napon sekundarnog namota odabire onaj koji je za 5O/o veCi od Yd5
nazivnog napona mreie. Pod sekundarnim naponom ovdje razumijevamo "Y 0 "Y 5
napon na koji se transfonnira energija. Tako se npr. silazni transformator A C A B C A B C
gradi za prijenosni omjer 110/10,5 kV, a uzlazni - koji povezuje mreie
istih nazivnih napona - za prijenosni omjer 115,5/10 kV. U nekim slu-
fajevima, medutim, isti transformator moie sluiiti i kao uzlazni i kao
silazni, kad povremeno dolazi do promjene smjera energije radi ener-
getskih prilika u mreii. U tim sldEajevima izbor prijenosnog omjera ovisi
o naponskim prilikama u mreiama koje transformator povezuje.
Za prijenosni omjer tronamotnih transformatora vrijedi analogno sve
ono Sto vrijedi za dvonamotne transformatore. a b c
Nazivna snaga transformatora jest prividna snaga za koju je dimen-
zioniran transformator, a dobiva se iz izraza

Sn = fiz272 Uzn . . . (4.216)

gdje su I,, nazivna sekundarna struja, a U,,, nazivni sekundarni napon.
Ta definicija, iako se nalazi u veCini pro-pisa, nije u skladu s onom koja a b c a b c
se normalno upotrebljava za definiranje nazivne snage strojeva. Nazivna e
snaga strojeva definirana je kao izlazna snaga, pa bi izlaznu snagu trans-
formatora trebalo odredivati pomofu sekundarnog napona pri nazivnoj
struji (kako je to npr. predvideno u talijanskim propisima), a ne pomoCu
sekundarnog napona u praznom hodu. Sekundarni napon optereCenog
transformatora ovisi o faktoru snage, pa se nazivna snaga moie definirati
samo pri odredenom faktoru snage opteretenja. Za tronamotne transfor-
matore potrebno je, medutim, poznavati nazivnu snagu svakog namota.
Ako su npr. nazivne snage: primarnog namota 60 MVA, sekundarnog
40 MVA, a tercijarnog 20 MVA, transformirana snaga medu dva namota
ogranifena je onim namotom koji ima manju nazivnu snagu. U navede-
nom primjeru moie se izmedu primarnog i sekundarnog namota trans-
formirati snaga od 40 MVA, a izmedu primarnog i tercijamog, kao i
izmedu sekundarnog i tercijarnog, od 20 MVA. Prilikom izbora nazivnih
snaga za pojedine namote treba u nekim slufajevima (prikljuEak sinhro- Slika 4.158. Sheme spoja i vektorski dijagrami
nog kompenzatora na tercijarni namot) voditi rafuna i o faktoru optere- najfeSce upotrebljavanih spojeva dvonamoinih
Cenja na pojedinirn namotima, te o istodobnosti optereCenja pojedinih transformatora
namota.
Za vezu izmedu visokonaponskih mreia najEeSCe se upotrebljavaju Danas se sve feSCe upotrebljavaju tronamotni transformatori, pogotovo
slijede6i spojevi transformatora: YyO, Dy5 i Yd5 (sl. 4.158). Spoj YyO kad se radi o vrlo visokim naponima i kad su u transformatorskoj. stanici
upotrebljava se za transformatore manjih snaga, pogotovo u slufaju kad tri razlifita napona. U tom slufaju se obifno izvodi spoj YyOd5 (Sto znafi
su obje nul-taflre uzemljene bilo neposredno, bilo preko priguSnice. Takav da su namoti najviSeg i srednjeg napona spojeni u zvijezdu, dok je terci-
spoj transformatora moie se upotrijebiti i kad su obje nul-tafke izoli- jarni namot spojen u trokut). Na taj nafin moguCe je uzemljenje obiju
rane prema zemlji. Ako je, medutim, potrebno uzemljiti nul-tafku samo nul-tafaka viSeg napona, jer se normalno uzemljuju mreie viieg napona.
na jednoj strani, upotrijebit femo transformator spoja Dy5 ili Yd5, u Spomenuti spoj upotrebljava se i kad je jedna nul-tafka uzemljena, te kad
ovisnosti o tomu koja nul-tafka treba da bude uzemljena. Ako se u takvom je predvideno postavljanje sinhronog kompenzatora, koji se tada priklju-
sluEaju upotrijebi transformator u spoju Yy, mora ,postojati i tercijarni fuje na namot spojen u trokut. Tronamotni transformatori mogu doCi u
namot spojen u trokut, jer bi inafe nulta reaktancija bila visoka, pa bi obzir u elektranama, npr. za prikljufak vlastitog potroSka (na treCi namot)
uzemljenje nul-tatke bilo neefikasno. Transformator u spoju Yd5 naro- ili za transformaciju energije dvaju generatora preko jednog transforma-
tora. U prvom slueaju dolazi u obzir spoj Yd5y0, a u drugom Yd5d5. U
oba sluEaja generatori su prikljuEeni na namot spojen u trokut. Transfor-
macija energije dvaju generatora preko jednog transformatora dolazi u
obzir ako se radi o prikljuEku na mreiu vrlo visokog napona. Sheme spoja
i vektorski dijagram spomenutih tronamotnih transformatora prikazani
su na sl. 4.159.
Napon kratkog spoja kreCe se normalno izmedu 3,5 i 13°/o (tab. 2.3).
Manji napon kratkog spoja imaju transformatori manje nazivne snage
i niieg napona.
Promjenom broja zavoja bilo na primarnom bilo na sekundarnom na- mA m8 mC
Q Q Q 7
I 1
motu transformatora mijenja se prijenosni omjer, pa to omogukuje i pro-
mjenu napona na sekundarnoj strani (s obzirom na smjer energije) trans-
formatora. Razlikujemo transformatore s otcjepima i regulacione trans-
furmatore.
U transformalorima s otcjepima prijenosni se omjer moie mijenjati
samo ako transformator nije pod naponom, dakle za svaku promjenu pri-
jenosnog omjera potrebno ga je iskljufiti. Transformatori s otcjepima
izvode se obiEno sa tri poloiaja preklopke (npr. 30 kV + 50/0/10,5 kV, pa
je moguCe ostvariti prijenosni omjer 31,5/10,5 kV, 30/10,5 kV i 28,5/10,5
kV). U nekim sluEajevima izvode se transformatori i sa pet poloiaja pre-
klopke (npr. 30 kV f 2 X 5°/o/10,5 kV). UobiEajeni su otcjepi f 4O/o ili
+
f 5O/o, ali se grade i transformatori s otcjepima f 2,5O/o i 7,5O/o. Izvedba
otcjepa s obzirom na konstrukciju transformatora nepoieljna je (radi po-
jave aksijalnih sila medu namotima kao posljedica nesimetrije namota,
radi potrebe jakog izoliranja otcjepa da bi se sprijeEile posljedice reflek- 4 b C a b c
tiranja vala prenapona na otvorenim otcjepima, te radi Eesto, teSko izve- a B
divih izvoda otcjepa iz namota), pa je otcjepe potrebno izbjegavati, ako
nisu neophodno potrebni.
U regulacionom transformatoru, medutim, moie se pnijenosni omjer
mijenjati i za vrijeme pogona, dakle i u slufaju kad je transformator opte-
reten, Sto znaEi da se prijenosni omjer moie mijenjati a da se ne prekida
pogon. Takav transformator izvodi se s vekim brojem otcjepa, pa npr.
prijenosni omjer 110 kV f 10 X 1,5°/o/31,5 kV znairi da postoji 21 moguCi
poloiaj regulacione sklopke i to u skokovima od po 1,65 kV na visoko-
naponskoj strani. Prema tome, za navedeni transformator moguki su pri-
jenosni omjeri 126,5/10,5 kV, 124,85/10,5 kV, . . . 95,15/10,5 kV i 93,5/10,5
kV. Regulacioni transformatori grade se najviSe za regulaciju u granicama
od & 10 do + 20°/o. Napon jednog stepena iznosi oko 1,5 do 2O/o. Kakav
opseg regulacije treba odabrati ovisi o prilikama u mreii.
Regulaciona sklopka moie se u principu smjestiti ili na stranu viSeg
ili na stranu niieg napona. Obieno se postavlja na stranu viSeg napona, jer
su tam0 struje manje, pa je regulaciona sklopka lakSa i jeftinija. U prin-
cipu je povoljnije da je namot s otcjepima smjeSten na strani na kojoj se
viSe mijenja napon, kako ne bi dolazilo do poviSenja indukcije u ieljezu.
Regulacioni transformatori najEeS6e se izvode kao jedna jedinica, u
kojoj je smjeStena i regulaciona sklopka. Ima, medutim, izvedaba u dvije
jedinice, od kojih je jedna dvonamotni transformator fiksnog prijenosnog
omjera, a druga transfomator u Stednom spoju, s regulacionom sklopkom
pomoku koje se vrEi promjena prijenosnog omjera. S obzirom na sigurnost Slika 4.159. Sheme spoja i vektorski dijagrami najfe8C.e
pogona izvedba u dvije jedinice u prednosti je pred drugom izvedborn, jer upotrebljavanih spojeva tronamotnih transformatora
23 Visokonaponska rasklopna postrojenja 353
u sluEaju kvara u transformatoru s regulacionom sklopkom dvonamotni
transformator ostaje u pogonu.
Za generatore u hidroelektranama, koji spajaju generatore s mreiom,
nije potrebno predvidjeti regulacione transformatore, jer se promjena na-
pona moie posti& regulacijom napona na generatoru, dok upotreba trans-
formatora s otcjepima nije iz veC navedenih razloga preporuEljiva. U ter-
moelektranama, medutim, ekonomiEnije je ostvariti veliki opseg regulacije
napona regulacionim transformatorima nego izgradnjom generatora s mo-
guCnoSCu takve regulacije napona.
S obzirom na hladenje transformatora razlikujemo: hladenje prirod-
nim strujanjem zraka pored stijenki kotla transfonnatora ili prigradenih
hladionika, hladenje prisilnom ventilacijom, prisilnom cirkulacijom ulja
kroz hladionik koji se hladi, ili prirodnim strujanjem ili prisilnom venti-
lacijom, te konaEno hladenje u posebnom hladioniku kroz koji prisilno
cirkulira ulje, a hladi se vodom.

B. Paralelan r a d transformatora
U transformatorskim stanicama vrlo je Eest sluEaj da su dva ili viSe
transformatora medusobno paralelno spojeni. Da bi bio moguC paralelan
rad transformatora i omoguCilo se puno iskoriStenje njihove nazivne snage,
potrebno je da za transformatore koji moraju biti spojeni paralel-no budu
ispunjeni s1ijedeC.i uvjeti:
a) da imaju jednake prijenosne omjere,
b) da imaju pribliino jednake nazivne napone,
c) da pripadaju istoj grupi spoja,
d) da imaju pribliino jednake napone kratkog spoja, odnosno da se
naponi kratkog spoja medusobno ne razlikuju vise od 10°/o od aritmetiEke
sredine napona kratkog spoja svih transfomatora,
e) da omjer nazivnih snaga ne bude veCi od 3 : 1.
Ako prijenosni omjeri nisu medusobno jednaki (npr. 30110 i 30/10,5
kV), transformator s veCim sekundarnim naponom protjerat Ce - i.p.rije
nego.30 je prikljuEeno opterekenje na sekundarnu stranu - stmju izjed-
naEenja kroz oba transformatora (sl. 4.160a). Ako je razlika faznih napona
A V, a impedancija jedne faze transfomatora 2,struju izjednaEenja mo-
iemo odrediti iz izraza
Postavimo joS da je
gdje su V, fazni nazivni napon,uk napon kratkog spoja u "10, a I, nazivna
stmja transformatora, pa be biti
-
Slika 4.160. Struje u paralelno spojenim transformatorima
razliEitim prijenosnim omjerima: . (a) neoptereteni i (b)
optereteni transformatori
Ako joS postavimo da je
gdje je u relativna razlika u O/o napona na sekundarnoj strani, dobivamo
za odnos struje izjednaEenja i nazivne struje transformatora
Ako je, dakle, relativna razlika napona v = 5O10, a napon kratkog spoja
uk = 5010, struja izjednaEenja iznosit Ce 0,5 nazivne struje. To znaEi da
je jog neopterebeni transformator vef upola opterefen. Opterefivanjem
na sekundarnoj strani povefavat Ce se optereeenje jednog, a srnanjivati
opteretenje drugog transformatora (sl. 4.160b), pa Ce brzo doCi do punog
opterebenja jednoga od njih. Koliko Ce biti moguCe ukupno opterebenje,
a da ne dode do ~ r e o ~ t e r e k e n ji ea d n o ~od transformatora. ovisi i o faktoru
snage optereCenia. svakok siu~aj; moguCnost opter&ivanja paralelno
spojenih transformatora znatno ie mania od zbroia niihovih nazivnih
snags, i ta moguCnost je to manja, Sto jeVveCarazliKa p6jenosnih omjera
i Sto je manji napon kratkog spoja. Radi toga nije dobro da se paralelno
spajaju transf ormatori razliEitih prijenosnih omjera.
Nazivni naponi transformatora ne moraju biti medusobno potpuno
jednaki. Mogu se npr. paralelno spojiti dva transformatora koji imaju pri-
jenosne omjere 30110 kV i 31,5/10,5 kV, jer imaju iste prijenosne omjere
ako su svi ostali uvjeti ispunjeni. Ako je napon jednak niiem nazivnom
naponu pogotovo neCe biti nepogodnih posljedica, no kad je napon jednak
npr. viSem nazivnom naponu, u transformatoru niieg nazivnog napona
teCi Ce neSto poveCana struja magnetiziranja, ali to ne moie imati nepo-
voljne posljedice, jer je transformator graden tako da moie izdriati i pogon
s naponom, koji je za 5O10 viSi od nazivnog.
Transformatori iste spojne gmpe mogu se bez daljnjeg spojiti para-
lelno, no treba voditi rafuna o tome da se na istu sabirnicu spoje istoimene
stezaljke, kako na primarnoj, tako i na sekundarnoj strani transformatora.
Paralelno spojiti moiemo npr. transformatore Dy5 i Yd5.
Paralelnim spajanjem tr?nsformatora razlifitih grupa spoja potekla bi
vrlo velika struja izjednafenja. Za najmanji moguCi fazni pomak (30')
Slika 4.161. MoguCnosti paralelnog rada transformatora u
spoju Yd5 s trahsformatorom u spoju Ydll
medu naponima na sekundarnoj strani pojavila bi se npr. razlika napona
od preko 50°/o od nazivnog, pa bi ta razlika uz uk = 10°/o protjerala struju
izjednafenja, koja bi (4.220) 2,5 puta bila veCa od nazivne struje trans-
formatora. Radi toga se ne mogu paralelno spojiti transformatori razli-
Eitih grupa spoja. Zamjenom stezaljki, medutim, moguCe je paralelno
spojiti transformatore u spoju grupe 5 s transformatorima grupe 11 a da
ne dode do struja izjednafenja. Na sl. 4.161. prikazane su potrebne za-
mjene stezaljki na transformatoru grupe 11, da bi bio moguC paralelan
rad s transformatorima grupe 5.
v~~ A u.',=o Slika 4.162. ~otdehna
mjerenja z-a odreaivanje
grupe spoja transforma-
tora metodom dvaju volt-
3- .b a8 metara
U pogonu je kojiput potrebno ustanoviti grupu spoja kojoj pripada
transformator koji se ieli prikljufiti. To narofito vrijedi za transformator
na kojem se vrSe prespajanja. Grupu spoja moguCe je odrediti tzv. meto-
dom dvaju voltmetara. Potrebno je medusobno kratko spojiti stezaljku
a sa stezaljkom A. PrikljuEkom sekundarnih stezaljki na trofazni napon
moguCe je izvrSiti mjerenja triju napona i to: izmedu stezaljki b i B,
izmedu stezaljki c i B, te izmedu stezaljki b i C (sl. 4.162). Na taj naEin
geometrijski su odredeni svi vrhovi trokuta vEih i niiih napona u vek-
torskom dijagramu, ako te trokute nacrtamo tako da irn vrhovi a i A
padnu zajedno. Trokuti napona za grupu spoja 5 prikazani su na sl. 4.163,
dok su trokuti napona za neke druge grupe spoja nacrtani n a sl. 4.164.
Promotrimo npr. slufaj kad se mjerenja napona prema sl. 4.162. vrSe
na transformatoru grupe spoja 5. Rezultat mjerenja prikazan je na sl.
4.163, pomoCu koje moiemo odrediti veliEinu napona UBb, UBc i UCb u
odnosu na napon U,. Napon UBbodredujemo iz pravokutnog trokuta BGb,
pa je
Ako jog uzmemo u obzir prijenosni omjer transformatora, koji moiemo
odrediti iz pokusa praznog hoda, pa ako postavimo
dobit f emo
metodom dvaju volfmetara, te relacije iz kojih se mogu odrediti omjeri
napona UBb, U B odnosno
~ Ucb i napona U?.
Postupak odredivanja grupe spoja jest slijedefi: odredi se prijenosni
omjer iz pokusa praznog hoda, odrede se naponi prema sl. 4.162, pa se
izraEunaju.omjeri UBb/U,, UB,/U, i Ucb/U,. Usporedisnjem rezultata mje-.
renja s vrijednostima omjera sa sl. 4.164. odreduje se grupa spoja trans-
formatora.
Vrijednosti omjera napona za druge grupe spoja transformatora mogu
se na&i npr. u (Lit. 76).

-CRUPA 0

CRUPA 5

C
Slika 4.163. Primjer odredivanja .grupe
spoja 'prema mjerenjima na s1. 4.162.
(primjer vrijedi za grupu 5)

1
Pri odredivanju napona UBcupotrijebit femo pravokutni trokut BFc, pa je
I b

I
odakle, uzimajufi u obzir (4.222), dobivamo I

KonaEno, pri odredivanju napona Ucb upotrijebit femo pravokutni trokut U 0

Cab, iz kojega slijedi
UZCb= UZ1 U2, + . . . (4.226)
a odatle
UCb= U, 1 k2 + . . . (4.227) I

I
GRUPA 44

. Ako mjerenjem napona prema sl. 4.162. dobijemo napone koji su jed- 1 A
naki onima odredenim relacijama (4.223), (4.225) i (4.227), znaEi da se 0 C
radi o transformatoru grupe spoja 5. I
Na analogan naEin mogu se izvesti izrazi i za ostale grupe spoja. Na Slika 4.164. Poloiaj trokuta napona i omjeri mjerenih
I napona za odredivanje grupe spoja metodom dvaju
sl. 4.164. pcikazani su trokuti napona i crtkano tri napona koja se mjere voltmetara
Prvi de transformator biti, dakle, preoptereden za 18O/o, dok de tredi -
s najvedim naponom kratkog spoja - biti optereden tek sa 88O10 nazivne
iinage,
Iz izloienog se moie zakljuEiti da paralelno spajanje transformatora
razliEitih napona kratkog spoja nije nemoguke i da se moie provesti
samo u sluEaju nuide, jedino onda, ako je ukupno opterekenje manje
od zbmja nazivnih snaga transformatora. Za koliko se ukupno optereke-
nje mora razlikovati od zbroja nazivnih snaga ovisi o razlici naponi
kratkog spoja Paralelno spajanje takvih transformatora kao trajno rje-
Senje nije medutim ekonomski opravdano radi nemoguknosti iskorigtenja
pune snage transformatora.
Jednakost padova napona - prema (4.228) - i po iznosu i po fazi
bit ke postignuta samo onda kad je omjer izmedu djelatnog otpora R
i reaktancije X, koji 5 n e impedanciju Z, konstantan za sve paralelno
spojene transformatore. Taj uvjet je normalno ispunjen u transformato-
rima pribliino jednakih nazivnih snaga. Ako je, medutim, odnos naziv-
nih snaga veki od 3 : 1, postojat ke tolika razlika izmedu omjera RIX u
transformatorima da de izazvati struje izjednaEenja radi razlike padova
napona i pored toga Sto su naponi kratkog spoja medusobno jednaki.
Da to ilustriramo, prikaiimo (sl. 4.166) padove napona u dva transfor-
C. Kontrola u pogonu
Moguknost opterekenja transformatora ovisna je o ugrijavanju. Gra-
nica ugrijavanja odredena je propisima odredenim graniEnom tempe-
raturom, a ovisna je o upotrebljenoj izolaciji.
Prema propisu JUS dopugten0 je graniEno poviSenje srednje tempe-
rature u namotu za 60 OC (odnosno za 65 OC ukoliko se radi o transfor-
matoru s prisilnom cirkulacijom ulja), dok je graniEno dopugteno povi-
Senje temperature ulja (mjereno Sto je moguke bliie gornjoj razini) za
55 OC, ako je ulje u glavnom kotlu zagtikeno od dodira sa zrakom, odno-
sno za 50° C, ako ta zaStita ne postoji. Navedena graniEna poviSenja tem-
perature vrijede uz slijedeke pretpostavke s obzirom na temperaturu
okolnog zraka: najviSa temperatura 40 OC, prosjeEna dnevna temperatura
do 30 "C, a prosjeEna godiSnja temperatura do 20 OC. Ako se radi o hla-
denju vodom, navedena graniena povsenja temperature vrijede uz pret-
postavku da v d a na ulazu u hladionik nema viSu temperaturu od 25 OC.
DopuSteno trajanje preopterekenja ovisno je o opterekenjima u pret-
hodnom vremenskom razdoblju i o vremenskoj konstanti transforma-
tora.. Uzimajuki u obzir vremensku konstantu, dopuSteno trajanje pre-
opterekenja moie se odrediti postupkom opisanim u (Lit. 741. , Kao
- - ori-
-

matora iste snage, istih napona kratkog spoja, ali razliEitih omjera RIX, j entacione vrijednosti navodiho dopuStena trajanja 'preopterekenja u
odnosno razlieitih kutova medu djelatnim otporima i impedancijama, a ovisnosti o veliEini preopterekenja i prethodnom o~terekeniuIza , - uline
-~"
uz pretpostavku da kroz oba transfgrmatora teku jednake struje, Sto bi transformatore gradene irema sknd&du JUS odndsno preha preporu-
bilo poieljno s obzirom na moguknost iskorStenja transformatora. Na kama IEC)
sekundarnim stezaljkama takvih i tako opteretenih transformatora vladat preopteretenje prethodno opterekenje
ke razlisti naponi (V,, i V,, na sl. 4.166), pa ke u paralelnom spoju razlika u OIo od u Olo od nazivne snage
napona (6V) protjerati struju izjednaEenja k%z transformatore. nazivne snage 50°/o 75O/o 90°/o
10"lo 180 min. 120 min. 60 min.
20°10 90 min. 60 rnin. 30 min.
I 3O0/o 60 min. 30 min. 15 min,
40°10 30 min. 15 min. 8 min.
50010 15 min. 8 min. 4 min.
Buduki da ulje u transformatorima, osim za odvodenje topline, sluZi
i kao izolacija, kontrola elektriene probojne Evrstoke ulja jedna je od
vainih pogmskih kontrola. ElektriEna probojna EvrstoQ ispituje se u
aparatu s taEno definiranim elektrodama, izmedu kojih je razmak 2,5 mm.
Prema JUS-u se smatra da ulje u transformatoru irna dovoljau elektriEnu
Evrstotu, ako probojna Evrstoda iznosi za transformatore
nazivnog napona do 35 kV barem 80 kV1cm
nazivnog napona iznad 35 do 110 kV barem 120 kV/cm
nazivnog napona iznad 110 do 220 kV barem 140 kV1cm
Slika 4.166. Naponi na sekundarnim
stezaljkama transformatora jednakih Ukoliko kontrola probojne Evrst0i.e pokaie da ulje ne odgovara nave-
nazivpih snaga, jednakih ,napona denim zahtjevima, potrebno ga je profistiti, da bi se u prvom redu
kratkog spoja, opteretenih jednakim
stfujama, ali s razlieitirn omjerima odstranila voda koja se sakupila u njemu. ProEiSkavanje ulja vrSi se
R/X odnosno razliEitim kutevirna posebnim centrifugama, sve dok se ne postigne dovoljna elektriEna pro-
medu impedancijom i djelatnim bojna Evrstoka (poieljna vrijednost 200 kV/cm). Novo transformatorsko
otporima ulje pripremljeno za punjenje treba da ima probojnu Evrstoku od barem
200 kV/cm.
 naponu kratkog spoja (Vk). Napon kratkog spoja u postocima odredit Cemo
Kontrola ugrijavanja transformatora obavlja se terrnometrom (iivin izrazom
ili otporni) za mjerenje temperature ulja, koji se smjeStava u ))diepcc
u poklopcu transformatora, kako bi se izmjerila najviSa temperatura
ulja. Osim toga, za kontrolu visine ulja postoji uljokazno staklo.
Faktor fidolazi radi toga jer su U , linijski, a Vk fazni napon.
Razlika apsolutnih vrijednosti napona prije i nakon priguSnice (gu-
bitak napona) moie se dovoljno tatno odrediti iz relacije
Zadatak je priguhica koje se w d j e razmatraju da smanje struje AV= IXsinp . . . (4.236)
kratkog spoja. Iste priguhice mogu se upotrijebiti, no Sto je vrlo rijedak pri Eemu je zanemaren djelatni otpor i uzeto u obzir da je fazni pomak
sluEaj, da omoguCe paralelan rad transformatora sa znatno razliEitim medu naponima V, i V, malen (sl. 4.169). Ako znamo da je X = V,/I,,
naponima kratkog spoja. te da je relativni pad napona u procentima
PriguSnica je izvedena kao svitak bez ieljeza, a spaja se u seriju AV
s potroSaEima i izvorima (sl. 4.167). Trofazna priguSnica s ~ t o j se
i od tri u=jh= 100 . . . (4.237)
medusobno elektriEki odijeljene prigusnice. U"
a nakon uvrStavanja u (4.236), dobivamo.
I
u 010 = uk- sin p . . . (4.238)
In
Prema tome u normalnom pogonu, kad je faktor optereCenja (cos p)
obiEno visok, priguSnica izaziva malu razliku napona.

Slika 4.167. PrikljuPak ' Slika 4.168. Odredivanje

priguinice u odvodu napona kratkog spoja
prigdnice

PriguSnica je karakterizirana nazivnim naponom, prolaznom snagom

i naponom kratkog spoja. Nazivni napon priguSnice odreden je nazivnim
naponom rnreie, prema kojemu je dimenzionirana izolacija priguSnice.
Prolazna nazivna snaga priguSnice jest snaga koja moie trajno prolaziti
Slika 4.169. Odredi-
kroz prigugnicu, a da se namot ne ugrije iznad dopuStene temperature. vanje razlike napona
Prolazna nazivna snaga (S,) odnosi se na trofamu priguSnicu (slog od tri I u priguinici (djelatni
otpor zanemaren)
primnice), pa je n a z i h a struja odredena izrazdm
I sin p

PriguSnice se upotrebljavaju za napone do 35 kV, a izvode se za na-

gdje je U, nazivni linijski napon. Napon kratkog spoja definiran je na
analogan naEin kao i napon kratkog spoja transformatora. Narinemo'li,
nairne, na stezaljke p r i m n i c e jedne faze (sl. 4.168) toliki napon da kroz
priguinicu poteEe nazivna struja, napon na stezaljkarna bit te jednak
pone kratkog spoja 5, 6 i 10°/o.
Prilikom izbora potrebno je odabranu priguSnicu kontrolirati s obzi-
rom na udarnu struju i struju mjerodavnu za ugrijavanje. Prema nje-
maEkim propisima termitka granirna struja iznosi 20 I,, a dinamiEka
graniEna struja 50 I,.
 Oznake za kabele s aluminijskim vodiEem iste su kao one kabela Za polaganj e u zemlju upotreblj avaju se slijedeke izvedbe kabela:
s vodiEima od bakra, samo Sto se prema jugoslavenskom standardu prije IPO 13 (NKBA) - kad se ne postavljaju posebni zahtjevi s obzirom na
oznake presjeka stavlja slovo A (npr. IPO 13-A 3x120 mm2), a prema mehaniEka naprezanja; IPO 33 (NKFA) - u sluEaju opterekenja na vlak
njemaEkom umeke se izmedu N i K slovo A (npr. NAK ili NAKBA).
Kabeli s metaliziranim iilama imaju metalnu foliju iznad izolacije
I (npr. strma kosina) i IPO 23 (NKRA) - u slufaju jakog opterkenja na
vlak (npr. vrlo strma kosina).
svakog vodifa. Prema njemaEkom standardu oznaEuju se kao normalni I
kabeh, ali se izmedu slova N i K umeke slovo H (Hochstadterovi kabeli).
Jugoslavenski standard ne razlikuje kabel s metalnom folijom od onog
I
bez te folije. Na primjer
IPO 13 (NHKBA) - kabel s vodiEima od bakra, s metaliziranim
iilama, olovnim plaStem, zaStitnim ovojem,
armiran EeliEnom trakom i vanjskim ovojem
IPO 13-A (NAHKBA) - kao IPO 13 (NHKBA), samo s vodiEima od
aluminij a 1
Kabeli s pojedinaEnirn olovnim plaStevima imaju taj plaSt iznad izo-
lacije svake iile, koje su spletene, a oko spletenih iilanamotani su Ee-
liEni oklop i zaStitni ovoj. OznaEuju se kao normalni kabeli, samo Sto
se, prema naSem standardu, izmedu P i 0 umeke slovo Z, a prema nje-
nlaEkom standardu izmedu slova N i K slovo E. Na primjer Slika 4.173. Uljem punjeni niskotlarni kabel
IPZO 13 (NEKBA) - kabel s vodiEima od bakra, s pojedinaEnim Izvedbe upotrebljene za napone do 60 kV ne mogu se primijeniti za
olovnim plaStevima, unutarnjim zaititnim vrlo visoke napone zbog nesavrgenosti izolacije (u izolaciji se nalaze ostaci
ovojem, oklopom od EeliEne trake i vanjskim zraka ili plinova) i zbog nejednolikog rastezanja sastavnih dijelova ka-
zaStitnim ovojem. bela (kabelska masa ima veki koeficijent rastezanja od ostalih dijelova),
IPZO 13-A (NAEKBA)- kao IPZO 13 (NEKBA), samo s vodifima od Sto pri hladenju dovodi do stvaranja Supljina. To dovodi do ionizacije,
aluminija. rastvaranja izolacije i konafno, do proboja kabela. Da se premoste spo-
Kabeli s pojedinaEnim olovnim plaStevima izvode s e i s metalnim foli- menute poteSkoke potrebno je: a) onemogukiti nastajanje Supljina unutar
jama ispod olovnih plagteva. S obzirom na oznake vrijedi spomenuto za izolacije i b) podiki prag poEetka ionizacije iznad najvebe jakosti polja.
kabele s metalnom folijom bez olovnih plasteva. Takvi kabeli oznaEuju Prvu potegkoku moie se otkloniti upotrebom rijetkog ulja za impregna-
se, na primjer ciju papirne izolacije, dok za svladavanje druge potegkoEe postoje dva
naEina: primjena vamjskog tlaka na normalan kabel, pri Eemu je ulje ili
IPZO 13 (NHEKBA) - kao NEKBA, samo s metalnim folijama,
IPZO 13-A (NAHEKBA) - kao NHEKBA, samo s vodiEima od alu-
minija.
Normalni kabeli upotrebljavaju se za napone do 15 kV, oni s meta-
liziranim iilama za napone 15 i 20 kV, dok se kabeli s pojedinaEnim olov-
nim plaitevima normalno upotrebljavaju za napone iznad 15 kV, a izvode
se za napone od 3 do 60 kV. Kabeli sa pojedinaEnim olovnim plaStevima
za 30 kV i viSe izvode se s metalnim folijama.
Pri polaganju u zgradama, gdje je kabel zagtifen od mehaniEkog oSte- I

benja i djelovanja vlage n a olovni plait, upotrebljava se goli kabel I

(omake prema jugoslavenskom standardu I P 0 00, I P 0 00-A, IPZO 00,
IPZO 00-A, a prema njemaEkom standardu NK, NAK, NHK, NAHK,
NEK, NAEK, NHEK ili NAHEK). Ako postoji opasnost od titranja, ne
preporuEuje se upotreba golog kabela. Za polaganje u zgradama dolaze
u obzir slijedete izvedbe kabela: IPO 01 (NKA) ili analogan kabel prema I
visini napona - kad je kabel izvrgnut djelovanju vlage; IPO 10 (NICB) I

ako postoji opasnost od titranja; IPO 30 (NKF) - kad je kabel optereken

na vlak; i IPO 20 (NKR) - kad je kabel jako optereken na vlak. Slika 4.174; Uljem punjeni niskotlatni trofazni kabel
24 Visokonaponska rasklopna postrojenja
plin odijeljeno dijafragmom od izolacije kabela (poviSenim tlakom duSika
od 1 na 15 ata podiie se prag ionizacije od 5,7 kV/mm na 19 kV/mm), te
uvodenje plina ili ulja pod visokim tlakom u izravan dodir s izolacijom.
Slika 4.175. Uljem punjeni niskotlaEni trofazni
kabel s aluminijskim plaStem
Razlikujemo uljne i plinske kabele. Tehnika kabela najviSih napona
u punom je razvoju, pa danas postoji niz razlitiitih izvedaba. Uljni kabeli
se izvode kao jednoiilni (sl. 4.173) i kao troiilni (sl. 4.174, 4.175. i 4.176).
Ulje u kabelima prikazanim na sl. 4.173. do'4.175. nalazi se pod tlakom
od oko 1 do 1,5 atp, dok je u kabelu na sl. 4.176. pod tlakom od 15 atp.
Plinski troigni kabeli Eesto se izvode na isti naEin kao i uljni prikazan
na sl. 4.176.
Slika 4.176. , Uljni niskotlaEni trofazni kabel u
EeliEnoj cijevi
Kako bi se osiguralo da Sirenje ulja zbog ugrijavanja ne rasteie plaSt
kabela, a pri hladenju da ne dode do praznina u njemu, postavljaju se
tlaEne pasude na jednom ili e a oba kraja kabela, a po potrebi i uzdui
njegove trase. U tlaEnim posudama za niskotlarne kabele postoji niz me-
talnih jastuka u kojirna se nalazi plin pod tlakom. Metalni jastuci stlaEuju
se kad u posudu ulazi ulje iz kabela, a tlaEe ulje i vrabaju ga u kabel
kad se ulje ohladi. Za visokotlaEne kabele elastiEni jastuci su napunjeni
uljem, a prostor izmedu njih i stijenka posude ispunjen je plinom pod
tlakom. Tlak ulja u visokotlaEnom kabelu i posudama odriava se po-
mobu uljnih pumpi na kraju kabela, gdje zbog sigurnosti moraju posto-
jati i rezervne pumpe. Da se dopuni plin u plinskom kabelu na jednom
kraju (kod dugih na oba kraja) postavljaju se rezervne boce s plinom.
B. Izbor .presjeka
Izbor presjeka kabela vrSi se prema maksimalnoj struji u normalnom
pogonu i prema ugrijavanju za vrijeme trajanja kratkog spoja.
Nonnalno se odreduje najprije potreban presjek kabela prema maksi-
malnoj struji u normalnom pogonu, a tada se polazi od opteretenosti
kabela ukopanog u zemlju (na dubini od 70 cm), uz pretpostavku da u
neposrednoj blizini ne,ma drugih kabela. U tab. 4.19. i 4.20. navedeni su
podaci o opteretivosti bakrenih, odnosno aluminijskih troiilnih kabela,
uz navedene pretpostavke (jedan u zemlju ukopani kabel). Pri tome je
raEunato da je temperatura tla 20 OC, da temperatura vodiEa kabela ne
prelazi 65OC za kabele do 6 kV, 55OC za kabele 10 do 20 kV, t e 45OC
za kabele 30 do 60 kV.
Ako su kabeli poloieni u zemlju jedan pored drugoga sa razmakom
od 7 cm, najveba trajno dopuStena struja manja je od one navedene u
tab. 4.19. i 4.20. Korekcioni faktor za odredivanje opteretivosti kabela
ako je nekoliko njih poloieno u zemlju jedan kraj drugoga sa razma-
cima od oko 7 cm, iznosi (uz temperaturu tla od 20 OC)
TABLICA 4.19.
Opteretivost bakrenih trozlnih kabela
(jedan kabel poloien u zemlji)
Kabel IPO 13 (NKBA)
3 kV 6 kV 10 kV
Kabel IPZO 13 (NHEKBA)
20 kV 1 30 kV / 45 kV 1 1
60 kV
 TABLICA 4.20. temperatura nazivni napon kabela
Opteretivost aluminijskih troiilnih kabela tla ili zraka 1-6 kV 10-20 kV 30-40 kV
(jedan kabel poloien u zemlji)

Kabel IPO 13 (NAKBA) Kabel IPZO 13 (NAHEKBA)

Presjek -- - --- - -- - 1 ----
mm?
3 kV 6 kV LO kV 2 0 q 30 k;- 1
45 kV 60

10 65 60 50 - -
16 85 1 80 70 - -
25 90 90 -
35 130 110 110 105 -
50 160 / 155 130 135 130 -
-
70
95
120
195
230
270
1 190
225
260
160
190
225
170
195
230
160
185
215
160
175
200
170
190
Ako npr. treba odrediti opteretivost troiilnog aluminijskog kabela 10 kV
prosjeka 70 mm2, koji je poloien u zemlju u istom kanalu sa jog dvaka-
150 305 295 255 260 250 230 215 bela, te ako je temperatura tla 30 OC, posluiit Cemo se tab. 4.20. iz koje
185
240
300
400
I
1
350
405
460
530
335
. 390
445
-
290
340
385
-
290
340
385
440
275
320
360
415
255
295
335
390
1 245
280
320
370
se oEitava 160 A kao dopuStenu opteretivost kabela. Uzimajuki u obzir
korekcione faktore 0,80 (tri kabela poloiena u zernlju) i 0,85 (tempera-
tura tla 30 OC), dobivamo da je n a j v d e trajno dopuSteno opterekenje

Pri odredivanju potrebnog presjeka s obzirom na ugrijavanje za vri-

broj kabela korekcioni faktor jeme trajanja kratkog spoja vrijede iste pretpostavke kao kad se radi
o golim vodiEima (poglavlje 4.1C). Za kabele, medutim, raEun treba pro-
1 1,oo vesti uz slijedeke dopuSteno poviSenje iznad najviSe dopuStene tempe-
2 0,90 rature u normalnom pogonu
3 0,80
4 0,75 za kabele do 3 kV (Cu ili Al) A 6 = 150°C
5 0,70 za kabele iznad 3 do 20 kV (Cu ili Al) A 6 = 120 OC
6 0,65
8 0,62 za kabele iznad 20 kV (Cu ili Al) A 6 = 1OOOC
10 0,60 Potreban presjek odreduje se - prema izrazu (4.9) iz relacije
Ako se pri polaganju kabela u zemlju upotrijebi zaStitni pokrov iznad
kabela, pa radi toga izmedu kabela i pokrova mogu nastati praznine,
treba im opteretivost smanjiti za 10 do 20°/o. gdje su a velieina ovisna o materijalu i o dopuStenom poviSenju tempe-
Ako kabel nije poloien u zemlju, odvodenje topline je slabije, pa je rature, It struja kratkog spoja mjerodavna za ugrijavanje u kA, dok je
potrebno korigirati najveCu trajno dopetenu struju. U sluEaju da se t trajanje kratkog spoja u sekundama. VeliEina a iznosi
raEuna s temperaturom zraka od 20 OC, korekcioni faktor iznosi
za kabele s bakrenim vodiEma
za jedan kabel 0,80 do 3 kV a = 7,l
za tri kabela, ako je razmak medu njima jednak iznad 3 do 20 kV a = 7,9
promjeru kabela 0,74 iznad 20 kV a = 8,7
za tri kabela, ako se dodiruju 0,65
za Sest kabela, ako je razmak medu njima jednak za kabele s aluminijskim vodiEima
promjeru kabela 0,70 do 3 kV a = ll,l
za Sest kabela, ako se dodruju 0,60 iznad 3 kV do 20 kV a = 12,4
imad 20 kV a = 13,6
Navedeni podaci o korekcionim faktorima vrijede, kako je spome-
nuto, za temperaturu tla ili zraka od 20 OC, pa je potrebno uvesti daljnju Ako je potrebni presjek kabela, odreden prema ugrijavanju za vri-
korekturu ako se temperature razlikuju od 20 OC. Spomenuti korekcioni jeme trajanja kratkog spoja, veki od presjeka izabranog prema maksi-
faktori imose malnoj struji u normalnom pogonu, mjerodavan je veti presjek, Presjek
kabela odreden s obzirom na struju kratkog spoja za neko rasklopno po- B. Ventilni odvodnici
strojenje najmanji je presjek kabela koji se smije upotrijebiti u dotit-
nom rasklvpnom postrojenju. Ventilni odvodnik sastoji se od iskriSta spojenog u seriju s nelinear-
nim otpornikom (sl. 4.177), a prikljuEuje se izmedu vodiEa i zemlje. Kad
napon vodiEa prema zemlji postigne toliku visinu da dode do preskoka
4.8. ODVODNICI PRENAPONA iskriSta (proradni napon odvodnika), kroz nelinearne otpore proteCi Ce
struja Eija se ovisnost o naponu moie prikazati relacijom
A. Svrha
U mreii se pojavljuju prenaponi radi prelaznih pojava pri promjeni sta- gdje su: i struja kroz odvodnik, u napon koji djeluje na odvodnik, k kon-
nja u mreii (kratki spojevi, isklapanja i dr.), te radi atmosferskih pra- stanta, a n eksponent ovisan o svojstvima otpora. IskriSte se sastoji od
injenja. Rasklopna postrojenja i aparati u njima gradeni su tako da pojedinih iskriSta s razmacima od 0,l do 1,5 mm. Nelinearan otpornik sa-
mogu izdriati odredena naponska naprezanja, ali je nemogube sprijeEiti stoji se od plofica sitnozrnatog silicijevog karbida, a ima otpornu karak-
da se u mreii pojave prenaponi vebi od onih koje mogu izdriati izola- teristiku koja odgovara relaciji (4.240).
tori, aparati i transformatori u rasklopnom postrojenju, Sto naroEito vri-
jedi za prenapone zbog atmosferskih prainjenja.
Da bi se sprijeEilo Stetno djelovanje tih-prenapona, potrebno je spri-
jeEiti prodor opasnih prenapona do rasklopnog postrojenja, odnosno spri-
jeEiti prodor do dijelova postrojenja u kojima previsoki prenaponi mogu
izazvati najveke Stete. Potrebno je te prenapone prije ulaska u rasklopno
postrojenje smanjiti toliko da ne izazovu oStekenja ili ako ih vek izazovu,
da do njih dode na dijelovima postrojenja manje vrijednosti i onih koji
se lakSe mogu zamijeniti.
Da se sve to postigne, potrebno je provesti koordinaciju izolacije u
rasklopnom postrojenju, koja se sastoji u izoliranju pojedinih dijelova
opreme za razliEite izolacione nivoe. Prema njemaEkim propisima razli-
kujemo tri nivoa:
a) gornji izolacioni nivo odnosi se na izolaciju od krutog, tekukeg ili
stlaEenog materijala (npr. unutarnja izolacija transformatora, kabela i
kondenzatora), kao i na sve zatvorene ili teSko pristupaEne preskoEne
staze u zraku, zatim na prekidna mjesta rastavljaEa, uEinskih rastavljafa,
sklopaka, nosaEa osiguraEa i sl., nadalje na medusobnu izolaciju odvo-
jenih mreia;
b) donji izolacioni nivo odnosi se na izolaciju izmedu vodiEa i zemlje,
a taj se nivo odnosi na potporne i provodne izolatore, na izolatore za nad-
zemne vodove, zatim na sklopke, rastavljafe, pa u nekim sluEajevima i
na naponske i strujne transformatore,
c) zagtitni izolacioni nivo je najniii od t i j u izolacionih nivoa, a 'ostva-
ruje se upotrebom odvodnika prenapona koji ima zadatak da prenapon Slika 4.177. Presjek kroz ventilni odvodnik
iz mreie snizi na napon koji odgovara zstitnom izolacionom nivou.
Prema naSim standardima o koordinaciji izolacije postoji jedan izola- Porastom napona izmedu vodiEa i zemlje radi prenaponskog vala, Sto
cioni nivo, te zaStitni nivo. Izolacioni nivo definiran je podnosivim udar- je posljedica atmosferskog prainjenja, pojavit Ce se luk medu iskriStima
nim naponom za val oblika 1,2/50 p, dok je visina jednaka gornjem odvodnika, kad napon postigne visinu proradnog napona odvodnika koji
izolacionom nivou po njemaEkim propisima. .ovisi o broju i razmacima iskriSta (sl. 4.178). Radi nelinearnosti otpora
U tab. 1.4. navedeni su podaci o izolacionim nivoima (podnosivim na- naboj odlazi u zemlju preko relativno malog otpora (radi velikog na-
ponima) prema njemaEkim propisima. Gornji nivo odgovara podnosivom pona), zbog Eega Ce napon ostati praktifki na .visini proradnog napona
udarnom naponu za val 1/50 p, a donji podnosivom udarnom naponu za odvodnika. Na taj naE,in mjesto daljnjeg povigenja napona, do Eega bi
odrezani val. doglo kad ne bi bilo odvodnika prenapona, napon (preostali) ostaje na
Da bi se postigao zaStitni izolacioni nivo upotrebljavaju se ventilni visini zaStitnog izolacionog nivoa. Nestankom prenapona na vodu porast
odvodnici, cijevni odvodnici i zdtitna iskrigta. Ce otpor, Sto be dovesti do znatnog smanjenja struje i do gaSenja luka u
iskriStu, pa kroz odvodnik i pored djelovanja pogonskog napona neCe
protjecati struja. Ventilni odvodnik ima to manji preostali napon i to
sigurnije prekida struju nakon nestanka prenapona Sto je veCi eksponent
71 u relaciji (4.240). To je vidljivo iz dijagrama na sl. 4.179, u kojem je
prikazana ovisnost napona o struji za linearni otpor (n = 1) i za neli-
nearne otpornike (n = 4 i n = 6). Ventilni otpornici izraduju se danas
za najmanje n = 6.
U
promjeno napon0
kad ne bi-bi(o odvodnika
I
I
. .
gorq? izolacioni nivo
Slika 4.178. Prornjena napona radi djelovanja odvodnika
Nazivni napon ventilnog odvodnika jednak je najviSem naponu na
mjestu ugradnje odvodnika. Odabrani nazivni napon odvodnika mora
biti jednak ili veCi od najviie efektivne vrijednosti napona pogonske
frekvencije, koja se na mjestu ugradnje odvodnika moie pojaviti u nor-
malnom pogonu i za vrijeme kvara. Da se odredi taj najviSi nivo, dovoljno
je odrediti napon u zdravim fazama u sluEaju spoja sa zemljom jedne od
faza. Koliki nazivni napon odvodnika treba odabrati ovisi o najviSem
efektivnom linijskom naponu mreie i o najviSem efektivnom naponu
izmedu zdrave faze i zemlje za vrijeme spoja sa zemljom jedne od faza
u bilo kojoj taEki mreie, Sto ovisi o naEinu uzemljenja nul-tafke mreie.
Nazivni napon odvodnika moiemo odrediti tzv. koeficijentom uzem-
ljenja, koji j e def iniran omjerom izmedu najviSeg efektivnog napona
zdrave faze prema zemlji za vrijeme kvara i najviSeg linijskog napona
u normalnom pogonu. U mreE s neposredno uzemljenom nul-taEkom
koeficijent uzemljenja ne prelazi 0,8, Sto je normalno ispunjeno kad je
omjer izmedu nulte i direktne reaktancije mreie veCi od 0, a manji od 3.
Tada nazivni napon odvodnika mora iznositi barem 80°/0 najvGeg linij-
skog napona mreie. U nekim visokonaponskim mreiama koeficijent uzem-
ljenja ne prelazi 0,75, pa u takvim sluEajevima nazivni napon srnije izno-
siti 75O/0 najviSeg linijskog napona. U rnreiama s indirektno uzemljenom
nul-taEkom koeficijent uzemljenja moie prijeei 0,8, a u mreiama s kom-
~enziranomstrujom zemnog.spoja moie biti i veCi od 1,00, Sto je sluEaj
s koeficijentom uzemljenja i u rnreiama s izoliranom nul-taEkom. Nazivni
napon odvodnik3 spojenih izmedu faze i zernlje odreden je u svim slu-
'Slika 4.179. Ovisnost napona o struji kroz nelinearni otpor-
nik prema (4.240) za razliEite vrijednosti eksponenta n
Eajevima kao produkt koeficijenta uzemljenja i na jviSeg linijskog napona.
U nacrtu preporuke IEC bilo je predvideno da nazivni napon odvodnika
u zvjezdiStu transformatora za mreie s izoliranom ili posredno uzemlje-
nom nul-taEkom iznosi 60°/o, a za mreie s direktno uzemljenom nul-
taEkom 40°/o najviSeg linijskog napona mreie. To pitanje, medutim, nije
potpuno raSESCeno, jer se d l j e n j a i dosadaSnja iskustva u pojedinim
zemljama razlikuju, pa se u novijim nacrtima preporuka IEC pitanje
odvodnika napona u zvjezdiStu transformatora niti ne tretira.
Druga je karakteristika ventilnih odvodnika nazivna struja rastere-
Cenja. Proizvode se odvodnici za Eetiri nazivne struje rastereeenja: 1,5,
2,5, 5 i 10 kA. Za 10 kA razlikujemo odvodnike za normalne i za teie
uviete rada. Odvodnik za teie uviete rada mora biti s~osobanda izdrii i u
sliEaju da proradi pri unutarnjim prenaponima, jer iakvi prenaponi nor-
malno dulje traju od atmosferskih. Prema niemaEkim ~ropisimaodvod-
nik mora biti siosoban da izdrii, a da se ne dgteti, 30 &as<opnih udarnih
valova struje s tjemenom vrijednoSCu koja je jednaka nazivnoj struji
s trajanjem Eela vala od 10 ,us i s trajanjem hrbata 20 ,us.
U tab. 4.21. navedena su ispitivanja prema IEC i naSim standardima,
koja moraju da izdrie ventilni odvodnici a da se ne oltete.
Osim toga, odvodnik prikljuEen na normalni izmjenihi napon mora
izdriati 20 strujnih valova oblika 8/20 ,us sa tjemenom vrijednoSCu jed-
 I
TABLlCA 4.21. deni su posebni nazivi ventilnih odvodnika prema nazivnoj struji raste-
VeliEine stmja za ispitivanie ventilnih odvodnika prenapona reCenja: station type-heavy duty type (staniEni tip - tip za velike za-
(prema IEC) htjeve) za odvodnik nazivne struje od 10 kA, intermediate type (srednji
tip) za 5 kA, distribution type-line type (distributivni tip - linijski tip)

Ispitivanje dugim
pravokutnim valom:
I 10 kA
Nazivna struja ventilnog odvodnika

1 5 kA 1 2,5 kA I 1.5 kA
za 2,s k h i secondary type (sekundarni tip) za 1,5 kA.
OpCenito se moie reCi da efikasnost, odnosno neefikasnost zaStite od
direktnog udara groma igra veliku ulogu pri izboru nazivne struje raste-
rekenja. Pod efikasno zaStiCenim postrojenjem smatra se postrojenje u
kojem su, osim njega samog, zaStiCeni od direktnog udara groma i svi
struja (A) 150 75 50 ne trGi se
prikljuEeni vodovi pomoCu zaStitnih uieta, na duljini od barem 1000 m
trajanje (ps) 2000 1000 500 od postrojenja. U neefikasno zaStiCena postrojenja treba postaviti odvod-
~ s p i t i v h j e kratkotrajnim nike s vebim nazivnim strujama rasterekenja, jer su izloiena direktnim
udarnim valom (4110 ps): udarima groma. Raspored samog postrojenja utjeEe na izbor nazivne struje
struja (kA) 100 65 25 10 rastereeenja. U sluEaju kad je na transformatorsku stanicu prikljureno
viSe vodova, val - koji dolazi jednim vodom - grana se i na ostale
vodove, pa to smanjuje struju rasteretenja. Dalje moramo pri odredivanju
nakom nazivnoj struji rastereCenja (Eetiri grupe po 5 valova, vremenski nazivne struje rasterekenja znati potrebni zaStitni nivo izolacije, jer kako
razmak medu grupama 25 do 30 minuta, a vremenski razmak medu valo- je veC spomenuto, odvodnici veCe nazivne struje rastereCenja imaju manji
virna u grupi 50 do 60 sekunda). Nakon ispitivanja proradni napon ne preostali napon.
smije se prornijeniti za viSe od 10°/o, a preostali napon za viSe od 8°/o, u Efikasnost zaStite odvodnikom ovisna je i o udaljenosti odvodnika od
usporedbi s naponima prije ispitivanja. Ispitivanja, medutim, pokazuju StiCenog dijela postrojenja. Prilikom odredivanja maksimalne udaljenosti
da ventilni odvodnici vete nazivne struje rasteretenja za isti prenapon treba uzeti u obzir duljinu voda (sl. 4.181) od mjesta prikljuEka odvodnika
imaju manji preostali napon (sl. 4.180), Bto moie utjecati na izbor karak-
teristika ventilnog odvodnika. l D
dalekovod
Za niske napone odvodnici se izraduju za nazivnu struju rasterecenja
od 1,5 i 2,5 kA, za napone 3 do 25 kV za 2,5, 5 i 10 kA, za napone od '25
do 123 kV za 5 i 10 kA, dok za napone od 123 kV i viSe samo za nazivnu
II t
struju rasteretenja od 10 kA. U Sjedinjenim Amerirkim Driavama uve-
250
kV
P m s t a fi
napon
260

f50 Slika 4.181. Skice smjeStaja odvodnika

I,= 2.5 kA
5kA (radi djelovanja refleksije vala) i duljinu vodiEa od mjesta prikljutka
roo .IO k A odvodnika - ukljuEivSi i duljinu samog odvodnika - do njegovog uze-
mljenja (radi reaktancije vodiEa i odvodnika). Moie se pretpostaviti (Lit.
83): a) da je strmina vala prenapona od kojeg treba Stititi postrojenje
50 . 1000 kV/,us, iako se u postrojenjima efikasno zaStiCenim od direktnog
udara groma ne pojavljuju valovi vekih strrnina od 500 kVl,us (ta pretpo-
stavka je uEinjena da bi se uzeli u obzir i najnepovoljniji sluEajevi); b)
da je odvodnik izolator sve do napona koji je jednak proradnom naponu,
0 400 200 300 400 500 600 700 800 kV f000 te da nakon prorade ostaje konstantan prewtali napon; c) da napon po -
prenapon gonske frekvencije ima tjemenu vrijednost; d) da se transformator u toku
Slika 4.180. Utjecaj nazivne struje rasterecenja (I,,) ventilnog od- prvih nekoliko mikrosekunda od pojave prenapona ponaSa kao konden-
vodnika i prenapona na preostali napon (primjer za odvodnik i zator; e) da su uzemljenja odvodnika i StiCenog transformatora medusobno
nazivnog napona 35 kV) kratko spojena, f) da je struja rasterebenja 5 kA (samo u 3,5O/o sluEajeva
- Lit. 83. - pojavljuje se veda struja rasteretenja u efikasno zaStiCenim
postrojenjima); g) da postoji samo jedan dalekovod (Sto je najnepovoljniji
slufaj) i h) da oprema u postrojenju moie izdriati vrlo kratko vrijeme
napon definiran relacijom
Ovdje su: k koeficijent povedanja udarnog izolacionog nivoa opreme
s obzirom na oblik prenaponskog vala, jer se radi o nestandardnom valu
[moie se raEunati (Lit. 83.) sa k = 1,15 kao s prvom aproksimacijom], Ui
Slika 4.182. Dijagram za odredivanje maksi-
malno dozvoljenog razmaka izmedu priklju-
Eka odvodnika i Sticenog dijela postrojenja
(oznake n a sl. 4.181) - crtkano prilrazani
podaci za primjer u tekstu
donji izolacioni nivo, U,, maksimalna efektivna vrijednost linijskog na-
pona (dolazi 2/3 pod korijenom, jer drugi Elan treba da bude jednak tje-
menoj vrijednosti napona prema zemlji u normalnom pogonu). PolazeCi
d navedenih pretpostavki, odredene su krivulje prikazane na sl. 4.182.
Pomotu njih je mogute odrediti maksimalno dopuStenu udaljenost odvod-
nika od dijela postrojenja koje treba zagtititi. Pri tome je potrebno pozna-
vati joS i visinu napona na odvodniku, koju moiemo odrediti iz relacije
&=&+ umuz . . . (4.242)
gdje je Up preostali napon struje rasteretenja od 5,O kA. Da se odredi
razmak 1 (sl. 4.181), potrebno je odrediti omjer izmedu U, (4.241) i U,
(4.242) i omjer a/U,. VeliEinu a treba izmjeriti u izvedenom ili projekti-
ranom postrojenju. UnoSenjem tih .dvaju omjera u dijagram na sl. 4.182.
dobiva se omjer l/Uo, iz kojega se odreduje maksimalno dopuSteni razmak
1. Treba napomenuti da se moie podi od poznatog razmaka 1, pa na ana-
logan naEin odrediti duljinu a.
Pokaiimo na primjeru upotrebu dijagrama na sl. 4.182. Neka se radi
o vodu 110 kV (U,,,, = 125 kV), na Eijem se kraju nalazi odvodnik pre-
napona s veliEinom preostalog napona Up =.297 kV, te neka donji izola-
cioni nivo o,preme iznosi Ui = 525 kV; a visina a = 10 m. Prema nave-
denim veliEinama dobivamo
I z dijagrama (crtkano na sl. 4.182) dobivamo
IzraEunati maksimalni razmak 1 vrijedi, naravno, uz navedene pret-
postavke. Za rasklopna postrojenja s vide vodova istog napona moEe se
razmak 1 neSto povetati, ali se to ne preporufuje za postrojenja viSih
napona i za vainija postrojenja zbog zadtite i udaljenijih aparata u Stide-
nom postrojenju.
U postrojenjima neefikasno zagtidenim od direktnog udara groma treba
odvodnike postavljati neposredno pred transformatore zbog moguknosti
pojave valova vrlo visokih amplituda i strinina.
Radi sigurnosti da be postavljeni odvodnik u sluEaju potrebe izvrSiti
svoj zadatak, potrebno je svake dvije g d i n e ispitati ventilni odvodnik na
proradni napon.
 C. Cijevni odvodnici
Cijevni odvodnik je zagtitno iskriSte s uredajem za gaSenje luka. Nakon
paljenja luka struja Ce protjecati izmedu vodifa i zemlje, s tom razlikom
nasuprot ventilnim odvodnicima, da izmedu vodifa i zemlje nema otpor-
nika. Cijevni odvodnik snizit Ce, dakle, prenapon voda na iznos napona
jednak padu napona u luku, koji je znatno niii od zaStitnog nivoa izola-
cije i znatno ni2i od preostalog napona ventilnog odvodnika. Struja raste-
rekenja, koja protjefe kroz cijevni odvodnik, jednaka je struji kratkog
spoja mreie, pa moie oStetiti dijelove mreie ako predug0 traje. Radi toga
je potrebno osigurati brzo gaSenje luka. Cijevni odvodnik ima zbog toga
cijev malog promjera (sl. 4.183), od materijala koji se pod utjecajem luka
struja kratkog spoja bude veCa od minimalne struje odvodnika, a maksi-
malna struja kratkog spoja na mjestu ugradnje manja od maltsimalne
struje odvodnika.
S obzirom na nazivne napone cijevnih odvodnika vrijede isti kriteriji
kao 23 ventilne odvodnike.
ZaStitno iskriite sastoji se od dvije elektrode, od kojih je jedna spo-
jena na fazu, a druga na zemlju. Odredivanje tehniEkih svojstava zaitit-
nog iskriSta svodi se samo na odredivanje razmaka elektroda. U tab. 4.22.
navedeni su razmaci elektroda prema.IEC (nacrt uputa).
TABLICA 4.22.
Razmaci zaStitnih iskriita (prema nacrtu uputa IEC)

NajviSi napon mreie Razrnak iskriSta Najniii preskoEni

kV mm napon 50 Hz
kV
Slika 4.183. Pre-
sjek kroz cijev- 12 40 15
ni odvodnik (je-
dna od izveda- 24 100 40
ba). I-iskriSte, 36 150 57
L-lurna komo- 72,5 180 107
ra 123 z 47 0 170
123 610 225
245 z 1070 400

isplinjava (vulkanfiber, tvrda guma, polivinilklorid i sl.). Visokoionizirani

plinovi luka rnijesaju se s plinovima stijenka cijevi, i ta smjesa struji iz
cijevi (do 2 m dug plamen), koja je otvorena samo na donjoj strani. U
trenutku prolaza struje kroz nulu luk se gasi. U mreiama s malom stru-
jom kratkog spoja moie se dogoditi da je kolirina razvijenih plinova tako
malena te ne moie osigurati gaSenje luka, dok u mreiama s vrlo velikom
strujom kratkog spoja velika kolifina plinova dovodi do eksplozije od-
vodnika. Prema preporukama IEC predvidaju se dva tipa cijevnih odvod-
nika: odvodnici nazivne struje 30 kA za zaStitu rasklopnih postrojenja
(to je tjemena vrijednost normiranog strujnog vala koji cijevni odvodnik
mora izdriati a da se ne oSteti), te nazivne struje 65 kA za zaStitu vodova.
Prema istim 'preporukama odvodnici za postrojenja grade se za maksi-
malnu struju kratkog spoja (efektivna vrijednost izmjenif ne komponente)
1,5 i 3,O kA (do nadvnog napona 18 kV), te jog i za 6,O kA za nazivne napo-
ne iznad 18 kV do 40 kV (za viSe napone nisu predvideni cijevni od-
vodnici za zaStitu postrojenja). Za iste odvodnike nije odredena mini-
malna struja kratkog spoja, jer bi oni trebali da prekinu svaku struju
kratkog spoja koja se praktiPki moie pojaviti, a manja je od maksimalne
struje odvodnika. Odvodnici za vodove, medutim, grade se za nazivne
napone od 9 do 25 kV za slijedeke minimalne i maksimalne struje kratkog
spoja: 0,3i1,5, 0,4/3,0, 0,6/5,0 i 1,0/10,0 kA, za napone od 30 kV: 0,3/1,5,
0,4/3,0, 0,9/6,0 i 1,0/10,0 kA, a za napone od 40 do 145 kV: 0,3/1,5, 0,4/3,0,
0,9/5,0 i 1,0/10,0 kA. Cijevne odvodnike treba tako odabrati da minimalna
- Preskok na iskriStu predstavlja zemni spoj, odnosno kratki spoj u ovi-
snosti o uzemljenju nul-taf ke. U slufaju neposredno uzemljene nul-taf ke
teCi ke struje kratkog spoja koje - radi zaStite dijelova postrojenja kmz
koje teku te struje - treba iskljufiti u Sto je moguke kraCem vremenu.
Zbog toga je vrlo korisno upotrijebiti sklopke s jednopolnim ponovnim
uklapanjem. Postoji, dalje, opasnost da se luk medu elektrodama neCe
gasiti sam od sebe, pogotovo kad se radi o velikim strujama.
Preskokom na iskriStu nastaje odrezan val, koji dodatno napreie izo-
laciju namota transformatora radi nejednolike raspodjele napona izmedu
I zavoja. Ta opasnost je to vefa, Sto je iskriSte bliie transformatoru.
Prilikom isklapanja neopterekenih transformatora ili vodova pojavljuju
se prenaponi medu kontaktima sklopke, koji mogu dovesti do preskoka na
iskristu, Sto opet dovodi do velike struje medu kontaktima sklopke kad
su njeni kontakti vet rastavljeni. Moie se dogoditi da sklopka ne uspije
prekinuti tu struju, Sto 6e uzrokovati njeno oSteCenje.
Radi svega toga zaStitna iskriita se malo upotrebljavaju.
1
I
 P E T 0 POGLAVLJE

SHEME SPOJA GLAVNIH STRUJNIH KRUGOVA

5.1. VRSTE SHEMA SPOJA

Izrada sheme spoja prvi je korak pri projektiran ju rasklopnog postro-

jenja. Shema pokazuje koliko be biti generatora, transformatora i odvoda,
naEin njihova medusobnog spoja, predvidene aparate u svakom odvodu
i naEin njihova spajanja, zatim predvidena mjerenja, zaStitu, signalizaciju
i upravljanje. Shema, dalje, prikazuje cijelo postrojenje (s viSe ili manje
detalja) s obzirom na njegovo funkcioniranje, ali ne daje prostorni ras-
pored i naEin izvedbe, Sto je u vekini sluEajeva mogube odrediti tek
nakon Sto je odredena shema spoja. Izrada shema, medutim, nije od
vainosti samo za projektiranje i izgradnju, vek i za odriavanja u pogonu.
U rasklopnom postrojenju razlikujemo glavne strujne krugove, strujne
krugove zaStite i mjerenja, te pomokne strujne krugove. Glavni strujni
krugovi sluie za razvod energije, a vodiEi koji ih saEinjavaju nalaze
se pod visokim naponom. Strujni krugovi zaStite i mjerenja najEeSbe su
prikljueeni na sekundarne stezaljke strujnih ili naponskih transformatora,
dok su pomobni strujni krugovi najfeike napajani iz pomoknog izvora
istosmjerne struje.
Razlikujemo viSe vrsta shema spoja, a njihova upotreba ovisi o tome
Sto se ieli prikazati upotrebljenom shemom i s koliko detalja se ieli
prikazati rasklopno postrojenje.
Kao osnova za projektiranje sluii jednopolni shema spoja, na kojoj
su prikazani samo glavni strujni krugovi i to jednopolno, dok su shematski
- pored odvoda i bez spojeva - oznaEeni svi mjerni instrumenti i
zaStitni releji (sl. 5.1). Na jednopolnoj shemi, osim toga, naznaEene su
glavne veliEine kojima je karakteriziran pojedini aparat ucrtan u shemu.
U nekim sluEaj.evima crta se i principna shema, na kojoj su ucrtane
samo sabirnica, odvodi, te rastavljaEi i sklopke, kako bi se dobila slika
o medusobnoj povezanosti odvoda. Tada se rastavljaee i sklopke prikazuje
pojednostavnjenim simbolima (sl. 5.2).
Shema djelovanja (sl. 5.3) prikazuje tropolno sve glavne strujne kru-
gove, kako bi se mogla oznaEiti funkcija svih uredaja u postrojenju, te
kontrolirati ispravnost spojeva. Na sl. 5.3. nacrtani su samo vodovi mje-
renja i zagtite, dok su - radi pojednostavnjeilja prikazivanja -- ispuSteni
vodovi za upravljanje i signalizaciju. Prilikom crtanja sheme djelovanja
obitno se ne vodi ratuna o prostornom rasporedu pojedinih aparata,
25 Visokonaponska rasklopna postrojenja 385
 Na osnovu sheme djelovanja izraduje se shema vezivanja, koja uzima
u obzir prostorni smjeStaj aparata, a u nju se ucrtane sve stezaljke na
aparatima, redne stezaljke od kojih polaze i na kojima zavrHavaju iilo
Posebna vrst shema jesu strujne sheme, s kojima se obiEno prikazuju
djelovanja pomoCnih strujnih krugova. One se crtaju bez obzira na medu-
sobni prostorni smjeStaj pojedinih kontakata i aparata, a glavna im
je svrha da omoguCe jednostavnu i efikasnu kontrolu ispravnosti spoja.
Upotreba strujnih shema bit Ce prikazana u poglavlju o shemama pomoC-
nih strujnih krugova.

5.2. OPCENITO 0 SHEMAMA GLAVNIH KRUGOVA

A. Kriteriji za izbor shema

Kao osnovili kriteriji za izbor sheme glavnih strujnih krugova mogu

se navesti: sigurnost pogona, moguCnosti uzdriavanja i pregleda, te eko-
350/5A nomiEnost postrojenja. Prilikom ocjene sigurnosti pogona treba uzeti u
f5 YA, ti I
obzir prilike u mreii unutar koje Ce biti izgradeno rasklopno postrojenje,
te utjecaj eventualnih kvarova u postrojenju na potroSaEe, koji 6e biti
Slika 5.2. napajani iz dotiEnog rasklopnog postrojenja. OStrina zahtjeva u pogledu
Principna osiguranja izvodenja radova uzdriavanja i pregleda ovisi o ulozi ras-
shema klopnog postrojenja u elektroenergetskom sistemu, kako s obzirom na
spoja
Slika 5.1. Primjer jednopolne odvoda na proizvodnju, tako i s obzirom na opskrbu potroSaEa, pri Eenlu naroEito
sheme spoja sl. 5.1. treba voditi raEuna o sigurnosti osoblja koje vrSi radove. U nekim ras-
klopnim postrojenjima moie se zahtijevati da se svi radovi na pregledu
kabela, te kabeli za sve strujne krugove u rasklopnom postrojenju. Shema i uzdriavanju moraju izvriiti bez prekida pogona, ili s prekidom samo
vezivanja je izvedbena shema na kojoj se, pored ostalog, nalaze i oznake u dijelu postrojenja, dok se u nekim sluEajevima moie dopustiti i prekid
rednih stezaljka koje treba da se poklapaju s oznakama u postrojenju pogona za vrijeme jednog dijela tih radova. Pod ekonomiEno36u postro-
jenja razumijevamo zahtjev da se ispune navedeni uvjeti o sigurnosti i
moguknosti remonta sa Sto manje aparata, a naroEito sklopaka kao naj-
skupljih aparata u rasklopnom postrojenju, te da se osigura pun0 kori-
Stenje ugradenih aparata i transformatora.
Osim tih zahtjeva potrebno je naroEito imati u vidu pogonsku elastiE-
nost postrojenja, Sto je potrebno da bi postrojenje izvrSilo svoj zadatak
ne toliko u normalnom pogonu, koliko u sluEaju kvara kako u postro-
jenju samom, tako i u mreii. Osim toga elastienost postrojenja karakte-
rizirana je mogu6noS6u njegova proSirenja, Sto ne mora, baB u svakorn
sluEaju biti osigurano.
Pored svih tih zahtjeva treba da postoji i stalna teinja za pojedno-
stavnjenjein shema radi pojednostavnjenja izvedbe, bolje preglednosti
u pogonu i manje vjerojatnosti krivih manipulacija.
Na izbor sheme utjeEu slijede6e okolnosti: uloga i napon rasklopnog
postrojenja (rasklopno postrojenje u elektrani, u prenosnoj, razvodnoj
ili distributivnoj mreii); vainost postrojenja u mreii (EvoriSte elektrana,
veza dvaju dijelova mreie i sl.); broj i snaga generatora i transformatora.
te broj i vainost prikljuEenih vodova; pogonski zahtjevi, i to posebno
zahtjev za odvoj enim pogonom dijelova postrojenja; potreba proSirenja
rasklopnog postrojenja; tip i sigurnost upotrebljenih aparata; posebni
zahtjevi na odriavanje radi lokalnih prilika (taloienje pragine, zasolja-
Slika 5.3. Shema djelovanja odvoda na sl. 5.1. (nacr- vanje, zaledivanje); prilike u sluEaju kratkog spoja s obzirom na veliEinu
tani'samo vodovi za mjerenje i zaftitu) rasklopne snage, udarnih struja i struja mjerodavnih za ugrijavanje,
 narorito kad je potrebno smanjiti struje kratkog spoja (dolazi u obzir C
za niie napone); potreba prikljurka pomoCnih pogona (pojavljuje se u g 0 0 0 D r c ' r C ' -

veeim elektranama). -
eGIE
d 5. f. b. b. b. b. q. q. q.
II
" 2 K- 2" Z? z- z- z- "
o m e r l m - m c n c -

B. Ocjena sigurnosti shema J 6

.- 4 0

--- -
Da bi se ocijenila sigurnost pogona, potrebno je u prvom redu pozna-
vati vjerojatnost kvara svakog od elemenata u postrojenju. Pojave kva-
rova, medutim, ne ovise samo o kvaliteti i konstrukciji ugradenih dijelova, a-a
--
0
w m S s G Z G G
-
nego i o uzdriavanju i manipulaciji. Zbog toga je potrebno takve analize
temeljiti na iskustvu one mreie, u kojoj Ce raditi promatrano postrojenje.
.a;
_
m .P
.-Nwa
a'-
d
r '~;d
a
d(
V)
&&
L > L
Zbog ilustracije navedeni su u tab. 5.1. podaci o kvarovima i o trajanju &tau 0 a ~ r o , ; w w u ,
V)
popravka kvarova u SSSR-u (Lit. 84). Da bi se uzela u obzir i potreba
odriavanja i pregleda, treba poznavati periodiPnost remonta i njegovo -
-
trajanje. U tab. 5.2. navedeni su radi primjera podaci o rokovima revi-
zije i kontrole (Lit. 85) i njihovo trajanje, prema iskustvima u SSSR-u
it. 84). -
- l m s Z E ; S E ; S C S
rl Poznavajuti statistike kvarova, te broj aparata i duljinu vodova,
.2 , II II II II II II II II
moguCe je odrediti broj kvarova u godini i trajanje prekida pogona. Ako
sa n oznarimo broj kvarova na promatranom aparatu ili vodu u godini,
sa N broj aparata (N = 100) ili broj kilometara voda ( N = 100) na I ZT
2 -; JJiZg2S$
a .K
m a
2 2 .K .z .K .K .K
koji se odnosi broi kvarova n, te ako sa t oznarimo trajanje prekida gs
." 8
m
C C ~ C ~ C
: 2 g? 2 8P I BJ ?8% Zm X "P " z
B
C C

ka6 posljedicu jednog kvara (tab. 5.1), relacija

L? 3 M M , M ~ ~ ~ &
Y Y Y Y
3 3 3 3 3
2
+
& & & a a a a a
+ + m + m + + +

prikazuje trajanje prekida pogona radi kvarova na jednom aparatu. Ako

jog T podijelim~ s brojem sati u godini (8760 hlgod), dobivamo ovu --
vjerojatnost prekida pogona radi kvara na jednom aparatu
T n t
P=---- - . . . (5.2)
8760 N 8760
I

TABLICA 5.1.
ProsjeEni broj kvarova i prosjeEno trajanje popravka kvarova a P
u SSSR-u (Lit. 84)
Prosjefan prosje~no Vjerojatnost
Rolifina broJ trajanje kvara
kvarova popravka n t
(N) godini
(n)
kvara ( t ) P = 8160.
Transformatori 100 kom. 0:5 48 27,4 . lo-'
Sklopke za 110 kV i vise 100 kom. 1,s 8 13,7 . lo-'
Sklopke za 20-35 kV 100 kom. 1,o 6 6,9 .
Sklopke za 10 kV i niie 100 kom. 0,s 6 3,4 10-6
Rastavljafi svih napona 100 kom. 0,Ol 4 0,05 . 10-a
Zrafni vodovi, 100 kV i viSe 100 km 1:O 5 5,7 . lo-'
Zrafni vodovi, 35 kV i niie 100 km 2,s 3 8,6 . lo-'
Postojanjem viSe aparata i transformatora spojenih u seriju (sl. 5.4a).
a uz pretpostavku da kvar na jednom elementu sheme ne utjeEe na ostale
elemente, poveCava se vjerojatnost kvara, koja se moie odreditj kao zbroj
vjerojatnosti kvarova na elementima spojenim u seriju. Ako sa p!,, ps,

Slika 5.5. Primjer sheme za odredivanje vjerojaino-

sti prekida pogona (p-vjerojatnost prekida pogona
na dijelu sheme)

Analogno tome moiemo odrediti vjerojatnost prekida pogona za shemu

na sl. 5.4b. BuduCi da se radi o istim elementima izmedu sabirnica 110 i
Slika 5.4. Primjeri shema za izrafunavanje vjerojatnosti prekida pogona 35 kV, te o istim izmedu dva sistema sabirnica 110 kV, moiemo postaviti

p.l. i p p oznaEimo vjerojatnosti lrvara na rastavljaEu, sklopki, transforma-

toru odnosno vodu, a sa b,,, b s , b.]. i b V broj tih elemenata spojenih u UzimajuCi u obzir podatke iz tab. 5.1, dobivamo
seriju, vjerojatnost kvara za shemu na sl. 5.4a odredit Cemo iz relacije

Za shemu na sl. 5.4a vjerojatnost kvara iznosi - uzimajuCi u obzir pa je vjerojatnost prekida pogona izmedu sabirnica 35 kV
podatke iz tab. 5.1.
p = +
(4 . 0,05 2 . 6,9 -I +
2 . 27,4 80 . 5,7) . lo-" =
= (0,2 + + +
13,s 54,s 456,O) . lo-"
= 524,s . lo-" 0,52
Ako bi, medutim, svaki kvar na jednom od elemenata u paralelno spo-
Ako su dijelovi ili elementi postrojenja spojeni paralelno, te ako jenoj grani izazvao prekid pogona u obje grane (svaki kvar je kratki spoj,
kvar u jednoj paralelnoj grani ne utjeEe na pogon druge paraleine grane a ne postoji selektivna zaStita), vjerojatnost prekida pogona za shemu na
(postojanje selektivne zaStite!), vjerojatnost kvara na obje paralelne grano sl. 5.4b iznosila bi
istodobno iznosi
P = PIP, . . . (5.4)
gdje su p , vjerojatnost kvara na jednoj, a p , na drugoj grani. Ako postoji
n paralelnih grana, vjerojatnost istodobnog kvara na svim granama iznosi
Tada su, naime, iste prilike s obzirom na prekid pogona kao da su svi
Da to ilustriramo, posluiimo se shemom sa sl. 5.5, te odredimo vjero- elementi spojeni u seriju.
jatnost prekida pogona izmedu sabirnica A i E, te sabirnica A i I?. U Uzmemo li u obzir jog i potreban remont, dobili bismo veCu vjerojat-
prvom sluEaju vjerojatnost prekida pogona iznosi nost prekida pogona. Pri odredivanju vjerojatnosti prekida zbog revizija
i remonta treba uzeti u obzir da se istodobno mogu vrSiti remonti na
cijelom nizu elemenata, a za trajanje prekida pogona mjerodavan je onaj
elemenat, Eiji je remont najdulji. Ako se, medutim, radi o paralelno spo-
jenim elementima - ukoliko oni mogu preuzeti ukupno optereeenje -
njihov remont ne dovodi do prelrida pogona.
 5.3. SHEME SPOJA DIJELOVA POSTROJENJA nesreku. Izgradnjom postrojenja s jednostruklm sabirnicama prema sl. 5.6.
unaprijedJ~ g r e d e n p~-klj,uE,aus,v!h vodova na isti napon, jer su spojeni
Naravno da nije mogube prikazati sve sluEajeve do kojih moie do& s istim sabirnicama, pa se napon na sabirnicama mora odriavati na onoj
u praksi, pogotovo kad se radi o vekim i kompliciranijim postrojenjima. visini koja ke zadovoljavati sve potroSaEe.
Potrebno je, medutim, poznavati principe i moguknosti izvedbe shema
za pojedine dijelove postrojenja. I
Treba naglasiti da su prilikom razmatranja shema spoja pojedinih
dij elova postrojenja ucrtani samo oni aparati koji su znaEajni za izlaganje,
dok su ispugteni - radi preglednosti - oni elementi na koje ne utjeEe
razmatrano pitanje.

A. Shema prikljuzka odvoda

Ako u rasklopnom postrojenju postoje sabirnice, svaki odvod priklju-
Een je na sabirnice preka rastavljafa, koje nazivmo sabirniEkim rasta-
vljaEima. Tek iza sabirniEkih rastavljafa-.-- pro-matrano sa sabirnica -
dolaze ostali aparati (sklopke, gsi_gu~&i,gj& transformatori i sl.). Redo-
I slijed ostalih aparata i njihova upotreba ovise o vrsti odvoda i o njegovoj
ulozi u mreii i rasklopnom postrojenju.

a) Jednostrake sabirnice-
U raskiopnom postrojenju s malo odvoda dovoljne su jednostruke =a:
~ h n o s t r u k esabirnice' s uzduinim rastavljarem (A) i uzduhom
sklopkom (B)
a sabirnic; (sl. 5.6), ako s e uop?G-~eli postrojenje sa sabirnicama. U tom

Slikak:s+Prikljufak odvoda na jednostruke sabirnice (jed-

. .1 nopolna i tropolna shema spoja)

sluEaju svaki rad (EEkenje, izmjena sumnjivih izolatora, pregled spojeva

i sl.) i svaki kvar na sabirnicama zahtijeva obustavu pogona cijelog ras-
klopnog postrojenja, pa svi odvodi ostaju bez napona, a potroSaPi priklju-
-
&,-------
c e n ~ n a r a s k l o p n ojmstrojenje bez energije. Ni radovi (godiSnja revizija
traje nekoliko sati), a niti kvarovi n-a sabirnicama nisu tako Eesti da bi
to iskljuEivalo upotrebu jednostrukih sabirnica. To pogotovo-vyijedi ako
na rasklopna postrojenje nisu prikljuEeni vrlo osjetljivi potroiafi, kojima
bi prekid dobave elektrifne energije znaPio veliku Stetu ili mogao izazvati
Slika 5.8. Jednostruke sabirnice
s premogtenjem sklopke
I
Da se omo uki o d v o j e n ~ ~ ~ n n ~ ~ ~ h p o _ t _ r o S ~ ~ s ~ e e ~
postavi 1 uz ,u~nzr@~yv_ai: (sl, 5,7a). Rastavljafem je mogube podijeliti
u-=a dijela, Sto omogukuje odijeljeno napajanje preko posebnih
transformatora (kao na sl. 5.7a) ili posebnih generatora, pa se prema tome
mogu-na svako-m dii_e& gabirnie- odriavati razliEiti napopi (naravno u
uskim granicama oko nazivnog napona mreie). U tom sluEaju je potrebno
da budu u skladu moguenosti transformacije (odnosno proizvodnje) s po-
trebama odvoda na pojedinim dijelovima sabirnica, pa &jeni
obiEno dovo$i do s k b i j e g iskonitenja transformatora (odnosno genera-
toFa))_G5upiranjec&@a treka odrediti ve6 prilikom izgradnje, pa to
~ i e - i z a z v a t i potegkoee
- uzkasnijem razvoju. Osim toga, p r i prijelazu
od DoPona sa zatvorenim na o ~ a _ i S o t v v o ~ n,uzduinim im
potreban je reki.eogoEa barem na -j+-om dijelu- sabirnica, da se omo:
gu%-33id$~Ts!ay'jaEa. Da bi se Ebjegao grekid p p g y moie-je
- - _ X I
LS, na sl. 5.8) odvod se prikljuEuje na sabirnice -preko rastav1jai.a R,,
dok r8'stavljaEi R, i R, ostaju otvffeni. Kratki-spoj na taKori~"p'ajan6m
dovodu iskljuEit be sklopke drugih odvoda kroz. koje protjere struja
pogon kratkog spoja, Sto be dovesti prekida napajanja i svih ostalih dovoda.
Do pveeanja kontinuiteta pogona dovodi i s h e m a (sl. 5.9) s-gqzxLn_im
rastavlja~~rii m e b ~dva o d a U normalnom je pogonu rastavljaE R,
>tvo,ren (sl. 5.9a), a svaki vod prikI$F5ri-n2i sabirnice preEo vlastite
ras;avlja~ev, sklopke, dok je u sluEaju kvara ili revizije sklopke S, (sl. 5.9b) rastavljae
R; zatvoren, rastavljaEi R, i R, ostaju otvoreni, a oba s_e odvoda napajaju
preko zajedniEke sklopke. Kvar na j e b o m odvodu dovodi do prekida

~ s t a v i t iuz uina ~ & Z . & X h L ~ - g a t ) i r n 1 c e , $ t o ~ ~ . o y _ e c a ~ a ~ ~ a s t i { " _ ~ _ s t pogona obaju odvoda spojenih na zajednifku sklopku.
;asklopnog p o s t ~ ~ e ~ ~ a l ! ~-. e f a v a uza sve ostale-..-mane
~ ~i v-hvesticije,
-uz_d_uinag-rast_a~ac_a:-- b) Dvostruke sabirnice
Uz sheme su navedeni podaci o prosieEnom brojq-&hpka(s2_i =stax- Dvostrukim sabirnicama znatno se poveeava elastiEnost u pogonu, ito
liaEa I T )DO odvodu. Ta_k,o npr. za shemu na sl. 5.7b prosjeEni broj sllopaka je glavna prednost takvih sabirnica, pa se zbog elastienosti u prvom redu
po odvodu iznosi i grade takva rasklopna postrojenja. Naravno da se izgradnjom dvo-
n+l strukih sabirnica poveeava i sigurnost u pogonu, omogueuju EiSeenja
1s-= -
n i popravci jednih sabirnica a da se ne prekida pogon na drugom sistemu
.--
-sabirniqa.
(n = broj odvoda), jer svaki odvod ima jednu sklopku, a osim toga postoji Svaki odvod moie se prikljuEiti bilo na jedne, bilo na druge sabirnice,
uzduina sklopka u sabirnicama. Za istu shernu prosjeEni je broj rastav- pa su za to potrebna i dva sabirnieka rastavljaEa (sl. 5.10), dok_ostala
ljaEa po odvodu __-- glavna o p s m a odvoda ostaje nepromijenjena u usporedbi s izvedbom
n+2 sa jednostrukim sabirnicama. Pr--1juEak oavoda na dvostruke sabirnice,
\ 7"-
n
i e r su pored sabirniEkog rastavljaEa za svaki odvod potrebna joi dva
mz-taalj~ji!g-prik_ljuEak uzduine sklope.
&&inMmgo_na moie se-&~ye6ag_-~~ta_v1j,agj,emL pre,m,m&t%?a_
------- sklopke
. sluEaju - kvara
gomo6u r a s t a v l j a ~ d s n 8 ) U -- - - -.
----na jednom_odvodu

Slika 5.10. Prikljurak odvoda na dvostruke sabirnice

(jednopolna i tropolna sherna spoja) - U broju sklo-
Slika 5.9;"'~ednostrukesabirnice s poprehim paka i rastavljaea ubrojena sklopka i dva rastavljaea
r a s t a v l j a h rndu dva odvoda u spojnorn polju
grlkazan .na. sl. 5.10, najjednostavnija j e izvedba, pa, se...najEeSbe i upo- pije mogube kad se upotrijebe ranije navedene sheme). Za uklapanje
trebljava
. . (evropska izvedba). i - izklapanje -transformatora, koji su spojeni svaki na svoje sabirnice,
~ l ) s_klgpk_e, p o -odvodq,,(ameriEka
Mogube su i z _ v e d b e ~ ~ ~ ssa~ ;dvije., upotrebljavaju se sklopke odvoda. ZaStita transformatora djeluje na
- . . ..--- 15%j e p ~ y _ . e ~ ~ s ~ i g ? l r n ~ s
.izvedba), sluraju
t ~ ~ j kevraur a ~ i lrevi~zije
i jedne. sklopke prikljuEene na vlastite sabirnice transformatora. Kvar na jednim
glopke o_dod-je u pot~u~nosLop.reml~.n. No iakva izvedba traii pove- sabirnicama ne dovodi do prekida pogona ni na jednom od odvoda, jer
6ane investicije. radi , d v d ~ t ~ kbroja.o g ~ sk1opaka.i . rastadjaC,a. IzostG- se pogon normalno vodi s ukljufenim svim sklopkama i rastavljafima.
Tjanjkm rGtavljaEa iza sklopke (glflano od strane sabirnica) ne bi se Uz opisanu mogu6nost svodi se broj sklopaka i rastavljafa na manju
mnogo postiiloj j e r se ne bi moglo pristupiti popravku ili reviziji jedne kolifinu, nego Sto na prvi pogled izgleda. Ovo relativno smanjenje to je
sklopke dok j e odvod p0.d.naponom. veCe, Sto je manji broj odvoda.
Ako ne postoji transformacija u rasklopnom postrojenju, upotreba
sheme sa dvije sklopke po odvodu dovodi do znatnog povetanja inve-
sticija, Sto je vrlo rijetko opravdano, pogotovo s obzirom na sigurnost
modernih sklopaka. Smatra se, naime, da ta shema daje vebu sigurnost
nego Sto je normalno potrebna.

Slika 5.11.' Prikljurak

odvoda na dvostruke
sabirnice s dvije sklopke
po odvodu

PrikljuEak odvoda s a . po . d.5j.e.. sklopke .o.mvguCa.ya...u~2trebuSam0

~ - ~ ~ 5 T Z j 1 ; ~ p r i k l jdvajuu f a t rka n s f o ~ a t o r ana sabirnice (Sb
---r.- 1

Slika 5.13. Prikljurak odvoda na dvostruke sabirnice s tri

sklopke za dva odvoda

Na sl. 5.13. prikazana je izvedba sa tri sklopke za dva odvoda, koja

omogubuje medusobno spajanje odvoda i minio sabirnica. Prikljufak
obaju odvoda na sabirnice I vrSi se uklapanjem sklopaka S, i S,, a na
sabirnice I1 uklapanjem sklopaka S, i S,. U slueaju odvojenog pogona
odvoda ukljuEene su sklopke S, i S,, a iskljufena sklopka S,. Ako se
ieli mimoiei i sabirnice I i sabirnice 11, ukljufuje se samo sklopka S,.
NemoguCe je, medutim, odvod 1 prikljueiti na sabirnice I1 uz istodoban
.
prekid pogona odvoda - 2. '

Shema spoja sa tri sklopke za dva odvoda srednje je rjeSenje izmedu

~ h k a5.12. Mogucnost prikljutka transformatora na dvostru-
ke sabirnice s po dvije sklopke po odvodu (n, = broj vodova,
nt = broj transformatora = 2)
sheme spoja na sl. 5.10. i 5.11, jer treba u prosjeku 1,5 sklopaka po odvodu.
Shema spoja sa tri sklopke za dva odvoda nije naSla primjenu u Evropi
zbog relativno visokih t d k o v a izvedbe i relativno male elastifnosti u
pogonu. Nasuprot tome, ona osigurava znatnu sigurnost u pogonu. Pogon
postrojenja prema takvoj shemi zamilljen je s uklopljenim s v h sklop-
 kama i rastavljafima, kad je moguke izvrSiti popravak i pregled svake
sklopke a da se ne prekida pogon za bilo koji odvod. Kvar na jednim
sabirnicama ne dovodi do prekida pogona ni na jednom odvodu.
Osim dvostrukih sabirnica postavljenih prema sl. 5.14a, kada nije
mogu6e postaviti jedan odvod nasuprot drugom, primjenjuje se i raspored
sabirnica u obliku slova U (sl. 5.14b), jer time se postiie smanjenje duljine
rasklopnog postrojenja za isti broj odvoda. Naravno da se za obje izvedbe
moie upotrijebiti ista shema spoja odvoda.
U nekim slufajevima - pogotovo u velikim industrijskim postroje-
njima, gdje je radi osjetljivosti potrogafkih uredaja s obzirom na prekid
dobavs energije potrebno imati veliku sigurnost i vrlo elasticnu moguk-
nost odvojenog pogona - izvode se rasklopna postrojenja s trostrukim,
pa i tietverostrukim sabirnicama. Prikljutiak odvoda izvodi se u principu.
kao i sa dvostrukim sabirnicama (sl. 5.10).

C) PomoCne sabirnice
Izgradnjom pomoknih sabirnica u postrojenju s jednostrukim sabir-
nicama omogukeno je uklapanje rezervne sklopke (SR na sl. 5.15), koja je
montirana u rasklopnom postrojenju, u bilo koji odvod jednostavnim
uklapanjem rastavljafa. Na sl. 5.15a prikazan je poloiaj rastavljatia u nor-
malnom pogonu, a na sl. 5.15b u slufaja kvara na sklopki S,. Analogno
se moie postupiti ako je kvar nastao na sklopki bilo kojeg odvoda. Ako nije
predviden odvojen pogon u rasklopnom postrojenju, a potrebno je odr-
iati pogon odvoda i za vrijeme kvara i revizije sklopaka, korisno je upo-
trijebiti shemu s pomoknim sabirnicama.
Slika 5.14. Sheme dviju izvedaba dvo-
strukih sabirnica

Slika 5.16. Prikljurak odvoda na dvostruke sa-

~ i i k a5.15. Prikljueak odvoda na jednostruke sabirnice u ras- birnice u rasklopnom postrojenju s pomoCnim
klopnom postrojenju s pomoCnim sabirnicama: (a) normalni sabirnicama
pogon, @) pogon u slutaju kvara sklopke Si
 Izgradnja pomoCnih sabirnica u postrojenju s dvcstrukim sabirnicama
(sl. 5.16) moie doCi u obzir kad je predviden odvojen pogon glavnih
sabirnica, a ieli se imati montirana rezerva za sklopke u odvodima. Upo-
treba rezervne sklopke ista je kao u postrojenju s jednostrukim sabirni-
cama (sl. 5.15), s tom razlikom Sto je rezervnu sklopku moguCe prikljuEiti
na bilo koje glavne sabirnice. Ako, medutim, nisu u pogonu obje glavne
sabirnice, postoji moguknost upotrebe sklopke spojnog polja kao rezervne
sklopke i bez pomoCnih sabirnica.
d) Postrojenje bez sabirnica
Kad je predvideno manje odvoda (3 do 5), mogu se izvesti postrojenja
I bez sabirnica. Na sl. 5.17. prikazana je shema spoja za pet odvoda. Upo-
treba prikazane sheme za viSe od 5 odvoda znatno komplicira izvedbu.
Svaki odvod nalazi se izmedu dvije sklopke, Sto je svakako znak sigur-
nosti. To se postiie s malo sklopaka (s = 1). Radi toga se izvedbom postro-
I jenja prema shemi na sl. 5.17. smanjuju investicije u usporedbi s postro-
I
jenjem s jednostrukim i pomoCnim sabirnicama. ObiEno je ta razlika
manja Sto je odvoda viSe. Svaku sklopku moguke je pregledati i popraviti
a da se ne prekida pogon ni na jednom odvodu. Shema bez sabirnica nije
I
elastifna, jer postoji samo jedno normalno uklopno stanje s ukljuEenim
5
I
I
I T T
Slika 5.17. PrikljuEak odvoda na postrojenje bez sabirnica
svim sklopkama i rastavljafima, pa za odvojen pogon nastaju znatna
ogranifenja s obzirom na grupiral~jeodvoda. Osim toga ne postoji jedno-
stavno rjeSenje za poveCanje broja odvoda u veC izgradenom postrojenju.
1
I
Na sheme spoja rasklopnih postrojenja bez sabirnica osvrnut Cemo se
u poglavlju o shemama postrojenja s ogranitenim brojem odvoda.
I
1
B. Spojno polje
a ) Izvedba i upotreba
U rasklopnim postrojenjima s dvostrukiin (i vigestrukim) sabirnicama
- izvedba s jednom sklopkom po odvodu (sl. 5.10) - izvodi se normalno
i spojno polje (sl. 5.18a), koje omoguCuje spajanje dvaju sistema sabirnica,
a moie pos1ui;iti u razliEite svrhe. U rasklopnim postrojenjima sa dvije
sklopke po odvodu (sl. 5.11) i sa tri za dva odvoda (sl. 5.13) ulogu spojne
sklopke moie preuzeti bilo koja od njih.
I
I
I
- - -
Slika 5.18. Shema spoja spojnog polja u postrojenjima s dvo-
strukim sabirnicama
Ukoliko su dvostruke sabirnice uzduinim rastavljaeima podijeljene
na dva dijela (sl. 5.18b), u spojnom polju treba predvidjeti po dva rasta-
vljaEa sa svake strane sklopke, Sto omoguCuje ostvarenje svih kombinacija
medusobnog spajanja dijelova sabirnica.
U rasklopnom postrojenju s trostrukim sabirnicama shemom spoja sa
sl. 5.19a moguCe je ostvariti spajanje sabirnica I i 111, te I1 i 111, dok je
shemom spoja prikazanom na sl. 5.19b moguCe spojiti bilo koja dva
sistema sabirnica.
Spojnu sklopku u spojnom polju moguCe je upotrijebiti kao rezervnu
sklopku u bilo kojem odvodu. Na sl. 5.20a prikazan je polozaj sklopaka
i rastavljaEa u normalnom pogonu, a na sl. 5.20b poloiaj kad je sklopka
A u kvaru. U tom slutaju treba sklopku A demontirati, a njezino mjesto
premostiti vek pripremljenim vodifima. Tada jedna od sabirnica sluii
kao veza izmedu spojne sklopke i odvoda u kojem je demontirana sklopka,
pa je na taj naEin ta sabirnica neupotrebljiva za druge svrhe. Ako je,
naime, kako je vet spomenuto, Eesto potreban drugi sistem sabirnica npr.
26 Visokonaponska rasklopna postrojenja 401
 na sabirnice I prikljuEen vod a, a na sabirnice I1 vod b. Naravno da
se moie raditi i o v%e vodova prikljuEenih na oba sistema sabirnica, no to
zbog jednostavnosti prikazivanja nije pretpostavljeno. Odvojen pogon
bio je uspostavljen radi potrebe odrianja razliEitih napona, ili iz bilo
kakvih pogonskih razloga, Sto nije rijedak slufaj.
Radi izmijenjenih prilika u mreii potrebno je prijebi na'paralelan rad
generatora, odnosno na paralelan rad dijelova mreie. Prijelaz na parale-
lan rad bez spojnog polja moie se izvrSiti sarno isklapanjem sklopke jed-
nog od generatora (npr. generatora B), ali pri tome potroSaEi koji su bili
napajani iz isklopljenog generatora (odvod b) ostaju bez energije. Za
vrijeme beznaponske stanke moie se izvrSiti isklapanje i uklapanje ra-

Slika 5.19. Sheme spojnog polja u postrojenju s trostrukirn

sabirnicama

Slika 5.21. Poloiaj sklopaka i rastavljafa u sluEaju odvoje-

nog pogona u rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabir-
nicarna

Slika 5.20. Upotreba spojne sklopke za zamjenu sklopke u odvodu

za odvojen pogon dijelova mreie, zamjena demontirane sklopke sa sklop-

kom u spojnom polju nebe biti moguba, pa je u tom sluEaju opravdana
izvedba s pomobnim sabirnicama.
Spojno polje moie dalje posluiiti kao sklopka za paralelno spajanje
generatora (u elektrani) ili dijelova mreie, koji u nekoj situaciji napa-
jaj u odvojena potroSaEka podruEja. U daljnjem izlaganju govorit bemo o
paralelnom spajanju dvaju generatora, iako se to odnosi i na dvije grupe
generatora, odnosno na dva dijela elektroenergetskog sistema, u kojima
radi i vebi broj elektrana. Pretpostavimo, dakle, da se sabirnice I napa- Slika 5.22. Poloiaj sklopaka i rastavljafa nakon sinhroni-
jaju iz generatora A, a sabirnice I1 iz generatora B (sl. 5.21), te da je zacije za rasklopno postrojenje na sl. 5.21.
stavljaEa na odvodima B i b, kako bi se postiglo da svi generatori i
odvodi budu spojeni na sabirniqe I (konaEno stanje prikazano je na sl.
5.25). Nakon toga moie se izvrliti sinhronizacija, a uklapanje provesti
sklopkom generators. Moie se, dakle, prijeei s odvojenog pogona na pogon
s jednim sabirnicama, ali uz prekid opskrbe dijela potroSaEa. Taj prekid,
ma koliko bio liratak, nepoieljan je i treba ga izbjegavati.
Prijelaz bez prekida pogona moie se postiti upotrebom spojnog polja.
U tom sluEaju, a nakon Sto je postignut sinhronizam dvaju generatora,
uklapa se spojna sklopka, uz uvjet da su prije uklapanja sklopke uklo-
pljeni i ;stavljaEi spojnog polja. Stanje nakon uklapanja spojne sklopke
I
prikazano je na sl. 5.22. Tada je potrebno prespojiti odvode b i B sa
Slika 5.23. Poloiaj rastavljata i struje prilikom prespajanja odvoda b sa sabir-
birnica I1 na sabirnice I
~ l i l i a5.24.
' Poloiaj rastavljafa i struje prilikom prespajanja odvoda B (vicli sl. 5.23)
sa sabirnica I1 na sabirnice I
404
sabirnica I1 na sabirnice I. To prespajanje vrSi se rastavljaEima, kako
je prikazano na sl. 5.23. i 5.24, gdje su radi pojednostavnjenja ucrtane
I samo struje odvoda B i b. Na sl. 5.23a prikazano je stanje koje odgovara
1 onome na sl. 5.22. Buduti da su sabirnice medusobno spojene preko spoj-
I
nog polja, ne postoji zapreka da se uklopi i drugi rastavljaE odvoda b
(sl. 5.23b). Tada struja iz generatora B dotjeEe odvodu b djelomiEno
neposredno, a djelomiEno preko spojnog polja. Nakon toga moie se isklo-
piti bilo koji od rastavljaEa odvoda b budufi da nefe dofi do prekida
strujnog kruga (Sto bi izazvalo luk medu kontaktima rastavljaEa), jer se
strujni krug moie zatvoriti preko drugog uklopljenog rastavljaEa ili nepo-
sredno (sl. 5.23a), ili preko spojnog polja (sl. 5.23~).Ako u naSem sluEaju
isklopimo rastavljaf koji spaja odvod b sa sabirnicama I1 (sl. 5.23c),
ostat 6e odvod b prikljuEen na sabirnice I, a struja iz generatora B dotje-
cat be odvodu b preko spojnog polja. Na taj je naEin odvod b prespojen
na sabirnice I a da se ne prekida pogon. Preostaje joS prespajanje odvoda
B sa sabirnica I1 na sabirnice I. Postupak je analogan onome za prespa-
janje odvoda b kao Bto je prikazano na sl. 5.24. Nakon prespajanja
odvoda B svi su odvodi prikljureni na sabirnice I, pa je moguCe isklopiti
najprije sklopku, a zatim i rastavljare u spojnom polju (sl. 5.25).
Slika 5.25. Poloiaj sklopaka i rastavljara nakon prijelaza
na zajednirki pogon na jednim sabirnicama za rasklopno
postrojenje na sl. 5.21.
Upotrebu spojnog polja, da se ukaie na razliEite moguenosti, ilustri-
rajmo primjerom koji se moie pojaviti u praksi. U shemi spoja na sl. 5.26.
spojno polje upotrebljeno je kao veza izmedu vainijih i manje vainih
potroSaEa, s namjerom da se osigura opskrba energije za vaillije potrogaee.
U prikazanom primjeru elektrana radi paralelno s ostalom mreiom preko
jednog voda, a generatori elektrane nisu dovoljni, s obzirom na svoju
snagu, da opskrbe potroBaEe prikljufene na sabirnice elektrane. U sluEaju
prestanka dobave energije iz mreie generatori be biti preoptereeeni, Sto
be dovgsti do djelovanja zagtite generator5 i do isklapanja njihovih sklo-
paka, te konaEno do prestanka opskrbe svih potroSaEa. Da se to ne dogodi,
I
generatori i vainiji potroSaEi prikljuteni su na jedne sabirnice (sabirnice
i
 ma+ vaini vain$' veza s o~talom
potroSaEi potroSa& m m m
Slika 5.26. Primjer upotrebe spojne sklopke za odvajanje vaLnih od manje
vainih potrogaf a

I1 na sl. 5.26), dok se odvodi za manje vaine potroSaEe i odvod A, koji

elektranu spaja s ostalom mreiom, spajaju na druge sabirnice (sabirnice I Slika 5.27. PremoStenje sklopke rastavljafem - izvedba s v&im brojem
na sl. 5.26). RastavljaEi i sklopka u spojnom polju uklopljeni su i spojno rastavljafa
polje Eini vezu izmedu dva sistema sabirnicg. PomoCni spojni krugovi su
tako spojeni da se u sluEaju ispada sklope u odvodu A isklapa automatski
i spojna sklopk?, pa na taj naEin ,ostaju bez energije manje vaini potro-
SaEi, ali ne dolazi do preopteretena generator& pa se opskrba vainijih
potroSaEa nastavlja bez prekida.

b ) PremJtenje sklopke u odvoda

Demontiranje sklopke i premoStenje njezina mjesta svakako znaEi
dulji prekid pogona, pa se na vainim odvodima - pogotovo u rasklopnim
postrojenjima najviieg napona - postavljaju posebni rastavljaEi za pre-
moStenje sklopke u odvodu, Sto omoguCuje njeno izbacivanje iz'pogona
za nekoliko minuta, te pregled i eventualni popravak bez demontiranja.
Takvo premoitenje sklopke prikazano je na sl. 5.8. za rasklopno postro-
jenje s jednostrukim sabirnicama. Tada, medutim, kako je veC spome-
nuto, kvar na vodu uzrokuje isklapanja sklopaka u odvodima koji dovode
energiju u to rasklopno postrojenje.
U rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabirnicama premogtenu
sklopku zamjenjuje spojna sklopka, pa tada premoStenje dobiva punu
vrijednost. Na sl. 5.27. i 5.28. prikazane su dvije mogubnosti premoStenja. Slika 5.28. PremoStenje sklopke rastavljafem - izvedba s manjim brojem
Na shemama sa sl. 5.27a i 5.28a prikazan je poloiaj rastavljaEa u normal- rastavljafa
nom pogonu, a na shemama sa sl. 5.27b i 5.28b poloiaj rastavljasa za
vrijeme kvara na sklopki A. vljaE za premoStenje prikljuEiti samo na jedne sabirnice (sabirnice I1 na
Shema na sl. 5.27. (izvedba s vise rastavljaEa) elastiEnija. je, jer je sl. 5.28), dok svi ostali odvodi moraju biti spojeni na druge sabirnice.
moguke premostiti sklopku bez obzira na koji je sistem sabirnica priklju- Naravno da i ovdje vrijedi sve ono Sto je spomenuto za upotrebu spojne
Een odvod u kojemu se nalazi sklopka koju treba premostiti. Uz smanjen sklopke, kao rezervne, ako su oba sistema sabirnica potrebna za normalan
broj rastavljaEa (uiteda: jedan rastavljaE po odvodu) moguke je rasta- pogon.
 ogtekenom transformatoru, veb i one svih ostalih transformatora (sl. 5.31b).
U prvom sluEaju dolazi, dakle, do isklapanja - naravno uz pretpostavku
da je upotrebljena adekvatna zaitita - samo ogtekenog transforrnatora,
dok u drugom sluEaju dolazi do obustave pogona cijele transformatorske
stanice.
Iste prilike kao u sluEaju paralelnih transformatora imamo i onda kad
Za tronamotne transformatore potrebno je sa svake strane postaviti
sklopku, pa i kad se napajanje vrii samo s jedne strane, jer bi u protivnom
sluEaju kratki spoj na bilo kojoj strani doveo do isklapanja cijelog tran-
sformatora. Kratki spoj ha jednoj strani transforrnatora, medutim, ne
onemogukuje transformaciju preko preostalih dvaju namota.
I

.s obje strane transformatora postoje elektrane, a u transformatorskoj sta- b) Zvjezdigte transformatora

nici je samo jedan transformator. Tada je potrebno postaviti sklopke s obje Zvjezdigte transformatora moie biti izolirano prema zemlji, spojeno
strane jednog transforrnatora. sa zemljom preko prigugnice ili djelatnog otpora, odnosno neposredno
0) dl spojeno sa zemljom.
elek trane elektme . 0) 6)

& *
-
Slika 5.33. Spoj zvjezdiSta transforma-
tora sa zemljom: (a) zvjezdiSte izoli-
rano, (b) zvjezdiite neposredno
uzemljeno

Slika 5.32. Shema spoja kad postoji

jedan transformator i napajanje
samo s jedne strane

Ukoliko postoji samo jedan transformator, te ako se napajanje moie

vriiti samo s jedne strane, dovoljno je postaviti sklopku samo na strani
dovoda energije (sl. 5.32a), jer ke isklapanjem te sklopke biti prekinuta
struja kratkog spoja u sluEaju kratkog spoja u transformatoru ili na
sabirnicama sekundarne strane. Za osiguranje transformatora male snage
mogu se mjesto sklopke upotrijebiti osiguraEi (sl. 5.32b), ali samo kad
je mogube rastavljaEem prekinuti struju praznog hoda. Naravno da se
mjesto obiEnog rastavljaea moie upotrijebiti uEinski rastavljai: bilo u
seriji s osiguraEem (za veke rasklopne snage), bilo bez osiguraEa, ako je
rasklopna snaga u granicama rasklopne moki uEinskog rastavljafa.
Slika 5.34. Shema spoja priguinice za uzemljenje zvjezdiita
transformatora
Kad je zvjezdiite transformatora izolirano od zemlje, Eesto se izmedu
zvjezdista i zemlje postavlja odvodnik prenapona (sl. 5.33a). Takav odvod-
nik postavlja se u zvjezdigte transformatora i kad je predvideno nepo-
411
sredno uzemljenje zvjezdista, jer se normalno ne uzemljuju svi transfor-
matori. Kad je zvjezdiite uzemljeno preko rastavljaEa (st 5.33b), odvodnik
prenapona je premosten.
Kad je zvjezdiste uzemljeno preko prigusnice, potrebno je da postoji
moguknost isklapanja prigusnice, .odnosno rastavljanja prigusnice od nul-
taEke transform'atora. To omogukuje shema sa sl. 5.34a kad u transfor-
matorskoj stanici sa dva transformatora postoji jedna prigusnica, a shema
sa sl. 5.34b kad postoje dvije prigusnice. Prilikom izbora sheme spoja
prigugnica treba uzeti u obzir i eventualni odvojeni pogon transforma-
tora, jer to traii i odvojen pogon prigugnica. Radi toga se, kad u transfor-
matorskoj stanici postoje tri i vise transformatora, moie postaviti zahtjev
da se izvedu dvostruke sabirnice za prikljuEak prigusnica.
E. Shema spoja zrarnog voda i kabela
Osim sabirniEkog rastavljaEa i sklopke na odvodu zraEnog voda ili
kabela, postavlja ju se na izlazu iz rasklopnog postrojenja izlazni rastavljaE
i rastavljaE za uzemljenje (sl. 5.35).
Slika 5.35. Poloiaj izlaz-
nog rastavljafa i rasta-
vljafa za uzemljenje u
odvodu zrafnog voda
(ili kabela)
Izlazni rastavljaE postavlja se da bi se omogukilo vidljivo rastavljanje
rasklopnog postrojenja od zraEnog voda ili kabela. Isklopljeni rastavljaE
omogukuje pregled i popravak sklopke, bez opasnosti po osoblje od napona
iz iskljueenog voda, bilo da taj napon dolazi iz elektrane na drugom kraju
voda, bilo da je posljedica atmosferskih prainjenja.
RastavljaE za uzemljenje, koji je obiEno izveden na istom postolju
s izlaznim rastavljaf em, sluii za neposredno spajanje sa zemlj om, krajeva
zraEnog voda ili kabela. Zadaka je tog rastavljaEa da odvodi naboj koji
je preostao nakon isklapanja voda ili kabela, odnosno da odvodi naboj koji
bi se mogao pojaviti za vrijeme prekida pogona, kako bi se zagtitilo oso-
blje pri radovima. Izlazni rastavljaE je obiEno mehaniEki povezan s rasta-
vljaEem za uzemuenje, da se onemoguki istodobno uklapanje obaju rasta-
vljafa.
U svaki odvod zraEnog voda postavlja se slog odvodnika prenapona
(po jedan u svaku fazu) radi zastite rasklopnog postrojenja od prenapona
(~1.5.36). I
a) bl
VFK- viso&ofrekventni
kondenzator
Slika 5.36. Shema spoja odvoda zraEnog voda:
(a) jednopolna, (b) tropolna shema
Slog naponskih transformatora, ukoliko je potreban u odvodu, posta-
vlja se u svakom sluEaju iza sklopke (gledano sa strane sabirnica), kako
bi se mogao izmjeriti napon voda i prije nego st0 je sklopka uklopljena.
Kad je zraEni vod, ili kabel, spojen s mreiom u kojoj nema izvora ener-
gije, ne treba postavljati naponski transfomator u odvod zraEnog voda,
jer ako vod nije spojen na sabirnice rasklopnog postrojenja sigurno je da
na njemu nema napona. S druge pak strane, na poEetku voda vlada
upravo napon sabirnica, kad je on spojen na njih, a napon je sabirnica
poznat jer postoje naponski transformatori u mjernom polju. Nasuprot
tome, ako je vod spojen s mreiom u kojoj postoje izvori energije, potrebno
 smjer ene91;O
je postaviti naponske transformatore, da bi se - prije prikljuEenja sklopke
- znalo da li je vod pod naponom. Naponski transformatori mogu, osim
toga, posluiiti i za sinhronizaciju dvaju dijelova mreie.
Kao Sto je vef spomenuto, naponske transformatore u odvodu priklju- L- - -------- - .- --J
Euje se najEeSfe neposredno na vod, radi poteSkofa pri izvedbi. --------- aJe/o~a"/i z d t i t e t m f i r m a t a r a

Vodovi ujedrio sluie za prijenos razgovora, signala, mjerenja i sl., Sto

se prenosi pomoCu visokofrekventne struje. Da bi bilo moguEe u visoko-
naponski vod slati, odnosno preuzimati iz njega, te visokofrekventne struje,
spaja se na vodiE visokofrekventni kondenzator, koji za visokofrekventne
struje predstavlja malen, a za struje industrijske frekvencije velik otpor.
Da se sprijeEi Sirenje visokofrekventnih impulsa po cijeloj mreii, te da se
smanji potrebna snaga visokofrekventnih signala, postavlja se na kraje-
vima voda visokofrekventna priguSnica, koja mora biti dimenzionirana
i s obzirom na struju voda u normalnom pogonu. Visokofrekventna pri-
auSnica i visokofrekventni kondenzator vostavliaiu se samo u iednu fazu
ioda (sl. 5.36), a iza izlaznog r a s t a v l j a ~ a irastivijaea za uzemfienje (gle-
dano sa strane sabirnica), da bi se osigurala moguenost komunikacija i kad
vod nije u pogonu.
U nekim slufajevima visokofrekventni signali dolaze jednim vodom,
pa se dalje prenose drugim, prema drugom rasklopnom postrojenju, a da
ne postoji mogufnost primanja signala u rasklopnom postrojenju u koji
ulaze oba ta voda. To prenoSenje signala treba da bude osigurano bez
obzira na poloiaj rastavljaEa i sklopaka (sl. 5.36). Veza medu vodovima
ostvaruje se visokofrekventnim kondenzatorima i filterima za premostenje.
5.4. SHEME SPOJA RASKLOPNM POSTROJENJA
-
smjer enerqGe
I ,.,
Slika 5.37. Blokspoj transformator-vod-transformator: (a) s djelovanjem za-
Stite transformatora na udaljenu sklopku, (b) s rastavljacem za kratki spoj
unutar bloka treba da djeluje na tu sklopku. To je lako ostvariti ako
nastane kratak spoj, jer ke struja kratkog spoja - ma gdje se on pojavio
- protjecati kroz tu jedinu sklopku, odnosno kroz strujne transformatore
postavljene neposredno uz sklopku. PoteSkoCa se pojavljuje ako djeluje
neka preventivna zaStita transformatora (Buchholzova zaitita) na kraju
voda, kad jog nema struje kratkog spoja, pa je tada potrebno iskljuEiti
transformator da bi se sprijeEilo Sirenje kvara. Kvar se ne moie registri-
rati na poEetku voda, pa je potrebno osigurati djelovanje te zastite na
sklopku na poEetku voda. Impuls za isklapanje sklopke mora se sigurno
prenijeti s kraja na poEetak voda, Sto iziskuje dodatne investicije. Radi
toga se u novije vrijeme traii rjeSenje postavljanjem rastavljara za kratak

A. Rasklopna postrojenja s viSe odvoda

U rasklopnim postrojenjima s viSe odvoda normalno je najpovoljnije

; 1
predvidjeti sabirnice. Sheme spoja svih dijelova u postrojenjima sa sabir-
nicama opisane su u poglavlju 5.3.

B. Rasklopna postrojenja s malo odvoda

U rasklopnim postrojenjirna s malo odvoda, a naroEito kad se ne raEuna
b)
smjer energie

Ta ,/

s daljnjim proiirenjem, povoljno je izvesti rasklopno postrojenje bex

sabirnica.
a) Transformator na kraju voda
Ako se radi o prijenosu jednim vodom i sa po jednim transformatorom
na poEetku i na kraju voda, mogufe je upotrijebiti shemu spoja u bloku
transformator-vod-transformator, u kojoj je vod s transformatorima
pogonska cjelina. Takva shema spoja (sl. 5.37) mogufa je jer su svi dije-
lovi bloka spojeni u seriju, pa kvar na jednom dijelu dovodi do obustave Slika 5.38. Blokspoj vod-transformator: (a) s djelovanjem zaStite trans-
pogona cijelog bloka. Radi toga se moie smatrati da je dovoljna jedna formatora na udaljenu sklopku, (b) s rastavljaeem za kratki spoj,
sklopka na poEetku spomenutog bloka, te da svaki kvar koji se javlja (c) sa sklopkama na obje strane transformatora
 spoj na kraju voda (sl. 5.37b). ZaStita transformatora na kraju voda daje
impuls za uklapanje tog rastavljaea, posljedica Eega je tropolni kratki spoj
na kraju voda. Struja kratkog spoja djeluje na zaStitu na poEetku voda,
Slo dovodi do isklapanja sklopke na njegovu poiretku.
'
Shema na sl. 5.37. vrijedi za sluiraj ako se napaja samo s jedne strane.
Kad bi postojala moguCnost napajanja sa dvije strane, potrebno bi bilo
postaviti joS jednu sklopku izmedu sabirnica i transformatora na drugom
kraju voda, s istodobnim povezivanjem zaStite transformatora na poEetku
voda s tom sklopkom. Ako bismo se odluEili da postavimo rastavljar za
kratki spoj, trebali bismo takav rastavljaE postaviti i na poEetalr voda, na
koji bi djelovala zaStita transformatora na njegovu poiretku.
SluEaj prikazan na sl. 5.37. dosta je rijedak, jer se radi o izoliranom
vodu viSeg napona. CeSke transformator postoji samo na kraju voda, dok
je njegov poEetak prikljuEen na sabirnice nekog veCeg rasklopnog postro-
jenja. Na sl. 5.38. prikazana je shema spoja takve veze u tri varijante, kad
postoji mogutnost napajanja s obje strane. U prvoj varijanti (sl. 5.38a)
potrebno je osigurati djelovanje zaStite transformatora i na sklopku, koja
se nalazi na poEetku voda. U drugoj (sl. 5.38b) je potreban samo jedan
rastavljair za uzemljenje i pored moguirnosti dvostranog napajanja, dok su
u treiroj varijanti (sl. 5.38c), koja se normalno izvodi, predvidene sklopke
s obje strane transformatora.
L

b) Transformatorska stanica u vodu
Vrlo iresto je potrebno prikljuEiti transformator na vod za opskrbu
manjih podruEja, koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini (sl. 5.39).
U malim mreiama to se dogada na vodovima 10 kV, u srednjim i na naponu
35 kV, a u velikim joS i na vodovima 110 kV.
Slika 5.39. Principne sheme transformatorskih stanica pri-
kljufenih na vod
Najjednostavniji priklGEak transformatorske stanice prikazan je na
II sl. 5.40a. Transformator je zagtiiren sklopkom (za viSe napone) ili uEin-
skim rastavljacem i osiguraEima (za niie napone i veCe snage), odnosno
I obiEnim rastavljaEem i osiguraeima (za niie napone i manje snage). Glavna
I je mana takvog prikljuirka ta Sto je nemoguCe napajanje transformatorske
stanice u sluiraju kvara na bilo kojem dijelu voda. PoboljSanje se postiie
Slika 5.40. Prikljufak transformatora na vod: (a) bez rastavljafa u vodu,
(b) s rastavljafem u vodu
ugradnjom rastavljaEa u vod (sl. 5.40b), Sto omoguCuje, nakon isklapanja
sklopaka A na krajevima voda i izoliranja mjesta kvara, daljnje napa-
janje transformatorskih stanica.
Najskuplje rjeSenje sigurno jest ono koje predvida po tri sklopke u
svakom EvoriStu (dvije u vodu, a treCa u odvodu transformatora), pa se
takvo postrojenje vrlo rijetko izvodi.
Za napone iznad 35 kV do ukljuEivo 110 kV (odnosno do 132 kV, ako
se taj napon upotrebljava u promatranoj mreii) nastoji se odabrati shema
spoja koja treba Sto manje sklopaka. Primjeri takvih dviju shema spoja
prikazani su na sl. 5.41. U shemi na sl. 5.41a odvodi s transformatorom
postavljeni su medu dvije sklopke. U sluEaju kvara na vodu isklapaju se
dvije susjedne sklopke, posljedica Eega je prekid pogona samo jednog
transformatora. U sluiraju kvara na transformatoru, potrebno je da budu
isklopljene takoder dvije susjedne sklopke, bilo prijenosom impulsa za
upravljanje, bilo zatvaranjem rastavljaEa za kratki spoj (RKS na sl. 5.41).
Nakon isklapanja sklopaka iskljuiruje se - ruirno ili automatski - rasta-
vljaE izmedu transformatora i voda, poslije Eega se sklopke mogu ponovo
uklopiti. Za shemu spoja na sl. 5.41b potreban je minimalan broj sklopaka,
ali svaki kvar izaziva prekid pogona svih transformatora prikljurenih na
vod. Djelovanje zaStite transformatora analogno onome sa sheme na sl.
5.41a. To isto vrijedi i onda kad je upotrebljen rastavljaE za kratki spoj.
U stanicama sa dva transformatora moguCe je za prikljuEak na vod
upotrijebiti niz shema razliEite elastiEnosti i. sigurnosti. Za niie napone
moie se prikljuirak izvrSiti prema shemama na sl. 5.40. Za napone iznad
35 kV do ukljuirivo 110 kV (odnosno do 132 kV) mogute je prikljuEak
27 Visokonaponska rasklopna postrojenja 417
 Na sl. 5.42. prikazana je shema spoja s jednom sklopkom za prikljurak
dvaju transformatora na vod. Takva shema je povoljna kad se radi o
vodu koji nije i neCe biti znaEajan za prijenos energije i kad ne nastaju

,+
poteSkofe radi prekida prijenosa. Sliema se moie upotrijebiti kad se ne
ocekuje progirenje stanice. Za vrijeme pregleda sklopke vo$ je podijeljen
I

-------
, //;//:/
'RKS RKS '
\
------

\R
S
$'
#lt;~-~
RK:
#lk7/-b
I.++*
1-7-+0

,/
\
\ x \/
\ ,/
\\ -
RKS rastav~ot
\ \ \ \
krufki spa/
\

. --a_- - \

Slika 5.41.PrikljuEak transformatora na vod sa smanjenirn brojem

sklopaka
Slika 5.43. Shema s jednom sklopkom za pkiklju~ak Eetiri transfor-
matora na vod-prosirenje prema sl. 5.42.
izvesti na viSe naEina (sl. 5.42. db 5.47), u ovisnosti o vainosti potroSaEa
- -
prikljueenih na transformatore i u ovisnosti o vodu na koji su transforma- na dva dijela, ali mogufnost napajanja oba transformatora ostaje. Tada,
tori prikljufeni. meautim, ne smiju transformatori biti na sekundarnoj strani medusobno
S obzirom na djelovanje zaStite transformatora moguCa su dva rjeSe- spojeni, da bi se sprijeEio prijenos energije preko njih, a s tim i njihovo
nja: zaStita transformatora djeluje na dvije najbliie sklopke (potrebna preoptereeenje. Kvar na dijelu voda dovodi do prekida pogona i pri-
veza izmedu zaStitnih releja i sklopaka) ili zaStita transformatora djeluje druienog transformatora i obrnuto. Vod se moie brzo ukljuEiti nakon
na rastavljaE za kratki spoj, pa sklopke isklapaju radi djelovanja struje isklapanja rastavljaEa na transformatorskom odvodu, a transformator
kratkog spoja. Zbog toga je na shemama sa sl. 5.42. do 5.44. crtkano
naznaEen rastavljar za kratki spoj. Na ostalim shemama (sl. 5.45. do 5.47)
sklopke se nalaze u neposrednoj blizini transformatora, pa za povezivanje
zaStite transformatora i najbliiih sklopaka ne nastaju poteSkoCe.

RKS -rssfav[ot zo
krotki spoj

Slika 5.42. Shema s jednom sklopkom za prikljuEak dvaju trans- Slika 5.44. Shema s dvije sklopke za prikljuEak dvaju transformatora
formatora na vod na vod
isklapanjem rastavljafa prema vodu. Potreban je kratak prekid pogona energije transformatorima koji tada ne smiju biti medusobno spojeni na
dijela voda za ukljuEivanje i iskljuEivanje pridruienog transformatora. sekundarnoj strani, radi opasnosti od njihova preopterekenja. U sluf aju
Kvar izmedu transformatorskih prikljuEaka dovodi do potpune obustave kvara na transformatoru nebe dobi do prekida pogona na vodu. Kvar
pogona, sve dok se ne odijeli mjesto kvara od ostale mreie. na sklopki u vodu uzrokuje potpunu obustavu i prijenosa i transformacije;
Na sl. 5.43. prikazana je moguCnost postavljanja daljnjih dva ju tran-
sformatora na prikljuEak kao na shemi sa sl. 5.42. Kvar na jednom od
zajedno prikljuEenih transfomatora dovodi do obustave pogona i pri-
druienog transformatora. I
Upotrebom dviju sklopaka za prikljuEak dvaju transformatora (sl.
5.44) povebava se kontinuitet pogona voda na koji su prikljuEeni tran-
sformatori. Ta shema moie se upotrijebiti kad ne nastaju poteikobe za
pogon sistema radi prekida voda. Pregled i popravak sklopaka medu
transformatorskim odvodima moie se izvrsiti a da se ne prekida prijenos
vodom. Osim toga transformatori se mogu uklapati i isklapati a da se
ne prekine veza medu dijelovima voda. Ako se npr. ieli iskljuEiti trans-
formator T,, najprije treba ukljuEiti sklopku S, koja je u nonnalnom
pogonu otvorena (naravno da treba ukljuEiti i rastavljaEe s obje strane
sklopke, koji su normalno takoder otvoreni). Tada su rastavljaEi R, i R, I

Slika 5.46. Shema s tri sklopke i s premostenjem za prikIjuEak dvaju

transformatora na vod

pogon transformatora moie se uspostaviti nakon isklapanja rastavljara

s obje strane sklopke, dok je za pogon cijelog voda potrebno izmijeniti
sklopku.

Slika 5.45. Shema s tri sklopke za prikljufak dvaju transformatora

na vod

paralelno spojeni, pa se moie bez opasnosti otvoriti rastavljaE R,, nakon

Eega je transformator T, prikljuEen na vod samo preko sklopke S,. Otva-
ranjem te sklopke transformator TI konaEno je iskljuEen. Da se ukljuEi
transformator T, treba postupiti obrnutim redom: ukljuEiti sklopku S,,
zatim rastavljaE R,, te konafno iskljuEiti sklopku S,. Dogodi li se
kvar na jednom od transformatox4 dolazi do isklapanja pridruienog dijela I

voda, koji se moie uklopiti nakon iskapEanja rastavljaEa R,, odnosno

R,. I u slufaju kvara na jednom dijelu voda prestaje napajanje pridru-
ienog transformatora. Transformator se moie ponovno ukljuciti nakon
isklapanja rastavljaEa R,, odnosno R,. Kvar na sklopki S, izazvat Ee
potpun prekid pogona, no koji be se moEi nastaviti preko sklopke S,.
Shema sa tri sklopke (sl. 5.45) pogodna je kad se radi o vodu koji
je vaian za prijenos energije i Eije je ponovo uklapanje vezano uz izvjesne
pote8koEe. Pregled i popravak sklopke medu transformatorskim odvo-
dima uzrokuje prekid u prijenosu, ali je i pored toga moguta dobava
Slika 5.47. Shema s Eetiri sklopke za prikljueak dvaju transfomatora
na vod
PoboljSanje pogonskih prilika postiie se postavljanjem premogtenja
medu transformatorskim odvodima (sl. 5.46). Tada nije potreban prekid
prijenosa u slutaju pregleda i popravka sklopke medu transformatorskim
odvodima, jer se prijenos moie vrBiti preko premoStenja. U takvoj potrogafa, Sto je mogube barem djelomirno rijeSiti uzduinim rastavljarem
situaciji kvar na transformatoru dovodi do prekida veze medu dijelovima u sabirnicama. Ako, naime, dode do kvara na jednom od transforrnatora,
drugi transformator moie - zatvaranjem uzduinog rastavljara - pre-
voda. Veza se moie uspostaviti nakon isklapanja rastavljata neposredno uzeti dio opterehenja odtekenoga, uz smanjenje dobave vlastitim potro-
pred transformatorom. Kvar na jednom dijelu voda izaziva prekid pogona Saf ima.
pridruienog transformatora.
Najelastirnije rjeSenje jest shema sa Eetiri sklopke (sl. 5.47), jer u tom
je sluraju moguhe izvrSiti popravak na bilo kojoj sklopki u rasklopnom
postrojenju a da se ne prekida pogon.
Koliki utjecaj ima shema spoja pokazuju slijedeki podaci o investici-
jama za sheme na sl. 5.42. i 5.44. do 5.47, te za sluEajeve kad se upotreblja-
vaju jednostruke i dvostruke sabirnice (podaci se odnose na napon
132 kV - Lit. 87) ~ i i k a5.49. Prirnjer postav-
ljanja priguHnice u sabir-
shema s jednom sklopkom (sl. 5.42) 100°/0 nice niieg napona medu
shema sa dvije sklopke (sl. 5.44) 125O/o transformatore
shema sa tri sklopke (sl. 5.45) 147%
shema sa tri sklopke i premogtenjem (sl. 5.46) 154O/o
shema sa Eetiri sklopke (sl. 5.47) 178O/o Struje kratkog spoja mogu se smanjiti, pri shemi sa sl. 5.48, postav-
shema s jednostrukim sabirnicama 208OIo
ljanjem priguinice u sabirnice medu transformatorske prikljuenice na
strani niieg napona (sl. 5.49). Tada je, uz istodobno smanjenje struja
shema s dvostrukim sabirnicama 23Z0/o kratkog spoja, .omogufena opskrba potrogaea na oba dijela sabirnica iz
Kao Bto se vidi, pretpostavljeno je da investicije za postrojenje prema
shemi s jednom sklopkom iznose 100°/o. N a r a v n o , ~svim je slueajevima
pretpostavljeno da u rasklopno postrojenje ulaze dva voda i da postoje
dva transformatora iste snage.

5.5. .SHEME SPOJA ZA SMANJENJE STRUJA KRATKOG SPOJA

Struje kratkog spoja mogu se smanjiti izborom pogodne sheme spoja
i bez posebnih priguinica. Smanjenje struja kratkog spoja naroEito je
vaino za rasklopna postrojenja niieg napona, jer se tako mogu smanjiti
investicije za njihovu izgradnju (upotreba sklopaka manje rasklopne
mohi i sl.).

Slika 5.50. Prirnjer pri-

kljuEka prigusnice za
smanjenje struje krat-
kog spoja u dijelu ras-
klopnog postrojenja
Slika 5.48. Primjer odvoje-
nog pogona transformatora
na strani niieg napona

oba transformatora. S obzirom na prilike pri kratkom spoju povoljnije"

Smanjenje struja kratkog spoja najjednostavnije se moie postifi izbje- je Sto je napon kratkog spoja prigugnice veCi i Sto je nazivna struja
gavanjem spajanja transformatora na strani niieg napona (sl. 5.48). U (prolazna nazivna snaga) prigusnice manja, S druge pak strane, sma-
tom sluraju mogu se pojaviti poteSkofe u vezi sa sigurnoSCu opskrbe njenjem nazivne struje priguSnice smanjuje se elastienost veze izmedu
dva dijela sabirnica. Treba medutim naglasiti, da se ni u jednom slufaju
ne moie ostvariti manja struja kratkog spoja, nego ona odvojenih
sabirnica.
OpCenito promatrano, nije narofito povoljno postavljati priguSnice
medu dovode, jer tada kroz priguSnicu protjefe samo dio te struje. Zato
se nastoji priguSnicu postaviti tako da kroz nju mora da prolazi ukupna
struja kratkog spoja (sl. 5.50). Prednost je takvog postavljanja priguSnice
da ona smanjuje struje kratkog spoja za grupu odvoda. Prema tome
narofito je povoljno postaviti priguSnicu kad se radi o mnogo advoda.
Iz istih razloga postavlja se primnica u spojno polje (sl. 5.51), kako bi
se smanjile struje kratkog spoja na odvodima prikljufenim na dio
sabirnica.
* Pri pogonskim mjerenjima normalno se upotrebljavaju instrumenti
Znatnije smanjenje investicija radi smanjenja struja kratkog s p ~ j a
postiie se kad je moguCe radi toga upotrijebiti tip sklopke manje rasklcpne
moCi (npr. mjesto sklopaka 600 MVA sklopke od 400 MVA). Ukoliko
i pored postavljanja priguSnica nije mogube upotrijebiti manji tip sklopke,
obiEno nema opravdanja upotreba prigugnica, jer se tada postiiu samo
manje uStede u rasklopnom postrojenju.
SESTO POGLAVLJE
MJERENJA U RASKLOPNIM POSTROJENJIMA
6.1. OPCENITO 0 MJERENJIMA U RASKLOPNIM POSTROJENJIMA
Kad se govori o mjerenjima u rasklopnim postrojenjima, misli se na
mjerenja koja se u veCini slufajeva trajno vrSe u pogonu, pomoCu instru-
menata koji su stalno prikljufeni (normalno na sekudarne stezaljke
mjernih transformatora). Takva mjerenja nazivamo pogonskim mjere-
njima, jer se pomoCu njih vrSi kontrola prilika u pogonu, dok mjerne
instrumente nazivamo pogonskim mjernim instrumentima.
klase tafnosti 1,5, dok se za rasklopna postrojnja bez stalne posade mogu
upotrijebiti i instrumenti klase tafnosti 2,5. Spomenute klase tafnosti
vrijede za sve mjerne pogonske instrumente, osim za brojila prema kojima
se vrSi obrafun energije, kad se zahtijeva klasa tafnosti 0,5.
Pogonski instrumenti koji pokazuju vrijednosti mjerenih veliEina
mogu biti pokazni i registracioni. Na pokaznim instrumentima mogu se
ofitati vrijednosti samo u trenutku ofitavanja, dok registracioni instru-
menti, pored pokazivanja vrijednosti u trenutku ofitavanja, jog i regi-
striraju izmjerene velifine. Osim takvih pogonskih instrumenata, upo-
trebljavaju se integracioni instrumenti (brojila) koji registriraju kolifinu
energijb.
BuduCi da su mjerni instrumenti prikljufeni na sekundarne strane
mjernih transformatora, nazivne struje instrumenata iznose 5, odnosno
1 A, dok je nazivni napon 100 V.
6.2. PRIKLJUCAK MJERNIH INSTRUMENATA
A. Ampermetri
U odvodu se mjeri struja ili u jednoj ili u sve tri faze. U veEini
visokonaponskih odvoda dovoljno je mjeriti struje samo u jednoj fazi
(sl. 4.145a), jer se pretpostavlja da je optereCenje simetrifno i jer se
kontrola simetrifnosti opterekenja vrSi na generatorskim odvodima.
gdje se jafina struje mjeri u sve tri faze (sl. 4.145~).U nekim slufajevima
je poieljno da se jaEina struje moie oEitati na dva mjesta u rasklopnom
 postrojenju (na Celiji i komandnoj ploEi), pa se tada na isti strujni tran-
sformator prikljuEuju dva ampermetra u seriju.
' %- Jedna od sekundarnih stezaljki strujnog transformatora treba da bude
uzemljena, da bi se otklonila opasnost za osoblje u sluEaju proboja izmedu
prirnarnog i sekundarnog namota. ObiEno se na svirn strujnirn transforma-
torirna uzemljuje stezaljka na strani sabirnica.
Voltmetre prikljuEujemo na sekundarne strane naponskih transfor-
matora, koji su prikljureni na sabirnice ili na odvode.
Pri mjerenju triju linijskih napona, odnosno triju faznih napona,
nije normalno potrebno predvidjeti viSe od jednog voltmetra, jer se
njegovo preklapanje na bilo koji od napona moie provesti jednostavnom
preklopkom. Nasuprot tome, preklopka se ne upotrebljava za mjerenje
struja u v%e faza jednim ampermetrom, jer je tada potrebno prespojiti
c ne samo ampermetar na drugi strujni transformator, veC i prethodno
kratko spojiti strujni transformator na koji je bio prikljuren ampermetar.
Na sl. 6.la prikazana je shema spoja voltmetra s preklopkom za mje-
mjerenje samo'linijskih napona, a na sl. 6.lb voltmetar s preklopkom za
mjerenje linijskih i faznih napona.
Slika 6.1. Shema spoja prikljutka voltmetra s preklopkom
Radi zaStite osoblja u rasklopnom postrojenju, potrebno je uzemljiti
sekundarnu stranu naponskih transformatora. ObiEno s> uzemljuje jedna
od sekundarnih stezaljki. Treba, medutim, voditi rafuna o tome da se
u istom rasklopnom postrojenju uzemlji stezaljka koja odgovara istoj
fazi. To je naroEito vaino ako je u rasklopnom postrojenju predvidena
sinhronizacij a.
C. Mjerenje snage
a) Djelatna snaga
U visokollaponskim mreiama normalno se za mjerenje snage upotre-
bljava vatmetar sa dva mjerna sistema, koji taEno pokazuje u trofaznom
sistemu s izoliranom nul-tafkom. Ako .je medutim nul-taEKa uzemljena
bilo neposredno bilo preko priguinice, pokazivanje vatmetra nije taEno
pri jednopolnom ili dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa
zemljom, odnosno pri zemnom spoju, jer se tada struja zatvara i kroz
Slika 6.2. Shema spoja prikljurka vatmetra s dva mjerna
sistema
zemlju kao kroz Eetvrti vodif. Suma struja kroz tri faze nije tada jednaka
nuli, Bto je uvjet da bi rad vatmetra sa dva mjerna sistema bio ispravan.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-tarkom spoj sa zemljom je
kratak spoj, koji treba iskljuEiti u roku od najviSe nekoliko sekunda, pa
gregka pokazivanja praktiEki ne utjefe na mjerenje. Nasuprot tome,
zemni spoj u mreii koja je uzemljena preko priguSnice moie trajati i
dulje, pa je za to vrijeme pokazivanje vatmetra pogregno. To nas obiEno
u pogonu ne smeta, jer se prema vatmetru normalno ne vrSi obrafun.
Na sl. 6.2. prikazana je shema spoja prikljufka vatmetra sa dva mjerna
sistema. Vatmetar je prikljufen na sekundarne strane strujnih i napon-
skih transformatora. Ako se radi o odvodu u kojemu se mijenja smjer
energije, potrebno je odabrati vatmetar s nulom u sredini skale. Prilikom
spajanja vatmetra treba voditi raEuna o fazama u kojima se nalaze strujni
transformatori, kako bi se na mjerne sisteme prikljurili naponi koji
odgovaraju baS tim fazama. Ako za mjerenje uzimamo npr. struje u
fazama R i T, na mjerni sistem kroz Eiji strujni svitak protjeEe struja

Slika 6.3. Shema spoja prikljufka vatmetra s dva mjerna
sistema, ali s obrnutim smjerom energije prema sl. 6.2.
aze R treba narinuti napon izmedu faza R i S (struja faze S ne dovodi
e u vatmetar!), dok na mjerni sistem kroz Eiji strujni svitak protjeEe
truja faze T trebanarinuti napon izmedu faze T i S. Na osovinu
atmetra djeluje moment koji je proporcionalan snazi (sl. 6.4a)
P = In URScos (30' + plH) + IT UTScos (30' -p ~ ) . . . (6.1)
Jednostavnu kontrolu moiemo provesti ako pretpostavimo da su struje,
aponi i fazni pomaci u pojedinim fazama medusobno jednaki. Tada
obivamo
Slika 6.4. Struje i naponi u svicima vatmetra s dva mjerna
sistema: (b) suprotan smjer energije u odnosu na (a)
'428
+
P = IU [cos (30° + q) cos (30° -p,)] =
+
= IU (cos 30° cos p, -- sin 30° sin p, cos 30° cos p, +
+
sin 30° sin p,) = ~3 IU cos p, . . . (6.1a)
Sto upravo daje djelatnu snagu u trofaznom sistemu.
Ako za spoj i smjer energije na sl. 6.2. vatmetar ima isbravan otklon,
promjena smjera energije uz isti spoj dovest Cle do suprotnog otklona
kazaljke. Tada su vektori struja zaokrenuti za 180° (sl. 6.4b), pa je
P' = IRURScos [180°- (30' + pR)l + IT UTScos [180°- (30' -pT)] =
-
- - [IRURScos (30' + 9)+ ITUTScos (30°-vT)] . . . (6.2)
Da se postigne ispravan otklon instrurnenta dovoljno je izmijeniti pri-
kljufke za strujne grane vatmetra (sl. 6.3), pa on reagira kao da se nije
promijenio smjer energije.
U nekim slufajevima korisno je poznavati zbroj optereeenja u viSe
odvoda, postavljanjem jednog zajedniEkog vatmetra.
Ako strujni transformatori u odvodima imaju iste prijenosne omjere
(250/5 A na sl. 6.5), dovoljno je paralelno spojiti sekundarne namote
strujnih transformatora i sumu struja dovesti u vatmetar. No tada se
ne moie upotrijebiti vatmetar nazivne struje 5 A. Nazivna struja vat-
metra treba da iznosi 10 A (2 X 5 A) kad se radi o dva odvoda, odnosno
5 n A, ako je n broj odvoda. Skala vatmetra treba da bude takva kao
da je prijenosni omjer strujnog transformatora nIn1/5nA, gdje je Inl
primarna nazivna struja jednog strujnog transformatora (500/10 A za
sluEaj prikazan na sl. 6.5).
Upotreba vatmetra nazivne struje veCle od 5 A moie se izbjehi postav-
ljanjem dvaju medutransformatora (sl. 6.6) na koje su prikljuf ene sekun-
darne strane strujnih transformatora na odvodima. Medutransformator
ima toliko primarnih namota koliko ima odvoda, dok je prijenosni omjer
. . .
Slika 6.5. Zbrajanje optereeenja dvajil odvoda sa strujnim tranformatorima
istih prijenosnih omjera

Slika 6.6. Zbrajanje opterefenja dvaju odvoda sa strujnim transforma-
torima istih prijenosnih omjera pomo6u meflutransformatora
odmd I. odvod t odvod 3.
Slika 6.7. Zbrajanje opterefenja triju odvoda sa strujnim transformatorima
razliEitih prijenosnih omjera pomofu zajednirkog meflutransformatora
5 n15 A. Ako naime u jednom od primarnih namota tePe struja i (u osta-
lim primarnim namotima nema struje!), u sekundarnom namotu teEe
i' = iln, odnosno i' = i/2 u sluEaju sa sl. 6.6. Na skalu vatmetra unijete
su vrijednosti kao da je vatmetar prikljuren na strujne transformatore
prijenosnog omjera n In,/5 A.
I
Pomotu medutransformatora moie se mjeriti i zbroj o$tereCenja od-
voda na koje su postavljeni strujni transformatori razliEitih prijenosnih
omjera. Shema spoja za mjerenje zbroja opteretenja triju odvoda pri-
I
kazana je na sl. 6.7. Ako sa I,,, I,, . . . Ink oznaPimo primarne nazivne
struje strujnih transformatora u odvodima, prijenosni omjer prvog pri-
marnog namota prema sekundarnom namotu medutransformatora odre-
dujemo iz relacije
5
1 2 Ink - . . . (6.3)
In, 5- I n 1
Ink
U brojniku naime mora biti 5 A, jer je svaki primarni namot medutrans-
formatora prikljuren na sekundarni namot strujnog transformatora u
odvodu, a u nazivniku desne strane relacije (6.3) imamo struju medu-
I transformatora, koja teEe u sekundarnom namotu kad se u primarnom
namotu p03avi nazivna struja. Strujni transformatori na odvodima sa
sl. 6.7. imaju prijenosne omjere 30015, 10015 i 40015 A, pa vatmetar trebn
da ima skalu kao da je prikljuEen na strujne transformatore 80015 A
( 2 Ink&A). Prijenosni omjeri primarnih namota prema sekundarnom
I
namotu medutransformatora jesu prema (6.3): 511,875 A, 510,625 A i
512,500.A. Prema tome, kad u primarnim namotima teku struje od po
5 A, u sekundarnom namotu teCi Ce takoder 5 A, ako su primarne struje
u fazi. Relacija (6.3) vrijedi kad su nazivne sekundarne struje strujnih
transformatora ejednake nazivnoj struji vatmetra. Ako taj uvjet nije ispu-
njen, prijenosne omjere medutransformatora odredit Cemo iz omjera
2 Ink
--
In, _-
._ in, . . . (6.4)
iwn ' in, In1
iwn --
Ink
gdje su iwn nazivna struja vatmetra, a in, nazivna sekundarna struja
strujnih transformatora. Nazivnik desne strane relacije (6.4) i sada je
nazivna sekundarna struja medutransformatora.
Ako je za sluEaj sa sl. 6.7. iwn = 1 A, prijenosni omjeri medutrans-
formatora bit be: 510,375 A, 510,125 A i 510,500 A. Tada suma sekundarnih
struja iznosi upravo 1A.
Isti se rezultat postiie kad se mjesto zajedniEkog medutransforma-
tora postave pojedinaEni na svaki strujni transformator na odvodima
(sl. 6.8). Prijenosni omjeri pojedinarnih mjernih transformatora odrc-
duju se na isti naEin kao i prijenosni omjeri pojedinih primarnih namota
prema sekundarnom namotu medutransformatora.
Na sl. 6.9. prikazana je shema spoja vatmetra sa tri mjerna sistema.

Slika 6.8. Zbrajanje optereCenja tri odvoda sa strujnim transformatorima razli-
Pitih prijenosnih omjera pomoCu pojedinahih medut,ransformatora
b) Jalova snaga
Za mjerenje jalove snage upotrebljava se instrument koji je izveden
isto kao i vatmetar. Takav instrument zove se varmetar. Da bi pokazivao
optereeenje jalovom snagom, mjesto opterefenje djelatnom snagom, po-
R S T /-\
Slika 6.9. Shema spoja prikljurka vatmetra s tri
mjerna sistema
Slika 6.10. Prikaz moguknosti prikljuEka naponskih svitaka varmetra
s tri mjerna sistema (induktivno jalovo opteretenje)
trebno je da se naponski svitak prikljufi na napon koji je za 90° zakrenut
prema naponu potrebnom za mjerenje opteretenja djelatnom snagom.
Prikaiimo najprije vatmetar sa tri mjerna sistema. Pri mjerenju
djelatne snage kroz svaki od mjernih sistema protjeEe struja jedne faze,
I dok je na naponski svitak narinut fazni liapon odgovarajuEe faze. Zakretni
moment vatmetar proporcionalan je djelatnoj snazi trofaznog sistema
1 Da bi se postigao zakretni moment proporcionalan jalovoj snazi, po-
trebno je na svaki naponski svitak narinuti napon koji je za 90° zakrenut
prema svakom pojedinom iz relacije (6.5). Potraiimo koji su to naponi.
Ako kroz strujni svitak tefe struja faze R, na naponski svitak treba
narinufi fazni napon V R (sl. 6.10a) kad se radi o vatmetru. Zakrenimo
napon V R za 90° pa f e se zakrenuti vektor poklopiti sa smjerom linijskog
napona U S T .Ako dakle ielirno mjeriti jalovu snagu, trebamo na naponski
svitak narinuti linijski napon U s T . Analogno za ostala dva sistema dobi-
vamo da na njihove naponske mitke treba narinuti linijski napon UTR,,
odnosno U R S .Prema tome bi jalova snaga koju bi pokazivao varmetar
iznosila
+
Q' = InUsT COS (90' - vR) ISUTnCOS (900 -9 s ) f
no buduCi da su linijski naponi za fi vefi od faznih, varmetar 6e poka-
zivati za toliko vebu snagu, pa njegovo pokazivanje treba podijeliti sa
<3 da bi se dobila prava jalova snaga. Dakle
1
fi
Q = --(IRUST sin ( + IsUTRsin (ps .+ lTURssin vT) . . . (6.7)
p ~
Smanjeno pokazivanje varmetra normalno se postiie postavljanjem pred-
otpora u naponsku granu.
Shema spoja varmetra sa tri mjerna sistema prikazana je na sl. 6,11,
28 Visokonaponska rasklopna postrojenja 433
 Pri kapacitivnom opteretenju kazaljka varmetra otklonit t e se dakle na
protivnu stranu od one pri induktivnom optereeenju.
Pri izmijenjenom smjeru energije dovoljno je zarnijeniti stezaljke
strujnih grana (sl. 6.13) na varmetru, da se dobiju isti otkloni kao pri
neizmijenjenom smjeru. II

smjer
eneqie I
Slika 6.11. Shema spoja varmetra s tri mjerna sistema

Vektorski dijagrami na sl. 6.10, te relacije (6.6) i (6.7), vrijede za

induktivno ialovo opterekenje. U sluraju kapacitivnog optereeenja (sl. 6.12)
.-
relacije (6&j i (6.7)-glase
Slika 6.13. Shema spoja varmetra s tri mjerna sistema
Q' = IRUsTcos (90' + +
cpR) ISUTRcos (90' + vs) + s obrnutim smjerom energije prema sl. 6.11.
+ITURscos (90' +
cp~) . . . (6.8)
U najviSe slurajeva upotrebljava se varmetar sa dva mjerna sistema,
pa je zbog istih razloga koji vrijede za upotrebu vatmetra sa dva mjerna
Q=--
1
(IRUST +
sin c p ~ IsUTRsin cps + I T U ~sin
s VT) .
. . . (6.9) sistema. I tada je, medutim, potrebno pronaCi napone koji su za 90°
fl zakrenuti prema naponima narinutim na naponske svitke vatmetra
(sl. 6.14). Tako na naponski svitak mjernog sistema, kroz Eiji strujni
svitak protjere struja faze R, treba narinuti fazni napon VT, ali s izmije-
njenim prikljuEnicama (-VT), dok na drugi naponski svitak treba nari-

Slika 6.12. Prikaz mogu&nosti pri-

kljuEka naponskih svitaka varmetra
s tri mjerna sistema (kapacitivno
jalovo opterecenje)
Slika 6.14. Prikaz mogutnosti prikljuEka napon-
skih svitaka varmetra s dva mjerna sistema
(induktivno jalovo opterecenje)
nuti napon VR, ako kroz strujni svitak protjeEe struja faze T. Izmjereno
jalovo opterebenje iznosi tada
Q' = IRVTcos [90°- (30' + VR)]+ ITVRcos [90° + (30' -,(PT)I. . . (6.10)
a buduCi da i u fazni naponi za f i puta manji od linijskih, treba (6.10) I
rnnoiiti sa fi da se dobije prava jalova snaga pa je
Q= ~ +
[IRVTsin (300 cpR)-ITVRsin (300 -cpT)] . . (6.11) . I
I sada se moie jednostavno provesti kontrola postavljanjem da je IR= IT,
VR = VT i cpR = (PT,pa je I

Q = *I + -
V [sin (30° cp) sin (30° -cp)] = I

= fiI v (sin 300cos cp +

cos 30° sin cp -sin 30° cos cp + I
+
cos300sincp) = 3 1 V s i n c p = f i I ~ s i n c p . . . (6.11a)
Za kapacitivno opterebenje imamo odnose prikazane na sl. 6.15. Dola- Slika 6.16. Shema spoja varmetra s dva mjerna sistema
zimo, kao i za varmetar sa tri mjerna sistema, do suprotnog otklona
kazalike. Shema spoja varmetra sa dva mjerna sistema prikazana je na sl. 6.16.
Pri izmijenjenom smjeru energije imamo iste odnose kao i za varmetar
sa tri mjerna sistema.

D. Mjerenje faktora snage

Za kontrolu u pogonu povoljnije je poznavati djelatno i jalovo opte-
rebenje nego djelatno opterebenje i faktor snage (cos cp). U oba sluEaja,
naime, mogu se odrediti prividna snaga i faktor snage, odnosno prividna
Slika 6.15. Prikaz mogubnosti i jalova snaga. U sluEaju mjerenja djelatne i jalove snage mjere se veli-
prikljurka naponskih svitaka Eine koje su medusobno neovisne, jer se mogu i proizvoditi praktiEki
varmetra s dva mjerna sistema neovisno jedna od druge.
(kapacitivno jalovo opterebenje) U starijim postrojenjima - pa i nekim novijim - nabi be se ipak
cos q-metar.
Strujni svitak (sl. 6.17) u elektrodinamskom sistemu proizvodi mag-.
Za kapacitivno opterebenje nairne dobivamo netsko polje u kojem se nalaze dva pomiEna naponska svitka, medusobno
pomaknuta za 90°. Ako npr. kroz strujni svitak protjeEe struja faze R,
naponske svitke treba prikljuEiti na linijske napone izmedu faze R i .
ostalih dviju faza. Zakretni moment izmedu strujnog svitka i svitka
Mnoienjem sa fi i nakon pretvaranja cosinus5 u sinuse, imamo prikljuEenog izmedu faza R i S jest
Q = fi [IRVTsin (30° -cpR)-ITVRsin (30° + cpT)] . . . (6.13) +
M, = c iR-U~~
-- cos (30°
R
cp) sin a .
. . (6.14)
Postavljanjem da je IR= IT,VR = VT i ( p =
~ (PT dobivamo
gdje su c konstanta, a a kut medu svicima. Na drugi naponski svitak, koji
Q= V [(sin 30° - cp) -sin (30° + cp)] = je mehaniEki spojen s prvim, a zakrenut prema prvom za 90°, djeluje
= fi I v (sin 300 cos cp - cos 30° sin cp -sin 30° cos cp - zakretni moment
-cos 300 sin cp) = M = c iR- URTcos (30° -cp) sin (90° - a) . . . (6.15)
=-3I~sin~=--fl1~sin~ . . . (6.13a) R

Slika 6.17. Shema spoja cos cp-metra
Sistem je u ravnoteii kad su oba zakretna momenta medusobno jednaka.
Iz jednakosti momenata dolazimo do relacije
cos (30°-cp) = c, tg a . . . (6.16)
cos (30° cp)
Prema tome je otklon kazaljke (a) cosy-metra funkcija faznog pomaka
struje, pa ta Einjenica omogufuje mjerenje faznog pomaka.
E. Brojila
a) Brojila djelatne energije
Mjerni sistem brojila sastoji se od dva elektromagneta. Kroz svitak
(strujni) jednog elektromagneta protjefe struja proporcionalna struji opte-
retenja (strujni elektromagnet), a kroz drugi (naponski svitak) struja
proporcionalna naponu (naponski elektromagnet). Elektromagneti stoje
jedan nasuprot drugom, a izmedu njih se nalazi vrtiva aluminijska ploEa.
Magnetski tok strujnog elektromagneta @, proporcionalal~ je struji I, a
tok naponskog elektromagneta @, naponu U. Oba toka induciraju u alu-
minijskoj ploEi struje koje za tokom zaostaju za 90°, pa na plofu djeluju
dva momenta. Ukupni moment moiemo prikazati relacijom
M = k @,@, sin y . . . (6.17)
gdje je y fazni pomak medu tokovima @, i @., Zanemarimo li gubitke
u ieljezu i uz pretpostavku da naponski svitak nema djelatnog otpora
(struja u naponskom svitku zaostaje 90° za naponom) tok @, bit Ce u fazi
sa strujom I, dok be tok @, zaostajati 90° za naponom U (sl. 6.19a). Kut
medu tokovima iznosit Cle
y = 90°-cp . . . (6.18)
gdje je cp fazni pomak izmedu struje i napona. Prema tome be moment biti
M = k @,a,sin (90°-cp) = k @@ , , cos cp . . . (6.19)
BuduCi da su tokovi proporcionalni struji I, odnosno naponu U, moment
Cle biti proporcionalan djelatnoj snazi (P)
M = k , IU cos cp = k,P. . . . (6.20)
Ako uzmemo u obzir gubitke u ieljezu i ohe radi struje u aluminijskoj
ploEi, tok @, proizveden od struje I zaostaje za strujom za kut 6, (sl. 6.19b).
Radi djelatnog otpora naponskog svitka imat Ce struja kroz taj svitak
fazni pomak manji od 90°, pa Cle radi pomaka toka @, i pomaka toka @,
u suprotnom smjeru kut medu tokovima biti manji od 90°-cp, zbog
fega moment neCe biti proporcionalan djelatnoj snazi. Da se to postigne,
postavlja se medu stopalima naponskog elektromagneta magnetski shunt
koji premoSCuje stopala, pa se veCi dio toka proizveden naponskim svitkom
zatvara .preko premoitenja, a manji prolazi kroz aluminijsku plofu. Samo
taj manji dio toka ulazi u relaciju (6.17). On je na sl. 6.19b oznaEen sa @,
+
i zaostaje za naponom U za kut 90° 8,. Kut je medu tokovima, dakle
y = 90° - cp + (8, - 8,) . . . (6.21)
Slika 6.19. Tokovi strujnog (@,) i naponskog
elektromagneta (Qn) u mjernom sistemu brojila:
(a) uz zanemarenje gubitaka, (b) u izvedenom
brojilu
pa Ce moment brojila biti proporcionalan djelatnoj snazi samo ako je
6, = d,,. To se moie postiti pogodnim dimenzioniranjem magnetskog
shunta (udeSenje kuta 6,) i dodatnim namotom od nekoliko zavoja oko
jezgre strujnog elektromagneta, koji je namot optereken petljom od
otpornog materijala. Pomicanjem premoitenja petlje mijenja se njen
otpor, a time i kut 6,.
Aluminijska ploEa vrti se takoder medu polovima permanentnog mag-
neta, pa se pojavljuje koEni moment proporcionalan' brzini vrtnje. Alu-
minijska ploEa imat Ce onu brzinu vrtnje pri kojoj je zakretni moment
jednak momentu kofenja. Brzina vrtnje bit Ce jednaka djelatnoj snazi,
koja je odredena naponom U i strujom I, pa Ce brojilo registrirati na.
brojfaniku, spojenom preko zupEanika s osovinom aluminijske ploEe,
koliEinu energije.
Ako dakle pretpostavimo da je postignuta jednakost 6, = 6,, doti
Cemo do relacije (6.19), odnosno (6.20), pa prema tome i do zakljuEka da
se brojila djelatne energije spajaju isto kao i vatmetri. To, naravno, vri-
jedi za brojila sa dva (sl. 6.2) i sa tri mjerna sistema (sl. 6.9.).
Ukupni moment brojila sa tri mjerna sistema - analogno relaciji
(6.17), a prema sl. 6.20. - iznosi
M = k (aJRflnR
sin y~ + @ss@ns sin ys. +
+ @ S T @ ~ Tsin YT)
r-
+"R
Slika 6.20. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila djelatne energije
s tri mjerna sistema
gdje je y kut medu tokovima. UzimajuCi u obzir fazni pomak izmedu
struje i toka, odnosno izmedu napona i toka, moiemo postaviti da je
Analogno vrijedi za ostala dva mjerna sistema. BuduCi da su tokovi
proporcionalni strujama odnosno naponima, te da mora biti ispunjen
uvjet 6, = 6,, relaciju (6.22) moiemo napisati u . obliku
Brojilo prema tome registrira energiju trofaznog sistema.
Ukupni moment brojila sa dva mjerna sistema dobivamo iz relacije
. . . (6.25)
=
(@SR@~RS sin VR + @ S T @ ~ T Ssin VT)
Do relacije (6.25) dolazimo prema sl. 6.21. Kutovi y~ i y~ jesu kutovi
medu tokovima, koji iznose (sl. 6.21)
I
4, t"
Slika 6.21. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila djelatne ener-
gije s dva mjerna sistema
. . . (6.22)
Ako uzmemo u obzir da su tokovi proporcionalni strujama, odnosno napo-
nima, te da mora biti postignuta jednakost 6, = 6,, ukupni moment iznosi
cos (30'
M = kl [IRURS + cpR)+ I T Ucos~ ~(30'- yT)] . . . (6.27)
koji je proporcionalan snazi u trofaznom sistemu, Sto izlazi iz (6.la).
Kao i pri mjerenju snage, i sada se postavlja pitanje da li treba upo-
trijebiti brojila sa dva ili sa tri mjerna sistema. S obzirom na taEnost
mjerenja, brojila se vladaju kao vatmetri. TaEnost mjerenja, medutim,
ima za brojila u nekim sluEajevima veCu vainost. Moramo nairne razliko-
vati brojila za pogonsku kontrolu od onih na temelju kojih se vrSi obraEun
energije bilo s potroiafima, bilo s poduzetima koja vrSe distribuciju
elektriEne energije.
Kad se radi o brojilima za pogonsku kontrolu, obiEno nismo osjetljivi
na pogreike u njihovu pokazivanju za vrijeme zemnog spoja u mreii
s priguSnicom u nul-taEki tranformatora, a pogotovo ne na pogreike za
vrijeme kratkotrajnog jednopolnog kratkog spoja u mreii s neposredno
uzemljenom nul-tafkom. Radi toga se za pogonsku kontrolu mogu upo-
trijebiti brojila sa dva mjerna sistema.
Kad brojilo sluii za obraEun energije, a pogotovo kad se radi o velikim
kolirinama energije, treba upotrijebiti brojilo sa tri mjerna sistema u
mreiama s nul-taEkom uzemljenom preko priguinice, dok je brojilo sa
dva mjerna sistema dovoljno taEno za mreie s neposredno uzemljenom
ili izoliranom nul-taEkom.
 Ako se u odvodu moie promijeniti smjer energije (jednom se energija do preopteretenja namota ili do veirih pogreSaka. Ako, dakle, brojilo pri-
dovodi na sabirnice, a drugi put sa njih odvodi), jedno brojilo nije do- kljuEimo na mjerne transformatore s izmijenjenim prijenosnim omjerima
voljno, jer bi pokazivalo razliku dovedene i odvedene energije. Zbog prornijenit ire se konstanta brojila, koja se moie odrediti iz relacije
toga se postavljaju dva brojila prikljuEena na iste strujne transformatore, u,,'
ali sa zamijenjenim prikljuirnicama za strujne svitke (sl. 6.22). Samom 1;
cl= - -
i-
2 U"c . . . (6.28)
zamjenom prikljuirnica ne bi bilo niSta postignuto, jer bi oba brojila opet i,,' u,,' In Un I

pokazivala razlike energija, pa su zato u njih ugradeni zapori povratnog

hoda, koji spreEavaju okretanje aluminijske ploEe u obrnutom smjeru.
To je mehaniirki jednostavan urebaj, koji omoguiruje okretanje u jednom
smjeru bez koirenja. Jedno brojilo pokazuje, dakle, koliEinu energije
koja (sl. 6.22) ima smjer od sabirnica, a drugo onu koja dolazi prema
sabirnicama.
gdje su Infli,,'i Un'lu,' prijenosni omjeri novih mjernih transfonnatora.
Ako npr. brojilo za prijenosne omjere 20015 A i 10000/100 V mjernih
transformatora ima konstantu C = 10, nova konstanta nakon prikljuiraka
na druge mjerne transformatore prijenosnih omjera 35015 i 30000/100 V
iznosit ire

b) Brojila jalove energiie

Slika 6.22. PrikljuEak dvaju brojila za razlieite smjerove djelatne
energije
Pri preciznim mjerenjima energije potrebno je strujne svitke brojila
prikljuiriti na posebne jezgre strujnih transformatora i to posebnim vodo-
vima od svake prikljuirnice strujnog transformatora do broiila.
Spoj brojila jalove energije moie se izvesti prema istim shernama spoja
koje vrijede za varmetre (sl. 6.11. i 6.16). Takva shema spoja naziva se
spoj sa zakretanjem od 90°. S obzirom na pomak tokova dvaju elektro-
magneta vrijedisve Sto je spomenuto prilikom prikaza rada brojila dje-
latne energije. I u brojilima jalove energije mora se postiiri da kutovi
6, i 8 , budu medusobno jednaki.
Za brojilo sa tri mjerna sistema vrijedi shema spoja na sl. 6.11, dok je
dijagram struja, napona i tokova prikazan na sl. 6.23. Uzimajuti u obzir
relaciju (6.17), ukupni moment iznosi
M = k (@,, @,ST sin y R . + Qss @nTR s h Y S + @,T @ ~ R Ssin Y T )
. . . (6.29)
gdje je y~ kut medu tokovima, a jednak je
Y R = iaoO-V R .
Analogno vrijedi za vs i yr. Uzimajuiri u obzir da mora biti 8, = 8,,
te da s u tokovi proporcionalni strujama, odnosno naponima, ukupni mo-
ment iznosi
pretpostavka :d, =dS

--
konstanta. Nema medutim nikakve zapreke. da se brojilo prikljuiri na V~

strujne i naponske transformatore drugih prijenosnih omjera, uz uvjet

da su sekundarna nazivna struja i sekundarni nazivni napon ostali nepro-
mijenjeni. Veka odstupanja od nazivnih sekundarnih veliirina dovela bi Slika 6.23. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila jalove energije
s tri mjerna sistema i sa zakretom od 900 (induktivno opteretenje)

443
 +
M = k, (IRUsT sin c p ~ I S U T Rsin cps + IT U R Ssin c p ~ ) . . . (6.31) gdje je
y~ = 180° - (30° f cpR) . . . (6.35a)
Ukupni moment proporcionalan je dakle jalovoj snazi trofaznog sistema,
jer je izraz u zagradi jednak onome u (6.7).
y~ = 180' +
(30' - cpT) . . . (6.35b)
Pri kapacitivnom opterefenju (sl. 6.24) kutove medu tokovima dobi- Uzimajufi u obzir da su tokovi proporcionalni strujama, odnosno n a p -
vamo iz relacije nima, dobivamo za ukupni moment #

y = 180° cp + . . . (6.32) +
M = k~ [IRV T sin (30' cpR) - IT V Rsin (30'- Y T ) ] - . (6.36)
Ukupni moment proporcionalan je, dakle, jalovom opteretenju trofaznog
sistema 5to izlazi iz relacije (6.11).

Slika 6.24. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila jalove energije s tri
mjerna sistema i sa zakretom od 900 (kapacitivno opterebenje)

pa je ukupni moment Slika 6.26. Spoj strujnog svitka brojila jalove energije:
(a) shema spoja, (b) struje i tok
+ +
M = -k, (IRUSTsin cpR Is U T Rsin cps IT U R Ssin cpT) . . . (6.33)
negativan u odnosu na moment za induktivno jalovo opterefenje s istim
faktorom snage.
Brojilo sa dva mjerna sistema spaja se kao i varmetar (sl. 6.16). Na
sl. 6.25. prikazane su struje, naponi i tokovi mjernih sistema za takvo
brojilo. Ukupni momenat iznosi
M = k ( D s @,,T
~ sin Y R + @ST @,,Rsin Y T ) . . . (6.34)

61
Slika 6.27. Spoj naponskog svitka brojila jalove energije:
(a) shema spoja, (b) naponi i tok

Pri kapacitivnom optereeenju analognim razmatranjem dofi femo do

Slika 6.25. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila
jalove energije s dva mjerna sistema sa zakretom od 900
(induktivno opteretenje)
zakljurka da moment ima suprotan smjer, kako je to pokazano i za var-
metar sa dva mjerna sistema.
Mjerenje jalove energije moie se provesti brojilima spojenim na isti
narin kao brojila djelatne energije. Da se postigne ispravno pokazivailje
broji!a, potrebno je djelatni otpor prikljuriti paralelno sa strujnim svit-
kom (sl. 6.26a), i u seriju s naponskim svitkom (sl. 6.27a).
 Slika 6.29. Struje, naponi i tokovi triju mjernih sistema brojila jalove energije
Slika 6.28. Struje, naponi i tokovi triju mjernih sistema brojila jalove energije s paralelnim i serijskim djelatnim otporima (kapacitivno opteretenje)
s paralelnim i serijskim djelatnim otporirna (induktivno opteretenje)
odakle je
Postavljanjem djelatnog otpora paralelno sa strujnim svitkom struja
se grana na struju kroz svitak koja zaostaje za ukupnom strujom, pa i
M = - k, [IRURSsin (30° + cpn) -IT UTSsin (30' -VT)] . . . (6.40)
Ink proizveden od t e struje zaostaje za ukupnom strujom. Fazni pomak Izraz u zagradi proporcionalan je jalovom opteretenju trofaznog sistema,
6, ovisi o veliEini otpora i o karakteristikama svitka, pa se moie postiti Sto izlazi iz relacije (6.11a).
potreban fazni pomak izborom djelatnog otpora. Na sl. 6.26b prikazan je Za kapacitivno opteretenje (sl. 6.31) ukupni je moment
vektorski dijagram struja i toka, uz pretpostavku da strujni svitak nema
djelatnog otpora ni gubitka u ieljezu. M = k {DsR DnRssin [360° - (30° -(PR)]
t
Spajanjem djelatnog otpora u seriju s naponskim svitkom, samo dio
(U,) ukupnog napona djeluje na naponski svitak. Magnetski tok ovisan + Q,T QnTSsin (30° + cpl.)) . . . (6.41)
je o tom naponu i zaostaje za njim za 90°. Fazni pomalt (6,) za ukupnim pa je
naponom ovisi i sada o veliEini djelatnog otpora i o karakteristikama M = - k, [IRURSsin (30'-cpR) -IT UTSsin (30° + VT)] . . . (6.42)
svitka, pa se na njega moie utjecati promjenom djelatnog otpora. Na vek-
torskom dijagramu napona i toka, nacrtanom na sl. 6.27b, zanemareni su I sada je izraz u uglatoj zagradi proporcionalan jalovom opteretenju, Sto
djelatni otpor naponskog svitka i gubici u ieljezu. se moie vidjeti iz (6.13a).
Pogodnim izborom paralelno i serijski spojenih otpora moie se postiti Kao i u brojilu sa tri mjerna sistema, i u brojilu sa dva mjerna sistema
jednakost faznih pomaka 6, i 6, uz istodobno kompenziranje utjecaja momenti imaju suprotan predznak prema momentinla brojila sa zakretom
otpora svitaka i gubitaka u ieljezu. od 900, koji su ranije opisani. 0 tomu treba povesti raEuna prilikom pri-
Ukupni moment brojila sa tri mjerna sistema (sl. 6.28) iznosi kljuEka brojila.
M = k [QsRanR
sin (360°-(pH)+ Qss @,,ssin (360°-cps) +
+ QSTQnT(sin 360° -VT)] . . . (6.37)
Tokovi su proporcionalni sa strujom, odnosno s naponom, pa zbog toga
relacija (6.36) prelazi u
+ +
M = -k, (IRVHsin (PR ISVS sin cps ITVTsin cpT) . . . (6.38)
Moment je, dakle, proporcionalan jalovom opteretenju trofaznog sistema.
Promjena predznaka moguta je zamjenom poEetaka i krajeva bilo struj-
nih, bilo naponskih svitaka.
Pri kapacitivnom opteretenju (sl. 6.29) dolazimo do izraza (6.38), ali
s pozitivnim predznakom.
Ukupni moment brojila jalove snage sa dva mjerna sistema (sl. 6.30)
iznosi Slika 6.30. Struje, naponi i tokovi dvaju mjernih sistema brojila
jalove energije s paralelnim i serijskim djelatnim otporima
M = k {QSRanRs
sin [360°- (30° + yR)]+ @ ~ T Ssin (30' - vr)) (induktivno opteretenje)
. . . (G.39)
446
 Slika 6.31. Struje, naponi i tokovi dvaju mjernih sistema brojila
jalove energije s paralelnim i serijskim djelatnim otporima
(kapacitivno opteretenje)

Da bi se omogukilo udegenje kuta 6, izmedu napona i toka naponskog

svitka (sl. 6.27), neke tvornice mjesto serijskog otpora upotrebljavaju
kombinaciju otpora (sl. 6.32).
Na sl. 6.33. prikazan je prikljuEak brojila jalove energije sa tri mjerna
sistema s paralelnim i serijskim djelatnim otporima, a n a sl. 6.34. pri- Slika 6.33. Prikljutak brojila jalove energije s tri mjerna
kljuEak brojila jalove energije sa dva mjerna sistema. sistema i s paralelnim i serijskim djelatnim otporima
Za mjerenje djelatne i jalove induktivne energije u odvodu u kojemu
djelatna energija moie teCi samo od sabirnica (ili samo prema'sabirni-
cama) i koji moie biti samo induktivno (ili samo kapacitivno) optereken,
dovoljno je po jedno brojilo djelatne i jalove energije (sl. 6.35). Ako je
medutim moguCe i kapacitivno opterehenje, potrebno je postaviti dva
brojila jalove energije, od kojih Ce jedno registrirati induktivnu, a drugo
kapacitivnu jalovu energiju. Da bi se odvojeno registrirale te. dvije jalove
energije, treba u oba brojila ugraditi zapore povratnog hoda, kao i u
brojilima djelatne energije (sl. 6.22).
a) In' mjerna sistema

bJ dva mjema sistema

Slika 6.34. Prikljufak brojila jalove energije s dva

Slika 6.32. Shemaspoja otpornika uz naponski svitak brojila jalove mjerna sistema i s paralelnim i serijskim djelatnim
energije prema izvedbi tvornice Landis i Gyr otporima
29 Visokonaponska rasklopnn postrojenja
 Registriranje jalove energije, ako ona moie postati i induktivna i kapa-
citivna, kad se mijenja smjer djelatne energije, nije moguCe postiki bez
dodatnog usmjerenog releja (sl. 6.36) koji ukljuruje brojila u ovisnosti
o smjeru djelatne energije. Tada su za registriranje jalove energije po-
trebna Eetiri brojila jalove energije, po dva za svaki smjer, od kojih jedno
registrira induktivnu, a drugo kapacitivnu energiju. Brojila Za kapacitivnu
energiju na shemi (sl. 6.36) spojena su tako da se kapacitivna energija
registrira kao negativna jalova energija.

F. Mjerila frekvencije
U rasklopnirn postrojenjima upotrebljavaju se dvije vrste mjerila frek-
vencije: preteino ona s jezifcima, a iznimno ona s kazaljkom. Obje vrste
mjerila prikljuEuju se kao voltmetri.
Mjerila s jeziEcima koriste pojavu mehanifke rezonancije EeliEnih pera
u obliku jezif aca, koji titraju pod utjecajem elektromagneta spojenog na
napon mreie. Svaki jeziEac rezonira.na drugu frekvenciju, koja se obiEno
razlikuje od frekvencije susjednog jezieca za 0,5 Hz. Kad mjerilo nije
prikljufeno, vidi se niz jednakih bijelih zastavica, koje miruju. Kad se
mjerilo prikljuEi zatitraju jeziEci Eija je frekvencija rezonacije jednaka,
ili vrlo bliza, frekvenciji mreie. To se titranje pokazuje kao prividno pro-
Slika 6.35. PrikljuEak brojila za djelatnu i jalovu energiju u slu-
Eaju kad je moguC samo jedan smjer energije i samo induktivno duljenje bijele zastavice. Ako je npr. frekvencija mreie 50 Hz, rezonirat
jalovo opterkenje be jeziEac Eija je vlastita frekvencija upravo 50 Hz (sl. 6.37a). Susjedni
jeziEci za 49,s i 50,5 Hz takoder titraju, ali znatno manje. S obzirom na
to da jeziEac 50 Hz najviie titra, a susjedni titraju podjednako, moie se
zakljuEiti da je frekvencija mreie upravo 50 Hz. Ako medutim dva su-
smjer eneqte
sjedna jezifca titraju podjednako (49,5 i 50 Hz na sl. 6.37b), znaEi da je
od sabimica frekvencija mreie jednaka aritmetifkoj sredini frekvencija koje odgova-
raju tim jeziEcima (49,75 Hz za primjer na sl. 6.37b). Takvim rezonira-
njem moie se ocijeniti frekvencija mreie s taEnoSbu od skoro 0,l Hz. To
je dovoljna taEnost za kontrolu u pogonu.

Slika 6.37. Primjeri pokazivanja mjerila frekvencije s jeziEcima

Za taEnije mjerenje za vodenje pogona mreie s obzirom na odriavanje

I I frekvenci je, te kad se ieli registriranje frekvencije, upotrebljavaju se
I T mjerila s kazalom. Takva mjerila izvode se kao kvocijentna mjerila induk-
cionog, elektrodinamskog tipa, ili pak s mekim ieljezom, te kao instru-
menti s unakrsnim svicima prikljuEeni preko suhih ispravljaEa. Postoji
Slika 6.36. PrikljuEak sloga brojila jalove energije za razliEite smjerove dje-
latne energije niz izvedaba (Lit. 94), od lrojih be bit1 prikazan princip jedne od novijih

450
 struja I, od struja I,, pa t e to dovesti do dodatnog povetanja otklona i
pored toga ito se osnovna frekvencija nije promijenila. Utjecaj d i h har-
monirkih moie se eliminirati ako se pored kondenzatora u istu granu
postavi prigdnica (sl. 6.40), koja je u rezonanciji s kondenzatorom pri
frekvenciji neito vetoj od normalne frekvencije mrete, Struja u toj grani
Slika 6.38. Osnovna shema spoja
mjerila frekvencije s unakrsnim
tada je -. I

svicima (S1 i S*), koje ima znatnu

v ~--
noereSku kod viSih harmonifkih
~ ~

Elanova

(Lit. 93). Kad u mreii ne bi postojale viSe frekvencije, moglo bi se upo-

tnjebiti mjerilo frekvencije prema shemi na sl. 6.38. Svitak S, instru-
menta s unakrsnim svicima napaja se preko kondenzatora, dok je svitak
S, prikljuEen preko priguinice L. Struje kroz svitke iznose

Slika 6.40. Osnovna shema spoja mjerila fre-

kvencije unakrenim sviscirna, na. Eije pokazivanje
nemaju praktiEki utjecaja viSi harmoniEki Elanovi

Pri frekvenciji f, javlja se rezonancija, pa je tada

1
W, L1 = -
wr C,
Ako postavimo
m=- Wr LI
Slika 6.39. Ovisnost stru- R,
ja Il i I* o frekvenciji
za shemu spoja na sl.
6.38.
dobivamo
v
f
-
Otklon instrumenta (a) s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz
svitke, pa je
U drugoj grani, uz zanemarenje malog otpora priguinice, struja iznosi

Buduti da su L i C konstante, otklon kazaljke ovisi o frekvenciji mreie. gdje je

Postojanje viiih harmoniEkih dovodi medutim do znatnijih pogreSaka i
pored konstantnosti osnovne frekvencije. To se vidi iz dijagrama na sl. Y = f .
- . . . (6.51)
z
6.39. Pojavom npr. napona trostruke frekvencije znatno vise 6e porasti

dakle omjer stvarne frekvencije i normalne frekvencije mreie. Izborom
omjera m (6.48a) i induktiviteta L, moie se postifi da je I, S I, za
vibe harmonifike Elanove. Na sl. 6.41. prikazana je ovisnost struja 11 i 12
o frekvenciji za m = 2, f,/f, = 1,3, dok je L, tako odabran da za frekven-
ciju f, iznosi I, 0,7 I,.,,,
Slika 6.41. Ovisnost struje Ir i Iz o frekvenciji za shemu spoja na sl. 6.40.
I1
b
G. Uredaji za sinhropizaciju
Uredaj za sinhronizaciju normalno se sastoji od dvostrukog voltmetra,
dvostrukog mjerila frekvencije i sinhronoskopa. U dvostrukom voltmetru
i u dvostrukom mjerilu frekvencije postoje dva mjerna sistema, koji su
prikljuEeni na dva napona koja se usporeduju. Oba instrumenta sluie za
Slika 6.42. PrikljuEak dvostrukog voltmetra, dvostrukog mjerila
frekvencije i sinhronoskopa
grubu orijentaciju o naponima i frekvencijama generatora ili mreia koje
treba paralelno spojiti. Da bi se medutim utvrdila jednakost frekvencija
i jednakost faznog pomaka medu naponima, naponi koji se usporeduju
prikljuEuju se i na sinhronoskop. Shema spoja uredaja za sinhronizaciju
prikazana je na sl. 6.42. (pretpostavljena je sinhronizacija mreia priklju-
Eenih na dva sistema sabirnica). I
Sinhronoskop se normalno izvodi za jednofazni prikljuEak (sl. 6.43),
a sastoji se od statora sa dva namotana pola i od rotora sa tri namota
pomaknuta medusobno za 120°. Da se postigne okretno polje u rotoru
s prikljuEkom na jedan napon, u seriju s namotima rotora spaja se djelatni
otpor R, priguSnica L i kondenzator C. Struja IL zaostaje, a struja IC
prethodi struji IR (~1.6.43), pa se zamjenom poEetka s krajem namota
stator
Slika 6.43. Shema spoja i struje u rotoru sinhronoskopa
kroz koji protj.eEe struja IR, dobiva trofazni sistem struja, koji se malo
razlikuje od sirnetriEnog trofaznog sistema. Takav sistem struja proizvodi
okretno polje rotora. Namot statora proizvodi izmjeniEno polje iste frek-
vencije kao i mreia prikljuEena na stator, dok struje rotora proizvode
okretno polje koje rotira prema frekvenciji mreie prikljuEene na rotor.
Djelovanje sinhronoskopa osniva se na medusobnom djelovanju tih dvaju
polja. Rotor se nastoji tako postaviti da se vektor okretnog polja poklopi
sa smjerom izmjeniEnog polja u trenutku maksimalne vrijednosti izmje-
niEnog polja.
Zamislimo da je u jednom momentu postignuto da se vektor okretnog
polja poklopi s smjerom izmjeniEnog polja baS u trenutku kad izmjenirno
polje ima maksimum, ali da je frekvencija struje u rotoru manja od frek-
vencije u statoru. Vektor okretnog polja, koji npr. rotira u smjeru kazaljke
na satu, nakon jedne periode nafi f e se lijevo od smjera izmjeniEnog polja,
kad izmjeniEno polje postigne maksimalnu vrijednost. Zbog toga f e se
rotor zakrenuti u smjeru kazaljke na satu. Nakon daljnje periode pono-
vit f e se isto, pa f e se zbog toga rotor okretati u smjeru kazaljke na satu.
Kad je frekvencija struje u rotoru vefa od frekvencije struje u statoru,
rotor f e se okretati u suprotnom smjeru. Smjer okretanja kazaljke koja
je spojena s osovinom rotora pokazivat be, dakle, da li generatorima u
 SEDMO POGLAVLJE

ZASTITAU RASKLOPNOM POSTROJENJU

7.1. OPCENITO 0 RELEJIMA

Relej je uredaj koji djelovanjem relativno male elektrifke ili meha-
nifke snage moie uklopiti ve6u snagu. To uklapanje moie relej izvrgiti
bez vremenskog zatezainja ili s vremenskim zakagnjenjem.
Razlikujemo mjerne i pomobne releje. Mjerni su oni koji uz odrZavanje
neke odredene tafnosti uzrokuju ili sprefavaju neko djelovanje, ako fizi-
kalna velifina (struja, napon, snaga, broj okretaja i sl.) koja na njih
djeruje' prekorafi odredenu vrijednost ili padne ispod nje. Pomobni
releji su pak oni koji ne mjere, nego djeluju zbog pojave ili znatne pro-
mjene fizikalne velifine na koju su osjetljivi bez narofite tafnosti,
te uslijed te promjene stanja dovode do uklapanja ili isklapanja kontakata.
ZaStitni uredaj sastavljen je od reIeja i pomobnih naprava (mjerni
transformatori, pomobni releji, pomobni izvor struje), da bi zeititio
neki dio postrojenja od posljedica nenormalnih pogonskih dogadaja ili
da bi ogranifio 5tetu od veb nastalog kvara.
U zaStitnom uredaju moie biti jedan ili viEe releja (sloieni relej),
koji mogu biti izvedeni u posebnim ili u zajedniekom kukigtu. Glavni
flanovi sloienog releja jesu: a) poticajni fIan, koji be proraditi kad
se prekoraEi ili podbaci udeSena vrijednost i koji stavlja u pogon ostaIe
Elanove releja; b) usporni Elan, koji dopugta ili sprefava pokretanje dalj-
njih Elanova releja, Sto ovisi o vremenu koje je proteklo od djelovanja

d 117 SLika '7.1. Vrste kontdkata prems

vrsti sklapanja; (a) radni kontakt,
(b) mirni kontakt, (c) prijeklopni
kontakt, (d) izbirni kontakt, (e)
izmjeniCni kontakt, (f) prolazni
dr dz e f kontakt
poticajnog Elana; c) usmjerni Elan, koji dopuSta ili sprdava zatvaranje
ili otvaranje kontakta, u ovisnosti o smjeru energije.
Osim magnetskih svitaka i ostalih mehanickih uredaja, u relejima
postoje kontakti koji se otvaraju ili zatvaraju djelovanjem releja. Oni
su najEeSCe izvedeni od srebra ili srebrnih legura. Kontakti se prema
naEinu sklapanja dijele na (sl. 7.1): a) radne, koji su otvoreni kad je
svitak releja neuzbuden ili nedovoljno uzbuden, b) mime, koji su zatvo-
reni ako je svitak releja neuzbuden ili nedovoljno uzbuden, c) prijeklopne,
koji se sastoje od radnog i mirnog kontakta sa zajedniekim dovodom,
d) izbirne, koji se sastoje od dva radna kontakta, te imaju srednji poloiaj
pri kojem nije nijedan od dva strujna kruga zatvoren, e) izmjeniEne,
koji imaju i radni i rnirni kontakt, koji spajaju razlieite strujne krugove
i f) prolazne kontakte, koji samo kratkotrajno zatvaraju strujni krug
i onda, ako je pripadni svitak uzbuden i dulje vremena.
7.2. NACINI OKIDANJA
NajEeSCe relej djeluje na isklapanje sklopke. Da se isklopi sklopka,
potrebno je ukloniti neki zapor koji oslobada energiju akumuliranu u
nategnutom peru ili komprirniranom zraku. Uklanjanje zapora vr5i se
okidaeem. Svitak okidaEa napajan je najEeECe istosmjernom strujom
iz akumulatorske baterije, rjede izmjenifnom iz strujnih transformatora.
A. Okidanje istosmjernom strujom
Prednosti okidanja istosmjernom strujom jesu: jednostavne i pregledne
sheme spoja, lagan nadzor nad strujnim krugovima, nepostojanje dodatnog
opterebenja strujnih i naponskih transformatora.
TR
Slika 7.2. Primjer okidanja istosmjernom
strujom; (a) relej, (b) kontakt. releja, (c)
okidaE sklopke, (d) pomoCni kontakt
ok~daEa
NajEeSte se okida radnom strujom (sl. 7.2), Sto se postiie uklapanjem
svitka za okidanje u okidaEu sklopke (c) u strujni krug istosmjerne struje
preko kontakta releja (b). Svitak releja (a) prikljufen je na sekundarni
namot strujnog transformatora, pa relej djeluje kad struja u odvodu,
odnosno na sekundarnoj strani strujnog transformatora prede odredenu
vrijednost. BuduCi da kontakti zaStitnih releja za okidanje istosmjernom
strujom nisu pogodni da preuzmu i isklapanje kruga istosmjerne struje,
Eesto se u krug istosmjerne struje postavlja i pomotni kontakt (d) koji
je mehaniEki vezan s osovinom sklopke, a otvara se kad se sklopka isklopi.
PotroSak okidaEa ovisi o izvedbi sklopke i njega samog, a krete se
izmedu 20 i 200 W. OptereCenje je samo kratkotrajno, za vrijeme iskla-
panja sklopke.
B. Okidanje izmjenihom strujom
Okidanje izmjeniEnom strujom iz posebnog izvora praktiEki ne dolazi
u obzir, a po izvedbi se jedva razlikuje od okidanja istosmjernom strujom.
Niti napajanje izmjeniEnom strujom iz naponskih transformatora ne
dolazi u obzir. U sluEaju kratkog spoja, naime, napon moie toliko opasti
da struja kroz svitak okidaEa neCe biti dovoljna za okidanje.
Slika 7.3. Primjer okidanja strujom iz strujnog
transfonnatora s mirnim kontaktom; (a) relej,
(b) mirni kontakt releja, (c) okidaE sklopke
PraktiEki se okidanje izmjeniEnom strujom moie ostvariti jedino stru-
jom strujnog transformatora, jer u trenutku kad je okidanje potrebno, kroz
strujni transformator teEe velika struja (kratak spoj, preopteretenje).
Svitak okidaEa normalno je prikljuEen na isti strujni transformator na
koji je prikljuEen i zaititni relej. Takvi strujni transformatori moraju
imati toliku snagu da sekundarna struja bude dovoljna za pokretanje
zaStitnog releja i okidafa. U veCini sluEajeva dovoljni su strujni transfor-
matori nazivne snage 30 VA.
 Najjednostavniji naEin okidanja jest strujom iz strujnog transforma-
tora pomoCu'mirnog kontakta (sl. 7.3). U normalnom pogonu sekundarna
struja strujnog transformatora zatvara se kroz svitak releja (a) i mirnog
kontakta (b). Svitak okidaEa sklopke (c) praktifki nema struje radi rela-
tivno velike impedancije u usporedbi s kontaktom (b). Kad sekundarna
struja postigne vrijednost na koju je udeSen relej, otvara se kontakt
releja i kroz svitak okidafa protjefe ukupna struja strujnog transforma-
tora, Sto dovodi do isklapanja sklopke. Kontakt releja mora u ovom
sluEaju biti dimenzioniran tako da moie izdriati i isklopiti vrlo velike
struje kratkog spoja. PomoCni kontakt (d na sl. 7.2) nije potreban, jer
se isklapanjem sklopke prekida i struja u sekundarnom namotu strujnog
transformatora.
Da bi se izbjegla upotreba masivnih kontakata releja, Sto smanjuje
i njegovu osjetljivost, izvodi se spoj za okidanje s radnim kontaktom
i pomotnim strujnim transformatorom (sl. 7.4). Tada sekundarna struja
strujnog transformatora ne protjefe preko kontakata releja (b) veC samo
kroz njegov svitak (a), koji Ce - kad struja postigne udeSenu vrijednost
Slika 7.4. Primjer okidanja stxujom iz
strujnog transformatora s pomobnim
strujnim transformatorom; (a) relej, @)
radni kontakt, (c) okidae sklopke, (d)
pomoCni strujni transformator
- zatvoriti radni kontakt releja (b). Tada se zatvara sekundarni krug
pomoCnog strujnog transformatora (d), koji obiEno ima prijenosni omjer
511 A, a zasiten je veC kod struja 11eSto veCih od nazivne (mali strujni
Gekratnik), pa radi toga ni struje kroz kontakte releja ne postiiu velike
vrijednosti. Glavni je strujni transformator u normalnom pogonu neSto
viSe optereten, jer je pomokni transformator tada otvoren na sekundarnoj
strani pa djeluje kao prigugnica. PomoCni strujni transformator mora
,biti tako izveden da moie bez oSteCenja ostati otvoren na sekundarnoj
strani.
U sluEaju upotrebe sheme spoja prikazane na sl. 7.4, a uz odrianje
malih struja na kontaktima releja, ne mogu se postiCi veCe snage za
okidanje. Kad je to potrebno, moie se prirnijeniti shema spoja sa sl. 7.5.
U normalnom pogonu sekundarna struja strujnog transformatora zatvara
se preko svitka releja (a), primarnog namota pomocnog strujnog transfor-
matora (d) i mirnog kontakta pomotnog releja (f). Mirnim kontaktom
premoSten je svitak okidafa, dok je sekundarni krug pomobnog strujnog
transformatora otvoren. Kad struja u vodu postigne udeSewu vrijednost,
relej (a) zatvorit Ce radni koiltakt (b) i na taj Ce se naEin zatvoriti i sekun-
Slika 7.5. Primjer okidanja strujom iz strujnog
transformatora s pomoCnim strujnim transfor-
matorom i pomo6nim relejem; (a) relej, (b) radni
kontakt releja, (c) okidat sklopke, (d) pomoCni
strujni transformator, (e) pomo6ni relej, (f) rnirni
kontakt pomo6nog releja
darni krug pomoCnog strujnog transformatora, mirni f e se kontakt pomob
nog releja otvoriti, pa Ce se strujni krug glavnog strujnog transformatora
zatvoriti preko svitka okidaEa sklopke. PomoCni strujni transformator
(d) izveden je kao onaj prikazan na sl. 7.4. Na opisani naEin postiie se
to da preko kontakta releja protjdu male struje, ali da kroz svitak
okidaEa protjdu relativno velike struje.
C. Izbor vrste okidanja
NajEeSCe se izvodi okidanje istosmjernom strujom. Ono se primjenjuje
svagdje gdje vet postoji, ili se mora postaviti, akumulatorska baterija
za upravljanje i signalizaciju ili za rasvjetu iz nuide. Okidanje istosmjer-
nom strujom pogonski je posne pouzdano, ali traii briiljiv nadzor nad
akumulatorskom baterijom.
Okidanje strujom mjernih transformatora izvodi se obitno samo u
onim rasklopnim postrojenjima u kojima nema pomobnog izvora struje.
To su obiEno manja postrojenja bez posluge. Takvo okidanje ne zahtijeva
nikakve pomoCne izvore struje s uredajem za nabijanje, pa prema tome
niti poseban nadzor.
 7.3. NADSTRUJNI RELEJI udarnu struju koja je i do 1000 puta vefa, dak je graniEna tenniEka
struja (za vrijeme 1 sekunde) i do 250 puta vefa od nazivne struje releja.
A. Upotreba i izvedbe Obje veliEine ovise o konstrukciji i o fabrikatu, pa ih treba kontrolirati
i
prema podacima iz tvorniPkih lista. Primarni nadstrujni releji nonnalno
Nadstrujni relej zaStitni je uredaj, koji reagira na velitinu struje u
Stikenom dijelu mreie. On djeluje kad struja postigne ili prekoraEi ude-
Senu vrijednost. Nadstrujni relej izvodi se kao prirnarni, kad kroz svitak
protjeEe ukupna struja opterekenja, ili kao sekundarni relej, kad na njega
iI
djeluje sekundarna struja strujnog transformatora.

Slika 7.6. Prikljufak

primarnog nadstrujnog
releja
Slika 7.8. Skica nadstrujnog releja s
okretnom kotvom; (a) svitak,. (b) okret-
na kotva, (c) pero, (d) kontakti u
se montiraju na dovod sklopki, jer je svitak okidaEa ujedno i svitak releja.
Prikljutak sekundarnog nadstrujnog releja prikazan je na sl. 7.2.
Primarni nadstrujni relej (s1.'.7.6) nalazi se pod punim naponom dijela do 7.5.
mreie koju Btiti, pa je njegovo udeienje i pregled spojeno s prekidom
pogona. Osim toga kroz namot primarnog releja protjeEe ukupna struja,
pa je potrebno da namot bude dirnenzioniran tako da bi mogao izdriati
dinarniEka i termiEka naprezanja za vrijeme kratkog spoja. Zbog toga
prirnarni releji moraju biti masivno izvedeni, Sto onemogufuje precizno
djelovanje i ude5enje. Primarni releji novije izvedbe mogu izdriati

Slika 7.9. Skica nadstrujnog re-

leja s uvlafnom kotvom; (a) svi-
tak, @) uvlafna kotva, (c) kon-
takti

Slika 7.7. Skica nadstrujnog releja

s preklopnom kotvom: (a) svitak
(b) preklopna kotva, (c) kontakti, (d)
kratkospojni bakreni prsten, (e)
granirnik, (f) -pen, fiju silu treba
svladati relej
Nadstrujni releji izvode se kao releji s preklopnom kotvom (sl. 7.7),
kao releji s okretnom kotvom (sl. 7.8), zatim s uvlaEnom kotvom (sl.
7.9) ili kao indukcioni releji (sl. 7.10). Kratkospojeni prsten releja s pre-
klopnom kotvom (d na sl. 7.7) smanjuje titranje kotve. Kroz taj prsten,
30 Visokonaponska rasklopna postrojenja 465

Slika 7.10. Skica indukcionog nadstrujno'g releja;
(a) svitak, (b) kratko spojeni bakreni prsten, (c)
aluminijska ploEa, (d) kontakti, (e) pero, (f)
magnetska koEnica
naime, zbog struje u njemu, protjeEe dok a,, koji je u fazi pomaknut
prema toku a,, zbog Eega se ukupni moment koji djeluje na kotvu
mijenja u uskim granicama. Postojanje dvaju u fazi pomaknutih tokova
u indukcionom releju (sl. 7.10) dovodi do znatnog momenta, kao poslje-
dica medusobnog djelovanja toka @, i struje inducirane u aluminijskoj
p10Ei od toka a,, i medusobnog djelovanja toka @, te struje radi toka
a,. Moment, odnosno sila - da bi se zatvorili kontakti - treba da
svlada silu pera (sl. 7.7, 7.8. i 7.10.) ili vlastitu teiinu kotve (sl. 7.9).
kontaktl
poluga vage
Slika 7.11. Principijelni prikaz nadstrujnog releja
Promjenom broja zavoja svitka ili promjenom natezanja pera postiie
se i promjena struje pri kojoj be se zatvoriti kontakti releja.
Nadstrujne releje moiemo shematski prikazati vagom (sl. 7.11), jer
se n a taj naEin dobiva najbolja slika o djelovanju releja.
I
Slika 7.12. Vremenske karakteristike
nadstrujnih releja; (a) karakteristika o
struji neovisnog releja, fb) karakteri-
stika o struji djelomiEno ovisnog releja
Trajanje djelovanja (od porasta struje do zatvaranja kontakata) releja
s preklopnom, okretnom i uvlaEnom kotvom praktifki je neovisno o
veliEini struje, dok je trajanje djelovanja indukcionog releja djelomiPno
ovisno o velifini struje (sl. 7.12). Kao element nadstrujne za6tite u
mreiama u prvom se redu upotrebljavaju releji kojima je trajanje dje-
lovanja neovisno o veliEini struje (karakteristika a na sl. 7.12). Takve
relej e nazivamo neovisnim nadstrujnim rele jima.
B. Neovisni nadstrujni releji
a) upotreba u radijalnoj mreii
Selektivnost zaStite nadstrujnim relejima ne moie se postici ako se
ne predvidi i vremensko stepenovanje nadstrujnih releja. Pod selektiv-
noScu zaStite razumijevamo njezino svojstvo da iskljufi samo dijelove
mreie koji su ogteteni ili koji ne mogu ostati u pogonu radi nastalog
kvara. Ostali dijelovi mreie moraju ostati uklopljeni, kako bi samo
najmanji moguti broj potroSaEa ostao bez energije.
Promotrimo npr. radijalnu mreiu prikazanu na sl. 7.13. Neka na
svim oznarenim mjestima postoje nadstrujni releji, te neka na mje-
stu A dode do kratkog spoja. Kroz svitke releja a, b i c proteti t e
struja kratkog spoja, oni ire proraditi i - teoretski - svi be istodobno
izazvati isklapanje sklopaka na mjestima a, b i c nakon 0,2 s, koliko npr.
- za upotrebljene releje i sklopke - iznosi vrijeme od nastanka kratkog
spoja do isklapanja sklopke (vrijeme isklapanja). Prema tome - takoder
teoretski - cijela mreia napajana preko transformatora T, ostat ce
bez napona. PraktiEki, medutim, ne moie se ostvariti takva precizna
izrada releja, pa t e neki od njih djelovati brie, a neki sporije, Sto nije
mogute unaprijed odrediti, te t e iskljufiti jedan od tri spomenuta releja.
Poieljno je da impuls za isklapanje sklopke dade onaj relej koji je naj-
bliii mjestu kvara (relej c na sl. 7.13), kako bi samo dio mreie desno
od sabirnica pored tog releja ostao bez napona, dok bi ostali dio ostao
u pogonu. To nije moguEe sa sigurnoSCu postiCt pomoCu releja Eije vrijeme
djelovanja nije, stupnjevano.
Slika 7.13. Primjer mreie s vremenskim nestupnjevanirn
nadstrujnirn relejima
Nasuprot tome, selektivnost se moie postiCi neavisnim nadstrujnim
relejima, Eija se vremena djelovanja mogu udesiti tako da djeluju na
isklapanje sklopke nakon odredenog vremena kako je radi primjera
pokazano na sl. 7.14. Vremensko stupnjevanje provodi se na tom principu
da se releji najudaljeniji od izvora energije udese na najkraCe vrijeme
isklapanja (0,2 s na sl. 7.14), slijeddi relej, iduEi prema izvoru energije,
Slika 7.14. Primjer mreie (sa sl. 7.13) s - vremenskim stupnjevanim
nadstrujnim relejima, dijagram ovisnosti vremena isklapanja o mjestu
kratkog spoja
za vremenski stupanj dulje (0,4 s na sl. 7.14) itd. Vremenski stupanj ovisi
o taEnosti releja. Takvirn vremenskim stupnjevanjem postiie se to da
be najprije djelovati relej koji je sa strane izvora energije najbliii mjestu
kvara, jer njegovo je vrijeme djelovanja najkrate. Naravno da t e pro-
raditi i ostali releji koji se nalaze u dijelovima mreie kroz koje protjeEe
struja kratkog spoja (a i b na sl. 7.14), ali be isklopiti ona sklopka na
koju djeluje relej najbliii mjestu kratkog spoja (c na sl. 7.14). Isklapanjem
te sklopke prestat Ce teCi struja kratkog spoja, pa Ce prestati i uzrok
djelovanja ostalih releja, koji zbog toga neCe ni do6i do'stanja da bi
dali impuls za isklapanje sklopke.
Slika 7.15. Principijelna skica vremenskog releja: (a)
sa satnim mehanizmorn, (b)sa sinhronim motorom. (1)
okidaf, (2) i (2') kontakti, (3)pem za vrafanje u potetni
poloiaj, (4) sinhroni motor, (5) spojka
Da bi se 'omoguCilo vremensko stupnjevanje, potrebno je uz nad-
strujni, predvidjeti i vremenski relej. U toj je kombinaciji nadstrujni
relej poticajni Elan, a vremenski usporni Elm.
Vremenski relej najlielke se izvodi (prerna sl. 7.15a) sa satnim meha-
nizmom. Taj qehanizam se stavlja u pogon oslobadanjem zapora u oki-
t i t
Slika 7.16. Neovisna nadstrujna zaltita u tri faze

dafu, koji konstantnom brzinom pokreke polugu s kontaktom 2, sve dok
se ne zatvori strujni krug dodirom kontakata 2 i 2'. Pomakom kontakta
2' mijenja se i udeienje vremenskog releja. Satni mehanizam moie biti
izveden kao nonnalan sat na rufno navijanje, ili s perom koje se nategne
djelovanjem okidafa. U vremenskom releju (sl. 7.15b) sinhroni motor
tjera polugu. Relej se stavlja u pogon spajanjem spojke. Sinhroni motor
I > nadstrujni rele)
t vmenskl relqe/
Slika 7.11. Neovisna nadstrujna zaStita u dvije faze
napajan je preko zasikenog strujnog transformatora, kako bi se osigurao
pogon i za vrijeme kratkog spoja u mreii.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-tafkom potrebno je u sve
tri faze postaviti nadstrujnu zaStitu (sl. 7.16), dok su u mreiama s izoli-
Slika 7.18. Neovisna nadstrujna zaHtita s dva nadstrujna releja po
fazi u dvije faze (R1 i T1 udeSeni prema struji kratkog spoja, R 2
i T 2 prerna struji opterebenja)
ranom nul-tafkom ili s uzernljenjem preko priguSnice dovoljni nad-
I
I strujni releji u dvije faze (sl. 7.17). U oba slufaja, medutim, dovoljan
je samo jedan vremenski relej. U vekini sluEajeva izvode se svi releji
u zajedniEkom kufigtu.
Glavni je ned-ostai&sp&a~ kombinacijeena&~uinIhj-~remenskih
releja u tome da baS zakratkihsp.oje_v_a-u-blizini elektrana, k a d sg struje
kratkoe spola n .a ,l w P ~ h ~ - ~ - a j d u _ I $to
j je
a ,ne-
povoljno r a d m i f k i h na w n j a - ~ t i m d i j e l e v i m amreie.
-TEidstrujne releje u p d b 1 j e n e prema shemama na sl. 7.16. i 7.17.
udeSavamo prema struji opterekenja. Nadstrujni relej npr. djeluje pri
40010 vekoj struji od maksimalne u normalnom pogonu. Ako medutim za
svaku sklopku u radijalnoj mreii upotrijebimo dva nadstrujna (za svaku
fazu) i dva vremenska releja (sl. 7.18), moie se postiki skrakenje vre-
mena za slufaj kratkog spoja na vekem dijelu mreie. Da se postigne selek-
tivnost, jedan od nadstrujnih releja @rzi nadstrujni relej) udesi se
prema struji kratkog spoja, koristeei finjenicu da velifina te struje ovisi
o mjestu kratkog spoja. Relej B u mreii na sl. 7.19b udeSen je npr. tako
da proradi kad struja postigne vrijednost I K ~(sl. 7.19a). Ta struja je
Slika 7.19. Vremensko stupnjevanje zagtite s po dva nadstrujna
releja po fazi
tako odabrana da fe relej B proraditi ako nastane kratki spoj izmedu ispravljafa i sl. - upotrijebiti i za zaititu transformatora i generatora
sabirnica i 80% duljihe voda (0,8 1, na sl. 7.19b), jer Ce u tom slufaju od preopterehenja, da bi se bolje iskoristili itiCeni strojevi. Termifki
struja imositi v%e od ID ili biti upravo jednaka toj struji. Relej A, releji nafinjeni su od bimetalne trake, kojoj se obiEno dodaje i drugi
koji je ispred releja B, nefe proraditi, jer on je udeien na vetu struju. bimetalni dio (sl. 7;20) koji nije grijan strujom, a zadatak mu je da kom-
Vnjeme isklapanja za oba releja vrlo je kratko, npr. 0,2". Odabrana je
ptoradna struja. koja odgovara mjestu kratkog spoja udaljenom 80%
duljine,voda, jer releji ne rade bez pogreike. Kad bismo naime relej B
udosili prema struji na kraju voda, u slufaju kvara neposredno iza releja
C ne bisrno bili sigurni hote li proraditi releji B ili C. Takvirn ude-
Henjem releja dio voda (od 80% do 100°/o duljine) ostaje nezaititen, jer
nijedan od releja ne b i proradio u slufaju kvara na tom dijelu mreie.
Da se ta mana ukloni, postavlja se drugi nadstrujni relej (R2 i T2 na
sl. 7.18) koji je udegen prema struji opteretenja, i spojen s vremenskim
relejem vremenski stupnjevanim kao pri upotrebi jednog nadstrujnog
releja (sl. 7.14). Na taj se nafin smanjuje vrijeme isklapanja za 80°/o
sluEajeva kratkog spoja.
Ako je struja, npr. IRA, odredena za 80°/o duljine voda, a uz pret-
postavku da je nastao tropolni kratki spoj, brzi nadstrujni relej djelovat
-

('3
Ce u sluEaju dvopolnog kratkog spoja do 68,5O/o duljine voda - . 80
dok u slufaju jednopolnog kratkog spoja graniEna duljina do koje dje-
Slika 7.20. Skica terrniEkog releja
luje brzi nadstrujni relej ovisi o omjeru nulte i direktne reaktancije. penzira utjecaj temperature okoline na grijani dio. Radi grijanja strujom
Opisana zaitita sa dva nadstrujna releja po fazi narofito je pogodna povisivat Ce se temperatura biietala, koji se sastoji od dvije razliEite
za zstitu u mreiama srednjih napona s jednostranim napajanjern, u metalne trake navaljane ili zavarene jedna na drugu, a koje imaju raz-
kojima je struja kratkog spoja znatno v d a od struje opteretenja, a lifite koeficijente rastezanja pri ugrijavanju. Zbog poviienja tempe-
napon na mjestu napajanja mijenja se unutar uskih granica. rature grijana bimetalna traka se deformira, pa Ce na odredenoj tempe-
raturi doti do zatvaranja kontakta.
b) Upotreba u dvastrano napajanoj mr& Principijelno bi termifki relej trebao biti izveden tako da njegova
Kad je mreZa napajana sa dvije strane, ne moie se opisanom nadstruj- vremenska konstanta bude jednaka vremenskoj konstanti Stihenog objekta.
nom zagtitom postiti selektivno djelovanje, jer struje kratkog spoja do-
tjefu sa dvije strane, pa takvo vremensko stupnjevanje nije jedno-
znafno definirano. Zbog toga se u dvostrano napajanim mreiama uz
nadstrujni relej upotrebljava i usmjereni, da bi se pored veliEine struje
uzeo u obzir i smjer energije.
U upotrebi nadstrujnih releja u dvostrano napajanoj mreii bit fe
viSe govora u poglavlju o usmjerenim relejima.

C. Ovisni nadstrujni releji

Nadstrujni ovisni releji rade na indukcionom (sl. 7.10) i terrniEkom
principu.
Poieljan oblik vremenske karakteristiie (sl. 7.12) indukcionog releja
postZe se njegovom pogodnom konstrukcijom (izbor zasiCenja jezgre,
zrafnog raspora i sl.).
Medu nadstrujne releje moiemo ubrojiti i one koji rade na tennifkom
principu, jer njihovo je djelovanje ovisno o veliEini struje, odnosno t t t
tafnije o ugrijavanju radi prolaza struje. Oni se obifno izvode za pri- Slika 7.21. Neovisna nadstrujna zaStita (u dvije
kljufak na strujne transformatore, a mogu se - osim za zaititu motora, faze) s terrnitkorn zaititom (u jednoj fazi)
Takav termiEki relej, koji bi bio termiEka slika Stikenog objekta, moie
se, medutim, izvesti samo uz relativno visoke troSkove. Neke tvornice
proizvode termieke releje pomoCu kojih se nastoji dobiti Sto vjernija
termiEka slika transformatora, uvodeki u relej utjecaj temperature
okoline i temperature ulja transformatora.
tokovi, zbog gubitaka, zaostaju za strujama koje ih proizvode za kut
8,, odnosno za kut 8, (sl. 7.24). Zakretni moment iznosi
Ako pretpostavimo da je 8, = 8,, a buduEi da su tokovi proporcionalni
struji I, odnosrlo naponu U , moie se napisati I

za okida! nu uredq za
sklopke signaliznc~u

Slika 7.22. Kombinacija nadstrujnog re-

leja i termifkog releja u istoj fazi Slika 7.24. Napon, struje i to-
Slika 7.23. Indukcioni relej s cilin- kovi u indukcionom releju s
drirnim rotorom cilindriEnim rotorom
TermiEki releji izvode se ili posebno ili u kombinaciji s neovisnim
nadstrujnim relejom. Posebno izvedeni termiEki relej najEeSCe se upo-
trebljava kao zaStita u kombinaciji s nadstrujnim relejima, pa se tada
u dvije faze postavljaju neovisni nadstrujni releji, kao zaStita od kratkog Osim toga moie se (sl. 7.24) postaviti da je
spoja, a u treEu fazu termiEki relej, kao zaStita od preopterekenja (sl.
y, = 90° - a
7.21). Ako se u istoj fazi upotrijebe .i nadstrujni i termiEki relej, obiEno
nadstrujni relej bez vremenskog zatezanja djeluje na isklapanje, a ter- M = k , I U cos (9 4- a)
miEki na signalizaciju (sl. 7.22). Djelovanjem nadstrujnog releja zatvara
se kontakt kojim se premoStava termiEki relej, da bi ga se zagtitilo od Zakretni moment proporcionalan je dakle djelatnoj- snazi, kao da struja
preoptereeenja za vrijeme trajanja kratkog spoja. zaostaje (ili prethodi) za kut cp f a za naponom. Treba konstatiraii kako
usmjereni releji i ne treba da mjeri pravu snagu, vek samo da konstatira
njezin smjer. Osim toga usmjereni relej treba da djeluje za vrijeme
kratkog spoja kad je cp S 90°, i kad bi zakretni moment bio malen
7.4. USMJERENI RELEJI ako bi a (7.4) bio j&ak nuli. Radi toga je povoljno da a bude izmedu
30° i 60°. Promjenom smjera energije promijenit Ee se predznak struje,
A. Izvedbe i djelovanje p a j e i moment promijeniti predznak, Sto je dovoljno da bi usmjereni
relej djelovao.
Usmjereni releji, kojih je zadatak da utvrde smjer energije u Stikenom Usmjereni relej moie se ostvariti usporedbm struje i napona. Podimo
dijelu mreie, mogu se izvesti kao indukcioni releji sa dva svitka (strujni od izraza za snagu prema (7.4)
i naponski), koji rade na istom principu kao brojila. Noviji releji, medu-
tim, izvode se takoder kao indukcioni, ali s cilindriEkirn rotorom od
P = I U cos (9 + a) . . . (7.5)
bakra ili aluminija unutar kojeg je jezgra od ieljeznih limova, da bi se Ako desnoj strani dodamo
smanjio magnetski otpor (sl. 7.23). Tok jednog para polova proporcionalan
je struji I, a tok drugog para polova naponu U. Kroz naponski svitak
protjeEe struja I,, koja zaostaje za naponom za kut y,. Proizvedeni
dobit Cemo

2 2

odakle je

Da bi se relacija (7.8) .iskoristila kao indikacija o smjeru energije u usmje-

renom releju, moie se upotrijebiti vaga sa Eetiri svitka, spojena kao na
sl.. 7.25. Djelovanje vage prema (7.8) osniva se na Einjenici da je sila

Slika 7.26. Principijelni prikaz izvedbe i prikljufak usrnjerenog releja s usporedbom

ispravljenih struja (u b prornijenjen srnjer struje prema a)

+
geometrijska suma I U I I i razlika I U -I ( za dva razliEita smjera
+
energije. U prvom sluEaju je I U I ( > I U -I I (sl. 7.27a), a u drugom
( U 4- I ( < 1 U -I I. Drugom sluEaju odgovara sl. 7.2613. Zakretni moment
istosmjernog releja moiemo dakle prikazati relacijom

gdje su u ispravljena vrijednost struje proporcionalne naponu U, a i

ispravljena vrijednost struje proporcionalne struji I.
Slika 7.25. Principijelni prikaz izvedbe
usrnjerenog releja pomoCu vage

proporcionalna kvadratu toka, dok je tok proporcionalan naponu, odnosno

struji. Ako je za naznaEeni smjer struje

1; + +12>I;-+l'
(sl. 7.25), pretegnut Ce lijevi krak vage, pa Ce se zatvoriti lijevi kontakti.
Ako se medutim promijeni smjer struje (smjer energije), zatvorit Ce se
desni kontakti.
To se moie postiCi usporedbom ispravljenih struja prema spoju na
sl. 7.26a. U pomoCnim strujnim transformatorima vrii se zbrajanje,
odnosno oduzimanje, pa se suma, odnosno diferencija, pojavljuje u treCim
namotima. Nakon ispravljanja dovode se i suma i razlika u istosmjerni
relej, Eiji zakret zavisi od toga da li je veCa apsolutna vrijednost sume
ili razlike. Treba naglasiti da strujni transformator vrii geometrijsko
zbrajanje, odnosno odbijanje, dok istosmjerni relej - jer se radi o isprav-
ljenim strujama gdje nemaju nikakve uloge ni frekvencija ni fazni pomak
- reagira sarno na aritmetiEku razliku apsolutnih vrijednosti sume Slika 7.27. Naponi, struje, njihova suma i diferencija koje djeluju
+
( U I ( i razlike 1 U -I 1. Da se na to ukaie, na sl. 7.27. prikazana je u usmjerenom releju s usporedbom ispravljenih struja (u b promi-
jenjen smjer struje prema a)
476
 B. PrikljuEak usmjerenog releja djelovati kad zakretni moment definiran relacijama (7.4) ili (7.9) postane
veCi od proradnog momenta releja, koji je potreban da se relej pokrene.
Usmjereni relej treba, kako je vet spomenuto, da djeluje za vrijeme U okolini releja postoji dakle ))mrtva zonacc; ako, naime, unutar mrtve
kratkog spoja i da samo registrira smjer energije. Da bi relej sigurno zone nastane tropolni kratki spoj, relej neCe reagirati radi preniske
radio, zakretni moment mora biti dovoljno velik, kako bi zaStita pouzdano vrijednosti napona.
djelovala. Kako. nije potrebno da usmjereni relej mjeri pravu snagu, Za dvopolni kratki spoj mrtva zona ne postoji, ako ntlponski svitak
sigurnost djelovanja moie se postiCi pogodnim spojem. Jedan je od uvjeta, releja prikljufimo na linijski napon koji zaostaje 90° za faznim naponom
+
Sto je veC naglaieno, da fazni pomak ( a 40) izmedu napona i struje ne one faze, na koju je prikljufen strujni svitak (isto onako kako se pri-
bude 900, jer bi tada (7.4) zakretni moment bio jednak nuli. To vrijedi kljufuje varmetar, Sto je opisano u poglavlju 6.2). To znafi na isti usmje-
i za releje s vagom (sl. 7.25) i za releje s usporedbom ispravljenih struja reni relej djeluju alternativno: struja IR i napon UST, struja Is i napon
(sl. 7.26). Ako, naime, fazni pomak izmedu napona i struje iznosi 900, Urlr, odnosno struja IT i napon URS.U slufaju kratkog spoja medu fazama
+
apsolutna vrijednost sume (U I) bit Ce jednaka apsolutnoj vrijednosti
razlike (U-I), pa Ce i P (7.8) i M (7.9) biti jednaki nuli. To se moie
S i T, na sl. 7.28. prikazan je medusobni poloiaj struje IT i napona Uns
koji djeluju na usmjereni relej. Analogno bismo dobili za dvopolne kratke
vidjeti i u dijagramu na sl. 7.27. Nadalje, da bi zaStita pouzdano djelovala, spojeve izmedu R i S, te R i T. Za slufaj /tropolnog kratkog spoja uda-
povoljno je da se fazni pomak znatnije razlikuje od 90°. ljenog od mjesta prikljufka releja, struje i naponi prikazani su na sl. 7.29.
Osim toga, u izrazima za zakretni moment dolazi i napon koji za I
Za usmjereni relej na koji djeluju struja IT i napon URSimam0 takoder
vrijeme kratkog spoja moie postati nula, ako se relej nalazi u nepo- osigurano djelovanje.
srednoj blizini mjesta kratkog spoja. No u tom sluEaju neCe djelovati
usmjereni relej, jer neCe postojati zakretni moment. To vrijedi za sve a) b)
opisane izvedbe usmjerenih releja. Zbog toga naponske svitke releja
treba prikljufiti na napon koji 6e osigurati funkcioniranje releja i u
neposrednoj blizini mjesta kratkog spoja.
Ako promatramo napone na .mjestu tropolnog kratkog spoja (nepo-
sredni metalni kratki spoj), moiemo konstatirati da su svi naponi, i linijski
i fazni, jednaki nuli, pa nema nikakve moguCnosti da usmjereni relej
djeluje ako se nalazi u neposrednoj blizini mjesta kratkog spoja. Udalja-
vajuCi se od mjesta kratkog spoja napon postaje veCi, a relej Ce moCi

Slika 7.29 Struje i naponi tropolnog kratkog spoja na mjestu udaljenom

od kratkog spoji; (a) uz zanemarenje djelatnog otpora, (b) uzeviiu obzir
i djelatni otpor

Za mreie koje imaju izoliranu nul-tafku (ili nul-tafku prikljufenu

preko priguinice) dovoljno je postaviti dva usmjerena releja (sl. 7.30).
I Da bi se ostvarila neovisna nadstrujna zagtita s usmjerenjem, potrebni
>
su nadstrujni releji (I na sl. 7.30), usmjereni relej (Us) i vremenski relej
I (t). Kad dode do kratkog spoja u mreii, najprije Ce proraditi nadstrujn~

1 relej i uklopiti naponski svitak usmjerenog releja, koji Ce - ako je smjer

energije takav da zaStita treba da djeluje - zadriati zatvoren mirni
kontakt, 6to Ce omogubiti zatvaranje istosmjernog kruga preko kontakata
nadstrujnog i usmjerenog releja za uzbudu svitka vremenskog releja.
1 Zatvaranjem kontakta vremenskog rele ja isklapa se sklopka. Ako je me-
Slika 7.28. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja za kratki spoj i ~ e d u
faza dutim smjer energije suprotan, otvorit Ce se mirni kontakt usmjerenog
S i T; (al) i (a2) na mjestu kratkog spoja, (bl) i (b2) na mjestu udaljenom od releja, pa do uzbude svitka vremenskog releja neCe ni doCi i pored toga
kratkog spoja, (al) i (bl) uz zanemarenje djelatnog otpora Sto je djelovao nadstrujni relej. Obifno se, Sto nije radi pojednostavnjenja
I
 t t t ad nopanskih h s -
Tomafomu mjermm
T potu
Slika 7.30. ZaStitr; s nee-,lsnim nadstrujnim i usmjerenim relejima za mreiu
s izoliranom ili uzemljenom nul-tafkom preko priguSnice Slika;.?:?~) ZaStita s neovisnim nadstrujnim i usmjerenim relejima za mreiu
s nep'bsfedno uzemljenom nul-tafkom (jedan usmjereni relej prikljufen na
prikazano na sl. 7.30, djelovanje usmjerenog releja prenosi preko pomob nultu struju i nulti napon)
nog releja, Eiji se svitak uzbuduje preko konktakta usmjerenog releja,
a tek pomoCni relej ukljuruje kontakte za zatvaranje strujnog kruga za
uzbudu vremenskog svitka. To se izvodi zato da bi se usmjereni relej
mogao naEiniti Sto preciznije.
kratki spoj: R Ls' h kratki sp4 :R'- T' kratki spq': s'- T'

Slika 7.31. Struja i napon nultog sisteza za

jednopolni kratki spoj i dvopolni kratki spoj
uz istodobni spoj sa zemljom; (a) uz zane-
marenje djelatnog otpora, (b) uzevSi u obzir
djelatni otpor

U k to -uzm_li_enim--mre_zamaaaapotreban je joS j edan relej, da---bis e

Ii-"L
obu vatili i jednopolni kratki ~~fliit'~'Kro~"sFfU-jni'~~S~fa~fog treCeg
rTEjZ protjeEe n u l t a 7 i x p E K t a struje (taEnije: trostruka nulta kompo-
nenta, jer dobivena je .kao zbroj struja triju faza), a kroz naponski svitak Slika 7.33. Struje i naponi na strani zvijezde transformatora u spoju zvijezda-
nulta -komponenta napona (odnosno njezina trostruka vrijednost). Medu- trokut za sluEaj kratkog spoja na strani trokuta (zanemareni djelatni otpori)
sobni poloiaj struje I, i napona V, prikazan je na sl. 7.31. U svim sluta-
31 Visokonaponska rasklopna postrojenja 481

Slika 7.34. ZaStita s tri neovisna nadstrujna i usmjerena releja, koja reagira
i. na kratki spoj na sekundarnoj strani transformatora zvijezda-trokut
jevima postoji djelatni otpor, pa je osiguran zakretni moment. Na sl. 7.32.
prikazana je shema spoja zaStite sa tri usmjerena releja, od kojih je
srednji prikljuEen n a nultu struju i nulti napon. I kroz nadstrujni relej,
koji sluii kao poticajni Elan za taj usmjereni relej, protjeEe nulta kom-
ponenta struje. Napon nultog sistema dobiva s e spajanjem u otvoreni
trokut tercijarnih namotP sloga naponskih transformatora.
PoteBkoEe se pojavljuju u vezi s ispravnim pokazivanjem smjera
energije, ako se unutar mreie koja je obuhvakena usmjerenom zaEtitom
nalazi transformacija zvijezda-trokut, radi koje dolazi do pojave struja
koje ne odgovaraju strujama kratkog spoja na onoj strani transformatora,
na kojoj je nastao kratki spoj (detaljnije o tomu bit ke govora u poglavlju
o diferencijalnoj zaStiti transformatora). Tako se pri transformatoru pri-
kazanom na sl. 7.33d u slufaju dvopolnog kratkog spoja na strani trokuta
na primarnoj strani pojavljuju struje ucrtane u dijagramima na sl. 7.33a
do 7.33~.Postavljanjem dvaju usmjerenih releja ne moie se osigurati
ispravno djelovanje zaitite, pa se radi toga postavljaju tri usinjerena
releja, koji zajedniEki djeluju na isti kontakt. Usmjereni releji spojeni
su na struje u fazama IR,IS i IT, te na napone UsT, UTRi URS.
Na sl. 7.34. prikazana je shema spoja takve zaStite. Iz dijagrama na
.sl. 7.35. moie se odrediti zbroj momenata koji djeluje na kontakt ~ t r i j u
mehaniEki spojenih usmjerenih releja. Prikazane su prilike za dvopolni
kratki spoj medu fazama R'-S' (sl. 7.33). Moment je proporcionalan
snazi koja je odredena relacijom
Slika 7.35. Struje i naponi za sluraj dvopolnog kratkog spoja medu fazama
R' i S' (sl. 7.33) s kutevima izmedu struja i napona za odreaivanje zakretnih
momenata; (a) uz zanemarenje djelatnih otpora, (b) uzevSi u obzir djelatne
otpore
+ITURscos [180° - ($- + v )]
B , IR= IT= I
Moiemo postaviti da su UST= URS= U, UTR= 2 U sin -
2
i Is = 21, pa je
B
P = 6 IU sin cp sin - . . . (7.11)
2
Kut B kreEe se izmedu 60° i 180°, i kut v izmedu O0 i 90°, pa je snaga P
uvijek pozitivna, Sto osigurava ispravno djelovanje releja. Analogno raz-
matranje moglo bi se provesti za dvopolni kratki spoj medu ostalinl
fazama.
Treba spomenuti da bismo iste prilike kao na sl. 7.33. imali kad bismo
razmatrali struje na strani trokuta, uz pretpostavku da kratak spoj
nastaje na strani zvijezde, ako se napaja sa strane trokuta.
Dosada prikazane spojeve nazivamo spojevima sa zakretom od 90°,
jer se sa faznom strujom kombinira linijski napon zakrenut za 90° prema
pripadnom faznom naponu. Izvode se medutim usmjereni releji sa zakre-
tom od 30°, pa se takvom releju kroz koji protjeEe struja IR narine linijski
napon URT,uz struju Is napon Usn, a uz struju IT napon UTS. (~1.7.36).
U spoju sa zakretom od 30° moie se ostvariti zaitita bez nmrtve zonecc
pri dvopolnom kratkom spoju sa tri mehaniEki povezana usmjerena
releja (kao na sl. 7.34). U sluEaju naime kratkog spoja medu fazama
S i T u neposrednoj blizini releja, kad bi postojali usmjereni releji samo
u fazama R i T, zakretni moment releja u fazi T bio bi jednak nuli, jer
tada je UTS= 0 (sl. 7.37a). Nasuprot tome relej u fazi S, prikljuEen na
napon UsR, imao bi znatan napon, ;to omoguhuje djelovanje usmjerenog
releja. Analogno dobivamo i za kratke spojeve medu ostalim fazama.
Odredivanjem snage koja je proporcionalna zakretnom momentu prema
sl. 7.36. i 7.37. moie se konstatirati da je i za tropolni i za dvopolni kratki
spoj jednoznafno odreden smjer energije.

Slika 7.36. Struje i naponi u sluEaju

tropolnog kratkog spoja za usmjere-
ne releje spojene sa zakretom od 300

Upotrebom spoja sa zakretom od 30° moie se ostvariti zaStita (sl. 7.38),

koja ispravno djeluje i u sluEaju kratkog spoja u galvanski povezanoj
mreii i u mreii u kojoj struje kratkog spoja prolaze kroz transformator Slika 7.38. Zastita s neovisnim nadstrujnim i jednim usmjerenim relejem
u spoju sa zakretom od 300 koja reagira na neposredni'kratki spoj i
u spoju zvijezda-trokut. Prikazana zaStita ima tri nadstrujna releja; kroz kratki spoj na drugoj strani transformatora u spoju zvijezda-trokut
dva (A i B na sl. 7.38) protjefu struje faza (npr. IR i IT), a kroz treCi
(relej C) polovina razlike izmedu jedne od tih struja i struje u treCoj
fazi. Na shemi sa sl. 7.38. spoj je izveden tako da kroz treCi relej protjefe protjefe struja IR, a samo kroz polovinu zavoja struja I , pa relej djeluje
1 tako da kroz njega protjefe struja
struja -(IR -IS). Svitak treCeg releja spojen je tako da kroz sve zavoje
2

BuduCi da se radi o mreii s izoliranom nul-tafkom, struja I iznosi

f

Struje In i IT transformiraju se preko pomoCnih strujnih transformatora

Slika 7.37. Struje i naponi u sluraju dvopolnog kratkog spoja za usmjerene
releje spojene sa zakretom od 300
i dovode u strujni svitak usmjerenog releja. U sekundarnom krugu
pomoCnih strujnih transformatora postoji preklopni kontakt upravljan
pomobnim relejom PR1, koji preklapa kad prorade releji A i C. U napon-
skim krugovima postoje dva pomoCna releja, od kojih jedan (PR 3) uklapa
kontakte kad prorade nadstrujni releji A i C, a drugi (PR 2) kad proradi
nadstrujni relej B. Treba napomenuti da je na naponski svitak narinut -
vet prema poloiaju kontakata - ili napon UTS ili napon UTR.Obrnuti
smjer napona UTRodabran je radi toga Sto struja IR ima smjer obrnut
struji IT. Pretpostavljat kemo da u vektorskim diagramima struje irnaju kratki spoj: s'- T '
isti smjer, pa ke se i odnosi prikazivati s naponom URT.U neuzbudenom
stanju preklopkom pomoknog releja (PR 1) premoSten je pomokni strujni
transformator kroz koji protjeEe struja IR, pa kroz usmjereni relej pro- -
tjeEe struja IT, dok je jedan kraj naponskog svitka stalno prikljuEen na
napon faze T. ,
Promotrimo najpr.ije prilike u sluEaju kratkog spoja u mreii u kojoj
izmedu mjesta kratkog spoja i releja nema transformacije zvijezda-
trokut ili uopke nema transformacije (galvanski spojena mreia). Ako
nastane tropolni kratki spoj, kroz relej ke poteki struje prikazane na
sl. 7.39a. Reagirat ke sva tri nadstrujna i sva tri pomokna releja, pa ke
zbog toga kroz usmjereni relej poteki struja -IR, a na njega ke djelovati ur~
napon UTn. U sluEaju dvopolnog kratkog spoja medu fazama S--T
(sl. 7.39b) neke reagirati nadstrujni relej A (struja IR = 0), pa prema kratki spoj: R'- T '
1
tome ni PR 1 i PR 3, bez -obzira na to da li je struja - (IR-IT) kroz
2
relej B dovoljna da bi taj relej proradio. Zbog toga ke kroz usmjereni
relej teti struja IT i na njega djelovati napon UTS,koji ke biti ukljuEen
preko preklopnog kontakta pomoknog releja PR 3 i radnog kontakta releja
PR 2. Pri dvopolnom kratkom spoju medu fazama R i S (sl. 3.39~)pro-
radit ke nadstrujni releji A i C, jer je IT= 0, pa t e se uzbuditi pomokni
releji PR 1 i PR 3. Na usmjereni relej djeluju struja - IR i napon UTR.
Pri dvopolnom kratkom spoju medu fazama R-T (sl. 7.39d) sigurno ke

a) kmtki spq': R-S -T b) kmfki spoj: 5- T

Slika 7.40. Struje i naponi u releju na sl. 7.38. za dvopolne kratke spojeve na
sekundarnoj strani transformatora u spoju zvijezda-trokut (oznake prema
sl. 7.33)

proraditi nadstrujni releji A i B, pa ke na usmjereni relej djelovati struja

IT i napon UTS. Ako medutim - Sto ovisi o velitini struje i uddenju
releja - proradi i relej C, na usmjereni relej djelovat ke - IR i UTn.
Ako se izmedu mjesta kratkog spoja i releja nalazi transformator u
spoju zvijezda-trokut, te ako nastane kratki spoj medu fazama S' i T'
(sl. 7.33), kroz relej C neke biti struje (sl. 7.40a), pa ke na usmjereni relej
djelovati struja IT i UTS. Pri kratkim spojevima medu fazama R' i S'
(sl. 7.40b), te fazama R' i T' (sl. 7.40~)proradit ke sva tri nadstrujna
releja (A, B i C), pa ke kroz usmjereni relej proteki struja -In i na njega
djelovati napon UTR. ,
I

C. Upotreba usmjerenih releja

Kao Sto je pokazano na sl. 7.14, s jedne strane napajani jednostruki

vodovi mogu se selektivno zagtititi nadstrujnim neovisnim relejima. Samo
-&
iR nadstrujnim relejima, medutim, nemoguke je ostvariti selektivnu zaStitu
u mreii koja je napajana sa dvije strane, a sastoji se od jednostrukih
Slika 7.39. Struje i naponi u releju na sl. 7.38. za tropolni i dvopolne vodova (sl. 7.41). U takvoj mreii valja upotrijebiti nadstrujne s usmje-
kratke spojeve u galvanski spojenoj mreii renim relejima. Usmjereni releji treba da omoguke isklapanje sklopaka
t
 releja C, i C,), proradit Ce samo nadstrujni releji u cijeloj mreii, a ko-
mandu za isklapanje dat Ce samo releji u tom vodu (C, i C,), jer im je
vrijeme djelovanja najkraCe.

+nadstwni relej
nadshqii i
-urm/rm/treni&$
Slika 7.42: Primjer vremenskog stupnjevanja zaStite dvostrano napajane
rnreie s nadstrujnim i usmjerenim relejima (parni broj vodova)

Naravno da se srednji vod moie pojaviti samo onda ako postoji ne-
paran broj vodova izmedu generatora. Postavljanje releja karakterizirano
je tada sa dva nadstrujna releja isto vremenski udeSena na krajevima
srednjeg voda. Ako medutim postoji paran broj vodova (sl. 7.42), postu-
pamo i s obzirom na vremensko stupnjevanje i s obzirom na poloiaj
Slika 7.41. Primjer vremenskog stupnjevanja zaStite dvostrano napajane mreie usmjerenih releja kao u mreii s neparnim brojem vodova. Kao karakte-
s nadstrujnim i usmjerenim relelima (neparni broj vodova) ristiku smjestaja releja u mreii s parnim brojem vodova dobivamo dva
usmjerena releja istih vremena, ali suprotna smjera djelovanja (releji B,
samo kad energija ima smjer od sabirnica prema vodu u kojem se nalazi i C, na sl. 7.42) s obje strane srednjih sabirnica mreie.
relej. Vremensko stupnjevanje treba provesti za releje na krajevima
vodova prema generatoru I (releji A,, B,,C,, D, i E, na sl. 7.41), kao da
postoji samo taj generator (prema principima stupnjevanja nadstrujne
zaStite bez usmjerenog releja), dok stupnjevanje releja na krajevima
prema generatoru I1 (releji A,, B,, C,, D? i E2) treba provesti kao da
postoji samo generator 11. Na taj naEin dobivamo tzv protuhodno vre-
menski stupnjevanu zaStitu. Da se osigura selektivnost, usmjereni releji
se postavljaju na krajevima vodova, promatrano od strane dvaju genera-
tora. Aka se pode od vodova najbliiih generatorima (releji A, i E, na
sl. 7.41), pa sve dalje od generatora (releji B, i Dl), doCi Ce se do voda
koji je jednako (po broju vodova) udaljen od oba generatora, a na kojemu
bi oba releja trebala da budu usmjereni releji (C, i C,), sa suprotnim
smjerom djelovanja. Selektivnost se medutim moie ostvariti i s obifnim
nadstrujnim relejima, Sto je i jeftinije, pa se u srednjem vodu postavljaju
takvi releji. Slika 7.43. Primjer zaStite jednostrano napajane mreie s dvostrukim i
Ako tada dode do kratkog spoja u K,, svi Ce nadstrujni releji u mreii visestrukim vodovima
proraditi, usmjereni releji A, i B, poloiajem kontakata omogueit Ce
isklapanje sklopaka, a komandu za isklapanje dat Ce usmjereni relej A, U mreii sa sl. 7.43. i pored toga Sto se napajanje vrSi samo s jedne
nakon 0,2" i nadstrujni relej A, nakon l,8". Svi ostali releji strane, nije dovoljna tek obiEna nadstrujna zaStita, radi postojanja dvo-
prestat kc rac,iti i.~akon djelovanje releja A,, jer kroz njih viie neCe. strukih i viSestrukih vodova. Da bi se osiguralo isklapanje samo oSte-
protjecati struja kratkog spoja. Na taj ce naEin biti iskljuEen samo vod Cenog voda, potrebno je na krajeve vodova (gledano od strane generatora)
na kojemu je nastao kvar. U slufaju kratkog spoja na sabirnicama (K, postaviti usmjerene releje. Vrijeme djelovanja tih usmjerenih releja
na sl. 7.41) djelovat Ce releji na poEecima vodova koji napajaju oitecene treba da bude najkraCe Sto je moguCe (0,2" u primjeru sa sl. 7.43). P r i
sabirnice (releji A, i B,), Bto je s obzirom na selektivnost ispravno, jer kratkom spoju u K djelovat Ce releji na kraju oiteCenog voda (A, i A,).
ni vodovi nemaju nik-kve vafnosti kad su sabirnice na koje su prikljufeni Nadstrujni relej (B, na sl. 7.43) na poEetku voda, koji je paralelan s oSte-
u kratkom spoju. A k o s e pojavi kratak spoj u srednjem vodu (izmedu, Cenim vodom, neCe djelovati, jer ce relej A, prije proraditi. Releji C,

Slika 7.44. Primjer zaStite u prsten spojene mreie s jednom napojnom
taEkom (neparni broj vodova)
udeSeni su na 1,4", da bi se osigurala selektivnost prema releju D na
radijalnoj mreii, iako bi prema relejima A, i B, bilo dovoljno trajanje
djelovanja od 1,O". Kao karakteristiku postavljanja releja u paralelnim
vodovima treba spomenuti da se u sve medusobno paralelne vodove
postavljaju jednaki releji (A, i B,, te A, i B, na sl. 7.43), te da se na kra-
jevima paralelno spojenih vodova - ako se nalaze u mreii koja je napa-
jana samo s jedne strane - vremena djelovanja usmjerenih vodova ude-
Savaju na najkraCe moguCe vrijeme (A,, B, i C,), bez obzira na to gdje se
paralelni vodovi nalaze u mreii.
Mreiu spojenu u prsten, a napajanu samo iz jedne tafke, treba s obzi-
rom na nadstrujnu i usmjerenu zaStitu tretirati kao mreiu, napajanu
Slika 7.45. Primjer zaStite u prsten spojene mreie s jednom napojnom
taEkom (parni broj vodova)
sa dvije strane (sl. 7.41. i 7.42). Vremensko stupnjevanje i smjeStaj usrnje-
renih releja isti je u mreii spojenoj u prsten (sl. 7.44. i 7.45) kao i u otvo-
renoj mreii. I opet se pojavljuju vet spomenute karakteristike za mreiu
s neparnim brojem vodova (sl. 7.44) i za onu s parnim (sl. 7.45).
tor " --
4~~i-2-to1;
-
6-<*92/( 0,6" 0,6/l
w 4
E
~ ' 4 3-
A
-
246" -
e-
-
96" 42: 1,0"
41
w+
a
D 8
Slika 7.46. Mreia spojena u prsten s napajanjern s dvije strane.
Releji oznaf eni sa zvijezdicom ne djeluju sigurno selektivno
U mreiarna spojenim u prsten, koje se napajaju u dvije i viSe tafaka,
nije moguCe ostvariti selektivnu zaStitu pomoCu nadstnijnih i usmjerenih
releja. Kao primjer za to neka posluii mreia sa sl. 7.46. Vremensko stup-
njevanje i smjeStaj usmjerenih releja isti su kao u dosada prikazanim
mreiama. Promotrimo sada kako bi zaStita djelovala u slufaju kratkih
spojeva K, i K,. U prvom sluraju, kad je kratki spoj dovoljno blizu
sabirnica generatora, djelovao bi relej B pored releji A i C, ukoliko je
struja u grani u kojoj nije doglo do kratkog spoja veCa od proradne struje
releja, Sto ovisi o snazi generators i o mjestu kratkog spoja. Ako dode
do kratkog spoja u K,, struja u neoSteCenoj grani imat Ce suprotan smjer,
pa Ce - uz veC spomenuti uvjet - proraditi relej D, pored releji E i F.
Analogno za kratke spojeve na drugom vodu moie se konstatirati da bi
mogli proraditi releji A i E. Djelovanje releja B i D, odnosno A i E, u
tim slufajevima nije poieljno, jer na taj nafin dolazi do razdvajanja
generatora, iako je kvar nastao samo u jednoj grani. Naravno da bi do
slifnih situacija doglo u mreiama spojenim u prsten, a napajanim u tri
i vise tafaka.
7.5. NAPONSKI RELEJI
A. Izvedba
Naponski releji izvode se isto kao i strujni, s tom razlikom Sto se svitak
releja prikljufuje na napon Eija promjena treba da djeluje na relej.
Naponski releji izvode se kao podnaponski ili nadnaponski. Prvi djeluju
kad su udeSena vrijednost postigne ili podbaci, a drugi kad se ta vrijed-
nost postigne ili prekorafi.
U podnaponskom releju je kotva elektromagneta u normalnom pogonu
privufena, jer njegov je svitak trajno prikljufen na napon koji treba

Slika 7.47. Principijelni prikaz podnaponskog
releja
a -preklopka
b - truba
c -signah i a r u ~ a
Slika 7.47a. Shema spoja za javljanje zemnog
spoja pomoCu nadnaponskog releja
kontrolirati. Kad napon padne na udebenu proradnu vrijednost, ili ispod
nje, pero prevladava silu kotve, Sto dovodi do zatvaranja kontakta (sl. 7.47).
Nadnaponski releji djeluju isto kao nadstrujni.
B. Upotreba naponskih releja
Naponski releji upotrebljavaju se u rasklopnim postrojenjima za jav-
ljanje zemnog spoja. Osim toga podnaponski releji upotrebljavaju se
za zaStitu motora, a nadnaponski za zaStitu nekih generatora. Razmatrat
Cemo samo upotrebu nadnaponskih releja za javljanje zemnog spoja,
jer ostale primjene izlaze iz okvira visokonaponskih rasklopnih postro-
jenja.
Zemnim spojem nazivamo posredni ili neposredni spoj jednog vodifa
sa zemljom ili uzemljenim vodljivim dijelovima voda ili postroj enja. DO
zemnog spoja moie doCi samo u mreiama koje nemaju neposredno uze-
mljenu nul-taPku.
Za javlj anje nastanka zemnog spoja mogu se upotrijebiti slijedeCe
pojave:
a) smanjenje napona izmedu vodiPa na kojem se pojavio zemni spoj
i zemlje, jer dozemni napon toga vodiPa postaje manji od faznog napona.
dok pri neposrednom zemnom spoju taj napon postaje jednak nuli;
b) poviSenje napona izmedu zdravih vodiEa i zernlje, jer dozemni
naponi zdravih vodifa postaju veCi od faznog napona, a d sluPaju nepo-
srednog zemnog spoja naponi izmedu zdravih vodiPa i zemlje postaju
jednaki linijskom naponu;
c) pojavljivanje napona izmedu zvjezdiita i zemlje, jer geometrijski
zbroj napona triju faza prema zemlji nije viSe jednak nuli. Taj napon
nazivamo naponom zvjezdiSta.
Naj jednostavnije pokazuju nastanak zemnog spoja tri voltmetra koji
mjere fazne napone; oni u normalnom pogonu imaju iste otklone, dok u
sluEaju zemnog spoja nastaje razlika u pokazivanju (prema a i b). Takav
naEin obifno se ne smatra dovoljnim, jer se zemni spoj moie zapaziti samo
promatranjem instrumenata, a nema uredaja koji bi upozorio osoblje
(koje ne mora stalno promatrati instrumente) da je doSlo do promjene
pokazivanja voltmetra. Radi toga se upotrebljava nadnaponski relej ( 1.
7.47a), koji je prikljufen na tercijarni namot sloga triju jednopolni
naponskih transformatora, izmedu fijih prikljuenica vlada napon zvje-
h
zdiSta. Kad se pojavi napon medu stezaljkama tercijarnog namota zatvo-
rit Ce radni kontakt i preklopiti preklopni kontakt, preko kojih se ukla-
paju signalna iarulja (c) i truba (b). Truba Ce upozoriti osoblje da se
pojavio zemni spoj u mreii. UklopniPar Ce preklopkom (a) obustaviti rad
trube, ali Ce iarulja dalje svijetliti kao znak da i dalje postoji zemni
spoj. Ako zemni spoj iiPezne, relej Ce svoje kontakte povratiti u poPetni
poloiaj i tim Ce ponovno aktivirati trubu. UklopniPar Ce na to upozorenje
prebaciti preklopku (a) u poEetni poloiaj i time uspostaviti pofetno sta-
nje, a uredaj be biti sposoban da registrira nov zemni spoj, kad se pojavi.
Prema tome i pofetak i kraj zemnog spoja bit Ce javljeni trubom.
A. Princip rada distantnog releja
Zbog dugog vremena djelovanja nadstrujnih i usmjerenih releja, i
njihove nemoguCnosti selektivnog djelovanja vet u neSto kompliciranijo j
mreii, upotrebljava se distantna zaStita. To je zaStita, Pije vrijeme djelova-
nja raste s udaljenoSCu kratkog spoja od releja. Ako, dakle, releji koji su
najbliii mjestu kratkog spoja djeluju nakon najkraCeg vremena, bit Ce osi-
gurano selektivno djelovanje zaStite u mreii bilo kakve konfiguracije.
Da prikaiemo princip djelovanja distantne zaStite posluiimo se mre-
iom sa sl. 7.48, te pretpostavimo da je nastao kratki spoj K. NajkraCe
vrijeme djelr~vanjatreba da imaju najbliii releji (C i D). Takav odnos
vremeni djelovanja treba da postoji za bilo koje mjesto kvara. To se
moie postiti upotrebom releja koji mjeri omjer izmedu napona i struje
na mjestu gdje je postavljen relej. Omjer napona i struje predstavlja jeme djelovanja iznosi t,, dok je za joS udaljenije kratke spojeve vrijeme
veliEinu impedancije djelovanja t,. Distantna zaStita s karakteristikom na sl. 7.49. moie se
TT ostvariti shemom sa sl. 7.50, na kojoj je radi preglednosti zaStita prika-
zana samo u jednoj fazi. Pojavom struje kratkog spoja proradit f e nad-
strujni relej (I >)i usmjereni relej (Us), ako je smjer energije od sabirnica
izmedu mjesta kvara i mjesta gdje je prikljuEen relej. Ako usporedimo
veliEinu Z (7.15) s dijagramima na sl. 7.48, lako femo konstatirati da f e
omjer UII biti to v&i, Sto se viSe udaljujemo od mjesta kratkog spoja.
NaroEito veliku vrijednost ima Z u paralelnom zdravom vodu, jer je
napon U visok, a struja I relativno malena. Ako se vrijeme djelovanja
releja postavi u ovisnost o irnpedanciji Z (manja impedancija, krafe vri-
jeme djelovanja), dobit f e se selektivna zaStita i u vi5estruko uEvorenoj
mreii. Malo detaljnijim razmatranjem prilika u mreii sa sl. 7.48. opazit
eerno, medutim, da postoje releji koji se praktiEki nalaze na istom mjestu
u mreii. To su releji u razliEitim vodovima, ali postavljeni uz iste sabir-

Slika 7.49. Primjer stepenaste vremenske karakte-

ristike distantnog releja A

preda vodu (u sluEaju suprotnog smjera energije daljnji rad zaStite bit f e
onemogufen). Zatvaranjem kontakata nadstrujnog i usmjerenog releja uz-
budit f e se svitak vremenskog releja (t) i dovest 6e se napon pozitivnog pola
akumulatorske baterije na jedan od kontakata distantnog releja. Ako se
kratki spoj nalazi na vodu (sl. 7.49) izmedu taEaka A i B, distantni relej

r R

Slika 7.48. Struje u vodovima i naponi uzdui vodova

za kratki spoj K u dvostrano napajanoj mreii

nice (npr. releji B i C, D i E itd.). Oni bi, prema ranije izloienom, imali
isto vrij eme djelovanja, pa ne b i postojala selektivnost djelovanja. Da
se to postigne releji moraju djelovati i kao usmjereni, pa oni omogufuju
isklapanje sklopke samo kad energija ima smjer od sabirnica prema vodu.
Da se ostvari opisana zaStita, potrebna su Eetiri elementa: a) poticajni
Elan, koji f e svojim djelovanjem konstatirati da je nastao kvar u mreii,
b) mjerni Elan (distantni relej u uiem smislu), koji f e imjeriti impedan-
ciju Z i na taj naEin utvrditi udaljenost mjesta kvara od releja, c) usmje-
reni Elan, kojeg je zadatak da ustanovi smjer energije, pa ili dopusti ili
sprijeEi d jelovanje zaStite i d) vremenski Elan, kojim se odreduje vrijeme
djelovanja zaStjte. Na sl. 7.49. prikazan je primjer vremenskog stepe-
novanja distantne zaStite. Takva vremenska karakteristika naziva se ste-
penastom karakteristikom i ona se normalno danas upotrebljava. Ako,
naime, kratki spoj nastane izmedu A i B, distantna zaStita u A treba da
djeluje nakon vremena t,; u sluEaju kratkog spoja izmedu B i C, vri- Slika 7.50. Primjer sheme spoja distantne zaitite u jednoj fazi
(Z <) zatvorit Ce svoj kontakt prije nego Sto vremeilski relej uspije Sile na krakove vage proporcionalne su kvadratima tokova, a tokovi -
zatvoriti kontakt a,, pa Ce preko pomoknog releja (PR2) sklopka biti buduki da ieljezne jezgre nisu zasikene - proporcionalni su strujama.
isklopljena. Nasuprot. tome, ako se kratki spoj nalazi izmedu taEaka B i Moiemo, dakle, postaviti za sile na krakovima vage
C (sl. 7.49) distantni relej neCe proraditi, jer je impedancija prevelika.
Zbog toga Ce vremenski relej dospjeti da zatvori kontakt a,, pa Ee prora- Pu = cuzu2 . . . (7.17a)
diti pomoCni relej (PRl), koji 6e preklopiti kontakte b, i b,. Prvi pre- Pi = ci,i2 * . . . (7.17b)
klopni kontakt omogukit f e pridriavanje pomoCnog releja (PR1) i nakon
prekida kruga preko kontakta a,, jer fe strujni krug svitka pomoknog Relej djeluje ako se vaga nalazi u ravnoteii ili ako prevlada moment od
releja biti prikljuEen preko kontakata strujnog i usmjerenog releja. Drugi sile proizvedene svitkom kroz koji protjeEe struja i. Uvjet ravnoteie
preklopni kontakt (b,) prikljuEit Ce naponski svitak distantnog releja na glasi
-
otcjep sekundarne strane naponskog transformatora. Distantni relej Ee P,, 1, = Pi Ei
sada proraditi, jer Ce - radi niieg napona na naponskom svitku - mje- odakle slijedi
riti niiu impedanciju, koja je manja od impedancije za koju distantni c,, u2 = ci i2
relej proraduje. Zbog toga f e se zatvoriti kontakt distantnog releja, ali gdje su c,, i ci konstante u koje su ukljuEene konstante iz (7.16) i (7.17),
do isklapanja sklopke doCi Ce tek kad se na vremenskom rCleju zatvori te duljine krakova- (7.18). Iz (7.19) slijedi
kontakt a,. Poloiajem otcjepa na naponskom transformatoru odredena
je taEka B na vodu (sl. 7.49), a poloiajem kontakta a, na vremenskom
releju vrijeme t, drugog stepena distantne zaStite. Ako se konaEno kratki
spoj nalazi dalje od C (sl. 7.49), distantni relej neCe proraditi, jer je impe-
dancija - i pored smanjenja napona - veCa od one na koju relej rea- gdje je k , konstantapri kojoj je vaga u ravnoteii. Budufi da je
gira, ali f e do isklapanja sklopke doCi nakon Sto po&ni liontakt vremen-
skog releja dostigne kontakt as. Poloiajem kontakta a, odredeno je
vrijeme djelovanja t r d e g stepena distantne zaStite.

moie se postaviti da je
B. Izvedbe distantnog releja I

Kao i ostali releji, i distantni se moie prikazati u obliku vage (sl. 7.51). I

Kroz namote protjeEe struja i proporcionalna struji kratkog spoja ZK,

te struja u (treba upozoriti da je sa u oznaEena struja, da bi se razliko- Zgodno je ako se za prikazivanje djelovanja releja upotrijebi koordinantni
sistem djelatnog otpora (R) i reaktancije (X) (sl. 7.52). U takvom koor-
dinatnom sistemu relacija (7.22) prikazana je krugom sa srediStem u isho-
diStu. Relacija Z = K predstavlja naime jednadibu kruga u polarnim

Slika 7.51. Principijelni prikaz izvedbe distantnog

releja u obliku vage

vala struja proporcionalna naponu od struje i proporcionalne struji krat-

kog spoja!) proporcionalna naponu U K na mjestu kratkog spoja. Moiemo,
dakle, postaviti
u = C,I U K ..
. (7.16a)
Slika 7.52. Podrurje djelovanja distantnog releja
za izvedbu prema sl. 7.51.

32 Visokonaponska rasklopna postrojenja

koordinatama, u kojim je K polurnjer kruga. Ako je, dakle, reaktancija Osim toga, relej s karakteristikom kao na sl. 7.52. u sluEaju kratkog
voda upravo I Zo I = K, vaga releja bit Ce u ravnoteii i kontakti releja spoja preko djelatnog otpora, tj. luka (Sto je normalno u zraEnim vodo-
bit ce zatvoreni, Pri Z 1 1 <1 Zo),Sto se postiie kad je relej bliie mjestu vima), neCe djelovati na istu daljinu kao u sluEaju neposrednog (metalnog)
kratkog spoja (manji U K uz istu struju I R ) , pretegnut Ce moment desnog kratkog spoja. Zamislimo da je otpor luka Rl, pa Ce impedancija mjesto
kraka vage, dok Ce pri 12 1 >')Zol prevladati moment lijevog kraka. Prema Z, (ako je kratki spoj nastao na graniEnoj dal'ini Z,,) dznositi Zl (sl. 7.54a).
tome .kontakti Ce biti premoSteni za sve ( Z 1 < I Zo I, pa Srafirana .povr-
Sina na sl. 7.52. predstavlja podruEje djelovanja releja.
Relej, dakle, neCe djelovati jer je I Zl I > I Z, 1
Radi otpora luka Rl gra-
niEna daljina 1,; djelovanja releja bit Ce manja (sl. 7.54b), jer je ta daljina
U koordinatni sistem na sl. 7.52. moiemo unijeti i impedanciju voda. odredena ukupnom impedancijom.
BuduCi da su djelatni otpor i reaktancija proporcionalni duljini voda (l),
moiemo postaviti
z = z z , = z ~ ~ . . . (7.23)
gdje su Z,, R , i Xl impedancija, djelatni otpor i reaktancija po jedinici
duljine, a svakoj duljini voda odgovara taEka u koordinatnom sistemu R X.
Sve taEke leie na pravcu kroz ishodGte, koji zatvara kut YK s osi ordi-
nata. Kut je odreden relacijom
Xl
i -
t g ( ~ I= . . . (7.24)
Rl

Sto je veCa duljina voda, taEka na pravcu bit Ce dalja od ishodiSta koor-
dinatnog sistema S, koje odgovara mjestu prikljuEka releja. Na pravcu
impedancije mogu se oznaeiti i duljine voda. Pri odnosima koji vrijede
za dijagram na sl. 7.52. relej Ce djelovati ako kratki spoj nastane na uda-
ljenosti,od 80 km (graniEna daljina) ili bliie od mjesta prikljuEka releja. Slika 7.54. Utjecaj djelatnog otpora na granirnu daljinu djelovanja
Duljine voda moiemo oznaEiti i na apscisi. Produljenje pravca u fetvrti distantnog releja izvedenog prema sl. 7.51.
kvadrant ima smisla za promijenjeni smjer struje, Sto se moie rastuma-
Eiti s dijagramom sa sl. 7.53. Ako mjesto uobiEajenog poloiaja vektora Da se smanji utjecaj otpora luka na graniEnu daljinu, mogu se releji
napona (u smjeru ordinate), kako je prikazano na sl. 7.53a, zakrenemo i izvesti u spoju kao na sl. 7.55. Na lijevi krak vage ne djeluje samo sila
napon i struju za kut r p ~ ,past t e struja u smjer ordinate, a napon u smjer proizvedena strujom u, vei. i sila proizvedena strujom i, koja pr0tjei.e
pravca impedancije (sl. 7.53b), jer je UK = IKZ. Pri suprotnom smjeru svitkom koji nema isti broj zavoja kao onaj na desnoj strani. Omjer bro-
jeva zavoja tako je odabran, da svitak na lijevoj strani djeluje kao da

Slika 7.55. Principijelni prikaz izvedbe distantnog

Slika 7.53. Vektorski dijagrami struja kratkog spoja i napona releja u obliku vage s krugom, Eije je srediSte
na mjestu releja na ordinati, kao karakteristikom

kroz njega protjeEe struja ki. Ako radi pojednostavnjenja razmatranja

struje imat Cemo iste medusobne odnose kao da je napon zakrenut za 180° postavimo da su sve konstante navedene u poEetku ovog poglavlja jednake
(-UK na sl. 7.53b). Prema tome relej s karakteristikom sa sl. 7.52. dje- jedinici, uvjet ravnoteie moiemo napisati
lovat Ce bez obzira na smjer struje, ako se kratki spoj nalazi unutar uda-
ljenosti od 80 km s obje njegove strane. ( u - ki l2 = i2 . . . (7.25)
Omjer izmedu u i i moiemo nazvati sekundarnom impedancijom z, pa je

a nakon uvritenja vrijednosti za i iz (7.26) u (7.25) dobivamo

Nakon kvadriranja, uzirnajuhi u obzir da je cp kut izmedu z i k (k pada

u os R u koordinatnom sistemu R X), dobivamo

Jednadiba (7.28) prikazuje kruinicu u polarnim koordinatama, gdje su z

radij vektor, a cp polarni kut. Krug prikazan jednadibom (7.28) ima polu-
mjer 1, a polarne koordinate srediSta jesu r = k i cp = 0 (sl. 7.56).
Ako postavimo da je Slika 7.57. Utjecaj djelovanja otpora na granitnu daljinu djelo-
Z=Kz . . . (7.29) vanja distantnog releja izvedbe prema sl. 7.55.

Mjesto vage moie se upotrijebiti istosmjerni relej, kao za usmjereni

relej (sl. 7.26). PrikljuEak se izvodi prema sl. 7.59, a ispravljaEima se
dovodi geometrijska razlika struje u i struje k i, dok istosmjerni relej
usporeduje samo aritmetieku razliku struje u -k i i struje i. Uvjet
ravnoteie odretten je izrazom
l u - k i ( = lil . . . (7.31)
Odnose za sluEaj kad je udaljenost kratkog spoja manja od graniEne
daljine prikazuje sl. 7.60a, dok se prilike za sluEaj veke udaljenosti od
graniEne daljine vide na sl. 7.60b.
Distantni relej moie se izvesti kao indukcioni s cilindriEkim rotorom.
Relej ke biti u ravnoteii kad tokovi u njemu budu medusobno u fazi prema

Slika 7.56. Podrutje djelovanja

distantnog releja izvedbe
prema sl. 7.55.

gdje je K odnos izmedu impedancije na primarnoj i impedancije na sekun-

darnoj strani, dobit kemo iz (7.28) relaciju

Tada je polumjer kruga K, a pomak srediSta od ishodiSta koordinatnog

sistema k K (sl. 7.57). Pomakom srediSta kruga iz ishodiSta, odnosno
izvedbom kao na sl. 7.55, moie se smanjiti utjecaj otpora luka na graniEnu
daljinu djelovanja releja (sl. 7.57). Promjena graniEne daljine ovisi o
otporu luka. ObiEno se k izabere to veki, Sto je cpk manji (Lit. 98), kako
bi se Sto viSe smanjio utjecaj otpora luka. Pri cpk < 60° povoljno je upo- I
Slika 7.59. Principijelni prikaz
trijebiti relej sa k = 1 (konduktantni relej), u kojega krug prolazi kroz Slika 7.58. PodruEje djelovanja kon- izvedbe i prikljutak distantnog
ishodiite koordinatnog sistema (sl. 7.58). Takav relej upotrebljava se za duktantnog releja (distantni relej releja s usporedbom ispravljenih
zrafne vodove srednjeg napona i za kabelske mreie. prema sl. 7,55. s k = 1) struja

Slika 7.60. Naponi i struje koje djeluju u distantnom releju s usporedbom
ispravljenih struja; (a) udaljenost kratkog spoja manja, (b) udaljenost
kratkog spoja veCa od graniEne daljine
relaciji (7.1). Budufi da su tokovi proporcionalni strujama, a struje napo-
nima, moie se pofi od napon5, koji djeluju na namote releja. Promotrimo
djelovanje releja u sluraju tropolnog kratkog spoja. Shema spoja prika-
zana je n a sl. 7.61. Na jedan od svitaka djeluje napon sastavljen od pada
napona u impedanciji Zh,, kroz koju protjeEe razlika struja I# = IR- IT
Slika 7.61. Shema spoja distantnog releja izvedenog kao indukcioni
relej s cilindrifkim rotorom za tropolni kratki spoj
i linijskog napona UTR, dok na drugi djeluje linijski napon UsT. Prema
tome moiemo postaviti
UL= UTR -I- ZM(Ix- IT) . . . (7.31)
U2 = UST . . . (7.32)
Zakretni moment bit fe, kako je spomenuto, jednak nuli kad tokovi budu
u fazi'ili u protufazi odnosno kad bude sin y, = 0, gdje je ly fazni pomak
medu tokovima. U tom sluEaju velicina tokova, odnosno napon5, nema
utjecaja, pa Ce rotor biti u ravnoteii kad je
gdje je I parametar (- oo 2 I $ 00). Naravno da f e zakretni momenat
biti jednak nuli i onda kad je bilo koji od napona (U, ili u,) jednak nuli.
Slika 7.62. Naponi koji djeluju na svitke releja na sl. 7.61. u slufaju
tropolnog kratkog spoja
Da se pokaie utjecaj udaljenosti kratkog spoja od mjesta releja na
djelovanje releja spojenog prema shemi na sl. 7.61, promotrimo poloiaje
vektora U, i U, za veCu udaljenost 1> l,, (sl. 7.62a) i manju udaljenost
1 < l,, (sl. 7.62b) mjesta kratkog spoja od releja. Velieine struja jednake
su u oba slufaja, dok su naponi na mjestu releja to veei, Sto je kratki spoj
dalji, a buduki da se radi o tropolnom kratkom spoju, nema deformacije
trokuta naponb. Izlazi da u prvom sluEaju (1, > l,,) U, zaostaje za U,, a
u drugom (1, < l,,) U, prethodi ispred U,. U prvom sluEaju, dakle,
relej neCe djelovati, dolt Ce u drugom zatvoriti kontakte. Osim toga se
pokazuje da postoji graniEn? daljina l,, (1, < l,, < 1,) pri kojoj Ce naponi
U, i U, biti u fazi. Promjena graniEne daljine moie se postiCi promjenom
veliEine napona UTE, jer se na taj naEin moie promijeniti smjer napona U,.
 Odredimo jog uvjete uz koje je zadovoljena jednadiba (7.33). BuduCi
da se javljaju samo komponente direktnog sistema, nije potrebno uzimati
u obzir ostale sisteme. Fazni naponi na mjestu kratkog spoja jesu

gdje je Z impedancija voda izmedu mjesta kratkog spoja i releja. Naponi

koji djeluju na svitke releja jesu
+
U, = V7s- VII ZJ, (In -IT)=
+
= IR [ (a - 1) Z (1 - a) ZM]=
= (a - 1) (Z - Zll) In . . . (7.36)
U, = Vs-VT = (a2-.) I R Z . . . (7.37)
Uzimajuki u obzir relaciju (7.33) dobivamo
(a - 1) (Z -ZY)In = 1(a2- a) IRZ . . . (7.38)
odakle slijedi Slika 7.63. PodruEje dje- /
lovanja releja na sl. 7.61 /
u sluEaju tropolnog krat-
kog spoja I-Aa
I I

Relacija (7.39) predstavlja krug u kompleksnoj ravnini, koji se odreduje

inverzijom pravca Sto se nalazi u nazivniku, te mnoienjem tako dobivene
kruinice sa Zhl (sl. 7.63).
Da bi relej djelovao pri jednopolnom kratkom spoju, moramo upo-

i trijebiti spoj prema sl. 7.64. Strujni transformatori potrebni su u sve tri
faze. Kroz jedan od tri namota pomoCnih strujnih transformatora protjete
struja faze, a kroz drugi zbroj struja triju faza. Kroz tercijarni namot
+ +
protjefe struja IH ko (IR IS + I T ) . Konstanta k, pojavljuje se zbog
razlike u prijenosnim omjerima. Struja tercijarnog namota protjeEe kroz
impedanciju Z,: pa pad napona na toj impedanciji djeluje na svitak releja
Na isti svitak djeluje napon VR. Drugi svitak releja prikljuren je na
I/ napon UTS. Iskustvo tvornice koja proizvodi takve releje pokazuje da je
s obzirom na rad releja u sluEaju kratkog spoja povoljno preko otpora
i! prllrljuEiti na svitak releja napon koji za l Z O prethodi (Lit. 100) pred
naponom UTs Rotor releja i sada je u ravnoteii, kad su naponi svitaka u
i fazi ili protufazi.
iI Da bismo odredili struje i napone na releju, posluiimo se nadoknadnom
shemom jednopolnog kratkog spoja (sl. 7.65). Pretpostavimo da je kratki
I spoj nastao na kraju voda, a da se relej nalazi na njegovu pofetku. Buduti
1
I
je Id = Ii = I. = 3-IR (ako pretpostavimo da je kratki spoj nastao u fazi
1 R), napone na pofetku voda moiemo prikazati relacijama

Slika 7.64. Shema spoja distantnog releja izvedenog kao indukcioni

relej s cilindriekim rotorom za sluEaj jednopolnog kratkog spoja
gdje su Z, direktna i inverzna, a Z,,, nulta impedancija mreie iz koje UvrStavanjem vrijednosti iz (7.40) dobivamo
se napaja promatrani vod. Elektromotornu silu Ed na generatoru odre-
dujernv prema shemi sa sl. 7,65.
+ +
Ed = Id(2 Zm 2 Z Zo, +Zo) . . . (7.41)
UzimajuCi u obzir zakret od 12O i relaciju (7.45), napon na 'drugom svitku
releja jest

Slika 7.65. Ekvivalentna
shema za jednopolni
kratki spoj na kraju
voda (Zm i ZO, inlpe-
dancije mreie, Z 1 Zo
impedancije voda; Vd, Vi
i Vo naponi na krajy
voda; Vd', Vi' i VO
naponi na poretku voda)
>
Na sl. 7.66. prikazani su naponi i struje za veCi (Zl l,,) i manji (1, < l,,)
razrnak izmedu releja i kratkog spoja. Kao i na sl. 7.62. vektorski dijagrami
su radi pojednostavnjenja crtani uz pretpostavku da kratki spoj ostaje na
istom mjestu; jednom se promatraju prilike na daljem, a drugi put na
bliiem releju. Usporedbom smjerova vektora U, i U, mogu se konstatirati
razliEiti smjerovi zakrets rotora.

Napon VR na poEetku voda moiemo pomoCu simetrifnih komponenata

prikazati izrazom

pa uvrStavanjem za Ed vrijednosti iz (7.41) dobivamo

Napon U1, koji djeluje na svitak releja, jednak je

Slika'7.66. Naponi koji djeluju na svitke releja na sl. 7.64. u slufaju jedno-
Pri tome je uzeto u obzir da je Is = IT = 0. Ako joS uvrstimo da je I,l= polnog kratkog spoja
1
= - IR, dobivamo
3 Analogno kao za tropolni kratki spoj, a pomocu relacije (7.33), moglo
bi se odrediti podrufje djelovanja releja.
UdeSenje vremena moie se postiCi odvojenim vremenskim relejom
(npr. prema sl. 7.50) ili relejom u kojega je vrijeme od uzbude do zatva-
ranja kontakata ovisno o velifini mjerene impedancije. U prvom sluEaju
imamo stupnjevanje se postiie bilo prespajanjem na odvojak naponskog transfor-
matora, bilo premoStenjem dijela namota naponskog transformatora. Za
drugi tip postiie se ovisnost vremena o impedanciji pogodnom mehanif-
Linijski napon URSodreduje se iz relacije
kom konstrukcijom (promjena kraka vage i sl.). Noviji releji izvode se
UTS=VTf-Vi = a V d r +a2Vl+Vo'-a2Vi-aV;-V,'= obieno s posebnim vremenskim relejom.
. = (a-a2) (Vi-V:) . . . (7.47)
 C. Primjeri praktiEkih izvedbi distantnih releja (radi pojednostavnjenja pretpostavljeno je da su svi faktori proporcio-
nalnosti jednaki jedinici). Zbog preklapanja kontakata kroz svitke pomoC-
Teinja je tvornica da proizvode distantnu zaStitu s najmanjim moguCim nog strujnog transformatora protjecat C.e takoder struja proporcionalna
brojem distantnih releja, jer je taj Elan najskuplji dio ove zaStite. Novije linijskom naponu
izvedbe imaju samo jedan distantni relej sa dva, tri i Sest nadstrujnib UM= URT= VR-VT . . . (7.51)
releja. I

Na sl. 7.67. prikazana je shema djelovanja distantnog releja s uspo- Prema ekvivalentnoj shemi za tropolni kratki spoj (sl. 7.68), s oznakama
redbom ispravljenih struja (sl. 7.59). Osim distantnog releja postoji i kao na sl. 7.65. za tropolni kratki spoj, vrijedi
usmjereni relej iste izvedbe (sl. 7.26), j er upotreblj eni distantni relej
moie djelovati i pri suprotnom smjeru energije. U shemi na sl. 7.67.
izostavljen j e radi poj ednostavnjenja vremenski relej i svi pomoCni releji,
a prikazano je prespajanje na odredene struje i napone u ovisnosti o
vrsti kratkog spoja. Nadstrujni releji djeluju u ovisnosti o vrsti kratkog
spoja i preko preklopnih kontakata spajaju na pomoCne strujne transfor-
matore struje i napone koji omogukuju ispravno djelovanje releja. Veli- Na poEetku voda napon direktnog sistema jest
Eine struja koje se dovode u pomoCni strujni transformator proporcionalne
su padu napona u djelatnim otporima (RR, Rs, RT i Rz), koji se nalaze
u sekundarnom krugu strujnih transformatora, dok je pad napona u
tim otporima proporcionalan struji u vodovima. jer je elektromotorna sila
Promotrimo djelovanje releja pri tropolnom kratkom spoju, kad Ce
proraditi sva tri releja kroz koja protjeEu struje u fazama (IR, IS i IT).
Kroz namot pomoCnog strujnog transformatora proteCi Ce struja propor-
cionalna razlici struja IR i IT, pa za struju kroz relej (IM)moiemo postaviti

R S T r u u u

Ill
Slika 7.68. Ekvivalentna Slika 7.69. Ekvivalentna
shema za odredivanje shema za odredivanje
napona na poEetku voda napona na pofetku voda
za sluEaj tropolnog krat- za sluraj dvopolnog
kog spoja na kraju voda kratkog spoja na kraju
voda

Sto izlazi iz prilika na mjestu kratkog spoja (Vd = 0). Fazni naponi na
poEetku voda jesu
VR=V; = I d Z . . . (7.56a)

pa je linijski napon na poEetku voda

Slika 7.67. Shema spoja distantne zaStite s jednim relejem s usporedbom
ispravljenih struja
Elektromotorna sila (sl. 7.70) iznosi Uzimajubi u obzir da je a2 + a = - 1, te nakon uvrStavanja vrijednosti
za Z, iz (7.71), dobivamo

d z - {a2[z,,+ 3 z (1 + 2 k,)
urn= z,, + z I+ zom+ z, + 2 z,,,] +
a komponente struja I

Zom + Zo + zo,, - z , ( 1 + 3 k ~ ) ) . . . (7.90)

I. = -1 d
z,, + z + z,, + z, Struja IN (7.85) iznosi
IN = a2 Id + a Ii + I , ( 1 + 3 k,), . . . (7.91)
jer je IZ = 3 I,. UvrStavanjem vrijednosti za struje iz (7.87) dobiva se

Sto sve izlazi iz uvjeta za kratki spoj na kraju voda. UvrStavanjem u izraze IM =
Z,,
Id
+ Z + Z,, t Z,
[a2(Z,, + Z + Z,, + Z,) -
za komponente napona na poPetku voda (7.72), dobivamo

odakle, uzimajuti u obzir (7.71), te da je -a = a+ 1, dolazimo do izraza

za struju IM, iz kojega je omjer U M i IM jednak impedanciji voda Z .
Analogno se dobiva za kratke spojeve medu fazama R-S i R-T.
Prema tome za sve vrste kratkog spoja omjer napona U r i struje IM
jednak je impedanciji izmedu mjesta prikljuPka releja i mjesta kratkog
spoja, pa relej s preklopnirn kontaktima prema shemi na sl. 7.67. djeluje
selektivno s obzirom na udaljenost kratkog spoja, za sve vrste kratkih
spojeva.
R S 1
Slika 7.70. Ekvivalentna
shema za odredivanje
napona na pofetku voda
za sluraj dvopolnog
kratkog spoja s isto-
dobnim spojem sa zem-
ljom na kraju voda

Napon Uy je dakle
tr- I
U M= vs =
z,
Id
+ z + z,, + z, {a2 [Z ( Z , + Z + Z,, + Z,) +
Slika 7.71. Shema spoja distantne zaStite s jednim indukcionim relejem
s cilindritkim rotorom
33 Visokonaponska rasklopna postrojenja
 Na sl. 7.71. prikazana je shema spoja distantne zaitite s jednim induk-
cionim relejom s cilindritkim rotorom, koji radi na vek opisanom principu.
1 opet postoje Eetiri nadstrujna releja, koji prema vrsti kratkog spoja spa-
jaju na ZModredene struje i odredene napone u oba kruga svitaka releja.
Struja IZ releja koji reagira u sluEaju spoja sa zemljom dobiva se pomoku
sekundarnog namota spojenog u trokut, dok se struje koje protjeEu kroz
impedanciju ZM dobivaju iz tercijarnog namota pomoknog strujnog tran-
sfomatora.
7.7. DIFERENCIJALNI RELEJI
A. Princip djelovanja
Diferencijalni releji usporeduju istovremene veliEine i mjere njihovu
razliku, odnosno djeluju u ovisnosti o toj razlici. Spoj se odabire po prin-
cipu da u normalnom pogonu kroz relej ne teEe struja, odnosno da relej
ne djeluje. Nasuprot tome, u sluEaju kvara unutar podruEja koje Stiti dife-
rencijalni relej (StiCleno podruEje) zaStita mora proraditi i dati impuls za
daljnje djelovanje (isklapanje sklopke i sl.).
Diferencijalni releji su u principu nadstrujni neusporeni releji, koji
usporeduju bli struje na poEetku i na kraju Stikenog dijela postrojellja
(generatora, transfomatora, vodova i sl.), ili pak struje na istom kraju
dvaju ili viSe dijelova postrojenja. U prvom sluEaju govorimo o uzduinoj,
a u drugom o popreEnoj diferencijalnoj zagtiti. Bavit 6emo se u prvom
redu uzduinom diferencijalnom zagtitom.
Promotrimo u najjednostavnijem sluEaju prilike u sekundarnim kru-
govima strujnih transformatora na koje je spojen diferencijalni relej
(sl. 7.72. do 7.74). Diferencijalna zaitita Stiti dio mreie (prikazan sa svi-
cima) koji se nalazi medu strujnim transfomatorima, na Eije je sekun-
darne namote prikljuten diferencijalni relej. Ako pretpostavimo da na
oba kraja imamo strujne transformatore taEno istih karakteristika (isti
prijenosni omjer, iste nadstrujne karakteristike itd), u normalnom pogonu
i u sluEaju kvara izvan Stikenog podruEja (sl. 7.72) neke tefi struja kroz
diferencijalni relej. Struja je definirana relacijom
Ai = i, - i2 . . . (7.93)
AT
I - -
i ., = -i ~
strujni transformaton'
bez poqrejke
il
strujni tmnsfirmah~i
s pogrefkom
Slika 7.72. Struje u krugu diferencijalnog releja za slutaj
kvara izvan GtiCenog podrueja
Buduki da su sekundarne struje medusobno jednake (i, = i,), kad su -
uz prihvakene pretpostavke - i primarne medusobno jednake (I, = I,)
struja je kroz relej A i = 0. Ako karakteristike strujnih transformatora
nisu iste, sekundarne struje Ce se razlikovati i po izhosu i po fazi, pa f e
kroz 'diferencijalni relej teki neka struja A i 4 0. Struja A i normalno ke
biti veka Sto je veka primarna struja, jer se u nadstrujnom podruEju nor-
malno karakteristike strujnih transformatora viSe razlikuju, no i male
razlike u karakteristikama - radi velikih struja - izazvat Cle relativno
velike struje kroz diferencijalni relej.
Slika 7.73 Struje u krugu diferencijalnog releja za slutaj
kvara unutar StiCenog p 0 d ~ E j ai napajanja s jedne strane
U sluEaju kratkog spoja unutar Stikenog podruEja (sl. 7.73. i 7.74) struje
kroz diferencijalni relej vrlo su velike, pa pogreSke strujnih transfomatora
ne utjeEu na djelovanje releja. Pri napajanju s jedne strane (sl. 7.73),
struja kroz diferencijalni relej ( A i) bit Cle praktiEki jednaka sekundarnoj
struji na strani napajanja (i,), jer sekundarni namot drugog strujnog
transformatora h a , u usporedbi s namotom releja, vrlo veliku impedan-
ciju (Z,).
A
-
L f
-1-2,
A I
(2
Ai
-
If
-
strujni transformahr;
be.? poqrefke
A r
* - - i
ir
stryni tfrasformtori
s pogreikom
Slika 7.74. Struje u krugu diferencijalnog releja za slutaj
kvara unutar StiCenog podrutja i napajanja s obje strane .
Prema tome naroEitu painju treba obratiti na opasnosti od pogreSnog
djelovanja kad kvar nastane izvan Stikenog podruEja. Da se to sprijeEi,
relej treba udesiti da djeluje kad struja postigne ili prekoraEi neku, ne
suviSe nisku, vrijednost. Proradna struja, na koju se obifno udeSava dife-
rencijalni relej, iznosi 30°/o do 50°/o nazivne sekundarne struje strujnog
transformatora (dakle izmedu 1,5 i 2,5 A, ako je nazivna struja 5 A). Pro-
radna struja konstantna je i neovisna o primarnoj struji, dok je struja d i, 1
za kvar izvan Btifenog podruEja, pribliino proporcionalna primarnoj struji
(sl. 7.75). Ako je A i vefa od proradne struje relej f e djelovati, iako je

i : v ,
0
1,. 1 , , Slika
diferencijalnog
7.75. Radna
releja
karakteristika
(struja A i
za kvar izvan Sticenog podruEja)
Slika 7.77. Struje u krugu stabiliziranog diferencijalnog releja za sluEaj kvara
unutar Stifenog podruEja

strujom A i prevlada moment proizveden zbrojem struja i, i, i silom

0 2 4 6 8 YU 12 14 16 f8 pera. Budufi da su sile proporcionalne kvadratima tokova, a tokovi s u
k proporcionalni strujama kroz svitke, za uvjet ravnoteie moie se postaviti
kvar nastao izvan Stifenog podrdja. To f e se dogoditi releju s radnom
karakteristikom sa sl. 7.75, ako je primarna struja vefa od Ikr. Da bi se
sprijeEilo pogregno djelovanje zabtite ako se pojavljuju struje kratkog gdje je k konstanta koja se moie po volji odabrati promjenom broja
spoja vefe od Ikrrpotrebno je povefati proradnu struju, Sto smanjuje zavoja, izborom duljine krakova vage ili veliEine zraEnog raspora, a C
vrijednost zastite. sila pera koja u (7.94) ima dimenziju A2. Ako je npr. C = 1, znaEi da f e

-. -.
((=I2
I
AT=^ . rf +iz
strujni transformafori I
bez poqre?ke

- i
- A1 I
Slika 7.78. Primjer proradne karak-
teristike stabiliziranog diferencijal-
nog releja (C = 1)

Slika 7.76. Struje u krugu stabiliziranog diferencijalnog releja za slutaj kvara
izvan Sticenog podruEja
Da se izbjegne opasnost od krivog djelovanja, izvode se stabilizirani
diferencijalni releji, u kojima postoje dva strujna sistema: jedan kroz koji
protjeEe diferencija struja (Ai), i drugi kroz koji protjeEe suma struja
(sl. 7.76. i 7.77). Takav relej moie se izvesti u obliku vage. Do zakretanja
poluge, odnosno zatvaranja kontakata releja, dolazi ako moment proizveden
pero driati ravnoteiu sili svitka kroz koji protjefe struja A i = 1, uz
uvjet da kroz ostale svitke struja ne tefe. UzevSi u obzir (7.93), moie se
(7.94) napisati u obliku
Ta relacija predstavlja jednadibu proradne karakteristike stabiliziranog
diferencijalnog releja (sl. 7.78). Uz proradnu karakteristiku ucrtana j e
struja A i', koja je posljedica pogreSke strujnih transfomatora pri kvaru
izvan Stikenog podrufja (I, = I,), te struja A i" pri kvaru unutar Stikenog
podrutja, all za 8luCaj napajanja s jedne strane. Vidi se da neke doCi do
djelovanja releja pri kvaru izvan Stikenog podrufja, dok 6e relej djelovati
za slufaj kvara unutar njega i u slufaju napajanja sarno s jedne strane.
kotva, kroz fiji namot protjefe struja jednog strujnog transformatora
(i,), moie se zakretati izmedu dva pola uzbudena strujom drugog strujnog
transformatora (i,). U lijevom zrafnom rasporu protjefe zbroj tokova

B. Izvedbe diferencijalnih releja

Najstarija izvedba osniva se na principu vage, kako je prikazano na
sl. 7.76. i 7.77.
U novijim izvedbama diferencijalni relej ukljufen je u dijagonalu isto- Slika 7.80. Spoj stabiliziranog diferencijal-
smjernog mosta (sl. 7.79). Jednadiba ravnoteie sada glasi nog releja u mostu istosmjerne struje
s paralelno spojenim otporima

gdje je C opet sila pera (izraiena u A) koja se protivi zatvaranju kon- (a, + a , ) , a u desnom njihova razlika ( a l - 9,). Sile koje djeluju na
kotvu proporcionalne su kvadratu tokova u zraEnom rasporu, pa jednadiba
takta releja. Konstantu k moie se ostvariti izborom pogodnog prijenosnog
omjera pomoknog strujnog transformatora ili uz isti prijenosni omjer po- ravnoteie glasi
moknih strujnih transformatora pomoCu releju paralelno spojenih otpora
(sl. 7.80). Tada je konstanta k = r,l(rl +
r,), jer s tim omjerom treba mno-
Ziti zbroj struja da se dobije dio toga zbroja koji protjde kroz relej. Uzi- Velifina C, koja je proporcionalna sili pera, ima negativan predznak, jer
majuki u obzir (7.93) iz (7.96) dolazimo do jednadibe proradne karakte- sila pera djeluje u istom smjeru kao i razlika tokova. Konstanta k ovisi
ristike releja
k12i,+AiI-Ai+C=O . . . (7.97)
Na sl. 7.81. prikazane su proradne karakteristike za C = 1, k = 0,l i k =
= 0,2. Proradne karakteristike imaju u naEelu ista svojstva kao i karak-
teristike releja na principu vage.
Druga izvedba (sl. 7.82) osniva se na usporedbi magnetskih tokova
proizvedenih sekundarnim strujama strujnih transformatora. Pomifna

-&(A)
Slika 7.81. Primjer proradne karak-
teristike stabiliziranog diferencijal-
nog releja u mostu istosmjerne
iitruje
Slika 7.82. Principijelni prikaz
diferencijalnog releja s uspo-
redbom magnetskih tokova

o razlici zraEnih raspora izmedu kotve i polova. Kontakt releja je mirni

kontakt, koji se otvara kad prevlada sila na strani sume tokova, a ostat
Ce zatvoren ako jedna od struja postane jednaka nuli, Sto se dogada u
slufaju kvara Stikenog podrufja pri napajanju s jedne strane. Zbog toga
se relej s usporedbom magnetskih tokova ne moie upotrijebiti s radnim
Slika 7.79. Prikljufak stabiliziranog diferencijalnog releja izvedenog kao kontaktom. Izvedba releja s mirnim kontaktom nije dovoljna za zaStitu,
most istosmjerne struje pa se u seriju s takvim kontaktom spaja radni kontakt nadstrujnog releja
I
(sl. 7.83) s proradnom strujom od npr. 20°/o nazivne struje. U sluEaju kvara
izvan Stikenog podruEja dobi be, radi velikih struja i gregke strujnih
transformatora, do djelovanja nadstrujnog releja (A na sl. 7.83), ali zbog
velike vrijednosti sume tokova otvorit be se mirni kontakt releja B, pa do
djelovanja zaStite nete d&i.
Slika 7.83. Shema spoja diferencijalnog releja s uspo-
redbom magnetskih tokova (B) (A-nadstrujni relej)
Stabilizirani diferencijalni relej moie se izvesti i kao transduktorski
relej, u kojemu se ovisnost o sumi struja (i, +
i,) postiie predmagneti-
ziranjem ieljezne jezgre s ispravljenom sumom struja. Diferencija struja
3 i mora najprije savladati predmagnetiziranje, da bi transformatorski
djelovala na relej preko njegova namota. Poieljna proradna karakteri-
stika postiie se izborom povoljnog broja zavoja namoti.
C. Diferencijalna zaStita transformatora
Prikazano djelovanje diferencijalne zaStite vrijedi za prilike koje vla-
daju kad se diferencijalnim relejem Stiti generator ili vod. Diferencijalni
relej moie se medutim upotrijebiti i za zaStitu transformatora, pa se tada
moraju uzeti u obzir prilike koje vladaju u tom slufaju.
U prvom redu treba imati u vidu da su primarne struje kroz strujne
transformatore, koji su postavljeni na obje strane Stidenog transformatora,
obrnuto proporcionalne prijenosnom omjeru transformatora. Drugo, kako
se radi o razlifitim naponima, strujni transformatori su razlifite izvedbe,
pa n e mogu imati ni iste karakteristike. TreCe, usporedba struja primar-
nog i sekundarilog namota transformatora oteiana je zbog pomaka u fazi
medu strujama. I konafno Eetvrto, u regulacionim transformatorima mije-
nja se za vrijeme pogona prijenosni omjer, koji utjefe na odnos struja
kroz strujne transformatore. Sve to oteiava upotrebu diferencijalne zaitite.
No pogodnom izvedbom i upotrebom stabiliziranih diferencijalnih releja
moie s e transformator efikasno zagtititi diferencijalnom zagtitom.
Na djelovanje diferencijalne zagtite utjef e i struja magnetiziranja i
pojave neposredno nakon uklapanja transforrnatora, Sto Ce biti posebno
razmotreno.
b) Stru.le kratkog spoja k r a transformator r
Spoj diferencijalne zaStite transformatora treba odabrati tako da se
eliminira fazni pomak koji postoji medu strujama kroz primarne namote
strujnih transformatora, da ne bi doilo do pogreSnog djelovanja u nor-
malnom pogonu i pri kratkom spoju izvan Stikenog podrufja. Izvedba
ovisi o spoju trensformatora, pa je potrebno razmotriti taj utjecaj na
prilike u normalnom pogonu i za vrijeme kratkog spoja.
Pri tropolnom kratkom spoju imamo s obzirom na fazni pomak struja
iste prilike kao u normalnom pogonu, pa ih nije ni potrebno posebno
razmatrati. To vrijedi za bilo kakav spoj transformatora.
U transformatoru sa spojem zvijezda-zvijezda pojavljuju se struje u
istim fazama i na primarnom i na sekundarnom namotu. Struje su
u odgovarajubim fazama ili u fazi ili u protufazi, Sto ovisi o gmpi spoja
(YyO ili Yy6). Osim toga omjer velifina struja obrnuto je proporcionalan
prijenosnom omjeru.
Tako jednostavni odnosi medutim ne postoje u transformatom u spoju
zvijezda-trokut, a ni u transformatoru zvijezda-zvijezda, s tercijarnim
namotom spojenim u trokut, pa je potrebno razmotriti prilike u takvim
transformatorima u slufaju dvopolnog i jednopolnog kratkog spoja.
Za dvopolni kratki spoj neposredno uz prikljuenice vrijedi Id = - Ii
i I, = 0, odnosno upotrebom oznaka sa sl. 7.84.
I,, = 0 . . . (7.99b)
Iz toga slijedi za struje u fazama
IRz= + IZi+ I,, = 0 . . . (7.100a)
IS, = a2Ild + a IZi+ I,, = (a2- a) IZd= -j f i ~ ~ ~
. . . (7.100b)
IT2= a IZd+ a2 + I,, = - (a2- a) Izd= j f i l Z d . . . (7.100~)
Prema izloienome u trebem poglavlju, struje direktnog sistema u namo-
tima spojenim u trokut (sl. 7.84) dobivaju s e iz relacija
 Struje u narnotu spojenom u zvijezdu odredujemo bilo pomoku simetrifnih
komponenata, bilo neposredno iz struja u namotima. U svakom slueaju
treba uzeti u obzir da su struje u zvijezdi za fi veke nego u trokutu,
te da imaju suprotan smjer (uz pretpostavku istog smjera motanja!).
Polazebi od simetrifnih komponenata dobivamo za struje direktnog siste-
ma, uz pretpostavku da je prijenosni omjer 1 : 1 I

dok za struje inverznog sistema vrijedi

Slika 7.84. Struje u trans-

formatoru zvijezda-tro-
kut u sluraju dvopolnog
kratkog spoja na strani
namota spojenog u tro-
kut (spoj Dy5 odnosno
Yd7)

Zbrajanjem komponenata struja dobivarno stmje u fazama

dok su struje inverznog sistema, uzimajuki u obzir i relaciju (7.99a)
1 1
fi
IR1= -
3
- (a2- 1)Izd + fi (1 -a) IZd= -
fi (a2- a) IZd= -j IZd
3
IRz; = - (I~zi- Iszi) = - (a - 1)I z d . . . (7.102a)
3 3

Prema tome su stmje u pojedinim namotima spojenim u trokut

Do istog rezultata bismo doSli polazeki od struje u namotima trokuta,
a koristeki relacije (7.103).
Na sl. 7.84. prikazane su komponente struja i struje u fazama, do
kojih se moie doki i grafifkom konstrukcijom.
Za dvopolni kratki spoj na strani zvijezde (sl. 7.85) polazi se od
istih uvjeta (7.99), a struje u namotima spojenim u trokut dobivaju se
iz relacije
 dok su struje u vodovima prikljuEenim na trokut
IRI = 3 Izd . . . (7.111a)
Is1 = Izd . . . (7.111b)
ITl = -j 2 IZd . . . (7.111~)
Za jednopolni kratki spoj (sl. 7.86) polazi se od uvjeta I Z d = I Z i = I,,.
Struje u namotirna spojenim u trokutu odreduju se prema (7.107), a
u vodovima prikljuEenim na namote spojene u trokut prema (7.108).

Slika 7.85. Struje u transformatoru zvijezda-

trokut u sluEaju dvopolnog kratkog spoja na
strani namota spojenog u zvijezdu (spoj Dys od-
nosno Yd7)
odnosno iz analognih izraza, dok su struje u vodovima prikljuEenim na
namot spojen u trokut
= 1 ~ 1 ;- I ~ l d ' . . . (7.108a)
Slika 7.86. Struje u transformatoru zvijezda-
trokut u sluEaju jednopolnog kratkog spoja na
strani namota spojenog u zvijezdu (spoj D y ~ o d -
nosno Yd7)
Analogno vrijedi za inverzni sistem struja. Struje u namotima i struje Struje u namotu spojenom u zvijezdu iznose
u prikljuenim vodovima odreduju se na vet5 opisani nafin.
IRz = 3 I,d . . . (7.112a)
Struje u namotu spojenom u zvijezdu iznose
Is2 = IT2 = 0 . . . (7.112b)
struje unutar trokuta
I R l f = - <3
Islr = ITlr = 0
struje u namotu spojenom u trokut
dok su struje u vodovima prikljuEenim na namot spojen u trokut
IR1 = -*12a . . . (7.114a)
I s 1 = fl Izd . . . (7.114b)
In = 0 . . . (7.114~)
 Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom na
strani namota spojenog u zvijezdu (sl. 7.87), na mjestu kratkog spoja
+ +
ispunjen je uvjet Id Ii I, = 0. S obzirom na odnose izvedene u
treCem poglavlju, moie se za inverznu i nultu komponentu struja postaviti

struje unutar trokuta

I sada struje u namotima spojenim u trokut odredujemo prema (7.107),

a u vodovima prikljutenim na trokut prema (7.108). Struje u fazama
namota spojenog u zvijezdu iznose

dok su struje u vodovima prikljuEenim na trokut

I~~ = - - - Izd [ Z -j ( Z + 2 Z ) ] . . . (7.118a)

2 Zi Z, +

Pri odredivanju struja u transformatoru zvijezda-zvijezda s tercijar-

nim namotom spojenim u trokut (bez izvoda), treba uzeti u obzir da
struje direktnog i inverznog sistema ne mogu teCi u namotu spojenom
u trokut (jer mora biti IR3= IS3 = IT^), te da struje nultog sistema ne
mogu teCi u namotu spojenom u zvijezdu s izoliranom nul-taEkom (jer
+ +
tada mora biti IR IS IT = 0, Sto nije ispunjeno za nulti sistem struja).
Ako dakle nastane tropolni ili dvopolni kratki spoj, kroz tercijarni
narnot neCe teCi struje, jer ne postoji nulti sistem struja. Struje u pri-
marnim namotima imat Ce istu apsolutnu vrijednost (uz pretpostavku da
je prijenosni omjer 1 : l), uz suprotan smjer od struja u sekundarnim
namotima, pa te vrste kratkih spojeva nije potrebno posebno razmotriti.
Prilike pri jednopolnom kratkom spoju na transformatoru zvijezda-
zvijezda s tercijarnim namotom prikazane su na sl. 7.88. PolazeCi od
uvjeta IZd= Izr= 12,, komponente struja u primarnom namotu iznose
Ild = - I2d
1 . = - 1 . 21 = - 1 2d

I,, = 0

Slika 7.87. Struje u transformatom zvijezda-trokut dok su u tercijarnom namotu komponente struja
u slufaju dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spo-
jem sa zemljom na strani namota spojenog u zvijezdu IZd= IJi= 0 . . . (7.120a)
(spoj D y 5 odnosnoYd7)
 dok su komponente struja u primarnom namotu
I l d = -IPd . . . (7.126a)

I,, = 0 . . . (7.126~)
Struje u fazama sekundarnog namota odredene su izrazima (7.116), a
struje su u fazama tercijarnog namota

Slika 7.88. Stmje u transformatom zvijezda-zvije-

zda s tercijarnim narnotom spojenim u trokut u
sluEaju jednopolnog kratkog spoja (spoj -6)

I
Struje u sekundarnom namotu iznose
1 ~=2 3 Ild . . . (7.121a)
IS2 = I T 2 = 0 . . . (7.122b)
u tercijarnom namotu
1
IRs = ISL = I T 3 = - - . . . (7.123)
dok su u primarnom namotu ,
I

Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom (sl. 7.89) ~

komponente struja u sekundarnom namotu odredene su relacijama (7.115);
kompunente struja u tercijarnom namotu iznose
Isd = 13i = 0 . . . (7.125a)
Slika 7.89. Struje u transformatoru zvijezda-zvijezda
s tercijarnim namotom spojenirn u trokut u slutaju
dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem
sa zemljom (spoj Yy6)
34 Visokonaponska rasklopria postrojenja
dok su struje u primarnom namotu
budu medusobno jednake i u fazi, jer samo je tada moguke ispravno
funkcioniranje diferencijalnog releja.
Odredimo potrebne prijenosne ornjere strujnih transformatora, koji
ke osigurati jednakost struja i kontrolirajmo njihove spojeve, koji moraju
osigurati ispravan fazni pomak struja. Pri tome kemo zanemariti struje
magnetiziranja; jer diferencijalna zaStita nije tako osjetijivo udeSena.

U sluEaju dvopolnih (sl. 7.84. i 7.85) i jednopolnih kratkih spojeva

sl. 7.86.i 7.88)struje u svim namotima ili su u fazi ili su zakrenute za 180°,
pa se one mogu jednostavno prikazati pomoku strelica. Na sl. 7.90. pri-
kazane su struje u transformatoru zvijezda-trokut, a na sl. 7.91.u trans-

SLika 7.91. Pojednostavnjeni prikaz struja kratkog spoja u

transformatoru zvijezda-zvijezda s tercijarnirn narnotorn
spojenim u trokut

Za zaStitu transformatora u spoju zvijezda-zvijezda (sl. 7.92) diferen-

cijalni releji spajaju se na sekundarne namote strujnih transformatora,
koji su spojeni u zvijezdu. Zamislimo da je na sekundarnoj stani trans-
formatora sa sl. 7.92. nastao tropolni kratki spoj (odnosno da je trans-

& - &
Slika f.90. Pojednostavnjeni prikaz struja kratkog
spoja u transformatoru zvijezda-trokut

formatoru zvijezda-zvijezda s tercijarnim narnotorn spojenim u trokut.

Broj strelica predstavlja viSekratnik veliEine struja u odnosu na struje
u istoj shemi uvaiivSi pri tome prijenosni omjer transformatora. Prika-
zivanje pomoC.u strelica moie znatno povekati preglednost prilika za vri-
jeme kratkog spoja.
C) Diferencijalna zaStita dvonarnotnih transforrnatora
Spoj strujnih transformatora za prikljufak diferencijalne zagtite treba
Slika 7.92. Shema spoja diferencijalne zaStite transformatora zvijezda-zvijezda
tako odabrati da sekundarne struje na obje strane ufinskog transformatora bez rnedutransformatora
formator simetriEno optereken). Tada je struja faze R na sekundarnoj
strani Ill,,dok je struja u sekundarnom namotu strujnog transformatora

gdje je p, prijenosni omjer strujnog transformatora na sekundarnoj strani

uPinskog transformatora
I

In2 . . . (7.130) I
P2 = -
2,,,
U primarnom namotu ufinskog transformatora tefe struja

I
Slika 7.93. Shema spoja diferencijalne zaStite transformatora zvijezda-trokul:
bez medutransformatora
ako je p prijenosni omjer ufinskog transformatora
dok su struje koje izlaze iz trokuta sekundarnih namota strujnih trans-
formatora
iRl = iR2' -iTll =
IPd
(1 - a) - . . . (7.138a)
dok u sekundarnom namotu strujnog transformatora, na primarnoj strani PP
ufinskog transformatora, tefe struja

gdje je p, prijenosni omjer strujnog transformatora na primarnoj strani

In 1 . . . (7.134) I
PI = - U namotima primarne strane ufinskog transformatora teku struje
2n1

Iz uvjeta in, = iR2 slijedi

odnosno, kad su in, = in?,Sto je normalno slufaj

a u vodovima na prirnarnoj strani

Za zaStitu transformatora u spoju zvijezda-trokut (sl. 7.93) moiemo I
provesti isto razmatranje, ali tada nije dovoljno promatrati struje samo 1 I?d
u jednoj fazi. Struje tropolnog kratkog spoja na sekundarnoj strani trans-
IRl = IR1'-IT; = fi (1-a)
- -
P
. . . (7.140a)
formatora iznose

pa su u sekundarnim namotima strujnih transformatora

 Na sekundarnoj strani strujnih transformatora postavljenih na primarne
strane uEinskog transformatora teku struje

inl = -
In1
- - 1 Isd
- fl (1-4 -
PPl

IZ uvjeta da je iR1 = iRz, iS1 = iSz i iT1 = iTz dobiva se

a ako postavimo da je in, = in, imamo

&=$,=&L . . . (7.143) Slika 7.94. Shema spoja diferencijalne zaHtite transformatora zvijezda-zvijezda
In1 un2 s tercijarnim namotom spojenim u trokut bez medutransformatora (prikaz po-
greSnog djelovanja za sluEaj jednopolnog kratkog spoja izvan StiCenog pod-
Prema tome, za,strujne transformatore na strani zvijezde treba odabrati rueja)
za flveCu nazivnu struju od one koja bi odgovarala nazivnoj struji uEin-
skog transforrnatora. na sl. 7.95. i pretpostavimo da je na sekundarnoj strani nastao jednopolni
Mana prikljuEka diferencijalne zaStite prema shemama na sl. 7.92. i kratki spoj. KoristeCi oznake upotrebljene za razmatranje sheme na sl.
7.93. jest ta Sto se za samo jedan slog strujnih transformatora (bilo na 7.92. za struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora, dobi-
kojoj strani uEinskog transforrnatora) mogu upotrijebiti strujni transfor-
matori normalizirane primarne struje, jer za drugi slog mora biti zado-
voljena relacija (7.135), odnosno (7.143), pa su potrebni strujni transfor-
matori nenormalizirane primarne nazivne struje. Osim toga, kad se radi
o transformatoru zvijezda-trokut (sl. 7.93) ne postoji moguCnost uze-
mljenja jedne od sekundarnih stezaljki strujnih transformatora posta-
vljenih na strani zvijezde, Sto nije poieljno zbog razloga sigurnosti. Treba,
medutim, naglasiti da Ce zaStita prikljuEena prema $1. 7.92. i 7.93. ispravno
djelovati.
Nasuprot tome, to se ne moie tvrditi za spoj analogan onome na sl.
7.92, ako trailsformator zvijezda-zvijezda ima joS i tercijarni namot spojen
u trokut (sl. 7.94). ZaStita Ce, naime, djelovati i u sluEaju kratkog spoja
izvan StiCenog podrufja, ako se pojavljuje nulta komponenta struje. Po-
greSno djelovanje zaStjte u sluEaju jednopolnog kratkog spoja izvan Sti-
Cenog podruEja prikazano je na sl. 7.94, jer u prikazanom sluEaju kroz
diferencijalne releje protjeEe struja, Sto Ce dovesti do njihovog djelovanja
i pored toga Sto je kvar izvan StiCenog podruEja.
1 Zbog svih tih razloga normalno se diferencijalna zaStita izvodi s me-
:dutransformatorom koji ima isti spoj kao uEinski transformator, a spojen
je na sekundarne namote strujnih transformatora spojenih u zvijezdu.
Postavljanjem medutransformatora moguCe je upotrijebiti strujne trans-
f ormatore normaliziranog prijenosnog omjera, jer se korektura prijenos- Slika 7.95. Shema spoja diferencijalne zaStite transformatora zvijezda-zvijezda
nog omjera vrSi medutransformatorom. Zbog toga je u svakom sluEaju s tercijarnim namotom spojenirn u trokut s medutransformatorom - prilike
potrebno odrediti prijenosni omjer medutransformatora. Podimo od sheme za sluraj jednopolnog kratkog spoja izvan StiCenog podrurja

vamo veliEine prema (7.129) i (7.133). Buduhi da postoji medutransfor-
mator s prijenosnim omjerom p, definiran omjerom
gdje s u in,' nazivna struja namota prikljurenog na primamu, a in,' na-
zivna struja namota prikljuEenog na sekundarnu stranu uEinskog transfor-
matora, struja iE1 transformirana u medutransformatoru iznosi
Da n e bi do510 do djelovanja diferencijalnog releja mora da bude in; =
= in,, pa je prijenosni omjer medutransformatora
Prijenosni omjer p, stvarno je korektura koja je potrebna kad nije
ispunjena relacija (7.135). Ako je, naime, zadovoljena spomenuta relacija
bit be p , = 1, pa radi korekture prijenosnih omjera medutransformator
ne bi ni bio potreban. No kad se uzmu u obzir prilike u sluEaju kratkih
spojeva prl kojima se pojavljuje nulta komponenta struje - usporedi
sl. 7.94. i 7 95. - pokazuje se neophodnost medutransformatora za trans-
formator zvijezda-zvijezda s tercijarnim namotom spojenim u trokut.
Tada se naime nulte komponente struje zatvaraju u namotu medutrans-
formatora spojenog u trokut (sl. 7.95), mjesto kroz diferencijalne releje
(sl. 7.94).
Slika 7.96. Shema spoja diferencijalne zastite transformatora zvijezda-trokut
s medutransformatorom - prilike za slufaj jednopolnog kratkog spoja izvan
StiCenog podrufja
I
I diferencijalna zaJtita transformatora zvijezda-trokut moie se izvesti
s meButransformatorom (sl. 7.96) koji ima isti spoj kao i uCinski transfor-
mator. Prijenosni omjer medutransformatora moie se odrediti slijedekim
razmatranjem. Za struje na sekundarnoj strani uEins1rog transformatora
vrijedi (7.1315)~a za struje u sekundarnim namotima strujnih transforma-
tora vrijede relacije (7.137), dok se struje u sekundarnim namotima struj-
nih transformatora na primarnoj strani urinskog transformatora odre-
duju iz relacija (7.141). Transformiranjem struja iR;) is; i iTll u namotu
medutransformatora spojenog u trokut dobivamo
gdje je p, prijenosni omjer definiran izrazom (7.144). Treba naglasiti
d a se prijenosni omjer odnosi na pojedinaEne strujne transformatore u
sklopu me8utransformatora. Struje u vodovima prikljuEenim na namot
spojen u trokut iznose
I
kad uzmemo u obzir relacije (7.137) i (7.147). Ako ielimo da kroz diferen-
cijalne releje ne protjeru struje, mora biti in1"= iX,, iS," = i.?,
i i ~ , "= i ~ , ,
pa je prema (7.148) i (7.141)
Kad bismo postavili p, = 1, doglo bi se do odnosa (7.142), koji vrijedi za
shemu spoja bez medutransformatora.
Na sl. 7.95. i 7.96. prikazane su struje pri jednopolnom kratkom spoju
za transformator zvijezda-zvijezda s tercijarnim namotom, t e za transfor-
mator zvijezda-trokut. Na analogan naEin moie se utvrditi ispravnost
djelovanja zamite za dvopolni kratki spoj izvan StiCenog podrufja, te za
kratke spojeve unutar Mihenog podruEja.
U svim dosada razmatranim slurajevima pretpostavljeno je da se kratki
spoj pojavljuje na suprotnoj strani napajanja. Struje kratkog spoja mogu
se medutim pojaviti u transformatoru kad nastane kratak spoj na strani
napajanja, ako se radi o kratkon~spoju pri kojem se pojavljuje nulta
komponenta struje. Takav sluEaj moie nastupiti ako transformator na
prirnarnoj strani ima uzemljenu zvijezdu (sl. 7.97).
StiCenog podrufja, doSlo do tropolnog kratkog spoja, te da u mreiama
prikljueenim na namote (1) i (3) postoje generatori ili sinhroni kompen- - Ptn
iTw'= ptniTl,- - a IPd . . . (7.155b)
zatori koji sudjeluju u struji kratkog spoja. Struje u namotima (1) i (3) P2
transformatora moiemo odrediti iz relacije
dok je struja u vodu na strani trokuta istog medutransformatora
A A
IRl = - IR, = - Ild .. . (7.150a) I
. , ,-Pm
I

. . . (7.156)
Pi2 Pin iRm= lRm-lTm - - (1 - a) I?,!
P2
gdje je p, prijenosni omjer medutransformatora M.
Ako sa p, oznaEimo prijenosni omjer medutransformatora N, struje
gdje su pl, i p3, prijenosni omjeri odgovarajubih namota transformatora u njegovim namotima spojenim u trokut bit Cle
definirani relacijama analognim relaciji (7.132), dok su A i B velifine
koje prikazuju udjele mreia u ukupnoj struji kratkog spoja, a ovise o veli-
fini mreia prikljufenih na namote (1) i (3). Mora biti ispunjena relacija
A + B = 1, Sto je lako uvidjeti ako se pretpostavi da su sva tri namota
I

spojena u zvijezdu, a prijenosi su i m omjeri p,, = p,, = 1.

Kad se uzmu u obzir komponente direktlnog sistema, struje u vodovima
prikljufenim na namot (3) spojen u trokut iznose
dok je struja u vodu prikljuEenom na namot spojen u trokut

Struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora na strani namota

(2) iznose Ako se ieli da diferencijalni relej ne djeluje, a ne treba da djeluje,
potrebno je da bude
iRm= iRn iR3 + . . . (7.159)
odnosno, nakon uvritavanja vrijednosti iz (7.154), (7.156) i (7.158), te
nakon skraeivanja

Navedene su struje jedino u fazama R i T, jer su - kako Clemo vidjeti

- samo podaci o dvije faze dovoljni da se odrede prijenosni omjeri. U
sekundarnim namotima strujnih transformatora na strani (1) transforma-
tora teku struje
BuduCi da je A +
B = 1, te da relacija (7.160) vrijedi za bilo kakav odnos
medu velifinama A i B, mora relacija (7.160) biti ispunjena i za A = 0,
i za B = 0. Za prvi slufaj (A = 0) postaje B = 1, pa je

gto odgovara relaciji (7.149), ako uzmemo u obzir razlifite oznakk za

dok su struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora na stra- prijenosne omjere. Kad je A = 0, tronamotni transformator postaje d m -
ni 13) namotni u spoju zvijezda-trokut, jer kroz namot (1) ne teEe struja. U
drugom slufaju (B = 0) postaje A = 1, pa je - iz (7.160) - uzima-
juCli u obzir vrijednost za p,n

U relacijama (152), (153) i (154) znaEe p,, p2 i p3 prijenosne omjere struj-

nih transformatora.
Struje u namotu medutransformatora M spojenog u trokut iznose odnosno

ako se uzme u obzir da je pi, = p,, p,,

 Do istog rezultata bismo doSli kad bismo razmatrali bilo koju od
triju faza ili kad bismo razmatrali bilo koji sluEaj kratkog spoja.
Kao primjer odredivanja struja u krugu zagtite promatran je jedno-
polni kratki spoj faze R na strani namota (2) izvan Stieenog podrutja
transformatora zvijezda-zvijezda-trokut (sl. 7.98). Transformator ima pri-
jenosne omjere p,, = 110130, p,, = 110110 i px2 = 10130, dok su pri-
jenosni omjeri strujnih transformatora p, = 20015, p, = 60015 i p, =

Slika 7.101. Komponente struja i struje u fazama diferencijalne zaStite

tronamotnog transformatora (sl. 7.98) za sluEaj jednopolnog kratkog spoja
faze R na strani namota (2) izvan Stifenog podrufja, te za prijenosne
omjere p, = 20015 A, pp = 60015 A, p~ = 40015 A, pm = 2,59 i pn = 3,17

medutransformatora, te struje na izlazu iz medutransformatora. Pri tome

je uzet u obzir izraEunati prijenosni omjer medutransformatora. Kako
se radi o kratkom spoju izvan StiCenog podrufja, vidimo kroz relej ne
teku struje.
Da se odrede prijenosni omjeri medutransformatora sa sl. 7.99, moie

b L
- 1x3

b
G, se pofi od struja iR1 (7.153a) i iR2 (7.152a). Pri odredivanju struje iR,'
u namotu spojenom u trokut potrebno je pored struje in, (7.154) pozna-
vati i struju
Slika 7.100. Komponente struja i struje u fazama tronamot-
nog transformatora zvijezda-zvijezda-trokut (sl. 7.98) za
slufaj jednopolnog kratkog spoja faze R na strani namota
(2) izvan StiCenog podrufja uz predpostavku d a je A = 0,8
(7.150a) i B = 0,2 (7.150b)
Struja u namotu spojenom u trokut iznosi
= 40015. Iz (7.161) i (7.162) dobivamo za prijenosne omjere medutrans-
formatora p, = 2,59 i p, = 3,17. Na sl. 7.100. prikazane su komponente
.,
1,13 =
1 .
- (lR3- iS3)= -
1
--B 1 -
(2 - a - a') I,, = - B
struja u namotima transformatora, t e na stezaljkama namota spojenog 3 3 fi Pa P 3 2 flPa P 3 2 I 2 d
u trokut. Komponente struja crtane su uz pretpostavku da mreie 110
i 10 kV sudjeluju u struji kratkog spoja ( A = 0,8, B = 0,2) i to samo . . . (7.164)
u direktnoj i inverznoj komponenti, jer - prema shemi spoja transfor- jer je n2 4- a t 1 = 0. BuduCi da kroz namot na koji su prikljuteni releji
matora - iz tih mreia ne moie doCi nulta komponenta struje, koja se u promatranom slufaju (kratki spoj izvan StiCenog podrufja) ne smije
zatvara u namotu spojenom u trokut. Na sl. 7.101. prikazane su struje teCi struja, zhroj amperzavoja triju ostalih namota mora biti jednak nuli.
u sekundarnim namotima svih triju slogova strujnih transformatora uzi- UzimajuCi u obzir smjerove struja, mora biti
majuki u obzir velifine struja u primarnim namotima i prijenosne omjere
strujnih transformatora. Osim toga su nacrtane struje unutar trokuta

gdje je sa z oznaEen broj zavoja pojedinih namota. UvrStavanjem vri-
jednosti za struje, a nakon skrakivanja, dobivamo
Kad uzmemo u obzir relaciju A +
B = 1, o Eemu je bilo govora pri
odredivanju prijenosnih omjera medutransformatora prema shemi na
sl. 7.98, te postavimo jednom da je A = 0, a drugi puta da je B = 0,
dobivamo om j ere bro j eva zavoj a
Iz omjera broja zavoja (7.167) lako je doki do omjera z,/z,.
U shemama sa sl. 7.98. i 7.99. nisu radi pojednostavnjenja prikazivanja
ucrtani spojevi za stabilizaciju. Za izvedbu u vagi potrebna su dva releja
(sl. 7.102). Do djelovanja diferencijalne zaStite doki Ce tek kad prorade
Slika 7.102. Shema spoja diferencijalnih stabiliziranih releja
na principu vage za tronamotni transformator (prikaz
za struje jedne faze)
Slika 7.103. Shema spoja stabilizirane
diferencijalne zaStite pomofu releja s
usporedbom magnetskih tokova za tro-
namotni transformator (prikaz za struje
jedne faze)
oba releja. Na taj se naEin osigurava stabilizacija diferencijalne zaStite,
bez obzira na smjer napajanja. Pri upotrebi releja koji se osniva na
usporedbi magnetskih tokova (sl. 7.82) takoder su nuina dva takva
releja s mirnim kontaktima spojenim u seriju (sl. 7.103). S njima u
seriju spojen je radni kontakt nadstrujnog releja, na koji djeluje dife-
rencija struja. Na sl. 7.104. i 7.105. prikazane su sheme spoja stabilizirane
diferencijalne zaStite s mostom istosmjerne struje. U prvom sluEaju (sl.
Slika 7.104. Shema spoja stabilizirane dife-
rencijalne zaStite s mostom istosmjerne
struje nakon geometrijskog zbrajanja
struja za tronamotni transformator (prikaz
za struje jedne faze)
Slika 7.105. Shema spoja stabilizirane diferencijalne
zaStite s mostom istosmjerne struje uz aritmetsko
zbrajanje struja za tronamotni transformator (prikaz
za struje jedne faze)
7.104) ispravljanje se vrSi tek nakon zbrajanja u strujnim transforma-
torima, dok se u drugom sluEaju (sl. 7.105) zbrajanje struja vrSi tek
ilakon ispravljanja.
e) Utjecaj struje magnetiziranja i struje uklapanja
Struja magnetiziranja transformatora djeluj e kao struja pogregke
na diferencijalnu zaStitu transformatora, jer se struja magnetiziranja
pojavljuje samo u primarnom namotu. Normalno medutim ta struja
ne iznosi viSe od 10°/o nazivne struje transformatora, pa praktiEki ne
utjeEe na djelovanje diferencijalne zaitite, jer je ona tako udeiena da
djeluje tek kad struja A i postigne vrijednost od oko 30°/o nazivne struje
Tako visoko udeSenje potrebno je da se sprijeEi pogreSno djelovanje dife-
rencijalne zaStite u sluEaju poviienja napona, do Eega moie dobi ,kad
je transformator prikljuEen na dugi vod ili ako je poviSenje napona
potrebno iz pogonskih razloga. PoviSenjem napona povekava se naime
struja magnetiziranja, koja raste brie od porasta napona.
35 Visokonaponska rasklopna postrojenja 545
 Da bi diferencijalna zaStita ispravno djelovala mnogo je vainija nje-
zina neosjetljivost prema struji uklapanja transformatora. Uklopimo
li, naime, transformator pojavit Ce se struja uklapanja (Lit. 15. i 92).
Ta struja protjere samo kroz primarnl namot transformatora pa Ce -
ako uklapanje uslijedi u nepogodnom trenutku - dovesti do djelovanja
diferencijalne zaStite. Stkuja uklapanja, sliEno kao i ona kratlcog spoja,
sastoji se od istosmjerne i izmjeniEne komponente, a osim toga u izmje-
niEnoj komponenti pojavljuju se viSi harmoniEki Elanovi.
Djelovanje diferencijalne zaStite radi struje uklapanja moZe se spri-
jeEiti postavljanjem vremenskog releja u krug diferencijalne zaitite.
Vrijeme zatezanja vremenskog releja treba da bude toliko da ne dode
do uklapanja strujnog kruga za okidanje sve dok struja uklapanja ne
padne na vrijednost pri kojoj viSe neCe djelovati diferencijalni relej.
Potrebno vrijeme zatezanja ovisi o konstrukciji transformatora, a iznosi
od 0,3 do 2 sekunde. Postavljanjem vremenskog releja diferencijalna
zaStita djelovat Ce s vremenskim zatezanjem i u sluEaju kvara u tran-
sformatoru, a to je nepoieljno, jer diferencijalni relej treba da djeluje
Cto je moguEe brie. Da se postigne vremensko zatezanje u trenutku ukla-
panja, a trenutaEno djelovanje u sluEaju kvara, moie se djelovan je
vremenskog releja povezati sa sklopkom transformatora. U sluEaju ukla-
panja sklopke diferencijalni relej djeluje preko vremenskog releja, dok
je sve ostalo vrijeme vremenski relej premoSten. Takav uredaj djeluje
samo onda ako se transformator uklapa vlastitom sklopkom, ali nema
od njega nikakve koristi ako se transformator stavlja pod napon nekom
drugom sklopkom.
Utjecaj struje uklapanja moie se smanjiti ako se diferencija struja
transformira preko pomoknog strujnog transformatora, koji postaje za-
sifen istosmjernom komponentom struje uklapanja, pa zato niti ne tran-
sformira (ili tek u malom iznosu) izmjeniEnu komponentu struje. To
dovodi do znatne strujne pogreSke pri velikim strujama kvara.
Da se smanji utjecaj struje uklapanja koristi se razlika hroja pro-
mjena privlaEne sile u sekundi pri pojavi samo izmjenirne i pri pojavi
pored izmjenirne i istosmjerne komponente struje. Ako kroz elektro-
magnetski relej protjefe izmjenirna struja frekvencije 50 perioda, pri-
vlaEna se sila mijenja 100 puta u sekundi. Ako je medutim istosmjerna
komponenta tolika da su sve vrijednosti struje iznad apscise, sila f e se
mijenjati 50 puta u sekundi. Ako se pero, koje se suprotstavlja sili,
izvede tako da se nalazi u rezonanciji pri 50 perioda (50 promjena sile
u sekundi), neCe doki do zatvaranja kontakta releja i pored toga Sto Ce
kroz relej teCi dovoljno Selika struja. Relej Ce djelovati nakon opadanja
istosrnjerne komponente struje, kad vrijednosti struje padnu ispod osi aps-
cisa. BuduCi da je vremenska konstanta promjene istosmjerne komponente
struje uklapanja znatno vefa od vremenske konstante istosmjerne kom-
ponente struje kratkog spoja, nefe opisana izvedba utjecati na djelovanje
releja u sluEaju kratkog spoja.
Osim toga, moie se postojanje viSih harmonifkih Elanova u struji
uklapanja iskoristiti za spreEavanje djelovanja diferencijalne zaitite pri
uklapanju transformatora. Diferencija struja koja treba da djeluje na
relej dovodi se diferencijalnom releju nakon ispravljanja preko prigu-
Snice i kapaciteta koji su u rezonanciji za frekvenciju 50 Hz. Paralelno
s priguSnicom i kapacitetom prikljuEen je pomoCni strujni transformator,
Eija se sekundarna struja, ispravljena sa suprotnim polaritetom, dovodi
istom diferencijalnom releju, pa Ce kroz njega protjecati razlika tih dviju
struja, :to Ce onemoguEiti djelovanje releja kad se radi o struji uklapanja
transformatora. Nasuprot tome, relej f e djelovati kad se radi o struji
kratkog spoja u kojoj su viSi harmonitki Elanovi znatpo manji.
7.8. OSTALE ZASTITE TRANSFORMATORA
A. Buchholzov relej
Svaki preskok u transformatoru, kao i svako ugrijavanje bilo radi
proboja izolacije vodiEa i protjecanja struje kvara, bilo radi oSteCenja
izolacije medu limovima, izazvat Ce isparavanje, odnosno izgaranje ulja
u kotlu transformatora. Plinovi se podiiu prema poklopcu transforma-
tora i struje kroz cijev koja spaja kotao s konzervatorom (sl. 7.106).
t ~ nformatom
s
- - -
- - -
-. - .- -
- - - -
Slika 7.106. Srnjestaj Buchholzovog
releja
Kako bi plin iz kotla stigao do spojne cijevi Sto prije i Sto neposrednije,
treba kotao transformatora postaviti u nagnut poloiaj (nagib poklopca
1-2O/o) da najviSe mjesto na poklopcu bude baS na mjestu gdje izlazi
cijev iz kotla. Buchholzov relej postavljen u spojnu cijev izmedu kotla
i konzervatora omoguCuje kontrolu razvijanja plinova u kotlu, a na taj
naEin i zaStitu od proSirenja veC nastalog kvara. Buchholzov relej ima
dva plovka i ploEicu (sl. 7.107), Eiji poloiaj ovisi o koliEini plina sakup-
ljenog u kuCiitu releja i o strujanju plinova i ulja kroz relej. U sluEaju
veCeg luka u transfonnatoru ili veCeg oitetenja uz naglo razvijanje topline,
nastat Ce intenzivno strujanje plinova i ulja, Eije Ce strujanje djelovati na
lopaticu, pa Ce se njezinim pomakom zatvoriti kontakti iivine sklopke
koja se nalazi u releju. Ako dode do manjeg oSteEenja razvit Ce se i
male koliEine plina koji Ce se sakupljati u gornjem dijelu ku6iSta releja,
Sto Ce izazvati sniienje nivoa ulja u releju, pa Ce se i gornji plovak
spuStati, Sto dovodi do zatvaranja kontakata druge iivine sklopke. Ako
ulje poEne nestajati iz kotla jer je npr. kotao poEeo propugtati, nivo
ulja opada, pa se najprije spuita prvi plovak, a nakon toga i drugi, koji
takoder zatvara kontakte iste iivine sklopke na koju djeluje i lopatica.
Kontakti donjeg plovka i lopatice zatvaraju strujni krug za isklapanje
transformatora, dok strujni krug koji se zatvara kontaktima gornjeg
plovka djeluje .na signalizaciju.
plovak
'\
1
'
Slika 7.107. Skica jedne od izvedaba
Buchholzovog releja
Primjer sheme spoja Buchholzova releja prikazan je na sl. 7.108.
Kontakt (1) Buchholzova releja (B), na koji djeluje lopatica i donji plo-
vak, uzbuduje svitak pomotnog releja PRI , koji zatvara strujni krug
za okidanje sklopaka s obje strane transformatora. Zatvaranjem kontakta
(2) gornjeg plovka uzbuduje se svitak drugog pomoEnog releja (PR2), Eiji
radni kontakt ukljufuje trubu (T). Zatvaranjem kontakta (2) pali se sig-
Slika 7.108. Shema spoja Buch-
holzovog releja s pomotnim
strujnim krugovima za oki-
danje sklopaka i signalizaciju
nalna iarulja (b). Kad se kvar opazi moie se iskljuEiti truba okretanjem
preklopke (S), Eime se pali druga iarulja (a), koja pokazuje da je kontakt
(2) joS zatvoren. Opisana shema prikladna je za manje transformatorske
stanice, dok se u veCim stanicama signalizacija Buchholzova releja kom-
binira s ostalom signalizacijom.
Gornji plovak moie se spustiti i onda kad ne postoji kvar u transfor-
matoru, ako je transformator stavljen u pogon neposredno nakon filtri-
ranja ili dolijevanja ulja, jer s uljem tada dolazi u transformator i zrak
koji se postepeno sakuplja u releju. Zbog toga je predvidena moguEnost
kontrole plina koji se je sakupio u gornjem dijelu releja. Otvaranjem
pipca na vrhu releja plin se ispuSta i pokuSava zapaliti. &o plin gori,
sigurno je da se radi o kvaru u transformatoru, a ako ne gori, potrebno
je traiiti razlog prodiranju zraka u kotao.
B. ZaStita transformatora mjerenjem napona kotla prema zemlji
Kotao transformatora relativno je slabo spojen sa zemljom preko
kotaE2 na njegovu dnu, pa je zbog toga joS posebno uzemljen. Dode
li do preskoka izmedu dijelova pod naponom i kotla (ili dijelova koji
su galvanski spojeni s kotlom), poteEi Ee struja kroz vod za uzemljenje
koji spaja kotao sa zemljom, odnosno kotao Ee doEi pod napon. Ako jog
bolje izoliramo kotaEe transformatora od zernlje, bit Ee moguEe ustanoviti
i pojavu manjih napona izmedu kotla i zemlje pomoEu naponskog trans-
formatora (sl. 7.109), pa Ce pojava napona moEi posluiiti kao kriterij
L-3-
za ustanovljavanje kvara.
kotao
t r m ~ ~ o r m a t o. r a
Slika 7.109. Shema spoja zaStite transfor-
matora mjerenjem napona kotla
prema zemlji
Na sl. 7.109. prikazana je shema spoja opisane zagtite. U sekundarni
krug naponskog transformatora ukljuEen je nadnaponski relej, koji je
udegen na relativno nizak napon i djeluje na isklapanje sklopaka bez
vremenskog zatezanja.
C. Kontrola temperature ulja
Temperatura ulja u transformatoru mjeri se na mjestu gdje je ona
najviSa, tj. neposredno ispod poklopca transformatora. To mjerenje ne
moie zamijeniti zaStitu od preoptereeenja, jer tek pri vrlo polaganim
promjenama opterekenja temperatura ulja slijedi temperaturu namota.
Termometar za kontrolu temperature ulja moie biti izveden kao
kontaktni, kako bi pogonsko osoblje bilo upozoreno da je temperatura
ulja dostigla dopuStenu visinu.
 D. Kontrola strujanja ulja i vode
Potrebno je stalno kontrolirati da li u transformatorima s prisi.lnom
cirkulacijorn blja i u onima koji se hlade vodom postoji cirkulacija ulja,
odnosno strujanje vode. Da ta kontrola bude moguea ugraduje se u
tlafni vod ili zaklopka koja lebdi kad postoji strujanje, ili kontaktni.
manometar. Prestankom strujanja spuSta se zaklopka, odnosno pada tlak,
Sto dovodi do zatvaranja kontakata i akustifkog i vizuelnog signala,
kako bi se upozorilo osoblje da hladenje transformatora ne funkcionira.
E. Upotreba zaStitl transformatora
U svakom slufaju potrebno je predvidjeti nadstrujnu zaStitu trans-
formatora, koja ga Stiti od vanjskih kratkih spojeva. Hobe li to biti
osigurafi, primarni ili sekundarni releji, ovisi o velifini transformatora.
Za male transformatore (do 300 kVA) najprikladniji su osigurafi, a za
one do oko 1500 kVA primarni ili sekundarni releji, Sto opet ovisi o
velifini transformatorske stanice, o postojanju akumulatorske baterije
i sl., dok za joS vebe transformatore praktifki ne dolazi u pitanje upotreba
primarnih releja.
Za vebe transformatore (npr. 4000 kVA i viSe) dolazi u obzir i ter-
mifki relej.
Za zaStitu od proSirenja unutraSnjeg kvara sluie diferencijalni i
Buchholzovi releji, te zaStita mjerenjem napona kotla prema zemlji. Pod-
r u y e zaStite Buchholzova releja ogranireno je na kotao transformatora,
ali tim relejom moguCe je obuhvatiti i one kvarove koje ne moie regi-
strirati diferencijalni relej zbog malih struja. Pri veCim strujama kvara
djelovat be obje zaStite, pa jedna sluii kao rezerva drugoj. Podrufje dje-
lovanja diferencijalne zaStite Sire je od podrufja Buchholzove zaStite,
jer diferencijalna obuhvaba podrurje izmedu strujnih transformatora.
Normalno se transformatori nazivne snage od oko 400 kVA i vise
izvode s Buchholzovim relejom, dok se za transformatore nazivne snage
iznad 3000 kVA, pored Buchholzova releja, upotrebljava i diferencijalna
zaStita.
Usporedujubi Buchholzov relej sa zagtitom pomoeu mjerenja napona
kotla prema zemlji, vidimo da Buchholzov relej ima veCe podrufje dje-
lovanja. On, naime, djeluje pri svim kvarovima unutar kotla, dok naponski
relej, prikljufen na naponski transformator izmedu kotla i zemlje, reagira
samo na kvarove koji dovode do zemnog spoja, a ne reagira na spoj
medu zavojima i spoj medu namotima.
Diferencijalni releji s uredajem za sprefavanje pogreSnog djelovanja
pri uklapanju obifno se upotrebljavaju za velike transformatore (10 MVA
i viSe).
Naravno da nije mogube navesti recept za upotrebu pojedinih zaStita,
jer to ne ovisi samo o velifini transformatora, nego o njegovoj ulozi i
vainosti u mreii, te o opCem stanju u dotifnom sistemu (raspoloiiva
rezerva transformatora, mogubnost nabavke i popravke transformatora
i sl.).
7.9. ZASTITA SABIRNICA
I pored finjenice da je duljina sabirnica u usporedbi s duljinom vodova
vrlo malena, ipak su kvarovi na sabirnicama znatno EeSbi nego Sto odgo-
vara omjeru duljine sabirnica i vodova. Kvarovi su najfeKe posljedica
krive manipulacije (sabirnifki rastavljafi!). Moie se rafunati da od svih
kratkih spojeva u mreii 5O/o otpada na kratke spojeve na sabirnicama.
Kratki spoj na sabirnicama izaziva - ako ne dode do brzog isklapanja
- znatna oSteCenja i onemogueuje daljnji pogon cijelog rasklopnog postro-
jenja i svih vodova koji se napajaju sa sabirnica toga postrojenja. ZaStita
sabirnica irna dakle zadatak da ogranifi oSteCenje, ali ona ne moie spri-
jefiti pojavu kvara.
Izvedba sigurne zaStite dvostrukih i viSestrukih sabirnica (pogotovo
ako jog postoji mogubnost uzduine podjele) komplicirana je, pa se u nekim
zemljama (npr. Njemarka) nastoji smanjiti moguhost nastanka kratkog
spoja na sabirnicama (blokiranje rastavljafa, sprefavanj e proSirenj a luka
na sabirnice i sl.) mjesto relejne zaStite sabirnica.
Ako ne postoji posebna zaStita sabirnica, zaStitu preuzimaju releji
vodova, transformatora i generatora. Vremena djelovanja tih zaStita mogu
iznositi i nekoliko sekunda, pogotovo pri zagtiti nadstrujnim relejima u
velikoj mreii. Slifnu situaciju u mreii imamo kad su vodovi zaStibeni
distantnim relejima, iako je vrijeme djelovanja tih releja krabe, jer su
generatori i transformatori normalno zaStibeni nadstrujnom zaStitom. Zbog
toga se u nekim zemljama (USA, SSSR) u vainim rasklopnim postroje-
njima izvodi posebna zaStita sabirnica.
B. ZaStita jednostrukih sabirnica
Sabirnice se mogu zagtititi diferencijalnom zagtitom, jer je i u nor-
malnom pogonu i u slufaju kvara izvan StiCenog podrufja zbroj struja
u istim fazama svih odvoda jednak nuli. Taj uvjet nije ispunjen kad
postoji kratki spoj na sabirnicama, odnosno unutar StiCenog podrufja.
I pri zagtiti sabirnica moiemo Stibeno podrufje definirati kao podrufje
medu strujnim transformatorima, na koje je prikljufena diferencijalna
zagtita.
Postoji medutim razlika izmedu diferencijalne zaStite sabirnica i dife-
rencijalne zaitite transformatora. U prvom redu prijenosni omjeri strujnih
transformatora u pojedinim odvodima nisu medusobno jednaki, pa radi
usporedivanja struja moramo upotrijebiti medutransformatore, kako bi se
struje transformirale na medusobno usporedive velifine. Pri odredivanju
prijenosnog omjera medutransformatora mogu se upotrijebiti relacije
(6.3) odnosno (6.4), u ovisnosti o nazivnoj struji releja. Osim toga, u slufaju
kratkog spoja na jednom od vodova, ali izvan Stibenog podrufja, ukupna
struja kratkog spoja protjefe kroz primarni namot strujnog transforma-
tora u tom odvodu, dok kroz strujne transformatore ostalih odvoda pro-
tjefe samo dio struje kratkog spoja, Sto izaziva razlifite strujne pogreSke.
 e
matora, jer kad se uzmu pogreike u obzir, di rencija struja (na sl. 7.112)
ne bi bila jednaka nuli.
Za zaStitu jednostrukih sabirnica mogu se upotrijebiti releji s uspo-
redbom magnetskih tokova (sl. 7.82), ali tada je potreban poseban relej
koji djeluje na diferenciju struja (sl. 7.113). Kad bilo u kojem releju
s usporedbom magnetskih tokova (potrebno je n - 1 releja) postane zbroj
tokova dovoljno velik zatvorit ire njegovi kontakti (u ovom sluiraju kon-
takti se nalaze na suprotnoj strani od one na sl. 7.82) i uzbudit ire svitak

Slika 7.115. ZaHtita dvostrukih sabirnica distantnim relejima

formatori rade bez pogregke) svejedno da li su vodovi prikljuireni na jedan

ili drugi sistem sabirnica. U sluEaju kvara unutar Stiirenog podruEja za
bilo koji sistem sabirnica pojavit ire se diferencija struja. Sve to vrijedi
i onda kad su sabirnice medusobno u sinhronizmu i kad rade u medu-
sobno odvojenim mreiama. Brie 6e djelovati onaj distantni relgj na koji
a;-1..:-,--..;:
ujnujr
..-..--
111a1lJL l l a p u 1 1 ,
d..l-l-
uanlc u l ~ d jLA::
---;
nujl
4-
JC D~UJCIL
--
-..-;-.. --L:-:-- -- I--::--
11d D ~ U ~ L I I ~ C lid
P nuJlllld je
Slika 7:114. ZaStita jednostrukih sabirnica s ispravljanjem struja u vodovima doilo do kvara. Djelovanjem distantnog releja ukljuEuje se napon na
i diferencije struje pomokne sabirnice, Eime se uzbuduju pomokni releji za uklapanje krugova
za okidanje sklopaka. Pomo6ni releji prikljuireni su preko kontakata spo-
pomo6nog releja, koji be otvoriti mirni kontakt. Zbog toga nete doiri do jenih s rastavljairem, pa ire - premj+/poloiaju rastavljaira - biti uzbudeni
isklapanja sklopke i pored djelovanja releja kroz koji protjeire diferencija pomoirni releji samo onih odvoda, koji su prikljuireni na sabirnice na
struja. Sada je dovoljno da proradi samo jedan od releja s usporedbom kojima je nastao kvar. Isklapanjem sklopaka preko kojih se napajao kratki
magnetskih tokova pa da sprijeEi djelovanje zagtite, Sto je analogno za- spoj nestat ire diferencija struja, pa drugi distantni relej ne6e ni proraditi,
htjevu da prorade svi releji na principu vage. iako je bio uzbuden.
Ispravljanjem struja u pojedinim vodovima i usporedbom sume apso- J o i jednostavnija izvedba prikazana je na sl. 7.116. Upotrebljeni su
lutnih vriiednosti tih is~ravlienihstruia s niihovom ispravljenom dife- nadstrujni releji u svakom odvodu, a njihovo je djelovanje na sklopke
rencijom (sl. 7.114) mog&e j i postiki selektiinost zagtiti sabirnica. Ude-
Senje djelovanja releja s obzirom na omjer sume i diferencije struje
postiie se izborom otpora (sl. 7.80).

,C. ZaStita dvostrukih sabirnica

~~4'
Pri izvedbi zaStite dvostrukih i viSestrukih sabirnica treba uzeti u

-:IJ
obzir i Einjenicu da odvodi mogu biti prikljuireni bilo na jedne, bilo na
druge sabirnice, te da u sluiraju kvara na sabirnicama treba isklopiti sanlo
sklopke sklopke
one odvode koji su prikljuEeni na sabirnice na kojima je nastao kratki sklopke

spoj.
Na sl. 7.115. prikazana je zaStita dvostrukih sabirnica sa dva distantna
releja, kroz koje protjeire diferencija struja i koji su prikljuireni na napon- mok$
ske transformatore u mjernom polju. Pri odredivanju diferencije struja
uzimaju se u obzir svi odvodi, bez obzira na koje su sabirnice prikljuireni, I 1 i I
jer ire u normalnom pogonu i u sluiraju kvara izvan Stikenog podruirja Slika 7.116. ZaStita dvostrulcih sabirnica nadstrujnim rele-
diferencija struja biti jednaka nuli (uz pretpostavku da strujni trans- jima i diferencijalnim relejem
uvjetovano proradom releja kroz koji protjefe diferencija struja. Selek- U zaStitna uzemljenja moie se ubrojiti uzemljenje sekundarnih namota
tivnost s obzirom na mjesto kvara postiie se uvjetom da do isklapanja strujnih i naponskih transformatora, uzemljenje dijelova koji u slufaju
sklopaka dolazi tek nakon Sto prorade oba releja, pa 5re biti iskopEani kvara mogu doki pod napon i uzemljenja za zaStitu osoblja za vrijeme

+
samo oni odvodi koji su spojeni na sabirnice na kojima je nastao kratki rada na visokonaponskim dijelovima postrojenja. Treka vrst uzemljenja
spoj.
Treba napomenuti da je stabilizacija diferencijalne zaStite dvostrukih
sabirnica komplicirana, pa se zato ne .izvodi. Zbog toga diferencijalni relej dodirni nqon
treba udesiti na relativno visoku struju, kako bi se sprijeEilo pogreSno
djelovanje.

7.10. UZEMLJENJE U RASKLOPNOM POSTROJENJU

A. OpCenito o uzemljenju
Pod uzemljenjem razumij evamo vodljivi spoj neke taEke mreie, ili
dijela postrojenja, koje iz bilo kojih razloga moie do6i pod napon, sa
zemljom preko uzemljivaf a.
S obzirom na uloge uzemljenja razlikujemo: pogonsko i zagtitno uze-
mlj enje i uzemljenje odvodnika prenapona.
Uzemljenje dijela mreie u normalnom pogonu nazivamo pogonskim
uzemljenjem. Tu spada uzemljenje nul-taEke transformatora, svejedno da
li se radi 0 neposrednom ili posrednom uzemljenju; u pogonska uzemlje- Slika 7.119. Definicija dodirnog napona i napona koraka
nja ubrajamo i uzemljenje nul-tafke' sloga jednopolnih naponskih trans-
formatora.

Slika 7.120. Maksimalno dozvoljeni

dodirni naponi prema njemaEkim
propisima

ne sluii samo za uzemljenje odvodnika prenapona, vek i za odvodenje

statiEkih naboja, lutajukih struja (u kabelskom plagtu) i sl.
Slika 7.117. Principijelna Slika 7.118. Potencijal zemlje Principijelna izvedba uzemljenja prikazana je na sl. 7.117. Dijelovi
izvedba uzemljenja i ekvipotencijalne linije oko
cijevnog uzemljivata koje treba uzemljiti (potporni izolatori na sl. 7,117) spojeni su vodovima

uzemljenja na sabirni vod uzemljenja, a ovaj preko voda uzemljivafa
na uzemljivaf.
Velitina struje koja protjeEe kroz vodove do uzemljivaEa i kroz Sam
uzemljivaf ovisi o nafinu uzemljenja nul-tafke mreie. Prolazom struje
kroz uzemljivaf , u zemlju dolazi povrSina zemlje pod napon (naravno da
to vrijedi i za slojeve ispod povrsine, ali za zaStitu su vaine pr.ilike na
povrSini zemlje), pa izmedu pojedinih tafaka vlada razlika potencijala.
Oblik i razmak ekvipotencijalnih linija oko uzemljivafa ovisi o obliku
uzemljivafa, o veliEini struje i o specififnom otporu zemlje, dok je napon
uzemljivaEa jednak produktu struje kroz uzernljivaf i otpora uzemljen ja.
Pod otporom uzemljenja razumijevamo otpor zemlje izmedu uzernljivafa
Slika 7.121. Maksimalno dozvoljeni
naponi koraka prema njematkim
propisima
i i ~ e k edovoljno udaljene tafke od uzemljiavfa, u kojoj je potencijal zemlje
praktifki jednak nuli. Na sl. 7.118. prikazan je primjer promjene potenci-
jala povrSine zemlje i ekvipotencijalne linije oko cijevnog uzemljivafa.
Pri odredivanju da li je uzemljenjem postignuta dovoljna sigurnost
mjerodavna su dva napona: dodirni napon i napon koraka. Oba napona
su definirana na sl. 7.119. DopuSteni dodirni naponi i naponi koraka u
ovisnosti o trajanju struje kroz uzernljivaf prikazani su prema njemafkim
propisima na sl. 7.120. i 7.121.
B. Odredivanje otpora uzemljenja i potencijala na povrSini zemlje
Otpor uzemljenja, kako je veC spomenuto, ovisi i o otporu zemlje,
koji je ovisan o sastavu tla, njegovoj vlainosti i temper~turi.Uobifa-
jeno je da se rafuna sa specifiEnim otporom zemlje u Qm, Sto je defini-
rano kao otpor kocke zemlje volumena 1 m3. Red velifine specififnog
otpora zemlje iznosi (Lit. 105)
treset, humus (vlaian)
treset, humus (suh)
sitan, vrlo vlaian pijesak
sitan, suh pijesak
kompaktna stijena, suh beton
Potpuno suha zemlja je izolator. Sloj zemlj e osuSen djelovanjem sunca
i vjetra vlada se pribliino kao izolator. Debljina tako isuSenog sloja ovisi
o klimatskim prilikama. Slifne prilike s obzirom na otpor zemlje imamo
u smrznutom sloju zemlje. Zbog toga uzemljivafe ne treba postavljati
u slojeve koji Ce ljeti biti osuSeni, odnosno zimi smrznuti. Osim toga i
postotak vlage mijenja se s doba godine, pa se specifiEni otpor zemlje
mijenja u vrlo Sirokim granicama. Tek na dubini od 3 m ispod povriine
specifiEni otpor zemlje postaje konstantniji i manje ovisan o atmosfer-
skim prilikama (Lit. 107).
Odredimo najprije prilike kad je uzemljivaf izveden kao cijev ili
Sipka. Izraz za otpor i potencijal zemlje odreduje se na osnovu pretpo-
stavke da se u zemlji, koja se proteie neogranifeno oko uzemljivafa,
Slika 7.122. Poloiaj Stapnog ili
cijevnog uzemljivata za odredi-
vanje potencijala povriine zemlje
i otpora uzemljenja
nalazi izvor stru je iz kojega izvire j ednoliko raspodijeljena struja. Duljina
izvora struje jednaka je 2 1, gdje je 1 duljina uzernljivafa. Ukupna struja
iznosi 2 I, dakle dvostruka struja koja dotjefe uzemljivaEu duljine 1. Ako
os ordinata postavimo u os uzemljivafa, a ishodiSte koordinatnog sistema
u polovinu uzemljivafa, poloiaj uzemljivafa definiran je kao na sl. 7.122.
Iz dijela d 1, na udaljenosti 1 od ishodiSta koordinatnog sistema, izvire
d1
struja 2 1- Udaljenost taEke A (sl. 7.122) od elementa d l iznosi
+
d x 2 (y - Potencijal taEke A, zbog struje koja izvire iz elementa
d 1, iznosi

gdje je p specififni otpor zemlje. Izraz (7.168) izlazi iz relacije

gdje su i struja taEkaste elektrode, a r udaljenost promatrane taEke od

elektrode.
Uzimajubi u obzir ukupnu duljinu uzemljivaea, potencijal taEke A
iznosi

d1 -
cp=21- -

-I

Slika 7.123. Ovisnost ln K o m (7.171)

In K = In
Ako potencijal promatramo u ravnini okomito na os y odredujemo
ga iz (7.170) postavljanjem y = 0; ako joS postavimo da je x = ml,
dobivamo jer je V 1 + a S 1 1-,a2 kad je a < 1. Odatle slijedi - uzimajubi joS
dZ
u obzir da je -< 1
81

Vrijednosti In K u ovisnosti o m prikazane su na sl. 7.123.

d Potencijal cp, jednak je naponu na promatranom mjestu, u usporedbi
Potencijal u sredini cijevi, dakle za y = 0 i za x = -, prema (7.170)
2 s nekom dovoljno udaljenom taEkom u kojoj je potencijal praktiEki jednak
iznosi nuli. Otpor uzemljenja dobiva se kao omjer napona i struje, pa je

Otpor R' dobiven je uz pretpostavku da je duljina cijevi 2 i i da se cijela

ta duljina nalazi u zemlji. U stvari se radi o uzemljivafu duljine 1, pa
otpor uzemljenja ima dvostruku vrijednost, kao da je otpor R' sastavljen
Vrijednost korijena moiemo napisati ovako od dva jednaka otpora R. Otpor uzemljenja iznosi dakle
41
R=2R'=- 1,- . . . (7.175b)
2nl d
36 Visokonaponska rasklopna postrojenja 561-
gdje su R otpor u omima, e specifiirni otpor u D m , 1 duljina uzemljivaira
u m, a d promjer uzemljivaira takoder u m. Potencijal u sredini uzemljivaira s iznosi
Napon koraka mofemo odrediti kao razliku potencijala na duljini
koraka (S),pa je prema (7.171)

S
gdje je a = -
1'
Vrijednost logaritama mogu s e odrediti iz dijagrama pa nakon postavljanja da je
sa sl. 7.123. uzimajuiri jednom vrijednost m, a drugi put vrijednost m a,
kao polaznu veliirinu. Najveiri napon koraka dobivamo ako postavimo
m = - d a zam+a=- + , jer je duljina koraka S = 1 m.
21 21 d2 1
i uz zanemarenje - prema - , dobiva se

Kad je -uzemljivair izveden kao traka ili uie, prilikom odredivanja 41 2

potencijala na povriini zemlje i otpora uzemljenja moiemo pofi od
sl. 7.124. Opet se oko uzemljivaira neograniireno proteie zemlja, te iz

Otpor uzemljenja za cijeli uzernljivair iznosi

Rf= -e 1, -21
. . . (7.181)
2n1 d
a uzduinim dijeljenjem uzemljivaira, Lto odgovara uzemljivaru ukopa-
nom uz samu povriinu zemlje, otpor uzemljenja postaje

Slika 7.124. Poloiaj trakastog u- U praksi se uzernljivair od trake ili uieta postavlja ispod povrSine
zemljivaEa za odredivanje poten- zemlje, pod slojem koji se smrzava zimi, odnosno prosduje Ijeti. Da
cijala povrSine zemlje i otpora
uzemljenja

njega izvire struja 2 1 . Potencijal tarke A zbog struje iz elementa d l

iznosi

Slika 7.125. Poloiaj trakastog uzem-

Integriranjem od - - do
2
1
+-
1
2
dobiva se ljivaEa za odredivanje otpora
uzemljenja

bismo odredili potencijal, pretpostavimo da postoji zrcalno postavljen .

uzemljivair, s tim da je linija povrSine zemlje os simetrije (sl. 7.125).
Da odredimo otpor uzemljenja, izrairunajmo potencijal tairke P u sredini
uzemljivaira. Za to treba zbrojiti djelovanja struje u uzemljivairu i u

563
njegovoj zrcalnoj slici. Potencijal radi struje u samom uzemljivafu odre-
den je relacijom (7.180), uz napomenu da kroz uzemljiva? ne tefe struja
2 I, ve6 samo struja I. Djelovanje struje u elementu d 1. zrcnlne slike
uzemljivafa odredeno je relacijom

1 1
Integracijom u granicama od - - do - dolazi se do u k u ~ n o g
2 2
potencijala tafke radi struje u zrcalnoj slici uzemljivafa. Zbrajanjem
se dobiva ukupni potencijal tafke P

Dijeljenj.em sa strujom I dobiva se otpor uzemljenja, koji se sastoji od
dva Elana: prvi je jednak otporu R', jer se sada radi o punom presjeku
uzernljivafa. Drugi Elan predstavlja utjecaj ukopanja uzemljivafa. Pri
odredivanju otpora uzemljenja i u ovom se slufaju moie upotrijebiti
dijagram sa sl. -7.123. Tada izraz za otpor uzemljenja glasi
Slika 7.126. Odredivanje potencijala na povriini zernlje okornito
na uzernljivat u polovini duljine uzernljivaEa (A) i u smjeru
uzemljivara (B)
I ovaj izraz moiemo odrediti pomofu dijagrama sa sl. 7.123, ako za m
postavimo

gdje je
Uz iste pretpostavke za tafku B u smjeru uzernljivafa imamo
m=-4h . . . (7.186)
1
Da se odredi potencijal na povrSini zemlje, moie se pofi od sl. 7.126.
Pomofu nje se lako odreduje potencijal okomito na smjer uzernljivafa
i to upravo u njegovoj sredini (tafka A) i potencijal u produljenju uzemlji- pa nakon integriranja u granicama od 0 do 1 dobivamo
vafa (tafka B). U prvom sluEaju - okomitp na uzemljivaf - potencijal
povrSine zemlje odreduje se kao zbroj djelovanja uzemljivaEa i njegove
zrcalne slike, s time da su ta dva djelovanja medusobno jednaka. Ako
prepostavimo da kroz svaki uzemljivaf tefe struja I, djelovanjem struje
u elementu d I dolazi se do potencijala

U vefim postrojenjima nije dovoljno postaviti pojedinafan uzemlji-

vaf, vek se to izvodi sa viSe rnedusobno spojenih uzemljivafa. U nekim
1 1 j ednostavnijim slufa jevima mogube je provesti tafniji raf un, iako se
odakle se integriranjem u granicama od - -do
2
+-
2
dobiva vek p'ri neSto vefem broju uzernljivafa dolazi do mnogo jednadibi. To
vrijedi za uzemljenje s istim tipom uzernljivafa (samo cijevni ili samo
trakasti), dok je proraEun pri raznim tipovima uzernljivafa praktifki
nemoguk. Tada se rafuna jednom samo za cijevne, a drugi put samo
za trakaste uzemljivafe, pa se kao otpor uzemljenja uzima manja vrijed-
nost. Radi zajednifkog djelovanja ukupni otpor neito je manji od izra-
Eunatog.
 Postupak pri odredivanju otpora uzemljenja prikazat Cemo na sastav-
ljenom uzemljivaEu, koji se sastoji od n paralelnih traka (sl. 7.127) polo-
u
ienih zemlju neposredno uz povrSinu, jer se utjecaj normalne dllbine
ukopavanja (oko 1 m) moie zanemariti radi velike povrgine koju pokrivaju
trake uzemljivalia. U tom se sluEaju zrcalno postavljeni uzemljivaE nalazi
neposredno poloien na uzemljivaf. Tako spojen uzemljivai: vodi dvo- (P = I, k,,, + I, k2n+ I, kBn+ . . . $: I n - , k ,,,-,),, + f, k,,,,
struku struju (2 1). Potencijal uzemljivaEa (1) kroz . koji protjeEe struja
Pri simetriEnom razmjegtaju traka postoji i simetriEnost raspodjele struja,
pa je I, = I,; I, = In-, itd. Osim toga postoje jednakosti k,, = k,, =
- ... -
- k,,, te jednakosti k,, = k,,, k,, = k,, ili opbenito kik = klii,
n
pa se od n dolazi na - jednadiba. Kad uzmemo sve to u obzir, sistem
2
jednadiba glasi

Iz tih jednadiba moie se odrediti struja u svakoj traci. Struja se dobiva

Slika 7.127. Sastavljeni uzemljivaE od n trakastih ! u obliku
uzemljivafa
I k = Qk (P . . . (7.197)
dok je ukupna struja
2 I, odreden je kao zbroj djelovanja struje u samom njemu i djelovanja
svih ostalih uzemljivafa. Potencijal radi struje u promatranom uzemlji-
vaEu odreden je relacijom (7.180), pa je
pa je otpor uzemljenja
4 21
401, = 2 I,
2nl
ln - = I, k,,
d
. . . (7.192)
(Indeksi 11 znaEe da se radi o potencijalu trake 1 radi struje u istoj traci.)
Potencijal uzemljivaEa (1) radi struje u k-toj traci odreduje se prema
drugom Elanu izraza (7.184) Potencijal taPke B (sl. 7.127) u simetrali sastavljenog uzemljivaf a oko-
mitoj na trake odreduje se prema relaciji (7.178), ako se postavi x = 0
i y = bl,, gdje je bk udaljenost taEke za koju traiimo potencijal od
k-te trake. Uzimajuki u obzir sve trake, potencijal promatrane taEke
odreduje se iz relacije
gdje je

U (7.194) ak, jest udaljenost izmedu prve i k-te trake, koja je jednaka
(k - 1) a kad se radi o medusobno jednako udaljenim trakama. Relacijama gdje je
(7.192) i (7.193) definirana je vrijednost koeficijenata k,, i kkl, koje Cemo
u daljem razmatranju upotrebljavati zbog pojednostavnjenja. Zbraja-
njem djelovanja struja u svim trakarna dobiva se potencijal za svaku
traku, pa se na taj naEin dobiva onoliko jednadiba koliko ima traka.
Pri tome treba uzeti u obzir da su sve trake medusobno spojene, pa Da bismo ukazali na primjenu izvedenih formula, odredimo otpor
uz dovoljno dimenzioniran dovod moie se raEunati da su sve trake na uzemljenja uzemljivafa sastavljenog od 6 uieta promjera d = 10 mm,
istom potencijalu. Prema tome postoji slijedeki sistem jednadiba duljine 1 = 40 m, medusobne udaljenosti a = 6 m (sl. 7.128). Kad
a potencij a1 promatranog uzemljivafa radi struje u k-tom uzemljivafu Formula za R tafno vrijedi za raspored uzemljivafa unutar kvadrata, tj.
prema (7.171) kad je (n - 1) a = 1. Npr. pri dvije paralelne trake s razmakom a 0,2 1
formula (7.209) daje oko 25O/o veki otpor uzemljenja od onoga koji se
stvarno pojavljuje. Odredivanje tako jednostavnog uzemljenja lako je
prema veb navedenim formulama.
gdje je
a,, . . . (7.205)
mh1 = -
1
U (7.205,) je a,+, udaljenost izmedu cijevi (1) i cijevi (k), dok je 1 duljina
cijevi. Poznavajuti koeficijente k, otpor uzemljenja i potencijal na povr-
Sini zemlje odreduju se na vet opisani nafin.
Cijevni uzemljivafi mogu se izvesti tako da su svi smjeSteni na krugu
u vrhovima pravilnog mnogokuta. U tom su slufaju struje u svim cije-
vima medusobno jednake, Eime proraPun postaje znatno jednostavniji.
Tada potencijal svakog uzemljivafa iznosi

gdje su n broj uzemljivafa, a mi,., omjer definiran relacijom (7.205). Pri

odredivanju potencijala bilo koje taPke na povrSini zemlje moie se poei
od relacije (7.204), s tim da se mjesto mkl postavi omjer mi;, koji je defi-
niran relacijom

Slika 7.130. Sirnetrirni raspored cijevnih

uzem1jivai.a
gdje je bk udaljenost promatrane tafke od k-tog uzemljivafa. Uzimajubi
u obzir utjecaj svih uzemljivafa, potencijal promatrane tafke iznosi TABLICA 7.1.
Pribliina raspodjela struja u trakastim, paralelno postavljenim
uzemljivaEima, n ovisnosti o ukupnom broju traka
(udaljenost medu trakama 0,l do 0,2 duljine trake)

Ukupni broj u z e m l j i v a r a
Redni broj -- -
-

Osim toga, moguCe je provesti pribliian prorafun uzemljenja. Otpor uzemlj ivara
uzemljenja paralelno poloienih uzernljivafa u dubinj od oko 1 m (duljina
pojedine trake 1 m, medusobni razmak a m, s tim da je --a _< 0,2) moie
se pribliino odrediti iz formule
1 -
1.
2.
3.
50
50
-
1 36
28
36
28
22
22
24
18
16
21
15
14
1 19
14
12
17
13
11 -
:: Ill
10
14

9,5
4. - - 28 18 14 10 9 9 i 8
5. - A - 21 15 12 9 1
9
8 1 7.5
7,5
6. A

7. - 13 10 8
gdje F u m2 povrSina pokrivena uzemljivaEem. Za n paralelnih traka 8. - 17 12 9.5
s jednakim medusobnim razmacima a povrSina F odreduje se iz formule 9. - 15 11
10. - - 14
F = (n-1)a1 . . . (7.210)
570
 Pri odredivanju potencijala potrebno je, nadalje, poznavati struje u
pojedinim uzemljivaEima. To je moguCe odrediti na veC opisani naEin.
Pribliina raspodjela struje u procentima od ukupne struje moie se odre-
a = 0,l do 0,2. Kad poznajemo struje
diti iz tab. 7.1. koja vrijedi za omjer -
1 u obzir spomenuti korekcioni faktor, potrebno je uzemljivaEa
u pojedinim uiemljivaEima, potencijal na povriini zemlje odredujemo
prema (7.200).
Duljina i broj cijevnih uzemljivaea, koji dolaze u obzir za transforma-
torske stanice niieg napona i one viSeg napona, ako imaju izoliranu nul-
taEku ili nul-tafku transformatora uzemljenu preko priguSnice, mofe se
pribliino odrediti prema dijagramu sa sl. 7.131. Potreban otpor uzemlje-
nja u ovisnosti o struji (lijevi dio dijagrama) odreden je uz zahtjev da
napon uzemljivaEa ne bude veCi od 125 V, Sto traie njemaEki propisi za
postrojenja koja nemaju neposredno uzemljenu nul-taEku. Desni dio dija-
grama prikazuje ovisnost otpora uzemljenja o duljini uzemljivaEa, prema
(7.175b), za razliEite specifiEne otpore tla. Upotrebu dijagrama prikazat
Cemo na primjeru. Neka struja zemnog spoja iznosi I = 20 A, pa je potre-
ban otpor uzemljenja R = 6,l Q. Uz specifiEni otpor tla e = 100 Qm,
potrebna duljina cijevnog uzemljivaEa jest 1 = 18 m, kad bi se postavio
samo jedan uzemljivaE. Tako dug uzemljivaE neCe biti normalno moguCe
izvesti, odnosno izvedba tako dugog uzemljivaEa bila bi skupa. Zbog toga
se izvode uzernljivaEi manje duljine. Neka smo se, s obzirom na moguC-
nost zabijanja cijevi, odluEili na maksimalnu duljinu uzemljivaEa 1, = 4 m.
Ako nema medusobnog utjecaja medu uzemljivafima, t e ako napon na
uzemljivaEu ne smije biti veCi od 125 V, kroz svaki od njih moCi Ce pro-
tjecati struja I, = 5,6 A. Prema tome bit Ce dovoljno n = 4 uzemljivaEa
Radi medusobnog utjecaja, otpor Eetiriju uzemljivaEa neCe biti jednak
Eetvrtini otpora jednog od njih, pa dopuStenu struju kroz svaki od uze-
mljivaEa treba mnoiiti s korekcionim faktorom 0,85, ako razmak medu
uzemljivaEima iznosi pribliino dvostruku duljinu uzern1jivai.a. UzimajuCi
I
Svaki proraEun uzemljenja samo je pribliian, jer se provodi uz izvje-
sna zanemarenja i uz ,pretpostavku konstantnog specifiEnog otpora zemlje,
Sto normalno nije ispunjeno. Zbog toga je izvedeno uzemljenje potrebno
mjerenjem kontrolirati, pa ga eventualno poboljiati ako ne zadovoliava
I uvjetima.
C. Izvedba uzemljivara i vodova za tuemljenje
Izvedba ploEastih uzemljivaEa viSe se praktirki ne upotrebljava, jer
s e isti rezultat moie postiCi sa cijevnim i trakastim uzemljivaEima, a uz
manji potroSak metala.
Cijevni uzemljivaEi izvode se od pocinEanih cijevi 1" do 2", od pocin-
Eanog okruglog ieljeza (Stapni uzem1jivai.i) promjera I", a u novije vri-
jeme i od pocinEanih Sipki kriinog presjeka, Sto olakSava zabijanje. Otpor
uzemljenja izvedenog Sipkama kriinog presjeka za oko 7010 je veCi od
otpora uzemljenja cijevima istog vanjskog promjera, zbog medusobnog
djelovanja izdanaka Stapova kriinog profila. Duljina cijevnih i Stapnih
uzemljivaEa ovisi u prvom redu o moguknosti zabijanja, dakle o svojstvima
zemljiita. Da se taj utjecaj smanji, izvode se posebne konstrukcije uze-
mljivaEa koji se sastavljaju nakon zabijanja dijela uzemljivaEa.
Trakasti uzemljivaEi prave se od pociniranih ieljeznih traka presjeka
od 100 mmz, a najmanje debljine od 3 mm. Postavljaju se u dubini od oko
1 m (ispod dubine smrzavanja i sugenja), da bi se smanjili troSkovi.
Postavljanje uzemljivaEa od uieta ne preporutuje se, jer je tada povr-
Sina izloiena agresivnom utjecaju zemljiSta znatno veCa.
UzemljivaEi od bakra stavljaju se tam0 gdje su velike struje zemnog
spoja, zbog moguhnosti veCeg opterehenja, a aluminijski tam0 gdje se zbog
agresivnosti tla drugi materijali ne mogu upotrijebiti.
Vodovi za uzemljenje i sabirni vodovi i z v d e se od pocinEanog ieljeza
(najmanji presjek 50 mm2), bakra (najmanji presjek 16 mmz) i aluminija
(najmanji presjek 35 mm". Presjek vodova za uzemljenje treba odabrati
prema struji koja se moie pojaviti u sluEaju kvara.
VeliEina struje zemnog spoja u mreiama s izoliranom nul-taEkom ovisi
o duljini galvanski spojenih vodova ili kabela sa sabirnicama transforma-
torske stanice. VeliEina struje po km zraEnog voda moie se pribliino odre-
diti iz slijedebih formula
U1
jednostruki vod bez zemnog uieta 450 A
Iz = ----
 TABLICA 1.4.
jednostruki vod sa zemnim uietom IZ = -
U1 A Struje zemnog spoja za jednoiilni uljni kabel u A F m
350
dvostruki vod sa zemnim uietom
400
IZ == A Presjek
mmr
45 kV 60 kV
Napon

110 kV 220, kV
gdje su U linijski napon u kV, a 1 duljina voda u km. Podaci o struji
zemnog spoja za kabele navedeni su u tabl. 7.2, 7.3. i 7.4. Sabirni vod uze- 50 7,20 - - -
mljenja dimenzionira se zbog sigurnosti na dvostruku struju zemnog spoja, 70 8,46 9,OO - -
95 9,06 9,45 13.20 -
dok je za ostale vodove mjerodavna struja zemnog spoja. 120 ' 9,54 10,59 14,40 -
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-taEkom presjek vodova 150 10,05 11,lO 15,OO -
uzemljenja treba odabrati prema struji jednopolnog kratkog spoja. 185 10,50 11,70 15,60 24,OO
240 11,40 12,54 16,80 24,OO
300 12,24 13.38 18,OO 24,OO
400 13,50 14,70 19,50 24,60
TABLICA 1.2.
500 - - 20,70 26,40
Struje zemnog spoja za normatni kabel u A/km

Presjek Nazivni napon

mm? TABLICA 7.5.
6 kV 10 kV 15 kV 20 kV
DopuStene struje optere6enja za vodove uzemljenja
3 X 10 0,40 0.62 - -
3 X 16
3 X 25
0,45 0,73 0,87 - Presjek
Trajno dopuitena struja u A DopuStena struja kroz 1 s u kA
0,60 . 0,78 0,95 1,20
3 X 35 0.65 0,98 1,03 1,31 mm2
3 X 50 0,71 1,12 1,22 Fe Al Cu Fe A1 Cu
1,42
3 X 70 0,78 1,20 1,36 1,67
3 X 95 0,87 1,30 1,50 1,81 16 - - 150 - - 2,s
3 X 120
3 X 150
0,96
1,06
1.41 1,60 1,96 25 - 160 200 - 2,s 4,O
1,50
3 X 185 1,20 1,61
1,77
1,90
2,lO
2,25 35 - 200 250 - 3,5 535
3 X 240 1,33 1,78 2,lO 2.50 50 100 250 350 3,O 5,O 8,O
3 X 300 1,49 1,94 - 70 175 - - 4,5 7.0 11,5
100 200 - - 6,O 10iO 16,O
200 300 - 12,5 20,O 32.5

TABLICA 1.3.

Struje zemnog spoja za H-kabel u A/km U tab. 7.5. navedene su dopuitene struje za pojedine presjeke. Nave-
deni su podaci o trajno dopuitenirn strujama (za mreie s izoliranom nul-
Napon taEkom i za mreie s uzemljenjem preko priguinice) i o dopuitenim stru-
Presjek jama za vrijeme 1 sekunde (za mreie s direktno uzemljenom nul-taEkom).
rnm2
15 kV 20 kV 30 kV Odredivanje dopuitene struje za druga vremena trajanja vrSi se na isti
nafin kao za sabirnice i strujne transformatore.
3 X 16 1,63 - - P r i izvedbi zaititnog uzemljenja treba voditi raEuna o slijedekem:
3 X 25 1,88 2.18 -
3 X 35 2.08 2.45 3,lO Uzemljiti sve metalne dijelove koji u normalnom pogonu nisu pod
3 X 50 2,40 2,83 3,60 naponom, a mogu pod njega dofi u sluEaju kvara bilo radi direkt~log
3 x 70 2.77 3,27 4.00
3 X 95 2,97 3,50 4,23
dodira, bilo radi preskoka luka.
3 X 120 3,27 3,80 4,65 RuEna kola i sliEne uredaje za upravljanje ne treba posebno uzemlji-
3 X 150 3,54 4,lO 5.00
3 X 185 3,87 4,50 5,40
vati, ako su s uzemljenim aparatom galvanski vezani. Ako pak kao veza
3 x 240 4,32 4,95 5,94 izmedu ruEnog kola i aparata sluii lanac, uie, osovina ili sl., Sto moie
3 X 300 4,70 5,55 6,54 doki u dodir s elektriEnim lukom, potrebno je i ruEno kolo i sliEne uredaje
uzemljiti.
 Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki strujnih transforma-
tora. UobiEajeno je da se uzemljuje stezaljka na strani Stikenog dijela
postrojenja, odnosno na strani dijela postrojenja za koje strujni trans-
formator vrSi mjerenje.
Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki dvopolno izoliranih
naponskih transfbrmatora. Treba voditi raEuna o tome, da u rasklopnom
postrojenju budu na svim naponskim transformatorima uzemljene ste-
zaljke koje odgovaraju istoj fazi, jer bi inaEe moglo doCi do dvostrukog
zemnog spoja. U slogu jednopolno izoliranih naponskih transformatora
dovoljno je uzemljiti nul-taEku, ako naponski transformatori ne sluie sin- OSMO POGLAVLJE
hronizaciji. Ako s e medutim preko naponskih transformatora vrSi kon-
trola sinhronizma, uzemljuje se jedna faza na niskonaponskoj strani, ali POMOCNI STRUJNI KRUGOVI
na svim slogovima naponskih transformatora ista faza.
Za uzemljenje aparata koji su smjeSteni na ieljeznoj konstrukciji ili I POMOCNI UREDAJI
ieljeznim stalcima moie se upotrijebiti sama ieljezna konstrukcija ili
stalak, ali samo onda ako su spojevi na konstrukciji zavareni ili tako spo-
jeni vijcima, da postoji dobra i sigurna galvanska veza. 8.1. KONTAKTI I POMOCNI RELEJI
Armatura u ieljezno-betonskoj konstrukciji moie posluiiti kao vod Osim glavnih strujnih krugova, onih za mjerenje i zaStitu, u rasklop-
za uzemljenje, ako armatura ima dovoljan presjek, te ako je zavarivanjem nim postrojenjima postoji niz pomoknih strujnih krugova, koji sluie za
ili vijcima osigurana dobra galvanska veza. upravljanje, signalizaciju i blokiranje. Da bi rasklopno postrojenje ispra-
Dijelovi koje treba uzemljiti moraju biti spojeni s uzemljivaEem nepo- vno funkcioniralo u pogledu zaStite i upravljanja, od velike su vainosti
sredno ili preko sabirnog voda. Ne smiju se, medutim, dijelovi koje trebz dobro projektirani, izvedeni i uzdriavani pomoCni strujni krugovi.
uzemljiti spajati u seriju.

#>
/(on; konluX/ s ou/bmalsk,m
Slika 8.1. Automatski i poluauto- vmcb~km
~p&elnipo.bio/
matski kontakti pomoCnih struj-
nih krugova
/zb/in,'h(on/ok/ s uu/omc&.k,m
vmhnjem u sredn/i'poich;

Uz pomoCne strujne krugove izvode se i posebne izvedbe kontakata,

Eiji su simboli prikazani na sl. 8.1. Tu spadaju kontakti s ruEnim i auto-
matskim vrakanjem u poEetni poloiaj, t e izbirni kontakti s automatslrim
vrakailjem u srednji poloiaj. Pod poluautomatskim kontaktima razumije-
vamo one koji se ruEno vraCaju LI poPetni poloiaj.
Za posredovanje pri prijenosu impulsa zaStitnih releja na uredaje za
upravljanje i signalizaciju upotrebl javaju se pomokni releji, jer kontakti
zaStitilih releja (radi potrebne osjetljivosti) nisu tako izvedeni da bi mogli

37 Visokonaponska rasklopna postrojenja 577

 izdriati potrebne struje (npr. za isklapanje i uklapanje sklopke), niti imaju
(zbog istog razloga) dovoljno kontakata da bi mogli izvrSiti potreban
broj radnji. L Prema tomel_a3moC_nL$-re1ejem povekava ae, uklopna (odno-
sno isklopna) snaga zaStitnog releja, uz istovremeno povefanje broja
' p o m t h i h s t r u j n i h krugova na koje treba da djeluje zaStitni relej.
.-
Aka jepotrebno izvodi se pomo6ni relej s optiEkom signalizacijom, da
bi se moglo ustanoviti koji je od njih djelovao.
Radi ilustracije prikaiimo jednu od izvedaba pomofnih releja koji
ima .padalicu (kao optifki signal), jedan poluautomatski, dva automatska
i jedan prolazni kontakt (sl. 8.2). Padalica ima na prednjoj strani tri razli-
Eito oznacena polja, od kojih je samo jedno vidljivo kroz otvor na kuCiStu
releja. Padalica je spojena s ,kotvom releja, pa kad svitak, releja nije
uzbuden, kroz otvor na ku6iStu releja vidi se crno polje (sl. 8.2). Treba
6 13914fO 4 7 3
Slika 8.2. Shema spoja (prikazana na dva narina) i poka-
zivanje padalice pomofnog releja - normalni poloiaj
(neuzbudeni svitak)
Slika 8.3. Shema spoja (prikazana na dva naeina) i po-
kazivanje padalice pomofnog releja - poloiaj neposredno
nakon djelovanja
napomenuti da je crno obojeno i kuCiSte releja, pa se polje padalice n e
opaia. Kad se svitak uzbudi i privufe kotvu, padalica se postavi tako
da se kroz otvor na kuCiStu vidi bijelo polje s crvenom crtom u sredini
(sl. 8.3). U tom poloiaju ostaje padalica sve dok se pritiskom na dugme
ne potvrdi (kvitira) relej. Potvrdom releja padalica se postavlja tako da
f e se na otvoru pojaviti bijelo polje, Sto znaEi da je svitak joS uzbuden.
Ako je u meduvremenu - izmedu uzbude svitka i potvrctivanja - pre-
kinut dovod struje uzbudnom svitku, padalica 6e se potvrdivanjem (kviti-
ranjem) postaviti tako da be se na otvoru pojaviti crno polje, kao u
pofetnom poloiaju. To 6e se dogoditi i kad nakon potvrdivanja dode do
prekida dovoda struje uzbudnom svitku.
I
6 f 3 9 1 4 R C . 7 3
Slika 8.4. Shema spoja (prikazana na dva narina) i poka-
zivanje padalice pomoknog releja - poloiaj nakon
potvrde (kvitiranja)
Poluautomatski kontakt vezan je s dijelom koji se pomiEe nakon
uzbude svitka, a vraCa se u poEetni poloiaj kvitiranjem. Potvrdivanjem
se dakle prekida strujni krug (zatvoren preko kontakata 5 i 3), koji je
nakon uzbude svitka zatvorio poluautomatski kontakt. Takvi kontakti
koriste se za one strujne krugove koje ielimo imati ukljuEene od trenutka
djelovanja releja do potvrde releja npr. za akustiEku ili optifku signali-
zaciju njegova djelovanja.
Slika 8.5. Shema releja
s padalicom (signalni re-
Automatski kontakti zatvaraju se pomakom kotve i ostaju zatvoreni
sve do prekida struje kroz uzbudni svitak. Mogu se upotrijebiti npr. za
isklapanje sklopke.
Prolaznim kontaktom kratkotrajno se zatvara strujni krug pomakom
kotve, a vraha se u poEetni poloiaj potvrdom releja. Kratkotrajno zatva-
 ranje strujnog kruga dovoljno je da bi proradio neki drugi relej. Takav
I se kontakt normalno upotrebljava za akustitku signalizaciju (truba).
Naravno da se pomofni releji izvode i bez signalizacije djelovanja
i s raznim brojem i raznim vrstama kontakata.
Osim u kombinaciji s pomoCnim relejem, izvodi se posebno relej
s padalicom (signalni relej). Jedna od takvih izvedaba prikazana je na
sl. 8.5. Padalica G ima tri polja: crveno, bijelo i crveno-bijelo. Na otvoru
releja, kad on nije uzbuden, vidi se bijelo polje. Kad zaStitni relej proradi
i zatvori kontakt D, uzbudit Ce se svitak A koji Ce povuCi polugu padalice
i zatvoriti lrontakte trube H. Na otvoru releja pokazat Ce se crveno polje.
Signal trube upozqrit Ce osoblje da je doglo do neke promjene, a crvenim
poljem bit Ce oznaEeno mjesto te promjene. Pritiskom na dugme F po-
maknut Ce se kontakt C na desno, Sto Ce prekinuti strujni krug svitka A,
a zatvoriti strujni krug svitka B, koji Ce sada privuCi polugu padalice,
pa Ce se na otvoru pokazati crveno-bijelo polje. Takvo stanje ostat Ce sve
dok je zatvoren kontakt D. Otvaranjem kontakta D vraCaju se padalica
i kontakt C u poEetni poloiaj. Kontakt E sluii za kontrolno ispitivanje
spremnosti releja za djelovanje.
fl 8.2. POMOCNI STRUJNI KRUGOVI SKLOPKE
1:; I A. Pogon za upravljanje
I
11
Sklopka po svojoj funkciji mora imati uredaj za automatsko iskla-
panje. Impuls za djelovanje tog uredaja daje se mehaniEki ili elektrifki,
ali se isklapanje vrSi energijom akumuliranom u peru (za vrijeme ukla-
panja) ili u komprimiranom zraku. Akumuliranje energije za isklapanje
neophodno je potrebno da se osigura isklapanje sklopke u svakom slufaju.
li i
U slueaju nufde moie se i ruEno dati impuls za isklapanje sklopke, ako
jll je veC ranije akumulirana energija za isklapanje.
ill
Slika 8.6. Shema spoja upravljanja sklopke.
magnetskim pogonoln
MehaniEki impuls za isklapanje daje primarni relej, dok u sluEaju
upotrebe sekundarnih releja uvijek imamo elektriEni impuls. Prema tome
tada se moie sklopka isklopiti i iz daljine, za Sto je dovoljno zatvoriti
strujni krug za isklapanje.
Nasuprot tome uklapanje se moie vrSiti i samo rutno. Takav naEin
pogona, medutim, dolazi u obzir samo za manje sklopke, jer za veCe
je potrebna znatna snaga za uklapanje i natezanje pera. Zbog toga se
u velikoj veCini sluEajeva uklapanje vrSi magnetskim, pneumatslrim ili
motornim pogonom.
Uklapanje magnetom ne vrSi se neposredno tipkalom (radni kontakt
s automatskim vraCanjem u poEetni poloiaj), nego preko sklopnika (sl. 8.6)
koji ukljuEuje i iskljuEuje svitakza uklapanje. Upotreba sklopnika neop-
hodna je, jer je za uklapanje magnetom potrebna velika struja, pa bi
bez sklopnika kontakti tipkala bili preopterekeni. -Na_+..8,6. prikazano
je stanje pri isklopljenoj sklopci. x i s k o m na tipkalo uzbuduje s e svitak
PIsklopnika, koji zatvara kontakt skXpXika--preko kojegase..zatvaraju
strujni krugovi za magnetski pogon sklopke (uz) i svitak S. Nakon ukla-
panja sklopke svitak S vraCa sklop,nik u poEetni poloiaj. Istodobno s ukla-
panjem sklopke svitak U, nateie pero (P), pa je sklopka odmah spremna
Slika 8.7. Shema spoja upravljanja sklopke kompri-
miranim zrakom (samo uklapanje, isklapanje perom)
za isklapanje. Dovoljno je uzbuditi svitak I pritiskom na isto tipkalo, da
bi se oslobodio zapor koji ne dopuSta otvaranje sklopke.
Na sl. 8.7, ulogu svitka U, preuzima cilindar sa stapom za pogon s kom-
primii-anim zrakom, pomoCu ko'jega se vrSi uklapanje, s istodobnim nate-
zanjem pera. Isklapanje vrSi pero nakon oslobodenja zapora. Svitak za
uklapanje (U) otvara ventil za dovod komprimiranog zraka u cilindar.
I za uklapanje i za isklapanje moie se upotrijebiti komprimirani zrak
(sl. 8 4 , pa tada nije potrebno pero za isklapanje, jer je u komprimiranom
zraku akumulirana potrebna energija.
Upotreba motornog pogona treba dva pera: za uklapanje (P,) i za
isklapanje (P,). Na sl. 8.9. prikazan je takav pogon neposredno nakon
isklapanja sklopke, kad se preko kontakata mehaniEki vezanih s osovinom
motora ukljufuje istosmjerni motor, koji nateie pero P,. Kad je pero P,
!
I

I
nategnuto prekida se dovod struje motoru i per0 je spremno za uklapanje, B. Sheme spoja upravljanja
koje se vrSi oslobadanjem zapora pomoku svitka U. Uklapanje se dakle
vrii akumuliranom energjjom pera P,, koje istodobno nateie pero PI Kao uredaj za upravljanje moie posluiiti sklopka s izbirnim kontak-
za isklapanje. Motor je prikljuEen na bateriju preko zaititne sklopke. tom (sl. 8.10), tipkalo (sl. 8.11) i komandno-potvrdna sklopka, koja he
Takav naEin pogona moguhe je izvesti i za ruEni pogon. Tada se rufno, biti opisana u poglavlju o povratnom javljanju.
preko pogodno 'izvedenog prijenosa, navija pero za uklapanje (P,), Sto
svakako znatno dulje traje nego uz upotrebu motora.

Slika 8.10. Strujna shema upra- Slika 8.11. Strujna shema upravlja-
I- - vljanja sklopkom pomoCu
izbirne sklopke
nja sklopkom pomoCu tipkala
Slika 8.8. Shema spoja upravljanja sklopke
komprimiranim zrakom
U svim sluEajevima strujni krugovi svitaka za upravljanje spojeni
su preko kontakata na signalnoj sklopki, koja je mehaniEki povezana
s osovinom sklopke. Spajanje preko kontakata signalne sklopke onemo-
guhuje ukljuEivanje svitka za uklapanje kad je sklopka uklopljena (sl. 8.10).
Osim toga spajanjem preko kontakata signalne sklopke omoguteno je
(sl. 8.11) da se istom operacijom (pritiskom na tipkalo) izvrSi i uklapanje
i isklapanje.
. Sheme na sl. - 8.10.
- ---i 8.11. zapravo su strujne sheme spoja pogona za
u'prZVljZiiij6, te one na pojednostavnjen naEin prikazuju sheme djelovanja,
bez obzira o kakvom se pogonu za upravljanje radi.

I I

Slika 8.9. Shema spoja upravljanja sklopke motornim

pogonom

Koji Ce se od pogona upotrijebiti ovisi u prvom redu o tome da li

ee se u rasklopno postrojenje postaviti pneumatske sklopke ili neki drugi
tip sklopaka.. Ako se postave pneumatske sklopke, najpovoljnije je izvesti
.pogon s komprimiranim zrakom, jer su za gaSenje luka potrebni kom-
presorski uredaj i razvod zraka. Ako se postavljaju sklopke ostalih izve-
daba, treba detaljnije prouEiti pitanje izbora pogona sklopaka i rastav-
IjaEa, pa se odluEiti za jedan od opisanih naEina pogona. Treba spomenuti
da magnetski pogon dolazi u obzir najEeSCe za manje sklopke i manja
Slika 8.12. Jednopolno (a) i dvopolno (b) prekidanje strujnih
rasklopna postrojenja. krugova za upravljanje
 Da se izbjegne opasnost krivog djelovanja zbog premoStenja kontakata
tipkala, upotrebljava se dvostruko prekidanje strujnih krugova (sl. 8.12b).
I
Normalno se uzemljuje jedan pol akumulatorske baterije, pa ire u sluiraju
zemnog spoja kao na sl. 8.12a doiri do uklapanja (ako je sklopka isklo-
pljena), odnosno do isklapanja sklopke (ako je uklopljenja) i bez pritiska
na tipkalo. Dvostrukim prekidanjem strujnih krugova - izvedenim kao
' na sl. 8.12b - do pogreSnog djelovanja neire dolaziti ni u sluiraju zemnog
1
spoja na instalaciji. Treba naglasiti da su kontakti tipkala medusobno
I
mehaniEki spojeni (na Sto ukazuje crtkana linija koja spaja tipkala).
Slika 8.13. Jednopolno (a) i dvopolno (b) prekidanje strujnih krugova za
upravljanje s tipkalom i kontaktima zaStite
Isti svici za upravljanje sluie za pogon sklopke i u sluiraju djelovanja
za8tite. Zbog toga se paralelno s tipkalom (ili izbirnim kontaktom) spajaju
i kontakti zaStitnog releja, odnosno kontakti pomoirnog releja, ako zaStita
ne djeluje neposredno na pogon za upravljanje. Na sl. 8.13. prikazana
je strujna shema spoja upravljanja sklopkom s jednostrukim i dvostrukim
prekidanjem strujnih krugova.
C. Sheme spoja povratnog javljanja
Zadatak povratnog javljanj a jest da signalizira poloiaj sklopke. Ta
signalizacija mora biti tako izvedena da se poloiaj sklopke moie nedvo-
smisleno utvrditi. Zbog toga se kao kontakti za povratno javljanje upo-
trebljavaju kontakti signalne sklopke, koja je mehaniirki spojena s oso-
vinom sklopke. Osim toga se smatra da nije dovoljno pouzdana signali-
zacija koja se moie ostvariti prekidom strujnog kruga za povratno
javljanje, jer do prekida strujnog kruga moie doiri i zbog kvara. Ne moie
se npr. smatrati pouzdanim povratnim javljanjem ono pri kojem bi
upaljena iarulja oznairavala da je sklopka ukljuirena, a ugaSena da je
iskljueena, jer bismo u sluiraju izgaranja iarulje mogli biti krivo
informirani.
ObiEno se upotrebljavaju slijedeiri naEini povratnog javljanja:
a) Pomoiru dvije iarulje (sl. 8.14), od kojih jedna (obiirno crvena)
svijetli kad je sklopka ukljuirena, a druga (obiEno zelena) kad je iskljufena.
Ukoliko ne gori nijedna od ?arulja, znak je da je barem jedna pregorjela.
Ovaj naEin nalaziino samo u starijim postrojenjirna.
b) Pomoiru pokazivaEa poloZaja (sl. 8.15). Takav pokaPvaE se sastoji
od metalne okrugle ploirice i dva elektromagneta, koji su medusobno
okomito postavljeni. Obojena linija na ploEici postavi se okomito (ako je
sklopka ukljuirena) ili horizontalno (ako je iskljuirena). Ukoliko nestane
napona u strujnom krugu elektromagneta, djelovanjem pera ploirica ire
se postaviti tako da obojena linija zatvara kut od oko 45O s horizontalom.
c) Sa komandno-potvrdnom sklopkom. U tu svrhu upotrebljavaju se
sklopke posebne konstrukcije, koje nazivamo komandno-potvrdnim sklop-
kama, jer sluie ne samo za povratno javljanje (potvrdivanje izvrSene
komande), vet i za upravljanje.
Slika 8.14. Shema spoja povratnog javlja-
nja pomo6u dvije iarulje (nacrtani su i
strujni krugovi upravljanja)
Jedna od takvih izvedaba jest komandno-potvrdna sklopka sa imir-
kavim svjetlom (sl. 8.16). Kontakti su mehaniirki spojeni na osovinu ko-
mandno-potvrdne sklopke. Osovina se zakreire pomoCu ruEice u kojoj
je smjeStena iarulja, a koja moie biti prilrljuirena na konstantan napon
(+) ili na promjenljiv napon (imirkavo svjetlo + 2). Na ruirici se nalazi
otvor kroz koji se vidi svjetlo iarulje. Na sl. 8.16. prikazano je stanje
nakon isklapanja sklopke, Eemu odgovara i poloiaj ruEice (R), a signalna
iarulja svijetli konstantnim intenzitetom. Ako se ieli uklopiti sklopku
potrebno je ruiricu, kojom se zakreire i osovina komandno-potvrdne
sklopke, zakrenuti za 90° (sl. 8.17a, poloiaj 2). Tim se zakretanjem poloZaj
uirinske sklopke nije promijenio, ali je signalna iarulja prikljuirena na
promjenljiv napon, Sto uvijek znairi da poloiaj komandno-potvrdne sklopke
ne odgovara poloiaju uirinske sklopke. Da bi se uklopila uirinska sklopka
potrebno je jog dalje zakrenuti ruEicu (sl. 8.17a, poloiaj 3), da bi se
zatvorio strujni krug svitka za ulrlapanje. UEinska sklopka ire se zatvoriti,
kontakti ire se signalne sklopke, vezane uz njezinu osovinu, pomaknuti,
pa Ce iarulja zasvijetliti konstantnim intenzitetom (poloiaj 4); St0 ire
biti znak da je uklapanje izvrseno. IspuStanjem ruEice ona ire se postaviti
u okomit poloiaj (poloiaj 5), iarulja ke gorjeti konstantnim intenzitetom, paralelno spojene iarulje. U istom kuCiStu smjeStena je osovina spojena
jer poloiaj ruEice odgovara poloiaju ufinske sklopke. Isklapanje se vrSi s ruEicom i osovina spojena s tipkalom (na sl. 8.18. t e dvije osovine prika-
zane su odvojeno), pa su za promjenu poloiaja uEinske sklopke potrebne
analognim zahvatima, it0 je prikazano na sl. 8.17b.
Izvode se i komandno-potvrdne sklopke u tamnom spoju (sl. 8.18)
u kojih upaljena iarulja znaEi da poloiaj rufice na komandno-potvrdnoj
sklopki n e odgovara poloiaju uEinske sklopke. UgaSena iarulja, nasuprot
tome pokazuje poklapanje poloiaja rufice i ufinske sklopke, Da se donekle
izbjegne nesporazum do kojega bi moglo doCi u sluEaju izgaranja signalne
Zarulje u kuCiStu komadno-potndne sklopke, postavljaju se po dvije
t

Slika 8.17. Poloiaji ruEice prilikom uklapanja (a)

i isklapanja (b) komandno-potvrdne sklopke sa
irnirkavim svijetlom

Slika 8.15. Shema spoja povratnog javlja-

nja pomoCu pokazivaEa poloiaja (nacrtani
su i strujni krugovi upravljanja)

Slika 8.18. Shema povratnog javljanja i upra-

vljanja pomofu komandno-potvrdne sklopke
u tamnom spoju

dvije operacije: zakretanje rufice i pritisak na tipkalo. Shema spoja na

Slika 8.16. Shema spoja povratnog javljanja i upravljanja sl. 8.18. prikazuje stanje kad je uEinska sklopka isklopljena, t e kad se
pomoCu komandno-potvrdne sklopke sa imirkavim svijetlom ruEica nalazi u poloiaju zisklopljenocc. To stanje odgovara i sl. 8.19a -

Slika 8.19. Poloiaj rufice kornandno-potvrdne sklopke u
tamnom spoju prilikorn uklapanja (a) i isklapanja (b)
poloiaju 1. Da bi se uklopila uEinska sklopka potrebno je zakrenuti ruEicu
komandno-potvrdne sklopke (poloiaj 2 na sl. 8.19a), pa Ce se upaliti
iarulje, jer poloiaj ruEice ne odgovara poloiaju sklopke. Tada su medutim
zatvoreni kontakti kruga za uklapanje na osovini spojenoj s ruficom, pa
je potrebno samo pritisnuti tipkalo (poloiaj 3) da i cijeli strujni krug
svitka za uklapanje bude zatvoren. Pritiskom na tipkalo gasi se signalna
iarulja, da bi se ponovo upalila knd e zntvore kontakti ufinske sklopke
(poloiaj 4 I. OtpuStanjem tipkala konaEno se signalna iarulja gasi (polo-
i a j 5). 111ialognose postupa pri isklapanju (sl. 8.19b).
Slika 8.20. Poloiaj rufice i sig-
nalizacije nakon automatskog
6) f
2 fl 3
isklapanja ufinske sklopke za
dvije izvedbe komandno-po-
tvrdnih sklopaka
Ako dode do automatskog isklapanja sklopke djelovanjem zaitite,
komadno-potvrdna sklopka registrirat Ce tu promjenu imirkavim svjetlom
(sl. 8.20a), odnosno paljenjem iarulja (sl. 8.20b).
588
Da se postigne intermitirajute svjetlo na signalnoj iarulji u komandno-
potvrdnoj sklopki sa imirkavim svjetlom, potrebno je postaviti poseban
relej za imirkavo svjetlo. Jedna od izvedaba prikazana je na sl. 8.21.
Treba medutim napomenuti da postoji niz izvedaba takvog releja.
I I 1 -
Slika 8.21. Shema spoja releja za
irnirkavo svijetlo
Zatvaranjem kontakta c releja za imirkavo svjetlo (sl. 8.21) strujni
krug iarulje zatvoren je preko svitka releja A, pa iarulja ne dobiva pun
napon. Svitak A prebacit Ce medutim kontakt a, pa f e se zatvoriti strujni
krug svitka B, koji Ce privuCi iivin relej u horizontalni poloiaj, Sto omo-
gukuje zatvaranje strujnog kruga preko kontakata iivinog releja i do
ukljuEenja iarulje na pun napon, jer je sabirnica + 2 neposredno spo-
jena sa sabirnicom +. Takvim spajanjem medutim premoSten je svitak A,
pa se njegovi kontakti vrafaju u poEetni poloiaj, a cijeli proces poEinje
ispof etka.
D. Ponovno uklapanje sklopke
VeCi dio kratkih spojeva u mreiama pojavljuju se kao prolazni kratki
spojevi u obliku elektriEnog luka. Isklapanjem sklopke na strani napa-
janja luk f e se na mjestu kratkog spoja ugasiti, a zrak Ce se nakon
gaSenja luka unutar vrlo kratkog vremena (nekoliko desetinki sekunde)
deionizirati. Ako se tada ponovno ukljufi sklopka na strani napajanja,
kratki spoj se obiEno neCe viSe pojaviti. Kratkotrajnu beznaponsku pauzu
potroSaEi neCe ni osjetiti, ako ne traje dulje od oko 0,5 sekunda. Kad
iskljuEei1i vod spaja elektrane, beznaponska stanka nepovoljno utjeEe
na odrianje sinhronizma, koji se moie najEeSCe odriati tek ako su elek-

I brie djeluje nego relej A, pa Ce se prije otvoriti kontakt b, nego Sto 6e
I
, poloiaj. Zbog djelovanja releja C' otvara se kontakt c, Eime je prekinut
Slika 8.22. Shema djelovanja releja za automatsko brzo ponoyno
tropolno uklapanje sklopke
trane spojene preko viSe vodova, od kojih je jedan kratkotrajno isklopljen.
Povoljniju situaciju s obzirom na odriavanje sinhronizma imamo ako
se u sluraju jednopolnog kratkog spoja kratkotrajno isklopi samo onaj
pol sklopke koji odgovara fazi. na kojoj je hastao kratki spoj. Za to su
potrebni posebni pogoni za svaki pol sklopke.
Slika 8.23. Strujna shema releja za automatsko brzo ponovno tropolno
uklapanje sklopke
Postavljanje specijalnih releja omogu6uje ponovno uklapanje sklopke.
Izvode se releji za samo tropolno uklapanje, te releji za jednopolno i tro-
polno ponovno uklapanje. Opisat Cemo jednu izvedbu takvih releja, da se
vidi kakve sve zahtjeve treba da ispuni takav relej.
Na sl. 8.22. prikazana je shema djelovanja, a na sl. 8.23. strujna shema
releja za tropolno ponovno uklapanje. Poloiaj kontakata releja odgovara
stanju kad je zbog djelovanja zaStite sklopka isklopila. Preko kontakta s,
na signalnoj sklopki urinske sklopke uzbudeni su releji A i B. Relej B
se zatvoriti kontakt a,. Djelovanjem releja B preklopit 6e se osim toga
konktakt b,,, pa 6e se nabijeni kondenzatori izbijati preko otpora R i
namota releja, jer Ce namot releja B biti odvojen od napajanja otvara-
njem kontakta a,. Trajanje izbijanja ovisno je uz zadani otpor R o kapa-
citetu kondenzatofa, pa promjena kapaciteta predstavlja moguCnost ude-
Senja trajanja beznaponske stanke. Kad se naime kondenzatori izbiju
prestaje napajanje releja B i zatvara se kontakt b?, Eime se zatvara strujni
krug svitka releja D. Zatvaranjem kontakta d, i d, uzbuduje se svitak
za uklapanje U, Sto je dovoljno za ponovno uklapanje sklopke. Djelo-
vanjem releja D zatvara se i kontakt dl, koji zatvara strujni krug releja
C'. Relej C ima dva namota, C' i C", u kojeg je posebnim mehanizmom
postignuto da poslije prekida napajanja jednog od namota relej ne mijenja
krug napajanja releja A i B, da bi se sprijeeilo drugo ponovno uklapanje
ako bi sklopka ponovno isklopila, Sto bi znaEilo da kratki spoj nije elimi-
niran i pored kratkotrajnog prekida napajanja. Da bi se relej zaponovno
uklapanje pripremio za slijedehe djelovanje, vremenski relej E prikljuren
je na sekundarne namote naponskih transformatora, pa se nakon ponovnog
uklapanja uzbuduje namot tog releja preko zatvorenih kontakata s, i c,
(c, je zatvoren djelovanjem releja C'). Nakon udeSenog vremena (u ovisnosti
o vremenu djelovanja zaStite, jer djelovanje releja E treba da bude dulje
od vremena djelovanja zaitite) zatvorit 6e se kontakt e. To 6e uzbuditi
relej C", koji Ce kontakte c,, c, i c, vratiti u poEetni poloiaj, te Ce relej
biti spreman za ponovno uklapanje, ako bi tada doSlo do ispada sklopke.

Prema tome, ako zaStita nakon ponovnog uklapanja ponovno djeluje
sklopka Ce isklopiti, ali neCe doCi do drugog ponovnog uklapanja, jer Ce
kontakt c, biti otvoren, budufi da joS nije proradio relej E.
Uredaj za ponovno uklapanje ne smije djelovati nakon ruEnog iskla-
panja sklopke. To osigurava kontakt t, na tipkalu (ili na komandno-
Slika 8.24. Shema djelovanja releja za automatsko brzo ponovno jednopolno
i tropolno uklapanje
potvrdnoj sklopki) Eijim se zatvaranjem uzbuduje relej C' i otvara
kontakt c , , Sto onemoguCuje zatvaranje strujnih krugova za relej A i B.
Namjerno blokiranje releja za ponovno uklapanje provodi se preklop-
kom p, koja zatvara strujni krug releja G. Zatvaranjem kontakta g,
otvara se kontakt c,, Sto onemoguCuje ponovno uklapanje. Relej C ne
moie se vratiti u poEetni poloiaj, jer je strujni krug releja E prekinut
otvaranjem kontakta g,.
Koiltakt d,, koji se zatvara prilikom svakog ponovnog uklapanja, uzbu-
duje elektromagnetski brojaE F, koji registrira broj ponovnih uklapanja.
Na sl. 8.24. prikazana je shema djelovanja, a na sl. 8.25. strujna shema
releja za automatsko brzo ponovno jednopolno i tropolno uklapanje sklopke.
Relej je spojen tako da u sluEaju jednopolnog kratkog spoja dolazi do
jednopolnog isklapanja i jednopolnog ponovnog uklapanja, a u sluEaju
dvopolnog i tropolnog kratkog spoja do tropolnog isklapanja i tropolnog
ponovnog uklapanja. U oba je slufaja medutim ponovno definitivno iskla-
panje tropolno. Uredaj prikazan na sl. 8.24. i 8.25. sastoji se od dijela
za tropolno ponovno uklapanje, koji je vet opisan, i dodatnog dijela za
jednopolno ponovno uklapanje. Poloiaji kontakata signalne sklopke spo-
jene s uEinskom sklopkom crtani su za poloiaj otvorene uEinske sklopke.
U sluEaju jednopolnog kratkog spoja faze R zatvorit Ce se kontakt z,
zaStitnog releja, pa ke se preko kontakta r, uzbuditi svitak IRza isklapanje
pola R (moramo naravno zamisliti da je tada sklopka uklopljena). Zbog
istog razloga uzbudit Ce se i svitak releja L, zbog Eega Ce se zatvoriti
kontakt 1, i uzbuditi svitak releja V, koji Ce zatvoriti kontakt v,. Zatva-
ranjem kontakta v, spajaju se paralelno kondenzatori koji su prikljuEeni
na kontakt b,, pa se postiie dulja beznaponska stanka pri jednopolnom
ponovnom isklapanju, jer se otvaranjem pola R uEinske sklopke zatvara
kontakt r, preko kojega se uzbuduju svici releja A i B, zbog Eega dolazi
do ponovnog uklapanja na vef opisani naEin. Nakon izvrgenog ponovnog
uklapanja ne mogu se uzbuditi releji A i B sve dok se ne zatvori kontakt
e vremenskog releja E. Kroz sve je to vrijeme svitak releja G bez struje
zbog otvorenog kont3kta c,, pa ako dode do ponovnog djelovanja zaStite
isklopit f e sva tri pola sklopke, jer f e se uzbuditi sva tri svitka za iskla-
panje (IH,IS i IT) preko zatvorenih kontakata g, i g, i pored zatvaranja
samo jednog kontakta zaStitnog releja (z,, z, ili z,).
Ako nastupi dvopolni kratki spoj npr. izmedu faza R i S zatvorit f e
se kontakti z, i z?, te uzbuditi releje L i fill. Preko kontakta m, bit Ce
tada uzbuden i svitak IT, pa Ce biti isklopljena sva tri pola sklopke, dok
f e preko kontakata l,, m,, l?, m, i ml biti premogten relei V, pa Ce vrijeme
ponovnog isklapanja biti krafe, jer f e na kontakt b, biti prikljuEen samo
dio kondenzatora. Ponovno uklapanje izvrSit de se tropolno, jer su kontakti
r,, s, i t, na signalnoj sklopki zatvoreni. Komandu za ponovno uklapanje
dat Ce kontakti r,, s, i t,.
Ako se nakon jednopolnog ili dvopolnog isklapanja dogodi da uredaj
za ponovno uklapanje ne djeluje, potrebno je Eim prije isklopiti i ostala dva
pola. Da se to osigura, predviden je vremenski relej U, koji se uzbuduje
preko kombinacije kontakata r,-r;, s,-s, i t,-t, za svako jednopolno
i dvopolno isklapanje. Nakon udeSenog vremena, koje je dulje od vre-
mena za ponovno uklapanje, zatvara se kontakt u i uzbuduje svitak releja
H, koji zatvara kontakte h,-h, Eime se daje komanda za isklapanje joS
preostalih polova uEinske sklopke.
38 Visokonaponska rasklopna postrojenja 593
 RuEno uklapanje vrSi se preko tipkala i kontakata k, i k, (dvopolno
prekidanje), istodobno se zatvara i kontakt k,, koji blokira relej za pollovllo
uklapanje. Rufno isklapanje (uvijek tropolno) vrSi se preko kontakta k,,
preko kojega se uzbuduje svitak releja H. Zatvaranjem kontakata h,, h,
i h, dolazi do djelovanja svitaka za isklapanje, a preko kontakta h, blokira
se opet relej za ponovno uklapanje.

E. Signalizacija isklapanja sklopke

Nadzorno osoblje u rasklopnom postrojenju treba da bude upozoreno
kad isklopi sklopka, zbog djelovanja releja. Vizuelni signal (imirkavo
svjetlo, promjena boje iarulje, paljenje svjetla) nije dovoljno upozorenje,
jer se moie opaziti samo kad se gleda na dio gdje se ta promjena dogodila.
Zbog toga se za javljanje isklapanja sklopke upotrebljava i akustiEka
signalizacija (najEeSCe truba), kojom je osoblje upozoreno da je do510 do
promjene, pa se tek pregledom vizuelnih signala moie ustanoviti i mjesto
nastale promjene.

Slika 8.26. Shema spoja signalizacije

ispada sklopke

Signalizacija se aktivira prolaznim kontaktom (kontakt c na sl. 8.26)

na signalnoj sklopki uEinske sklopke. Zatvaranje toga kontakta dovoljno
je da uzbudi relej D, koji zatvara preko kontakta d strujni krug trube T.
Truba ostaje ukljuEena i nakon otvaranja prolaznog kontakta, jer strujni
krug releja D ostaje zatvoren preko kontakta d. Truba f e ostati ukljuEena
sve dok se pritiskom na tipkalo ne prekine strujni krug i trube i releja D.
Tada se otvara kontakt d, koji ostaje otvoren i nakon zatvaranja mirnog
kontakta b. Osoblje je upozoreno, a truba f e trubiti sve dok ne bude
potvrdeno (pritiskom na tipkalo b) da je osoblje bilo upozoreno na nastalu
profnjenu.

Slika 8.27. Shema spoja grupne signalizacije ispada sklopke
Da se izbjegne signalizacija prilikom uklapanja i isklapanja tipkalom
ili komandno-potvrdnom sklopkom postavlja se mirni kontakt a, koji je
mehanifki spojen s uredajem za upravljanje, a otvara se prilikom uprav-
ljanja tipkalom ili komandno-potvrdnom sklopkom. Mirni kontakt spojen
je u seriju s prolaznim kontaktom.
U velikim rasklopnim postrojenjima signalizacija se provodi po gru-
pama (npr. rasklopno postrojenje 110 kV, rasklopno postrojenje 35 kV
itd.), ali s jednom sigilalnom trubom (sl. 8.27) koja javlja da je u jednoj
od grupa doSlo do promjene, dok signalna iarulja pokazuje grupu u kojoj
uprov40,ye
+ s+na//ich^~u +-
- -
L A
Slika 8.28. Sherna spoja signalizacije djelovanja zaititnih releja
je nastala promjena. Na taj se naEin lakSe pronalazi sklopka koja je
isklopila. Kad je osoblje upozoreno isklapa se truba kontaktom b, a iarulja
kontaktom d.
Na opisani naEin pogonsko je osoblje upozoreno da je sklopka isklopila,
ali se ne moie ustanoviti Sto je bio uzrok isklapanja. Istina, svaki od
zaStitnih releja ima signalnu markicu koja Ce pokazati da je relej djelovao,
ali zaStitni releji nalaze se obiEno iza komandne ploEe, pa je pregled
oteian. Zbog toga svaki zaStitni relej (sl. 8.28) ima poseban signalni
pomoCni relej (s padalicom ili iaruljom). Svi signalni releji koncentrirani
su na jednom mjestu, Sto omoguCuje brz pregled. Spomenuti signalni
relej ima i prolazni kontakt za uklapanje trube. Kontakti adkontakti su
zaititnog releja.
Na shemi sl. 8.28. odvojeni su strujni krugovi upravljanja od strujnih
krugova signalizacije, kako se normalno i izvodi.
8.3. POMOC!NI STRUJNI KRUGOVI RASTAVLJACA
A. Upravljanje i povratno javljanje
Upravljanje rastavljaEa izvodi se u principu na isti naEin kao uprav-
ljanje sklopkama. Treba medutim naglasiti da je moguCe ruEno i iskla-
panje .i uklapanje rastavljaEa, Sto se moie i izvesti (zbog smanjenja
troSkova izgradnje) kadgod se radi o postrojenju u kojemu - radi njegove
veliEine i vainosti brzih pogonskih zahvata - to neCe Stetno djelovati
na pogon mreie.
Za povratno javljanje poloiaja rastavljaEa vrijedi sve ono Sto je ref eno
o povratnom javljanju poloiaja sklopke.
B. Blokiranje rastavljaEa
Da bi se sprijeEili pogreSni zahvati osoblja izvodi se blokiranje rastav-
ljaEa, sa zadatkom da sprijeEi otvaranje rastavljaea, kad kroz njega
protjefe struja, i usprkos komande za otvaranje.
Blokiranje rastavljaEa - ako se izvodi - treba izvesti prema slije-
deCim principima.
a) SabirniEki rastavljaE odvoda prikljuEenog na jednostruke sabirnice
treba da bude blokiran, da se ne moie otvoriti kad je sklopka odvoda
uklopljena.
b) SabirniEki rastavljaE odvoda prikljufenog na dvostruke sabirnice
treba tako blokirati da se ne moie pokretati kad je uklopljena sklopka
odvoda i kad je zatvoren drugi sabirnifki rastavljaf.
c) Izlazni rastavljaE (npr. na odvodu dalekovoda ili kabela) treba
tako blokirati sa sklopkom odvoda i rastavljaEem za uzemljenje, da se
ne moie pokretati kad je sklopka uklopljena, a niti z a t ~ o r i t ikad je
zatvoren rastavljaE za uzemljenje.
- - d) Analogno, dozemni rastavljaE mora biti blokirail da se ne moie
zatvoriti kad je izlazni rastavljaE zatvoren.
I
r e) U postrojenju s dvostrukim sabirilicama i spojnim poljem rastav-
ljafi treba da budu blokirani prema b), ali samo kad nisu zatvorena oba
rastavljara i sklopka u spojnom polju. Nasuprot tome, kad su uklopljena
oba rastavljafa i sklopka u spojnom polju, mogu se zatvoriti oba sabir-
nifka rastavljara, a osim toga moie se iskljufiti jedan od njih i pored
toga Sto je sklopka odvoda uklopljena.
Blokiranje se moie izvesti mehanifki, pneumatski i elekt-ifki. Meha-
nifko i pneumatsko blokiranje obifno se izvodi samo za rastavljafe sa
sklopkom u istom odvodu, jer bi npr. blokiranje u vezi s aparatima u
spojnom polju dovelo do kompliciranih mehanizama, odnosno do potrebe
dodatnih cjevovoda znatne duljine za komprimirani zrak.
Mehanifko blokiranje izvodi se u postrojenjima s rufnim upravlja-
njem, a izvedeno je tako da je rastavljaE mehanifki zakofen, odnosno
otkofen, veC prema tomu da li je sklopka uklopljena ili isklopljena
(sl. 8.29). Mehanifko blokiranje moie se izvesti i kljufevima, Sto je vrlo
jednostavan nafin blokiranja. Ako hoCemo npr. blokirati sabirnifki rastav-
ljaf u ovisnosti o poloiaju sklopke, do kljufa ili rufice za otvaranje
rastavljafa moie se doCi samo onda kad je sklopka isklopljena. Naravno Slika 8.30. Blokiranje rastavljafa preko
da nakon svakog otvaranja i zatvaranja rastavljafa treba ponovo kljuE kontakta (a) na signalnoj sklopki
ueinske sklopke
ili ruficu za upravljanje spremiti, kako bi se prilikom slijedeCe manipu-
lacije osiguralo blokiranje rastavljaf a. To traii savjesnost osoblja, ali
mora da prode izvjesno vrijeme od odluke do izvrzenja zahvata, Sto nije Elektrifna shema blokiranja prikazana na sl. 8.31. moie se upotrijebiti
i za druge nafine (magnetsko, motorno) upravljanja rastavljarima.
nepovoljno s obzirom na sigurnost pogona. Strujna shema takvog blokiranja (bez obzira na nafin upravljanja) pri-
kazana je na sl. 8.32. Na istoj slici nacrtana je pojednostavnjena strujna
shema blokiranja, na kojoj je prikazan samo svitak releja za blokiranje
(relej A na sl. 8.31) i kontakt na signalnoj sklopki spojen u seriju s rele-

1 Slika 8.29.
Mehanifko blo-
kiranje rastav-
11afa
Pneumatsko blokiranje moie se izvesti u postrojenjima u kojima se
pogon i sklopaka i rastavljafa vrSi pomoCu komprimiranog zraka. U tom
se slufaju uklapanjem sklopke zatvara dovod komprimiranog zraka za
pokretanje rastavljaEa.
U veCim rasklopnim postrojenjima ~ajfeSCe-s e upotreblj ava elektriEko
blokiranje, koje se moie izvesti biJ~ da se strujni krug upravljanja
r a s m a f a spaja>rekfleXnOg 03kontakata-"nakigfialnoj sklopki urinske
skkpke (sl. 8.30), bilo da se postavi poseban pgo_Cni relej (A na sl. 8.31),
koji se uzbuduje preko kontakta signalne sklopke u6iCske sgopke, a preko
vlastitog kontakta otvara ili zatvara strujni krug upravljanja rastavljafa.
Blokiranje s pomoCnim relejom upotrebljava se i pri blokiranju ventila
za dovod komprimiranog zraka, Sto je shematski prikazano na sl. 8.31, Slika 8.31. Blokiranje rastavljafa pomoCu releja A
za blokiranje (na slici prikazano elektro-pneumatsko
pa se takva izvedba obifno naziva elektropneumatskim blokiranjem. blokiranje)
jom za blokiranje. Upravljanje rastavljaEem moguee je samo kad kroz
svitak releja protjeEe struja, pa tu Einjenicu treba stalno imati u vidu
kad se promatra djelovanje blokiranja pomoku pojednostavnjene sheme
spoja.
a/ bJ

t
Slika 8.32. Strujna (a) i pojednostavnjena strujna
shema (b) blokiranje rastavljafa pomobu releja
za blokiranje

Na sl. 8.33. prikazana je strujna shema blokiranja rastavljaEa na

odvodu s izlaznim rastavljaEem i rastavljafem prikljufenim na jedno-
struke sabirnice. Releji za blokiranje oznafeni su kao i rastavljafi za
Slika 8.33. Strujna shema blokiranja rastavljafa
Eije blokiranje sluie, dok su kontakti na signalnim sklopkama rastavljafa odvoda dalekovoda
oznafeni istim malim slovom kao i rastavljaf. Na sl. 8.34. nacrtana je
pojednostavnjena shema sa sl. 8.33. Prikazana izvedba blokiranja ispu-
njava uvjete a), c) i d). Zatvaranjem sklopke S otvara se naime kotakt s,
Sto onemogukuje pokretanje svih rastavljafa, jer svici releja ostaju bez
napona. Rastavljafi R2 (izlazni rastavljaf) i R3 (rastavljaf za uzemljenje)
osim toga medusobno su blokirani. Kad je zatvoren npr. rastavljaf R2,
nemogube je pokrenuti rastavljaf R3, jer je otvoren kontakt r2, pa svitak
releja R3 nema napona.
Na sl. 8.35, nacrtana je shema spoja rasklopnog postrojenja s dvostru-
kim sabirnicama, te pojednostavnjena shema blokiranja rastavljafa, na
kojoj poloiaj kontakata odgovara otvorenim sklopkama i rastavljafima.
Tada je moguke upravljanje svim rastavljaEima, ali nakon zatvaranja
jednog od rastavljafa istog odvoda ne moie se pokrenuti drugi. Na sl. 8.36.
prikazan je poloiaj kontakata na pojednostavnjenoj shemi za slufaj kad
su odvodi prikljuEeni na sabirnice I. Sada nije moguke pokrenuti ni jedan
rastavljaE odvoda, sve dok se ne iskljufi sklopka. Ali i tada je mogube
samo otvoriti zatvoreni rastavljaf, ali se ne moie zatvoriti otvoreni, Slika 8.34. Pojednostavnjena strujna shema
jer bi to dovelo do kratkog spajanja sabirnica. Upravljanje rastavljafima blokiranja rastavljata odvoda dalekovoda
u spojnom polju mogute je samo uz isklopljenu sklopku spojnog .polja.
Nakon zatvaranja rastavljaEa i spojne sklopke spojnog polja (poloiaj
kontakata na sl. 8.37) mogu se zatvoriti otvoreni rastavljari odvodb,
ali se ne mogu otvoriti zatvoreni. Kad su oba rastavljara odvoda zatvorena,
mogube je otvoriti bilo koji od njih. Na taj naPin moguee je izvesti sve
operacije opisane u petom poglavlju, a da ne dode do pogreSnog otvaranja,
odnosno zatvaranja rastavljafa.
Pogledajmo joS blokiranje rastavljaea u rasklopnom postrojenju s tro-
strukim sabnirnicama i s uzduinirn rastavljafima u sabirnicama. Na
sl. 8.38. prikazana je shema spoja, a na sl. 8.39. pojednostavnjena strujna

Slika 8.37. Pojednostavnjena shema blokiranja u postrojenju s dvostrukiun sabirni-

cama (odvodi spojeni na sabirnice I, sklopka i rastavljafi u spojnom polju uklopljeni)

Slika 8.35. Pojednostavnjena shema bl&ranja u postrojenju s dvostrukim

sabirnicama (sve sklopke i svi rastavljaEi isklopljeni)

Slika 8.38. Shema spoja odvoda i spojnog polja s trostrukim sabirnicama

i uzduinim rastavljafima

shema s poloiajem kontakata kad su isklopljene sve sklopke i svi rastav-

Slika 8.36. Pojednostavnjena shema blokiranja u postrojenju 6 dvostrukim
sabirnicama (odvodi spojeni na sabirnice I, sklopka i rastavljasi u spojnom
polju isklopljeni).
1jaEi. U pogledu upravljanja rastavljaeima u odvodu vrijedi sve kao i
za slueaj rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama. Upravljanje
uzduinim rastavljarima u sabirnicama mogube je samo kad je uklop-
ljena sklopka i rastavljaei koji spajaju istoimene sabirnice. Osim toga
nije mogube zatvoriti dva rastavljaea na istoj strani spojne sklopke,
jer bi to znaPilo kratko spajanje sabirnica preko rastavljaea. Upravljanje
rastavljafima u odvodu uz uklopljenu sklopku odvoda mogube je kad je
uklopljena spojna sklopka, po jedan rastavljai: sa svake njezine strane i
barem jedan uzduini rastavljae.
8.4. POMOCNI STRUJNI KRUGOVI NAPONSKIH TRANSFORMATORA
U MJERN0,M I SPOJNOM POLJU

A. Dovodenje napona za mjerenje i zaStitu

Naponski transformatori u mjernom polju sluie za napljanje napon-
skih svitaka mjernih instrumenata i zaStitnih releja u svim odvodima.
U rasklopnom postro jenju s jednostrukim sabirnicama dovoljno je
sve te aparate prikljueiti na jedini slog naponskih transformatora. U
rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabirnicama neophodno je medutim
da mjerni i zaStitni aparati budu prikljuEeni na napon onih sabirnica na
koje je spojen i odvod, jer je samo tako moguCe osigurati ispravno mje-
renje i zaStitu. U tu svrhu napon sekundarne strane naponskih transfor-
matora dovodi se preko kontakata signalne sklopke rastavljaca mjernog
polja i odvoda (sl. 8.40), te je na taj naEin ve6 zatvaranjem rastavljaea
osigurano dovodenje pravog napona na mjerne instrumente i zaStitne
releje pojedinog odvoda.
Dovodenje pravog napona na aparate odvoda moglo bi se ostvariti
postavljanjem sloga naponskih transformatora u svaki odvod. Takvo
se rjeSenje medutim ne provodi u praksi zbog visokih troSkova, jer bi
se znatno povekao broj slogova naponskih transformatora.

Slika 8.40. Shema spoja veze naponskih transformatora mjernog polja

s mjernim i zaititnim aparatima u odvodima
 B. Strujni krugovi sinhronizacije

Instrumenti za sinhronizaciju opisani su u Sestom poglavlju, dok PO-

moCni strujni krugovi sinhronizacije sluZe za dovodenje napona koje
treba uspc.redivati i dovoditi instrumentima za sinhronizaciju.
Od sheme spoja sinhronizacije traii se, osim jednostavnosti posluiivanja,
i sigurnost da neCe doCi do pogreSnih uklapanja. U rasklopnim postro-
jenjima s dvostrukim i viSestrukim sabirnicama veCina pogreSnih sin-
hroniziranja nastaje zbog dovodenja krivog napona na instrumente za
usporedbu ili - a to je sluEaj i u rasklopnim postrojenjima s jednostru-
kim sabirnicama - zbog uklapanja krive sklopke. Da se osigura dove-
denje naponii koje treba usporedivati, dovodi se napon sa sekundarne
strane naponskih transformatora u mjernom polju preko kontakata ra-
stavljaEa, a odatle na posebnu sklopku sa sinhronizaciju (A na sl. 8.41).
Sklopkom za sinhronizaciju uklapaju se strujni krugovi na pomoCne
sahirnice (Rl, R2 i S na sl. 8.41), na koje su prikljuEeni instrumenti za
usporedbu napona i frekvencija.
Na sl. 8.41. prikazana je shema spoja za medusobnu sinhronizaciju
sabirnica pomoCu spojne sklopke. Kad su zatvoreni rastavljaei u spoj-
nom i mjernom polju, priprema za sinhronizaciju vrSi se uklapanjem
sklopke za sinhronizaciju. Uklapanje te sklopke vrSi se posebnim klju-
Eem koji se ne moie izvaditi dok je sklopka ukljufena, pa se ne mogu
Slika 8.42. Shema spoja sinhronizacije sklopkom odvoda
istodobno ukljuEiti dvije takve sklopke. jer u rasklopnom postrojenju
postoji samo jedan kljuE. Uklapanjem sklopke za sinhronizaciju dovodi
se napon i do kontakta tipkala, Eijim se zatvaranjem daje impuls za sklopke. Osim posebne sklopke za sinhronizaciju upotrebljavaju se i
uklapanje sklopke. Na taj naEin onemoguCeno je pogreSno uklapanje drugi sistemi za osiguranje od pogreSnog uklapanja (Eepovi i sl.), s istom
funkcijom kao i sklopka.
Osim sinhronizacije pomoCu spojne - sklopke, moie se predvidjeti i
sinhronizacija pomoCu sklopke u odvodu (sl. 8.42). Analogno shemi na
111
sl. 8.42. izveli bismo shemu za sinhronizaciju u rasklopnom postrojenju
s jednostrukim sabirnicama, s tom razlikom Sto bismo dovod sa sekun-
(0 darnog namota naponskog transformatorau mjernom polju spojili direktno
na sklopku za sinhronizaciju, bez posredovanja kontakata na signalnim
sklopkama rastavljaf a.

8.5. P O M O ~ N I STRUJNI KRUGOVI U ODVODU UCINSKOG

TRANSFORMATORA
Za upravljanje sklopkama i rastavljaEima u transformatorskom od-
vodu upotrebljavaju se isti uredaji kao i za upravljanje aparatima u
ostalim odvodima. Treba napomenuti da zaStita od unutarnjih kvarova
u transformatoru (diferencijalna zaStita, lopatica u Buchholzovu releju,
pojava razlike napona izmedu kotla i zemlje) djeluje na sklopke na obje
strane transformatora.
ZaStitni uredaji, kojih je zadatak samo signalizacija opasnosti (gornji
plovak Buchholzova releja, kontrola strujanja ulja i vode i sl.) djeluju
na pomoCni relej koji ima vizuelnu i akustiEnu signalizaciju, kao Sto
je npr. prikazano na sl. 8.26.
Slika 8.41. Shema spoja sinhronizacije spojnom sklopkom
 Mjerenjem napona na obje strane opterekenog regulacionog transfor-
matora ne moie se ustanoviti s kakvim prijenosnim omjerom radi trans-
formator, odnosno mjerenjem napona ne moie se odrediti poloiaj regu-
lacione sklopke, jer omjer napona ovisi i o padu napona u transforma-
toru. Zbog toga se normalno izvodi signalizacija p.01oiaja regulacione
sklopke (sl. 8.43). Promjenom poloiaja regulacione sklopke mijenja se
Slika 8.44. She-
ma spoja signa-
lizacije poloia-
ja regulacione
sklopke trans-
formatora po-
mofu potencio-
SLika 8.43. Shema s p e metarskog spo-
ja signalizacije poloia- ja i instrumen-
ja regulacione sklop- ta s ukrStenim
ke transformatora po- svicima
mofu iarulja
i poloiaj kontakta koji zatvara strujni krug signalne iarulje. Te iarulje
osvj etlju ju redne brojeve koji oznaEavaju otcjepe regulacione sklopke.
Da se smanji broj potrebnih vodova izmedu regulacione sklopke i koman-
dne prostorije, upotrebljava se potenciometarski spoj i instrument s ukrgte-
nim svicima (sl. 8.44), Eija kazaljka pokazuje poloiaj regulacione sklopke.
8.6. AKUMULATORSKA BATERIJA U RASKLOPNOM POSTROJENJU
A. Napon, kapacitet i punjenje baterije~
Kao nazivni naponi za strujne krugove istosmjerne struje dolaze u
obzir naponi od 2.4, (60), 110 i 220 V. Napon od 24 V primjenjuje se
samo z.a mala postrojenja, uglavnom za stru jne krugove signalizacije.
Napon od 24 V za strujne krugove upravljanja primjenjuje se naime
samo onda, ako su kontakti zaStitnih i pomoknih releja izvedeni od
srebra. Za proboj sloja oksida na bakrenim kontaktima potreban je napon
od 18 do 20 V, Sto je vrlo blizu naponu baterije (24 V), pa primjena
toga napona ne daje dovoljnu sigurnost za ispravno djelovanje releja.
U postrojenjima srednje veliEine najEeSCe se primjenjuje napon od
110 V, u elektranama,raslrlopnim postrojenjima 110 i 220 kV, te u vekim
rasklopnim postrojenjima niiih napona potreban je nap00 od 220 V.
Taj napon narofito je prikladan kad je predvideno postavljanje sigurno-
sne rasvjete koja se napaja iz istosmjernog izvora kad nestane izmjeniE-
nog napona, na koji je u normalnom pogonu prikljurena rasvjeta.
Za akumulatorsku bateriju mogu se upotrijebiti olovni ili alkalijski
akumulatori. I pored nekih prednosti alkalijskih akumulatora (lakSi su
i manje osjetljivi) za baterije u neSto vekim rasklopnim postrojenjima
upotrebljavaju se olovni akumulatori jer imaju veku korisnost (omjer
predanih - za vrijeme punjenja - i primljenih - za vrijeme prainje-
nja - ampersati Ah), konstantniji napon i jeftiniji su.
Elektromotorna sila potpuno napunjenog Elanka iznosi pribliino 2,l V.
Neposredno nakon punjenja elektromotorna sila je neSto viSa, ali neko-
liko sati poslije punjenja padne na navedenu vrijednost na kojoj ostaje
- ako se ne prazni - dulje vremena (sl. 8.45). Utjecaj gustote sum-
porne kiseline prikazan je na sl. 8.46. Za gustoee od 1,05 do 1,30 kg dm3
postoji linearna ovisnost izmedu elektromotorne sile i gustoke sum-
porne kiseline. S poviSenjem temperature raste elektromotorna sila Elanka,
ali utjecaj poviSenja temperature nije znatan.
Slika 8.45. Primjer smanjenja elek-
tromotorne sile flanka akumulator-
ske baterije nakon punjenja (gu-
stofa kiseline 1,20, temperatura 16°C).
Prije poEetka prainjenja na pozitivnoj ploEi nalazi se olovni dioksid
(PbO,), a na negativnoj spuivasto olovo (Pb). Obje ploEe uronjene su
u razrijedenu sumpornu kiselinu (H,SO,). Za vrijeme prainjenja dolazi
do slijedeke kemijske reakcije
Prainjenjem se, dakle, smanjuje gustoka sumporne kiseline, Sto dovodi
do smanjenja elektromotoine sile, na Sto djeluje i postepeno pretvaranje
aktivne mase na obje ploEe u olovni sulfat. U praksi se s prainjenjem
prestaje prije nego Sto je sva aktivna masa pretvorena u olovni sulfat,
jer tada bi doSlo do stvaranja prevelike kolitine sulfata (sulfatiranje
ploEa), pri Eemu bi se ploEe pokrile tvrdim slojem sulfata olova, koji
se prilikom punjenja tek djelomiEno pretvara u aktivnu masu. Normalno
je dopuSteno prainjenje do elektromotorne sile 1,83 V po Elanku.
Kapacitet akumulatorske baterije rafuna se u Ah. Taj kapacitet medu-
tim ovisan je o intenzitetu prainjenja baterije, pa je potrebno navesti
39 Visokonaponska raslclopna postrojenja 609
i trajanje prainjenja na koje se odnosi kapacitet baterije. Ako je npr.
kapacitet baterije 200 Ah, uz 10-satno prainjenje, bateri ja j e sposobna
da ~ T Q Zto vrijeme daje 20 A. Na sl. 8.47. prikazana je ovisnost kapaciteta
baterije o trajanju prainjenja, uz pretpostavku da se prazni konstantnom
220 I I I I I I I
Slika 8.46. Ovisnost elektromotorne sile
flanka akumulatorske baterije o gustoei
sumporne kiseline
strujom. Smanjenje kapaciteta pri prainjenju veEom strujom nastaje
zbog toga Sto se kemijska reakcija najprije dogada na povrSini aktivne
mase. Aktivna masa se na povrSini brzo istroSi, elektromotorna sila se
smanji, pa se zbog toga smanji i kapacitet baterije, unatoE tome Sto
ispod povrSinskog sloja ima joS aktivne mase. Osim toga brzina difuzije
to~ifeet
Slika 8.47. Ovisnost kapaciteta akumulatorske baterije o
trajanju prainjenja konstantnom strujom
kiseline jog viSe utjeEe na kapacitet. GustoEa kiseline, koja je u nepo-
srednom kontaktu s aktivnom masom ploEB, brzo se smanjuje pri pra-
injenju velikam strujom. Da bi se poveEao kapacitet, potrebno je da
se difuzijom razrijedena kiselina zamijeni guSkom. Ako se sqanjenje
gustoke odvija brie od nadoknadivanja difuzijom, elektromotorna sila
postajat ke niia, pa ke i kapacitet baterije biti manji. '
Napon na priklju~nicamaElanka za vrijeme prainjenja iznosi
U =E-IR, . .. (8.1)
gdje su: E elektromotorna sila, I struja prainjenja, a R, unutarnji
otpor Elanka. Unutarnji otpor Elanka iznosi oko 0,15 do 0,25 SZAh.
Tako npr. unutarnji otpor Elanka. kapaciteta 72 Ah iznosi izmedu 2,l i
3,5 . 10-9 SZ. Unutarnji otpor se smanjuje sa starenjem baterije, a raste
s prainjenjem, da bi na kraju prainjenja dostigao dvostruku vrijednost.
Slika 8.48. Krivulje prainjenja akumulatorske baterije za razlirita
trajanja prainjenja konstantnom strujom
Na sl. 8.48. prikazane su krivulje napona na prikljuEnicama akumu-
latorske baterije za razliEita trajanja prainjenja konstantnom strujom.
VeliEina struje prainjenja ovisi o kapacitetu baterije (sl. 8.47). Napon
na kraju prainjenja je to manji, Sto je kraEe vrijeme prainjenja, odnosno
Sto je veEa struja prainjenja, zbog veEeg pada napona.
Napon Elanka za vrijeme punjenja (sl. 8.49) znatno je veEi od napona
za vrijeme prainjenja, jer je tada
U poEetku punjenja napon naglo raste, jer koncentracija kiseline u blizini
ploEe raste vrlo brzo. Kad guSEa kiselina poEne difundirati napon Ee dalje
lagano rasti, sve do pred kraj punjenja. Tada Ee napon naglo porasti,
Sto je znak da je baterija napunjena. Daljnjim punjenjem gustoEa kise-
line ne raste, u Elanku se vrSi elektroliza vode, Sto dovodi do razvijanja
plinova, pa je i to znak da je baterija napunjena. Da bi se postiglo Sto
bolje punjenje baterije, na kraju se struja smanjuje na treirinu normalne
struje punjenja.
Ampersatna korisnost (omjer izmedu predanih i primljenih ampersati)
iznosi 0.85 do 0,95. dok kilovatsatna korisnost (omjer predanih i primlje-
nih kWh) iznosi 0,65 do 0,70.
Slika 8.49. Krivulja punjenja akumulatorske baterije
za razliEita trajanja punjenja konstantnom strujom
U vrlo mala rasklopna postrojenja mogu se postaviti prenosive aku-
mulatorske baterije, koje se nakon isprainjenja zamjenjuju napunjenim.
Time otpada uredaj za punjenje akumulatora. To je medutim moguire
ostvariti samo kad je potreban mali napon i mali kapacitet baterije. U
ostalim sluEajevima moramo upotrijebiti stacionarnu akumulatorsku ba-.
teriju, koja se puni u samom rasklopnom postrojenju.
Slika 8.50. Shema spoja za povremeno punjenje
akumulatorske baterije
Primjenjuju se dva naEina punjenja akumulatorske baterije: povre-
meno, preko dvostruke preklopke (sl. 8.50) i trajno (sl. 8.51). Povremeno
punjenje danas se rijetko primjenjuje.
Slika 8.51. Shema spoja trajnog punjenja
akumulatorske baterije
Potreban broj Elanaka s uredajem za povremeno punjenje, odreduje
se iz relacije
gdje su U n nazivni napon baterije, a 1,83 V najniia elektromotorna sila
Elanka. RaEunato je s najniiom dopuStenom elektromotornom silom, a
ne s najniiim naponom na prikljufnicama, j er traj no optereirenje baterije
nije znatno; ono je nairne znatno niie od maksimalne struje prainjenja.
Za vrijeme punjenja baterije treba da se omoguiri napajanje potroSaEa,
pa je zato i. potrebna dvostruka preklopka (sl. 8.50). NajviSi napon pu-
njenja iznosi 2,75 V, pa je potrebno iskljuEiti A n Elanaka da potroSaEi
ne bi dobili previsok napon. Broj Elanaka koje treba iskljuEiti iznosi
Buduiri da napon na bateriji za vrijeme punjenja postepeno raste (sl.
8.49), nuino je postepeno iskljuEivanje Elanaka.
Pri trajnom punjenju moie se raEunati da je napon Elanka 2,l V
(sl. 8.45), pa je potreban broj Elanaka
Potreban broj Elanaka naveden je u tab. 8.1.
Do analognih relacija dolazimo za alkalijske akumulatore (nikalj -
kadmijevi akumulatori), ako raEunamo da je najniii napon 1,l V (8.3),
a napon za vrijeme prainjenja 1,4 V (8.5),
 TABLICA 8.1. Povremeni potroSaEi bit Ce pojedinaEno i kratkotrajno prikljufeni, no
Potreban broj Elanaka akumulatorske baterije s olovnim pri tom treba raEunati da Ce se za vrijeme prestanka napona i nekoliko
akumulatorima puta prikljutivati istovrsni potroSaEi. S kolikim trajanjem prestanka
punjenja treba raEunati ovisi o prilikama u mreii. ObiEno se raEuna da
Naziv napon baterije V I prestanak punjenja traje 4 sata. U tab. 8.2. prikazan je primjer odredi-
vanja potroSka potroSaEa prikljuEenih na a k ~ m u l a t o r s k ubateriju.
~ Na
povremeno gunjenje n 120 osnovu takvog prorafuna odreduju se trajna struja prainjenja (u nor-
malnom pogonu), maksimalna struja prainjenja i kapacitet baterije. Te
trajno punjenje nt 11 29 53 105 veliEine za sluEaj prikazan u tab. 8.2, uz pretpostavku da je napon bate-
rije 220 V, isnose
Kapacitet akumulatorske baterije treba tako odabrati da bude do- trajna struja prainjenja 1550 = 7,5 A
voljno rezerve za opskrbu potroSaEa u sluEaju prekida punjenja. Zbog 220
toga treba poznavati potrogaEe, koje moiemo podijeliti u tri grupe: stalni
(signalne iarulje, svici za blokiranje i sl.), povremeni (svici za upravlja-
nje, zaStitni i pomoCni releji i sl.) i sigurnosna rasvjeta. Pri odredivanju maks struja prainjenja 6020 = 27,4 A
220
potrebnog kapaciteta akumulatorske baterije polazi se od potroika poje-
dinih potroSaEa koji su poznati iz podataka tvornica, zatim se odreduje
broj potroSaEa koji Ce istovremeno biti prikljufeni, te trajanje tog pri- kapacitet baterije
kljuEka za vrij eme prestanka punjenja. Prilikom odredivanja broja pri-
kljuEenih potroSaEa treba raEunati na to da Ce svi stalni potroSaEi i
sigurnosna rasvjeta biti prikljuEeni za cijelo vrijeme prestanka punjenja. Pri izboru kapaciteta baterije za 10-satno prainjenje treba uzeti u
obzir da se izrafunati kapacitet odnosi na kraCe trajanje prainjenja (za
sluEaj u tab. 8.2. treba rafunati s trosatnirn prainjenjem, jer su povre-
TABLICA 8.2.
meni potroSaEi prikljuEeni znatno kraCe od 4 sata, a njihov udio nije
Primjer odredivanja maksirnalnog optereeenja i ukupnog potroSka velik). Prema tome se izraEunati kapacitet odnosi na trosatno prainjenje,
za vrijeme prestanka puRjenja akumulatorske baterije
I
pa prema sl. 8.47. kapacitet za 10-satno prainjenje iznosi 67,6 : 0,75 = 90,l
.- 8 rn Ah. Na temelju tog kapaciteta odreduje se tip akumulatora prema poda-
c
S
U .-s '8 2 . E .F
a cima tvornica (tab. 8.3).
".$
c a
ZW %b
11a sS8 .w z w .88
Y I
TABLICA 8.3.
.- + ,- 3: 2 % a::
0 3
aa
,275
n c $5 'SEz
;'a0 3s %
a
Primjer podataka o Elaneima olovnih akumulatora

W W h Wh Clanci s plofarna L1 Clanci s ploEama L 2

Stalni potroSaEi
PokazivaEi poloiaja 2 60 120 4 480
Tip Elanka
Ll I L2 L3 1 L4 I 1
L5 L6

Signalne iarulje 15 60 900 4 3600 Kapacitet Ah pri

Svici za blokiranje 6 40 240 4 960
Ostali stalni potroSaEi - - 400 4 1600 10-satnom prainjenju 180 216 288 360 432 504

Ukupno stalni potroSaEi - - 1660 - 6640 Struja punjenja A 45 54 72 90 108 126

Zavrino punjenje A 3 6 9 12 15 18 24 30 36 42
Povrerneni potroSaEi 6 5
Unutarnji otpor lo-' Q GO 30 20 13 12 10 7 4,s
Upravl]. sklopkarna 110 kV 1800 1 1800 0,25

1
450
Upravlj. sklopkarna 35 kV 130 1 130 0.25 32 Najveci dopuiteni
Upravlj. rastavljatirna 130 1 130 0,25 32 osiguraf A 20 100 111 160 200 225 260
Zaititni i pornoCni releji - - 500 1 500
35 60 80

Ukupno - - 2560 - 1014

Da se sprijefi oSteCenje plofa akumulatora, do Eega moie doCi ako je
Sigurnosna rasvjeta 60 30 1000 4 7200 struja prainjei~japrevelika, odreden je maksimalno dopuSteni osiguraE
Sveukupno - - 6020 - 14854 kojim se baterija zaStiCuje od preopterebenja i kratkog spoja. NajEeSCe
je dopugten osiguraE kojemu je nazivna struja jednaka struji jednosatnog

I 615
prainjenja, no neke tvornice dopuStaju i osiguraEe do trostruke struje
jednosatnog prainjenja. Struju jednosatnog prainjenja moiemo odrediti
iz relacije
11h = 0252 K l o h . . . (8.6)
gdje su Kloa kapacitet uz 10-satno prainjenje, a 0,52 smanjenje kapa-
citeta (sl. 8.47) pri jednosatnom prainjenju.
Podatak o unutarnjem otporu Elanka u tab. 8.3. odnosi se na nov,
svjeLe napunjen Elanak.
Opisani naEin odredivanja kapaciteta akumulatorske baterije bit ke
dovoljan ako se u postrojenju ne nalaze veki istosmjerni motori (tu
ne spadaju motori za pogon sklopaka) ili ako sklopke nemaju magnetski
pogon. U tom sluEaju potrebno je kontrolirati da li je pad napona za
vrijeme tog kratkotrajnog opterekenja u dopugtenim granicama. Uredaji
napajani istosmjernom strujom mora ju ispravno djelovati ako napon na
njima varira izmedu +lOO/o i -15O/o nazivnog napona, dok uredaji
za isklapanje treba da djeluju i za odstupanje f25O/o od nazivnog napona.
Smanjenje pada napona moie se postiCi izborom akumulatorske baterije
veEeg kapaciteta (manji unutarnji otpor baterije!) ili povekanjem presjeka
vodova koji spajaju bateriju i potro8aEe. U mnogo je sluEajeva ekono-
miEno da se ukupni pad napona podijeli tako da 213 otpadne na bateriju, a
113 na vodove. Naravno da se taEnija raspodjela padova napona moie izvr-
Siti usporedbom troskova, jer manji pad napona u bateriji traii bateriju
vekeg kapaciteta, a manji pad napona u vodovima veki presjek vodova.

B. ZaStita istosmjernih strujnih krugova

Osiguranje istosmjernih strujnih krugova provodi se obiEno u gru-
pama po pojedinim odvodima, kako se kvar ne bi prenio iz jedne grupe
u drugu. Da se jog viSe lokalizira kvar, posebno se osiguravaju krugovi
za upravljanje od krugova za signalizaciju itd.

Slika 8.52. Primjer sheme spoja razvoda istosmjerne struje u manjem

rasklopnom postrojenju
 Na sl. 8.52. prikazana je shema razvoda pomoknih strujnih krugova
manjeg rasklopnog postrojenja. Osigurati za strujne krugove signali-
zacije za svaki odvod spojeni su u seriju s osiguraEima u strujnom krugu
upravljanja. Ako, dakle, signalne iarulje svijetle, sigurno je da su osi-
gurafi u krugu ,upravljanja ispravni. Selektivnost se postiie postavlja-
njem osigurafa manje nazivne struje (npr. 2 A) u odvod za signalizaciju,
nego u zajedniEki odvod (npr. 10 A).
Na sl. 8.53. vidi se shema razvoda pomoknih strujnih krugova za
vefe rasklopno postrojenje. Odijeljen je razvod za rasklopno postro-
jenje 35 kV od onoga za postrojenje 10 kV, a osim toga su za svaki
odvod izvedeni odijeljeni strujni krugovi za upravljanje, signalizaciju
i sl. Za krugove sa stalnim potroSafima postoji moguknost centralnog
isklapanja, radi smanjenja prainjenja baterije. Krugovi upravljanja osi-
gurani su zaStitnom sklopkom.
Na prikazanim shemama spoja (sl. 8.52. i 8.53) u veCini odvoda pred-
videni su osigurafi. Upotrebi osiguraEa s glediSta osiguranja nema pri-
govora, ali to nije najpovoljnije rjesenje zato, jer pogonsko osoblje nefe
biti upozoreno kad pregori osiguraf. Zbog toga se u nekim sluEajevima
(krugovi upravljanja na sl. 8.53) postavljaju zaStitne sklopke s pomoCnim
kontaktom koji ukljuEuje akustifki signal (trubu ili zvonce). Signalizacija
funkcionira na vef opisani nafin (taE. 8.2E). Na sl. 8.55. prikazana je
Slika 8.54. Shema spoja djelovanja signalizacije ispada zaStitne sklopke
pomotnog strujnog kruga
jednostavna izvedba signalizacije ispada zaStitne sklopke. U sluEaju krat-
kog spoja otvara se zaititna sklopka i zatvara krug signalizacije ( f sa-
birnica signalizacije, pomokni kontakt, Eepni osiguraf, sabirnica S, truba
ili zvonce, - pol). Pogonsko osoblje upozoreno je da je nastao kvar, pa
nakon Sto je odreden strujni krug na kojem je on nastao odvija Eep
osigurafa, Eime je prekinut strujni krug signalizacije, a uredaj za signali-
zaciju sposoban je da javlja drugi kvar. Nakon ponovog uklapanja sklopke
potrebno je zaviti Eep osigurafa.
OsiguraEi, odnosno zaStitne sklopke pojedinih strujnih krugova za
pojedini odvod, smjeiteni su u keliji odvoda, na komandnoj ploEi ili na
ploEi releja. U malom rasklopnom postrojenju, koje nema komandne
plofe, praktiEki je jedino mjesto u heliji odvoda. A&o se radi o vekem
rasklopnom postrojenju u zgradi ili na otvorenom, najzgodnije mjesto
je ploEa za releje.
0 postojanju istosmjernog napona ovisi djelovanje zaStite i moguC-
nost upravljanja, pa je zbog toga potrebno da pogonsko osoblje bude
upozoreno na nestanak istosmjernog napona ili na pad napona ispod
dopuStene visine. Da se to postigne, prikljufuje se na sabirnice podna-
ponski relej, koji preko svog kontakta uzbuduje akustiEki signal (sl. 8.55).
Osim toga je potrebno da pogonsko osoblje bude upozoreno na nasta-
nak zemnog spoja u razvodu istosmjerne struje (spoj releja prikazan je
na sl. 8.56), jer se pogon vrSi s neuzemljenim polom, pa jedan zemni spoj
ne utjefe na pogon. Upozorenje je, medutim, potrebno zato da bi se Eim
prije popravila greSka, jer drugi zemni spoj moie dovesti do oStefenja
i premoStenja pojedinih dijelova instalacija.
no signo/1~1~4i/
Slika 8.55. Shema spoja Slika 8.56. Shema spo-
podnaponskog releja za ja releja za signaliza-
signalizaciju nestanka ciju z m n o g spoja u
ili sniienja istosmjernog razvodu istosmjerne
napona struje
Za mjerenje u mreii istosmjerne struje postavljaju se obiEno amper-
metri u krug punjenja i u krug akumulatorske baterije, dok se voltmetar
postavlja na istosmjerne sabirnice. Neki put se postavlja voltmetar s pre-
klopkom, koja omogukuje mjerenje napona m e d ~sabirnicama, m e d ~
prikljufnicama akumulatorske baterije, te izmedu polova i zemlje.
8.7. KOMPRESORSKO POSTROJENJE
Za pogon rastavljafa 'i sklopaka, te za gaSenje luka u sklopkama, kad
se radi o pneumatskim sklopkama, upotrebljava se komprimirani zrak
slijedekih nazivnih tlakova (koji u pogonu variraju u niie navedenim
granicama)
5 atp (4,25-5,5 atp) za pogon sklopaka i rastavljafa,
11 atp (9,5-11,5 atp) za gaSenje luka u sklopkama za napone do
35 kV, te za pogon sklopaka i rastavljafa,
 15 atp (13-16 atp) za gaSenje luka i pogon sklopaka i rastavljaEa Iz navedene formule dobit Cemo veCi volumen, pa i veCu koliEinu vlage.
svih napona, S poviSenjem temperature ostaje veCa koliEina vlage u zraku, jer tada
30 atp (27-31 atp) samo kao vibi tlak u kompresorskom postroje- se poveCava i rnaksimalna koliEina vlage (tab. 8.4). Normalno se medutim
nju. zrak posebno ne hladi nakon komprimiranja (osim u medustepenima
kompresora), ali se rezervoari zraka Eesto postavljaju izvan zgrade da
Komprimirani zrak za pogon, a pogotovo za gaSenje luka, mora biti bi se snizila temperatura komprimiranog zraka. I

suh, ali za suSenje nisu potrebni posebni uredaji, jer se komprimiranjem Da se osigura odvodenje kondenzata, postavljaju se na izlazu iz kom-
izluEuje vlaga koju je zrak donio sa sobom iz atmosfere. Zrak moie sadria- presora, na dnu rezervoara i na najniioj taEki cjevovoda ventili za odvo-
vati samo odredenu maksimalnu koliEinu vlage (tab. 8.4), koja ovisi samo denje vode, koji se povremeno otvaraju.
Za tlakove do 10 atp upotrebljavaju se jednostepeni ili dvostepeni
TABLICA 8.4. kompresori, za viSe tlakove dvostepeni ili trostepeni. Kompresori su tje-
Maksimalna kuliEina vlage u zraku u ovisnostl rani asinhronim motorom s kratkospojenim rotorom. Uklapanje i iskla-
o temperaturi zraka panje vrSi se preko kontaktnog manometra, kad tlak postigne minimalno,
odnosno maksimalno dopuStenu visinu. Upravljanje zaStitnom sklopkom
Mtl$g,"f" motora manjih kompresora vrii se neposredno preko kontakta mano-
vlage metra, a veCih posredstvom pomoCnog releja i sklopnika.
OC
glmS Da bi pogonsko osoblje bilo obavijeSteno o sniienju tlaka postavlja
-5O 3,24 35O 39 s e i signalni kontaktni manometar, koji uklapa strujni krug pomoCnog
0° 4,84 40° 51 releja kad tlak dostigne najniiu granicu.
50 63 450 65 Komprimirani zrak razvodi se bakrenim (za manje promjere) ili EeliE-
lo0 9,4 50° 83 nim (za veCe promjere) cijevima. U malim postrojenjima s Celijama ili
15O 12,8 55O 104 poljima u jednom redu glavni dovod zraka izvodi se kao radijalni vod,
20" 17,3 60° 130 dok je u veCem postrojenju glavni dovod izveden kao prstenast vod.
25O 23,O 65O 161 Cijevi za razvod zraka postavljene su s nagibom od barem 2O/o, da bi
30° 30,3 70° 198 se na najniioj taEki mogao postaviti ventil za odvodenje vode.
li\

o temperaturi, a neovisna je o tlaku. Kad zrak sadrii maksimalnu koli-
Einu vlage, kaiemo da mu je relativna vlainost 100°/o. Zrak je zasiCen
vlagom samo za vrijeme kiSe ili magle, dok inaEe sadrii manju koliEinu
vlage. Omjer izmedu stvarne i maksimalne koliEine vlage nazivamo
relativnom vlainoiCu.
Ako npr. kompresor upija zrak temperature 20 OC, relativne vlainosti
0,60, sa svakim m3 zraka upijat Ce kompresor 0,60 . 17,3 = 10,38 g vode.
Komprimiranjem zraka od pl = 1 ata do npr. p, = 16 ata smanjit Ce se
volumen Vl = 1 m3 zraka na volumen
B. Manje kompresorsko postrojenje
Manje kompresorsko postrojenje sluii za komprimiranje i razdiobu
zraka za upravljanje sklopkama i rastavljafima. Shema spoja prikazana
je na sl. 8.57.
Svrha je proraEuna odredivanje potrebnog volurnena rezervoara kom-
primiranog zraka i uEina kompresora. Polazi s e od pretpostavljenog broja
s/bumOm;
vent;/

manomfur I t
Ta koliEina zraka uz istu temperaturu, uz pretpostavku da je zrak ohla-
den nakon komprimiranja na temperaturu okoline, moie sadriavati
0,062 . 17,3 = 1,17 g vlage, dok Ce se ostatak vodene pare 10,38 - 1,17 =
= 9,21 g kondenzirati i sakupiti se na dnu rezervoara komprimiranog
zraka. Ako se medutim komprimirani zrak ne hladi, pri odredivanju
volumena zraka nakon kompresije treba uzeti u raEun i apsolutne tem-
perature prije (TI) i nakon (T,) kompresije, pa volumen dobivamo iz
izraza
t
Slika 8.57. Shema razvoda zraka ,manjeg kompresorskog postrojenja
operacija (uklapanje i isklapanje) izmedu dva punjenja rezervoara. Po-
trebna koliEina zraka pri tlaku od l ata odreduje se iz relacije
gdje su: n, broj sklopaka, n, broj rastavljara u konafnoj izgradnji pro-
matranog rasklopnog postrojenja, Q, i Q , potrebna koliEina zraka, za
jedno uklapanje i jedno isklapanje sklopke, odnosno rastavljaEa u mS
uz 1 ata. VeliEina g jest faktor istodobnosti, definiran dijagramom na
sl. 8.58 (Lit. 39). Rezervoar treba da osigura potrebnu koliEinu zraka
I metra, u ovisnosti o tlaku u rezervoaru niieg tlaka (sl. 8.59). Od ukupne
Slika 8.58. Faktor istodobnosti ( g ) u'ovisnosti o bro-
ju sklopaka za odredivanje veliEine kompresorskog
postrojenja za pogon sklopaka i rastavljaEa
prema (8.9), uz sniienje od nazivnog (pn) do najniieg tlaka (pmi,). Potre-
ban volumen V R rezervoara zraka, koji moie uz navedeno sniienje tlaka
osigurati volumen V preraEunat na tlak p, = 1 ata, iznosi
1 bna koliEina zraka kroz 24 sata iznosi
Potrebno je, osim toga, osigurati da kroz izvjesno, kratko vrijeme tk (10
do 20 min), kompresor dopuni rezervoar koliEinom zraka V, pa je uEin
kompresora
Neka npr. u rasklopnom postrojenju 35 kV i 10 kV postoji n, = 12
sklopaka i n, = 30 rastavljara, Eiji je potroSak za jedno isklapanje i jedno
uklapanje Q, = 0,025 m" i Q, = 0,004 rn-raka kod tlaka 1 ata. Faktor
istodobnosti iznosi (sl. 8.58) g = 1,8. Potreban volumen zraka (8.9) iznosi
Volumen rezervoara (8.10), uz sniienje tlaka od pn = 5 ~ t do
p pmin=
= 4,25 atp, jeste
V,(= - + 0,9
0'656 Z- m3 = 900 1
0,75
Ako raEunamo sa tk = 15 min, uEin je kompresora (8.10)
C. Ve6e kompresorsko postrojenje
Veke kompresorsko postrojenje potrebno je gotovo uvijek (osim gdje
se radi o minimalnom broju sklopaka) kad je komprimirani zrak potreban
za gaSenje luka u sklopkama. Tada se postavljaju dva kompresora, svaki
za pun uEin, pa je na taj naEin osigurana 100°/o-tna rezerva. Normalno se
takvo postrojenje izvodi s rezervoarima viSeg tlaka od pogonskog tlaka
sklopaka, kako bi se smanjio potreban volumen rezervoara. Osim toga
postavljaju se rezervoari niieg tlaka, koji su s rezervoarom viSeg tlaka
spojeni preko redukcionog ventila, upravljanog preko kontaktnog mano-
koliEine zraka dio a dobiva se iz rezervoara niieg tlaka, a dio 1 - 4 iz
rezervoara viSeg tlaka. Udio a potrebno je prilikom proraEuna ocijeniti i
naknadno ga korigirati, da bi se dobio povoljan odnos volumenfi rezer-
voarii. Povoljno je da se veki dio potrebnog zraka osigura iz rezervoara
viieg tlaka. U rasklopnim postrojenjima vrlo visokih napona (velika izgra-
dena povrSina!) postavljaju se rezervoari u samom postrojenju, kako bi
se osigurala potrebna rezerva zraka Sto bliie sklopkama. Osim toga i
sklopke imaju vlastiti rezervoar za komprimirani zrak zbog istih razloga.
Te rezervoare treba uzeti u obzir prilikom odredivanja volumena rezer-
voara niieg tlaka.
Ako sa i (m3) oznaEimo potrebnu koliEinu zraka pri tlaku od 1 ata
za jedno uklapanje i jedno isklapanje sklopke, te ako sa s (mslh) ozna-
Eimo potrebnu kolifinu zraka opet reduciranu za 1 ata, koja stalno struji
kroz sklopku zbog odriavanja unutarnjosti sklopke u suhom stanju, potre-
gdje je nd broj uklapanja i isklapanja sklopaka tokom 24 sata. Ovisnost nd
o broju sklopaka prikazana je na sl. 8.60 (Lit. 114).
UEin kompresora, uz pretpostavku da treba da radi 4 sata dnevno jest
 Izrafunati urin odnosi se na jedan kompresor, jer drugi - kako je spo-
menuto - sluii kao rezerva.
Rezervoari zraka dimenzioniraju se prema zahtjevu da je rezerva zraka
dovoljna za isklapanje i uklapanje sklopaka u slufaju kvara. Potrebna je
kolif ina zraka
V k = n k i m3 ' . . . (8.14)
gdje je nk broj uklapanja i isklapanja sklopaka nakon kvara (sl. 8.60).
Za vrijeme uklapanja i isklapanja nakon kvara moie se zanemariti potro-
Sak zraka koji stalno struji kroz sklopke.
Dio potrebnog zraka nalazi se u rezervoarima sklopaka. Rezervoar
sklopke volumena V R , (m3), uz sniienje tlaka A p , moie dati kolieinu
zraka
T = A pn V R ,m3 . . . (8.15)
pri tlaku 1 ata. UzimajuCi u obzir dio a, koji oznafuje udio rezervoara
zraka niieg tlaka, potreban volumen rezervoara niieg tlaka iznosi

OznaEivSi sa A pv dopuiteno sniienje tlaka u visokotlaEnom rezervoaru,

volumen visokotlafnog rezervoara jest

Slika 8.59. Shema razvoda zraka veCeg kompresorskog postrojenja

Moie se jog provesti kontrola trajanja pogona kompresora nakon kvara.

Potrebno vrijeme za dopunjavanje rezervoars iznosi

Ako se pokaie da je vrijeme tk predugo, potrebno je odabrati kompresore

veCeg uf ina.
Kada komprimirani zrak sluii za gaSenje luka, moie se prilikom pro-
rafuna zanemariti potroSak zraka za upravljanje sklopkama i rastavljafima.

Slika 8.60. Broj isklapanja i uklapanja sklopaka kroz

24 sata i u sluraju kvara u ovisnosti o broju sklopaka
u rasklopnom postrojenju

40 Visokon2ponska rasklopna postrojenja

oklopljena, dok se za viSe napone (iznad 35 kV) izvode samo kao otvorena Minimalni razmaci (Lit. 116)
TABLICA 9.3.
i to bez ikakvih pregrada, jer je opasnost od luka znatno manja zbog
vebih razmaka i manjih struja kratkog spoja.
TABLICA 9.1.
Nazivni :i~zk:,","!$- Razmak izmedu
Visina vodiEa
iznad tla r:,"i,"p2~u
vodiCima za
vodiEima
Najmanje visine nad podom i najmanji razmaci od ograda prema niy nih dijelova
mm
pristupnim
stazama , izvodenje
naSim TehniEkim propisima iz 1957. godine mm radova
mm mm
Najmanja visina neza- N a j m a n j i r a z m a k v o d i E a od
Sticenih vodiCa nad zaStitnr
Nazivni hodnieima zagtitne zaftitne guste 132 1250 1450 4250 3500
napon i pristupima ograde rijetbe mreie Ograde
mreie (branici) mreze ili lima 220 2050 2400 5000 4250
kv na
u zgradi
mm slobodnom
mm u z:di
u zgradi
mm
u zgradi
mm :,"di:i
mm
380 3200 3750 6250 5500
500 3700 4400 6750 6000
1 2500 - 500 108 58 -
3 2500 - 500 124 74 -
6 2500 - 500 148 98 - UobiEajeni razmaci sabirnica
TADLICA 9.4.

10 2500 500 180 130 -

20 2500 - 500 260 210 500 Razmaci sabirnica
35 2550 2920 500 380 330 560 Nazivni
60 2800 3220 580 580 530 780 napon u zgradi na
110 3300 3820 900 980 930 1200 kV slobodnom
220 - 5140 - - - 2400
1 120
TABLICA 9.2. 3 150 -
Najmanje visine nad podom i najmanji razmaci od ograda prema 6 250 -
njemaEkim propisima 10 300 -
20 350 500
Najmanja N a j , m a n j i r a z m a k vodiEa dd 30 (35) 400 700
Nazivni visina
vodiCa nad 60 900 1300
napon zaStitne ograde od zaStitne mreie od 110 1400 2200
mreie podom lima
kV hodnika na u zgradi 220 - 4400
zgradi
u zgradi
mm
U
mm slobodnom
mm
$E~~ slobodnom
t-m-n
1 2500 500 - 140 - 70 rasklopnih postrojenja iznad 35 kV. Oklopljena rasklopna postrojenja
3 2500 500 - 175 - 105 mogu se smjestiti bilo na slobodnom, bilo u zgradi.
6 2500 500 - 200 - 130 Radi zaStite od dodira propisima su odredeni najmanji razmaci (pre-
10 2500 500 500 225 280 155 skoirne daljine), koji su navedeni u tab. 1.5. Osim toga, propisima su
20 2500 500 500 280 360 210 odredene najmanje visine nezaStitenih vodiPa nad podom u hodnicima,
30 2500 500 560 360 460 290 pristupnim prostorijama ili pristupnim stazama (tab. 9.1), te najmanji
60 2800 670 780 570 680 500 razmaci izmedu vodiPa i ograde, mreie ili lima (tab. 9.1). Podaci u naSim
110 3300 . 1000 1200 900 1100 830 propisima neSto se razlikuju od njemaekih (VDE 0101/43), Sto je vidljivo
220 4400 - 2400 - 2300 - iz tab. 9.2. Radi ilustracije navodimo i minimalne razmake koje se pred-
laiu u novije vrijeme. Za razliku od razmaka prema propisima u tab. 9.3.
navode se (prema Lit. 116) podaci o razmacima izmedu vodifii i uzemlje-
S obzirom na smjeStaj, razlikujemo rasklopna postrojenja u zgradama nih dijelova, visine vodiira iznad pristupnih putova i horizontalni razmaci
i na slobodnom. Otvorena rasklopna postrojenja za srednje napone izvode medu vodiirima, da bi se osigurao potreban razmak za izvodenje radova.
se normalno u zgradama (samo iznimno, za napone 35 kV, mogu se naki Minimalni razmaci navedeni u tablicama vrijede za nadmorske visine
postrojenja na slobodnom), dok se otvorena postrojenja za viSe napone u do 1000 m, a za svakih daljnjih 500 m treba povebati razmake za 5'10.
pravilu izvode na slobodnom. Samo u gusto naseljenim podruejima ili U tab. 9.4. navedeni su uobiirajeni razmaci sabirnica koji medutim nisu
unutar tvornica s velikim opterekenjima opravdan je smjeStaj u zgradi odredeni propisima. Razmaci medu sabirnicama vebi su od najmanjih
(tab. 1.5) radi veEe sigurnosti, a u nekim sluEajevima povoljno je - pogo- bom odvodnika prenapona mogu se lakSe sprijeEiti proboji zbog poviSenja
tovo pri niiim naponima - odabrati joS veke razmake zbog sma.njen~a napona, nego proboji koji nastaju zbog smanjenja izolacije. Do smanjenja
sila medu vodifima. izolacije naime dolazi zbog stranih tijela koja mogu doCi u rasklopno
Propisima su odredene i minimalne Sirine hodnika. Treba razlikovati postrojenje (alat, iivotinje, vlaga i sl.), zbog deformacija dijelova postro-
hodnike za posluiivanje i nadzor (upravljanje, transport aparata i sl.) i jenja prouzrokovanih mehaniEkim silama i zbog ionizacije zraka. Prva
hodnike samo !za nadzor. Osim toga treba uzeti u obzir da li se samo dva uzroka mogu se otkloniti izvedbom oklopljenih postrojenja, dovolj-
s jedne, ili s obje strane hodnika, nalazi rasklopno postrojenje, odnosno nim razmacima, upotrebom izolacija koje ne upijaju vlagu, mehaniEki
dijelovi takvog postrojenja pod visokim naponom. Ako se rasklopno po- dovoljno dimenzioniranom izvedbom i sl. NajEeSCi je uzrok ionizacije
strojenje nalazi samo s jedne strane hodnika, Sirina hodnika za poslu- otvaranje opterekenih rastavljaEa, a to je ujedno i najEeSCi uzrok pojavi
iivanje ne smije biti manja od 1000 mm, a Sirina hodnika za nadzor ne luka u rasklopnom postrojen ju. Otvaranje optereCenih rastavljaf a spre-
manja od 800 mm. Kad se rasklopno postrojenje nalazi s obje strane Eava se ljlokiranjem rastavljaEa (osmo poglavlje).
hodnika, najmanje su Sirine 1200, odnosno 1000 mm. Sirina prolaza za I pored svih mjera dolazi do pojave luka u rasklopnom postrojenju.
nadzor i posluiivanje u rasklopnim postrojenjima na slobodnom treba Vrlo je rijedak sluEaj da zbog djelovanja luka dodu pod visoki napon
da iznosi barem 1200 mm (mjereno izmedu uzemljenih dijelova aparata, I
uzemljeni dijelovi postrojenj a ili instalacije niskog napona (strujni kru-
zaStitnih ograda, zidova ili nosne konstrukcije). U praksi se medutim govi mjerenja i zaStite, istosmjerni strujni krugovi), pa se ta pojava moie
izvode Siri hodnici. Jedan je od razloga moguCnost transporta. Osim toga ispustiti iz razmatranja. Neposredna opasnost gorenja takoder ne postoji,
hodnik se izvodi to Siri, Sto su viSi naponi i Sto su veCe rasklopne snage, jer su svi materijali vatrostalni, izuzev ulja u sklopkama i mjernim trans-
kako bi se pogonsko osoblje osjekalo sigurnije. Dug hodnik izvodi se Siri formatorima (ako su takve izvedbe upotrebljene). NajveCa opasnost postoji
od kratkog. U tab. 9.5. navedene su uobiEajene Sirine hodniki. ako dode do izljeva vruCeg ulja iz aparata (temperatura oko 100°C), jer
Ce se tada zbog indirektnog djelovanja luka ulje upaliti. To se neEe dogo-
TABLICA 9.5. diti ako ulje ima temperaturu okoline.
Uobicajene Sirine hodnika u rasklopnim postrojenjima Za rasklopno postrojenje bitna su, medutim, dva djelovanja luka:
isijavanje topline i poviSenje tlaka zbog porasta temperature. Oba dje-
Rasklopno postrojenje Rasklopno postrojenje lovanja ovisna su o struji luka, odnosno o struji kratkog spoja, jer se
s jedne strane hodnika s obje strane hodnika
Nazivni - promatra najnepovoljniji slufaj. Snaga luka, definirana kao produkt pada
napon ~ i r i n ahod- ~ i r i n ah o d - - 1 ~ i r i n a h ~ d - / ~ i r i n ahod- napona u luku i struje luka, jednaka je za luk izmedu kontakata i noieva
/
kV
I nika za po-
sluiivanje
mm
nika za
nadzor
mm 1
nika za po-
sluiivanje
mm
/I nika za
nadzor
mm
rastavljaEa (sl. 9.la) i kontakata rastavljaEa medusobno (sl. 9.lb), ako
pretpostavimo da su struje luka po apsolutnom iznosu medusobno jed-
nake. Ispitivanja (Lit. 118) pokazuju da kratki spoj prema sl. 9.la vet
do 10
20 :::: 1200
1400 2000 1 1400
1600
nakon nekoliko milisekunda prelazi u kratki spoj prema sl. 9.lb. Snaga
luka - prema citiranim ispitivanjima - ovisna je o struji kratkog spoja
i nazivnom naponu (sl. 9.2), pa se pokazuje da postoji linearna ovisnost

11
30 (35) 2000 1600 1800
izmedu struje kratkog spoja i snage luka.
60 2200 1800 2500 2000
110 2400 2000 3000 2200

Treba napomenuti da su u daljnjem izlaganju izvedbe rasklopnih

postrojenja prikazane u prvom redu s obzirom na tipove postrojenja, te
na principijelan raspored sabirnica i aparata, jer detalji izvedaba prelaze
okvir ove knjige.

9.2. OTVORENE IZVEDBE RASKLOPNM POSTROJENJA Slika 9.1. Pojava luka medu kon-
SREDNJEG NAPONA (DO UKWUCIVO 35 kV) taktima i noievima rastavljara

A. Luk u rasklopnom postrojenju
Pojava luka u rasklopnom postrojenju posljedica je proboja izolacije
medu fazama ili izmedu faze i zemlje, do Eega dolazi bilo zbog poviSenja
napona, bilo zbog smanjenja izolacije. Koordinacijom izolacije i upotre-
Isijavanje luka raste s poveCanjem snage luka, a znatno je ovisno o
materijalu kontakata (sl. 9.3). Utjecaj materijala kontakata ukazuje na
Einjenicu da na toplinu .isijavanja utjeEu i plinovi oko jezgre luka, bilo
da apsorbiraju isijavanje bilo da sami u njemu sudjeluju. ZaStita od dje-
lovanja isijavanja moie se provesti pregradivanjem dijela rasklopnog
 Slika 9.4. Maksimalno poviSenje tlaka u
ovisnosti o struji luka. Rezultati eksperi-
menata u zatvorenom kotlu, udaljenost
kontakta 10 cm, trajanje luka 20 ms (Lit.
117)

Slika 9.2 Snaga luka (sl. 9.1) u ovisnosti o struji
kratkog spoja i o nazivnom naponu
postrojenja u kojemu moie nastati luk, od .ostalih dijelova rasklopnog
postrojenja. Takve pregrade smanjuju preglednost, pa su staklene pre-
grade kompromisno rjeSenje, pomoCu kojih se moie smanjiti djelovanje
isijavanja i do polovine.
prema mjestu nastanka luka. Ispitivanja na Celijama s pregradnim zido-
vima koji mogu izdriati poviSenje tlaka od 0,5 at pokazala su (Lit. 117) da
se potrebna povrSina otvora za rasterekenje moie odrediti iz izraza
gdje su F povrSina u m2, a Pi snaga luka u MW. Ako su pregrade veCe
EvrstoCe, koeficijent u (9.1) imat fe manju vrijednost.
35
1v

U,

20

Slika 9.3. Srednje isijavanje topline na

udaljenosti od 1,5 m u ovisnosti o snazi
lltka
70
. Dio energije luka troSi se na ugrijavanje okolnog zraka, Sto dovodi do
poviSenja tlaka, koje je to veCe, Sto je struja luka veCa (sl. 9.4). To povi- 6
Senje tlaka dovodi do ruSenja pregrada, izvaljivanja vrata i sl. Da se to 0 500 JOOO 1500 2DOD 25DO MYA MOO
sprijefi, potrebno je predvidjeti otvore za rasterekenje. Efikasnost dje- Slika 9.5. Klasifikacija rasklopnih postrojenja
lovanja otvora ne ovisi samo o povrSini otvora, veC i o poloiaju tog otvora prema naponu i snazi'kratkog spoja
 VeliEina struje kratkog spoja, odnosno snage kratkog spoja, veoma
znatno utjeEe na troSkove izgradnje postrojenja, jer o tim veliEinama ovisi
tip upotrebljenih aparata i izolatora, dimenzija vodifa, tip felija i sl.
Na sl. 9.6. nacrtani su dijagrami koji prikazuju pribliinu ovisnost tro-
Skova izgradnje (bez gradevinskog dijela) rasklopnog postrojenja s dvo-
strukim sabirnicama o rasklopnoj snazi. Sa 100010 oznafenl su troSkovi
izgradnje rasklopnog postrojenja 10 kV, rasklopne snage 200 MVA i
s aparatima nazivne struje 400 do 600 A. TroSkovi izgradnje za rasklopnu
snagu 15 MVA odgovaraju postrojenjima s uEinskim rastavljaEima i osi-
guraf ima.
Na troSkove izgradnje znatno utjeEe i nazivna struja (sl. 9.7), jer su
prema njoj dimenzionirani svi vodiEi i u aparatima i u rasklopnom postro-
jenju.
Naravno da i broj sistema sabirnica utjeEe na troSkove izgradnje,
s jedne strane zbog povefanja broja aparata, a s druge zbog povefanja
gradevinskih radova. Za rasklopna postrojenja 10 kV, 200 MVA troSkovi
izgradnje, u ovisnosti o broju sabirnica, iznose
Slika 9.6. Pribliina ovisnost troSkova izgradnje (bez gradevinskog dijela) broj sistema relativni
rasklopnog postrojenja s dvostmkim sabirnicama o rasklopnoj snazi
(Lit. 39) sabirnica troSkovi izgradnje

S obzirom na djelovanje luka, koje je ovisno u prvom redu o veliEini

s h j e kratkog spoja, mogli bismo (Lit. 117) podijeliti postrojenja u Eetiri
grupe: A - postrojenja male snage, za struje kratkog spoja do 15 kA,
B - postrojenja srednje snage, za struje od 15 do 30 kA, C postrojenja
,--

velike snage za struje od 30 do 60 kA, i D - postrojenja vrlo velike snage, Navedeni podaci sluie samo kao ilustracija, jer troSkovi izgradnje
za struje kratkog spoja iznad 60 kA. Navedena klasifikacija prema snagama ovise o naEinu izvedbe rasklopnog postrojenja, o odabranom tipu apa-
kratkog spoja prikazana je na sl. 9.5. rata i sl.

B. Izvedbe s kabelskim odvodom

Slika 9.7. Pribliina ovi-
snost troSkova izgradnje
(bez gradevinskog dije-
MO la) rasklopnog postroje-
nja s dvostrukim sabir-
nicama o nazivnoj struji
Veza izmedu rasklopnog postrojenja i vodova najEeSfe se izvodi kabe-
lom, jer to je s obzirom na izvedbu rasklopnog postrojenja jednostavnije,
iako u izvjesnoj mjeri smanjuje sigurnost pogona (kabelske glave!).
Postrojenjima male snage (grupa A) nije potrebna nikakva zaStitna
pregrada izmedu rastavljaEa i sabirnica (sl. 9.8). Za vefe struje kratkog
spoja (grupa B) korisno je postaviti pregradu izmedu rastavljaea i sabir-
nica (sl. 9.9), da bi se zagtitile sabirnice od djelovanja luka u sluEaju otva-
ranja opterefenih rastavljafa. Dimenzije felija, a pogotovo njihova Sirina,
ovise o upotrebljenom tjpu sklopke. Na skicama rasklopnih postrojenja
oznaEeno je mjesto postavljanja sklopke, ne ulazefi u utjecaj tipa sklopke
na izvedbu rasklopnog postrojenja.
Na sl. 9.8: i 9.9. izlazni rastavljaE i kabelska glava smjeSteni su u
niskom donjem dijelu postrojenja, Sto se normalno izvodi za postrojenja
od 10 kV. Za viSe napone potrebno je izvesti postrojenje u dva kata, zbog
vefih dimenzija i sklopke i ostalih aparata. Donji kat izveden je tada
kao na sl. 9.10. i 9.11.
U rasklopnim postrojenjha s jednostrukim sabirnicama najpovoljniji
je smjeStaj uza zid (s jednim hodnikom) zbog smanjenja potrebne izgra-
 Slika 9.8. Skica presjeka kroz Celiju .otvoreno'g
rasklopnog postrojenja grupe A s jednostrukim
sabirnicama
dene povrSine. No postavljan j em postrojenja u sredini prostorije ne mi-
jenja se njegova dispozicija. U postrojenjima s dvostrukim sabirnicama
potrebno je predvidjeti hodnike s obje strane, kako bi bilo mogute izvr-
Siti pregled i imati uvid u stanje postrojenja, u prvom redu u rastavljaEa
(sl. 9.10) za oba sistema sabirnica.
Na sl. 9.10. prikazan je presjek kroz Cliju postrojenja grupe B s dvo-
strukim sabirnicama. Ako se radi o manjim strujama kratkog spoja
(grupa A), postrojenje se izvodi analogno izvedbi na sl. 9.8. Za postro-
jenje grupe C upotrebljava se izvedba sa sl. 9.11. dakle ona sa dvije
pregrade (izmedu prostora za sklopku i sabirniEkih rastavljaira, te izmedu
sabirniEkih rastavljaEa i sabirnica). Pri vetim strujama, naime, elektrodi-
namiEko djelovanje prevladava termif ki uzgon (Lit. 121), pa u sluEaju
napajanja sa strane sabirnica luk putuje od rastavljara prema sklopki.
Sabirnice su postavljene jedna iznad druge, da bi se uz uspravan poloiaj
postigao ve6i moment otpora. Visina prostora za smjeStaj sabirnica oda-
Slika 98. Skica presjeka kroz Celiju otvorenog
rasklopnog postrojenja grupe B s jednostru-
kim sabirnicama
bire se tolika da je moguire bez poteSko6a izvesti EiSbenje i pregled sabir-
nica.
Da bi se provelo dalje ograniEenje djelovanja luka, mogu se uzdui
sabirnica postaviti pregrade, uz upotrebu provodnih izolatora.
Naravno da je moguire i na neSto drukEiji naEin izvesti otvorena postro-
jenja srednjeg napona, ali u principu uvijek se dolazi do istih rjeSenja.
Potreba za izgradnjom postrojenja grupe D javlja se vrlo rijetko (snaga
kratkog spoja iznad 1000 MVA, za napon 10 kV). Tada su potrebne spe-
cijalne konstrukcije, i treba voditi raEuna o opasnostima od luka i o silama
medu vodifima.
 Postavljanjem sabirnica u najgornji dio postrojenja, kao u postroje-
njima s kabelskim odvodom, pojavljuje se potreba izvedbe posebne belije
smjeitene uz vanjski zid, za prikljuEak zraEnog voda (sl. 9.12). Izvedba
na sl. 9.10. omogubuje odvod na obje strane rasklopnog postrojenja.
Analogno izvedbi s dvostrukim sabirnicama, izvodi se $ rasklopno po-
strojenje s jednostrukim sabirnicama.
U nekim sluEajevima moie se izvesti postrojenje manje visine, ako
se smanji visina donjeg kata na raEun pristupaEnosti i mogubnosti nad-
zora tog dijela postrojenja.
RjeSenje sa smjeStajem sabirnica u najviSem dijelu postrojenja u pot-
punosti odgovara kabelskom odvodu, jer ima kratke i ravne spojne vodove.
Izvedba s neizoliranim odvodima, a s istim smjeStajem sabirnica dovodi
medutim, do dugih spojnih vodova zbog neophodne promjene smjera.
Postavljanjem sabirnica u najniii dio rasklopnog postrojenja dolazi se -
za izvedbu s neizoliranim odvodima - do kratkih i ravnih spojnih vodova,

Slika 9.10. Skica presjeka kroz celiju otvo- Slika 9.11. Skica presjeka kroz
renog rasklopnog postrojenja grupe B feliju otvorenog rasklopnog
s dvostrukim sabirnicama postrojenja grupe C s dvostru-
kim sabirnicama

C. Izvedbe s neizoliranim odvodom

Vebina postrojenja izvodi se s kabelskim odvodima, bez obzira da li

se radi o zraEnim ili kabelskim vodovima, jer takva izvedba traii manju
izgradenu povrSinu rasklopnog postrojenja. Ipak u nekim sluEajevirna,
kad se radi o prikljuEku zraEnih vodova, a ieli se izbjeki kabel (povdana
sigurnost, lakSi nadzor), izvode se postrojenja s neizoliranim odvodima. Slika 9.12. Skica presjeka kroz telije otvorenog ra-
Neizolirani odvod mora, da bi se odriala potrebna visina iznad terena na sklopnog postrojenja grupe B s dvostrukim sabirnicama
izlazu iz rasklopnog postrojenja, iziki na gornjem dijelu zgrade. i s neizoliranim odvodom
jer tada, s obzirom na medusobni poloiaj sabirnica i odvoda, imamo istu
situaciju kao za sabirnice i kabelske odvode postavljene gore.
Presj ek kroz telije postrojenja sa sabirnicama postavljenim dolje pri-
kazan je na sl. 9.13. Mana je takve izvedbe Sto ne postoji mogutnost nepo-
sredne kontrole stanja sabirnirkih rastavljaEa iz istih hodnika iz kojih je
moguC nadzor nad sklopkama. U rasklopnim postrojenjima na sl. 9.8. do
9.12. takva je kontrola moguta.
Slika 9.13. Skica presjeka kroz Celije otvorenog rasklopnog
postrojenja s dvostrukim sabirnicama smjeztenim u donjem
dijelu postrojenja i s. neizoliranim vodovima.
Postrojenje sa sabirnicama postavljenim dolje mogute je izvesti i s jed-
nostrukim sabirnicama. U tom sluEaju mogu s e potporni izolatori sabirnica
postaviti na lied. Ako je tada potreban izlaz vodova samo na jednu stranu
cijelo postrojenje se moie smjestifi uza zid, dok je veza sa zraEnim vodom
smjeStena iznad hodnika.
Izvedba prema sl. 9.13, u usporedbi s onom prema sl. 9.12, ima manji
tlocrt i manji volumen zgrade (Lit. 122).
9.3. OKLOPLJENE IZVEDBE RASKLOPNIH POSTROJENJA
SREDNJEG NAPONA (DO UKLJUCIVO 35 k v )
Rasklopna postrojenja oklopljena limom imaju, u usporedbi s otvo
renim postrojenjima, niz prednosti: manju potrebnu povrginu, dobr
zaStitu od dodira i praSine, lagano prosirenje i premjegtanje cijelog postro
jenja, brzu i jednostavnu montaiu, mogutnost postavljanja i u prostorj
jama koje su pristuparne i nekvalificiranom osoblju.
Uklopljena postrojenja izvode se za snage kratkog spoja koje odgo
varaju grupama A i B (sl. 9.5).
S obzirom na mjesto postavljanja, razlikujemo unutarnja i vanjska
oklopljena postrojenja. Prva se postavljaju u zgradama, a druga na slo-
bodnom. Medu sobom se razlikuju jedino prema izvedbi oklopa (zaStita
od atmosferskih utjecaja).
Izvode se dva tipa oklopljenih postrojenja: s nepomiEno montiranim
aparatima i s pokretnim aparatima. Prvi tip se u principu ne razlikuje
od otvorenih izvedaba, dok se drugi tip moie karakterizirati kao postro-
jenje bez rastavljaEa.
B. Izvedba s nepomiEno montiranim aparatima
Kako je veC spomenuto, izvedbe s nepomiEno'montiranim aparatima
ne razlikuju se u principu.od otvorenih rasklopnih postrojenja (sl. 9.14).
b Slika 9.15. Skica presjeka kroz ce-
Slika 9.14. Skica presjeka kroz teliju liju oklopljenog postrojenja za po-
unutarnjeg oklopljenog postrojenja s ne- stavljanje na slobodnom s nepomiPno
pomifno montiranim aparatima montiranim apara tima
41 Visokonaponska rasklopna postrojenja 641
Osnovna je razlika prema otvorenoj izvedbi ta, Sto su svi aparati mon-
tirani u tvornici, pa je na mjestu ugradnje potrebno izvesti samo pri-
kljufke. Skelet Celije izraden je od limenih profila, dok su stranice od
dekapiranog lima. kelije su obicno predvidene za montaiu uza zid i sa
strainje strane su otvorene, dok su na prednjoj strani vrata. Celije se
izvode otvorene odozgo. U praSnim prostorijama stavljaju se kelije oklo-
pljene sa svih strana.

Slika 9.16. Skica presjeka kroz feliju oklo-

pljenog postrojenja s dvostrukim sabirni-
cama za postavljanje na slobodnom s ne-
pomirno montiranim aparatima
Izvedbe s nepomifno montiranim aparatima naidle su kao vanjska
rasklopna postrojenja na znatnu primjenu. 0birno se kelije takvih postro-
jenja izvode s dvokrilnim vratima iza kojih se nalazi lim koji se moie
podignuti i prisloniti na otvorena vrata. Podizanjem lima dobiva se pokri-
veno radno mjesto, koje omogukuje revizione i remontne radove i u
slufaju loSeg vremena.
Celije su izvedene na istom principu kao i one unutarnjeg postrojenja,
s tom razlikom Sto je moguC pristup s obje strane, pa to dovodi do dvo-
strukih kelija, lroje se mogu upotrijebiti ili za dva odvoda s jednostavni-
jom opremom (npr. za dva odvoda s ufinskim rastavljatima) ili za jedan
odvod sa sklopkom (sl. 9.15). Takva Celija upotrebljava se i za smjegtaj
transformatora.
Slika 9.17. Skica presjeka kroz Celiju oklo-
pljenog postrojenja za postavljanje n a slo-
bodnom s dvostrukim sabirnicama iznad
Celije s nepomiCno montiranim aparatima
I postrojenje s dvostrukim sabirnicama moie se izvesti oklopljeno.
Sabirnice mogu biti smjeStene ili unutar belije (sl. 9.16) ili na slobodnom
(sl. 9.17). Izvedba na sl. 9.17. dolazi najEeSke u obzir za napone 30 ili 35 kV.
C. Izvedba s pomiEnim aparatima
Izvedba s pomiEnim aparatima primjenjuje se sve vise, jer omogucuje
konstrukciju bez rastavljafa, Eime se smanjuju dimenzije kelija.
 Na sl. 9.18. shematski je prikazana izvedba s jednostrukim, a na sl. 9.19.
s dvostrukim sabirnicama. U svim sluEajevima prekidanje strujnog kruga
vr9Ese sklopkom, nakon Eega je deblokiran uredaj za izvlaEenje sklopke.
IzvlaEenjem sklopke, Sto se vrSi ruEno ili pomoeu motora, i vidljivo se
prekida strujni krug. Sklopka dakle preuzima i ulogu rastavljaEa. Izvedbe
s dvostrukim sabirnicama sa sl. 9.19a i 9.19b ne razlikuju se u principu
za prespajanja s jednih sabinlica na druge, a druga kao rezerva za slutaj
kvara na jednoj od sklopaka. Normalno je dakle na jednom odvodu stalno
prikljufena jedna sklopka, vee prema tome na koje je sabirilice prikljuren
odvod.

Slika 9.18. Shematski

prikaz izvedbe Celije
postrojenja s pomiP-
nim aparatima s je-
dnostrukim sabirni-
cama

od postrojenja s nepomiEno montiranim aparatima jer imaju sabirniEke

rastavljafe, pa je tada izvuEena sklopka dodatni rastavljaE, koja samo
preuzima ulogu izlaznog rastavljara. U izvedbi sa sl. 9.19a izvlaEi se samo
sklopka, a u onoj sa sl. 9.19b sklopka i noievi sabirniEkih rastavljaEa.
Sastavljanjem dviju kelija prikazanih na sl. 9.18. dolazi se do izvedbe
s dvostrukim sabirnicama sa po dvije sklopke po odvodu, Sto odgovara
shemi na sl. 5.11. U postrojenjima s pomiEnim aparatima, medutim, moie
se ostvariti izvedba sa po dvije sklopke po odvodu s manjim brojem
sklopaka nego u postrojenjima s nepomiEno montiranim aparatima, gdje
je potrebno 2 n sklopaka, ako sa n oznaEimo broj odvoda. U postrojenju
s pomirnim aparatima potrebno je n +2 sklopaka, od kojih jedna sluii
Slika 0.20. Skica presjeka Celije oklopljenog postro-
jenja s pomienim aparatima i s normalnom
izvedbom sklopke
U principu razlikujemo dva tipa izvedaba s pomiEnim aparatima: sa
sklopkama normalne konstrukcije (sl. 9.20) i sa sklopkama Eija je kon-
strukcija prilagodena izvedbi s pomirnim aparatima (sl. 9.21). Osim toga
razlikuju se prema izvedbi sabirnica: gole neizblirane sabirnice (sl. 9.20)
I V v

t Slilca 9.21. Skica presjeka 6elije okloplje-

Slika 9.19. Shematski prikaz izvedaba Celija postrojenja s pomiPnim aparatima nog postrojenja s pomirnim aparatima i
s dvostrukim sabirnicama posebnom izvedbom sklopke
i medusobno izolirane sabirnice (sl. 9.21). Naravno da se izraduju rasklopna
postrojenja i s neizoliranim sabirnicama i sa specijalno konstruiranom
sklopkom. Danas se proizvode i takve kelije u kojima su svi diielovi
izalirani, pa ne postoje goli vodiEi medu kojima bi mogao nastati luk.
Takva se postrojenja osim toga izvode bez oklopa, Sto dolazi u obzir za
postavljanje u zatvorene prostorije u koje je dopugten pristup samo
pogonskom osoblju.
9.4. IZVEDBE RASKLOPNIH POSTROJENJA VISOKOG
I NAJVISEGNAPONA (IZNAD 35 kV)
A. Rasklopna postrojenja u zgradi
Rasklopna postrojenja napona 60 kV i viSe smjegtavaju se u zgrade
samo iznimno, kad ne postoji moguenost izvedbe na otvorenom (smjeStaj
unutar naseljenog podrufja, u podruEju s mnogo praSine u zraku, unutar
industrijskih postrojenja i sl.).
Rasklopno postrojenje visokog i najviSeg napona moie se izvesti ana-
logno 'rasklopnom postrojenju srednjeg napona, prikazanom na sl. 9.10.
i sl. 9.12, s tom razlikom Sto se u postrojenja nazivnog napona iznad 35 kV
Slika 9.22. Izvedba rasklopnog postrojenja 110 kV u zgradi s pomifnom
sklopkorn
ne postavljaju pregrade, jer je opasnost od luka malena zbog relatlvno
malih struja i pri najvekim snagama kratkog spoja.
U posljednje vrijeme izraduju neke tvornice sklopke od 110 kV, Eija
konstrukcija omogueuje izvedbu i postrojenja toga napona s pomiEnim
aparatima (sl. 9.22). Takvoj izvedbi treba za trekinu manji izgradeni volu-
men zgrade. Posebno konstruirane sklopke omogueuju i izvedbu postro-
jenja s dvostrukim sabirnicama a sa dvije sklopke po odvodu (sl. 9.19~),
sa svim prednostima takve dispozicije kako je to navedeno u poglavlju
o oklopljenim postrojenjima.
B. Rasklopna postrojenja na slobodnom
Razvijeno je priliEno mnogo izvedaba rasklopnih postrojenja najviSih
napona, s teinjom da se smanje potrebne investicije, poboljSaju pogonska
svojstva, te da se omoguei njihova upotreba i za posebne zahtjeve (izvedba
trostrukih sabirnica, U-sabirnica, spojnog polja i sl.).
Izvedba na sl. 9.23, koja se obiEno naziva visokom izvedbom, kopija
je postrojenja srednjeg napona. Primjenjuje se samo kad je raspoloiiva
povrSina terena znatno ograniEena (uz hidroelektrane u uskim dolinama
i sl.), jer je teiak pristup k sabirnicama i rastavljaEima i jer su potrebne
relativno velike investicije za izvedbu visokog stupa s konzolama.
Na sl. 9.24. prikazana je izvedba sa srednjim stupom, u kojoj se spojni
vod k sklopki vodi iznad sabirnica, za Sto su potrebni visoki portali.
Zbog visine srednjeg portala izvedba sa srednjim stupom nije podesna
R? 51 J? R2 S2 72
Slika 9.23. Visoka izvedba rasklopnog postrojenja
najvigih napona
za postrojenje 220 kV. Nasuprot tome ni popreEnoj (tandem) izvedbi
(sl. 9.26), jer su rastavljaEi - u tlocrtu - okomito postavljeni na sabirnice,
kao ni uzduinoj izvedbi (izvedba u brazdi) (sl. 9.29), jer su rastavljaEi

Slika 9.24. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja najviiih
napona (r spoj za premoStenje sklopke)
Slika 9.25. Spojno polje raslclopnog postrojenja sa srednjim stupom
648
Slika 9.26. PoprePna (tandem) izvedba rasklopnog postrojenja najviSih napona
(rc spoj za premoztenje sklopke)
paralelni sa sabirnicama, nisu potrebni visoki stupovi. U prvom sluEaju
sabirnice su postavljene na jedan od izolatora sabirniekih rastavljaPa
(sl. 9.26), dok su u uzduinoj izvedbi sabirnice zavjeSene na portalima
(sl. 9.29), kao i u izvedbi sa srednjim stupom.
Kao Sto je spomenuto u petom poglavlju (sl. 5.20), u sluraju zarnjene
sklopke u jednom odvodu sklopkom spojnog polja, potrebno je premostiti
sklopku odvoda. To je jednostavno u izvedbi sa srednjim stupom i u
Slika 9.27. Nacrt spojnog polja rasklopnog postrojenja u
poprefnoj (tandem) izvedbi
poprefnoj izvedbi (uie x na sl. 9.24. i 9.26), dok se u uzduinoj izvedbi
to ne moie ostvariti a da se ne demontira sklopka.
S obzirom na pogonsku sigurnost moie se smatrati da je najsigurnija
uzduina izvedba (sl. 9.29), jer iznad sabirnica nema nikakvih vodova. U

Slika 9.30. Spojno i mjerno polje rasklopnog po-

Slika 9.28. Tlocrt spojnog polja rasklopnog postrojenja u popreEnoj strojenja u uzduinoj izvedbi (izvedba u brazdi).
(tandem) izvedbi

Slika 9.29. Uzduina (u brazdi) izvedba rasklopnog postrojenja Slika 9.31. Postrojenje s U-sabirnicama u izvedbi sa srednjim stupom
najviSih napona (sklopke i izlazni rastavljafi kao na sl. 9.24)
Slika 9.32. Postrojenje s U-sabirnicama u uzduinoj izvedbi Slika 9.34. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s jed-
(sklopke i izlazni rastavljaEi kao na sl. 9.29) nostrukim i pomoCnim sabirnicama (prema shemi na sl. 5.15)

Slika 9.33. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postro-

jenja s jednostrukim sabirnicama i s obilaznim spojem Slika 9.35. Izvedba s s srednjim stupom rasklopnog postrojenja s dvostrukim
(prema shemi na sl. 5.8) i pornocnirn sabirnicama (prema shemi na sl. 5.16)
l j
rasklopnom postrojenju sa srednjim stupom, naime, postoje vodovi samo
i: iznad jednog, a u popreEnoj izvedbi iznad oba sistema sabirnica.
; I
1 1 U vec prikazanim rasklopnim postrojenjima nisu ucrtani aparati na
I I poEetku voda, a na izlazu iz rasklopnog postrojenja. U svim slufajevima
I
I potrebno je predvidjeti odvodnike prenapona, koji se montiraju na
postolja. Na isti 'naEin postavljaju se visokofrekventni kondenzatori, dok
!1 su visokofrekventne priguSnice zavjeSene na izlazni portal.
Spojno polje u rasklopnim postrojenjima sa srednjim stupom (sl. 9.25)
i u uzduinoj izvedbi (sl. 9.30) traii samo jedno polje po duljini postro-
jenja. Nasuprot tome popreEna izvedba (sl. 9.27. i 9.28) zahtijeva dva polja
za smjeStaj spojnog polja. U spojno polje rasklopnog postrojenja uzduine
izvedbe mogu se, osim toga, smjestiti i naponski transformatori mjernog
polja, spojeni preko rastavljaf a.
i Postavljanjem U-sabirnica (sl. 5.14b) omoguCuje se odlazak vodova
s obje strane rasklopnog postrojenja. U-sabirnice moguCe je izvesti u postro-
jenju sa srednjim stupom (sl. 9.31), kao i u postrojenju uzduine izvedbe

Slika 9.37. Izvedba rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama

s rastavljarima na jednom izolatoru i sabirnicarna postavljenim gore

Na sl. 9.34. prikazano je rasklopno postrojenje s jednostrukim i po-

mofnim sabirnicama, a na sl. 9.35. s dvostrukim i pomofnim sabirnicama.
Oba postrojenja izvedena su sa srednjim stupom. Analogno se moie izgra-
diti postrojenje uzduine izvedbe, dok je popreEna izvedba nepogodna
za postrojenje s pomofnim sabirnicama.

Slika 9.36. Izvedba rasklopnog postrojenja s rastavljafima na jednom

izolatom i sabirnicama postavljenim dolje

(sl. 9.32). Postrojenje sa U-sabirnicama u popreEnoj izvedbi nije mogufe

izvesti. Postrojenju sa U-sabirnicama potrebno je jedno polje normalne
Sirine za spoj vanjskih sabirnica.
Postroj enje s j ednostrukim sabirnicama jednostavnije je i moie se
izgraditi u sve tri opisane izvedbe. NaEin izgradnje lako je ustanoviti iz
prikaza postrojenja s dvostrukim sabirnicama.
Rasklopno postrojenje s jednostrukim sabirnicama i premogtenjem
sklopke (shema prema sl. 5.8) moie se izgraditi prema sl. 9.33. Prikazana
je izvedba sa srednjim stupom. Za takvu shemu spoja nije pogodna Slika 9.38. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s dvije sklopke
uzduina, a pogotovo ne popreEna izvedba. po odvodu (prema sherni na sl..5.11)
 Slika 9.39. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s tri sklopke za dva
odvoda (prema shemi na sl. 5.13)

N
4

5
x
0

J
uw
3
V1
x
w
.
w
5
u
nl

B
"
J
"
w

A
-.-- f

Slika 9.40. Tlocrt rasklopnog postrojenja izvedenog prema shem na sl. 5.17.
\ PRESJEK A-A

Slika 9.41. Presjeci rasklopnog postrojenja na sl. 9.40.

Slika 9.42. Postrojenje s mijeSanim fazama, nasuprotna polja pomaknuta

za razmak sabirnica
 U teinji da se smanji povriina za izgradnju rasklopnog postro jenja
upotrebljavaju se rastavljaEi s jednim izolatorom. Pomotu takvih rastav-
ljaEa mogute su u principu dvije izvedbe: sa sabirnicama smjegtenim
na izolatoru rastavljaEa (sl. 9.36) i sa sabirnicama zavjegenim medu por-
talima (sl. 9.37). Prva izvedba prema dispoziciji odgovara poprefnoj, a
druga uzduinoj izvedbi. S obzirom na mogutnost izvedbe spojnog polja,
U-sabirnica, pomotnih sabirnica, za izvedbe s rastavljaEima na jednom
izolatoru vrijede sve napomene kao za analogna postrojenja s rastav-
ljaEima sa dva izolatora.
'Na sl. 9.38. prikazano je postrojenje s dvostrukim sabirnicama i sa
dvije sklopke po odvodu prema shemi sa sl. 5.11, dok je na sl. 9.39. pri-
kazano postrojenje izvedeno prema shemi sa sl. 5.13, dakle postrojenje
sa tri sklopke za dva odvoda. U postrojenju sa dvije sklopke po odvodu
mogut je odlazak vodova na bilo koju stranu okomito na sabirnice, dok
je u postrojenju sa tri sklopke na dva odvoda iz jednog polja mogute
odvesti dva dalekovoda, svaki na svoju stranu.
Postrojenje izgradeno prema shemi spoja u kojoj nisu predvidene
sabirnice moie se izvesti prema vet prikazanim tipovima, koristeti po-
godna rjegenja. Takvo postrojenje prikazano je na sl. 9.40. (tlocrt) i 9.41.
(presjeci), a izgradeno je prema shemi spoja na sl. 5.17.
Da se smanji povrgina potrebna za izgradnju rasklopong postrojenja,
u posljednje vrijeme izvode se postrojen ja s amijeganim fazamaa, u kojih
se sabirnice istog sistema ne nalaze grupirane, vet se medusobno grupi-
raju sabirnice iste faze. Na sl. 9.42. i 9.43. prikazane su dvije izvedbe
postrojenja s mijeganim fazama. U prvoj (sl. 9.42) su nasuprotna polja
pomaknuta za razmak sabirnica, dok u drugoj (sl. 9.43) nije potreban

RI ms/ Stn II
R/ m u sz 71 72
!.,
Slika 9.44. Raspored odvoda u rasklopnom postrojenju a) s dvostrukim sabirni-
cama, b) s U-sabirnicama, c) s mijeSanim fazama (sl. 9.42) i d) s mijesanim
fazama (sl. 9.43)
ni toliki pomak. Postrojenje s rnijeSanim fazama moie se izvesti i s rastav-
ljaEima sa jednim izolatorom, sa sabirnicama na izolatoru rastavljaEa.
Na sl. 9.44. prikazan je - radi usporedbe - raspored odvoda za
rasklopno postrojenje sa srednjim stupom i dvostrukim sabirnicama
(sl. 9.24), rasklopnog postrojenja sa U-sabirnicama (sl. 9.31), te dviju
izvedaba postrojenja s mijeSanim fazama. Prilikom usporedbi povrSina
treba uzeti u obzir da je u postrojenju s U-sabirnicama potrebna jedna
Sirina polja za spoj vanjskih sabirnica.
Na prednju stranu komandne ploEe obiEno se postavljaju pokazni
instrumenti, uredaji za upravljanje i shema glavnih strujnih krugova
(sl. 9.45). Registracioni instrumenti (ako ne sluie istodobno kao pokazni),
.brojila, zaStitni i pomoCni releji, normalno se postavljaju na posebne
ploEe, koje se obiEno smjeitavaju iza komandnih (sl. 9.46), ili u posebnom
nizu pored komandnih ploEa. Ako je tih uredaja malo, mogu se postaviti
i na strainju stranu komandne plore.

9.5. Komandne ploEe

U manjim rasklopnim postrojenjima srednjeg napona, komandne ploEe,

na kojima su smjeiteni mjerni instrumenti, zaStitni releji i uredaji za
upravljanje i signalizaciju, nalaze se neposredno uz feliju, pa ne postoji

Slika 9.46. Prirnjer rasporeda komandnih plots i plofa

za releje i brojila

I
Manje komandne ploEe (duljina do oko 8 m) povoljno je postaviti u
jednoj liniji, dok se veCe izvode u luku ili u izlomljenoj liniji (sl. 9.46).

Slika 9.45. Primjer pre-

dnje strane komandne
plore

posebna komandna prostorija. Takva prostorija, u kojoj su smjeitene

komandne ploEe, neophodna je za vefa rasklopna postrojenja srednjeg
napona s vise sistema sabirnica, viSe napona i sl., te za rasklopna postro-
jenja na otvorenom.
 LITERATURA

1. CLARK, E.: Circuit Analysis of A - C Power Systems, Wiley, New York, 1943.
2. ROEPER, R.: Kurzschluss-Strome in Drehstromnetzen, Siemens-Schuckertwerke
A.G., Erlangen, 1957.
3. DOLENC, A.: Sinhroni strojevi, skripta, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1962.
4. KIMBARK, E. W.: Power System Stability, Volume 111, Synchronous Machines,
Wilev. New York. 1956.
5. CONCORDIA, Ch.: ~ynchronousMachines, Wiley, New York, 1951.
6. PETROVIC, V. V.: Elektrifne masine IV, Sinhrone masine, Zavod za izdavanje
udtbenika NR Srbije, Beograd, 1961.
7. BOSANAC, T.: Reaktancije sinhronih strojeva, Inforrnacije Rade KonPar, 1954,
br. 3, str. 1.
8. DESPOTOVIC, S.: Osnovi analize elektroenergetskih sistema, Zajednica jugosla-
venske elektroprivrede, Beograd, 1962.
9. PIOTROVSKIJ, L. M.: Elektrilieskie magini, Gosudarstvenoe energetilieskoe izda-
teljstvo, Leningrad - Moskva, 1947.
10. BLANUSA, D.: Laplaceova transformacija, skripta, SveuliiliSte, Zagreb, 1963.
11. DENIS-PAPIN, M. i A. KAUFMANN: Cours de calcul operationnel, A. Michel,
Paris, 1950.
12. WAGNER, C. F.: Machines Characteristics, Electrical Transmission a n d Distri-
bution Reference Book, Westinghouse E. C., East Pittsburg, 1950.
13. LANGSDORF, A. S.: Theory of Alternating - Current Machinery, McGraw - Hill
Book Co., New York, 1955.
14. KOVACS, K. P. -RACZ I.: Transiente Vorgange in Wechselstrommaschinen,
Verlag der Ungarischen Akademie der Wissenschaften, Budapest, 1959.
15. DOLENC, A.: Transformatori, skripta, I dip, SveuliiliSte, Zagreb, 1961.
16. WAGNER, C. F.-R. D. EVANS: Symmetrical Components, McGraw-Hill Book
Co. New York - London. 1933.
17. STEVENSON, W. D.: Elements of Power System Analysis, McGraw-Hill Book Co.
New York-Toronto-London, 1955.
18. WOODRUFF, L. F., Principi prijenosa elektrifne energije (prijevod), Skolska
knjiga, 1954.
19. STEFANINI, B.: Prijenos elektriPne energije, skripta, SveuliiliSte, Zagreb, 1960.
20. Leitsatze f u r Berechnung der Kurzschlussstrome, VDE 0102, Teil 119.62.
21. American Standard Metods for Determining the Rms Value of a Sinusoidal
Current Wave and a Normal-Frequency Recovery Voltage and for Simplified
Calculation of Fault Currents, American Standards Association, 1953.
22. AIEE Commitee Report, Proposed Revisions of American Standard C 37.10, AIEE
Transactions 1961, P a r t 111, str. 477.
23. GIARO, J. A.: Les courants de court - circuit dans le reseaux blectriques e t leurs
effets nuisibles sur les cables de puissance, Bulletin d e l a Societb Belge des
Electriciens, 1953, str. 187.
24. Leitsatze fiir dle Berechnung von Starkstromanlagen auf mechanische und ther-
rnische Kurzschlussfestigkeit, VDE 010311.61.
25. Formel- und Tabellenbuch fur Starkstrom-Ingenieure, 2. izdanje, Siemens-Schu-
ckertwerke A.G.. W. Girardet, Essen, 1960.
26. KUPFMULLER. K.: Ehfuhrung in die theoretische Elektrotehnik, Springer-Ver-
lag, Berlin, 1932.
 27. SCHROPFER, F.: Kraftwirkungen an elektrische Leitungen, Elin - Zeitschrift,
1952. str. 174.
28. BREZINSCAK, M.: Mjere i sisterni jedinica, Tehnifka knjiga, Zagreb, 1961.
29. LEHMAN, W. : Elektrodynamische Beanspruchung paralleler Lefter, ETZ - , \A
1955, S. 481.
30. MASCARIN, R.: Calcul des installations d e jeux d e barres triphases en vue de la
resistance aux efforts electrodynarniques, Rev. gen. d e l'kleclricil6. 1957,
str. 387.
31. DUSCHEK, A.: Strornkrafte zwischen'parallelen Leitern von rechteckigen Quer-
schriitt, Archiv fiir Elektrotechnik, ,1943, str. 293.
32. BAZJANAC, D.: Tehnifka mehanika, I dio; Statika, Tehnifka knjiga, Zagreb,
1959.
33. DUBBEL, H.: Taschenbuch fiir den Maichinenbau, springer-~erlag, Berlin,
1935.
34. SIEBER, F.: Uber den Einfluss von ~esori&z.erstheinungen auf dic mechanischc
Kurzschlus~festigkeitvon biegesteifen Stromleitern, AEG-Mitteilungen, 1959,
str. 322.
35. KOCMANN, A.: E i g e n s c h w i n g ~ g e nvon ~ammelschienenbei Beriicksichtigung
d e r Abzweigschienen, CEG-Berichte, 1956, str. 180. .
36. KOCMANN,. A.: Einfluss des Kropfungswinkels der Abzweigschiene auf die Eigen-
frequenz- der Samrnelschiene, CEG-Berichte, 1957, str. 44.
31. BALTENSPERGER, P.: Elektrodynamische Beanspruchung von parallekn Lei-
tern, 33ulletin SEV. 1944. str. 766.
38. HERGESIC, V.: Elementi strojeva, I dio (skripta), SveufiliSte, Zagreb. 1961.
39. FLECK, B.: Hochspannungs- und Niedersparinungs-Schaltanlagen, 3. izdanje, W.
Girardet, Essen, 1955.
40. KAISER, D.: ElektrotehniEki p r i r u h i k , 2. izdanje, TehniCka knjiga, Zagreb. 1958.
41. PEHANI, E.: Iz teorije o osigurafirna, ElektrotehniEki.Vjesnik,1958, str. 84.
42. BITTER, H.-HEINZE, W.: Die Kurzschlussbegrenzung der Hochspannungs-
Hochlecstungs-Sicherung,Siemens-Zeitschrift, 1952, -str. 372.
43. CANTARELLA, G.: L'interruzione- di corrente alternata .mediante fusibili -
L'energia transformata nell'arco, L'elettrotecnica, 1960, str. 262.
44. MAUDUIT, A,: Installations electriques a haute e t basse tension. 2. izdanjs,
Dunod, Paris, 1950. . .
45. BITTER, H.: Einfluss der Bemessung der Steuerstromdrlhte auf die Grosse cler
Liischarbeit ,bei HH - Sicherungen, Siemens-Zeitschrift, 1958, str. 30.
46. MEIER, F.: Einfluss von Schaltmoment und Phasenverschiebung auf die Eean-
spruchung von Sicherungen bei Kurzschlussabschaltun~n,Bull. SEV. 1955,
str. 101.
47. BITTER, H.: Zur Fraae der Lichtbogenarbeit in ~ochspannungs-~ochleistungs-
Sicherungen, ETZ-B, 1960, s t r . 608.
48. BAUER, R.: Die Messwandler, Springer - Verlag, Berlin - Gotfingen - Heidelberg,
1953.
49. NEUGEBAUER, H.: Selektivschutz, 2. izdanje, Springer - Verlag, Berlin - Gottin-
gen - Heidelberg, 1958.
50. BEGO, V.: Elaktriena mjerenja (laboratorijske v j e i b e ) I dio, Zagreb, 1962; I1 dio,
Zagreb, 1964 (skripta).
51. SIRIC, S.: Mjerni transforrnatori, Referat 3.5, Zbornik predavanja sa senlinara
)>Elektroindustrijska problematika velikih elektranaa, Zavod za elektrostro-
jarstvo Elektrotehnifkog fakulteta, Zagreb, 1957.
52. KAHNTi H.: Kapazitive Spannungswandler, ETZ - B, 1959, str. 476.
53. STRIEGEL, W.: Kapazitive Spannungswandler, Elektrizitatswirtschaft, 1959: str:
803.
54. ZAHORKA, R.: B e t r i e b ~ v e r ~ a l t ekapazitiver
n Spannungswandler, ETZ - A , 1060,
sir. 381.
55. KALTOFEN, A,: Die kapazitiven Spannungswandler der AEG, - AEG-Mittel-
lungen, 1956, str. 197.
56. SCHULZE, H.: Technik der Wechselstrom-Hochspannungsschal~er,VEB Veilag
Technik. Berlin., 1961.
57. MANZINGER,HI: Uber die Lastabschaltung mit Trennschaltern, OZE, 1950, str.
118. (Ref. ETZ-A. 1951. str. 88).
58. MANZINGER, H.: ~ i ~e G e i d u n gvon BetriebsstGrungen an FIochspannungs-
Trennschaltern in Innenraurn-Schaltanlngen, EuM., 1953, str. 274 i 296.
666
59. BABIKOV, M. A,: Wichtige Bauteile elektrischer Apparate, Band I:.Theoretische
Einfiihrung, VEB Verlag Technik, Berlin, 1954.
60. HOCHRAINER, A,: Das Schalten grosser Strome, AEG-Mitteilungen, 1957, str.
213.
61. MAYR, 0.: Beitrage zur Theorie des stalischen ' u n d dynamischen Lichthogens,
Arhiv f u r Elektrotechnik, 1943, str. 588.
62. MAYR, 0 . : Uber die Theorie des Lichtbogens und seine Loschung, ETZ 1943.
str. 645. I
63. TER HORST, Th. -RUTGERS, G. A. W.: La physique des arcs electriques dans
dans les disjoncteurs pneurnatiques, Bull. Montefiore, 1957, str. 201 (Ref.
ETZ-A 1958, str. 510).
64, BALTENSPERGER, R.: Statistische Untersuchungen uber Eigenfrequenzverhalt-
nisse in moglichst vielen Netzen, Bull. SEV, 1955, str. 505.
65. JOHANSEN, 0.: Handbok for Berakning av dem transients atervandande spa-
ningen, Svenska Elverksformingen, Stockholm, 1952.
66. SCHNESSL, F.:Die Kurzschlussrorgange, VEB Verlag Technik, Berlin, 1959.
67. KURTH, F.: MCthode pour la mesure directe du taux de la tension d e retablis-
sement dans les reseaux sans interruption d e service, CIGRE 1950, ref. 136.
68. FORMARIER, P.: Methods experirnentale nouvelle de determination de la ten-
sion de retablissement, CIGRE 1950, ref. 117.
69. LABORDE, M. E., BARON Y. C., FALLOU M., MASCARIN M., POUARD M.:
Contribution experimentale du Centre de Recherches d e Fontenay a l'etude
de certains phenomenes d'interruption, CIGRE 1954, ref. 149.
70. HOCHRAINER, A,: Der Netzanalysator, ein Gerat zur Nachbildung von Schalt-
vorgangen im Modell; Studiengesellschaft f u r Hochstspannungsanlagen,
Tech. Bericht 176 od 25. 11. 1955; 2. Teilber., str. 76.
71. KRIECHBAUM, K.: Uber die Messung der Einschwingspannung irn Netzanaly-
sator, ETZ - A. 1959, str. 193.
72. POUARD, M.: Nouvelles notions sur les vitesses de retablissement de la tension
a u x boines d e disjontcurs a haute tension, Bull. SFE, 1958. str. 748.
73. MEYER, H.: Die grundlegenden Probleme der Hochspannungsschalter, BBC-
Nachr., 1951, str. 68.
74. DOLENC, A.: Transforrnatori, svezak 11, Sveu?ili3te, Zagreb, 1962.
75. BODEFELD, Th. - SEQUENZ, H.: Elektrische Maschinen, 6. izdanje, Sgringer-
Vcrlag, Wien, 1962.
76. ALEKSENKO, G. V. -ASRJATOV, A. K.-FRID, E. S.: IspitivaniJa visokovolt-
nih i moSCnih transformatorov i avtotransforrnatorov, I dio, Cosener-
goizdat. Moskva. 19fi2.
77. PADJEN, L.:SadaSnje stanje tehnike visokonaponskih kabela i mogucnosti
izbora za potrebe naSih rnreta, Jug. nac. komitet CIGRE, VI strufno sa-
vjetovanje, Budva, 1962.
78. KAISER, D.: Elektrotehnieki priruenik, 3. izdanje, TehniCka knjiga, Zagreb. 19ti4.
79. TELLIER, M. R.: Quelqucs resultats d'essais directs sur le reseau, Bull. SFE,
1960, str. 511.
80. HELD, Ch.: Kabel fur hiichste Ubertragungsspannungen, Siemens - Z., 1961,
str. 129.
81. FIILGENDOKF, H. J. -SEIFFE, F.: FIiichstspannungskabel fiir Energiciibertra-
gung, Bull. SEV. 1962, str. 197.
82. Odvodnici prentlpona s nelinearnim otporima, Prijedlog jugoslavensltog standarda,
JUS N. B2.050/1958.
83. IEC, Technical Comrnitee Nr. 37: Lightning Arresters - Experts Committee,
37 Experts (Secretariat) 15. mart 1961.
84. GRUDINSKIJ. P. G.: Sherni kornutacii clel<trifeskih stancii i podstancii, Co-
senergoizdat, Moskva, 1958.
85. Tehnifki propisi za pugon, odrzavanje i reviziju elektroenergetskih postrojenja,
S1. list FNRJ, br. 6, 1957.
86. ILICETO, F.: Sugli schemi di principio e di disposizione degli equipaggia~nenti,
per stazioni elettriche ad alta tensione, L'elettrotecnica, 1964, str. 262.
87. Central Electricity Autority, Standardisation of 132 kV Switching Stations, Trans-
mission Design Circular No. 80.
88. FRANK, S.: Drehstrom - Arbeitszlhlung in Hochspannungs-Anlagen, ETZ - A,
1954, str. 551.
 89. BEETZ, W.: Elektrizitatszahler, Vieweg u. Sohn, Braunschweig, 1958.
90. MACHACEK, C.: Elektrorngry -technika a praxe, Elektrotechnicky svaz fe-
skoslovenskj., Praha, 1946.
91. SCHMIEDEL, K.: Prufung der Elektrizitatszahler, 4. izdanje, Springer Verlag, - netze., -
- -
Berlin Gottingen Heidelberg. 1954.
92. LONCAR, J.: Elektrifka rnjerenja, 3. izdanje, Tehnifka knjiga, Zagreb, 1960.
93. ANGERSBACH, F.: Zeigerfrequenzmesser mit einern Reiheresonanzkreis und
einer Drossel. Archiv fiir Technisches Messen, V 3612-4.
-
94. GAYGER, W.: Zeiger F r e q ~ e n z m e s s eArchiv
~, fur Technisches Messen, V 3612-3.
95. WALTER, M.: Relejna zaitita, Elektra, Zagreb, 1954.
96. FEDOSSEJEV, A. M.: Relaisschutz von elektrischen Netzen und Anlagen, I. Band,
VEB Verlag Technik, Berlin, 1955; 11. Band, VEB Verlag Technik, Berlin,
1457
97.NEUGEBAUER , H.: Messtechnische Grundlage der Wiederstandmessung beim
neuen Siernens-Leilungsschutz, Siemens-Z., 1951, str. 244.
98. Distanzschutz RlZ25a. Technische Angaben, Siemens-Schukertwerke A. G.
-
99. NEUGEBAUEE, H.: Gleichstrom Drehspulrelais rnit Gleichrichter f u r die
Selektivschutztechnik, ETZ, 1950, str. 389.
100. PHAFF, C. J. R.-K. von BUZAY: Kreisdiagramme richtungsabhangiger Irnpe-
-
danz-Drehfeldrelais, Brown Boveri Mitteillungen, 1962, str. 173.
101. LUNZE, K.: Berechnung elektrischer Strornkreise, VEB Verlag Technik, Berlin,
1959.
102. FERSCHEL, L.: Der Vergleichsschutz in Hochspannungsnetzen und Anlagen,
EuM.. 1964. str. 557.
103. PIANTA. L.: Metodi e scherni Der le ~ r o t e z i o n idi sbarra. L ' e n e r-~ i a electrica.
1964: str. 583.
104. RVDENBERG, R.: Transient Performance of Electric Power Systems, McGraw-
Hill Book Co. New York. 1950.
105. KOCH, W.: Erdungen in Wechselstrornanlagen iiber 1 kV, Springer-Verlag,
Berlin-Gotlingen-Heidelberg, 1961.
106. PETROCOCINO, M. D.: De la prise de. terre localisee a u rbseaux entendu, Revue
generale d e I'Electricite, 1950, str. 53. i 117.
107. HENNEY, K, A.: Der Ausbreitungswiderstand von Starkstrornerdern in Abhan-
gigkeit von Bodenbeschaffenheit und Witterung, ETZ, 1938, str. 45.
108. FALETTI, N.. C. ROSSIGNANI, G. MALAMAN: Alcuni risultati di ricerche su
modelli di irnpianti di terra per stazioni a d alta tensione, L'energia elettrica,
1955, str.
109. GROSS, E. T. B., B. V. CHITNIS, L. J . STRATTON: Grounding Grids for High-
voltage Stations, AIEE Trans., 1953, dio 111, str. 799.
110. GROSS, E. T. B., R. B. WISE: Grounding Grids for Highvoltage Stations, AIEE
Trans., 1955, dio 111, str. 801.
111. GROSS, E. T. B., R. B. HOLLITCH: Grounding Grids for Highvoltage Stations,
AIEE Trans., 1956, dio 111, str. 926.
112. Technickj. prbvodce, Elektrotechnika, f i s t I, e e s k i Matice Technickh, Praha,
1946.
113. MARKOVIC, R. N.: Poznavanje elektrotehnifkog materijala, Naufna knjiga,
Beograd, 1959.
114. HOPPNER, A,: Handbuch fur Planung, Konstruktion und Montage von Schalt-
anlagen, BBC A.G., Baden, 1964.
115. SOMMERLATTE, F.: Konstruktion von Schaltanlagen, VEB Verlag Technik,
Berlin, 1956.
116. BRAMBILLA, A,: Sulle distanze nette i n aria tra conduttori e rnassa e tra con-
duttori. L'electtrotecnica 1962, str. 13.
117. HOCIIRAINER, A.: Kurzschlusslichtbogen in Hochspannungsschaltanlagen, ETZ
- A 1962, str. 202.
118. PARSCHALK. F.: Hochspannun~sschaltanlagen bis 30 kV der offenen Zellen-
bauweise, ETZ - A 1962. str. 207.
119. HENNECKE, G. -W. HORN: Uber Druckentwicklung und Strahlung bei Licht-
-
bogenkurzschliissen in Schaltanlagen, Conti-Elektro Ber. 1960, str. 119.
120. WEGESIN, H. - W. LEONHARDT: Untersuchungen uber die Auswirkungen von
Kurzschlusslichtbogen in offenen und gekapselten Schaltanlagen, E T Z - A
1957. str. 305 i 911.
121. HOCHRAINER, A.: Die Bewegung des Kunschlusslichtbogens in offenen und
gekapselten Mittelspannungs-Schaltanlagen,ETZ - A 1956, str. 302.
122. MANZIGER, H.: Uber Schaltanlagenbauformen fur Mittelspannungs-Freileitungs-
EuM..
- - . 1950
., - sh.
.. , - 268.
... - .- .
123. MEINERS, G.: Zur Technik der HochspannungsSchaltanlagen in Schrankforrn
fiir Freiluftaufstellung, AEG-Mitt. 1959, str. 257.
124. BRUCKNER, P.: Stahlblechgekapselte Schaltanlagen -Erhijhung der Sicherheit
durch Anwendung von Giessharzisolation und trennerlose- Bauweise, ETZ
- A 1962, str. 216.
125. SCHRANK, E.: Neue Bauweise fiir Mittelspannungs-Schaltanlagen, Elektrizittits-
wirtschaft 1958, str. 209.
HEILMANN, W.: Trennerlose Hochspannungs-Schaltfelder mit Phasentrennung,
Elektrizitatswirtschaft 1960, str. 219.
KLEMM, W.: Neuzeitliche Schaltan1,agen f u r Mittelspannung. ihre Entwicklung
und Anwendung. Conti-Elektro-Berichte 1960, str. 128.
KLEMM, W.: Standard-Schaltwageneinheiten bis 30 kV mit Druckausgleich-
schaltern LF 12 i LS 14, Conti-Elektro-Berichte 1962, str. 11.
HEEGER, W.: Neuere Entwicklungen auf dern Gebiet der Schaltwagen-Anlagen,
Elektrizitatswirtschaft, 1963, str. 250.
TERHORST, A. - K. H. WIESENEWSKY: Untersuchung des Gelandebedarfs und
des Kostenaufwands fur verschiedene Bauformen von 220 kV-Freiluft-
Schaltanlagen unter besonderer Berucksichtigung der Bauformen rnit ge-
~nischtenPhasen, AEG-Mitt. 1961, str. 324.
SALLARD, J.: Reduction des depenses de premier etablissement des postes d u
reseau d e transport d'energie d'Electricite de France, Rev. gen. d e l'electri-
cite 1955, str. 525.
GAULET, G . - J . SALLARD: Expose de quelques tendences actuelles dans
I'equipement des postes du reseau de transport d'energie franpais, CIGRE
1954. ref. 143.
PARIZY, J - CAZALET. P.: Architectural and Constructional Problems in
Substations. New Trends in Measurement and Recording Gear, CIGRE,
1962. ref. 156.
-
SALLARD, J . M. REY - P. MOULIN: Application de la disposition a phases
mixtes aux postes du reseau de transport d'Elecmicite d e France. Le poste
de Mions premier ouvrage da se type. Rev. gen. de l'Electricit6, 1956, str. 431.
SCHMITT, J.: Freiluft - Schaltanlagen f u r Hochstspannungen vom Standpunkt
des Raumbedarfs, BBC-Nachr. 1959, str. 337.
BABORSKY, A,: Rasklopna postrojenja 110 kV na skufenom prostoru, Tehnika
.1957, str. 1349.
BEGOVIC, K.: Neka rjegenja rasklopnih postrojenja 220 kV u posebnim uslo-
vim* Tehnika, 1957, str. 1855.
138. DVOSKIN. L. I.: Novie komponovki otkritih raspredelitelnih ustroistv 110-220
kV, Elektrifeskie stancii 1957, br. 4, str. 44.
 KAZALO
akumulatorska baterija, broj flanaka 614
--, kapacitet 609
--, napon 608
--. punjenje 611
--. prainjenje 611
ampermetar 425
autumatski kontakt 577
blokiranje rastavljara 597
broj flanaka akumulatorske baterije 614
brojilo djelatne energije 438
- jalove energije 443
-. konstanta 442
-, promjena smjera energije 442
'
- brojilo s dva mjerna sistema 442
- s tri mjerna sistema 440
Buchholzov relej 547
cijevi. dopuitena trajna opterekenja 207
cijevni odvodnik 283
--. nazivna struja 382
--, nazivni napon 382
cos v r n e t a r 437
diferencijalni relej 514
diferencijalna zaitita transformatora 520
- - dvonamotnih transformatora 530
-- jednostrukih sabirnica 551
-- tronamotnih transformatora 539
dinarniPka granifna struja strujnog
transformatora 334
direktni sistem 34
--, ekvivalentna shema 39
direktna komponenta 35
- reaktancjja transformatora 82
direktne reaktancije generatora 54
distantni relej 493
--, zaStita sabirnica 555
djelatna energija, mjerenje 438
djelatna snaga, mjerenje 427
dodirni napon 558
donji imlacioni nivo 374
dopuitena trajna opterekenja cijevi 207
--- okruglih profila 207
--- plosnatih profila 206
--- U-profila 208
dapuitena udarna struja rastavljafa 262
dvopolnj kratki spoj 118, 145
---, ekvivalentna sherna 146
--- preko impedancije 161
--- s istovremenim spojem sa zem-
ljom 118, 150
--- s istovremenim spojem sa zem-
ljom. ekvivalentna shema 152
--- s istovremenim spojem sa zem-
ljom preko impedancije 163
dvopolno izolirani naponski transfor-
matori 340
dvostruke sabirnice 395
--, zaStita 554
dvostruki voltmetar 454
dvostruko mjerilo frekvencije 454
efektivna vrijednost struje kratkog spo-
ja 196
--- u momentu otvaranja kontak-
ta 311
elektrifni luk,' gaienje 284
--, temperatura 280
energija gaSenja 276
- luka 284
ekvivalentna shema 39
-- direktnog sistema 39
-- dvonamotnog transformatora 85
-- dvopolnog kratkog spoja 146
dvopolnog kratkog spoja s istovre-
menim spojem s a zemljom 152
-- generatora 81
-- inverznog sistema 39
,
-- jednopolnog kratkog spoja 138
-- n,ultog sistema 39
-- priguinice 106
-- tronamotnog transformatora 9 1
faktor amplitude 287
- naprezanja sklopke 292
- snage, mjerenje
frekvencija prekidnog napona 289
- vlastita mreie 289
- vlastita sabirnice 246
frekventni faktor sabirnice 239
-- potpornog izolatora 256
freon 316
gaSenje elektrifnog luka 284
gornji izolacioni nivo 374
grafifki simboli 29
granica tefenja bakrenih i aluminijskih
profila 243
grupa spoja transformatora, mjerenje
357
gubitak napona u priguSnici 365
hidromatske sklopke 308
H-kabeli 366
hladenje transformatora 354
impedancije potrosafa 107
indukcioni nadstrujni relej 465
- relej s cilindriEnim rotorom 475
integracioni instrumenti 425
-, presjek s obzirom na struju kratkog
spoja 373
- s metaliziranim iilama 366
-, plinski 370
- s papirnom izolacijom 366
- s pojedinafnim olovnim plaStevima
366
-, uljni 370
kapacitet akumulatorske baterije 609
kapacitivni naponski tra,nsfomatori 345
kapasti izolator 256
klasa taEnosti naponskih transformato-
r a 340
-- strujnog transformatora 322. 337
koeficijent uzemljenja 376
mjerni transformatori 318
mjerno polje 408
moment otpora sabirnica 238
- savijanje sabirnica 237
nadnaponski relej 491
nadoknadna shema generatora 71
nadstrujna karakteristika strujnog
transformatora 328
nadstrujni relej, neovisni 467
--, ovisni 472
--, indukcioni 465
--, primarni 464
--, sekundarni 465
-- s okretnom kotvom 465
'
'
-- cijevnog odvodnika 382
-. - naponskog transformatora 339
-- ventilnog odvodnika 376
nazivno breme strujnog traasformato-
ra 327
nelinearni otpornik 375
neovisni strujni releji 467
normalni kabel 366 '
nosaEi sabirnica 259
nulta komponenta 35
nulta reaktancija generatora 65
-- dvonamotnog transformatora 85
-- kabela 104
-- tronamotnog transformatora 93
-- voda 103

inverzna komponenta 36
inverzna reaktancija sinhronog genera-
tora 69
-- transformatora 84
-- vodova 102
invermi sistem 35
-- , ekvivalentna shema 39
isklapanje malih struja 297
iskrzte, 383
ispitni napon 25
istosrnjerna komponenta struje kratkog
spoja 49
izbirni kontakt 460
izmjenifna komponenta struje kratkog
spoja 49
izmjeniEni kontakt 460
izolacija, koordinacija 374
izolacioni nivo, donji 374
--, gornji 374
--, zaStitni 374
izolatori 256
izolatorski lanci 256
izvedba oklopljena 641
- otvorena 630
- poprefna 649
- sa srednjim stupom 647
- s kabelskim odvodom 635
- s mijeSanim fazama 661
- s neizoliranim odvodom 638
- s nepomiEno montiranim aparatima
641
- s pomifnim aparatima 643
-, tandem 649
jalova energija, mjerenje 443
jalova snaga, mjerenje 432
'jediniEne vrijednosti 108
jednopolna shema spoja 385
jednopolni kratki spoj 118, 138
--
-, ekvivalentna shema 138
--- preko impedancije 161
jednopolno izolirani naponski transfor-
matori 342
jednopolno ponovno uklapanje 593
jednostruke sabirnice 392
kabeli, korektura opteretivosti 372
-, normalni 366
-, opteretivost 371
komandna plofa 662
komandno-potvrdna sklopka 583
komora za gaSenje luka 305, 307. 310
kompresorsko postrojenje 619
konduktantni relej 500
konstanta brojila 442
kontakt, automatski 577
-, izbirni 460
-, izmjeniEni 460
-, mirni 460
-, poluautomatski 577
-, prijeklopni 460
-, prolazni 460
-, radni 460
koordinacija izolacije 374
korekcioni faktori za odredivanle opte-
tivosti kabela 372
kratki spoj, dvopolni 145
-- , dvopolni s istovremenim spojem
sa zemljom 150
--, jednopolni 138
-- na strani sabirnica 182
-- na strani voda 182
-- preko impedancije 159
-- strujnog transformatora 321
--, tropolni 132
kritiEna struja kratkog spoja 276
kutna pogrelka naponskog transforma-
tora 340
-- strujnog transformatora 322
malouljna sklopka 306
malouljni naponski transformator 343
- strujni transformator 339
maksimalna struja kratkog spoja 165
masivni izolator 256
mirni kontakt 460
mjerenje djelatne energije 438
- djelatne snage 427
- faktora snage 437
- frekvencije 451
- jalove energije 443
- jalove snage 432
- napona 426
- struje 425
mjerilo frekvencije, dvostruko 454
--
-- s jeziEcima 451
s kazaljkama 451
mjerni relej 459
-- s preklopnom kotvorn 465 nulti sistem 35
--, stepenovanje.467 --, ekvivalentna shema 39
-- s uvlaEnom kotvom 465
najviSi napon 23 odvodnici, cijemi 382
napon akumulatorske baterije 608 -. ventilni 375
-, dodirni 558 okidaf 46
- koraka 558 okidanje istosmjernom strujom 460
- kratkog spoja priguSnice 364 - izmjenifnom strujom 461
- kratkog spoja transfor,matora 84 - sklGpke 460
--, najviSi 24 - s mirnim kontaktom 462
-, nazivni 24 - s radnim kontaktom 462
-, podnosivi 25 oklopljena zvedba rasklopnog postroje-
-, povratni 288 nja 641
-, prekidni 286 okrugl profili, dopuStena trajna optere-
-, udarni 26 Cenia 207
n a ~ o n s k apogreSka naponskog trarisfor- opiiaior a 33
matora 339 opteretivost kabela 371
naponski mjerni transformator, dvopol- --, korekcioni faktori 372
no izolirani 340
-~
--. -. , iednoaolno- izolirani 342
osigurafi, energije gasenja 276
-, izbor nazivne struje 277
---, kapacitivni '345 -, kritifna struja kratkog spoja 276
---, klasa tafnosti 340 -, . poviSenje napona za vrijeme taljz-
---, kutna pogreSka 340 -
.
-. -- malouljni 343
---, naponska pogreSka 339 -,
nja 274
-, prekidanje struje 273
--, rasklopne
selektivna snage
zaStita278
278
---, nazivna snaga 340
---, primahi nazivni napon 339 -, struja taljenja 271
---, sekundarni nazivni napon 339 -, taljenje 266
---, suhi 343 -, trajanje kratkog spoja
---, uljni 343 -. visokonaponski 266
naponski relej 491 osnovne vrijednosti 109
naprezanje sabirnica 237 otcjepi sa sabirnica 248
nazivna irnpedancija strujnog transfor- otoor uzemljenja 558
matora 327 --zemlje 559
nazivna rasklopn'a mot sklopke 312 otvorena izvedba rasklopnih postroje-
nja 630
nazivna snaga naponskih transfoma-
tora 340 ovisni nadstrujni relej 472
-- strujnog transformatora 327, 337 paralelan rad transformatora 354
-- transformatora snage 350
-- tronamotnog transformatora 89, ---, naponi kratkog spoja 354, 360
---
350
---, struja izjednafenja 354
per-unit vrijednosti 108
nazivna struja cijevnog odvodnilca 382
-- osigurafa 276 plinski kabeli 370
-- prigusnice 364 plofasti uzemljivaf 573
-- rastavljaEa 261 plosnati profili, aluminijski, dopuStena
-- sklopke 312 trajna opterefenja 206
-- strujnog transformatora 330 --, bakreni, dopuStena trajna optere-
-- ventilnog odvodnika 378 fenja 2C6
pneumatske sklopke 308
nazivni napon 23
43 Visokonaponska rasklopna postrojenja
pofetna komponenta struje kratkog
spoja 73
pofetna popreEna reaktancija 67
- uzduina reaktancija 66 , prijeklopni kontakt 460
podnaponski relej 491
podnosivi napon 25
pogonsko uzemljenje 556
pogon za upravljanje 580
pogregke mjerenja kapacitivnih napon-
skih transfomatora 347
pokazivaf poloiaja 385
pokazni instrumenti 425
pokus kratkog spoja dvonamotnog trans-
formatora 82
--A prigugnice 364
--- tronamotnog transformatora 90
--- transformatora u itednom spo-
ju 97
poluautomatski ,kontakt 577
pomoCne sabirnice 399
pomohi strujni krugovi 577
- relej 459, 577
ponovno uklapanje, jednopolno, 593
-- sklopke 316, 589
--, tropolno 591
popreha izvedba 647
- pofetna reaktancija 67
- prelazna reaktancija 68
- sinhrona reaktancija 65
poprefni rastavljaf 395
porculanski potporni izolator 252
potporni izolator, frekventni faktor 256
--, od umjetnih smola 254
--, porculanski 252
poticajni Elan releja 459
povigenje temperature transformatora
363
povratni napon 288
povratno javljanje 584, 597
prazni hod strujnog transformatora 319
prainjenje akurnulatorske baterije 611
.
prekidni napon 286
-- frekvencija 288
premoStenje sklopke 394, 402, 406
preopteretenje transformatora 363
preostali napon odvodnika 375
presjek kabela s obzirom na ugrijava-
nje za vrijeme kratkog spoja 373
.
presjek sabirnica 205
-- kontrola mehaniMh napraanja
. 212
--, kontrola ugrijavanja za vrijeme
kratkog spoja 210
prespojivi strujni transformatori 333
prelazna komponenta struje kratkog
spoja 73
- uzduina reaktancija 67
- popreha reaktancija 68
prigugnica 105, 364, 414
-, gubitak napona 365
--, napon kratkog spoja 364
-, prolazna snaga 364
-, struja mjerodavna za ugrijavanje
365
-, udarna struja 365
-, visokofrekventna 414
priguSni namot 52
prijenosni omjer naponskog transfor-
matora 339
-- transfomatora snage 349
-- strujnog transformatora 322
primarni nadstrujni releji 464
primarna nazivna struja strujnog trans-
formatora 333
primarni nazivni napon naponskog
transformatora 339
'principna shema 385
probojna EvrstoCa ulja 363
procentualna reaktancija 108
prolazna snaga prigugnice 364
prolazni kontakt 460
proradni napon odvodnika 375
protuhodno vremensko stupnjevanje
zagtite 463
provodni izolator 258
punjenje akumulatorske baterije 611
radni kontakt 460
rasklopna m& sklopke 311
rasklopna snaga 180
--, ameriEki propisi za odredivanje
193
- - jednopolnog kratkog spoja 181
--, njemaEki propisi za odredivanje
191
-- osigurafa 278
-- tropolnog kratkog spoja 181
--, u dijelu mreie 188
rasklopna struja 179
rastavljaf blakiranje 597
-, dopuitena struja mjerodavna za
ugrijavanje 262
-, dopuitena udarna struja 262
-, izvedba 264
-, mogutnost prekidanja struje 263
-, nazivna struja 261
-, poprefni 395 , -- voda 412
-, sabirnifki 392
-, uzduini 393
razmaci od ograda 628
- sabirnica 629
reaktancija praznog hcda transforma-
tora 84
reaktancije asinhronog motora 106
- dvonamotnog transformatora 82
- generatora 54
- kabela 104
- transformatora u itednom spoju 97
- tronamotnog transformatora 89
- vodova 102
registracioni instrumenti 425
regulaciona sklopka transformatora 352
regulacioni transformator 352
relej, Buchholzov 547
-, diferencijalni 514
-, distantni 493
-, indukcioni s cilindrifnim rotorom -, pneumatska 308
475 -, premoitenje 394
-, konduktantni 500 -, rasklopna mot 311
-, mjerni 459 - sa sumpornim heksafluoridom 316
-, nadnaponski 491 - s gaienjem luka u vakuuanu 316
-, nadstrujni neovisni 467 '-, uljna 304
-, nadstrujni ovisni 472 -, uzduina 393
-, nadstrujni primarni 464
-, nadstrujni sekundarni 465
-. zrafna 300 I
slog naponskih transformatora 341
-, naponski 491 snaga strujnog transformatora 324, 337
-, podnaponski 491 specificni otpor zemlje 559
-, pomotni 577 spojevi transformatora snage 350
-, termifki 472 spojno polje 401
-, usmjereni 474 stabilizirani diferencijalni relej 516
- za imirkavo svjetlo 589 stacionarna komponenta struje kratkog
spoja 73
sabirnice. dvostruke 395
-. frekventni faktor 239
standardni naponi 24
stepenovanje nadstrujnih releja 467
-, jednostruke 392 struja izjednafenja u paralelno spoje-
-, korekcioni faktari za odredivanje nim transformatorima 354
dopuitenog trajnog opteretenja 209 struja l&atkog spoja, efektivna vrijed-
-, moment otpora 238 nost 196
-, moment savijanja 237 ---, istosmjerna komponenta 49
-, naprezanje 237 ---, izmjenifna komponenta 49
-, pomoCne 399 ---, kritiEna 276
-, razmaci 629 ---, maksimalna 165
'
-, U-izvedba 399 ---, mjerodavna za ugrijavanje 196
-, vlastita frekvencija 246 ---, mjerodavna za ugrijavanje, nje-
-, zagtita 551 maEki propisi 204
sabirnifki rastavljaf 392 ---, udarna 171
sastavljene sabirnice 244
sastavlieni uzemljivaf 565
struja magnetiziranja strujnog trans-
selektikost zaitfie 467 formatora 319
sekundarni nadstrujni releji 465
- taljenja osigurafa 271
sekunaarne nazivne struje strujnih strujna pogreika strujnih transforma-
transformatora 333 tora 322
sekundarni nazivni napon naponskog - shema 387
transformatora 339 strujni krugovi si.nhronizacije 606
shema djelovanja 385 - medutransformator 334
- prikljufka odvcda 392 strujni mjerni transformatori, dinami-
shema spoja, jednopolna 385 fka granifna struja 334
-- priguinice 106 ---, klasa tafnosti 322, 337
--, principna 385 ---, kratki spoj 321
-- transformatora 408
-- upravljanja 583
---, kutna pogreika 322
---, malouljni 339
---, nadstrujna karakteristika 328
shema, strujna 387 ---, nazivna impedancija 327
- vezivanja 386 ---, nazivna snaga 327. 337
signalizacija isklapanja sklopke 595 ---, nazivno breme 327
---, otvorene sekundarne stezaljke
sigurnost sheme spoja 388
silazni transformator snage 349
sile medu paralelnim vodifima 212
319
---, prazni hod 319
- - neparalelnim vodifima 218 ---, prespojivi 333
-- vodifima, utjecaj vrste kratkog ---, prijenosni omjer 322
---, primarne nazivne struje 333
~ ~
spoja 225'
sila na potporni izolator 252 --- s dvije jezgre 339
---, sekundarne nazivne struje 333
simetrifne komponente 31
---, snaga 324. 337
sinhronizacija, shema spoja 606
sinhronoskop 455 ---, strujna pogreika 322
---, strujni vigekratnik 328, 334
s k l o ~ k a faktor
. n a ~ r e z a n i a292
-. {idrbmatska 308
-, komandno-potvrdna 583
---, suhi 335
---, itapni 337
- s magnetskim puhanjem 301 ---, termifka granifna struja 334
-, malouljna 306 ---, uzemljenje 339
-, nazivna rasklopna mot 312 .
--- zamkasti 335
strujni viiekratnik strujnog transforma- - sklopka 393
b r a 328, 334 u z d d n i rastavljaE 393
subtranzientna uzduina reaktancija 66 uzernljenje, otpor 558
- poprefna reaktancija 67 -, koeficijent 376
- suhi naponski transformatori 343 -, pogonsko 556
- suhi stmjni Oransformatori 335 - strujnih transformatora 339
sumporni heksafluorid 316 -, zagtitno 557
uzemljivaf, cijevni 559
Sirine hodnika 630 -, plofasti 573
Stapni izolator 256 -, sastavljeni 565
- strujni transformator 337
- uzernljivaf 559
-, Stapni 559
- trakasti 562
uzlazni transformator snage 349
tandem izvedba 647
taljenje osigurafa 266 varmetar 432
tercijarni narnot naponskih transfor- va trnetar 427 I
matora 342 ventilni odvodnik, nazivna struja ras-
termifka granifna struja strujnih trans-
formatora 334
terkenja 377
--, nazivni napon 376 I
termieki relej 472 - --, preostali napcn 375
tipkalo 583 --, provodni napon 375 I
trajanje revizije' i pregleda 380
trakasti uzernljivaf 562
visine nad podom 628
visoka izvedba rasklopnog postrojenja
I
transformatori snage, hladenje 354
--, aazivna snaga 350 "&.
fiA7
visokofrekventna priguinica 414
--, paralelan rad 354 visokofrekventni kondenzator 414
--, poviSenje temperature 363 visokonaponski osiguraf 266
--, prijenosni omjer 349 vigestruko prekidanje strujnog kruga
--, silazni 349 31 1
--, preoptereeenje 363 vjerojatnost prekida pogona 388
--, spojevi 350 vlastita frekvencija mreie 289
--, uzlazni 349 -- sabirnica 246
transformatorsko ulje, probojna fvrsto- vodovi za uzernljenje 556
C.a 363 voltmetar 426
transformator s otcjepima 352.. - s preklopkom 426
tranzientna poprefna reaktancija 68 vremenska konstanta 43
- uzduina reaktancija 67 -- generatora u praznom hodu 74
tronamotni transformator nazivna sna- -- pofetne komponente struje krat-
ga 350 kog spoja 74
tropolni kratki spoj 118, 132 - - prelazne kornponente struje krat-
---, ekvivalentna shema 133
- -. -, preko impedancije 159
tropolno ponovno uklapanje 591
kog spoja 74
vremenske konstante generatora 80
vrernenski relej 469
vremensko stupnsevanje zagtite 468
ufinski rastavljaei 317 vrijerne isklapanja sklopke 315
udarna stmja, amerifki propisi 178
-- jednopolnog kratkog spoja 175 - prekida 315
- trajanja luka 315
--, njemafki propisi 177 - uklapanja sklopke 315
-- tropolnog kratkog spoja 171
udarni napon 26 Zamkasti strujni transformatori 335
uljne sklopke 304 zaitita diferencijalna 514
uljni kabeli 370 - dvostrukih sabirnica 554
- naponski transformatori 343 - jednostmkih sabirnica 551
upravljanje rastavljafem 265 - transformatora, diferencijalna 520
U-profili, d o p ~ t e n atrajna opterkenja - u dvostruko napajanoj mreii 487, 494
208 - u radijalnoj mreii 467 I
uredaj za sinhronizaciju 454 zaititni izolaciani nivo 374
U-sabirnice 399 zdtitni uredaj 459
usmjereni relej 474 zaititno iskriSte 383
usmjereni Elan releja 460 zaStitno uzemljenje 557 I
usporni Elan releja 459 zvjezdigte transformatora 411
uzduina izvedba 647,. zrafne sklopke 300
- pofetna reaktanc~ja66
- prelawa reaktancija 67 imirkavo svjetlo 585 ,
- sinhrona reaktancija 64 --, relej 589
 Znak: 7806 Sv
,
Izdanje:
Prof. dr ing. HRVOJE POZAR
VISOKONAPONSKA RASKLDPNA POSTROJENJA

Izdavaf ;
TEHNICKA KNJIGA, jzdavafko poduzde
OOUR IZDAVACKA DJELATNOST
ZAGREB. JuriliCeva 10

Za izdavafa odgovara
glavni urednik:
Ing. ZVONIMIR VISTRICKA

Stmfna recenzija:
Prof. ing. ANTON DOLENC

Urednik edicije:
Ing. IVAN UREMOVIC

LeMorirao:
ZVONIMIR VEWACIC

Ofsetni tisak:
STAMPARIJA BOBODU - CETINJE
Tisak dovrlen:
TRAVNJA 1978.