Otpornost Materijala I - Prof. DR Zoran Ćulafić

Univerzitet Crne Gore
Masinski fakultet Podgorica
Prof.Dr Zoran D. Culafi6
OTPORNOST MATERIJALA I
-Prvi dio-
SADRZAJ
Prcdgovor
Uvod
§L Zadatak i mctodc otpornosti matcrijala.................:...: ....· 7
· ZORAN D. CULAFIC �-·
� ') Mudclinmjc pri proracunu konstrukc.:ija........................ 9
�} ... Mumcnt silc za tacku, moment silc za osu i sp_rcg
sila. Glavni vc_ktor i glavni moment. Jednacinc 'I ---'-" - - " , ..
ravnutczc............................................. : .....: ............-......... 11
H. Un11trasnjc silc i momcnti u prcsjcku nosaca. ·, · ·
Vcz.1 izmcdu momcn.ita savijanja, transvcrz.dnc
sile i kontinualnog opterccimje.................. �............:; .....; - · 14
§5. Principi u otpornosti matcrijala..............................;, ...::. - 20
Glava I. Napon, dcformacija, pomjcranjc i vcza izmc<lu aj_ih

§6. Vcktor i te_nzor napona. Granicni uslovi.......................... 22
§7. Jcdnacim: ravnotdc.Stav o konjugovanosti
tangcncijalnih napona...................................................... 32
§8. Ravansko stanjt: napona.....................:····.........,............... 39
OTPORNOST §9. Dalja analiza prnstornug stanja napona.......................... 49
§ JO. Vcktor <lcformac.:ijc. Linijska i ugaona dcformacija.
MA'TERIJALA 'fcnzor d<.:forinacijc........................................................... 56
PR.VI 010 § 11. Amdizi.1 <lcforniacionih stanja .............'..........: ...............;..... 64
§12. Pomjeranja. vc·za izmc<lu ddormacija i pomjcrunja........ 69
§ 13. Uslovi slaganja dcformacija ( uslovi kompatibilnosti)...... 72
§ 14. Dijagram istezanja materijala. Uopsteni Hukov
zakon..... ; ..............................� ..... :........................... ............ 73
§15. Kritcrijumi (hiptczc) plasticnosti (cvrstocc).................... 96
Glava II. Momcnti incrcijc ravnih povcli

§ 16. _Scatickimomcnci i momcntf incrcije......, ..'...................... 101
§-17. Glavne osc i glavni momcnti inercije ............................., 119
Glava II I Aksijalno naprczanjc grcdnog nosaca

. §18. Napun i dcformacija........................................................ 125
Podgorica, 1996.
§19. · Staticki odredcni i staticki ncodrcdcni sistcmi............... 131
.lava IV Savijanjc grcdnog nosaca

§20. Savijanjc sprcgovima u jcdnoj ravni................................. 152
§21. Savijanjc sprcgovima u uvijc ravni ..... ,.............................. J 58
§22. Eksccntricni pritisak.......................................................... 161
§23.. Savijanje silama u jcdnoj ravni..........................._.............. 174
§24. Savijanjc silama u dvijc ravni............................................ 229
;lava V Uvijanje grcdnog nosaca

§25. Uvijanje grcdnog nosaca krufoog i prsti.:nastog
poprccnog presjcka........................................................ 238
§26. Savijanjc s� uvijanjcm............�........................................ 250
Java VI Izvijanjc grcdnog nosaca

_§27. Izvijanjc ccntricno pritisnutog stapa................................. 260
§28. lzvijanjc sa savijanjcm....................................................... 274
PREDGOVOR
lldzbcnik je napisan na osnovu prcdavanja koja· ·sam, J,

posljcdnjih 15. god., realizovao na Masinskom fakultetu u Podgorici.
Sadrfaj udzbcnika jc saglasan nastavnim programima iz prc.dmeta
Otpornost matcrijala I na Masinskim fakultetima u SR Jugoslaviji.
Odabrana mctodologija prczentiranja sadrfaja je u vise navrata testirana
od stranc slusalaca (studenata) i uvije.k je dobijala najvise ocjene. To mi
dajc nadu da ce udzbenik biti prihvaccn od buducih korisnika.
Udzbcnik jc namijcnjcn prije svcga studentima masinstva. Korisno
mozc da posluzi i svim ostalim citaocima tchnickc struke kojima su u syom
radu bitni proracuni clcmcnata i konstfukciJa na i:-vrstocu i deformabilctost.
Koristim priliku da izrazim svoju veliku zahvalnost svima koji su na
)
hilo 1wji r:iacin, svojom aktivnoscu, doprinjcli pripremi udfoenika. U tom
smislu poscbno sc zahvaljujcm saradniku J. Pcjovicu dip!. mas. inz.
z. Culafic
·uvoo
§ 1. Zadatak i metode otpomosti matcrijala
Prije nego sto definisemo otpornost materijala kao naucnu

disciplinu dcfinisacemo neke osnovne pojmove.
· Si/a je kolicinska mjera medusobnog djejstva dva tijela. Za njcno
potpuno definisanje je neophodno znati tri podatka: intenzitet, · pravac i
smjer, sto znaci da je sila vektorska velicina.
-1 F..
. f f'\. � F"z.\
:I Fn 17� �
'/
\ /
}[
!l
�
Fi.·
I
�l sl. 1
Sile . kojc djejstvuju neko cvrsto tijelo mogu biti: koncentrisanc i
) kontinualno rasporedcnc po liniji, po povrsini iii po zapremini. Skup sila

kojc djcjstvuju na ncko tijclo ohrazuju sistem sila. Za C:-vrsto tijclo na kojc
{ ] djcjstvujc ncki sistcm sil;:i kazemo da je deformabilno ako se ono pod
'j 7
.,
djejstvom toga sistema sila deformise tj. mijenja svoj oblik i zapreminu.
proracuna ne lezi u primjeni slozenog matematickog aparata vec prij� r
Druga bitna posljedica djejstva sistema sila na deformabilno tijelo je sto se
svega u umijecu pronicanja u sustinu razmatranog problema tj. · objekta
u unutrasnjosti tijela pojavljuju unutrasnje sile tj. naponi.Pod cvrstocom (elementa konstrukcije iii konstrukcije u cjelini) i u pogodnim. i
tijela podrazumijevamo njegovu sposobnost da u odredenim granicama opravdanim uproscenjima, a sve sa osno��im ciljem dovodenja proracuna/
primi spoljasnje opterecenje a da pri tome ne dode do njegovog razaranja. · . . ·. - ·
do brojnog rezultata.
Za tijelo kazemo da je kruto tj. da posjeduje veliku krutost ako pod
djejstvom sistema sila ne dolazi do bitne promjcne njegovih geometrijskih
parametara. Koliko ce neko tijelo biti cvrsto odnosno kruto ne zavisi samo ··
§2. Modeliranje pri proracunu konstru'KctJa
od velicine spoljasnjeg opterecenja (sila) koje na njega djejstvuje vec zavisi
od njegovog oblika kao i od vrste matcrijala od kojega je izradeno. u otpornosti materijala proracun realne. �·��st��j·�- ;:��nj�·;;r
Otpomost materijala je naucna disciplina koja se bavi nalazenjem i njenim modeliranjem tj. formiranjem njenog modela. Pod mode/om cemo
proucavanjem zavisnosti izmedu spoljasnjcg opterecenja, oblika tijela i podrazumjevati realni objekat osloboden svih nebitnih karakteristika.
vrste materijala sa jedne strane i unutrasnjih sila (napona) i deformacija Odbacivanje svih faktora koji ne uticu bitno na ponasanje . realne1
tijela (promjene oblika i zapremine) sa druge strane. Kracc reccno konstrukcije, tj. modcliranje, je neophodno jer bi zadrfavanje svih
otpornost materijala je nauka o cvrstoci i krutosti elemenata inzinjcrijskih svojstava realnog objekta, ima ih prakticno neograniceno mnogo, doveloj
konstrukcija. Sira naucna oblast koja se bavi proucavanjem deformabilnog .
do toga da problem ne bi bilo moguce rijesiti. Jasno je da za jednu istu(
tijcla je mehanika defonnabilnog tijela. Njoj pripadaju, pored otpornosti konstrukciju mozemo postaviti vise modela zavisno od toga sa kojom
materijala, i druge naucne discipline kao sto su: teorija eiasticnosti, teorija tacnosti zelimo da vrsimo proracun i sta nas pri rjesavanju razmatranog
plasticnosti, teorija puzanja i relaksacije i sl.
Otpornost materijala ima za cilj da formira prakticno primjenjive i
problema prevashodno interesuje. Osim toga jednom modelu mozel
·odgovarati vise realnih objekata. Ovo je veoma vazno jer rjesavanjem
!.
rclativno proste prilaze odnosno mctode za proracun tipicnih, najcesce jcdnog modela istovremeno se nalaze rjesenja za veci broj realnih
sretanih u praksi, elemenata i konstrukcija. Pri tome se siroko koriste objekata.
razne priblifoe metode. Tefoja da se rjesenje problema, koji se razmatra, -
Modeliranje realnog objekta sastoji se prije svega od: modeliranja
dovede do brojnog rezultata dovodi do toga da se pri razmatranjima uvode svojstava materijala, modeliranja geometrije, modeliranja opterecenja i dr. f
razne pretpostavke-hipoteze kojc se eksperimentalnim putem Kod modeliranja materijala opste prihvaceno je da se IJ)aterijatl
provjeravaju. Osim toga, u toku proracuna, vrse se razna zancmarivanja posmatra kao homogena neprekidna sredina nezavisno od osobenosti
koja ne uticu bitno na tacnost rezultata. njcgove mikro strukture. Pod homogenim materijalom se podrazumijeva[
Za razliku od otpornosti materijala, u ostalim disciplinama nczavisnost njegovih osobina od v�licine zapremine izvucene iz samog
mehanikc deformabilnog tijcla kao sto je na primjcr tcorija clasticnosti,
tijcla. Jasno je da, imajuci u vidu molekularnu strukturu materijala, on ne
problcmi vczani za ponafanjc dcformabilnih tijcla sc formulisu i rjcsavaju mozc biti homogen. Mctali koji imaju polikristalnu strukturu su takodc/ !
na tacniji nacin. To dovodi do toga da sc koristi znatno slozcniji
strogo govorcci nchomogcni. Mcdutim, naznaccne osohcnosti sc pokazuju
matcmaticki aparat koji, po pravilu zahtijeva i glomaznijc racunskc ncbitnim ukoliko je predmet razmatranja konstrukcija cije su dimenzijc
opcracije. Posljedica svega toga je da mctode teorije elasticnosti imaju
mnogo mnogo vece od meduatomskih rastojanja i od dimenzija kristalnih/
ograniceniju praktiqnu primjenu.
zrna. Iz pojma homogenosti proizilazi i pojam neprekidne sredine. Pod
Mctode rjesavanja problcma u otpornosti matcrijala stalno sc
njom se· podrazumijcva ona sredina kod kojc je zapremina ncprckidno
mijcnpJu i usavrsavaju sa pojavom novih problcma u tchnickoj praksi.
popunjena. Pojam ncprckidnosti srcdinc je vcoma vafan jer omogucava/
Yazoo jc napomcnuti i zapamtiti da uspjch i tacnost nckog prakticnog
primjcnu difcrcncijalnc analizc tj. racuna sa bcskonacno malim
8.
9 I
.. 2. �uvod Otpomost materijala §3. Uvod Otpomost materijala
1
\ elicinama. Homogenoj i neprekidnoj sredini se, prilikom modeliranja

1
materijala realne konstrukcije, zadaju svojstva koja posjeduje sama realna §3. Moment sile za tacku, moment sile za osu i spreg sila. Glavni vektor i
L-onstrukcija. To ; su . na primjer svojstva : elasticnosti, plasticnosti, glavni moment. Uslovi ravnoteze.
1
J mtropnosti i . sl. Konstrukcija je elasticna ako se nakon uklanjanja
spoljasnjeg opterecenja vraca u svoj prvobitni polofaj odnosno u svoju Pod momentom sile F za tacku O u oznaci M! podrazumijevamo vektor
r "rvobitnu konfiguraciju. u suprotnom se kaze da je konstrukcija prctrpjl:la odrcden vektorskim proizvodom iz vcktora polozaja r napadne tackc sik
I rajne deformacije tj. da je materijal plasticno (trajno) ddormisan. Za i sile F (sl.2.) tj.
neprekidnu sredinu se obicno smatra da je izotropna tj. da osobine nekog - F ..:. -
M 0 =rxF. (1)
1 ;?:dvojenog dijcla tijela ne zavise od njegove ugaone orjentacije unutar
I ijela. Primjer anizotropnog materijala su drvo, papir i sl. Medutim,
I
metali, koji su najcesci konstruktivni materijali, se mogu smatrati
;?:otropnim. ...F �\I
F
Kod modeliranja i uproscavanja geometrije konstrukcije neophodno -F
je uociti dali su sve dimenzije realnog o.bjekta medusobno ravnopravne, a Mo
. ko nijesu koje i koliko nijesu. Najcesce se pri modeliranju geometrije
1
onstrukcije koriste modcli: grednog nosaca iii stapa, kod koga su
dimt.:nzije poprecnog presjeka male u odnosu na duzinu, zatim ploce iii
·:uskc, kod kojih je jedna dimenzija (debljina) mnogo manja od ostale
I 'vijc, i trodimenzionalnog tijela kod koga su sve tri dimenzije
ravnopravne.
j . Pri modeliranju opterecenja, koje djeluje na realnu konstrukciju, sf. 2 sl. 3
l ,no se moze prikazati u obliku koncentrisanog iii kontinualno Moment sile za tacku se mijenja sa promjenom momentne tacke. Vektor
ravnomjerno iii neravnomjerno rasporedenog po odredenoj liniji iii M! je normalan na ravan u kojoj leze vektori r i F
. i ,ovrsini. Osim toga, opterecenje moze biti i zapreminsko (sila zemljine
i cze, inercijalna sila i sl.). Pod momentom sile F za osu p sa jedinicnim vektorom A
Na modeliranje nekih drugih parametara, bitnih za ukupno podrazumijevamo projekciju momenta sile F za tacku O (koja se nalazi
noddiranje ponasanja realne konstrukcije, bice ukazano u toku daljeg na osip) na osup (sl.2) tj.
1 zlaganja kada se za njima ukaze potreba.
Vafoo je jos jcdanput istaci da se proracun realne konstrukcije ne Mg= jM!/cosa= /M!llilcosa;.: M! • i (2)
;astoji sam·o u ispravnoj primjuni izvedenih formula vec je isto tako vafoo
I odnosno
.. spravno modelirati realni. objckat i pri tome uociti ono sto je bitno i
razdvojiti ga od onog std je nebitno. M: = ( rx F). i = (ix r). F= (Fx �). r
Izlaganje materije iz otpornosti materijala nije moguce ostvarit1
Jez oslanjanja na osnovne postavke iz mehanike a prije svega iz statike. · Moment sile. F za osu p jednak je proizvodu iz projekcije sile na
Zbog toga ce one ukratko biti razmotrenc. ravan na koju je osa p normalna i najkraceg rastojanja od te projekcije do
ose (sl.3.) tj.
L
'
§3. Uvod Otpomost materijala §3. Uvod Otpomost materijala
Posto je
MPF =F ·d.
F= p' + p" to je
(3)
Mo =(f Mx)· 1
1=1
+(t 1 +(t
1=1
My)·
1=1
Mz)· ic (8)
. M! = M!. i = [ r_ x(F· +p")]. i = (r x p')• i +(r x p")• i =

gdje s_u sa L Mx, L My, L M oznacene sume momenata od svih sila ;:a
·
2
-
-
p'l
= Ir x · l •cos0 +O = irl·IFlsin9 = F' ·d
° koordinatne ose x, y, z. �
cime je pokazano da (3) vazi. f-1
Pod spregom sila podrazumijevamo sistem od dvije sile istog
inteziteta paralelnih pravaca i suprotnih smjerova (sl.4). Pod spregom M )=;_
podrazumijevamo vektor ciji intenzitet jednak proizvodu iz intenziteta
jedne sile sprega i najkraceg rastojanja d izmedu sila sprega. Pravac
djejstva sprega M je normalan na ravan u kojoj leze sile sprega sila (ravan
djejstva sprega) a smjer se odreduje pra�ilom desne ruke.
-M X
A
� ... .
a) b)
sl. 5
Da bi tijelo na koje djejstvuje sistem sila (F1 ,F2, .•••F0 a _koji se [
sl. 4
),
Ovako definisan spreg M jednak je momentu jedne sile sprega u odnosu moze redukovati na Fili M 0 , bilo u ravnotezi (mirovalo) potrebno i
na napadnu tacku druge sile sprega (sl.4)' tj. · dovoljno je da su vektori Fil i M 0 j:dnaki nuli. Dakle, vektorski uslovi
M
- =M - F=M
A
- -F .
8 (4) ravnoteze SU
Ako na neko tijelo djejstvuJe sistem sila (F1 ,F2 , ...... F0 ) (sl.5a)
redukcijom tog sistema sila na nt!ku tacku O dobijaju se (sl.5b) glavni
vcktor sistema sila. FR=If.:=0
(9)
-0 = L...
"'-p,
FR=
I�, (5) M
a skalarni
M0• =0,
i glavni moment
M0 =
IM!i, (6)
LFix = 0, L�Y = 0, LF;z =0,
odnosno (10)
LMx =0, LMY =0, LMz = 0.
H,: Uvod Otpomost materijala §4. Uvod Otpomost materijala
§4. Unutrasnje sile i momenti u presjelru nosaca. Vcza izmedu:

momenata savijanja. tr.iru,"Venalne sile i kontinualnog optereceilja.
Fz =I = I , Ms,c =IM�=IM�,
F;� �
Pod nosacem (element konstrukcije ili konstrukcija) Ftx =IF�=IF�, Msy =IM�= IM�, - (11)
· podrazumijevamo tijelo koje prima spoljasnje optcrcccnjc i pn.:nosi ga na
oslonce. Fry =
L F;� =:Z::11�, Mt = IM:= I Mt ..
Neka je, jednostavnosti radi, predmet daljcg razinatranja gredni
nosac opterecen kao na sL 6a i neka se pod djejstvom tog optercccnja
. I nalazi u ravnotezi. Da bi dcfinisali unutrasnje sile u proizvoljno uoccnom
· poprccnom preseku- nosaca zamislicemo da smo nosac na tom . mjestu ''
presjt!kli i tako dobili dva dijda nosaca: lijevi i desni. Ako je prcdmet
daljeg razmatranja na primjer lijevi dio nosaca onda na njcga, pored .
..
I I >'l;
optcrcccnja koje je djelovalo prije prcsijecanja sa lijeve strane od uoccnog

prcsjcka, djeluju i neke sile i momenti (tzv. unutrasnje silei momenti u
uuc1,:nom poprecnom prc�jcku) koje prcdstavljaju uticaj dt!snog odbaC(.:nog a)
dijela. Te unutrasnje sile i momente odredicemo tako sto ccmo svo. Ms'!:I
spoljasnje opterecenje, koje djejstvuje na desni dio nosaca, redukovati na Ms:c
tezi.ste uocenog poprecnog presjeka. Tom redukcijum se dobijaju glavni
vektor i glavni moment: � i Mg. Glavni vektor i glavni moment imaju L
projckcije na koordinatne ose. Te projekcije su unutrasnje sile i momenti - 0..
�
u poprecnom presjeku nosaca. Nazivaju se: aksijalna sila (Fz) , ::c
transverzalne sile ( Ftx , F1y ), momenti savijanja (Msx , Msy ) i moment Msx.
uvijanja (Mt ) i prikazane su na sl.6b. U slucaju da smo umjesto b) c)
posmatranja lijevog dijda nosaca posmatrali desni dio nosaca, onda bi, sl. 6
potpuno analognim postupkom, dobili glavni vektor f{ i glavni moment Dakle, unutrasnje sile i momenti u uocenom presjeku jednake su
algebarskim zbirovima odgovarajucih sila odnosno momenata sa lijeve iii
ML (sl.6c) koji su po intczitetu i pravcu isti kao � i Mg ali imaju suprotne sa desne strane od uocenog presjeka. -
smjcrove. Njihove projekcije' na koordinatne ose takode predstavljaju iste Posto se unutrasnje sile i momenti mogu sracunavati na dva nacina
unutrasnjc sile i momcn.ie: Fz, Ftx , F1y , Msx , M�y i M1 ali na drugi nacin to, da nebi bilo nesporazuma u vezi njihovog znaka, vazi sljedeca
sracunate. [majuci u vidu prethodno receno kao i izraze (7) i (8) mozemo konvencija za znak. Za poprecni presjek cija se normala poklapa sa
napisati izrazc za odredivanje unutrasnjih sila i momenata u presjeku pozitivnim smjerom jcdne od koordinatnih osa pozitivne su one unutrasnje
nosaca sile i momenti ciji sc vektori poklapaju sa pozitivnim smjerovima
koordinantnih osa. Ako se normala presjecne ravni poklapa sa negativnim
smjcrom jedne od koordinatnih osa pozitivne su one unutrasnje silc i
momenti ciji vektori imaju smjerove koji se poklapaju sa negativnim
§4. Uvod Otponio.\·t matcrija/a
�4. Uvod Otpomost materija/a
smjerovima · koordinatnih osa .. Dakle, na sl. 6 su prikazane poz1t1vne

unutrasnje site i momenti. Negativne unutrasnje site i momenti su one koje
imaju smjerove suprotne. od prethodno definisanih. Na sl. 7 prikazan je
ravanski gredni nosac sa pozitivnim, od nute razlicitim, sitama (Fty i F2 ) i
·.·\/�/!·
momentima (Msx ).
.,E,
n-
L --
-
\ - / ��" 5 f�f� Msx/ i - +--'l
�if, �
'l:.
. -�
.
-t.1
sl. 7
J sl. 8
Pod statickim dijagramima podrazumijevamo dijagrame promjene RJESENJE: Reakcije u ukljestenju R
02 , R 0y i M 0 odredujemo iz tri
unutrasnjih sila i momt:nata po duzini grcdnog nosaca. Crtamo ih tako sto uslova ravnotcfo
unutrasnjc site i momentc sracunamo za odreden broj karakteristicnih
presjcka i tako dobivcne vrjednosti spojimo. _Lf;z = 0: R02 -F= 0
PRIMJER: Za konzolni nosac optcrecen kao na sl. 8 odrediti reakcije u _Lf;y = 0: Roy - F - F - qi = 0
ukljestenju i nacrtati statickc dijagramc.Dato je: F= l kN, q = l kN/m i
l=lm. _LMx =O : F31+F21+ql�-Mox=O.
Dobijamo
·F 'IF Z R02 = 1 kN
t t (,
I
j
l 1 t'rJ l Roy = 3F= 3 kN
I
M0 = 5,5FJ =5,5 kNm
� ,l I., Da bi nacrtali staticke dijagramc izracun
accmo vrjcdnosti Fz, Fty i M!iX u
nckoliko karaktcristicnih prcsjcka
§6. Glava I Otpornost materijala §6. Glava I Otpomost materijala
Kao posljedica djejstva spoljasnjeg opterecenja u unutrasnjosti tijela se

pojavljuju unutrasnje "sile" - naponi. Da bi "otkrili" unutrasnju silu u
nekoj tacki N tijela presjeci cemo tijelo sa nekom ravni (tzv. presjecna
ravan) sa normalom ii kroz razmatranu tacku N (sl.1). Ako u tacki N
postavimo koordinantne ose x, y i z projekcije vektora normale ii na
koordinantne ose: nx,ny i n2 (sl.2) su
GLAVA I nx =ii· T = l · l · cos an = I
NAPON, DEFORMACIJA, POMJERANJA I VEZE IZMEDU NJIH ny =ii· J = l-1-cosPn =m (1)

nz = ii · k = l · l ·cosy O = n,
§6. Vektor i tenzor napona. Granicni uslovi. gdje su: a 0 , P 0 i y O uglovi koje normala ii zaklapa sa koordinantnim
osama. Projekcije nx, ny i n2 se cesto oznacavaju sa /, m in. Dakle,
Optereccnje koje djejstvuje na neko tijelo moze biti:
koncentrisano, kontinualno rasporedeno po liniji iii po povrsini i ii{cosa. 11 ,cosp 0 ,cosy 0},
zapreminskokoje je rasporedeno po zapremini. odnosno
n{I,m,n}.
Presjecna ravan dijeli tijelo na dva dijela (sl.l). Ako odbacimo
jcdan od dva dobivena dijela, tijela (npr. dio I), i posmatramo dio II,
onda ce se u tackama tijela, koje pripadaju presjecnoj ravni, pojaviti
unutrasnje silc (naponi) koje moraju biti takve da uravnotezavaju dio
II tijela.
,fJ . I>< - 1-1.

.. <J
c)
a) b) e)
l
sl.3
sl.l sl.2
One se javljaju kao posljedica uticaja odbacenog dijela tijela I _na dio Vektor napona p 0 zavisi od orjentacije presjecne ravni zbog
II. Unutrasnje sile (naponi) su na neki proizvoljan nacin rasporedene
- cega u indeksu -stoji oznaka n. Posto kroz neku tacku N tijela n1ozemo j
po poprecnom presjeku (sl.3a). Nas cilj je da definisemo unutrasnju
uociti bcskonacno mnogo pre�jccnih ravni (sl. 4) to indcks n mozc
silu (napon) u jednoj tacki (tacka N) koja pripada presjecnoj ravni sa
imati vrijednosti od 1 pa do oo. To dalje znaci da u jednoj uoccnoj tacki
normalom ii. U tom cilju cemo oko tacke N uociti okolinu povi-sine M
tijcla postoji beskonacno mnogo vcktora napona (sl. 4). Za presjccnc f
(sl.3b). U svakoj t�cki te okoline postoje takode unutrasnje sile (sl.3c)
ravni sa istom normalom (paralelne presjecne ravni) koje prolaze kroz
koje mozemo redukovati na _glavni vektor LlF i glavni. m_£:!:.ent 4.@N razlicite tacke N i N 1 (sl. 5) vektori napona se. razlikuju tj. - . �-- �--.-�-� - -- -,-
(sl.3.d). Ako okolinu tacke N sazimamo do nfenih �eskonacno malih
dimenzija (M�O) zakljucujemo da ce glavni moment �M N teziti ka
. - Pn(N)-:;:. Pn(N1)
nuli, ( �M N � 0) jer vektori polozaja napadnih tacaka sila teze ka nuli.

Glavni vektor dF nt!ce teziti ka nuli jer ako bi on tezio ka nuli to bi
znucilo da SC pod djejstvom spoljusnjcg opterccenja U unutrasnjosti .....
tijela ne pojavljuju unutrasnje site, sto je fizicki neopravuano. Dakle, '1'n (1J1 l
postoji granicna vrijcdnost
1.1m M
� -__Pn [ sila J -,---- ...... t I,
povrs1na
('J) --- ... .....
-N;\
-
M-.O
v ·
II "''
�
Ona prcdstavlja optcrccenje po bcskonacno maloj povrsini, tj. u tacki
N, pa se velicina p 0 naziva unutrasnja sila u tacki N odnosno preciznije
�Q.lla.. .JLJ«c.k.L N _ zq__p_r:.E,�jecn!!:._!EY_q_n �q rzor.n1_g,lq_f1L_fi..{�l .3 e).
Dakle, pod pojmom "tacka" treba podrazumijevati njenu beskonacno
malu okolinu.
Da smo prilikom prcsijecanja tijela prcsjccnom ravni kroz tacku
N (sl.1) zadrzali dio tijcla I a odbacili dio tijela II uticaj odbacenog
'It
dijcla tijcla na dio tijela I u tacki N bi se odrazio preko vcktora napona

i\-n).U indeksu jc oz�aka (-n) jcr jc normala te prcsjccne ravni is tog
sl.4 sl.5
intt.:nzitcta istog pravca a suprqtnog smjera u odnosu na normalu ii. Na
To znaci da se vektori napona za presjecne ravni sa istom norn1alom
osnovu principa akcijc i rcakcije vazi
mijenjaju od tacke do tacke. Dakle, vektor napona je velicina koja se
- - (3)
Pn = -P(n), mijenja od tacke do tackc tijela a za jednu uoccnu tacku tijela mijcnja
odnosno se sa promjenom orjentacije presjecnc ravni, tj.
-i\1 = i\-n > · · Pn = Pn(N) = Pn(x,y,z) (4)

· §6. Glava I Otpomosi materijala §6. (,lava I Otpomost materijala
•. Vektor napona u tacki N za prcsjecnt: ravni kojc su paralclnc

koordinatnim · ravnima mofomo prikazati preko projckcija na
• J
Px = crxl + xy + •xJ
koordi1,1atne ose (sl.6), tj. Py = •yx I +cry}+ •yzk (5)
. Px = Pn:i + PxyJ + Pxzk Pz = 'tzx l +}zyJ +crJ,
. l- - --·-· Py = Pyxi + Pyy] + Pyzk

pri cemu za oznacavanje normalnih napona nema potrebe koristiti dva
indeksa s obzirom da sama oznaka cr oznacava da se radi o
komponenti koja je normalna na samu presjecnu · ravan. Dakle,
Pz = Pzxi + PzyJ + Pzzk.
= =
crxx = crx, cryy cry 1 crzz crz.
l
-
'Fn
)l
�
'l
sl.7
Imajuci u vidu da u jednoj tacki postoji beskonacno mnogo
vektora napona, jer ima beskonacno mnogo presjecnih ravni, to
odrediti naponsko stanje u tacki znaci da treba da znamo prakticno
sl.6 beskonacno mnogo vektora napona. To, na prvi pogled, problem
V_ektor napona za presjecnu ravan sa normalom ii (sl. 7) uvijek odredivanja naponskog stanja u tacki cini prakticno nerjesivim.
mozcmo razloziti na komponeritu koja je normalna na presjecnu ravan Mcdutim, maze se pokazati da vazi�sljedece tvrdenje. Vektor napona
(tzv. normalni napon cr) i komponente koje leze u presjecnoj ravni za proizvoljnu presjecnu ravan sa normalom n{c�sa n ,cosP n ,cosy,J
(tangencijalni naponi 1 ),. Kor,istcci oznake cr i. vektore napona maze se odrediti ako su poznati vektori napona za tri koordinatne
;
Px, Py i Pz mozemo napisati u sljectecem obliku presjecne ravni P x , i\ i p 2 na bazi sljedece tzv. Kosijeve jednacine
Pn = Px cosa 0 + Py cos/3 0 + Pz cosy 0 (6)
. .
§6. Glava I Otpomost materijala §6. G/ava I Otpornost materijala
Prethodno tvrdenje se moze dokazati na sljedeci nacin. · Umjesto koordinatnim presjecnim ravnima obrazuje elementarni tetraedar
presjecne ravni sa normalom ii i vektorom napona P n uocicemo dimenzija dx, dy, dz (sl.8). Ako formirani tetraedar izdvojimo iz
presjecnu ravan sa istom normalom koja je paralelno pomjerena za optereccnog tijela na njegovim stranama ce se, kao uticaj odbacenog
beskonacno malo rastojanje tako da na koordinatnim osama odsijeca dijela tijela, pojaviti vektori napona Pu +dp0 ,P( -x) +dP(-x)• P(-y) +di>(-y)
odsjecke dx, dy i dz (sl. 8).
i P( -z) + dp( -z)· Prirastaji vektora napona za koordinatne presjecne
ravni tj. dP(-x),dP( -y) i dp(-z) su posljedica cinjenice da se vektori
napona P(-x)' .P(..: y) i P(-z) odnose na tacke N 1, N2 i N3 koje su u odnosu
-- .. }
- r + sl.8 - -
�
R--a ,+d f'c-�,

I �-x,+dfc.,c) -- ....
--- "1 ''

• I
/
�x.
/ r
sl.10
-
1 1 -
dA2 =-ah=-ah'cosy 0 =dAcosy 0 ,
� 2 2
�,
to je
'Pc-1) 4-d Pc-�)
dAx =dAcosa 0
.' sl.9
Vcktor napona za tu presjccnu ravan je p 0 + dp 0 gdjc je dp n dAy = dAcosP n (7)
beskonacno mali prirastaj vektora napona. Ova presjecna ravan sa dA2 =dA�sy 0 •
-,
·§6. Glava I Otpomost materijala §6. Glava I Otpomost materijala
Da bi tetraedar sa sl. 9 bio u ravnotezi treba da jc glavni vektor

FR = L F jednak nuli, tj.
i
.Pn
I){= 0 = (pn + dpn)dA +(P( -x) +dP(-x.))dAx +
�
+(.i'{-y ) +dp( - y ))dA y +(P(-z) +dp( -z))dA 2•
lz prethodne jednacine, zanemarujuci beskonacno male velicine viseg
reda; dobijamo
- - dAX - dAy - dAZ
Pn +P(-x)--+P(- y )--+pn--= Q sl.11
dA dA ti:idA 'Dobija se
Imajuci u vidu (3) i (6) dobijamo
p nx = erxCOSan +'tyxCOSPn + 't 1.X COSyn
P n = Px cosan +i\cosP n +pz cosy n ,
sto jc i trebalo dokazati. Pny ='txy c osa0 +cr y c os'3 0 +'t zy COS"fn (10)
Iz Kosijeve jednacine (6) jasno se uocava zasto je napon u tacki
tenzorska velicina. To je zbog toga sto, ako jc poznat skup od sljcdccih Pnz = 't xzcosan +'t yzcosPn +crzcosyn•
'txy 't xz ]
devet podataka (tenzor napona za razmatranu tacku) pa JC
- 't'tyxzx
I-Pn I = V/Pnx +Pny +Pnz
2 2 2
ax crn = Pn • i'i = Pnx COSCln + Pny cosPn + Pnz COSy n

[ cry (8)
'tzy
'tY" '
az 'tn = �lrl - cr�
Ako zamislimo da smo do sada razmatranu tacku N uoci1i na
onda su, na osnovu (5), poznati vektori napona Px, P y ii>z , a na osnovu povrsini tijela (sl.12) i ako u toj tacki djejstvuje poznata spoljasnja sila
(6) i vektor napona za proizvoljnu presjecnu ravan sa normalom
po jedinici povrsine ci n { x n ' yn'zJ'
gdje je n normala tangentne ravni
n{cosa n ,cosf3 n ,cosy J. kroz razmatranu tacku, onda komponente tenzora napona moraju
Ako sa Pnx , p11� i Pnz oznacimo projekcije vektora napona P n na zadovoljavati jednacine (10), pri cemu sa lijeve strane stoje nepoznate
koordinantne ose (sl.11), lako ih odrcdujemo iz (6) imajuci u vidu (5) i sile X 0 ,Y11 iZ 0 , tj.
rclaciju X 11 =crxcosan +t yxcosf3 11 +t l.X cosyn
P n = Pnx i +p,Jy J ��,izk. (9) Yn = -c xy cosa 0 + cr y cosp 0 +t zy cosy 11 (11)
Zn ='C xz COSa n +'C yzcosPn +crzCOSY n ·
§7.Glava I Otpomost materijala §7.Glava I Otpomost materijala
r
i
....._,..
l ,�
!
·.
... � ' . ��' '.
5., t :l
. .. :.
w
.. ': -····· ··:
� �
. __ · - <t;,.� I _;-3'.,..�
l
d,
.,, I !-Ji 1
1 . � .. I t.�� 11�
-1
0- �:f 1:=q r::,,.-. :i I�
.: 10 //. -:-;r--�
4I I
. ..,.
.c I Lj�. "
.1 .
.x
sl.12
Jednacine (11) su tzv. granicni uslovi. Treba n,!pomenuti da ukoliko u .. _.,,k
:
-, r �
+-( /
...1�.., ,
,., J -- ·. ct �
razmatranoj tacki sa povrsine tij'ela ne djcluje nikakvo spoljasnje /

X.
� ···. -�"''.!lo•
optcrccenjc onda sa lijcve strane znaka jednakosti u (11) su nule tj.
:,..�·
,...,..
X n = yn = Z n = 0. -·-·--·...··- ..... _.; ,, __

sl.13
§7. Jednacinc ravnotczc. Na sl.13 su prikazane · pozitivne komponcnte tcnzora napona. Ova
Stav o konjugovanosti tangcncijaJnih napona. konvcncija za znak komponcnata tenzora napona je direktno proizasla
iz jcdnakosti (3).
Za prikazivanje komponenata tenzora napona u razmatranoj Ponovo cemo iz optcrecenog tijela izdvojiti elementarni "kvadar
tacki, okolinu tacke cemo uociti u obliku clcmcntarnog kvadra (kvadar dimenzija .dx,. dy. i dz (sl. 14)...Na njegovim stranama,. kao uticaj
bcskonacno malih dimcnzija dx,dy i dz) kojcg obrazuju presjccne ravni odbacenog dijela tijela, pojavicc se vektori napona. u presjecnim r
sa normalama u pravcu koordinatnih osa x, y i z (sl.13). Za znak ravnima koje su u odnosu na koordinatnc udaJjene za x, odn9sno y,
komponcnata tcnzora napona vazi sljcdeca konvencija ( dogovor). Za odnosno z pojavice SC vektori napon� P(�x): P(-y) i P(-z), a u presjecnim
presjecnu ravan sa normalom ciji se smjer poklapa sa pozitivnim r
ravnima koje su u odnosu na ove udaljene za dx,, dy, odnosno dz
smjcrom jcdnc od koordinatnih osa pozitivnc su one komponente
pojavice SC joS j prirastaji VCktora na-pona: I.,:·
tcnzora napona koje imaju• smjerove pozitivnih koordinatnih osa. Kada
normala presjccnc ravn,i ima smjer suprotan od pozitivnog smjcra
jcdnc od koordinatnih osa pozitivnc su one komponentc tcnzora dpx = !x dx, dj\ = : dy i dpz = °!z dz
napona ciji sc smjcr poklapa sa ncgativnim smjcrovima koordinatnih
kao na sl. 14.
osa.
i- .. ·.
(-i\ Px + °!; dx}ydz+(-P +P ! dy )dxdz+
r-1=-:;='ld�
+ +
y y
I p--..J-3 ·- •.
"'�,.J,d� ·, +( -p z +Pz + °!z dz )dxdy++Fydxdydz=0,
1·
·�)
I '.
odnosno
...
-::-� � . ·:
,.,�<1�
. ·
. -, · ·, . I
7 opx + opy + Gpz +fv =0. (14)

,, � - uz
-
I Dx
�%
Dy
-------¥ I .... � +'JH�
� d� Prethodna jednacina je tzv. jednacina ravnoteie u vektorskom obliku.
1 ·
tr'
Imajuci u vidu (5) prethodnu jednacinu mozemo napisati preko tri
-
_ _ __ ?1 fl-x) .
skalarne jednacine
_. .,
'ft-�,
.
L_ .l..:_ - --�� ,g+J& o1� oo

"11
/�- ire ire
....__,-"'_J�'l
i ,Y
_x +_!r.+�+FVx =0
�.... I 4
OX ay . OZ
I __ -
� <J
ire ireoo
- I .,,,
I �+--Y +_r:._+F =0 (15)
r-
I ,,, ,,,_ __-_v ay
-x./
OX OZ,
.......__.,,
rv Vy
11+-vP"'ch: . �21 ire ire oo

OX + _.!L
O'f + -- + FVz = 0 ,
"o:C ___l!..
2
OZ,
sl.14
Razmatrani elementarni kvadar je u ravnotezi, sto znaci da moraju biti Iz (13), ako umjesto osa x, y i z posmatramo ose x', y' i z' koje prolaze
zadovoljeni uslovi ravnoteze (9) §3, tj. kroz teziste kvadra, npr. za osu x' (sl.15), dobijamo
yz O'tyz
� =I:Fix1+Lf;yJ +}:Fizk =0
yz
(12) dy dy
-�R =}:Mxi- IM -j +}:M k=O
M .
(13) - (' + fy dy)dxdz 2 +, dxdz 2 -
( zy O't&zy )
+
0 y z
Na ekmentarni kvadar moze djejstvovati i zapreminska sila
fv{rvx,Fvy ,FyJ. Iz (12) iniajuci u vidu da je Pc-x) =-rx, P(- y ) =-p y i
dz dz
- , +-dz dxdy--, dxdy-=0
2 2 zy
Pc-z> - -p2 , dob1Jamo
- - - .• J
\
-,
§7.Glava I · , . . . , · · , . · Otpomost materija/a §7.Glava I .. . . Otpornost materijala
Zanemarivanjem beskonacno malih velicina viseg reda iz prethodne

jednacine dobija1110. d�je t YL = tzy . Analognim postupkom za �se y' i z'
. :
a) r",cr"·i." za.presjec�u rava�·sa'no;rinatom n{1(..fi;iri;112}: .. ;
.
b) uglove ap;f3� 'iy� koje vektot P . zaklap�· sa'koorctinainirri osania ! '
1
f;
dobili bi da je txz = t zx i txy = f yx . n
RJESENJE:
a) Na osnov� (10) je'
�+��cli Prue =5·1/./2+5-1/2+0=6.04 kN/cm 2
I
�
di Pny =5·1/,J2-20·1/2+0=�6.46 kN/cm 2 ,1, · !' ..
.. '['J I �iid�lof� Pnz=O,

pa j e
I :
/
/ �---
y .,r----- . � -
Pn= 6. 04 i� 6·. 46�J+ Ok- . '•.
7
·· . " I; ,.
-!·:
.::, ..·.,\�.·'.;
. • . . ·,
.,· ;, •• i ... .._ . ,:.-.
• - .. .
·,1·..,·:;
J ::', ..
Na osnovµ odgovarnjucihizr'1za ii' §6 1 je
'Cid �'3 .... , ,,i, , •. i,: ,;: ,: ..
· )6.04 :+-'(-6.46) +0 =8.84 kN /.cm

lr n l Ei P n =
2 2 2 2 ·.. 1 ; ·, ,j !i )·;';,'
sl.15 · 6.04-(1! J2)- 6.46(i /2)+0=f04 kN I cm 2

cr0 =
Jednakosti
f = f yx ' n = .J8.84 2 -1.042 = 8.78 kN I cm 2
b) Posto je
xy
= 't' (16)
a P = arccos( Prue I P n )
't'xz zx
t
't'YL = zy ,
predstavljaju _ tzv. stav o konjugovanosti (pamosti) tangencijalnih Pp = arccos(Pny I P n )
napona.
Yp = arccos(pnz I P n )
PRIMJER: Naponsko stanjc u tacki optcrcccnog tijela odrcdcno je
to je: a.P = 46.90\Pp = 136.95° , y P = 90°
tenzorom napona
PRIMJER: Naponsko stanje u tacki opterecenog tijela odredeno Je
[5 OJ[ · tenzorom napona
o kN
=!Jr
5
5 -20 J [5 3
cm z [ 15 5 -10]
k�] c) [� � Jc: ' ]
I 0
0 0 0 a) 5 -20 -5 [ k� J b) 3 0
Odrcditi: cm cm
cr2
-10 -5 35 8 -3 11 0 0 cr3
.,,§7.Glava I Otpomost materijala §8.Glava I · Otpomost materijala
· Odrediti: Pn ,crn i 'tn za presjecnu ravan sa normalom

§8.Ravansko stanje napona
n{1/ .J3,i I J3,1 I "'3} (tzv. oktaedarska presjecna ravan).
REZULTATI: Kao sto je vec receno vektori napona u tacki N opterecenog
tijela, za sve presjecne ravni povucene kroz nju, obrazuju prostorni
a) Pu = 10.JJ[ kN I cm2 ],cr0 1013[ kN I cm2 ], 't 11= 17[ kN I cm2 ]
= sistem vektora cime se karakterise prostorno stanje napona (sl.16a).
-- _b) p n = cr !l = 't O ·= 0
�)h
c) Pn = J(cri +cr; +cr;)/3;crn = (cr 1 +0 2 +cr3 )/3;
2 2 2
(17) ''
---
· -r 0 =}(cr1 -crz ) +(cr2 -crJ +(cr3 -cr1 ) /3
PRIMJER: U tacki sa granice (konture) opterecenog tijela, za koju
�
�
ta,ngentna ravan ima normalu ii{l,_m,n} poznate su projckcije vcktora
napona (tj. spoljasnjc optereccnje) X 0 = a, Y0 = Z0 = 0. Osirri toga
poznato je 'txy = 'txz = crz = 0. Izracunati ostale komponente tenzora
napona. a) b)
RJESENJE: Na osnovu (11) je sl.16
a . aX -1+0-m+O·n Za stanje napona u nekoj tacki opterecenog tijela kazemo da je
ravansko ako vektori napona za sve presjecne ravni kroz razmatranu
=
0 = 0 · I +ay ·m+tyzn tacku leze u jednoj ravni (sl.l 6b). Ako koordinatne ose postavimo tako
0 = 0 · I +'tyzm+0 · n da je ta ravan paralelna sa npr. ravni xOy onda se kaze da se radi o
odnosno ravanskom stanju napona u ravni xOy. Tada vektori napona Px,Py iPz
crx= a I !;cry= 'ty.£= 0. nemaju projekcije na osu z, pa imajuci u vidu (5) i (16) zakljucujemo
da je 't xz = 't zx = •yz = • zy = crz· 0, sto znaci da tenzor napona ima o_blik
=
crx •xy O]
['tyx cry 0 (18)
0 0 0
Ako se radi o ravanskim stanjima napona u ravnima xOz odnosno yOz
tenzori napona imaju izglede
§8.Glava I . , ... ,_ ..• , .. · .... , . Otpomost materijala §8.Glava I Otpomost materijala
r�:,_. � .·;J. , ·[�•. :y , ,:J. , ,,

=
(cr,J+ •xy ])cos<p + ( •xy l+cry])cos(90-<p) =
= ( erx cos<p +-r yx sin<p)I + ( -ryx cos cp + cry sin cp)}

't
zx
.. "o ,'.'CJi
0-· 't 'CJZ . ,·. . . ; . .•,'.• Z'j
I 0
cru =
Pu • u =crx cos2 <p+cry sin2 <p+2-rxy sincp cos<p
'· · 'Predrriet:dalje analize.bice ravansko stanje napona u ravni npr.
xOy. Tada elementarni kvadar, kojim prikazujemo okolinu razmatrane •uy = Pu• v = -(crx -cr y )sin <p cos <p +-rxy (cos2 <p -sin2 <p)
tacke, im�)zgled kao na sl.17. odnosno na sL 18. · · Normalni napon za pn:sjecnu ravan cija se normala poklapa sa /I
·�r-. ·-... ·.
· .... -.
1·
·-.:·(· __..,.... •
' . �
JPu_ ,,lL pravcem v (sl.19b) mozemo dobiti iz izraza za normalni napon au; tako
,,
I' \
' b ' '\ l1 , t;J-4 U..
,. ' A: .,,, '
sto umjesto ugla <p postavimo ugao cp +90. Tada, imajuci u vidu da je
!
-· :tT"�1. /
--=--- 't-x.,r·· · 6;j

-
C)U. , -
cos2 cp - sin2 <p = cos2 cp, 2 sincp coscp =sin2 cp , cos2 cp =(l+cos2 )/2
<p i
I r' · 4.JIT. . - - :X: sin2cp = (l-cos2<p)/2 iz prethodnih izraza dobijamo
{):c 0;& .� ·
..,_ -; : 1:
I
.. �
1
1 l
cru ( crx + o)+ (crx - cry)cos2 cp +-rxy sm2 cp
2 2
=
. .I
� )-£;_ - � �� t:11:ic i6'.�

t-a-x: � ... �� cr y = ..!..( crx +cry)-..!..(crx - cry)cos2 cp - •x y sin2 cp (20)
b) 2 2
� �
· X a)
"';?::C. 6� . 1 ..
-2(
. , • , . , .. ·.. '." . : .. _ . i . , , : . .
,
,·
.• , , .. sl.17 · sl.18 · · sl.19 •uy = crx - O'y )sm2 <p + •xy cos2 cp ,
, •· 1 ···Ako nam je poznat tenzor napona za slucaj ravanskog stanja u odnosno
r
r·av,ni 'xOy t]'. aka· znamo �x, cry i •xy ,· u daljoj analizi, odredicemo vektor
napo�a;p�� 'norm�lni napon cr u i tangencijalni napon •u/za presjecnu
ravan ·cija normala ii ·( sl.19) zaklapa sa osom x ugao ·(j) . Imajuci u vidu
cru , cr y =
..!..(crx +cry)± 2i[(crx - cry)cos2 cp + •x sin2 <p]
y
Kosijevu jednacinu (6) kao i jedinicne vektore pravaca u i v odredene
•uy
i2O'x -
= --( .
cry)sm2 cp + •x cos2 cp
'(21)
izrazom (1) 2 y
Na osnovu (21) moze se pokazati da vaze sljedece jednakosti
u{cos<p,sin <p,O}
(19)
v{-sin<p,dos4>,o} cru + cr y = crx + cr
y
=cl =canst
dobijamo (22)
O' ucr y - .UY
2 = CJxO'y-•2 = C2 = const
xy
Pu �-Px'cosa·� �PyCosP u +pzCOSY u =
------------=a=- .-�=.,.==:=.......... -·
§8.Glava I Otpornost materijala §8.Glava I Otpornost materijala
Prethodni izrazi, dakle, ne zavise od ugla <p sto znaci da se ne da na osnovu cinjenice da je cr u +crv = const , vazi da i napon cr v 1ma
mijenjaju sa rotacijom koordinatnog sistema pa ih zovemo prva i druga
ekstremnu vrijednost i to minimalnu ako je cru maksimalan, odnosno
invarijanta tenzora napona.
Iz (21) se vidi da se cr u ,crv i • uv mijenjaju sa promjenom ugla <p maksimalnu ako je cr v minimalan. Iz (23) se lako uocava da je
sto znaci da ako ih shvatimo kao funkcije od ugla <p, tj. •uvl<p=a =O. Ose za koje normalni naponi imaju ekstremne vrijednosti a
cr u = cr u (cp),cr v = cr)cp) i •uv = • u)cp), ima smisla postaviti sljedeca tangencijalni napon je jednak nuli zovu se glavne ose napona, a
pitanja: odgovarajuci naponi se zovu glavni naponi.
1. Za koju vrijednost ugla <p=a. ce normalni napon cru ( odnosno crv ) Imajuci u. vidu (24) iz (21) mozemo eliminisati ugao <p= a. i
imati ekstremnu vrijednost i kolika je u tom slucaju vrijednost vrijednosti glavnih napona cr�j =a i crv l<p=a izraziti samo preko napona
tangencijalnog napona? <p
2. Za · _koju vrijednost ugla cp=P ce tangencijalni napon •uv imati crx,cr y i • xy ·Tada je
ekstremnu vrijednost i kolika je vrijednost normalnih napona u tom
slucaju?. 2 •x
Odgovor na prvo pitanje se dobija iz uslova cr u l _a = .!. (crx+cr y )+ .!.(crx-cr y )[cos2�+ y sin2 <p]=
<p- 2 2 crX-crY.
dcru (<p
---
d<p
o ( )·
) = = - crx-cry sm2 <p+2•xy COS 2 <p = 2• uv (23) 1 1 ) 1
= -(crx+cr y )+ crx-crY - ·
Ako sa <p=a. oznacimo ugao za koji je prethodna jednacina zadovoljena, 2 2( cos2a.
dobijamo
Posto je cos2a.= l I Jl+tg 2a., imajuci u vidu (24), dobijamo
2• x
. tg2a.= y (24)
O"x-0" y cru l = a = ..!..(crx+cr y )+.!. (crx-cr y ) v11+tg2a.=
odnosno
<p 2 2
1 ( 2. 1 ·
,i{I cr, -cr,)2 +4•�
= ;/', + cr,) + � ( ", -cr,)
crX-cry J
a.= -arctg xy , (25)
2 ±(crx-cry)
pri CCffiU jc a.E(-45 ° ,+45°). Dakle,
Ugao · a. u (25) m1Jze biti pozitivan i negativan, zavisno od
vrijcJnosti i znaka papona crx,cr y i •xy · Ako ugao <p=a. zamijcnimo u crul =a =f(crx +cry )±fJ(crx -cry ) +4.�
2
crY' "." za cr X >cr y
vrijednost odgovarajuceg tangencijalnog napona • uv l =a .Vazno je uociti Potpuno analognim postupkom dobijamo
=P oznacimo ugao za koji je prethodna jednacina zadovoljena,

O'vlq>=a = (crx+cry )± v(crx-cry ) +4• xy
1 1 I 2 2 dobijamo
2 2
"-" za cr X >cr y > "+" za cr X >cr y crx - cry
tg2p = = -ctg2a. ' (29)
2 •x y
·
a takode
pa je
'ruvlq>=a = 0 .
Uobicajeno je da se vrijednost veceg normalnog napona, max
( crx-cr
p =a ± 45° =-arctg . YJ• (30)
1
( i ) oznacava sa cr 1 a manjeg tj. min ( crul =a i crvl =a ) sa
_ cru l<p"'a O'v l<p=a qi qi
2 2-rxy
cr 2 a odgovarajuce ose sa 1 i 2 Polazeci od toga vazi jedan od dva Dakle, pravci normala presecnih ravni u kojima tangencijalni
slucaja: napon ima ekstremnu vrijednost, zaklapaju sa pravcima glavnih
presecnih ravni ugao od ±45 ° . Vrijednost i znak ekstremnog
a) Ako je O'x>cry ooda je O' u lq>=a > crviq> =a tj. crul<j>=U =cr1 ,crv i<j>=U =crz, sto tangencijalnog napona odredujemo iz (21) uz· uzimanje u obzir (29) tj.
znaci da osa x rotacijom za ugao (j>�U prelazi u osu 1 a osa y rotacijom
za cp=a prelazi u osu 2. 'tekst = -ruvlqi=/3 =- �( x -cr )sin2f3+ ,
cr
y xy cos2f3=
b) Ako je crx<cry onda je crui =a <crvi =u tj. crui =a =cr2 , crv i =a =cr1 sto.
znaci da osa x rotacijom za ugao (j>= a. prelazi u osu 2 a osa y 2
q> q> q> q>
=-.!.(crx- cry )[sin2P+ ' xy .cos2P]=

rotacijom za q>=a prelazi u osu 1. 2 . crX - cry
Vrijednost najveceg odnosno najmanjeg glavnog napona tj.
cr1 i cr2 u oba razmatrana slucaja odreduju se iz istih izraza, pa je 1
=-.!.(crx- cr )- -.
2 Y sin2p
2
cr 1 ,crz = (crx+cry )± (crx -cry ) +4.�, (26)
' 1 1J
2 2 Posto je sin2P = tg2p I�l + tg2 2P, imajuci u vidu (29), dobijamo
pri cemu (x�l iy�2) ako je cr x >a y i (x�2 iy�l) ako je a x <a y .
'tekst = 'tuv l<p=/3 = ±}(crx - cry ) +4-r�
2
Ponovimo jos jedanput da je
•u vlqi=:a = 't12 = 0. (27) "+" za -rxy >0 ' "-" za -rxy <0
Odgovor na drugo pitanje se dobija iz uslova odnosno, imajuci u vidu (26)
.' - crz
d, uv {(p) _ _ l 'tekst = 'tuv I<p=/3 - (31)
J . '
-
cr
--"--- - 0 - -- (cr x - cr )
' y 2· cos,')�(p -2•xy sm2q>
,· (28) 2-+ 2
1
d(p 2
·
"+" za •xy >O, "-" za •xy <0 .
.....__._,
-..:.-- r .·��----
-§8.Glava I Otpornost materijala §8.Glava I Otpornost materijala
Zamjenom {29) u (21) dobijamo vrijednosti normalnih napona pretpostavimo da je, radi odredenosti, crx > 0, cr y > 0 i 't xy > 0 (sl.20.a).
u presjecnim ravnima u kojima tangencijalni napon ima ckstrcmnu Morova krufoica, konstruisana prcthodno objasnjcnim postupkom ima
vrijednost. Pokazujc se da jc
izgled kao na sl.20b Posto je crx > cr y i •xy > 0 to osa x rotacijom za
. 1 1
crul =P =crvl =P =2 (crx +cry)=2 (cr1 +crz) (32) ugao a. prelazi u osu 1, a osa y u osu 2. Ugao a. je veci od nule tj. a.>0.
ip ip Glavni pravci se dobijaju tako sto se kroz tacku B povuku dva
Morova kruinica napona sluzi da se grafickim putem, ako su medusobno normalna pravca od kojih jedan prolazi kroz tacku M
( .. poznafi naponi crx,cr y· i ' xy odrede pravci glavnih osa inercije tj. ugao a. · (sl.20b).- Vrijednosti glavnih napona cr 1 i cr2 su mjesta gdje Morova
( - -
i vrijednosti glavnih napona cr 1 i cr2 . Konstrukcija Morove krufoice se krufoica presijeca osu x tj. cr 1 = OA a cr2 = OB. Dokaz ispravnosti
sastoji u sljedecem. U koordinatnom sistemu, kod koga se na konstruisanja Morove krufoice se sastoji u sljedecem. Sa sl.20b,
horizontalnu osu nanose (u odredenoj razmeri) normalni naponi , imajuci u vidu srafirani trougao, je
crx i cr y i o�itavaju kasnije vrijednosti za cr 1 i cr 2 a na vcrtikalnu (u istoj
- - 1 ) (crx-cry) + 2
2
razmeri) tangencijalni napon 'xy , prikaze se tarka c[(crx +cr ) I 2,0] cr ,cr =0C±CM=-( crx+cr ± � •
y
1 2
2 y 4 xy
centar Morove kruznice.

cr 1 , cr 2 =f(crx +cr y )±f )(crx -cr y ) +4T�
2
. t� t-JA t
____v
- �
't 2 't
b!.-f��
2. tg2a = xy . =�
crx -(crx +cr y)/2 crx -cr y
PRIMJER: Naponsko stanje u tacki opterecenog tijela je ravansko

'[��'a- odredeno je tenzorom napona
a) :x:
01 B I A 6
I
I [55 -20
5 0OJ [ �]
cm
0 0 0
Prikazati okolinu razmatrane tacke. Analiticki i graficki
b) (pomocu Morove krufoice napona) odrediti polozaj glavnih osa
sl..20 napona i vrijednosti glavnih napona. Izracunati napone za presjccnc
Zatim se nanese tacka M(crx,Txy ) koja se nalazi na Morovoj kruznici i ravni kojc su u odnosu na polaznc zaokrenute za ugao <p=45 ° . Odrt!diti
polofaj prcsjecnih ravni u kojima tangencijalni napon ima ekstremnu
sa poluprecnikom CM se konstruise krufoica (sl. 20b). Ako
§8.Glava I Otpornost materijala §9.Glava I Otpomost materijala
vrijednost, izracunati vrijednosti ekstremnog tangencijalnog napona i pojavljuju glavni normalni naponi prikazana je na sl.2lb. Normalne
odgovarajuce vrijednosti normalnog napona. napone cr u ,crv i -c uv za presjecne ravni koje su u odnosu na polazne
-20
\-A b,t "-. �A'- /-2.S
zaokrenute za ugao <p=45° , odredujemo na osnovu izraza (21). Okolina
s elementa u tom slucaju data je na sl.2lc. Dakle,
5 II
t';l-.)t L.< 2.'\I ,;.,.\ #1r··,_1h5� -12,S cru l =45• = .!(5-2 )+.!. (5+20)cos9 ° +5sin90° =-2.5�
(j) 2
0 2
0 .. : cm2 ·
crv l _ 45• = .!.(5-20)-.!.(5+2 )cos90° -5sin9 ° =-1· 2.5 �

0 0
<p- 2 2 · . cm
-2.0
.
1 kN'
't uv l�_ 45• = -( +20)sin90 +5cos9 = -12.5--
- 5 ° °
c)
0
a) b)
. -1 5 2 cm-
,,
Morova kruznica napona prikazana je na sl.2ld. Polofaj presjecnih

ravni u kojima tangencijalni napon ima ekstremnu vrijednost i
I
f?,,4G vrijednosti ekstremnog tangencijalnog napona i odgovarajucih

.
'J.j i\�"
,,) ��[!) normalnih napona odredujemo na osnovu izraza (30), (31) i ( 32).
Dobijamo
p = � arctg(- 5;.!0 ) = -34.r = a-45

°
d) e)
sl.21 k
' ckst = .!..(5.96 +2 .96) = 13A6 � jcr je 't xy >
0 0
RJESENJE: Okolina razmatrane tackc prikazana jc na sl.21a. Polo:faj 2 cm
glavnih osa tj. ugao a. i vrijednosti glavnih napona cr 1 i cr2 odredujemo
1 kN
na osnovu izraza (25) i (26) cr u l =IJ = crvl =IJ = (5- 2 ) = -7.5 cm2
0
<p cr1 =5.96 --
cm 2 , cr2 =-2 .96 -- ;
0
2 2 ' . , . cm2 §9.Dalja analiza prostornog stanja napona
Posto je O'x > O'y td r�t�cijmn.'za ugao a. osa x prelazi u osu 1 a osa y
Za neku presjecnu ravan kazemo da je glavna ako u njoj nema
prelazi u osu 2. Okolina elementa sa presjccnim ravnima u kojima se
tangencijalnih napona. Kod ravanskog stanja napona, vidjeli smo da
postoje dva glavna pravca tj. dvije glavne prcsjecne ravni, odnosno dva
.·§9.Glava I Otpornost materijala §9.Glava I Otpomost inaterijala
glavna napona. Kod prostornog stanja napona treba ocekivati da ih a1 = O'x+O'y +O' z,
ima vise (i= 1,2...). Uocimo u tacki N opterecenog tijela neku i-tu
glavnu presjecnu ravan. Za tu presjecnu ravan vektor napona. Pni mora CJ y O'x •xy
+ O'x •xz +
, -1 ·
a2 - (37)
biti takav da nema projekciju na samu presjecnu ravan, dakle, mora •yz O' z [•xz O'z [ I•xy O'y
'yzl
imati pr· avac normale ii i {cosa i ,cospi ,cosyJ (sl.22).. Tada je
= o'jiii = cr,(cosa) +cosfliJ +cosyik) cr x - •- xy 'txz --·---------

Saglasno Kosijevoj jednacini (6) je a3 =i•yx cry •yz
Pni (33) ..--
.Poi = .Px cosai +Py cospi+ Pz cosyi. zx •zy

• O'z
1•
Imajuci u vidu (5) dobijamo Moze se dokazati da su korjeni kubne jednacine (36) cr 1 ,cr2 i cr3 realni.
(cr x-crJcosai +•yx cosPi + •zx cosy 0 Dakle, postoje tri glavn_a napona, osnosno tri glavna pravca.
Uobicajeno je da se najveci glavni napon oznacava sa er 1 a najmanji sa
=
i
•xy cosai +(cry -oJcosPi +•zy cosy i = 0 (34)

cr3 (cr 1 > cr2 > cr3 ). Glavni pravci 1, 2 i 3 odredeni su normalama
'txz COsai +, yz cosp i +(crz -crJcosyi =0
fi 1 {cosa 1 ,cosP 1 ,cosy 1},
Iz prethodnih jednacina i jednacine
(35)
n 2 {cosa2 ,cosp2 ,cosy2},
cos2 ai +cos2 Pi +cos2 Yi = 1,
treba da odredimo vrijednosti glavnih napona o' i (i = 1,2 ...) i pravce ii 3 {cosa3 ,COSf3 3 ,COSy3 }.
glavnih napona cosai ,cospi i cosyi. Da bi sistem homogenih jednacina
Oi.
� bi'
(34) imao rjesenja za cosai ,cosp i i cosyi treba da je determinanta ,, 2.
sistema jednaka nuli tj.
/
"a-
u;
O'x-cr i •yx •
zx
•xy O'y -O'i •zy l=O
X
3 .,,
•xz •yz O'z - O'j

�
Rjesavanjem prethodne d�terminante dobija se kubna jednacina po cr i

tj.
sl.22 sl.23
cr-I3 - a 1 cr·I 2 +lzcr·I _· a3 = .0 (36) Kosinuse uglova glavnih pravaca napona odredujemo iz (34) i (35) za
gdje SU
svako cr i (i = 1,2,3) tako sto koristimo dvije jenacine iz (34) i jednacinu
-..,---------
§9.Glava I Otpomost materijala §9.Glava I Otpornost materijala
(35). Okolina elementa sa glavnim presjecnim ravnima prikazana je na

sl.23.
Slicno kao kod ravanskog stanja napona, moze se pokazati da O'x • xy 0
presjecne ravni u kojima tangencijalni naponi imaju ekstremne l yx O'y 0 I=cr)crcr
a3 = • x y-• xy2)
vrijednosti zaklapaju uglove od 45° u odnosu na glavne presjecne 0 0 O"z
-�avni. _Ie_ presjecne ravni su, za slucaj da elementarna okolina tacke
ima.oblik kocke, na sl.23 prikazane isprekidanim linijama. Vrifednosti Zamjenorri ovih · koeficijeiiata · u · kubnu jednacinu grupisanjem -�·--,�
ekstremnih tangencijalnih napona i vrijednosti odgovarajucih
- j-
odredenih clanova, lako se dobija 1
normalnih napona u njima su
(cri -crz)[cr/-(crx +cry)cri +(crxcry-• xy )]=0.
2
12 2
' Rjesenja SU
1 1 31 =-0" -0"1
't
2 1 1-0"2,'t
=-0" I 3 =-0"2-0"
21 3,'t
I 21 1 3 I
=crz
_ (38)
)
0'1
cr12 =-cr
1 1 1 +.cr2 I ,cr23 =-cr 1 3 +cr1
1 1 2 +cr3 I ,cr31 =-cr
2 2 1
2 I
0"2 ,cr3 = f(
crx + O')y ± J(O'-x O'y )
2
+4-r xy
2
'
P-RIMJER: Naponsko stanje u tacki opterecenog tijcla odredcno je pri cemu smo pretpostavili da je
tenzorom napona
crx
• xy o] [o
3 0
0" 2 >[±(crx +cry )+J(cr-cry
x )2+4T xy
2
l
Posmatrajuci dobivena rjesenja za glavne napone zakljucujemo da je
cry 0 2" 3 4 O [ �� J jedan glavni napon u pravcu ose z a da se druga dva glavna napona,
[ ] cm
°
l . ·;
0 crz O O 5 odnosno druga dva glavna pravca mogu dobiti analizom rava_nskog
Odrediti vrijednosti glavnih napona i polofaj glavnih osa. stanja u ravni x-y.
RJESENJE: 1) Vrijednosti glavnih napona odredujemo rjesavanjem
kubnc jednacine
f;i
cr/ - a 1cr/ + a2cr-

i a3 =0
Koeficijentc a1 ,a2 i a3 odredujcmo na osnovu (37)
;..< I � S1
a1 =crx +cry +crz
cry
az =l 0
I
0 crx
+l
O'z 0
Jo
I+
O'x
O'z • xy
. =crycrz +crxcrz +crxcr y -• xy
O'y
•xyl
2
X
sl.24
,. §9. Glava I Otpornost materijala §9.Glava I Otpornost materijaia
Ovakav zakljucak se namece i:z: posmatranja izgleda tenzora napona b) Yrijednosti maksimalnih tangencijalnih napona vrijednosri
kao i iz posmatranja izgleda okoline razmatrane tacke (sl.24). Imajuci odgovarajucih normalnih napona.
prethodno receno u vidu, glavni pravac 1 se poklapa sa z osom dok su RJESENJE :.
glavni pravci 2 i 3 zaokrenuti u odnosu na ose x i y za ugao a. odreden a) Koeficijenti kubne jednacine (36), saglasno (37) su
izrazom (25) tj
a1 =9, a2 =-3,02, a 3 =0.
Korijeni kubne jednacine (37), koja dobija izgled
1 . ( 2-r
a.=_-arctg xy . -· cr-(cr. 2
2 crx - cry J I - 9cr•I :::. -3' 02)= 0'
Dakle, polofaji glavnih pravaca 1, 2 i 3 su odredeni uglovima su: cr 1 =9,32 kN I cm 2 , cr2 =0, cr3 =-0,32 kN I cm2 •
I .
1:a. 1 =90 , P 1 =90 , y 1=0 Za pravac prvog glavnog napona (cr i =cr 1 , ai =a1 , P i =P 1 , Yi=Y1)
° °
2:a.2 =a., Y2 =90

P2 =90 - a., jednacine (34) i (35) imaju izgled
-7,32 cosa.1 + 2,7 cosP 1 + 3,12 cosy 1 =0
0 0
3:a.3 =90 +a., p 3 =a, y 3 = 90

Prethodne rezultate bi dobili i · rjesavanjcm jednacina (34) (35) 2,7cosu 1 - 6 ,32cosp 1 +3,464 cosy 1 =0
° °
saglasno opisanoj proceduri. 3,12cosa.1 +3,464 cosP 1 -5,32cosy 1 =0

2) Rczultati su
cos2 a. 1 +cos 2 p 1 +cos2 y 1 =1
kN kN . kN Iz njih dobijamo
cr 1 =5,59 -- , cr2 =5 -- , cr3 =-1,59 --
cm cm cm 2 cosa.1 =0,47
l:a. 1 =60,85° , P 1 =28,15 , Yi=90
2 2
cosP 1 =0,55
° 0
2:a.2 =90 ,
°
p2 =90 ,
°
Y2 =0" cosy 1 = 0,69,
3:a.3 =28,15 , p 3 = 118,15 , Y3 =90 odnosno: a. 1 =61,97° , 13 1 =56,63° , y 1 =46,37° . Potpuno analognim
° ° °
postupkom za pravac drugog glavnog napona ( cr i =cr2 , ai =a.2 ,

PRIMJER: Naponsko stanje u tacki opterecenog tijela odredeno je
tenzorom napona � P i =P 2, Y i =y 2) dobijamo: a.2 =86,17', P2 =43,29 iy 2 =133,04 . Pravac
treceg glavnog napona se dobija za ( cr i =cr3 , a.i =a3 , P i =P 3 , Yi=Y 3 ) i
° °
2 2,7 3,12 odreden je uglovima a.3 = 29,54° , p 3 = 108,78° i y 3 =105,46° .

2,7 3 . 3,464 b) Yrijednosti ekstremnih tangencijalnih tangencijalnih napona i njima
- cm2 odgovarajucih normalnih napona su:
3,12 3,464 4 1[�]
Odrediti:
t 12 =.!_(9,32 - 0) =4 ,66 kN I cm2
a) Yrijednosti glavnih napona cr 1 ,cr2 ,cr3 i uglove koje glavni pravc1 2
napona zaklapaju sa koordinatnim osama.
§10.Glava I Otpumost 111ati:rijala §10.Glava I Otpornost materijala
---------------------· ·-··--···---------------
Druga, isto tako vafoa, karakteristika ddormabilnog tijela j\
se ono pod djejstvom spoljasnjeg opterecenja deformise tj. da mijl
. t
23
= ..!_(O +0,32)= 0,10 kN I cm2
2 zapreminu i oblik (sl.25). Ako unutar deformabilnog tije)a UOl
tacku O i oko nje beskonacno malu okolinu jasno je da ce se i uo�\
t
31
= ..!..(- 0,32-9,32) = -4,82 kN I cm2 okolina tacke O deformisati kada se i citavo tijelo defornl
2 Medutim, okolina tacke O se u opstem slucaju i pomjera (translatt
---- - ·i rotira) kao kruti element jer ju na to pririioravaju· drugi elementi I
1
12
= (9,32+0)=4,66 kN/�m 2 je prikaz.ano na sl.26. !
2
, 0'
Predmet naseg daljeg razmatranja bice iskljucivo deformis:
23 okoline tacke. U tom cilju uocimo tacku O sa svojom ok.olinom (sl. ) :t
O' =-0
1( - 0,32) =-0,16 kN/cm2 Da bi znali kako se deformise okolina tacke O treba da znamo st (
2
desava sa bilo kojom duzi OM iz te okoline. Uocimo jednu takvu
0'
31
= ..!_(-0,32 + 9,32) =4,5 kN I cm2 . Oznacimo jedinicni vektor pravca te duzi sa ii. Ocigledno jl! d;)
2 tacka M usljed deformisanja okoline da se pomjeri u neki novi pol
M'. Dakle, duz OM je promijenila svoju duzinu i zarotirala se. Pol
§10. Vektor dcformacijc. Linijska i ugaona dcfonnacija. tacke M' u odnosu na tacku M je odreden vektorom MM'.
Tenzor dcformacijc. Pod vektorom deformacije okoline tacke O u pravcu vek
n{cosa. 0 ,cosp 0 ,cosy 0 } podrazumijevamo vektor definisan sljedc
U prethodnom odjeljku smo vidjeli da se u svakoj tacki f
dcformisanog tijela pojavljuju naponi koj� se mijenjaju ne samo od odnosom

tackc do tacke vec su razliciti za razlicitc presjecnc ravni kroz istu .... -+
tacku. Ta cinjenica je naponu, kao fizickoj velicini, dala tenzorski _ _ MM' _ MM' _ -
(x , ,z) (Y:W''
karakter. qn - OM - -di - qn y
4i . Jasno je da se vektor deformacije mijenja sa promje1 f
uocenog pravca iz okoline razmatrane tacke 0, sto znaci da se mij
I t',,
I ne samo od tacke do tacke tijcla vec je razlicit i za razlicite pravce l

istu tacku. Posto kroz jednu tacku mozcmo povuci beskonacno mi j
Q0 ts � m pravaca to bi znacilo da je za �dredivanje deformacije okoline t;
neophodno da znamo beskonacno mnogo vektora deforma-.
- -------, Medutim, nije tako. Slicno kao kod analize napona i ovdje l
\
-----
� 1---- C �
-- ,, analogno tvrdenje. Vektor deformacije okoline tacke za pL
,;x odreden vektorom n{cosa. 0 ,cosf3 0 ,cosy 0 } je odreden aka su poz
vektori deformacija za tri medusobno normalna pravca (
sl.25 sl.26 sl.27
koordinatna). Ta zavisnost je oblika
-· --'� r.... -
§10.Glava I Otpomost materijaia
, §10.Glava I Otpornost materijala
dy = dlcosPn,
. cin = cix coso. 11 + CJy cosp 11 + ciz cosy II' (40)
dz =di cosy 11 •
gdje su · <ix,ciy i q 2 vektori deformacije okoline tacke za pravce
koordinatnih osa. Da bi dokazali (40), nad duzi OM cemo konstruisati -+ -+ -+ -+
kvadar (sl.28) dimenzija dx, dy i dz. Poslije deformisanja okoline tacke OM = OM1+0M2 +0M3
-+ -+ -+ -+
oblika kvadra, tacke M, M 1 , M2 i M3 prelaze u nave polofajc OM'= OM1 '+OM2 '+0M3 '
···-
M'; M i ', M2 ' i M/ tako da vektori deformacije -za pravce x, y.i;?: imaju, pa je
saglasno (39), sljedeci oblik -+ -+ -+ -+ -+ -+ -+
_ ----
q MM' OM'- OM _ OMI '+OM,'+
- OM3 '- OM _
-+ -+ -+ 11 - - -
. _ = M1 M1' _ = M2 Mi ' _ = M3M3 ' - di
(41)
(·
x
'q dx ' qy dy ' qz dz -+ -+ -+ -+ -+ -+
OM1 '+0Mz'+OM3 1 -(0M1+0M2+0M3 )
= =
. M; /0 di
/ MM
-+
M M.
.-+
MM
= 1 1' + 2 -, ' + 1 .1' = _ xdl+
-+
dx _ dy _ dz
----7-.....
,, qydl+qzdl
=
di di di q
;, ;, I
I/ /
I = cix cosa. 11 + <ix cosp 0 + <ix cosy 11,
• I cime smo tvrdenje (40) dokazali. Maze se primijetiti da je jednacina
I �., (40) potpuno analogna Kosijcvoj vektorskoj jednacini (6) koju smo
I
I imali kod analize napona.
Da bi ( 40) napisali u skalarnom obliku treba da odredimo
I projekcije vektora <ix,ciy i q 2 na koordinatne ose. To znaci da treba da
u�=::-:--:-t' -� ....--:;·"\�M---
1J:;. .
2.
. I
-+ -+ -+
,r'-<..C
'a nademo projekcije vektora M1 M1 ',M2M2 ' i M3M3 ' na koordinatne ose
I
M1 tj. pomjeranja tacaka M 1 ,M2 i M3 U pravcima X, y i z. U tom cilju
.,,,.,,,
moramo razjasniti kako se deformise elementarni kvadar. Znamo da
� na svakoj njegovoj strani djejstvuje po jedan normalni i po dva
tangencijalna napona.
Normalni naponi crx,cry i cr 2 dovode do toga da se duzine
sl.28 pojedinih ivica kvadra Il}ijenjaju (izdufoju iii skracuju), ali pravi uglovi
Vaze i sljedcci izrazi izmedu ivica elemenata ostaju i dalje pravi (sl.29 a, b, c i d). Usljed
dx = di COS0. 11 ,
promjene duzina ivica dolazi do promjene zapremine elemenata

(sl.29e).
bx l ��
... , _ -.. Ad�
iJ j�
'ti.4- -, n
I , -=s I I
'-l ,_ ..:.
·�il; I
,----- -7
b'a -�-" ": ··-:s- .. <1
M..
f-
'\.,.
�di
!
... "J
, >--
--.-
..,._ L I I
)
rel >
-L.
I
I
/
M 4
� , ,P-
., ti'\
�,. d'ct d:c 'J L-----"'"
Add m
a) b) c) d) e)
s1.29
Relativne promjene duzina ivica kvadra su tzv. linijske
deformacije i oznacavamo i.h sa Ex ,E y i E z . Dakle, sl.30 sl.31
=LmOn-Lm'On'
ti(cbc) ti(dy) �(dz1 'Ymn
Ex=�, E = , Ez = �, (42) = 90 - Lm I OnI

° (43)
y T
'Y mn
To znaci da kod elementarnog kvadra postoje tri ugaone deformacije

til
1'f'1
uop�te
X e: 1 = -. 'Y xy ,'Y xz i 'Y yz · Tangencijalni naponi koji deformisu jednu stra�u kvadra
I
Pod linijskom deformacijom duzi duzine I podrazumijevamo odnos (sl. 30) medusobno su isti sto znaci da dva ista tangencijalna napona
prirastaja duzine duzi til i duzine duzi I. izazivaju jednu promjenu pravog ugla (ugaonu deformaciju) pa zbog
Sada cemo razmotriti kako se element deformise pod djejstvom toga jednom tangencijalnom naponu odgovara iii "pripada" polovina
odgovarajuce deformacije (ugla klizanja).
tangencijalnih napona Txy = T yx , Txz = Tzx i Tyz = T zy koji leze na stranama Na osnovu svega prethodno izlozenog zakljucujemo da
elementarnog kvadra (sl.30). Oni ce izazvati promjenu oblika deformaciju elementarnog kvadra u potpunosti odreduju tri linijske
elemcnata to jest, iskrivljenje pojedinih strana kvadra. Prvobitno pravi
ugao izmedu ivica fVadr'a ce se. promijeniti. . . . 1 1 . 1 ..
Ex,EyI Ez I tn ugaone -y xy , -y xz 1 -y yz df
e ormaCIJe.
Promjenu pravog ugla izmedu prvobitno dva normalna pravca 2 2 2
m i n nazivamo ugao klizanja (ugaona deformacija) sl.31, tj. Sada mozemo i trazena pomjeranja tacaka M1 ,M2 i M3 u
pravcima koordinatnih osa izraziti preko linijskih i ugaonih
dc.formacija. Na prijmer tacka M 1 se pomjcra u pravcu ose x za ;. gdjc su: q nx , q 0y i q nz projekcije vcktora deformacije cin na koordinntn�
· �(dx ) =Exdx (zbog toga sto se duz dx izduzila za �(dx) ) a u pravcu osa
t.
ose. Jednacine (45) su potpuno analogne Kosijevim skalarnim
y i z za (Y xy l2)dxi (y xz /2)dx (zbog toga sto strane kvadra mjenjaju jednacinama· koje smo imali kod analize napona, samo sto umjcsto
oblik), pa je napona crx,cry ,crz , txy, txz i t yz treba da figurisu deformacije
Ex, cy , c 2 , (l/2)Y xy, (l/2)yxz , (1/2)Y yz · To znaci da je deformacija
·. M1 M1 ' =&xdx· i +-yxy dx· j +-yxzdx· k. · · - -----..- ·
..,. - 1 - 1 -
2 2 okoline tacke odredena tenzorom deformacije
-. -.
Za vektore M2 M2 ' i M3 M3 , analognim razmatranjcm, dobijamo
Ex (l/2)y xy (l/2)yxz
.· -. 1 . - - 1 -
M2M2' =-y xy dY· i + &y dY· j + -y yzdY· k �-
&= [(1/2)y yx Ey (l/2)y yz ] (46)
2 2 ( l / 2 )y zx (1/ 2 )y zy Ez
. ..,. 1 - 1 - - Ako nam je poznat tenzor (46) onda,. na osnovu (45), mozemo
M3M3 1 =-yxzdZ· i +-y yz dz· j +&2 dZ· k .
r
2 2 odrediti projekcije vektora deformacije cin na koordinatne ose tj.

Dijcljenjem prethodnih izraza respektivno sa dx, dy i dz vektore
,· q 11x,qoy i qnz . Intenzitet vcktora q 0 i kosinuse uglova koje zaklapa sa
·ctcformacija ci.x ,ci y i ciz iz (41) mozemo prikazati u obliku koordinatnim osama odredujemo na osnovu sljedecih izraza
- -:1 -:- 1. -
qx =Exl +-Y xy J +-yxzk
n
COsa. - q nx COSA - q y cosyq :-: qnz
2 2
_ 1-: -:-1 - q--1 4n
·· 1 · 1 411
,.,,,-- -· 1 · l<inl'
q y = r xy 1 +Ey J + r yz k (44) (47)
2 2 lcinl=�q� +q �y +q�z
_ 1 -:1-:- -
qz =�Y xz 1 +-Y yz J +&z k Projektovanjem vektora q 0 na pravac vektora ii odredujemo linijsku
2 2 dcformaciju (dilataciju) okolinc tacke u pravcu vektora ii tj.
Jednacinu (40) mozemo prikazati preko tri skalarne jednacine
En = <in • 0. (48)
,,
· 1 1 Klizanje (ugaona deformacija) izmedu medusobno normalnih pravaca
qnx =Ex cosa 0 +-y xy cosp 0 +-y xz cosy 11
2 · 2 ii i t jc
1
I
1
q11y =-y � cosa 11 + Ey cosP 0 +-y yz cosyn (45)
'
� Y nt =Jl<in J2 - E� (49)
2 ; 2
1 r
qnz =-yxz cosa.n +-y yz cosPn + Cz cosyn'
2 2
§11.Analiza deformacionih stanja

Eu , Ev
!..(sx +Ey )± !..((Ex -Ey )cos2 <p+yxysin2 <p]
Zbog prethodno naznacene potpune analogije izmedu
=
2 2
naponskog i deformacionog stanja u tacki, ovde se necemo detaljnije -yUV = --(EX -Ey )sin2m - cos2m
(50) I
+
' 2 yxy - - �-
zadrfavati na analizi deformacionih stanja vec cemo samo napisati · 2 2 - -
l l l
n�ke, odgovaiajuce izraze� Pravci i vrjedn-osti glavnih linijskih deformacija su odredeni izrazima, /
Tenzor deformacije ravanskog deformacionog stanja je analognim sa (25) i (26)
Ex (1/2)y xy 2 yxy
6 = [(1/2),y yx
. 0
E
y
0 n l
2
.!.
a = -arctg[_2
Ex -Ey
J (51)
e1, E2 �(ex +ey )±f j(ex -Ey ) +4y�. (52)

2
Kod prostornog deformacionog stanja vrijednosti glavnih dilatacija

=
(E1 > e2 > e3) dobijamo rjesavanjem kubne jednacine oblika

E�I -b1EI2 + b2E·I -b3 =· Q ' (53)
gdje su b1, b2 i b3 koeficijenti
E (1/2)yyz
bl = Ex +Ey +Ez, b2 = / l y '+
( /2 )y y z Ez
d:x:.
sl.32 Ex (1/2)yxz / / Ex (112)y xy

+ + (54)
l(l/2)yxz
Ako su nam poznate linijske deformacije Ex i Ey i ugaona deformacija Ez (1 /2)y� Ey
y xy za pravce x i y iz 9ko_!.jne tacke (sl.32) onda linijske deformacije

Eu i Ev i ugaonu defm;maciju y�v za pravce u i v koji su u odnosu na Ex ( 1 I 2 )yxy ( 11 2 )yxz
pravce x i y zaokicnuti za ugao <p sracunavamo na osnovu 'izraza b3 = I(1 /2)yxy Ey (l/2)yyz ••
analognih sa (21) ( l/2)yxz (1 /2)yyz Ez
·- ------�
.,
§11.Glava I Otpornost materijala "§11.G/aval Otpornost materijala
.. ;
Za prethodno odredene vrijednosti glavnih dilatacija, polozaje glavnih

osa tj. uglovc o.i, Pi i Yi odrcdujemo na osnovu izraza analognih '
'· aoa = arctg- = 33' 69°
2
izrazima koji vaze za naponc samo sto umjesto cr trcba staviti e a 3

to je
umjesto -r treba staviti (1 I 2 )y sa odgovarajucim indeksima.
PRIMJER: Pravougaonik dimt!nzija 3x2 ( cm) se pod djcjstvom

..
f:
q, ,
f
eoa = eu/ =J3 69• = ( 2 ,5 -2)10-4 +f (2, + 2)10-4 cos(
5 2 -33,69) +
,...
-0pterecenja deformisao i transformisao u figuru prikazanu kao na slici. +2 -10-4 sin( 2 ·33.69) = 2,96 -10-4
Odrediti: c) Ugaona deformacija za naznacene pravcc jc
a) tenzor deformacije okoline tacke 0 '!.
'-
b) linijsku deformaciju u pravcu dijagonale OB
c) ugaonu deformaciju za pravac dijagonale i na njega normalan pravac _!_Yuv = _ _!_(2,5 + 2)10-4 sin(2 ·33,69) + 2, I0-4.cos(2 · 33,69) = -1,31-10-
2 2 .
d) vrijednosti glavnih deformacija i orjentaciju glavnih osa q,=33,69
d) Poloiaj glavnih osa je odreden uglom
t-!-
1 2 ·2·10-4
lOOOA n nnM. • a= -arctg
2
.
(2,5-2)10-4
= 41,44 0
Cl I T .1
B
--7
e,• [
r·
;.
a vrijcdnosti glavnih deformacija su
"" . .
1
'l. I/ .. .
�"
I
I
f
3 26 10-4
= 2(2,5 -2)10�4 ± t�(2,5 + 2)2 + 42 10-4 = { ; ,
I
.,,
,
61,2
-2,76-10-4
,•
� (Ll'rL A A' PRIMJER: Linijske deformacije okoline razmatrane tacke u p'ravcimc

x, y i t prikazanim na slici izmjerena su pomocu mjernih traka
i imajt
I
0,000?S vrijednosti: ex = 0,5 -10-3 ,ey = 1,4, 10-3 ,et = 0,8 -10-3
RJESENJE:
a) Komponente tenzora deformacije, razlicite od nulc, su
f Odrcditi vclicinc i pravce glavnih dcformacija.
ex = 7,5 -10-4 I 3= 2,5 · 10 ,

-4
t
e y =-4-10
-4
/ 2 =-.2 ·10- 4
'.'
_,
J
_!_ 1 8. 10- = 2 . 10-4:
4
Y = r
2 xy 2 2
b) Posto je
· RJESENJE: Linijska deformacija u pravcu t je

§1 2 .Pomjeranja. Veza izmedu deformacija i pomjeranja
Et = Eu lq,=45" = � ( Ex + Ey) + � y xy
pa je
......
_!_ Yxy = Et _ _!_(Ex +Ey) =0, 8· 10-3 _!(o,5 +1,4)10-3 = -0,15· 10-3. --
'
2 2 2
\
Tada je
M?i ,"'7',
1
\
2·(-0, l5 )10-3 l /<, I .,-)
a=!arctg =9 22° I H� ,.,.... I
2 .
o, 5 - 10 3-
1 .
,4 10 - 3 '
Ml
,!
,,
o' k- ..
r,....""'1....
":J
I
I
'
oLJ _I H1
0-3 I ·I
,I
E 1 ,2 = � (o,5 +1,4)10-3 +� J(o, 5 _ 1,4)2 + 4(-o, 152) = {l . Mi'
, 42 1
0,48· 10-3. I dlj :I w
(
M�x l/�u... 'l
\ L-�'t. ---- - J, I
\ ,'X,
/ I \}""
I
I
\ I
I :l
' --
:t I
I
. �
�
- -- '4-- - ---,-,
- -
----V'X
'X.
sl.33
Kod opterecenog tijela (sl.33)-prije nego sto se ono deformisalo
�- -� �-
uocicemo tri duzi OM1 = dx,OM2 = dy i OM3 = dz koje predstavljaju
stranc elementarnog kvadra. Kada sc tijelo deformisc deformisacc si; i
elemcntarni kvadar, sto znaci da ce se duzine njegovih ivica i
prvobitno pravi uglovi izmedu njegovih ivica promijeniti. Ako se radi o
malim deformacijama, ivice kvadra ce ostati prave linije. Nakon
(
deformisanja tijela tacka O tijela ce preci u neku tacku O' , a tacke _,.;
�:
M 1 , M 2 i M3 u tacke M 1 ', M 2 ' i M3 ' kao sto je prikazano na sl.33. Tacka
r-dua �d�
O' se u odnosu na tacku O pomjcrila za vclicinc u, v i w. Da smo prijc � =
---, .,
deformisanja tijela umjesto tacke O sa koordinatama x, y i z uocili
<i = du- oJ
neku drugu tacku, npr. 0 1 (x, y, z), ona bi nakon dcformisanja tijela
prcsla u neku tacku 01 ' koja bi u odnosu na tacku 0 1 , bila pomjcrcna
du� � �
M2.
/
za .vdicinc kojc su razlicitc od vdicina u, v i w. Na osnovu pn:thudno
recenog zakljucujemo da velicine u, v i w, kojc cemo zvati pomjeranja,
zavise od koordinata x, y, z tj. od toga koju smo tacku unutar tijela
I uocili. Dakle
· u = u(x,y,z) dd'
H"
I du':t-=-'c)€![ dx
.....---- 1> - -.. .J :c
[
v = v(x,y,z) (55)
•
w = w(x,y,z).
d.U1:=� , dx
v::X:/
Da bi nasli vezu izmedu dcformacija Ex,Ey,Ez,(1/2)y xy ,(1/2)y xz i o· dx M1 '::t
(1 I 2)y yz, koje se odnose na elementarni kvadar, i pomjeranja u, v ·i w sl.34

posmatracemo, jednostavnosti radi, ravansku situaciju a zatim cemo
dobivene zakljucke uopstiti na prostorni problem. Dakle, uocicemo
't 0\/
dy
-- -- E
dv -
=-y = !!i__ =-
av
duzi OM 1 i OM2 prije deformisanja ( sl.34) i njihov polofaj y dy dy O'f
- O' M 1' i O' M 2' nakon ddormisanja. Ako se radi o malim
deformacijama vazi av audy
·i '"'
Ol x
du y ax. dx -fy ou av
y 1 �sin y I �tgy I , cosy I � l Y xy =Y1 +yz =-+--=--+--=-+-
dx dy dx dy fJy ax.
y 2 �siny 2 �tgy 2 , cos y 2 �l,
gdje su: dux i dvx prirastaji pomjeranja u i v prilikom pomjeranja ·po osi
pa JC
x za velicinu dx, a duy i dvy prirastaj pomjeranja u i v po osi y za
ou dx vclicinu dy .
. dux
(IX OU
E =-= --::.- Uopstavanje razmatrane situacije na prostorni problem nije
x dx � Dx :
tdko zakljuciti da vcw iznH.:du kumpom:nata tcnzora dcformacijc i
pomjcranja imaju sljedcci izgkd
§!3.Glava I Otpomost materijala §14.Glava I Otpomost materijala
au +
�Yxy �(:+:) !(a;; � - :xy ) ... 2 :�
Ex = = =
ox
-,
=
f, =-
0V _!_ = ON
( +
2 yz 2 fJy az
_!_
8v) (56)
Fizicki smisao uslova slaganja deformacija je u tome da se j
pojedini djelici tijela koje se deformise ne mogu deformisati
proizvoljno i nezavisno od deformisanja drugih djelica, jer bi se u tom _
y fy'
I
ON
- _!_y au
=_!_( +
ON) slucaju u tijelu pojavile supljine. Dakle, da se u deformisanom tijelu ne
bi pojavile supljine, neophodno je da deformacije djelica tijela budu
az ox
=
f,
z O'l ' 2 2X
2 medusobno saglasne tj. kompatibilne. Na slici 35.a su prikazane
inkopatibilne (nesaglasne) deformacije, a na sl.35.b saglasne [
.. (kompatibilne) deformacije. ·
§13. Uslovi slaganja dcformacija (uslovi kompatibilnosti) Matematicki smisao uslova kompatbilnosti je u tome da su to
uslovi koji moraju biti zadovoljeni da .funkcije u, v i w budu f
Posmatranjem izraza kojima je definisana veza izmedu neprekidne i jednoznacne.
konponenata tenzora deformacije i pomjeranja uocava se da se izmedu
komponenata tenzora deformacije moze uspostaviti veza. Na primjer
frEx + fley _ o2 (Du) + ( 2

iJ iJv - _!_( ou + iJv - flyxy
/�!if/
) )
- Dy 2 Dx 2 - t>i L!X Dx. 2 U'f - <JX.<)j Dy Dx - c!XU'f •
Analogno
__ -7;$ }
EE EB
&e z &e fly yz .
--+--=--
2
y
2
O'l O'JO'l
fy
. /
fre z fl-Ex _ fly xz
--+---
ux.2 022 ·fJx..oz
(57) _____/
Takode vazi a) b)
sl.3§
B C!'fxy + O'/xz _,C!'fyz -.. -2 cl-Ex §14. Dijagram istczanja materijala. Uopsteni Hukov zakon
( ) .
0X 0Z . O'j I 0X ' O'j0Z
! Jedan od osnovnih problema u mehanici deformabilnog tijela
je utvrdivanje funkcionalne zavisnosti izmedu komponenata tenzora
j_ C!'fxy + y i
C!'fx�)=... = 2
f Ey
( C!'f z _ napona i komponenata tenzora deformacija tj.
oy O'l ox oy ozox cr = (e) (58)
· §14.Glava I Otpomost materijala §14.Glava I Otpomost materijala
Veza izmedu napona i deformacija u nekoj tacki tijela, principijelno Vazna i tipicna svojstva materijala mogu se registrovati
_gledano, mogla bi da bude utvrdena izucavanjem atomske strukture eksperimentom na istezanje-pritisak cilindricne epruvete. Za plasticne
materijala i zakona vezanih za medusobno djcjstvo elementarnih materijale (zeljezo, celik, bakar, aluminijum i dr.) koriste se epruvete
cestica (afoma i molekula). Pri prakticnoj realizaciji ovo·ga nacina kruznog poprecnog preseka (sl.36.a). Za ispitivanje na pritisak koriste
utvrdivanja veze izmedu napona i deformacija nailazi se na znatne se kratke prizmaticne epruvete duzine 1=(1-2)d (sl.36b), uz koriscenje
I poteskoce koje ni do danas nijcsu u potpunosti prevazidene. Zbog raznih nacina za eliminisanje sila trenja (podmazivanje i sl.). U
·-·1 -
· radnom dijelu epruvete je. homogeno naponsko stanje. Ovakva vrsta
toga se u mehanici deformabilnog tijela veza izmedu napona i
--·<leformac1ja �tvrduje kao veza izmedu statistickih osrednjenih velicina naprezanja (opterecivanja) elemenata se naziva aksijalno naprezanje..
koje se odreduju neposredno iz eksperimenata izvrsenih na tijelima Kasnije cemo ovu vrstu naprezanja grednog nosaca detaljnijc
relativno vclikih dimenzija. I kod ovih ckspcrimcnata sc pojavljuju razmatrati i zakljuciti da je u proizvoljno uocenoj tacki, od svih
razne poteskoce, kao sto je nemogucnost mjerenja napona i mogucih komponenata te'nzora napona od nule razalicita samo jedna
deformacija za tacke iz unutrasnjosti tijela .. Da bi se premostila komponenta tj. samo jedan normalni napon u pravcu u k<..:m se vrsi
prethodno naznaccna potcskoca, pri ispitivanju matcrijala, ncophodno l
l aksijalno naprezanje (pravac z, sl.37).
jc odabrati formc cpruvctc (uzorka) i prilagoditi spoljasnjc
optcreccnje, tako da sc sa vclikim stepcnom rcalnosti maze sr.natrati
da je naponsko i deformaciono sfanje homogeno, tj. da je naponsko i ·�
deformaciono stanje u svim tackama ispitivanog materijala isto. U 4[ld I
I
takvim slucajevima mjerenjem napona i deformacija u tackama .na I
( 1.-...YLfti
povrsini tijela mogu se donositi zakljucci o naponima i deformacijama
u unutrasnjosti tijela. F
---•- f ll
_____
) I
0 , �
' ol
�---------
_________ n...
.1
r I
I
�S·1o)cl
I. � .IIllI.
I
af b)
sl.36
sl.37
Tada cemo pokazati da je 1. Granica proporcionalnosti cr p ( tacka A) je najveci napon pri kojem
jos vazi linearna veza izmedu napona i deformacija. Takav linearni
cr. z =-=CJ, (59) dio OA ima najveci broj materijala.
Ao
gdje je A 0 povrsina poprecnog presjeka epruvete, kao i da je 2. Granica elasticnosti cr E ( tacka B) je najveci napon za koji precizne
zavisnosti izmedu napona i deformacija nema, ali se pri uklanjanju
-,·. - - --- �---·-·
Al · - spoljasnjeg opterecenja kod epruvete ne uocavaju trajne zaostale
Ez =-= E (60) deformacije. Elasticna energija akumuJirana u tijelu priJikom
lo
njegovog deforrnisanja, se u potpunosti vraca-oslobada· pri
gdje je 10 duzina radnog dijela epruvete, a Al njegovo izduzenje. rasterecenju. Obicno su tacke A i B veoma blizu jedna drugoj i vrJo
Mjerenjem vrijednosti za siJu F i mjerenjem izduzenja Ai r za poznate cesto se posmatraju kao jedna tacka.
vrijednosti povrsine poprecnog presjeka A 0 i duzine epruvete 1. /
3. Granica tecenja crT (tacka C) je napon pri kojem pocinju uocljive,

primjenom izraza (59) i (60) moze se konstruisati tzv. dijagram
istezanja materijala. Tipican izgled tog dijagrama je prikazan na sJ.38. trajne, nepovratne deformacije. Ako je epruveta opterecena,
Na tom dijagramu se moze uociti nekoliko karakteristicnih tacaka, tj. opterecenjem koje stvar� napon veci od crT , a zatim rasterecena
ta.eke kojima· odgovaraju karakteristicne vrijednosti napona odnosno kod epruvete se uocavaju zaostaJe deformacije cija velicina vise nije
deformacija. zanemarljiva. Deformacije koje se pojavljuju · u tijeJu, pri
6 opterecenjima koja izazivaju napone vece od crT nazivaju se
be .�K i
plasticne iii preciznije rcceno elasto-plasticne deformacije. Kod
nekih materijala (npr. mekih celika) tacka C se pojavljuje kao
pocetak tzv. povrsine tecenja (CC') za koju je karakteristicno da se
6�--------
() I(
izduzenje epruvete ostvaruje bez povecanja aksijalne sile. Tada se
kazc da je granica tcccnja crT izrazcna tj. jasno uocljiva". U
suprotnom, ako tako jasno izrazcnc povrsinc tcfonja ncma,
pojavljuje se problem utvrdivanja pri kojem naponu, odnosno
deformaciji, se pocinju pojavljivati zaostale, trajne deforrilacije.
Tada je neophodno uvesti u razmatranje tzv. uslovnu granicu
I tecenja, tj. napon pri kojem se prvi put kod epruvete pojavljuju
I plasticne deformacije odredene �velicine. Velicina tih zaostalih
'
I
deformacija izrazena u procentima se oznacava dodatHF'!
0 1
c indeksom, npr. crT(o 2)
,
= cr0,2 sto znaci da se pri naponu cr
T(O,Z)
pojavljuju plasticne deformacije koje nijesu vece od 0,2% (na
1000mm izduzenje 2mm).
sl.38
, §14.Glava·I Otpomost materija/a §14. Glava I Otpomost materijala
'
\!
4. Granica cvrstoce crc - (tacka K) je napon pri kojem deformacije l.
Stvami dijagram istezanja materijaJa. Kao sto je receno, eksperimentalna
r
· prestaju da budu bomogene, kod epruvete se pojavljuje "vrat"
(lokalno smanjivanje povrsine poprecnog presjeka), cija povrsina istrazivanja mehanickih svojstava materijala, pri jednoosnom naporu;kom
poprecnog presjeka moze biti znatno manja od povrsine poprecnog stanju, sastoje se u konstruisanju graficke zavisnosti cr-s. Pri tome se
presjeka radnog dijela epruvete (sl.39). napon cr racuna kao odnos sile, kojom se epruveta isteze, i pocetne
povrsine poprecnog prcsjeka A0 , a deformacija kao odnos izduzenja
cpruvetc .i:il i pocetne d�ne epruvcte 10 tj.
IE" ,.-- .... _ ..... ,- cr=-

F
e:=-
.11
1 t :- A0 ' J0 '
, _J__
I -, ,, 1:
Dakle, pri izracuna"Vanju napona i deformacija se ne uzima u obzir
I
/
/
I
"'' da se povrsina poprecnog prcsjeka smanjuje, tj. pretpostavlja se da je
deformisanje epruvete po njenoj duzini ravnomjerno. Zbog toga se za
I dijagram istczanja materijala, konstruisan na osnovu prethodnih izraza,
\
\
I I I
kazc da je uslovan (mozc se koristiti kod elasticnih i malih elasto
f --+-- plasticnih deformacija).
I
\ I /
U stvarnosti, povrsina poprecnog presjeka se neprekidno smanjujc.
Sto je deformacija veca to je razlika izmedu stvarnih i uslovnih napona
\
'' I I
I
veca. Zbog toga je pii rjesavanju problema kod kojih se pojavljuju velike·
-
deformacije neophodno posmatrati tj. imati stvami dijagram istezanja
ED
/
' .... I
-- - -
/
- -
materijala.
-1-
-- l
Pri konstruisanju stvarnog dijagrama istezanja napon trcba
racunati kao odnos sile F i -stvarnc povrsine poprecog presjeka A tj. ·
1
I =
F
(61)
I O'S[ A
Tipicna svojstva materijaJa proistek.la iz dijagrama istezanja

materijala su: -
sl.39 J) Svojstvo elasticnosti.
Razaranje cpruvete �e desava na mjestu "vrata" i to pri naponu
Pri malim deformacijama, koje ne prelaze granicu tecenja crT, vazi tzv.
crK "S crc· Proces deformisanja od momenta obrazovanja "vrata" do Hukov zakon
kidanja epruvete je vrlo slozcn i tom pitanju je posvecen veliki broj
teorijskih i eksperimentalnih istrazivanja. er= E · e:, =
O'T (62)
E<e:T E,
gdje· je E-moduo elasticnosti ili Jung-ov moduo. Moduo elasticnosti je

karakteristika materijala. Tako je, na primjer
§14. Glava I Otpomost materijala §14. Glava I Otpomost materijala
kp
E= 2 -106 =2 -104 � za celik,
\
cm 2
cm
kp k
E=0,75-106 2 =0,75-104 N2 za aluminijum,
- cm - cm
:l
V
� I
-- - -rl--�-d't
<Cl -dd�
-1 -:, I
-
- - -t '
'I I ,
�. . . -
- - __
n5 kp
0 9-103 -kN
E=O' 9-hr-=
cm 2
' cm2
za drvo. r
�i f (..J.__
-,--, :
__
111 I .. ��
Ako se u procesu istezanja epruvete mjere dimenzije poprecnog
cl'.!I �..:__ ----- - - - _JI -,,..,., .,..,,J/ ,/d:r-�d�
� -- -
presjeka epruvete uocava se da se dimenzije poprecnog presjeka
smanjuju. U oblasti .& < &T vaii
.J.,.
Ad :c
&pop= &2 = & 3 =-V& uzd = -V6 i , (63) cli
· gdje je v-Poasonov koeficijent. 'J:'o je druga konstanta koja karaktcrisc
elasticna svojstva materijala. Zbog toga se velicine E i v nazivaju elasticnim
sl.40
konastantama materijala. Za mnoge materijale je v::;;; 0,3. Uopste gledano
za materijale je L\V
Za nestisljive materijale je = 0 tj. v = _!_. Priblizno takvu vrijednost
0� v�0,5 (64) V 2
,Vrijednost v O odgovara materijalu cije se dimenzije poprecnog presjeka
= koeficijenta v ima i guma:.
pri istezanju ne mjenjaju, a vrijednost v = 0,5 odgovara nestisljivom Van granice tecenja koeficijent v nema stalnu vrijednost vec mu
materijalu cija se zapremina u procesu deformisanja ne mijenja. Relativna vrijednost zavisi od velicine deformacije E tj. v= v(&). Kod .velikih
promjcna zapremine epruvete dimcrizije dx, dy i dz pod djejstvom
plasticnih deformacija se mozc smatrati da jc materijal nestisljiv tj. da je v
:normalnog napona er z (sl.40) je =0,5.
2) Smanjenje otpomosti materijala deformisanju.
L\V (dx + L\dx)(dy + L\dy)( dz + L\dz) - dxdy<lz
- = = Prilikom istezanja van granice elasticnosti (& > 2sT) tj. pn
V dxdy<lz
postojanju elasto-plasticnih dcformacija materijal prufa otpor
= (1 + &,J( 1 + &y X 1 + &z)- 1, ddormisanju ali u smanji.:nom obiniu u odnosu na oblast dasticnu:,ti.
Vdic:ina dcr I di, pn.:dstavlja ugao nagiba tangi.:nti.: na krivu q - E i naziva
I
L\V ::;;; ' se moduo ocvrscavanja. Vazi

&x + i y -f: 6z (65)
V
da
Imajuci u vidu (63), tj. de\ je 6 pop = & x = &y = -v&uzd = -v&2 , iz prethodnog
· - << Eza s > 2&T (66)
dE
izraza sc dobija da je 3 )Deformaciono ocvrscavanje.
L\V =& l-2v).

uz (
V
§14. Glava I Otpornost materijal,z §14. G/ava I Otpomost materijala
r; dcformacija. To nije sfucaj kod cisto elasticnih deformacija. Kud elasto -

plasticnih deformacija je vazno znati kojim putem se stiglo do zeljenog
Hr
napona. Ako je napon cr' (sl.42a) postignut tzv. aktivnom deformacijom
njoj odgovara deformacija s'. Ako je taj napon dostignut rasterecivanjcm
CT �,'
- I
(pasivna deformacija) od nekog viseg napona cr" njemu odgovara
1
dcformacija E" iii dcformacija E ako je rasterecivanje nastupilu ou
11
I napona cr' ''. Ovo svojstvo elasto-plasticnih deformacija je svojstvo kojim

I
I sc one razlikuju od tzv. nelinearnih elasticnih deformacija kod kojih je
I zavisnost cr - E nelinearna ali je povratna (sl. 42b) (npr. gumeni gajtan).
0 O' E }
sl.41
Ako je proct!s istezanja stigao do ncke tack!:! M (sl.41) na
dijagramu cr - e i ako je zatim pocelo postupno rasterecivanje, zavisnost
jzmedu napona i deformacija ce biti prcdstavljena pravom MO' koja je s
�"'
�
paralelna dasticnom dijelu OA. Pri potpunom rastcrccenju u epruveti cc
�·
ostati dcformacija (tzv. zaostala deformacija) 00'. Ako zatim ponovo
optcretimo epruvctu, zavisnost izmedu napona i dcformacije ce se 6"
f
realizovati po pravoj O'M, a pri daljem povecanju opterecenja zavisnost ;-
f
cr - & ce sc realizovati po krivoj MB. Dakle, pri ponovnom opterecivanju
epruvete materijal ce se ponasati elasticno sve do postizanja napona cr M
koji je veci od crT. To povecanje granice tecenja pri ponovnom £ C.
opterccivanju materijala se zove deformaciono ocvrscavanje.
4) Viseznacnost kod elasto-plasticnih deformacija
E. I tll t. \\\
Svaka dcformacija ostvarena van granicc tecenja se sastoji iz dva
dijda: elasticnog (E e ), kuji se gubi pri potpunom rastcrecenju, i plasticnog a) b)

sl.42
(e r ), koji ostaje u tijclo po�lije �otpunug rasterecenja, tj.
}
5) Efekat Bausingera
Ako se poslije rasterecenja, od nekog napona veceg od granice
cr
E = E e + i::; P = - + E P za E >ET, (67) tccenja. crT, epruveta optereti optercccnjem suprotnog znaka, (sl.43)
plasticne deformacije ce se pojaviti pri naponu koji je manji ne samo ud
pri ccmu je i::; P =0 za e <ET. cr M vac je manji i od crT tj. crT' < crT. Ovo smanjivanje granice tecenja pri
Karakteristicna usobcnust proccsa elasto-plasticnog deformisanja optcrecenju suprotnog znaka je tzv. Bausingerov efekat.
matcrijala jc odsustvu jcdnoznacnc zavisnosti izmcdu napona i
- --
- - --
§14. G/ava I Otpomost materijala §14. G/ava I Otpomost materijala
Prethodno naznacena svojstva su tipicna svojstva za mnoge pa veza izmedu deformacija i napona ima izgled
materijale. Medutim, postoje materijali cija svojstva su razlicita od njih.
Neki materijali (liveni metali) u dijagramu istezanja nemaju E1 0"1 Ez = E3 = -VE l = --0" 1 .
E,
r
=
linearnog dijela (sl.44). Kod njih se rasterecivanje vrsi po pravoj liniji koja E
je paralelna tangenti na krivu cr - E u koordinatnom pocetku. Tom pravom
. . 6...�,. <;; 1'= i: ;f -- o r- �:r -.;',..,, b;i

. __ j_e .odreden moduo elasticnosti tih materijala.
Neki materijali (liveno gvozde,beton,minerali, ... ) bolje podnose b ( :�";)t
pritisak nego istezanje. Dijagram istczanja kod tih materijala je
nesimctrican i do loma epruvetc dolazi pri vcoma malim plasticnim
dcforrnacijama cru,2 > cr;,2 (sl.45). b��'
(;
b
M
�T
� E. sl.46 sl.47 sl.48

Kod dvoosnog naponskog stanja (sl. 47) je crx = cr1 cr y = cr2 crz = cr3 = 0 pa
E. ----, �o.� Je
l <11
= --V-
crz = -
1( O'1 -VO"z )
El .
M E E E
C £
crz cr 1 l( O' -
E2 =--v-=- z vcr 1 ) (68)
E E E
O"z = V ( cr1 crz )

E3 = -v 0"1 -vE
E -E +
Kod troosnog naponskog stanja (sl.48) je crx = cr1, cry = cr2, crz = cr3 pa JC
sl.43 sl.44 sl.45
Uopstcni Hukov zakon. Vcza izrnedu napona i deformacija za slucaj · 1 a2 a 1
jednoosnog naponskog stanja (Hukov zakon) definisana jc izrazima (62) i E 1 =;-cr 1 -v-- v-3 · = -( cr 1 -v( cr2 +cr3 ))
E E E E
(63). Kod jcdnoosnog naponskog stanja (sl.46) je
cr 1 * 0, crz = cr3·= 0, 1 O' 3 O' 1 1
E2 =-02 -V--V- = - (02 -V( 0'3 +cr1 )) (69)
E E E E
l 0'1 0'2 = l ( )
&3 =-0' 3 -v--v- - 0'3 -v( 0' 1 +cr2 )
_ E E E E . l 1
crx ,cry =-(cr1 +cr2) ±-(cr1 -cr2 )cos2cp
Izrazom (69) je utvrdena veza izmedu komponenata tenzora 2 2
dcformacijc i komponenata tenzora napona za slucaj troosnog stanja (71)
napona. Nas cilj j� da nademo vezu izmedu komponenata tenzora •xy = _..!..(cr1 -cr2 )sin2cp
. 2 .. - ...
deformacije i komponenata tenzora napona za slucaj kada su kod tt:nzora
napona sve komponente razlicite od nule i za slucaj elasticnih deformacija
(uopsteni Hukov zakon). Do uopstcnog Hukovog zakona cemo <loci l 1
Ex, &y =-(E 1 +e2 )±-(e1 -e2 )cos2cp
uopstavanjem veze izmedu komponenata tenzora deformacije i 2 2 (72)
komponenata tenzora napona za slucaj proizvoljnog ravanskog stanja t 1 l
-y xy =--e
..
( 1 -E2 ) srn 2cp
napona kada su crx,O'y i • xy razliciti od nule. Dakle, da bi dosli do vezc 2 2
Zamjenom (70) u (72), imajuci u vidu (71), dobijamo
izmedu &x,ey i y xy ako nam je po�nato crx,cry i t' xy a s obzirom da znamo
1 1 1
I - · vezu izmedu s 1 i s2 sa cr1 icr2 (68) rijesicemo sljedeci problem. Tacka Ex =2(E1 + &2 )+2 (&1 -&2)cos2cp= [(cr +cr2 )-_v(cr1 +cr2 )] =
2E 1
l .optcrecenog tijela nalazi se u ravanskom dvoosnom naponskom stanju
cr1 ;t: 0,cr2 ;t: 0 icr3 =0. Treba: =
1
2E E
l..(
--[(cr1 -cr2) +v(cr1 -cr2 )]cos2cp=...= crx -vcry)
·
a) na osnovu vezedeformacija i napona za slucaj dvoosnog naponskog
stanja, naci E1 ie2 , 1
&y =...= (cry-vcrJ (73)
b) naci crx,cry i • xy za presjecne ravni koje su u odnosu na poiazne, tj. E
glavne presjecne ravni, zaokrenute za ugao cp,
Y xy =-2..!..(&1 -e2 )s°in2 cp= _ _!._[(cr1 -cr2)+v(cr1 .:..cr2)]sin2cp =·
c) naci komponente tenzora dcformacije Ex,ey i y xy za pravce koji su u 2 E
odnosu na glavne pravce zaokrenuti za ugao cp, _ _ 2( 1+v) •x 2( 1+v)
- ...- t' xy• Y xy = y G=
d) naci vezu izmeduEx,&y i Y xy i crx,O'y i •xy · E G, E
gdje je G tzv. moduo klizanja.
Daklc, na osnovu (68) za cr1 ;e0,cr2 ;t:O icr3 =0 je Iz prethodno izvedenih izraza se mofo zakljuciti da je veza izmedu
linijskih deformacija i normalnih napona, kod proizvoljnog naponskog
stanja, ostala ista kao kod dvoosnog naponskog stanja i da na nju ne utice
1
E I =-(cr1ivcr 2 } postojanje tangencijalnih napona • xy . Osim toga se zakljucuje da na vezu
E (70)
1
e2 =-(cr2-vcr1 ) izmedu ugaone deformacije y xy i tangencijalnog napona • xy ne uticu
E
Na bazi (21) i (50) jc normalni naponi. Imajuci to u vidu prilikom utvrdivanja veze izmedu
komponenata tenzora napona i komponenata tenzora deformacije za
slucaj proizvoljnog prostornog stanja napona nije tesko zakljuciti da je
vcza izmedu linijskih deformacija i normalnih napona ista kao kod
troosnog naponskog stanja i da su tangencijalni naponi •y:i: i • z.x sa ugaonim �v l-2v

-�Ex +Ey +Ez = --( crx +cry +crz ) (76)
V . E
deformacijama y yz i y zx vezani analogno izrazu datom u (73). PRIMJER: Naponsko stane u tacki opterecenog tijela odredeno je [
Dakle, jednacine veze izmedu d,eformacija i napona za slucaj tcnzorom napona
pr9izvoljnog prostornog stanja napona ( uopsteni Hukov zakon) · 1maJu
izgled
Ex = ! (ax - v(a y + a z)) Yxy= •xy

G
[55 -20 o [
5 OJ kNJ
cm 2
0 O O
Ey = ! (cry- v(crx +crz)) y yz = •yz (74)
G Ako je E = 2 -104 � i v = 0,3 odrediti:
cm
a) Tenzor deformacije
[
Ez =l..(crz-v(cry +crJ) 'Y xz = _!_, xz
E G b) Relativnu promjenu zapremine elementa
Prethodne jednacine vaze za slucaj kada se prilikom deformisanja c) Vrijednosti glavnih deformacija
temperatura tijela ne mijenja. Medutim, ako se temperatura tijela u toku RJESENJE:
a) lmajuci u vidu (74) komponente tenzora deformacije su
njegovog deformisanja promjeni za �t( °C) onda treba uzeti u obzir i
promjenu deformacija tijela uslijed promjene temperature. Promjena E1 = !(5 - v(-20+0))=5,5·10
-4
·temperature utice samo na promjenu linijskih, a nc i ugaonih deformacija,

pa se vcze izmedu komponenata tenzora deformacije i komponenata 1
tenzora napona mogu uopstiti na slijedeci nacin Ey= -(-20- v(O +5))=-10,75.10-4
E
E x = ! (ax - v(cry +crJ)+a�t y xy = •xy
G Ez = l..(o-v(5-20)) = 2,25-10-4
,· E
1
Ey = (cry - v(crx +crz))+a�t 'Y yz = •yz (75) 1 2(1+V) .
E G ---5
'Yxy- 5=6,5, lQ-4 Yrz.= "f zy= O
G E
b) Imajuci u vidu (65) relativna promjena zapremine �VIV je
E;� !(crz7v(cr¥�crJ)+a�t Y xz= • xz ,
G !!.V -4 -4
gdje jc a (1/°C) koeficijent temperaturnog sirenja razmatranog materijala. - = (5,5-10,75+2,25) -10 = -3· 10
V
c) Imajuci u vidu rezultate pod a) tenzor dcformacijc ima izgled
PRIMJER: Odrediti rclativnu promjenu zapremine okoline tacke za slucaj
troosnog naponskog stanja. Dato je E i v.
RJESENJE:
".' §14. Glava I Otpomost rnaterijala §14. Glava I Otpomost materijala
g.lavne linijske deformacije Ea. Dato je: O'x = w·MPa, cry= -4 M Pa,
5,5 6,5/2
• xy = -5 M Pa, E = 2 -105 MPa, v· = 0,25.
[6, /2 -10,75 � ]-10-4
}
� 1
0 2,25
Zakljucujeino da je jedna glavna deformacija E2 = 2,25 -10 4 .
-
Ostale dvije glavne ddormacije dobijamo analizom ravanskog

deformacionog stanja u ravni x-y. Imajuci u vidu (50) dobijamc
j;
'·
1 . .
E1,E3= [-(5,5 - 10,75)±-
2
1.
2
6 5
(5,5+10,75)+4 ( -'- )
· 2
2
]
-10
_4
={
6' 12 .10- 4
r
-11, 37 .10-4
Do istog prethodnog rezultata smo mogli doci da smo prvo na
r RJESENJE:
· osnovu (21) nasli glavne napone (imajuci u vidu da jc jedan glavni napon
1 2(-5) ·
jcdnak nuli) tj. a= -arctg = -17' 17°
{er
2 10-(�4)
er
. ' 2
I3
1
. 2 .
1�
= -( 5 - 20)± -(5 +20)2 + 4 · 52 =
er3 1 = 5,96kN I cm 2
= -20,96kN I cm2
0 1 ,3 = i(l 0-4) ± i�(lO+ 4)2 + 4(-S)2 = {ll,
-5,6MPa
. 6MPa '
0'2 =0 0'2 =0
a zatim na osnovu (74) nasli E1,E2 i E3
1 ( - v(
E1 = cr, cr2 +cr3)) = 6,5 -10-5
E
E1 = ..!..(5,9 6 - v(0- 20,9 6)) = 6,12. lQ-4
E
PRI MJER: Odrediti napone erx,ery,erz = 0 za element koji se isteze u
E2 = ..!..(0- V(-20,96+ 5,9 6)) = 2,25 -10-4
E jcdnom a sabija u drugom pravcu, ako je: Ex= 10- ,Ey
3
=-0,7 -10-3,
E3 = _!_(-20,96- v(5,96+•O)) =--11,37 -10-4 E = 2, 1 · 104 kN I cm 2, v = 0, 3 .

E . . RJESENJE: Posto je
PRI MJER: Odrc()iiti pfavac (ugau a) u kojcm trcba postaviti tcnzomctar
da bi on pokazao najvccu linijsku dcformaciju okolinc tackc prikazane na E =..!..(erX - VO' y )
slici. Naponsko stanjc u razmatranoj tacki je ravansko X
E
•
( crxi; 0, cry i; 0, crz � 0, •xy i; 0, •yz = 0 i xz = 0 ). Izracunati vrijednost
E y ��(cry - vcrJ
to je
E kN
cr X -
- E E = 18,23
2 ( x+V Y)
1- v cm 2
kN
cr y � : 2 (E y + VE )=-9 ?3 2
l V X cm
,- .. --
lx'J
PRIMJER: Tanka ploca debljine t isteze se u dva pravca napomma
crx = 14kN /cm2 ,cr y = 5,6kN I cm2 ,( crz = 0). RJESENJE: Izduzenje dijagonale kvadrata u pravcu ose u i skracenje
kvadrata u pravcu ose v, tj. Au i iv mozemo napisati kao
Ako je: E =2,1-104 kN I cm2 , v = 0,25,t=0,6cm izracunati smanJenJe
Au=E u a.Ji
debljine place At(cm).
b�
c Av=E vah
Da bi ih izracunali neophodno je izracunati linijske deformacije u
pravcima u i v tj. E u i. Ev· Naci ccmo ih na osnovu uopstcnog Hukovog
b:c bx zakona, s tim sto prethodno odredimo normalne naponc cr u i cr v za
presjecne ravni sa normalama u pravcu osa u i v tj. iz
,
�--- --- - I 1
E u =-( cru - vcrv )
E
6\1 Ev =
1
( crv - vcru )·
fj
E
RJESENJE: Posto je
Normalnc naponc a u i a v odredujcmo iz ( 2 1 ), tj.
At = Ez=_!_ ( crz-v( crx+cr y )),
t
to je
E f(
C1u ,crv = crx+cr
y)
±-}[(crx-cr y )cos2].
l
Za crx=cry =0 i <p=45° dobijamo
t (· )
At=--v crx+cr y =-1,4-10 cm. ' -4
E cr u ,crv =±-rxy = ±1000 MPa= ±1000 kN I cm 2 ,
) �
PRIMJER: Izracunati promjenu pravog ugla i duzine dijagonala odnosno: cru =•x
y
I crv = -•xy ·
kvadratnog clementa strani�a a=25 cm, koji jc optcrccen na svojim Dakle, !
stranama tangencijalnim naponom •xy =100 -105 kN I cm 2 kao na slici. l+v ,-;;-
Au=-av 2 ·-rxy =0, 66cm
5
Dato jc E=0,7-10 kN/cm i v=0,3. 2 E
, §14. Glava I Otpomost materijala §14. Glava I Otpomost materijala
to je
· l+v
!l. v =---a/2-.xy = -0' 66cm 2v
E crX +cr y = ---Po
Napomcna: Deformacije E u i E v smo mogli odrcditi i iz analize ravanskog
1- V
o<lnosno
i
stanja dcformacija s tim sto bi pr<.!thodno za poznato crx,cr y i •xy na osnovu
h . 2v ) p 0 h 1 - v - 2 v2
-. Hukovog zakona nasli Ex,Ey i y xy. -p
Lili=- ( 0 + v- -p -0.046 cm
E 1-v 0 = E 1-v =
PRIMJER: Prizmaticni element (E = 2-104 kN/cm 2 i v = 0,3) umetnut jc PRIMJER: Element u obliku kocke ravnomjerno se sabija naponom cr 0.
u otvor istih dimenzija kao na slici. Za koliko se smanji visina dcmcnta
i' , . U kojem od tri slucaja pril<;azana na slici je relativna promjena zapremine
h =2,5 cm ako na njegovoj povrsinskoj strani djejstvuje normalni napon na najveca. Plocu, zidove kanala i zidove otvora smatrati krutim. Dato je E i v
pritisak crz =-p0 =-500 kN I cm 2 • Zidove otvora smatrati apsolu tno =0,3.
krutim.
i �o
�o
. '!
a) b) c)
RJESENJE: Rclativna promjt=na zaprcmint= jc
t:,.V l-2v
- = Ex+E y +£ 2 = -- ( crx+cr y +cr 2 )
V E
RJESENJE: Posto je U slucaju a) je crz = -cr0, crx =cry = 0, pa je
!lh = E zh = �(cr z -v(cr " +ay)) t:,.V cr o cro

E (Va ) =-( 1-2v)E = -0, 4 E.
Ex = _!_(crx-v(cry
E
+�J)= 0 U slucaju b) je cr 2 = -cr 0, cr y = 0 i Ex = 0, pa iz
e y = � (cry-v(crx+cr z ) ) = O Ex= _!_ (crx-v(cry+cr 2 )) = 0 je crx = -vcr 0 , tj.

E
. .
§15. Glava I Otpomost materijala , §15. Glava I Otpomost materijala
deformacija? Ovo je jedan od najslozenijih problema u mehanici j

(./lV) =-(l+v)(1-2v) 0 -0,52 dcformabilnog tijela koji ni do danas nije u potpunosti razrijesen. Od
cr cro
=
V b E E rnnostva hipoteza koje su do sada prcdlozene kao rjdcnje problema samo
U slucaju c) je crz =-cr0, & y =Ex = 0, pa iz dvije su do danasnjih dana zadrfale svoje znacenje i potvrdene su [
eksperimentima.
Hipoteza najveceg tangencijalnog napona (hipoteza Treske-Sen
. 1
Ex = (crx-v(cry + crJ)=O Venana). Prema ovoj hipotezi do pojave plasticnih deformacija kod
)
E
slozenog naponskog stanja dolazi u trenutku kada najveci tangencijalni
'• . .
1
( cry -v(crx + crz)) = O, napon •max dostigne neku vrije?nost (•max )T . Posto je
&Y =
E (
· 1
.. 2v
dob1Jamo crx +cry =--.--cr0 , pa Jc T max 2 ( cr I - cr3 )'
!
=
1- V
to se uslov pojave plasticnih deformacija prema ovoj hipotezi svodi na
( !l V) = �(-� cro - cro)=·
(1+v)(1-2v)cr 0 = -0,74
°0
1
cr -cr ) =
V E 1-v 1-v E E •max 2 1 3 (•ma,JT .
-(
=
c
Dabi neka hipoteza imala pretenziju da bude dobra neophodno je da se u
specijalnom slucaju jednoosnog naponskog stanje svede na uslov (77) za
§15. Kritcrijumi (hipotczc) plasticnosti
koji znamo da sigurno vazi. Dakle, za cr 1 = crT , cr2 = cr3 = 0, iz prethodnog
izraza dobijamo
Sa dijagrama istczanja materijala, koji se odnosi na jednoosno
naponsko stanje, vidimo da do pojave plasticnih dcformacija kod plasticnih 1
matcrijala, odno�no do gubitka cvrstocc ko<l krtih materijala, dolazi u 2 crT = (•ma,JT ,
trenutku kada jedina komponenta tenzora napona cr1 dostignc vrijcdnost pa sc uslov za pojavu plasticnih deformacija prema ovoj hipotezi svodi na
crT , tj. kada je 0'1 - 0'3 = crT (78)
cr l = crT (77) Hipoteza oktaedarskog tangencijalnog napona (Huber-Mizes-ova
Maze se postaviti sljcdcce pitanjc: da Ii su ispitivanja matcrijala koja se hipoteza) Prema ovoj hipotezi do pojave plasticnih deformacija kod
sprovo<lc prilikom formiranja dijagrama istczanja materijala dovoljna da slozenog naponskog stanja dolazi· u trenutku kada oktaedarski
se U slucaju slozenog naponskog stanja, npr. troosnog, izvedu zakljucci 0 tangencijalni napon (tangencijalni napon u presjecnoj ravni cija normala sa
trcnutku i uslovima za pojavu plasticnih dcformacija? Eksperimenti koordinatnim osama zaklapa isti ugao) 't okt definisan izrazom ( 17)
pokazuju da jc odgovor negativan. Na primjer u slucaju cistog smicanja:
J
dostigne odredenu vrijednost ( 'okt ) T . Posto je

cr1 = - cr2 i cr3 = 0 do pojave plasticnih deformacija dolazi znatno prije, a u
slucaju: cr1 = cr2 = cr3 = -p znatno kasnije nego sto je definisano uslovom
= J:. J( cr 1 -cr 3 ) +(cr2 -cr3) +(cr3 -cr 1 ) ,
2 2 2
(77). Oakle, osnovno pitanje sc sastoji u tome, koja od komponenata •okt
3
tcnzora napona iii kakva njihova konbinacija, pri slozcnom naponskom to se uslov pojavc plasticnih dcformacija prcma ovoj hipotezi svodi na
stanju je mjt.:rodavna za utvrdivanjt.: trcnutka pojavc plasticnih
cr u= crI -cr3 , (81)

2 2 2
tokt = tJ(crI -cr3 ) +(crz -cr3 ) +(cr3-cr I ) = (tokt)T. ;
odnosno
Kod ove hipoteze se iz uslova crI = crT, cr2 = 0, cr3 = 0 dobija (82)
a u = }iJ(crI -cr2) +(crz -cr3 ) +(cr 3 -cr1) ,
2 2 2
Ji zavisno od toga koja se hipoteza koristi.

JcrT = (tokt)T' Da bi sprijecili da se u razmatranoj tacki opterecenog tijela pojave
pa sc uslov za pojavu plasticnih ddormacija svodi na plasticne deformacijc neophodno je da je
2 cru <crT.
}iJ(cr I -cr3 ) +(crz -cr3 ) +(cr3 -crI) = crT (79) Obicno se ovaj uslov obezbjeduje sa odredenim koeficijentom sigumosti n
2 2
koji je veci od jedinice, pa se svodi na

Posmatranjcm izraza (78) i (79) lako sc uocava da jc uslov (79)
mnogo komplikovaniji od (78) kako po izglcdu tako i za kol'isccnjc u crT
< crdoz - (83)
prakticnim proracunima, jer je ncophodno naci sva tri glavna napona. au - - n ,
Imajuci u vidu da primjena (78) i ·(79) u prakticnim proracunima dovodi
do zanemarljive razlike od nekoliko procenata (najveca moguca razlika je gdje je cr doz tzv. dozvoljeni napon. Koeficijent sigurnosti maze da ima
l3 %) kao logicno sc namece pitanjc zasto jc izraz (79) konkurentah izrazu vrijcdnosti od l do 10 sto zavisi od raznih faktora (nctacnost pri
(78). Odgovor na to pitanjc sc sastoji u sljcdcccm. Ako u proracunu nekc dcfinisanju optereccnja, netacnost izradc, i sl.) i propisuje sc tchnickim
konstrukcijc koristimo hipotezu najveceg tangencijalnog napona moramo propisima.
\,. Izracunavanje nekih od dimenzija poprecnog prejeka iz uslova da
od tri glavna napona da utvrdimo koji je najveci a koji je najmanji. To
utvrdivanje u nekim situacijama nijc nimalo lako. Te situacije se odnose na izraz (83) bude zadovoljen naziva se dimenzionisanje.
slucajeve kada se razmatrana konstrukcija nalazi pod djejstvom
optcrcccnja koje se mijenja po razlicitim zakonima zavisno od uslova rada PRIMJER: Naponsko stanje u tacki tijela odredeno jc tenzorom napona
konstrukcije. Tada se cinjenica da trcba analizirati svc moguce slucajeve
.i
optcrcccnja i da za svaki od njih treba utvrdivati glavnc napone cr I i cr3 ,
pn.:dstavlja ncgativnost koja anulira prednost koja se sastoji u
jcdnostavnosti izraz (78). U tim slucajcvima izraz (79) ima prednost jer u
[55 -20 o [
5 OJ kN2 J
cm
0 0 0
njcmu premjestanje indcksa 1, 2, 3 ne izaziva njegovu promjcnu sto nas
oslobada od razmisljanja o tome koji je od glavnih napona najveci a koji je Odrcditi uporedni napon prema higotezama: najveceg tangencijalnog
napona i oktaedarskog napona.
na1manJt.
Obicno se lijcva strana znaka jednakosti u izrazima (78) i (79)
naziva ekvivalentni Jili ·u;�redni napon a u, pa se uslov pojave plasticnih
!)
4-h
dcformacija pri slozcnom naponskom stanju moze napisati analogno 5
uslovu (77) tj. kao s I
cr u= crT, (80)
gdjc je S'
-20
,..
§15. Glava I Otpornost materijala §16. Glava /I Otpornost materija/a
RJESENJE:
Posto je
5,96 kN/cm2
=�(5-20)� � �(5+20) +4. 52 =; {
2
cr1:cr3
_ · -20,96 kN I cm2
cr2 =0,
to je prema (78) OLAYA II
cru=5,96 +20,96=26,9 2 kN/cm 2 ,
MOMENTI INERCUE RAVNIH POVRSI I
odnosno prema (79)
cru = �j(5, 96 -0) +(0+20, 96 ) +(-20,96 -5,96 )2 =24,49 kN/cm2

2 2
§ 16. Staticki momeoti i momenti inercije [
v2
PRIMJER: Odrediti kod kojeg Oll'tri naponska stanja prikazana na slici je Pojam statickih momenata. Koordinate tezista ravne povrsi povrsine A
· najvcci uporedni napon prema hipotezi najveccg tangencijalnog napona. ,: (sl.1) se odreduju na osnovu poznatih izraza
'--- ·\
i
f
XT = � xdA YT = �f ydA (l)
?,00 ',()J KlJ

�00 �t. 400 CJY)1.
�
Boo Boo 600_ 600
I .
l�T :�
a) b) c) 0 I
RJESENJE: 'l:.
a) cr u = 800-100 = 700 kN I cm 2
sl.1
b) cr u =6 00-(-100)=700 kN I cm2 gdje su: x i y koordinate proizvoljno uocene elementarne ravne povrsi
c) cr u =750 -0=750 kN/cm 2 povrsine dA, a T teziste ravne povrsi. Dakle, da bi za neku ravnu povr�
.-
·� §16. Gluva II Otporrwst 11wti:riju/a §16. Glav" JI Olpornost materija/a
mogli da odredimo koordinate tczista XT i YT neophodno je da znamo

sljedcce njene geometrijske karakteristike
h T
r;
1 +"l
"5
f
. A= dA [L2 ], Sx = f ydA [L ],
2
Sy = f xdA [L ]
3
(2) 0
A A A
gdje su: A povrsina ravne povrsi, sx staticki moment ravne povrsi za osu X, RJESENJE:
-r ex..
------ ":r:
Sy staticki moment ravne povrsi za osu y, i L dimenzija duzine. Na osnovu _a h ah2 ha2
prethodno definisanih geometrjskih karakteristika ravnc povrsi tezistc ( x,y ).· XT--, Y.T = - A = ah S =- S
y-2
-
2 2, ' X 2 '
ravnl.! povrsi mozemo odrediti na osnovu izraza
�.,/
...
Sy S
(1;,ri): ST=O, TlT = O, S _= Sr =O,
1; i �
XT = A, YT = x
A . (3) .
Ose I; i Tl SU tezisne ose.
Za konkrctan oblik ravnc povrsi, A, Sx i Sy mozemo, na osnovu (2),
sracunati direktnim integraljcnjem i na taj nacin odrediti koordinate
teiista. Medutim, ako je oblik ravne povrsi dovoljno jednostav a'n (npr. • Statick.i momenti sloiene ravne povrsi (ravna povrs koja se sastoji
pravougaon ik, krug, trougao i sl.) tako da joj unaprijed znamo polozaj iz vise jednostavnih ravnih povrsi) u odnosu na proizvoljno odabrane ose x
tezista T (tzv. jednostavna ravna povrs), onda nam izraza (3) pogodno i y jednaki su zbiru statickih momenata pojedinih jednostavnih .ravnih
povrsi u odnosu na te iste ose tj.
mogu posluziti da odrcdimo staticke momente rav ne povrsi Sx i Sy tj.
Sx = YTA, Sy= XTA . (4)
Sx = I six = S 1x + S2x +S3 x +..:. +snx
Osohinc statickih momcnata i=l

(5)
Sy= LS iy = S 1 y + S 2 y +S 3 y+.... +Sny
• Vrijcdnosti staticki h momenata za ose koje prolaze kroz teziste i=l
SU jcdnakc nuli. Te osc SC zovu teiisne (centralne) ose.
Dokaz. Saglasno (2) i sl. 2 je
Prethodna osobina direktno slijedi iz (4) za XT=YT= 0.
Sx = JydA = J ydA + JydA +...=S1x +S2x +S3x +... =I Six

_ PRIMJER: Za pravouga'anik' prikazan na slici izracunati vrijednosti A A1 A2
i=l
statickih momenata za osc: x, y i �' T].

Sy =fxdA= f xdA + JxctA +...= S 1y + S2 y +S3y +...= ISiy•
t=I
A A1 A2
§16. Glava II Otpomost materijala §16. Glava II Otpomost materijala
gdje su: A 1 ,A 2, ... ,A0 povrsine jednostavnih ravnih povrsi a S1x,Szx,···,Snx

i S1y,S2y,...,S0y njihovi staticki momenti. 1 '1
� YT-1 T'1.
..,._
-•12 !
. ,) _
'
J-1
"lli . -. .� ...
/
T l
l:r t I
0
I
'): ., �
sl.2 0:0 T' I �
- [
Posto statickc momentc pojedinih jednostavnih ravnih povrsi mozemo, na -t I• -::t..Ti.
· osnovu ( 4), napisati kao
,..._
Six = Y�iAi (i = 1,2,...) Siy = x TiAi RJESENJE: Unutar slozene ravne povrsi uocicemo dvije jednostavne
(i = 1,2 , ...), (6)
ravne povrsi: trougao sa tezistem T1 i pravougaonik sa tezistem T2. U
· gdjc su xTi i YTi koordinatc tczista Ti , i-tc jcdnostavne ravne povrsi, to na \
odnosu na proizvoljno odabrani koordinatni sistem x, y tezista T1 i T2 imaj u
osnovu (3), (5) i (6) slijedi da koordinate tezista slozene ravne povrsi
sljedece koordinate
odrcdujemo iz
T1 : xn = -20 cm, YTI = 10 cm
!
I Ai .
-LXTi A i LYTi A i (7) T2 : x n = 15 cm, Yn = 30 cm
XT - ' YT =
I Ai Na osnovu (7) je
x A +x (-20)60·30· l I 2+15 · 30·60 =

PRIMJER: Odrediti koordinatc tezista slozene ravne povrsi prikazane na xT = n 1 T2A2 = 3,33 cm
A1+A2 60·30 · 1/2+30· 60
slici. ·' 60 cm . 30 ., . YT-
_ YT1A1 + YT2A2 _ 10· 60·30 · 1/2+30-30·60 -
-
_
23,33 cm
A 1 +A2 60-30-1/2+30·60
30 Kroz teziste T ravne povrsi prikazane na slici cemo postaviti tezisne osc /
l;i l) .
30
Pojam momcnata inercije. Kao sto smo vidjeli staticke momente ravne Svi ovi momcnti inercijc ravne povrsi imaju dimenziju duzina na cetvrti
povrsi je bilo ncopho<lno dcfinisati da bi odredili koordinate tdista ravnc stepcn. Za konkretaq oblik ravne povrsi momente inercije mozemo
povrsi. Isto tako, u otpornosti matcrijala, pri analizi pujcdinih vrsta izracunati direktnom integracijom saglasno (8).
naprczanja grcdnog nosaca (savijanjc, uvijanjc, izvijanjc i sl.), sc pojavljujc
potn.:ba da sc u razmatranjc uvcuu tj. dcfinisu nckc novc gcomctrijskc PRIMJER: Za ravnu povrs u obliku pravougaonika dimcnzija b i h (sl.)
karaktl!ristikc ravnc povrsi: To su tzv. moinenti inercije iiivne pvvr§i. - · · · izracunati momcntc incrcijc za tczisnc osc I; i 11.
Definisu SC na sljedeci nacin
RJESENJE:
"l
Ix = f y2dA [L4 ], I y = f x 2 dA [L4 ]
J J
3
12 11 2 b �
h/2
bh3
l e, = rldA =2 b1 d = 3 ( 2 ) =
d�
A
(8) U 12 �
A
.
10 = dA [ L4 ], Ixy = f xydA [L4 ]

2
Jr
A A
gdjc su kao i ranijc x i y koordinatc proizvoljno uoccnc ekmentarnc ravnc
povrsi povrsine dA, a r rastojanje od pola Odo elementarnc povrsi (sl.3). J J
b/2
2h .!:
3
hb3
111 = l/dA = 2 hl/dl; = 3 ( 2 ) = 12
A Q h T '
J J J l;dl;
h/2 b/2
l c,11 = l;Ttdl; dTt =2 11dT\ = 0.

A -h/2 -b/2 b d'
bh ( 2 + 2 )
I T =. l e, +I = b h
T] 12
0 .::c Za jednostavne ravne povrsi, kao sto su pravougaonik, kvadrat, krug,

trougao, kruzni isjccak, kruzni odsjccak, trapcz i sl. prethodno dcfinisani
momenti inercije su izracunati i dati su u Tablicama iz otpornosti
sl.3 materijala (npr. Tablice iz otpornosti materijala od Dr. Danila Raskovica,
Momenti inei-cije definisani'sa (8) sc nazivaju Gradcvinska knjiga, Beograd). Tako na primjer za ravnu povrs oblika
kruga i trougla je 3-....."l
Ix· aksijalni rpo!Ilent ine_rcijc ravne povrsi za osu x
ly· aksijalni moment inercije ravne povrsi za usu y le,= 11] = ,
1tD4
l t,11 = 0, 1 =
1tD4 f % I .:i
I 0 - polarni moment inercijc ravne povrsi za po1 ·o
64 <> 32'
bh 3 hb3 b2h 2
lxy · ccntrifugalni moment inercijc ravnc povrsi A za ose xi_ y. Is = �, 11] = 36' 1s11 =
72'
36
§16. Glava ll Otpomost materijala t <
§16. Glava JI Otpomost materijala
Promjcna momcnata inercijc pri trd.IlSlaciji i rotaciji koordinatnog

sistcma. Sada cemo razmatrati sljedeci problem. Pretpostavimo da su nam
s
Go
poznati momenti incrcije ncke ravne povrsi za njene tezisnc ose i ri (sl.7)
(na primjer to je slucaj kada za neku jednostavnu ravnu povrs iz Tablica iz
otpomosti materijala procitamo momente inercije za tezisne ose ).
Problem se sastoji u izvodenju izraza za izracunavanje momenata inercije
za nckc proizvoljno postavljcnc ose u i v (sl.7). Postavljcni problem ccmo
RJESENJE: rjesavati iz dva koraka: prvu cemo izvesti izraze za odredivanje mumenata
Saglasno (9) je
s
, inercije za ose x i y koje su paralelno pomjerene u odnosu na i TJ, a zatim
Ix = Ixl - Ix2, ·1
... i,
¢emo izvesti izraze za odredivanje momenata inercije za ose u i v koje su u
gdje je Ixl aksijalni moment inercije kruga precnika D a lx 2 je moment odnosu na x i y zarotirane za ugao cp.
inercije kruga precnika d kojeg treba da oduzmemo od velikog kruga da bi
dobili ravnu povrs u obliku prstcna, pa je
1:1- X '°1
= 1tD4 - 1td 4 �( 4 - 4 )
I = D d
X 64 64 64 � �
• Aksijalni moment incrcije Ix za proizvoljno uoccnu osu x (sl.6)
sc ne mijcnja aka se citava povrs ili pojedini njeni djclovi tran'slatorno
. pomjere u pravcu paralclnom uoccnoj osi x.
<lT 11
--r··.--,1 0 -�
I �°X
I
I i)G
I
"' "'
'
I
� sl.7 sl.8
I / -
a) Translacii�_ koordin,_qm.Q�g_.$js�mf!.:
.. -·-�
Za ravnu povrs, prikazanu na sl.8
povrsinc A, poznat nam je polofaj (koordinate) tezista u odnosu na ose x i
.
-,-
1
s
ytj. xT> 0 i YT> 0. Ako smo sa i ri oznacili tezisne ose za njih su staticki
momcnti S c. i S11 jcdnaki nuli, tj. S c. = S 11 = 0. Takodc prctpostavljamo da
su nam poznati momenti inercije za ose) i I)'} koje su paralelno pomjerene
I
u odnosu na osex i 1·
Posto jc x = xT + l; i y = YT + TJ to polazeci od (8) dobijamo
sl.6
)
<•
.,., PRIMJER: Primjcnom Stajncrovc tcorcmc naci momcntc incrcijc

Ix = f r dA= J(yT + rJ) dA= Jri dA+2yTJridA+y/fdA = Ix, Iy, I xy i Io ako su poznati odgovarajuci momenti inercije za tezisne ose
2 2 2
I; i 11, za pravougaonik prikazan na slici.

A A A A A
· = Ii; + 2yTS1; + y}A,
RJESENJE: -- ----
A
f
ly = J x 2dA= (xT + 1;)2dA= f 1; 2dA+2X
A
T
A
fsdA + x/ fdA=
A
Posto je
b h bh 3 hb3
1
A=bh , 11; = I 1;1] = 0, IT = b h )
A bh ( 2 - 2
XT
111 +2 xTS11 + x}A , 2, YT
2, 12, 111 12, ·� 12
= = =
=
!, na osnovu (10) dobijamo
f f
I xy = xydA= (xT +l;)(yT +rr)dA=
bh 3 h bh 3 T 1-J f "7
I x =- +( - bh ---
2
J
•
12 . 2 3
A. A
f 1;rpA+ xT f rpA +yT J1;dA++x TYT f dA =

h ��- . •I •
hb 3 b hb 3 T
Iy =-.- +(_ r bh _-- I ., �
12 2 3
A A A A
= I1;11 + xrS 1; +YTS11 + XTYTA
I '<t !
Io Ix + I y = I i; +111 + 2 (yTS + x T s,J +( x/ + y/ )A=

bh b2 h 2
Ixy =0+--bh--��
4
10 ' .x
22
--
=
1; b
I T +2( y TS1; + xTS11 ) + r/A
bh
Io= (b 2 +h 2 )+[(�) +(l1.) )bh = bh(bz +h.2 )
=
2 2
odnosno
12 2 . 2 3
Ix = I i; + y/A, I y = 1,1 +x/ A PRIMJER: Za trougao prikazan na slici naci aksijalni moment inercije za
lxy = 11;11 + X TYTA, I 0 = I T + r/A
(10) osu x.
r 'l
I ..,_ = 1 \ 1r 'h /).

Jcr Je Si; =. S = 0 za tezisne ose I; i ri. Izrazima ( 10) je
11
Stajnerova teorema. Momcnti inercije za osc x i y koje
0
definisana tzv. RJESENJE: 1 . T \ • v..;· A
:t
su paralclno
pomjcrene u odnoru na ·'tczisne ose I; i ri jednaki su zbiru odgov bh 3
Posto Je I c, = -, h bh
arajucih
v •
YT=-, A=- to na osnovu (IO) JC
·
36 3 2
tzv. sopstvenif_i (1 , I , 1 , I.r)
i poioiajnih (x/A, y/A, xTyTA, r/A)
rri
,.., :..... ...._
momc;nata inercijc.
. 1::,
, 11 1::,11
I =
X
bh 3 � _l
36
+( ) bh =_l hh3
2
3 2 . 12
�, I h
r-----=-b-l-; _Jx
�·
j /
' §16. Glava I1 Otpornost materijalu §16. Glava I1 Otpomost materijala
PRIMJER: Za ravnu povrs prikazanu na slici odrediti momentc inercije za

I 11 = I ,,1 +Si-1 A1 +I ,,2 +�h A2 ,
tezisne ose I; i Tl· Teziste ravne povrsi se nalazi u tacki T.
l.;11 =I ,; 1111 +snrinA1 + I ,; 2112 +ST2TlT2A2,
gdje su: STJ i TlTJ koordinate tczista T1 ravne povrsi l u odnosu na osi;
� i ri, ST2 i 11n koordinatc tdista T2 ravni; povrsi 2 u odnosu na istc.: osc.
Dakle
2.
· 3
I� = 60 · 30 +(-13 3) 2 ..!_ 60 . 30 + 30 60 + 6 72 · 30·60 = 82 5· 104 cm4
3
rq ., 36 ' 2 _ 12 ' '
r
3
I = 30·60 +(-233)2 .!.60 -3 0 + 60·30 +1 1?2 -30 -60 =105·l04 cm 4
3
·-�l
?i)
11 36 ' 2 . 12 ' .
Tz. 1,1
602 · 30 2 l
r
f�
4
+(-23,3)(-13,3)-60·30 +11, 7 · 6,7 · 30 -60 = 46, 5 -10 cm
4
I i;,1 = n 2
30
h) Rotac;JiE koordinatnog sistema. Pretpostavimo <la su nam za konkrctnu
) 1 23,3' ravnu pov�s poznati momentCinercije za par osa X i y koje se presijecaju u
tacki O (ne morn se poklapati sa tczistem ravne povrsi T). Treba <la
60cm I 30 odrcdimo momente im:rcijc za ose u i v koje su u odnosu na polazne osi; x
i y zaokrenute za neki zcljeni (zadati) ugao cp (sl.9). Dakle, poznato jt:
I x , l y , I xy i cp treba da nademo lu , I v i luv .
RJESENJE: Ravna povrs prikazana na slici je slozena ravna povrs. Unutar
njc sc na razne nacine mozc uociti vise jcdnostavnih ravnih povrsi. Uocimo
dvijl.! jcdnostavnc ravnc povrsi: l trougao i 2 pravougaonik. lmajuci u vidu
(9) vazi
.
�____.
· -
--4 dA
1 1; =I�+I�, 111 =I�+I;, 1sri = 11;11I 12
+ sri' X
.
gdJC su: 11;,1
1111 , 11l;ri m?mcnt1. .merc11c
..
ravnc povrs1 1, a 121;, 1211, 1 2ri
v·
,---- ,.
....-'1'\\l' �l,l
_.,,,,,
s \\ \)....
.,...
,. I�
/ I
momenti inercije /av�e povrsi 2. Posto su tezisne ose 1; 1 , l'l i i 1; 2 , 1'1 ,..,'\
2 __..........--" . I H_
ravnih povrsi 1 i 2 paralelno pomjcrcne u odnosu na ose I; i Tl to na \
I <I ,;c
osnovu Stajnerove teoreme ( l0) vazi
I i; =l 1;1 +1li-1A1 +11;2 +ri}2 A2,
sl.9
§16. Glava II Otpomost materijala §16. G/ava II Otpomost materijaia
Veza izmedu koordinata u i v i koordinata x' i y je prethodne izraze mozemo napisati u obliku
u = XCOS<p +ysin<p
{
v = ycos cp - xsm<p, '

pa je Iu , Iv= f (Ix+·Iy ) ± ( f( Ix - ly )cos2cp - Ixy sin2<p),
(11)
lu = v dA = (ycos<p-xsin<p) dA =
f 2
f 2
luv = .!. (Ix- ly )sin2cp +Ixy COS 2<p.
2
Lako sc mozc pokazati da je
A A
=cos2 <pf y 2dA-2sin<pCOS<pf xydA +sin2 <pf x2dA lu +Iv = Ix+ ly = C 1 =const
A A A Iu lv - lu v 2 = lxly - lxy 2 = C2 = const
'<., Prethodni izrazi ne zavise od ugla <p sto znaci da se ne mijenjaju sa I
Iv = u 2 dA = (xcos<p+ y sin<p)\JA =
f f rotacijom koordinatnog sistema pa ih zovemo invarijante momenata I
A A inercije. Oni se mogu pogodno koristiti umjesto dva od tri izraza (11).
Prema tome na osnovu (10) i (11) mozemo za neku ravnu povrs
= cos2 <pf x2 dA +2sinlpcos<pf xydA +sin2 f y 2dA (sl.7) sracunati momente inercije za proizvoljno postavljene ose u i v ako
.f,,
su nam poznati momenti inercije za tezisne ose !; i 71, povrsina ravne

A A A
I uv = uvdA = (xcoscp+ y sin<p)(ycos<p- xsin<p)<lA =

f f figure A, koordinatc xT iYT tezista T ravne povrsi u odnosu na tacku 0
kroz koju prolaze ose u i v i ugao <p za koji su ose u i v zarotirane u odnosu
na osc x i y koj<; prolaze kroz tacku O a paralelne su sa tezisnim osama
A A
s i 1'1·
= sin<pCOS<p(f y2 <lA - x2 dAJ +( cos2 <p-sin2
f <p) f xydA PRIMJER: Za kvadrat prikazan na. slici dimenzije a izracunati momentc
o<lnosno
A A A inercije za OSC U i V.
RJESENJE: Za ravnu povrs u obliku kvadrata momenti incrcije [
•
r
I u = Ixcos2 <p + l y sin2 <p-2Ixy sin<pcos<p v l ::, , 1 11 i 1 ::,11 za tezisne ose s i l1 su
Iv = lx sin2 <p+ ly cos2 <p+2Ixy sincpcos<p ,/ a4
I; = 1 11 = l2, 1;11 = 0.
I UV = (IX -Iy )sin;ncosin+I
. , T xy (cos T
2
in-sin 2 1p)
lmajuci u vidu ct)jc ,
T
Na osnovu (10) za xT= -,YT= -, A = a2 jc

a a
2 2 � -::x:
cos <p= .!.(1 +sin2cp ), sin <p = .!.(l - cos 2<p)
2 2 +(f
2 2
Ix = + (2) a2 = ly = �:
a4 a 2 a4 .
4
12 3
)\2 =�
sin2cp = 2sin<pcos,p, cos 2cp = cos <p- sin tp
( ) 2 2 ·
§16. Glava II Otpornost materijala §16. Glava II Otpomost materijaia
f
. aa a4
r
Ixy =0+-�a.2 =- l uv = ..!..(82 ,5-10 5)sin60 +46 , 5 cos60 = 13, 51 cm4
° °
22 4 2
Na osnovu (11) za cp=4 5° je
1 a4 a4
J
l a4 a4
J a4 a 4
Iu - ( + + ( - cos90 - sm90 =u
a . 0
23 3 23 3 4
=
§17. Glavne ose i glavni momenti iner.9.i_e
· l a4 a4 ) l a 4 a4 ) a a4 . a 7 a4 Iz (11) se uocava da sc momenti inercije l u , Iv i Iuv mijenJaJu sa

Iv = ( + - ( - cos90 + sm 90 =
23 3 23 3 4 12 promjenom ugla <p. To znaci da ce za razne vrijednosti ugla <p imati
razlicite vrijednosti. Pos matrajuci, na primjer, mo ment inercije l u kao
IUV =
_
..!.(
a4 --�
2 3 3
)sin90 - 0. sin90 =0
° ° funkciju od ugla <p, tj.· Iu =Iu ( <p), i ma s misla ·octrediti ugao <p = a pri
koje m aksijalni mo ment Iu i ma ekstremnu vrijednost. Potpuno analogno
PRIMJER: Za ranije raz matranu ravnu povrs naci Iu , Iv i Iuv ako Je kao kod analize ravanskog stanja napona §8 tu vrijednost dobija mo iz
r usI ova
=<l q,
pa vazi
'
............
(A,
'{> 21 xy
tg2u = �- , (13)
Ix -Iy
odnosno
1 21 xy
RJESENJE: Od ranije su nam poznati mo menti incrcijc za tezisne ose a= -arctg( ), (14)
2 Ix - l y
I; i ll: Ii;= 82, 5 c m4,· ITJ =
· 105 c m.4, I1;11 = 46,5 c m4, pa jt:
1 J ' '
pri cc mu jc a E(-45",45 ).
° "l
I · 1; 47, 85cm4
l u,Iv =-( 82,5-105)± (-(82,5-105)cos60 -.46, 5 sin60 ) = {
° °
2 2 139,6 5 cm4 a:
0
sl.10
}
Ugao a. maze biti pozitivan i negativan, zavisno od �rijednosti momenata I PRIMJER: Za. ranije razmatranu ravnu povrs izracunati vrijednosti
inercije Ix, Iy i Ixy i od znaka momenta inercije lxy (sl.10). Iz cinjenice da glavnih tezisnih momenata inercije i odrediti polozaj glavnih tezisnih osa
t merc1Je.
je zbir aksijalnih momenata inercije l u + Iv = C 1 konstantan slijedi, da ako
za a. = <p jedan od aksijalnih momenata inercije ima najvecu vrijednost
drugi ima najmanju. Iz (12) se uocava da jc centrifugalni moment inercijc
za a. = cp jednak nuli tj. l uvlcp=a = 0. Osc za koje aksijalni _mo_�nti inercije
imaju ekstremne vrijednosti, a centrifugalni j.e__j_e_dnak nuli su tzv. gjgy _ng
-;;;;_i�jJe. �if alni IDQnwnti inercije z.�. gLa_yo _ �o�_ins:J.cijSLllll tzy._glgvf)i t 2
momenti in.ercije. Ukoliko se glavne ose inercije presijecaju u tezistu ravnc
povrsi onda. se rad10 glavnim 'teii.snim osama inercije i glavnim teii.snim 'J
------
momentima inercije. -
Imajuci u vidu (13) i (11) mozemo eliminisati ugao <p=a i
.
vrijednosti glavnih momenata inercije izraziti samo preko Ix, Iy i lxy ,

Postupkom koji je potpuno analogan postupku opisanom u § 8 dobij�mo IUESENJE:
OJ ranije znamo da je
1 1 2
11 ,12 = (Ix +Iy )± vI(Ix -Iy ) +41xy Ii; = 82, 5 cm 4, Ill = 105 cm 4, l !;TJ = 46, 5 cm4 ,
2 2 (15)
112 = 0, pa, posto je 111 > I;, pri rotaciji za ugao a. osa I; prelazi u osu 2 a osa 11 u
pri cemu, ako je Ix > Iy osa x rotacijom za ugao cp=a. prelazi u glavnu osu 1 osu 1. Yrijednosti za a., 1 1 .i 1 2 su
a osa y rotacijom za ugao cp=a. prelazi u glavnu osu 2. Ako je Ix < ly
rotacijom za ugao cp=a. osa x prclazi u glavnu osu 2 a osa y u glavnu osu 1.
. 1
a. = -arctg( -
2 . 46, 5 =
) 38 , 20
2 82, 5 -105
Posto je centrifugalni moment incrcije Ixy jednak nuli za par osa xi
y od kojih je bar jedna od njih osa simctrijc ravne povrsi, a imajuci u vi<lu 1 l 141, 59 cm 4
�(8 ! ) 2 .
l 1 ,I2
2 (82:, 5 +105)± 2 2, 5 - 05 _ +4 46, 5 = {45, 91 cm4
2
=
da je centrifugalni moment incrcijc za glavnc osc 1 12 jcdnak nuli,
zakJjucujcmo da su osc simctrijc ravne povrsi ujcdno i glavne osc incrcijc
te ravne povrsi. PRIMJER: Pomocu Morove krufoice odrediti a., 1 1 i12 ako je poznato
(
Morova kruinica inrcije sluzi da se grafickim putem, ako su poznati a) Ix = 4526 cm 4 , IY = 2331 cm 4 , lxy = -2430 cm 4
momt:nti inercije Ix, Iy i Ixy odrede polozaj glavnih osa incrcije tj. ugao a i
b) Ix = 82, 5 cm 4 , I>'. = 105 cm4 , l xy = 46, 5 cm4
vrijcc.lnosti glavnih momenata incrcijc tj. 1 1 i 1 2• Konstrukcija Mor-ovc
krufoicc incrcijc vrsi sc potpuno analogno konstrukciji Mor:ov<.: kruznicc IUESENJE:
napona (§8).
.
a) UM.K =
1000cm 4
1cm
. x+
, X-)> 1, y� 2 C: I Iy = 3428 ,5cm4
2
a)
1- 1"
.., b)
,�
4
R: a.= 32,5 , 1 1 = 6000cm , 1 2 = 800cm 4
°
I
1,1
20cm 4 Ix + l y '1
,�
b), UM.K = . , X-)>2, y-)>1 C: = 93 ,75cm 4
1cm 2
R: a.= 38,2 , 1 1 = 141,59cm 4 , 1 2 = 45,91cm 4
°
8
��,s o-
��
0,B
2. /��
/
!· -
/1'
I
""
l B cm
;1,�
I. -1
);:.
//,,/
__
I
) , :rem
I
I
I
·4,
/'� ' I
I�-Q_, .. C '2 J I
�- i,C ,--.,,....,_�
1: i
--x. I� 'ii
i'
L
I
1,
I RJESENJE:
/,r(
a) Is =Isl+'li-1A1 +1 1;2 +'li-2A2 +1 1;3 +11hA3 =
/' ;
··--/:!,,-,'\ // ! 3 · 3
0 8 13 8
3
=�+7452 ·7·11+�+(-745)2 ·7·11+ • ' • +0=10315.0cm 4
•
\
t I::i."J
12 ' ' 12 ' ' 12 '
'
I //
I.
_,,/ I 1 ,, = 1 11 1 +l;}iA, + 1,1 2 +l;i-2A2 +1 113 +l;}3A3 =
i' "
//
..--;;_;o_ T� C / I-a � 3 3
= 7 ·l, l +312 ,7,11+1 • 1 '7 +3 12 · 7·11+13 • 8 · 0,S +0= 2ll 47cm 4
3
I1.. ; / I, 12 ' ' 12 ' ' 1 2 '

�, I I l1;TJ = I1; 1 TJI +sn 11nA1 +I1;2TJ2 +ST21lT2A2 +I1; 3ri3 +ST311T3A 3 =
I • '\' I
I,
I
:,
' I ( 3 ,1)· 7, 45.7· 11
0+- ) 7·1 ,1+O+O= -355,66cm
, +O+3,l ·(-7,45· 4
.·Tc1. �--"
a) M b) It, > 1 11 =:>(I;-), 1, 11-), 2);
PRIMJER: Za ravne povrsi prikazane na slici odrediti polozaj glavnih
centralnih osa inercijl! i izracunati vrijednosti glavnih centralnih momenata 2·(-355• 66 ) )=
a=..!.arcP(- 20 47°
inercije. Uporediti dobijcne podatke sa odgovarajucim podacima u 2 g 1031, 5 - 211, 47
standardnim (tablicama).
§17. Glava II Otpomost materijala §18. Glava Ill Otpomost materija/a
S.
;
1 1 ,1 2 =_!_(1031,50+211,47)± _!_ J(1031,5-211,47) +4·(-355,66) =

2 2
· 2 2
1164,26 cm4
I1, I2 = {
. 78,71 cm4
Podaci za profil 216 iz DIN 1027 su: I 1; = 1050 cm4 , I 11 = 211 cm4 , GLAVAIII
I !;TJ = -358 cm4, a.=19,65° , 1 1 = 1180 cm4, 1 2 = 79,5 cm4 AKSIJALNO NAPREZANJE GREDNOG NOSACA
b) Rezultati su /
XT = YT = 2,37 cm
§ 18.Naponi i defonnacije
1 1; =I TJ = 88,98 cm4 �
Pod aksijalnim naprezanjem grednog nosaca podrazumijevamo
IsTJ = -59,26 crn 4
takvu vrstu opterecivanja (naprezanja) grednog nosaca kada sc u
a.;:: 45° L
f
proizvoljno uocenom poprecnom preseku od svih mogucih unutrasnjih sila
1 1 = 148,24 cm4
i'
i momcnata pojavljujc samo aksijalna sila F2 (sl.l). Zakljucke o izglcdu
tenzora napona i tenzora deformacije, u nekoj proizvoljnoj tacki grednog
�-
1 2 = 29, 72 cm4
nosaca, izvcscemo na bazi sljedecih pretpostavki koje imaju fizicki smisao i
ra:'1/�
Podaci zu profit L 80x80xl0 pn:ma JUS C.BJ.101 su: r� = r 11 -= 87,5 cm4 opravdanje.
• Gredni nosac, opterecen na aksijalno naprezanje. (npr.
1 1 = 139 cm4 , 1 2 = 35,9 cm4 zatezanje), deformisc se tako sto mu sc ukupna duzina povccava i pri tome
sc krajnji poprecni presjek pomjera. u desno. Stap prvobitne duzine I cc
,rz. �' promijeniti svoju duzinu za ill. Isto kao sto se krajnji poprecni presjek
rrz pomjera u uzdufoom pravcu tako se i bilo koji proizvoljno uoceni poprccni
2. M\ I� •)1 '2. '?2. presjek pomjera u uzdufoom pravcu. Pretpostavicemo <la poprecni
1 pn:sjeci, nakon deformisanja grednog nosaca, ostaju ravni i paralelni svom
"111 prvobitnom. polofaju (Bernulijeva hipoteza ravnih poprecnih presjeka). Ako
na nekom mjestu grednog nosaca uocimo, prije deformisanja, duz ab I
tluzine dz, nakon deformisanja nosaca ona ce preci u polofaj a'b' Ucr jc / '
.· ,��) prcsjek A-A presao u A'-A' a prcsjek B-B u polofaj B'-B') i pri tome cc se
1r1 .If/� �
T2 njcna duzina povccati sa dz na dz+ Ll(dz). Linijska deformacija u pravcu
�2
1 .. use z je
i)T: I ,,T;;.I n �, 1; �1 x'
Ez =
Ll(dz)
� (1)
§18. Glava Ill Otpomost materijala §18. Glava III Otpomost materijala
<leformisanja nosaca a samim tim i elementarnog kvadra, elementarni

I
� ,, kvadar zadrfava oblik kvadra sa izmijenjenim duzinama ivica (sl.2).
'//afO ) Posljedica ove predpostavke je da su ugaone deformacije jednake nuli, jer
F �
t_
·}
ncma promjene prvobitnih pravih uglova izmedu ivica kvadra u pravcu osa
--I.
I x, y i z. Dakle
'
\.
Y xy= Y yz = Y zx=O . (3)
• Na kraju ccmo pretpostaviti da se na stranama elementarnog
-�
A IA IB s'
L---+
1 kvadra (sl.2) nece pojaviti bocni naponi crx i cry jer gredni nosac nije
,. +:--t-�----,---.I F :r optcrecen bocnim opterecc.!njem ( optcrecenjem u pravcu osa x i y ). Dakk
. '-b-' b'·-·-· --
'/,
�
.
-- J crx = cry=O (4)
A it.' B I B' -,
l ... jdit¥1. I�I Imajuci u vidu (2), (3) i (4) iz izraza (74) §14, kojima je definisan uopsten
Hukov zakon, zakljucujemo da je
'd
crz = crz(z) = E·Ez(z)
sl.l •xy= •yz = •zx =O (5)

Ex = Ey = -VEz,
l
1 odnosno da tenzor napona i tcnzor deformacije za proizvoljno uocenu
tacku grednog nosaca imaju izglede
:J �].
o o -VE 0
:x:
i� cr= o o
0 0
Ea [ �' -VEz
0 Ez
sl.2 • sto znaci da se radi o jednoosnom naponskom stanju.
Jasno je da deformacija Ez zavisi u<l toga na kojcm mjcstu nusaca smu f Vczu izmcdu jcdinc konponcntc tenzora napona cr z koja · je
I
uocili duz duzinc dz, Lj. 'Cz = c)
. z). Takodc j<.: jasno da Cl: Sl: SVC duzi duzi11c razlicita ml O i spoljasnjcg aksijalnog optcr<.:ccnja (F1 ,F2 , ... ,F; 1 ) ccmu naci
dz, koje mozcmo <la furmiramo spajajuci tack<.: a presjcka A-A sa rako sto cemo razmatrani grcdni nosac prcsjcci na nekom proizvoljnom
mjcstu i posmatrati ravnotczu lijevog iii desnog <lijcla (sl.3). U proizvoljno
o<lgovarajucim t.tck.ama b presjcka B-B, izduziti za istu duzinu Li(dz) Uer
uoccnoj tacki poprecnog presjeka, povrsine dA sa koordinatama x i y,
su presjeci A'-A'i B'-B'paraldni sa A-Ai B-B) pa zakljucujemo da je
tljcjstvuje napon cr z a na dio nosaca koji razmatramo <ljejstvuju npr. silc
Ez;t:f(x,y)=f(z) (2)
• Dalje cemo pretpostaviti da sc elcmentarrii kvadar, sa kojim (F1 ,Fz,... ,f.J.
predstavljamo okolinu razmatrane tacke, deformise tako da i nakon
,.,.-'
§18. Glava III Otpomost materijala §18. Glava III Otpomost materijala
f crzdA - Fz = 0.
A
Prva dva uslova ravnoteze su zadovoljena ako su ose x i y tezisne
I
. r<.
�·
- ose (Sx =Sy= 0) tj. ako osa z prolazi kroz teziste, - a iz trcceg u.slova
-r--
I
-· ...;._.
• -po,
� dobijamo izraz za odredivanje jedine konponente tenzora napona a z tj.
� F 2 (z)
crz = (6)
A(z)'
·-·-.· -·-to
gdje je F2 aksijalna sila u razmatranom poprecnom presjeku nosaca . A je
�/
povrsina poprecnog presjek a velicine Fz i A mogu biti funkcije od z tj.
mogu se mijenjati po duzini grednog nosaca. Iz (6) zakljucujemo da
hdA normalan napon crz, u svim tackama jednog uocenog poprecnog presjeka,
� ima istu vrijednost koja se moze mijenjati po duzini nosaca (sl.4).
sl.3
. Imajuci u vidu da jc aksijalna sila Fz u nekom poprccnom presjcku
jednaka zbiru aksijalnih sila sa npr. desne stranc od prcsjeka, iz uslova .A
t;'�
Jt=.:r.
�j;
ravnotczc za dcsni dio nosaca dobijamo <la su uslovi

L Fix = 0, L �y = 0, L M = 0,
2 �
idcnticki zadovoljeni tj. da je l
L Fix = 0, L �y = 0, L Mz = 0,
S"' Mx = 0,�
a iz L "'My = 0 ,�,z
· "'F = 0 dobiJ. '·tmo i
f
J cr2ydA = P'z ydA = crzSx ·= 0,
,. ' . sl.4
I\ A
Imajuci u vidu (5) vazi
f cr 2xdA f
= crz xdA � crzSy = 0,
E2
cr
= �, (7)
I\ A
gdje je E-moduo elasticnosti materijala od koga je izraden gredni nosac.
Vrijednosti modula elasticnosti za ncke rnaterijale date su u §14.
§18. Glava III Otpomost materijala
'
.. §19. Glava Ill Otpomost materijala
l
l
..l.
Imajuci u vidu (1), (6) i (7) mozemo izvesti izraz za izracunavanje ; karakteristicne poprecne presjeke i utvrditi najveci 9d njih.
promjene ukupne duzine stapa, tako sto cemo izraz Dimenzionisanje se tada , s obzirom da se radi o linijskom stanju napona,
6 . vrsi iz uslova ·
1·
Fz(z) crzmax � erdoz· (10)
6(�z) = dz
E·A(z) Ukupno izduzenje stapa .1l u.1c u tom slucaju se odreduje kao zbir izduzenja
integraliti po duzini tj. u granicama od O do I, pa je pojedinih delova stapa, tj. kao
.
I Llli ,
'
I I n
.11 = 6(dz)= Fz (z) dz.
J J E-A(z) (8) .-,
-:5
Lllu1c =
0 0 i=l
U slucaju grednog nosaca sa sl.1, kada je Fz =canst= F i A(z)=canst= A, pri cemu se izduzenja pojedinih djelova ,1.Ji odreduju na osnovu (9), jer su
izraz (8) prelazi u na pojedinim djelovima i sila Fz i povrsina poprecnog presjeka A
konstantne velicine.
.11=_£!_ ( 9) Ukoliko se stap duzine I zagreje za 6t on ce se izduziti za .1J t , pri
EA. cemu je
Ukoliko se sila Fz iii povrsina poprecnog presjeka A mijenjaju po ·duzini .,,l
Lllt =Cl. • �t. J,
stapa (sl.5) izduzenje stapa .11 treba racunati prema (8), pri cemu
t gdje 'je a. [ l /° C] koeficijent temperaturnog sirenja materijala i on ima
prethodno treba utvrdirti zavisnosti Fz(z) i A(z) a zatim vrsiti integraciju. {
.1"
t razlicite vrijednosti za razlicite materijale.
-t-�--£�
§19. Staticki odredeni i staticki neodredeni sistemi
'1 . Za sistem sastavljen od stapova (grednih nosaca), opterecenih na
aksijalno naprezanje, kazcmo da je staticld odreden ako je broj jednacina
e� (2..
ravnotcze, koje mozemo postaviti iz statikc, jcdnak broju ncpoznatih
reakcija veza, koje sc iz tih jednacina odreduju. Ukoliko je broj reakcija
veza veci od broja statickih uslova ravnoteze onda za sistem kazemo da je
staticki neodreden. Broj koji pokazuje koliko je puta neki sistem staticki
neodreden jednak je razlici broja reakcija veza i broja jednacina ravnoteze.
Tako, neki sistem moze biti 1, 2 , 3 i vise.puta staticki neodreden. Da bi
sl.5 sl.6 ncki staticki ncodreden sistem mogli da rijesimo, tj. da o<lredimo sve
U slucaju tzv. stepenastog stapa, ka<la sc . poprccni prcsjek ''
rcakcij<..: vcza, ncophodno jc da sistcm jcdnacina, koji dobijamo iz statikc,
stcpenasto mijenja po duzini sl.6, u cilju utvrdivanja najveccg normalnog dopunimo sa odredenim broj<..:m tzv. dopunskih jednacina. Broj dopunskih
napona (crz )ma.x' treba sracunati normalni napon cr z na osnovu (6) za sve jednacina jednak je broju koji pokazuje koliko je puta sistem staticki
neodreden. Dopunske jednacine se formiraju iz sagledavanja deformisane
i·
§19. G/ava Ill Otpomost materijala ..
!
§19. Glava Ill Otpomost materijala
�
� ��i
'
'l,
konfiguracije sistema i uocavanja odredenih zavisnosti, odnosno veza,

l
,t.
izmedu pojedinih deformisanih elemenata, odnosno djelova, sistema. za z1 = o .

Zbog toga se kaze da se dopunske jednacine formiraju iz uslova slaganja · Fz O
dio 1: 6l(z 1 ) = 1 = { Fl
deformacija. ti EA za z1 � 1,
U narednim primjerima ce biti po�azano kako se rjesavaju staticki EA
odredeni sistemi i kako se formiraju dopunske jednacine i rjesavaju
staticki neodredeni sistemi.
·Fl .
�j _ za22=0
Fz2 . Fl F22 EA . .
dio 2: Af (z,)=Af (Z1 ll,, = -{
PRIMJER: Stepenasti stap opterecen je silom F kao na slici.
J
f'
.i
., +. EA EA + 2EA 3F I ,;. Zz.=I.
. 2EA
· a) Nacrtati dijagrame promjene: aksijalne sile, napona i pomjeranja po ii
. duiini stapa. Dijagrami promjene aksijalne sile Fz, normalnog napona cr z l'
�-
b) lzracunati vrijednosti najveceg napona i najveceg pomjeranja.

�·
t:
pomjeranja 111 su prikazani na slici.
Dato je:F=50 kN, A=2 cm 2 , l=lm iE = 2·l04 kN/cm 2 : b) Najvece vrijednosti normalnog napona i pomjeranja (izduzenja) su
'.
1
i-t � "•
·�
F 50
2A F crzmax =A - 2 =25 kN I cm 2,
,.f
= 3Fl = 3,50, 100=0 188 cm.
2EA 2,10 · 2
�·
'2 di max
�
{ 4
f'
. �:
� 11i:. ·· · · · · -· , · I t; t PRIMJER: Stap tezine G opterecen je aksijalnom silom F ka� na slii..:1

f
),
I�/)////)j///1)/i//:J@
· _·
: .._.· .• 11•;;I'..I 'f=/2A. I � Odrediti zakon promjerie normalnog napona crz(z) kao i ukupno izduzen_i
F/A11;: .
I·�
.. I
0 Q:t
r:t�e� · · · _· ?IFt./fJ.E>t stapa. Dato je: E (moduo elasticnosti), A (povrsina poprecnog presjeka)
i
l
1 (duzina).
I
i
i
0 i,
i ' RJESENJE: Posto je ukupna tezina stapa
RJESENJ E : G=yAI,
a ) Aksijalna sila Fz je ista u bilo kom poprecnom presjeku i jednaka je gdje je y specificna tezina, to je tezina dijela stapa duzine z jednaka
f
l.
Fz=F=const. Nqrmalni nap.oni u tackama poprecnih presjeka definisanih Gz=yAz,
. . I
t·
>,
koordinatamJ z 1. i 22 kao' na slici su •I1 paJe

' Gz = Gz/p.
F Aksijalna sila u proizvoljno uocenom poprecnom presjeku je
dio 1: crz = E., d.IO 2: crz =-.
A 2A
r..
Fz=F+Gz/1.
Pomjeranja . proizvoljno uocenih poprecnih presjeka definisanih
koordinatama z 1 i 22 kao na slici su
+
§19.· Glava III Otpomost materijala §19. Glava III · Otpomost materijala
f +cS
C)
Ao
... .1
. I � A=A(I)
l
:i! � RJESENJE:
Posto je
Normalni napon crz , u tackama proizvoljno uocenog poprecnog presjeka, Fz (z)

crz(z) =
JC A(z)'
a z = .....!.
F =-+--.F Q.z to se uslov crz (z) = cr = canst svodi na
A A A·l
Dijagram promjene normalnog napona je prikazan na slici. _
F (z) dF (z)A(z)-Fz (z)dA(z) -
Ukupno izduzenje stapa je dcr z(z) = ct[ z l = z 0,
A(z) A2(z)
L\I = J Fz(z)dz
odnosno na
= _l_J (F + a..:.)dz = Fl +--2!_.
EA EA O I EA 2EA
dA(z) dFz(z)
Dakle, izduzenje stapa usljed sopstvene tezine G jednako je polovini
0
F2 (z) ·
=
izdu?enja koje bi dobili _kada bi na slobodnom kraju djejstvovala A(z)
koncentrisana sila intenziteta jednakog tezini stapa G. Posto je dF2 (z) = dVy= A(z) ·dz· y, gdje je dV elementarna zapremina, to
JC
PRIMJER: Odre1iti oblik stuba, · tj. zakon promjene poprecnog presjeka
A=A(z) stuba, optcrecenog silom F kao na slici, tako da napon crz u
svakoj tacki poprecnog presjeka bude isti i jednak cr. �pecificna tezina dA(z) ydz y
= = dz,
stuba je ya povrsina poprecnog presjeka na vrhu stuba je A 0. A(z) Fz(z) er
A(z)
§19. Glava Ill Otpomost materijala §19. Glava III Otpomost materijala
'
f
+
odnosno (:
RJESENJE:
lnA(z)=l.z+C.
,,
i. U stapovima DB i DC pojavljuju se sile koje bi trebalo odn:·
cr <
ostavljajuci uslove ravnoteze za deformisanu konfiguraciju sistema. T
/
·r• [c _
?
lntegraciona konstanta C se odreduje iz uslova A(z)j =O = A0, pa je

z
C=lnA0 • f- .F -
S DB = SDC
2cos a. - !la. ,
( )
=
Dakle
· -z
A(z) = A0e a
y
.
'
;
t·,
gdje je !la. ugao za koji se, nakon deformisanja sistema,smanjio ugao a
slucaju kada se radi o malim deformacijama sistcma, kada Sl! ddormis:/
f konfiguracija malo razlikuje od nedeformisane konfiguracije, ugao !le
PRIMJER: Teret tezine F okacen je u tacki D o dva stapa istih duzina I, mnogo manji od ugla a. tj. !la.<<a., pa se u poredenju sa a. m,
istih povrsina poprecnog presjeka A i od istih materijala modula ,., zanemariti. To zna6 da su, sa velikim stepenom tacnosti, sile. u stapov 11
elasticnosti E, kao na slici. Qdrediti vertikalno pomjeranje tacke D, aka je ·' jednake _ . , . , . .
poznat ugao a..
'· F
l
l SoB =Soc =
2cosa.
a to su sile u stapovima koje smo mogli odrediti posmatrajuci ravnot.
-·-·-·
B O ·-·-
r c
�·
cvora D u nedeformisanoj konfiguraciji sistema. Prethodno rec
prestavlja tzv. princip pocetnih dimenzija koji za slucaj malih deforma
vazi u otpomosti materijala (§5).
i
'"t
\ I
"•:
'I Soe, Soc Da bi odredili pomjeranje DD' posmatracemo trouglove t::..OCD

� OCD'. Vaze sljedeci izrazi
\
� .. l 2 2
J-�6.,/ (oD) +(oc) = 1 2
�\.�
'�iJ1 2 2
( 0 D' ) + ( OC ) =(I + !ll)
2
rl ! f 4.
)Jv.t
�
:�
OD+DD'= OD',
j!
gdje je !ll izduzenje stapa DC. Iz prethodnih izraza dobijamo
cl.- 6 J. J.-6J.
'
D 2
(oD) +20D-DD'+(Do') +1 2 -(00) =i2 +2·I·!ll+!ll 2.
2 2
Imajuci u vidu da su velicine DD' i !ll beskonacno male velicine u odnl

D na duz OD iii na 'duzinu stapa I, mozemo ih zanemariti, pa SL 1
/ I I · prethodnih izraza dobija

0",� I
,............,.�l;; n'
§19. Glava III §19. Glava III Otpomost materijala
Otpomost materijala
RJESENJE:
DD'=�. a) Iz usl ova ravnoteze za cvor A nal azimo sile u stapovima
cosa.
Dakle, za male deformacije izduzenje stapa DC (analogno je i za dio DB) S0 = J3F = 69, 3 kN
odrcdujemo tako sto iz novog polofaja tacke D tj. D' povuccmo normalu
. .. . (a ne luk) na polofaj stapa DC u nedeformisanoj konfiguraciji. Pr<.!thodno Sc = 2F = 80 kN .
izveden izraz za odredivanje velicine DD' se sad Iako odreduje iz trougla Ll Naponi u celicnom uzetu i drvenom stapu moraju biti manji od dozvol jenih
DD'D" prikazanog na sl ici. Dakle napona
. . F
I = Fl
DD;;,,,�= 2cosa.
s c So o
(1 ;,. =_£_ -< crdoz O'o = -2 5: O'doz>
cosa. EA cosa. 2EA cos2 a 1... d2 1t a
4
PRIMJER: Drveni stap AC kvadratnog poprecnog presjeka i celicno uze paJe
AB kruznog poprecnog presjeka spojeni SU u tacki A i optereceni SU
tcretom F kao na slici. 4S 8
· 0 1td 2
a) .Dimcnzionisati stap i uze ako je dozvoljeni napon na pritisak za drvo d 2: 1--f-
7t,.. ·
= �
3'14 · 9
= 3 ,34 cm,
· .
Ac=-=
4
8,89 cm2
vdoz
�
cr�oz =250 NI cm 1 a dozvoljeni napon na zatezanje za celik ''
cr�oz = 9 kN I cm .
1 ! 69,3 , 103
=16,6 cm, A 0 =a2 =277 cm2
)
b) Izracunati horizontalno i vertikalno pomjeranje tacke A. a� Ht=
25 0
Dato je: F= 40 kN, AC= 1 m, E� =2· 10 4 kN I cm1 i Ed =·103 kN I cm 1 . b) Deformisana konfiguracija sistema je na sl ici prikazana isprekidanom
linijom. Tacka A, nakon deformisanja sistema prelazi u tackti A3 .
· Sc � . lzduzenje ce l icnog uzeta .1.JC i skracenje drevenog Stapa .1.Jo SU
K' �,, ' .A !At,. ,1A, A..�e ;;, ?,; Lil _ Se l e =

t - EcAc
80,100
J3 2 ,104. 8,89
2
=0,051 cm
, 1, o
So l o 69, 3 · 100
�
�-,..,. \ : r---1./ Lilo = =
E0A0 l · lOJ .277
= 0,025 cm.
,\: I ,'
I
Horizontalno i vertikalno pomjeranje tacke A su
�/A?, fH = AA2 = .1..10 = 0,025 cm
'"·"'.'"�-' . ·- - . .J
§19. Glava Ill · Otpomost materijala §/9. Glava III Otpomost materija/a
_ Aft Af0 _ 0,051 0,025 -

_ 2 3---+-
fv - A A ---+--r,:: O,143 cm. R Aa (R A -F)a (R -F+qz)dz (R A -2F+qa)
a
sina tga 0,5 l / ..;3 --+ +J A + =0 (b)
2EA EA 2Ea Ea
Ukupno pomjeranje tacke A je
lz (a) i (b) se dobija
f=�0,0252 +0,1432 =0,147 cm.
.
3 F
R A =-F, R· 8 =-.
--_?;'·
PRIMJER: Stepenasti celicni stap, kruznog poprecnog presjeka, opterecen 4 4

je silama F i osnom silom q=F/a kao na slici. b) Naponi u tackama pojedinih dijelova stapa su
a) Odrediti reakcije u osloncima.
-�
J,
R A - 3F
b) Nacrtati dijagrame normalnih napona. crAC =2A - 8A
c) Dimenzionisati s!ap ako je crdoz=10 kN I cm 2 . f
Dato je: F=20 kN, q=40 kN Im i a= 0,5 m. F

R A -F ---
crco = -
A 4A
�,. �-· .£�� h/- F-.J'.--3-f. _ � 1?s

A
cr
-
R A -F+qz_ 8:
za z=O
;
oE = - {
c 2A 3F
J
't
'A F D � E. F e> 't . za z=a
l 8A
().., (1. Cl,. Cl,. t
R A -2F+qa F
CIEB -
-
--
ffi'. l / 2A 4A
@
i!
i1, Dijagram promjene normalnog napona dat je na slici.

• ,,, . Xlll'III
F/4A ·1-.
f c) Najveci normalni napon mora biti manji ad dozvoljenog
"�-
3F
RJESENJE: 0zmax = -- � crdoz•
8A
a) lednacina ravnoteze je paJe
R A +R 8 -2F+qa=O., (a)
Sistem je jedan put staticki neodreden. Dopunski uslov, tj. uslov slaganja 3.20
dcformacija, se J formira iz. cinjenice <la ukupna duzina stapa i uakon
njcgovog deformisanja ostajc ncpromijcnjena, tj .
ct�� I
v�-v 8·3,14-10
=0, 977 cm.
.t.l uk =0=AfAc+ Afco + .6.loE + AfEB, PRIMJER: Stapovi. sistema prikazanog na slici su od istog materijala i
odnosno istog su kvadratnog poprecnog presjeka.
a) Odrediti sile u stapovima.
·1
,. ,: . •
b) Naci <limcnziju o poprccnog prcsjcka.

§19. Glave. Ill Otpomost materijala r
f' §19. Glava III Otpomost materijala
J
�
i"
'
]?
Dato je: F = 90 k.N, l == 1 in, crdoz = 16 k.N I cm2 i E = 2 -104 kN I cm2 . t.

f: .
\L SI_ --
_! = 2
S l _ _§!_
:(
1
EA _!_E A -EA
1f: 2 2
J Si
,_
iii
�cf J'
'· S3 = 2S2 -2S 1 (c)
/
/ , F [z (a), (b) i (c) dobijamo:
/
/ �r .
/ 8F lOF . 4F
/
,:·
S 1 = - = 80 kN, S2 = - = 100 kN 1 S3 = - = 40 kN.
/
'i•
.i,..
9 9 � 9
·t b) Dimenziju o kvadratnog poprecnog presjeka odredujemo iz uslova
/ t 5�
. /
/
'
4-�.£/:.
S ax !OF
/ crmax = m = 2 < doz,
90 - O"
.]
��·
@ l \,,- - Re, pa JC
A
,.;mm C
'L'"'.
77JT1r
A.e..i ,.t.· 6 � _/ !OF = (T09o=2 , 5 cm.
9crdoz V916
,,
.�'
RJESENJE: PRIMJER: Kruta greda opterecena silom F, vezana je pomocu dva ccli�
a) Iz posmatranja ravnoteze cvorova Ci B dobijamo sljedece jcdnacine za uzeta kao na slici. Dimenzionisati ufad aka je: F= 120 kN, I= 1 :·
odredivanje sila S 1 i S2
cr doz = 16 kN I cm 2 , A 1 = 2A 2 i E = 2 -104 kN I cm2 •
1 .. �,·
S2 -+S 3 = F (a)
2
t
'I
1
I'
S 1 - - S 3 =0 . J
. 2 (b) I
Sistcm je jedan put staticki neodreden. Deformisana konfiguracija sistema HI - ./', 1 I
je prikazana na slici'. Dopuns.ki uslov (uslov slaganja deformacija) je S2. ,1
1 I
J
I I
Lll3 =�-�. -,
�------
,1
cos60 cos60 A/.1 ,' I I A.e1 .!Jt.- ..- �
odnosno <, l I __.. __.
..
;
!.
;.
§19. Glava III Otpomost materijala §19. Glava III Otpomost muterijala
.I?,,
t
RJESENJE:
Za odredivanje sila u stapovima mozemo iskoristiti samo jedan staticki
L M =0 . Dobija se
j s� l sf sf
uslov tavnoteze, i to
AJA !F O 2l,Ai:f,A ®
0
@
' Ji . .fj
F 1 3
1q· .. �wn s,9 C
L � .1. "-.L �J
S -4 5·1+S 2 -l 5-l-3 5F·1=0 . j. U! II '. · I
(a)
t--------·--
1
1
2 ' 2 ' ' _j
Deformisana konfiguracija sistema je prikazana na slici. Uslov slaganja I
..J- - ;;,.
6.el
t:i L-- - - - -�e,.
'l,
deformacija je
f
L\1 1 I cos45 --J
-"---- 4,51 RJESENJE:
=
L\1 2 I cos30 1,51 Uslovi ravnotefo za krutu gredu su
odnosno,
L Fiv = 0: S1 S2 S3 - F = 0
+ + (a)
S1H _ 3 S 2 H cos45
2A2 E cos45 A2E cos30 cos30 L M = 0: S 3 a S a - F2 a = 0
1 1 + 2 (b)
ili Sistcm je jedan put staticki neodreden. Deformisana konfiguracija sistema
S 1 -45i=0. je prikazana isprekidanim linijama. Jednacina slaganja deformacija je
(b)
Iz (a) i (b) dobijamo S 1 = 120 kN i S2 = 30 kN. Maksimalni napon u t.!1 - L\I:, = 3
sistcmu mora biti manji od dozvoljcnog, tj. ,
8.1 2 -L\1 3
odnosno
O'max -
-��O'
2A2 doz L\1 1 -3L\1 2 +2L\1 3 = 0 iii Si -6S2 + S3 =0 . (c)
i • Iz (a), (b) i (c) se dobija
paJe
14 4 . 5
100 S1 = F, S 2 = F 1 S 1 = F.
A2 ��- - = 3 , 75 cm 2 23 23 23
2
• cr doz 2 · 16 lz uslova
PRIM JER: Stapovi ), 2 i 3 drzc krutu gredu AB u horizontalnom polofaju l4F

0 max = --� crdoz
kao na slici. Odrediti vrijednost sile F sa kojom je opterecena greda tako 23A
da najveci napon u sis�cmu bude manji od dozvoljenog. Dato je: dobija se
A=6cm 2 i cr doz = 16kN I cm2 . 23 23
F�-
. Acr doz =-·6·16= 157,7 kN.
14 14
§ 19. Glava III Otpomost materijala §19. Glava III Otpomost materijala
PRIMJER: Stapovi sistema opterecenog silom F kao na slici izradeni su lz (a), (b) i (c) dobijamo
od istog ":l" profila. Izvrsiti dimcnzionisanjt! ako j'e F = 1 5 0 kN i
crdoz = 10 kN I cm • S 1 = 3 F .fi. = 0, 17F
2
+2
S A F F = 0, 24F
s�� = 3 .fi/i
S2.. � - +2
s3 Ji
S3 =-(F-S2 )=0,54F.
2
Dimenzionisanje vrsimo iz usLova
® F
cr Smax 0, 54F
max - -- = -- -< crdoz,
A A
s. pa je
B� L:._2. 0 54
A� , F- · 2
_ 8 , 06 cm.
crdoz
C\..... ct. Iz tahlica za ":l" profile usvajamo onaj koji zadovoljava prethodni usll1,
To j.: profil :J 6,5 sa povrsinorn poprt!cnog prcsjcka A = 9;03 cm 2 •
PRIMJER: Pri montazi stapnog sistema prikazanog na slici pokazalo se ,

RJESENJE: jc stap 3 kraci za � od predvidene duzine. Montafa je izvrsena prinudni:
spajanjcm tacaka B i C. Odrcditi sile koje se pojavljuju u stapovima posl;
lvor A: S2 + .fi.s3 - F = 0 (a) montaze. Stapovi su istog poprccnog presjeka povrsine A i od ist ,
cvor B: S - .fi.S = 0. (b) materijala modula elasticnosti E. Ostali podaci su dati na slici.
Sistcm je jedan put sta ticki neodreden. Uslov slaganja deformacija je
2 1
RJESENJE:
�12=�-� Iz jednacina ravnoteze za cv.9rove B i D dobijamo
cos45 cos 45 ' S 1 = S2 = S3 (a)
odnosno
S
S 4 = S5 = 3 (b)
S2 3a .fi. S3a.fi. _ S1 a .fi. 2cos30
= ( J
EA EA EA Sistem je jedan put staticki neodreden. Prinudnim spajanjem tacaka B
iii sistcm se deformise tako sto ce se zajednicka tacka B'=C' naci neg
izm<!du tacaka B i C a tacka D ce se popcti navise i preci u polozaj D'.
3S2 -2S3 +2S1 = 0. (c)
§19. Glava III Otpomost materijala §19. Glava III Otpomost materija/a
PRIMJER: Odrediti napone u oba dijela celicnog stapa prikazanog na slici

.iku mu se tempcratura povisi za �t=50° C. Dato je: 1 1 = 40 m, 12 = 60 m,
A 1 =10c.:m2 ,A2=20cm 2 , a=125·10-7 (1tc), E=2·10 4 kN/cm2 i

1\0 = 0,03 cm.
�1
l 5�
S1t} Ss Wlflffh
I . I
1 I ! I
A1 £1 I ( I
D I .
I I I
2 r1.,1i
Ai l2 .
I
I I
t:o
::y_:- J:-::�
I
Dcformisana konfiguracija sistcma jc na slici prikazana isprekidanom = -
A� j.ALt
Ao
- -1. _ 1 _:
linijom. Jednacina slaganja deformacija ima izglcd .ITl////)Y/717@ I .
I
�13 Af2 -�
=(�- cos60 )
cos30 tf
odnosno . . . d - .. r
RJE.,.::,ENJE : us1JC ..
· d zagnJavanJa razmatram stcpcnast1 stap cc sc 12 uz1t1
V , •
S3 1 _ 2S2 1 · 2 S41.f3 za velicinu Af t . Pretpostavimo da je izduzenje vece od zazora �0. Kada

-�-
EA EA - .fj EA· slobodni kraj stapa dodirne podlogu pojavice se reakcija F koja opterecuje
iii stap na pritisak i smanjuje njegovo ·izduzenje od temperature tako da
S3+2S2 +2S4 =� ..- (c) ukupno izduzenjc bude jcdnako �0 , kao sto jc prikazano na slic.:i.
Iz (a), (b)i (c)�c dobija Jednacina slaganja deformacija iz kojc odr�dujemo silu F ima izgled
.fj �EA l �
= �It - �l (F) . (a)
S1 =S2 = S3 = S4 =Ss = EA. Posto je
60
2+3.fj
3 I 2 3 .fj
+ I
6lt=a�t(1 1 + 1 2)
t'
§19. Glava III Otpomost materijala 1
§/9. CJ/uva Ill Otpornost materijala
I (F) = Fl1 +BL

RJESENJE: kdnacim: ravnotdc za cvorovc Bi C su
L\l
EA1 EA2
•'
.t
ti = l}
s ,\II - S 'B �
to iz (a) dobijamo t,'" ( 1
• (a)
:;., :
f
. .fi s .fi
S ( ·u- - t·n-= () (h)
[a.L\t(1 1 + 1 2 )- L\0 ]EA 1 = 93 kN.
1 1
F� tc
i·
Dcformisana konfigura<.:ija sistcma jc prikazana na slk
l2A-1 ispn:kiJanom linijllm. kdnal'.·ina koja se dohija iz slaganja dcformacija in1,,
I 1[l +- ]
i
l 1A2 � izgkd
Naponi u djelovima stapa t
t,,.
. , t .J2
cr I = - = 9 3 kN I cm · F
l ,:'-;[t.:\B - uf :\II) .J2
. F .•·':.r• _ L\lc 'D
cr2 = - = 4, 65 kN I cm 2 .fi 2 = L\l('ll •
A1 .
'
A2 t',·,. 2
1
PRIMJER: Stapovi sistema prikazanog na slici su izradeni od istog mlnosno

rnatcrijala, iste su duzine i imaju istu povrsinu poprecnog presjeka: Ako sc
l . ) .fi
a . Sc 'B
stap AB zagrijc za L\t stcpcni odrediti sik u stapovima. s ·\ll .fia -- a 's( 'I) =--
Dato jc: E- moduo elasticnosti, a- duzina stapova, A- povrsina a,;,t·,1-
r·
·!
EA 2 EA EA.
poprecnog presjeka stapova i a.- kodicijent tcmperaturnog sirenja. t.
� iii
=-_i Mus
J.(Rt,� {
� a.:.rEA = � (S . ,B + S< T> + Sc·n). . ( c)

Se e �
lz (a). (b) i (c) dobijanw
c.3qe,
2 .fi
Srn := SCD = r-; 4 aL\tEA
t v2 +
.,
S.,11 = ,......- aL\tEA.
§20. Glu.va IV Otpomosl materijala §]O. Clarn IV Otpomost mataijala
. i s��> znaci
klln�tan rn . da sc u svim poprcfoim prcsjccima pojavlj uju ist
rnumcnll sav1pnJa.
Zakljuckc o izglcdu tcnzora napona i tcnzora dcformacij1.: t.
rrnizvoljnoj cacki, kod ovc vrstc naprczanja grcdnog nosaca, takodc ccml(
1 izvcsti na osnovu odrcdcnih prctpostavki kojc imaju fizicki smisao I
upravdanjc.
• Grcdni nosac optcrcccn na- savijanjc sprcgovima u jcdnoj ravn
GLAVAIV 1
Jcfurrnise se tako (sl.2) da mu osa, koja jc do deformisanja hila prav:
linija. dobija zakrivljcni ohlik.
e,
�l
SA VIJANJE GREDNOG NOSACA
0
\
§20. Savijanjc spregovima u jcdnoj ravni ,,
\\
\ \ ' �I
c)
Ako sc u prozivuljno uoccnom puprccnom prsjeku grcdnog nosaca \ ',Cy':(-
od unucrasnih sila i momcnata pujavljujc samu moment savijanja za jeunu C"� · .,>
o..
. /
ml glavnih tczisnih osa incrcijc poprecnog prsjeka, onua takvu . vrscu
/ I
/
.- - . ,,,,..- -_.,, c O C.· ...M

I
naprczanja · ( optereccnja) grcdnog nosaca nazivamo pravo savijanje
_,...- / •
't
{
spre1:ovima iii savijanje spregovima u jednoj ravni. }
NQsaci optaeceni na ovu vrstu naprezanja prikazani su na sl. l.

a) h)
'<1 sl.2
Pretpostavljamo da poprecni prcsjcci, koji su Jo dcformisanja hili ravni,
M M nakon deformisanja ostaju ravni i normalni na sada zakrivljcnu, ost
l�
nosaca (Bcrnulijeva hipotcza ravnih poprccnih prcsjcka). Dcformi·san.f
konfiguracija nosaca pribzana j1.: na sl. 2a. Za nju jc karakteristicno da st
sc gurnja vlakna skratila, donja izJuzila a postojc i vlakna cija sc duzin.
nijl: promjcnila. Ako na nckorn proizvoljnom mjl:stu nusaca, Jefinis,in01:[
koordinatom z, uocimo 1.:lcmcnt duzinc dz prijc i nakon dcformisa11j;1
imajuci u vidu hipotczu ravnih poprl:cnih presjeka, nije tcsko zakljuciti d;·
1 'a fr ckmcnt nosaca nakon ddormisanja imati izglcd krivolinijskog tr,1p1.:, [
C'C 1 'D'D 1 ' (sl.2h). Km! tog clcmenta .vlakna iznatl 111.:utralnog vlak11
sl. l
N'N 1'. su sc skratila dok su s1.: vlakna ispod neutralnog vlakna iztluzila. Z.
Kao sto se villi, u prt>izvoljno uocenom poprecnim prcsjccima ou ,
koliko su se gornja vlakna skratila a donja izJuzila najholji.: sc mozc uoci,
unutrasnjih sila i mo,m:nata pojavljuju se samo momenti savijanja M sx·
Transvcrzalnili sila ncma. Na slic.:i su takodc prikazani dijagrami promjcm:
momenta savijanja. Saglasno konvenciji za znak (§4) oni su pozitiY.ni i
ako kroz tacku N 1' povucemo duz koja je paralclna sa uuzi C'N'D' (sl.2h)
Ncutralno vlakno ima duzinu dz a izdufonjc nekog proizvoljno uoc\:111 1,
vlakna sa donjc stram: ml ncutralnug vlakna, ciji je pulofaj odrcd-:11 �:
I
§20. Glava IV Otpornost materijala §20. Gla11a IV Otpornost materija/a
koor<linatom y,jc �(dz). Ako sa p oznacimo poluprccnik krivim:

zakrivljcnc osc nosaca, na razmatranom mjcstu om.la, iz slicnusti srafiranih f crzc.IA = E f ydA = .§_p Sx = 0,
trnuglova (sl.2b ), slijcdi A pA
odnosno Sx =O sto znaci da osa x mora hiti tczisna osa.
(1)
�(dz)
·
V
= .;:_
t =--·
1. • • dz
p ·
• lmajuci u vidu cinjenicu da kod razmatranog elementa CDC 1 D1 ,
' \
''
nakon njegovog deformisanja (sl.2a), nije doslo do promjene prvobitno
pravih uglova izmedu pojedinih ivica, zakljucujemo da su ugaonc
Ms
U if" .J....,t
- dcformac.:ijc jcdnakc nuli, tj. f
. -· -·;¥
·
,1-·-t-
I ·-
Yxy= Y yz = Yzx =O . (2)
• Posto razmatrani ·gredni nosac nije opterecen sa bocnim l � � 4, ,)
r:13'� I . / I
I / / .Il
optcrcfonjima (optcrccenja u pravcu osa x i y), to se naponi cr x i cr Y necc -...,.
t-a-
pc.>javiti ni na stranama proizvoljno uoccnog clemcntarnog kvadra (sl.2c) d� I �
sto znaci da je
crx=cry=O. (3) sl.3
lmajuci u vidu (I), (2) i (3) kao i jednacine vezc izmedu :: To takodc zn.ici da i osl! y i z moraju prol.iziti kroz tdistl!. Iz uslova
komponcnata tenzora napona i komponcnata tenzora deformacije (75)
� 14 zakljucujcmo da ti tcnzori imaju isti izgled kao kod aksijalnog t L My = 0 dohijamo
naprczanja, samo sto jc i' .
t{ E E
� J cr 2 xdA =- f xydA =-I :-.)' = 0
;, .'\ pA p
O"z = Ei::z = E2'... (4) od11os110
p
Ixy = O
Vczu izmcdu napona cr z i momenta savijanja Msx mozemo naci
sto znaci da ose x i y moraju biti i glavne osc incrcijc presjcka. Iz
tako sto ccmu nosac prcsjcci na nckom proizvoljnom mjestu, prikazati
posljec.lnjeg uslova IMx = 0 dubijamo -
napon cr z u dohijenom p�csjeku a zatim posmatrati ravnutefo jec.inug ut!
dva tako dobijlina dijela nosac�1 (sl.3).
E "' E
L Fx = 0, L ry = 0 i L Mz = 0 f
M sx = cr 2ydA = -y
f
dA = -Ix,
1
Uslovi ravnotcze: identicki

A A p p
i i SU
zadovoljeni. lz L r;z = 0 dobijamo

oc.lnosno
..!. = Msx
P (5)
EI�
·';>'
§20. Glava IV Otpornost materijala §20. Glm•a IV Otpornost mare,ijala
. �
{
lz prcthodnog izraza, s obzirom da su Msx, E i I x konstantne velicine (ne

mijcnjaju sc po <luzini nosaca), zakljucujemo da jc krivina.zakrivljcnc ose hh J hh 1
I L=-,
., Y r n,LX = � , w .
nosaca konstantna tj. da je poluprecnik krivine konstantan sto znaci da ona r 12 2 X = -6-
�
predstavlja <lio kruznicc poluprecnika p (sl.4). Za krufoi poprccni prcsjck jc
I x --D .. y --D --D.1

- , max - 2 , Wx - 32
64
Iz (7) sc lako zakljucujc da jc najvcci mipon ohrnuto
b;l �T
; t
'. I ! proporcionalan sa trecim stepcnom dimenzija poprecnog presjeka. Zhog
: I 1 toga su najekonomicniji uni poprecni presjeci kuji za naJmanji utrosak
i�
1i materijala, tj. povrsine poprecnog presjcka, daju najveci aksijalni otpurni
'dW(\_ f"
f moment Wx. Kud takvih puprccnih presjeka je puvrsina poprecnug
:x: f
I pn.:sjcka rasporedcna sto daljc od nl!utralnl! use x. Tako su nastali
I )
I A tankozidni celicni profili (sl.6) u ohliku slova "I", ":l" i slicno. Aksijalni
t
�/ i otporni moment Wx tih profila izracunat jc za raznc standar<lnc diml!nzijc
'--�--cne::::::------ 1 f i dat jc u Tahlicama iz utpornosti matcrijala. U njima su pored Wx dati i
!
I
drugi neophudni podaci (npr. Ix, Iy. I 1, I2, A, h, h, o i sl.) za pumenutc
? (kao i za mnuge drugc) ohlikc poprccnih prcsjcka.
sl.4 sl.5
Imajuci u vi<lu (4) iz (5) se lako <lobija
sl.6 t
i
l
S obzirom da sc kod ovc vrstc naprczanja grc<lnog nosaca tcnzor
napona karaktcrisc linijskim (jcdnoosnim) stanjcm napona uslov za
dimcnzionisanjc jt:
Mx
cr z =s .
f
! ( 9)
Ix Y (6)
\
crzrnax :'.S: crdoz ·
PRIMJER: Konzola AB pravougaoliog poprccnog prcsjcka dimt:nzija 2o r
Dakle, raspore<l normalnog napona po poprecnom presjeku (sl.5)
je linearan i najvecu vrijednost dostize u tackama poprecnog presje
i x o opterecena je sprcgum M kao na slici.
a) Dimcnziunisati kunzulu.
l
ka kojc
� l M
!
su najvise udaljcne od osc x (ncutralna li11ija), pa jc
l
,'r h) Izracunati napun crz u tacki K( I, l, 50) cm. x �
J
I Msx
O'zmax = O'z Y=Ym.:. = -- w'Msx
1 X Ymax = X (7)
l
,!
}
Dato jc: M = l kNm, I= I m i crJ oz =
RJESENJE:
14 kN I cm2 . 1 �
gdje je Wx tzv. aksijalni otporni moment lj
!
a) I z crzmax = M o
I -<.:crdoz d oh"IJaffiO u�.2:1
�-
- M- = 2 ,78 cm.
Wx = __x_ (8) 200·1/ 12 2 cr<loz
Ymax
Za popn:cni pn.:sjck oblika pravougaonika <limenzija b i h, jc . M
I = 10,05 kN I cm-
1
h) cr2 = 1
. 200· I 12
§21. Glai•a JV Otpomost materijala §11. Glava JV Otpomost materijala
§21. Savijanjc sprcgovima u <lvijc ravni pri ccmu je drugi sabirak dobijen iz prvog tako sto je umjesto oznakc x
�tavljcna oznaka y. U prethodnom izrazu Msx i Msy su momenti savijanja
Ako sc u proizvoljno tu.>ccnom poprccnom prcsjcku gn.:dnog
nosaca od svih moguci� unutrasnjih sila i momcnata pojavljuju samo za glavne tezisne osc inercije poprecnog presjeka x i y, Ix i Iy su aksijalni
momcnti savijanja za glavnc tdisnc osc poprccnog pn.:sjcka tj. Msx i M�Y monwnti incrcijc popn.:cnog pn.:sjcka, a x i y su koordinate tacke u kojoj
.onda sc takva vrsta naprczanja grcdnog nosaca naziva sav1janje spregm•inw h.:limo da sracunamo normalni napon.
u dvije rami iii koso savijanje spregovima. Tacke poprecnog presjeka u kojima je normalni napon cr z jednak
Nosac optcrcccn na ovu vrstu napn.:zanja prikazan jc na sl.7. j
nuli obrazuju tzv. neutralnu liniju. Kod savijanja spregom u jednoj ravni
l
{- neutralna linija se poklapa sa osom x i njena jednacina y=O se dobija
takode iz uslova da je a z =9. Kod savijanja spregovima u dvije ravni, iz
_..
�@-· -..
!.
., uslova da je cr z =0 na osnovu ( 10), dobijamo jednacinu neutralne linije u
-·-· �---1 ohliku
,
.1;,.
0 Msy Ix
M/ (?) -/Ms;i. ·' y=---- x. (11)
0 i Msx ly
M! (f) !Ms,:: Daklc, ncutralna linija je prava koja prolazi kroz koordinatni pocetak tj.
h t
i.
Lczistc poprecnog presjeka (sl.8). Koeficijent pravca te prave je
sl.7
1· Msy
k=-�_1_
Na istoj slici jc prikazano kako izglL:daju dijagrami promjcnc rnomcnata
•.= M sx [ Y
savijanja po duzini nosaca. Oni su pozitivni saglasno ranijc (�4) usvojL:noj
. ,n.l
konvcnciji za znak momenta savijanja. B
- ---1,
Na osnovu prcthodno n:cL:110g jasno jc da sc savijanje spn.:govima u
dvijc ravni mofo posmatrati kao zhir dva prava savijanja sprcgovima oku
'.T
osa x i y. Zbog toga je i normalni napon a z• koji sc pojavljujc u m;koj
:t
proizvoljno uoccnoj tacki nosaca, jcdnak zhiru normalnih napona nastalih I 0
AL. 11 ' 1
\
od savijanja oko osc x j oko, osc y, pa je

_ (M,.l. (M,y) .'
C1z-C1z) +crz •
odnosno
M sx Msy
crz = --·-y+--x,
1y
( 10)
IX
sl.8
l
--------�!
§21. Glava IV Otpornost materijala §22. Glava IV Otpornost materija/a 4-
ti
i
Neutralna linija dijeli poprecni presjek na dva dijela od kojih je jedan t
optcrccen �amo na pritisak drugi samo na zatezanje ..Jednacina (10) u
koordinatnom sistemu cr z, x i y predstavlja jednacinu ravni koja ravan xTy l '·n.l.-----2cf-'B [
A. t ·, I
prodirc (presijeca) po pravoj ( 11) odnosno po neutralnoj liniji. Imajuci tu 1
tJ HSl 7-f�j,
...::f
u vidu jasno jc da sc najvcci napon cr z pojavljujc u tackama A i B
�I I t-hx
t
@
poprccnog presjeka, koje su najvise udaljcne od n�utralne linijc. Slicnojc f '<r
bilo kod savijanja spregovima u jednoj ravni. Najveci napon cr zmax sc
�
izracunava iz ( l 0) tako sto se umjesto x i y postave koordinate tackc
poprccnog presjeka koja je najvise udaljena od neutralne linije. Dijagram 1
t
· promjcne normalnog napona po poprecnom presjeku dat jc na sl.8. RJESENJE:
S obzirom da i kod ove vrste naprezanja grednog nosaca u
proizvolino uocenoj tacki tenzor napona ima isti oblik kao kod prcthodnih 200 3 . o4 (2o) 3 o 2o4 1
a) Posto J·e: MSX =M' Msy =2M ' I X =--=-i I= =- tc
.
vrsta naprezanja (linijsko; odnosno jednoosno naponsko stanjc) y
12 6 12 3
dimenzionisanje grednog nosaca kod kosog savijanja spregovima vrsi se iz ,}' jcdnacina neutralne linije ima oblik y = -0,5x, sto znaci da se najveci
us Iova
O'zmax $ O'doz •
f napon pojavljuje u tackama A (6, cS/2) i B (-6, -o/2). Posto je
6M
PRIMJER: Konzola pravougaonog poprccnog prcsjcka dimcnzija 2oxo
optcrccena jc na svom slobo<lnom kraju momentima savijanja
fJ O'zrnax = O'zlx=o
tojc
y=o/2
= o·
:i ::S cr doz•
Msx =M, Msy = 2M kao na slici. Dato je: M=25 kNm, I= l m

o� 6M � 6-25·10' �
i cr 00z = 15 kN I cm2 .
I
� � - IO cm.
crdoz 15
}
a) Dimenzionisati konzolu.
t
• !,
h) Izracunati normalni napon u tacki K(5, -5, 50) cm. 2M
h) cr 2 1 x =5 =-;!-(-5)+ _. (5)=-3,75 kN/cm 2
M
j
1
· y =-5 o /6 28 /3
. -----
'lM
l §22. Eksccntricni pritisak
til Ako sc u proizvoljno uo6.:nom· poprc.:cnom prc.:sjc.:ku grc.:dm,F
e l
nusaca uti unutrasnjih sila i murm;nata pojavljuju aksijalna sila I·� , j
'a-
f'
j
mo.mcnti savijanja Msx i Msy za glavnc tczisne osc x i y on<la sc takva vrst:1
i naprc.:zanja grc.:dnog nosaca naziva ehcentricni pritisak (zatezanje). Nosa, /
i'
!;
; optcreccn na ovu vrstu napn:zanja prikazan jc.: na sl.9.
··----------· ----------·
§22. Glava IV Otpomost materijala §22. Glava IV Otpomost materijala
savijanja sprcgovima u dvijc ravni. To znaci da tcnzor napona u

proizvoljno uocenoj tacki sa koordinatama x i y ima isti izgled kao kod dt·
sada razmatranih vrsta naprezanja grcdnog nosaca. Daklc, radi sc t
' '\
/,r-J-· �- . -r·
\ lenzoru napona kod koga jc samo normalni napon. crz razlicit od nu!
\ \
Q I I (linijsko stanjc napona). Napon cr z kod ovc vrstc naprczanja gn:dn'-1
nosaca jednak, jc
F
/..
;>
1 _, _______ -- --1-
\>"J_....,. , - _ (F,) ( ,.) (M,>)
crl - 01 + 01.M + cr, .
lmajuci u vidu ( 12) vazi
a / ..
'X F --
F-y- F,x
0 -- -
cr, =- 0 ,
'· e
y x
I A [X 1
F�. Ms� y
l
0 odnosno
rll!' . I F� . F y. Yo . X. -Xo '

z --[ !+-,"' -+-, (13)
i"'y
(j =
A iX
gdjc su ix i iy tzv. poluprecnici inercije.
-� .I"', =-"-
Ix ."', --'-
x A' Iy =A
ly
(14)
lzraz ( 13) mozemo napisati i u sljcdeccm obliku
sl.9
cr 2 = - �(1-� -:). (15)
Momcnti savijanja Ms.x i Msy i aksijalna sila F2 u proizvoljno uoccnom gdje su m i n velicine ( duzinc) odrcdene izrazima
poprccnom pn:sjd(:U SU, ·2 ·2
I
MSXJ= ..:.r. Yo
I
m=-..L., n=- 2.. . (16)
Xo Yo
Msy=-F·x 0 , (12) Kao i kod prcthodnih vrsta naprezanja grcdnog nosaca, jcdnaci ·
F2 = -F, ncutralne linije se dobija iz uslova da je crz = O. Dakle, iz ( 15) dobijamo
gtljL: jL: F aksijalna sila; a x0 i Yu su koordinatl: napadnc tackc silc.
X -=
-+ y l,
[z prcthodno n.:ccnog sc uocava da je cksccntricni pritisak u stvari (17;
m n
kombinovano naprczanjc kojL: sc sastoji od: aksijalnog naprczanja i
§22. Glava IV Otpomost materijala t22. Glava IV Otpomost materijala
gdje su m i n odsjecci koje ona odsijeca na osama x i y (sl.9). Analizom .\laksimalni normalni napon cr zmax se odreduje tako sto se za razmatrani
izraza ( 16) zakljucuje se da su odsjecci m i n suprotnog znaka od znaka
nosac prvo, na osnovu ( 16), odredc odsjecci m i n, tj. polofaj neutralnc
koonJinata napadnc tacke sile. Osim toga oni su obrnuto proporcionalni sa
linije a zatim se uoci tacka poprecnog presj<.:ka koja je najvise od nje
vrijednostima koordinata napadne tacke sile, sto znaci da ako se napadna
udaljena. Ako koordinatc te tacke uvrstimo u ( 13), umjesto koordinata x i
tacka sile priblifava koordinatnom pocetku neutralna linija se sve vise
y, dobiccmo najveci normalni napon u razmatranom poprccnom presjeku.
udaljava od istog. U granicnom slucaju kada aksijalna sila F djeluje u
koordinatnom pocetku, odnosno po osi nosaca, neutralna linija se nalazi u
PRIMJER: Za pravougaoni poprecni prcsjek prikazan na slici nacrtati [
beskonacnosti"'sto odgovara slucaju cistog aksijalnog pritiska.
ji.:zgro prcsjcka.
Ako neutralna linija presijeca poprecni presjek onda je dio
poprecnog presjeka , sa strane neutralne linije gdje se nalazi sila,
opterecen na pritisak a drugi dio na zatezanje. Ako neutralna linija ima 1 I
I
I "3
I
takav polofaj da ne presijeca poprecni presjek, iii da ga u krajnjem slucaju I I
samo tangira, onda je citav poprecni presjek, odnosno citav nosac,
optereccn samo na pritisak. Imajuci u vidu da neki materijali (liveno
gvozde, kamen, beton, ...) znatno bolje podnose pritisak nego zatezanje ima
smisla postaviti sljcdece pitanjc. Kako izgleda oblast u kojoj se smijt:
nalaziti napadna tacka sik pa da citav poprecni prcsjek bude opterccen
samo na pritisak? Pod jezgrom presjeka sc podrazumjcva geomctrisko
mjesto tacaka sa osobinom da ako napadna tacka sile F pripada jezgru
?>
onda ncutralna linija ne presijeca poprecni presjek sto znaci da u krajnjem ,-c
slucaju moze samo da ga tangira.
Jezgro presjeka se konstruise tako sto se razmatrani poprecm
\
I\
,,
r
presjek okruzi sa tangentama (neutralnim linijama). Svakoj tangenti .J. -"-___;,_�--+��I
b
:, 2
2 I\
odgovara po jedna napadna tacka sile. Koordinate tt: tackc odrt:dujemo iz I
I
( 16) 1 • \t 13
�
i2 ·2
xo = _ _r_, Yo= --2. (18) RJESENJE:
m n Posto je
Spajanjem tako dobivenih tacaka dobija se kontura jezgra presjeka. Daklc,
ako sc napadna tacka silc nalazi unutar konture iii na konturi jczgra nosac A=bh, lx = hh1 /12, l y =hh1 /12,
jc optcrccen srrno na pritisak. u suprotnom ncutralna linija prcsij1.:t:a poluprecnici inercije su
poprecni prcsjck i dio nosaca j<.: opt<.:n.:ccn na zatczanjt:.
· Dimenzionisanje- kod ove vrste naprezanja grednog nosaca, s ·2 =�h2 · ·2 b2
Ix 1 - �.
obzirom da se radi o linijskom stanju napona, vrsi se iz uslova 12' Y - 12
crzmaii :s; crdoz :· Odsjecci m i n i koordinate odgovarajucih napadnih tacaka sila za tangentc
1-1 i 2-2 prikazane na slici su
1-1:m=b/2, n=co, x0 =0, y0 =-h/6, 1(0,-h/6)
Otpomost materijala
[
§22. Glava IV Otpornost materijala §22. Glava .IV
2 - 2: m=oo, n=h/ 2, xb=-b/6, y0 = 0, 2(0,h/6)

5" '- 45 I 45 --�3
Analognim postupkom zakljucujemo da tacke 3 i 4 imaju koordinate: 3(0, � I ! ! 4
0 I
-h/6) i 4(0, h/6). Spajanjem tacaka 1, 2, 3 i 4 dobijamo jezgro presjeka u

I obliku romboida(sl.). lnteresantno je razmotriti sta se desava sa
koordinatom napadne tacke sile kada neutralna linija iz polofaja 1-1
2.o lGI
\ .i
I
Ii-
i
rotacijom oko tacke A prelazi u polofaj 2-2, tj. intcresuje nas kako izgletla 51\. . -·r,,, -�
�
jednacina Yo= y0 (x 0). Tacka A(b/2, h/2) zadovoljava jednacinu bilo kojc r,,
\
, '&
tangente (neutralne linije) t-t koja tangira poprccni presjek na mjestu A
----------·.:
\ I
80
kao na slici. Tada jednacinu (17), imajuci u vidu (16), mozemo napisati u
I
66i7
\ I \
obliku I M
I
1 -r---�
X A -�·.
+
I
I
=1
\
yA
(-h 2 I 12x0) (-h I 12y0) · '
2 1�1
6'2. /
1
IT
odnosno .' Q'to
- -- - ____,£·.
( ",
.[ �c1 ·
\'
�+ Yo -l
-
(-h/6 ) (-h/6) .
i\.
Dakle, zavisnost y0 (x0 ) je prava koja na koordinatnim osama
· ,. '·odsijcc� odsjcckc -b/6 odnosno -h/6 . To znaci da proizvoljnom polozaju
tangcnte t-t odgovara neka tacka na pravoj koja prolazi kroz tacke 1 i 2
(sl.). Prcma tome, kada tangenta (neutralna linija) rotira od polofaja 1-1 \
ka polofaju 2-2 napadna tacka sile se krece od tacke 1 ka tacki 2 po pravoj
koja prolazi kroz tackc l i 2.
RJESENJE:
odgovaraj
PR!MJER: P<.iprccni presjek nosaca prikazan je na slici. ;I) Odsjccci · neutralnih linija (tangenti) i koordinate
a) Nacrtati jczgro prcsjcka ako jc tczistc poprecnog prcsjcka odrcdcno napadnih tacaka sila u cm su
vclicinom 66,5 cm i ako su poluprccnici incrcijc ix = 19,4 cm I -1: m 1 = 66,5, n1 = 0, x01 = -1 3, 35, y0 1 = 0
.. 2-2:m2 = 90, n2=39,l, x02=-9,87, y02 = - 9, 36
11y = 2() , 8 c�.· .
h) Odrcditi polozaj ncutralnc linijc ako aksijalna sila pritiska F= 100 kN 3- 3: m 3 = :-.tJ, n3 = 45, x03 = 0, y03 = --8, 36
djcjstvujc u tacki N(-50 cm, 60 cm). .i -4: m 4 = -33,5, 111 = x, x04 = 26 , 25, y04 = 0.
c) lzracunati maksimalni napon i nacrtati dijagram normalnog napona. h) kdnacina ncutralne linijc i odsjecci m i n su
y/n+x/ m = l
. ,,.
·.i
§22. Glava IV Otpomost materijala §22. Glava IV Otpornost matedjala
m = -i� I x0 = 17, 76 cm,

2>i A i = Ji
n = -i; I Yo= -6,27 cm. YT =0, XT = o.
L Ai 8
c) Najveci napon se pojavljuje u tacki M(-13,5; 45)
Momenti incrcije i poluprecnici incrcije su
t 4
Ix = ( 3& ) I 12 - & 4 I 12 = 20 I 38 4
cr'z = _£(1 c� YoYM + XoXM = -4,92 kN
A ·2
Ix
-2 )
ly . cm 2 . i- 2
ly = (38) I 12+(ho I s)\3o) -84 I 12 .-:--(9o:J2 I 8) 0 2 = 5384 I 12
4 2
,.
· PRIMJER: Celicni stub ima poprecni presjek kao na slici
. a) Nacrtati jezgro presjeka. i2 = 1_ = 20 02 i2 = .!r_ = 53 02
b) Dimenzionisati stub ako u tacki A djejstvuje sila F=200 kN i ako jl: x A 24 ' y A 96
Odsjecci neutralnih linija i koordinate odgova�ajucih napadnih tacaka sile
crdoz = 10 kN I cm •
2
SU
X1: '.l:' X
II II i2 ·2
1-1: m 1 = --fi& n 1 =-.Jio x01 = __Y_ = 0,288 y01 = _i = -0,430
"J 8 8 m1 n1
13 · i2 · . 2
.
13
8
.
2 - 2: m 2 = -/2.o n2 = -. Tio x02 = __Y_ = -0,245 Yo2
8 m ;i
.
= __i
x_ = -0,3 60
n2
2. ..
'1 "n.t. . 9
·I 2
i2
3-3: m1 = :_fzo n 3 = 00 X.13 = __Y_ = -0,35& YPJ = -� = 0.
n3
·' · · m3 '·
Odsjecci kuje ncutralna linija u<lsijeca na koor<linatnim osama su
j2
l m =__Y_ = -0,268, n = oo.
4 XA
�1
.; Najvcci napon SC pojavljuje u tackama B(9..fio I 8, ..fio I 2)
-
F( l+yy AH<
AB xx) - crd z,
( 2 ) max - 02 -- +
a 2- -.l z-
8
o
. Ix y
RJESENJE: udaklc j<.:
a) Koordinatc tdista T frmo traziti ti od11os11 na kuordinatni sistem x'-y'.
Dubija se
§22. Glava IV Otpomost materijala
§22. Glava IV Otpomost materijala �
lmajuci u vidu <la jc

F . 200·3, 55 x0 =?, Yo = o I 2, yi_ =o I 2, x k =-o
- ,.,.. (1 + 2, 55) '.5: crdoz => o?. J · = 2,98 cm.
80 8·10
I 53
i2 =.1_= 52 i2 =.!.t= 2352
x A 60 ' y A 15
PRIMJER: Konzola prikazana na slici optcrecena je silom F. ii
� Ix =4o(3o) I 12 - 25 4 I 12 = 6&4 I 53
3
, a) Odrediti koordinatu x 0 napadne tacke sile F tako da napon u tacki K
1fl
bude <lva puta veci po intenzitetu (a istog znaka) o<l napona pri cistom ly =3o(4o) I 12-(2o) (S)/12 =46 &4 /3
3 3
aksijalnom pritisku date konzole silom F.

·A= 125 2 -2o 2 = 10o 2 '
b) Za tako nadeno x 0 dimenzionisati konzolu aka je F=l50 kN,
.,
J iz ( *) slijedi
.
O"Joz =12 kN I cm-.

I
(-o/2)(o/2)+ x0 (-o )
c) Nacrtati jezgro presjeka. j l+
46& /3·1 0
=2=>x o =-2,00.
i 5 35 /6 ,10
2 2
1'I
. I Dakle, koordinate napadne tacke sile su x 0 = -2o i Yo = o I 2.
h) Posto sc neutralna linija nalazi sa drugc stranc koordinatnog pocctka u
:t�,-I filzJ
I
- +--
I -Q. I
j
i o<lnosu na napadnu tacku sik F to se najveci napon pojavljujc u tacki M sa
koordinatama
xM =-20, YM =3&; 2
pa JC
2.1-: t:i
i o/2)(3o/2 ) (-20)(-20) 4,46F
If3S lt l(cr2 )max l=l-£(1+ (

A 536 / 60
2
+
46 & /30
2
)1 '.5:crdoz =>A = 1063 ?.
· cr duz
t
j o<lnosno
f
4 46
& ?. _/_£_ ' = 2,3 6 cm.
crduz 10 -
c) Odsjecci tangenti i koordinate napadnih tacaka sila su:
tangenta 1-1: m=2o, n=oc, x0 = -0,775, y0 = 0
tangenta 2-2: m=oc, n=1,55, x0 = 0, Y o=-b,595
RJESENJE: Jezgro presjeka je prikazano na slici.
F 1+ YoYk + x11 k 2F
a) crz'= _ [ ]- - (*) .!
x
A i2y - -A
I.
i2X
}
.M''"'h t·tlitH4i!Wflfflfl1NIMPFw· ---z= -I.
§22. Glava IV Otpomost materijata

.
;i §21. Glava IV Otpornost mate,ijala
''
PRIMJER: Nosac ima poprecni presjek kao na slici.

a) Nacrtati jezgro presjeka.
b) Izracunati napon u tacki A ako pritiskujuce ekscentricne sile djejstvuju
I '· ,; ·�----- � (
"'_ -� "' 25a 2
36
u tackama Bt i B2. Dato je: Fi a. LA;
�
{.
15a
,·, ---'
I 2
v
t· ----
)- LA 36
i -
•
'fl· OJsjt:cci tangenti i koordinate odgovarajucih napadnih tacaka sile su
J*
Ta11gt:nta 1-1 m = oo n = 7 af2 I 6 x0 = 0 Yo -0, 42a
Cl;
=
�.
f,
'l ,'
A a.,
a.,, ---
(l.,
t
r
T.111gt:nta 2-2 m =-5af2 I 3 n = 5af2 I 3 Xo =0, 18a Yo = -0,29a
B .. �.2 F � I
I
I
I {;,_ Tangt:nta 3 -3 m =-af2 n = oo Xo =0,29a Yo = 0 ·-
i
I
----r--.. 2a, .,
I !
TJngt:nta 4-4 m = -4 af2 I 3 = n x0 = 0,22a Yo = 0, 37a
G\..
I S-1 h) Koordinate tacaka B1 i Ai na pon u tacki Asu
Gt I {
,2.a.. f U 1 (aJ2/2,-5af216), A(-af2/2, 7 a.J216)
i·
.
'f
l
' rJ
i
'" -
A iX2
l ..£.. .
F [ I + y A �Yo + x A • Xo =
i 2y 2a
2
..
'!.
'!.
'y
RJESENJE:
.. :1.
a) Koordinata YT tezista odredena u odnosu na koordina tni sistem x' i y',

momenti i poluprecnici inercije imaju vrijednosti ,;
·;,
IAY
i i ·· 2a1a.fi: a.Ji ,.
YT =
=
IAI =: 6a2 -3- !
Ix = 2[a4 /12 + (2af2./3 )\2 J + (2a) /12 + (2a) (af2/3 ) = 25a4 I 6
4 2 2
2.: ', '
Iy = 2r a4 /_ 12 + ( a J2 /2)\2 ] + ( 2 a ) I 12 = 15a4 I 6
4 4.�,-�----'-i.-
§23. Glava JV Otpomost materijala
{
�:�·
§23. Savijanje silama u jednoj ravni t
.,. momenta savijanja Msx, pojavi i tangencijalni napon "C zy koji je posljcdica
lransverzalne sile.
Ako se u proizvoljno uocenom poprecnom presjeku grednog ,.
Postojanjc tangcncijalnog napona 't zy ima za posljcdicu postojanjc
nosafa od unutrasnjih sila i momcnata pojavljuju moment savijanja M:..� · i
ugaum: dcformat:ijc y zy sto znaci da fo kod nckog proizvoljno uoccnog
,transverzalna sila F.Ly (ili M
, sy i F.ex ) gdJ·c su x i y glavne tezisne osi.:
poprecnog presjeka, onda se takva vrsta naprezanja grednog nosaca naziva . ,. i.:IL:mcnta grednog nosaca, nakon njegovog deformisanja, doci do promjcrn.:
�
savijanje silama u jednoj ravni. I prvobitno pravog ugla izmedu ivica u pravcima osa y i z, sto nije bio slucaj 1
�
t
kud savijanja spregom u jcdnoj ravni (sl.11).
{.
F l..
f
i
,.
!
sl.11
�·
f�
I
!.
,
Cf) l ' I
i .
I
Ar-
:
�[ i
01-=�--��-f��---,
Msx
..
·
I
I
sl.10 sl.12
Gredni nosac optcrccen na ovu vrstu naprezanja prikazan je na Pusljedica ovc konstatacije je da kod savijanja silama ne vazi hipoteza
sl.10. Kao sto SC vidi, moment savijanja Ms se mijenja po duzini nosaca ravnih poprecnih presjeka. Ipak, maze se pokazati da ovo iskrivljcnjc
dok jc transverzalna sila k. onsta11tna. U proizvoljno uocenom poprecnom poprecnih presjeka ne utice bitno na velicinu normalnih napona. Naime, u
prcsjcku pojavljuje se transverzalna sila Fty = F i moment savijanja slucaju kada je FLY konstantna po duzini nosaca (sl.10) raspocJjcla
Msx = Fz. tangcncijalnog napona 't zy jc ista u svakom poprccnom presjcku sto znaci
Analiza napona. Kod savijanja silama, treba ocekivati da se u
da su iskrivljcnja poprecnog presjeka ista za bilo koji poprccni pn:sjck. To
proizvoljno uoccnoj tacki, pored normalnog napona cr 2 koji je posljepica dalje znaci da ncka proizvoljna duz AB (sl.12). nece pretrpjcti prumjcnu
§23. Glava IV Otpomost materijala §23. Glava JV Otpomost materija/a
1
•
;�
1;
duzine usljed iskrivljenja poprecnog presjeka (AA'=B"B') vec samo usljcd J.
C)i
i
njegove rotacije (BB") koja je posljedica postojanja norn'.lalnog napona. To t
i·
Jr.�
znaci da izraz za normalni napon cr 2 izveden ranije (6) ostaje da vazi tj. f-
t
It) 1
i
),.·-
Msx
.crz =--y. �·f
Ix ,,
k�
Ukoliko je nosac opterecen tako da se transverzalna sila Fty mijenja po
i,
duzini nosaca Fty=Fty(z), prethodni izraz za odredivanje normalnog

napona nece dati tacnu vrijednost. Taj izraz treba korigovati zbog cinjenicc
'1
['
�'
da u ovom slucaju iskrivljenje poprecnog presjeka utice na promjcnu
duzine duzi AB (sl.12). Medutim, moze se pokazati da velicina naznaccnc
f /
1' sl.13 sl.14

greske ima red vclicine (h/1) gdje je h karakteristicna dimenzija poprecnog 1
prcsjcka a I duzina grcdnog· nosaca. Posto sc grcdni nosac upravo dcfinist: Sada nam ostaje da precizno definiscmo tangencijalni napon 1
/
tako da su mu dimenzijl! poprecnog prcsjeka male u odnosu na njcgovu U tom cilju iz nosaca datog na sl.14 izdvoji6.:mo srafirani dcmcnt duz.
duzinu, to proizilazi da je kod njih izraz za sracunavanje napona cr z sa dz i na njemu prikazati napone cr z i 't zy (sl.15).
· velikim stepenom tacnosti tacan. Iz svega recenog u stvari proizilazi
zakljucak da se i kod ove vrste naprezanja grednog nosaca moze koristiti
Bernulijcva hipoteza ravnih poprecnih prcsjeka. ·•·'
'" "
Druga osobenost analize napona kod savijanja grednog nosaca
··-- ..... silama jeste u pojavljivanju bocnog normalnog napona u pravcu ose y tj. u
uzduznim pravcima cijt! normale sc poklapaju sa pravccm osc y. Ovc I �
napone treba ocekivati iz razloga sto su tangencijalni naponi u dva

beskonacno bliska poprecna prcsjeka medusobno razlikuju a sto jc
posljcdica promjcnljivosti transverzalne site po duzini nosaca. Tu razliku
tangcncijalnih napona • z/-•zy treba da uravnotezi normalni napon cry 5
(sl.13). Ovi naponi su u poredenju sa ostalim naponima ( cr 2 i • zy )

zanemarljivo mali.
Na taj oacin zakljucujemo da izrazi (5) i (6) izvedeni kod savijanja }
spn.:govima 1u jcdnoj ravni ustaju da vazc i kod savijanja silama u jednoj
ravn1. .
";
sl.15
"'
.....
Uslov ravnoteze I F;2 = 0 ima izgled dM s:

sx
,: z =-- -
y
dz IX
.,. Posto je, saglasno (12) §4 F 1y=<lMsx/dz to jl! konacno
<
f cr 2 dA • + f• ry
dzdx - J<cr 2 + dcr 2 )dA • = 0, l
Fry s:
-1
A. 0
•zy = ( 19)
pa je
A.
i
t"·
-1- S
U prethodnom izrazu su, dakk: F1y transvcrzalna sila u uoccnom
X
. ' I; poprccnom prl!Sjl!ku nosaca, Ix aksijalni moment incrcijc poprccnog

( f dcr dA• =f ,:
2 didx.
-�
",'
��
.,
{
prcsjcka za osu x, Sx * staticki moment za osu x povrsinc poprccnog

prcscka A* i I; sirina poprccnog prcsjcka u pravcu osc x na mjcstu gdjc sc
zy
·}
A' 0
• • nalazc tackt.: u kojima folimo da sracunamo tangcncijalni napon 't zy .

V Ms)z) • . , 1 dM, •
Posto JC cr 2 ( z ) = · y to JC ucr 2 = --·x-y pa prcthrn I 111· 1zraz
· pre I az1· u Na osnovu svcga prcthodno rd:t.:nog z,djucujt.:mo da tcnwr
,:1.
Ix Ix
napona, kod ovt.: vrstt.: naprczanja gn.:dnog nosac;a, ima izglcd
.
dMsx y
f f
s2
·dA . = ,: dzdx, 0
r
Ix
o •
A• -!; 1
ry
cr = o 0 (20)
odnosno 0 zzy (j
Sada cemo, na osnovu ( 19), nacrtati raspored tangencijalnog

!;,
dMsx s: napona za neke karakteristicne poprecne presjeke grcdnog nosaca.
f •zydx =
-1; 1 dz -IX · I. PRA VOUGAONI POPRECNI PRESJEK
Posto jc b
Ako pretpostavimo da se tangencijalni napon 't ry ne mijenja po sirini L, =bh 3 /12, S =b, A'=b((h /2) y ),
poprecnog presjeka tj. da 't ry nije funkcija od koordinate x vec samo od
sx. = ( b I 2 )( ( h 2 I 4) - y 2 ), h T
•.
koordinate y tj. ry = • zy (y) (Hipoteza Zuravskog) onda se 't Z)' u
[O JC
-::i::
r
prcthodnom izrazu moze prebaciti ispred integral a, pa je �
J • zy =(6Fry /bh 3 )((h 2 /4)-y 2 ). '
S2
f dx = <l:�x �x ;
,• ·
• zy Najvda i najmanja vrijcdnost za 't su
'�
I'"
ry
-s .
•zy l y=O =3F A'*
odnosno ry /2A i • zy l y=±h/2
=0, sl.16 �
§23. Glava IV Otpomost materijala §23. Glava IV Otpornost materijala
pa dijagram promjene:: tangencijalnog napona po visini poprecnog presjeka Kod kruznog poprccnog prcsjcka vafoo jc Llociti da prctpostavka
ima izgled kao na sl.16. /
tangcncijalni napon 't'
zy
ima pravac use y, tj. da ncma tangcncijal
2. KRUZNI POPRECNI PRESJEK
napona 1' 7 nije opravdana. Tangencijalni napon LI tackama sa kon
Posto jc J
J(
mora imati pravac tangcntc na konturu sto znaci da LI tim, i njima blis
32
Ix = 1t(D/2) I 4, s = 2J(o I 2)
2 2
-� -,
2
s/ = (2 I J>((D I 2)2 - y2 ) ' t;u.:kama postoji i horizontalna komponenta tangencijalnog napona 't'L,
to je to sc lako maze.mo uvjeriti ako tangt!ncijalni napon 't' zx (sl.18) razloi/

na komponente u pravcu tangente 1' Li normale 1' 11• Da bi postojao n;.
•zy = . Fry 4
[(012)2 -y 2 J. �D t n, na osnovu stava o konjugovanosti tangcncijalnih napona, trebalo I
1t(D/2)4 3
postoji optt!recenje koje lczi na omotacu grcdnog nosaca. Posto ta:.
Najveca i najmanja vrijedn?st za -r zy su optcrcccnja ncma to slijcdi da jc 1' 11 =0,' tj. postoji samo 1' L sto znac/
•zy l =4F.ry/3A i •7V /
y= O -, y=±h/ 2
=0. sl.17
u-J postoji tangcncijalni napon u horizontalnom pravcu 1' zx.
Dijagram promjem: tangencijalnog napona po visini · poprecnog 3. "!"-POFlL i ":::l"-PROFIL
presjcka dat jc na sl.17. Na sl. I 9 su prikazani rasporedi tangencijalnog napona za "I" i
profil. Skokovi u dijagramu su posljedica naglc promjcne sirinc poprc
prcsjcka tj. naglc promjcnc vclicine I; u izrazu ( I 9).
Iz dijagrama promjcnc tangcncijalnih napona po poprcC
pn:sjcku prikazanih na sl.16, 17 i 19 mozc sc, kao zajednicko uociti ,
najvcci napon 't' pojavljujc u tackama koje se nalazc na osi x, da,.
[
zy
//,//--
/
onim tackama LI kojima jc normalni napon cr z jcdnak nLlli . a l
:;,. /.'
I
tangcncijalni napon 't'
zy
jcdnak nuli u krajnjim tackama popn.
'.'"..
prcsjcka daklc u onim tackama u kojima normalni napon cr z ima na /
vrijcdnost. -
'/ ,'
/ .
:, ..,____
Uporcdcnje najvcccg normalnog i najvcccg tangcm:ijalnog n;:
frmo izvrsiti kod nosaca pravougaonog poprccnog prcsjck;, /
napumcnom da isti zakljucci vazc i za ostalc poprccnc prcsjckc. L
posmatr,tcmo konzolu optcrcccnu silom F (sl.20). Posto jc
6F-I JF
crzmax = =
bh2 ' 2bh '
• zy max
sl.18 sl.19 lo jc
>
1
:£
l
t· . .
I-'
crl =2crz +2Vcrz +4't yz > 0
f 1 1 f 2 2
:i
I��
er2 =0
�·,
t
'
t.,
1 I f 2
i h er3 = 2erz -2verz +4't yz <0,
2
·�
pa, saglasno (81) §15 i (82) §15, uporedni naponje

}
'
--f
'J J2
:�
er u =er 1 - er3 = Jer�+4,;: = erz J1+4('zy I er

'•
;
i,� '.•
odnosno
f·
eru ��(er 1 -er2 ) +erf +er� =Jer�+3•�z =er2 Jl+3(,y2 /erJ

2 3
=
sl.20
Posto smo kunstatovali da jc (1 zy !crJ<< 1, tu iz pn.:thutlnih
erzrnax �
·/
=
'zrnax 41
. izraza zakljucujemo cla je cr u ::::: cr z tj. uslov za dimenzionisanjc se svodi na
Dakle, maksimalni tangencijalni naponi su znatno manji od maksimalnih i erz max Serdoz, (22)
i·
i isti je kao i kqd prethodnih vrsta naprezanja grednog nosaca. Jedino kod
normalnih napona tj. ('t zy << cr 2 ).
le
izuzt.:tno kratk1h grednih nosaca tj. kod nosaca kod kojih h/1 nije mnogo
1
Dimenzionisanje. Izgled tenzora napona, kod ove vrste naprezanja t"

manje od jedinice ima smisla koristiti za dimenzionisanje uslov (21).
grednog nosaca, dat je sa (20). Dakle, ratli se o ravanskom stanju napona u
ravni y-z, pa za dimenzionisanje treba koristiti uslov da je maksimalni 1 PRIMJER: Dimenzionisati gredu od I profila koja je opterecena kao na
uporedni napon, sracunat prema nekoj od hipoteza (81) §15 i (82) §15,
slici ako je F1=30 kN, F2=15 kN, 1=2 m i erdoz = l5 kN/cm 2 . Prema
i_
manji ud dozvuljcnog, tj.

t., •
hipotezi najvecih tangcncijalnih napona izvrsiti provjeru u ostalim
er umax S erdoz (21)
karakteristicnim tackama kriticnog presjeka.
· Za sl ucaj ravanskog stanja napona ( sl.21 ), imaj uci u viclu (26) §8, glavni
napum su
�J
t 'a
�t- I.'.
i
A t� �!
�e
�i E;'{
1
S
l I l, I t I �, _J
sl.21
§23. Glava JV Otpomost matenjala f:3. Glava JV Otpornost materijala
t,.
Fr S�;2 - 22, 5 125 =1,75 kN / cm 2

Tacka 2: crz = G, ·' zy =T;
J,.
I; �
\
.
_:; -s- - 2140 0,75
A B
•
>
f
cr u = �O + 4,�� crdoz ::::> ' zy = 1,75 kN I cm � crz I 2 = 7, 5 kN I cm
t 2 2
'l
l _l ___.
.I • -- l_ -i;o
1:
'}
Tacka 3: crz = Ms y = 12,4 3 kN I cm , ' zy = 1,35 kN/ cm

·'
t·
2 2
")C i·
Ix
= �3 2 +4 · 1,35 2 = 12, 72 kN I cm 2 :5. 0\101 = 15 kN I cm .
-�·
2
r \�A- I==c::::::r::::: ;,,'._ 74:w:

O'u
uc."" . I' =-to i'
PRIMJER: Nosac je opterecen kao na slici.
t
---,--,---�-i 1S" ;1) Nacrtati staticke dijagrame. .
h) Izvrsti dimenzionisanje, prema maksimalnom normalnom naponu, a j
i
1,S-K'-1
F,-4 · i /�1 � �---!- 1-r-----· ©
,,:,____..__.__1�0 ji.: cr002 = 14 kN I cm 2
.. --- -·"7"'� .,
G. c) Izracunati normalni i tangencijalni napon u presjeku p-p a u vlaknir

kuja su od gornje ivice profila udaljena za h/4.
t
J!!
2'2.,5
d) lzvrsti dimcnzionisanje prema momentu koji iznosi 60 % od najvcL
'. , ' . • I ; : . �
, I l
RJESENJE: momenta i nosac pojacati lamelama.

1- Dato je F= lOO kN, q = lO kN/m, 1 = 1,6 m, z= 0,8 m, r= 0, 2 m, 1.j1= 0, 3= 01
Iz uslova ravnoteie odredujemo reakcije 1
a = h.
L M =0: R 21 - F2 1 - F I =0 ::::> R =( F
A 8 3 1 8 1 + 3 F2) I 2 =37, 5 kN
�·
-i_·'
I Fiy =0: RAy + RB - F1 - F2 = 0 ::::, RAy = 7' 5 kN.

Kriticni presjek n
. osaca je presjek u osloncu B. Najveci normalni napon jc
u tacki 1.
F F
( cr z )·max = Ms max Y 111,U(

. = Msm!.!!_ :S cr<luz. ::::, Wx 2 Msmax = 200 cm 3
IF�H uGZoC B ·q d
J-. e11i 11�

"l:..
IY
Usvajamo profil 120 kod ko�a je
,
Wx crdoz
i;J e12 dt''
Ix =2140 cm , Wx =214 cm , s; = 125 cm , h=20 cm, b=9 cm,
)
-x
4 3 3
2 <l
d=0,75 cm, t= 1,1 3 cm.
Provjcru napona u ostalim karakteristicnim tacbma 2 i 3 ccmo
izvrsiti prema hipotczi najvccih tangcncijalnih napona.
;·
§23, Glava IV l §23. G/ava IV Otpomost materijala
·t
Otpomost muteriju/u
F RA)( -t= LJ -:a

L
O,'lm
1c.m dL ·1
�
M;-p _ -l,6 ·102
RA� Rs<1 t
a� P = - (-1,12)=5,6 1 kN/cm2
t -IX-y 31,94
I "
1
&
I j I ; • 1 J •,
---�· w..;_' ' ' : l.i...l..Ll I 11 I I J 1 '
I I f"I /'{ I
.'h1
-�
..i.. t1i -p = Fp-p S(x = -0,21 kN I cm 2
_iy
__
Ix S 1!.\'c
F"l / ·',
1'f
c) Dimenzionisanjem prema momcntu 0,6Msmax dubijaju se sljedcc\
dimenzije i moment inercije
.
�/,' CLt
Ms:ie '
·,
1� 0,6Msmax = 1, l3 cm, lx1 =0,96 ht = 10,32 cm4 .

.,;.
.
h 1 = a 1 =�/ =3,37 cm, & 1

0, 16cr doz 12
Posto je
i
i;
_ Msmax Y · < z ·,
m,uc - crdo ,
I.
RJESENJE:
i'
·�
-
0 zmax -
\.i, "' �\
a) Staticke dijagrame cemo nacrtati na osnovu prethodno odredenih
reakcija t�- imajuci u vidu da je . '\
W(
'1;
L MA =0: 1,2RBy - l,4F I 2- 0,2F- 0,4ql I 2 + 0,2F =0 a& l ( 2 h1
I,'= 1, 1 +2[ 1 + � h 1 +S L ) a 1 S 1, )] = 1, 1 tJi z+S L )a 1 S L
("
{;
1( ·
::::, Ray = ( 1 I 1,2)( 7 + 2 + 3, 2- 2)=8, 5 kN
i
t 12 -
L �y =0: RAy +RBy - 23 = 0::::, RAy = 1 4,5 kN Y max = h I I 2 + O L ,
i: dimenziunisanje_vrsimo iz uslova
LFix =0: . RAx - F= 0::::, RAx = 10 kN r,�
l \
r/�'
b) Posto jc
,
M max
+2a1 h1 6 1, � s
(. =
�x- lxl
-?;, !-,
)
J Msmaxl =2 kNm , Ix = 0,9 6h I 12 Ymax (h1 / 2 + 0L crdoz
4 ,-:.I
to jc I
t
Dimenziju 8 L nalazimo iz prethodne nejednacioe.
a) Ako uzmemo da je 8 L << h 1/2 ond'a je
_ Ms max Y = ,M smax :s; ad ::::, h � 3' Ms max 2�-
O"zmax - I m:uc ' oz = 4 ,4 7 cm
x 0,16 h3 Vo,16cr doz �, 1 2I
M smax
Dakle uL �-- [ --xi
-)-o
cm.
- , 36
2a 1 h 1 cr doz h1
\.
h=a=4,4 7 cm, o=0,3h= 1,34 cm, lx=31,94 cm4. 'V
h) Ako ne vrsimo zanemarivanje velicine &L u odnosu na hi/2, dobijam

c) Posto._ jc: MtP = -1,6 kNm, y=-0,25h=-l,12 cm, l;=a=4,47 cm kvadratnu jednacinu oblika
s: = 8,37 cm3 to su trazeni naponi u preseku p-p •.
§2J Glava W Otpomost materijala � §23. Glava JV Otpomost maten;ata
/
, (
I y .
@1 h 1)0,t +� 2 M,m� )oL
a�hl - crdoz' +( 1;1 Ms max :1)=0, .1,, ct = y'=tgcp ::::: ·cp.
ctz
.
I
I
crdoz l: Pod nagibom se podrazumijeva prvi izvod elasticne linije nosaca r:
odnosno razmatranom mjestu. Dakle, da bi znali za neki nosac da izracunamo ug
i
·"••
22, 7lot + 23,998L -13, 75 = 0, pa jc 8L = 0,41 cm . iii nagih na nekom mjestu neophodno je da znamo jednacinu elastic
Ji 1 1ij1,; tj. zavisnost y=y(z). Za odredivanjc jednacine elasticne linijc p
/
1..
Duzina lamele IL je
c1: mo od ranije izvedenog izraza (5 ) §20
IL =3(L 1 L2 +L 3L4 )=(1,55+0,65)·0,2=0,4 m.
., 1 Msx (z)
Daklt.:, ncophodan jc par lamda dimcnzija 40x3,37x0,41 (cm). = ..
p Elx '
-:.\
�..ii
�.
koji nam daje zavisnost promjene krivine krive ose nosaca u deformisa1{
konfiguraciji (elasticne linije) i momenata savijanja Msx, koji kod savija·
;
Odredivaoje ugiba i oagiba elasticoe lioije grcdnog oosaca. Pod elasticnom
l silama moze biti funkcija od koordinate z. Posto je kri:ina krive odred1.. I
linijom grednog nosaca opterecenog na savijanje podrazurriijevamo osu
nosaca u njegovoj deformisanoj konfiguraciji. Osnovne · velicine kojc t 1zrazom t
karaktcrisu elasticnu liniju su ugib i nagib (sl.22).
1= y"
:t. ,i
p (1 +y')J/2'
!L� i posto posmatramo male ugibe i nagibe, to je y' < < l pa se dobija da je
l
L -,c f" . tt
{
�
.!. ::::: y"
p
paJt:
,l ...
� . y
Ms (z)
,,,,,,,
11
=
'f'_ El·
U prcthodnoj jednakosti ispred momenta savijanja treba staviti znak
4
11-··
sl.22 hi se uspostavila pravilna veza izmedu konkavnosti (konveksnd

Pod ugibom elasticne linije, na proizvoljno uoccnom mjestu C, dasticne linije i konvencije za zna� momenta savijanja. !
1:
podrazumijevamo 'vertikalno pomjcranje CC'= y(z). Pod nagibom
elasticne linije na uocenom mjestu C nosaca podrazumijevamo ugao koji
Ms MsQ Ms ,...-:,,--, M�)
O �
:;&--:;{
__
1
tangenta elasticne linije na tom mjestu zaklapa sa horizontalnom osom.
JL:dnacina <.:Iasticnc linij<.: jc zavisnost y=y(z) i ona pokazuj<.: kako sc
'a
-..........-.: " { o _ �
mijenja ugib gr<.:dnog nosaca po njegovoj duzini. Posto se u otpornosti
materijala posmatraju male deformacije, odnosno mala pomjeranja (ugihi
i nagibi su male velicine ), za nagib vazi 4 sl.23 sl.24
/"
§23. Glava IV Otpornost materijala §23. Glava IV Otpomost materijala

;
i
�
�
l
J Naime, ispupcenoj elasticnoj liniji u sistemu koordinata y-z (sl.23)
odgovara y"<O i Msx>O. U suprotnom slucaju kada jc <.:lasticna linija
izdubljcna (sl.24) tada je y">O i Msx<O. Oak!<.:, Jif<.:rcncijalna jcdnaci11a,
j'
f
-�
y'(z) =
F
lz
2
x ( -2 +C1,
2 )
El
I cije rjdenjc jt:: jcdnacina dasticnc linijc (tzv. diferencijalna jednaci1111
elasticne /inije), ima izglcd ·if odnusno
Eixy"=""'."Msx . (23) ;
F z2 23
Razmotricemo sljedece metode za odredivanjc ugiba i nagiba: " - 1--- ) +C 1 z+C
·t
y( z)=
Elx ( 2 2-3
a) Metoda neposrednog integraljenja difercncijalrn.: jcdnacine elasticm: ':
2.
Jinije, t lntegracione konstante CI i C2 odredujemo iz granicnih uslova
.· 1 . b) Metoda superpozicije ugiba i nagiba,
c) Mor-ova grafoanaliticka metoda.
.t�
f
·f
,.:·
y(zl"o = 0
t Y• 1\ z)I· z=O =o.
a) Metoda neposrednog integraljenja diferencijalne jednacine elasticne linije i
se sastoji u tome da sc rijcsi tj. intcgrali jcdnacina (23). Intcgracionc ,. l)obija sc
C1=C2 = 0,
·:-:.
konstante kojc sc tada pojavljuju odn.:dujemo iz granicnih usluva.

Primjena ove metode bice dcmonstrirana kroz dva jednustavna primjera. ·1 p.tjl!
!'
PRIMJER: Za konzolu optcreccnu koncentrisanom silom na slobodnom •·' �(�)2 [3-(�)]2
y(z) = l
kraju odrediti jednacinu elasticne linije. �
.; . 6E x I I
-r.·
_£!.:_(�)[2 -(�)J ·
j'
y'(z) = 2Elx I
l. i- I
r� '° ..tf Ugib i nagih slobodnog kraja konzole su

� ... ir
. ''
F13 . , Fl 2
RJESENJE: y(z)\z=I I y z) .
= 3El X ( lz=I 2El X
Posto je momt.:nt savijanja u proizvoljno uuccnom poprt.:cnom prcsjcku
=
jednak
PR!MJER: Odrediti jednacinu elasticne linije proste grede optere<.\
Msx (z) = -F(I - z), koncentrisanom silom na proizvolji:wm mjestu kao na slici.
to difcrcncijaln-a jcdnacina (23) ima izglcd
/14r
;{
Elxy"(z) = F{I - z).
@ �>!'
� Je
, yII= -d( ' d dy , . , ..
Posto y )= -( --) to sc, nakon prvc a zat1m I drugc mtcgrnc11c a... b
dz dz dz -;;7T}7'P
pretho<lne jcdnacine, lako dubija l

l
RJESENJE: U ovom slucaju momenti savijanja 2a .Proizvoljno uocenc v 1 = _£:__ b( 23 - za(21- a))
· 6Elx T
presjeke na djelovima 1 i 2 nosaca 2apisuju se ra2licitim 2avisnostima tj.
M s1 =F�2 y 2 = _£:__�(-23 + 32 21- z(212 + a2 ) + a21).

I 6Elx 1
lmajuci u vidu da je a +b=l prethodne dvije jednacine elasticne linijl'. 1
M; = F�2-F(2- a). mogu napisati i u obliku )
Kada se predhodni i2ra2i 2a momente savijanja 2amjene u diferencijalnu
I
jednacinu elasticne linije dobijamo

)+
2 2 3
y(z)= _f_ [��(i-(�) -(�) (z-a) ],
6Elx 1 I I I z>a I
y 1 =- --+C 1 2+C2 , gdjt.: se dio iza dvije vertikalne crte koristi samo u slucaJu ako se trazi u,!
3
F (b 2
Elx I 6 J u pn:sjccima 2a koje je z>a.
Jcdnacina po kojoj se mjcnja nagib jc
F b 23 23 22
y2 =-- ( ----+a-+C3 2+C4
Elx 1 6 6 2 dy Fl b 2 [ ( 1-(-)2 -3(-)
z
2 z-a
2
].
Granicni uslovi za odn:di vanjc
)
integra cionih konstanti su
y'(z)=-=- -
dz 6Elx I I I
)+ h
(
z> a I
- )
y1 1 =0 Ugib na mjestu z=a jc

z=O
2
Y t=a = y lz=a y(z)jz=a =
Fl3 (h')(a)2 2
3Elx I I)
U slucaju kada jc a=b=l/2 ugib i nagib su
y''I y'2I
z=a = z=a
Fl 3
y . 1z =I = 0. y(z)jz=a=b=l/2 = Y'(z)I z=a=h=l/2 = o
48Elx'
2
Iz tih uslova dobijamu
a
cl = ( 3al-:21 -, a ',
) Ci =0, Iz prcthodno dva razmotrcna pnmJcra sc mozc zakljuciti d:
2 2
61 problem odredivanja jcdnacinc elasticnc linijc, za slucajcvc kada g.
ima vise djdova na kojima sc mijcnja izgkd same jcdnacinc, zn
a a3
C3 = - - ( 212 + a2 ) , ,
61
C4=
6, komplikuje. Ovo iz razloga sto sc za svaki dio mora rjcsavati jedn.:
.(23) i sto st: pri tome uvijck pojavljuju po dvijc intcgraciom.: i.,.,; ,
oa 1e
Daklc, za nosac sa n dijclova ncophodno jc rijcsiti sistcm od 2n ncpoz,
- · _; ........ :1-, ''""'-'t•,nti
�
i23. Glava IV Otpomost mate,ijala §23. Glava IV Otpomost materijala
·/.
·'
'i�
·;
l
Ovdje je vafoo napomcnuti da su problemi odredivanja jednacin1: :{
��
Ml - Fl 2 .
clasticnc linijc za osnovnc; tipove grcdnih nosaca (konzola, prosta gn:da i
grcda sa prcpustom) optereccnc osnovnim tipovi'ma optcn.:ccnp
t. y'�'.,q,M ) = yr ) +y'�� ) +y'�M) = 0 0
+ - 2 4E l
--
24EI
(konccntrisana sila, koncentrisani sprcg i kontinualno podjeljcno I
/l F M lF 4
�-
optercccnje) rijdeni i rjesenja su data u Tablicama iz otpornosti + QiLG\l + "
matcrijala. Tako su prethodna dva primjera razmotrena i rjescnja su dat;i 'I
f ('lJLlk@= A - IL nM
· - -:-u Tablicama, kojc cemo ubuduce pri rjcsavanju konkrctnih probkm;1
koristiti.
.f
;i' .
b) Metoda superpozicije je mctoda koja se korisno i efikasno koristi z;1 ·1!-· PRIMJER: Nosac je optereccn kao na slici. Metodom superpozicije, naci:
odredivanje ugiba i nagiba kod nosaca opterecenih sa vise razlicitih a) ugih na mjestu D i nagih u osloncu B,
lt·
opterecenja cija rjescnja nisu data u Tablicama. Ona se sastoji u tome di! h) ugih i nagib na mjestu C ako na prepustu BC nc djejstvujc sila F,
sc za nosace opterc;cene sa vise razlicitog optereccnja ugib iii nagib n..i i
< c) ugib i nagib na mjestu C ako na prcpustu BC djejstvuje sila F.
l.
nekom mjestu nosaca odreduje tako sto se saberu (superponiraju) ugubi i 'I
-�.
nagibi razmatranog nosaca opterecenog sa pojedinacnim opterecenjem, a 1 IUESENJE:
koje odredujemo na osnovu Tablica. ( a) Da bi odredili ugib na mjestu D i nagib u osloncu B od grede sa
l
� prcpustom ABC cemo formirati prostu gredu AB i konzolu BC. Na prostu
PRIMJER: Metodom superpozicije ugiha i nagiba odrediti ugib i nagih ,,-11� grcdu, kao uticaj odsjecene konzolc dejstvuje sila F i moment Fl (sf.a).
{
t! FH,fH
clasticnc linije na mjcstu C prostc grcdc optcreccnc kao na slici.
A JF B · c !C
" j
I
l lf l JF
{
{
'i.= E.
)
�
JF M�Fl
?
A 'f' ei
a.)
';AOOHHlltOI Ul:t� 1
:�
J
Vgib na mjestu D i nagib na mjestu B jednaki su zbiru ugiba odnosno
I� . I..
nagiha na tim mjestima od silc F i momenta Fl. Odredujemo ih uz porrioc
l/'1. k ui. t
i
Tablica. Dakle
3 2
!
(F)F(21) F1(21)
(R) 5F! 3
i Yo Yo +Yo = 48
=
RJESENJE: " EI + 16EI = 12EI'
· Ugib i nagib• na 'mjestu C odrcdicemo tako sto cemo pomocu 2
i
Tablica odrcditi · ugibc; i nagihc na trazcnom mjestu C za pojedine vrstc � , = ,(F) ,(Fl) · F(21) F1(21) = 11 Fl 2
Ys Yu +y8 =- 6
optc;reccnja a tatim ih sabrati. Dakle, 1 EI -3EI -12EI
b) Ukoliko na prepustu BC ne djejstvujc sila F onda ce prcpust biti
I
(F,q, M ) (F) (q) (M ) Fl3 5qll3 Ml2 - 11F13 ncoptcrccen sto znaci da cc sc tackc prepusta pomjerati u vertikalnom
Ye = Ye + Ye Y
+ e = 48El + 384El - 16EI - - 384E pravcu samo zbog toga sto jc konzola BC kruto vczana za prostu grcdu AB
I'
i" pa se usljed dcformisanja prostc grede, tj. postojanja nagiba u osloncu Il,
'
·'
§23. Glava IV Otpomost materijala §23. Glava IV Otpomost materija/a
..
tacke prepusta pomjeraju u vertikalnom pravcu (sl.b). Nagib i ugib na

�
.,
�.1vijanja, nekog datog opterecenog nosaca, uzmc kao opterecenje (fiktivn·
.;
mjestu C su uptcrecenje) nekog novog nosaca (fiktivni nosac) i nacrtaju se dijagram

.i
X
i
tr�msvcrzaine sile i momenta savijanja onda ti dijagrami predstavljaj I
F(21)2 F I2 dijagrame promjene nagiba i ugiba stvarnog nosaca pqdijeljene sa kruto�
Y'e Y's =
16EI =-4EI'
l
El.
=
i-
} Prema tome, vrijednosti nagiba i ugiba nosac� u nekoi I
- FI3
Ye Y'e I - ta,n·, ..
r,ec--x· W"•. - proizvoljnom poprecnom presjeku jednaki SU vrijednostima transverzall'-1
4EI.
= =
;· .,ik odnosno momenta savijanja (Fr , M,) fiktivnog nosaca podijeljenim '/
.... �·"'
ot �� r
•
•,.'
t
.,
krutosti Elx
;
A ,c�· "·"
.,a.,....__ ...... .._.. _.-.di.�

Tn7r $ •
c.) . e,
c 8 'aB
M,
y = EIX '
,1
1
Fr
= EIX '
(26) i
A , .. _�-�/��--��!
�to znaci da sc odrcdivanj<.: ugiba i nagiha stvarnog nosaca svodi I
1
b) 1
c) Ukoliko na prepustu BC djcjstvuje sila F onda ce na velicine nagiba i
:
udn:divanje momenta savijanja i transvcrzalne sile fiktivnog nos.: (
opterecenog fiktivnim opterecenjem.
·�
ugiba na mjestu C uticati i sopstveno dcformisanje prepusta (konzole BC)

. sto jc prikazano na sl.c. Tada jc t Da bi ova analogija bila potpuna momcntom savijanja stvarn .
l nosaca (fiktivno optercccnjc) trcba optcrctiti n<.: stvarni vcc fiktivni no>
11Fl 2 - F1 3 = - 5FI3 kuji mora biti takav da sc ostvaruje analogija i po pitanju granicnih uslo
Ye YB I+ Ye. Be - I '
(F) -_
12EI 3EI 4EI Tako na primjer fiktivni nosaci za konzolu, prostu gredu i gredu
I
=
,. · -. . pn:pustima imaju izgled prikazan na slici 24.

llFl2 Fl2 17F1 2
Y c =YB +y e,ne -------=---.
12EI 2EI 12El a) c)
J I '
}
5· b)
c) Mor-ova grafoanaliticka metoda. Diferencijalnu jcdnacinu elasticne linijt.:

Els"(z) = -M)z) mozcmo napisati na sljcdeci nacin
. � �:C, �70 A�=o � �-:;:o]l_--�
,�-,
} �·=-o �·:;o f;o 'a'-=i-o � :o
. d2 'J'+o
(ElxY) = -(El xy') = -M5 (z).
�;;;--�J
. d
dz
-2
dz (24)
}-o---o--l
Vcza· izmedu mo111enta savijanja, transverzalne sile kontinualnog .K:ii,;; -:- &
optereccnja je · · .,. Fr/ 0 r).,/J ¢0 d/J &t:)
!f •o
·•.
fi.11:0
Fr to r.,-#O
sl.24
J
d2 d .
dz
-(M
dz
)=-(r.,. )=-q (25) PRIMJER: Za konzolu opterecenu kao na slici odrcditi Mor-m
rnt:todom ugib i nagib slobodnog kraja konzole i skicirati elasticnu Iii i
2
s
Jcdnacinc (24) i (25) su analognc (Mor-ova analogija) i na njoj sc i
zasniva Morova mctoda za odredivanjc nagiba i ugiba nckog optercccnog · Dato jc: M, I, E i I.
grednog nosaca. Ona se sastoji u sljcdt:ccm. Ako se dijagram momenta
- �

{
M
A RA IF �e, IF
G
�(!JiA:tLU1IU1UJ! � M�
f
�-
A
a...
lo o...a Q, cl
- 0 ,J�I
T
0�
,rJ\
I �
�1
.�
c
�d.l� r
fr
f�
A
I' : . D c� e, ·
T�
I JI �-
D ' , Fc
:
Clfl
: �.� ·,
J/A
i
f-
RJESENJE: ,.
Ako dijagram momenta savijanja stvarnog nosaca shvatimo kao
optcrcccnj<; fiktivnog nosaca (konzola ukljdtcna sa drugc strane) onda ..,
dijagrami promjene transverzalne sile i momenta savijanja fiktivnog ,.'
RJESENJE: Reakcije RA i RB kod stvarnog nosaCa dobijamo iz u-.
nosaca pn:dstavljaju dijagrame promjene nagiba i ugiba (elasticna linija) · ravnutczc. One imaju vrijednosti RA =O i RB =2F. Fiktivni 1
po duzini nosaca pomnozene sa krutosti nosaca na savijanje Elx. Za 11ptcrccen momcntom savijanja stvarnog nosaca prikazan je na slici. L
fiktivni nosac, iz uslova ravnoteze dobijamo reaktivni moment MA i kud fiktivnog nosaca nacrtali dijagrame transverzalne sile FA i mon'
rcaktivnu silu /•:,. :>avijanja M5 moramo iz statickih uslova ravnoteze odrediti reaktivn,:
MA =M·l, f1 i Fe i reaktivni moment Mc . Tako iz
f'-1 =M · 1 2 I 2.
'°'.......J M1 Fa 2 a
=0: FA 2a---=0
U gib yA i nagih y'A stvarnug nosaca odrcdujcmo kao 13
2 3
M A __
Ml 2
=0
YA =
L 1y =0: F.1 +FC -2_!_Fa
'F
2
EI - EI,
F Ml2
y A = ;\ ---
I
LM c=
2
0: Mc + FA 3a -Fa = O
EI - 2EI Johijamo
1 ,, 11 2 3 3
PRIMJER: Grcda sa prepustom optcrccena je silama F kao na slici. Mor F =-Fa� , F. =-Fa , MC =-Fa·.
4
ovum mctodom odn.:diti: .I 12 C 12
a) ugib i nagib slobodnog kraja prepusta,
b) nagib oslonca A i ugih u presjcku D,
c) skicirati clasticnu liniju .
Dato jc: E, a, E i I.
§23. Glava JV Otpomost materija/a §23. G/ava IV Utpornost "'"''' •1·•1.1
Ucdnacine) formiraju se iz uslova oslanjanja (vezivanja) grednog nosab

F F mjestima gdje su se nalazilc suvisne veze. Sistem je onoliko puta stai :
ncodrcden koliko ima suvisnih reakcija veza. · l
� a. a. PRIMJER: Nosac ABC od ":::J C"profila opterecen je kao na slici.

iiFa1 a) Staticki odrcditi nosac.
12 b) Dimenzionisati nosac.
_f<:i'1. 01111111.
I
,,/j/11,1::1· Ii! I ®T c) Odrediti ugib na mjestu C. . I
Dato je: F= 16 kN, I= 1 m, q= 16 kN/m, crdoz = 14 kN I cm j
·> I
\li:.,0
·127
E =2 · 104 kN I cm2.
I.
I cm.,
3Fa.l
\!
4
Dijagrami promjene fiktivne transverzalne sile Fr fiktivnog
momenta savijanja M5 dati su na slici.
a) Ugib i nagib slobodnog kraja prepusta su
M 3 Fa3
Yc -- EIC -4 EI' F
-
, -·/�. 11 Fa2
Y -- - ---
c EI 12 EI .
b) Nagib u osloncu Ai ugib na mjestu D su
=
F
=
Fa2
y'A E� 12EI' RJESENJE: Prvo cemo od staticki neodredenog sistcma formirati st·
odreden sistem i prikazati suvisne reaktivne momentc MA i M13. DopL·
Fa3 USlovi SU
Yo =
M
=
E� 12E( r
c) Elasticna Iinija stvarnog nosaca ima izglcd analogan dijagramu y'A = Q = y'�MA , M B) +y'�) +y'�J' (..,
promjene momenta savijanja kod fiktivnih nosaca. _ ( MA ,M ll) +yi(q) +y'(f)
Y B- O - y' B
_
B B' (1/
Staticki neo<lrcdcni nosaci Opsti postupak rjcsavanja staticki pri ccmu jc
I
ncodredenih nosaca opterecenih na savijanjc sastoji se u tome da sc

.(MA ,MB) -- (2MA +M 8 )(21) M M ll)
suvisne veze uklonc a njihov uticaj, sc na, sada staticki· odredeni nosac, YA
6EI Y,(B A, =-' -(M +2MuJ,
3EI A
prikaze prcko nepoznatih rcakcija (sila i momenata). Dopunski uslovi
)
i

�
{
J.
-� ..
+
-,:,
4 3 2
. ,( q ) _ 3 q(21) _ 3 q i
3 3
,(q) _
3
7 q(21) _· 7 q i 3 i . = y(F) +y(q) +y( M ",M el =.2_ q(21) +_!_ F(21) _ 16 (MA Mu)(21) =O ' 00 4 cm
i yc c c c 2
Y A -128�-16EI' Ya --384 � - - 48 EI' • 768 EI 48 EI EI
t
t
2 -�� Napomena: Zadatak smo mogli rjesavati i na jcdan od sl jcdecih nacina.
,(F)F(21) l Fl2 ,(F) I Fl2 1
. I. Nepoznate reakcijc su sil a Xi moment M n a dopunski u.slovi su
y A = 16EI = 4 EI ' y 8 = -4 EI
F
Zamjenom ovih izraza u (a) i (b) dobijamo
3 2 'Fl I J
H,f\·
� 1,fl-
�,.
i
�nci�nl �
�/1!\\lli!ll Fr't
I
( 16ql +4
) EI
=3 (2MA + Ms)
EI ·i ·I
X
Ya = 0 i y' 8=0.
7 Fl I 1 I Ji;;.Gt s, G}a] 2. Nepoznate vel icine su sil a Xi moment M a dopunski usl ovi su
( -qi 2 +- -=-(MA +2 M s)- Msx
�
F�·
* t......Lclt,
48 4 ) EI 3 El' '
i M (, M . l
1
..,..,..
odnosno .C.....
.S .....--*
a lx c. x
�..... ......
�
2MA + M 8 =21
f e, ,
MA + 2M 13 = 19 =>MA = 7,67 kNm i M8= 5,67 kNm.
Reakcije RAx, RAy i Ruy odredujcmo iz statickih usl ova ravnoteze t Y C.AC = Y C,CB Y C,AC = Y C,CB·
I I
I Fix=0:=>RAx=0
f� PRIMJER: Nosac kruznog poprecnog prcsjeka opterecen je kao na slici.
q12
fi a) Izracunati suvisnc statickc nepoznatc reakcije i nacrtati statickc
dijagrame.
I M A=0: Ray 21-Fl-
2-Ma +MA=0=> R ay=14,83 kN
I
t
,t
. '
t; h) [zvrsiti dimenzionisanje ako je cr doz= 14 kN I cm 2 .

LFi =0: R + Ra y -F- ql=0=> RAy = 17,17 �N
Ay
� Dato je: q= 5 kN/m i 1=2 m.
_a£1
y
r2
'
�A
t 1�k
0
b) Maksimal ni moment savijanja u presjcku C je {
t B
M c= R 8 l
y - M8=14,83-5,67= 9, 16 kNm = M smax, i
'), © L �
d
i
paJe
er m�=
Msmax<cr � '> smax=6543 cm 3
M
·I
l · �o•H , MAG ofi:q)(_____,
- dm- Wx- , , ·�!
Wx · crdoz
odnosno
RJESENJE: Zadatak �emo rjesiti na dva nacina.
W x= W ]( =2 WY => WY � 32, 72 cm 3
.
'
:i I Nacin:
1 Dopunski uslovi su
Iz Tablica usvajamo profil :J 10 za koji jc Wx =41,2 cm3 i lx=206 cm4. i
i y� l + y�R cl + y\;0 l ,
l.. Ya= O = (a)
c) Ugib na mj�stu C odrcdujcmo mctodom superpozicije
f
!
'-
)-_ A.-
.{.3E'g -iN
^
b r-.
e.l
cUn=.ica
z F'=E F 5 A
,x;E-
;
ll
co
3a
U=i 3 cI) c
(J cl ,E
Jv^v
(n
c.{
-i
r{ o
rf,
,ri
":f, tt {!,8 E B
;;E: f E et
{'l
{o t.E I ,;/
ct
:F\
qJ I
-a
6l ol
OI 'fl zt. E.1
rri:ts
g*,R.i-^Hv
cI e.)
ON E
c.l
f: ,,
I
;l*
^l<
r{l
Zita
ll
lr \
ll N;-d
T*E* $ s
ii
c)
ct L., .I -*
-r . -ji :. ts^
{
=
s .
t e{l arlaAil rZ E'= !9
o
a-
,
i _cfr I
oot 'he i [ 'H
= -slc
o (.)
nl
tx $E E ,[
H
."flv
rl.U-O
cO
.Ntr ! v
z ll
glHE
-lu
- .=, i
.Y
q
1)
N
o
1I
CA. r:
i;
A
o0* c0r
O.u a)
E 't1' 'c.l
)U:J:^
d
N
tr
S
L
C
>l N
rf,l-*
l^
o ! r+d rn
i€o
tt ^ ll VI
b
uu;i ElgE;'i
u-r99
Xc:cc; .2
E
P
il
h
Hls AU=*d.-.0
=f Or{
-orq
.= .:_ l:-
A
El
- Edildd
s l'-b
:IH '5oc
cilOtl O
'
$3 s$
- 6
:a=cv
u t)
;!
6
x
N
Il
;l^
E \o E'E.F P
>l=
t.,t
\ ACqra il jjccll<ll .9:pl
tr c';= E 'E
E B'
lx-Y
.n-lq= ':-'-
il rr i:
:
6l 5l
5,'=5 € ;e lt
"lN; >i
rV++c{E x u
E -5lf
2l
il
;
(J
f..l t .l fr.l t^l HLU.r.::Y(J
g.3,EE E
= b
N
E
.!d HE=Y"7&
*;
-t 3.
a=- -
?>
al -S'tr-<.
t .a- a t
I 3Jtri I
L J
{.J LN.-
c,-==
a -i
o-
r
5
=", -2 -
-o _t
^l:al
2t
+
<l\O
lil
zl
c-l
d I
L)
-t t,
o -f
:F\ ra)
d
q) lt il a
t -=
et
- r^ ?l- z EI
EI N
JM
,f
-+
.o l-
w,
o AIH slu
til r.I
I
3l
col
f G
a
+
a-
rL
lr!
a_ il^ I lcl
o U
e1gE ; nl ., 2^^
:u
€.
>r q) g<
Il m
A 3<
il
rZe':'
'(, 1)
d ll
e; N d
o -LU
*'= b
E
-:x'ca
+ HE
.ot alu
i A
r \O!
tf :=
ra
VI
J$
al =-l
-l
2t
?., l' ^i' = d 30 "# d; >lt-
EI
-lo
.h
)z4d <lJ
*m
+
zl.o
lil
)3
.=Q
rrl^
vV-,A
+5!A
E"
)r..-
-9
r rr cZ-l-
O ol o
;ll >l
\ goo cz"l - Pol =+ T!o AC
14E
ll n c-t
vl I
J'1 ,. bl$
,rrl
r.cci r d
"i El-q 3
c&o+ & \o
r.l iti ilr .. e
xl
>l ?
lrl 'Y')
lll -;
I
lt
'1,* Ei I'o' o, o tl.,44'
FIH E
(l T :J
.g .:)
o g lt l 5
| .+ ll ).J = C! c!
u'8 G.o 3u 3 'r.l..
4!41'J=
ll ;n-:-:!
-i d
E<
a\
4a El- =-l,:l&: I 1 &0da b
E
d
§23. Glava IV Otpomost rnaterija!a §23. Glava/V Otpomost materijala
:',
')..
1"
1 pri cemu velitine koj� karakterisu poprecni presjck: Ix, y, Sx * i s mogu biti
fonkcijc od z.
-�
j'
.,
j
Ms red( Z) =
M 5 (z)
. ":::. k ( 2) ,
I 'l
;'
....
onda diferencijalnu jednacinu elasticne linije grede promjenljiv
poprccnog prcsjeka mozemo napisati u obliku koji je potpuno analo�'.
.f�
onom koji vazi za grede konstantnog poprccnog prcsjcka
i
f· y"= Msred
Elxmin
·I ,r stvarnog momenta savijanja treba koristiti redukovai
f pri ccmu umjesto
umcsto grednog nosaca premjenljivog poprecnog presjeka tr,,:
posmatrati gredu konstantnog ali minimalnog poprecnog presjeka.
&
{
t,
r? i
�; U tehnickoj praksi se grede stepenastog poprecnog presjL
I' l
mnogo cesce srecu od greda kontinualno promjenljivog poprec.
pn.:sjeka i to zbog tchnoloskih problema pri izradi ovih drugih.
sl.25
ImajLlci u vidu prcthodno reccno mozc sc zakljuciti da sc l
�-
Za svc grcdc promjcnljivog poprccnog prcsjcka jc karaktcristicrio da imaju
grcJa stcpenastog poprccnog prcsjcka, zbog komplikovanosti izraza
na nckom mcslu najmanji poprccni prcsjck momenta incrcijc Ixmin·
Moment im:rcijc Ix za proizvoljno uoccni poprccni prcsjck mozcmo Ms red i komplikovanosti rjcsavanja diferencijalne jednacine elasti
napisati u obliku linijc, za odredivanje ugiba i nagiba skoro iskljucivo koristi Mor
1 g,rafoanaliticka metoda. U primjeni te metode umjesto stvarnog dijagr�
Ix(z) = k(z)Ixmin • (28)
! momenta savijanja trcba koristiti redukovani dijagram momenta savij:
gdje jc k(z)?::l koeficijcnl koji jc veci od jedinice i koji se mijcnja po duzini i
nosaca. Kod greda stcpcnastog poprccnog prcsjcka karaktcr promjenc

�.
1
Ms red·
•·
i
koeficijcnta k jc stcpcnast, sto znaci <la jc kocficijcnt k konstantan ali mu
r
jc vrijcdnost razlicita za razlicitc djelove nosaca. PRIMJER Odrcditi ugib i nagib slobodnog kraja konzole stepC'na·
Za odredivanje ugiba i nagiba elasticne linije ovakvih nosaca sc poprecnog presjeka (12=211) optcrecene silom F kao na slici. Dato je:
..
E i 11.
mozc koristiti diferencijalna jednacina clasticne linije (23) §23
Eix(z)y"= -M)z),
7
I
er. EI, �I
kojLI; imajuci LI vidu (28), mozcmo napisati LI ohlikLI
y "=
� Ms(z) __l
k(z) E[xmi 11
Ako pod redukovanim momentom savijanja Ms red podrazumijcvamo odnos
� f/2 J_ · t/2
Ms(z)/k(z) tj.
§23. GlavaW Otpomost materijala §23. Glava JV Otpomost materija/a
i
i
.f., ' .F.2 i�
.t3 ;
�Jr"&
1'
Fl0! �-��
,: }:ij-i+[··t�
,,i,
,
l
}
·f
� .Fe,
;
li
l
l
0
-l
fo
RJESENJE:
Fiktivni nosac, opterecen redukovanim dijagramom momenta savijanja
\>
., 5J:l -
sre
stvarnog nosaca, prikazan je na slici. Fiktivne sile su
i 48 48
:i
1 Fl l Fl 2
F ------ 'IB
1-242-16' !UESENJE:
t a) Od staticki neodredenog sistema formiracemo staticki odreden sisd
�
F --- F1
Fl I -- (prostu gredu) sa nepoznatim momentima u ukljcstenju MA= M13:::
2
l Dopunski uslov za odrl.!divanje moml.!nata jl.!

'
.z-42-81
1
l Fl l F1 2 r Y' A= f B= O. (a)
F ------ �t Fiktivni nosac opterccen redukovanim dijagramom momenta savij�, ·
3-222- 8. stvarnog nosaca prikazan je na slici. Koeficijcnt redukcijc je k=2. Fikti.
Fiktivne reakcije f8 i fiktivni reaktivni moment M8 su t.'*'
J sile su
F8 =F1 +Fz +F3 =5Fl 2 /16, .�,
Ml Ml F1 2 Fl2 FI 2
fj = -, F2 =-, F3 e::-, f = Fs =
64 � 64'
r
I ·2 I 31 2l 3 2 4 8 128'
My =F 1 ( 2+ 2 ) +F 24+F332= T6° Fl . a fiktivne reakcije
_3 • ;f
Dakle l /·:, = FB =Fl + Fi - Fj - I·� - F5 = 3M! I 8-5Fl 2 I 128.
t Posto je
I,
3Fl 2 5FI 2
Ye . Y'e =
l6EI1' l6EI1 .
=
Fy
B=
I
= FA I
y A EI I ' y EI '
PRIMJER: Stepenasti stap AB opterecen kao na slici je kvadratnog to iz (a) dobijamo,
poprccnog presjcka. 1'�=F8 0,
1
a) Odrediti momente Ji ukljestenjima.

=
paJe
b) Dimenzionisati nosac ako je cr<loz = 10 kN I cm2 . M ·=� Fl I 48. .
_ .. . • .
Dato jc: F=20 kN, l=l m i 12=211. · IJ ) 0 IJagram momenta sav1JanJa stvarnog nosaca JC pri kazan na s1_1c1.. !
pojacanom dijclu nosaca najveci moment savijanja jc
§23. G/ava JV Otpomost materija/a §23. G/ava1V Otpomost materija/a
7FI
M =
s 48 0, 625FI :i/0, 625 · 20·102
01 :2:}/ = =5 cm .
Dimenzija c5 2 kvadratnog poprecnog presjeka na pojacanom dijclu nosaca V crdoz V 10
se odrcduje iz uslova da je 12=211 odnosno da jc Ako je cS l =5 cm onda je
<'5 2 = ..; 2 81 = ..; 2 .5= 5,9- 5 cm .
. 54._ 54
• 4r;::; 4r;::;
_£= 2 -1
, 12 12'
pa je
Savijanje krivog stapa malog poluprecnika krivine.Pod _lgj yim staR!J
02 = ifi.01. podrazumijevamo gredni nosac cija je osa (linija koja prolazi kroz tezi:
Najveci normalni napon na pojacanom dijelu nosaca je poprccnih presjeka) kriva linija.
Medu krivim stapovima razlikujemo krive stapove ma
M cS.,
s _,,_ = ---- 7FI ifi.01 poluprecnika krivine i krive stapove velikog poluprecnika krivinc. Podi._
zmax
El 2 2 48E,(21 1 ) 2 ' :;.: vrsi na osnovu o<lnosa poluprccnika krivinc ose stapa p0 i najvt
O' =_
pa se dobija dimcnzije poprccnog presjeka h. Kod prvih jc p0 s; Sh a kod drugiL

Fl P1 1 >Sh.
O'zmax = 0,5203. Za proracun stapova velilwg poluprecnika krivine vaze isti izi
81
koji su vazili za pravi stap osim izraza kojim se odreduje krivina stap
Najveci napon na ncpoJacanom djelu nosaca se pojavljuje na mjestima
lkformisanoj konfiguraciji (5) §20, tj. sada je
ukljdtcnja jcr su tu najvcci momcnti savijanja
Ms =5Fl/48, M
pa je (2<,
P Po Elx'
---= -2!.
gdjc je l I p0 krivina stapa prije deformisanja a 1 Ip krivina nako�

M s 81 5FI 81
O'zmax = Jdormisanja. Za prave stapove je Po = co tj. 1 I Po = 0.
El,1 2 = 48El1 2'
odnosno Sada cemo razmotriti problem savijanja krivog stapa m:
poluprccnika krivim:. Elcmcnti konstrukcija u masinstvu koji imaju L,'
Fl 11lilik dosla ccsto sc sn:cu. Na primjt:r Lakvog oblika su kuka tj. ckmt:11
O'zmax = 0, 625�. zahvatanjc tcn:ta kod kranova , karike kod metalnih lanaca i slicno (sl.
Dimcnzionisanjc vrsimo iz uslova Prctpostavimo da imamo krivi stap malog poluprecnika kri,
) , '
J konstantnog porecnog presjeka koji je opterecen spregovima Ms kal'

Fl sl.27. Kao i kod pravih stapova i ovdje poprecni presjeci ostaju ra\
0, 6253 $ crdoz, nakon deformisanja stapa. To je posljedica ravnopravnosti ounl
0I
· simt:tricnosti poprccnih prcsjt:ka u odnosu na usu stapa.
pa sc dobija
§23. Glava IV Otpomost materija/a §23. Glava IV Otpomost materija/a
!
I
Vafoo jc napomenuti da, zbog zakrivljenosti stapa, treba occkivati,
).
odnosno pretpostaviti, da se ncutralni sloj, definisan poluprccnikom r0 m:

�� poklapa sa osom stapa. Uvesccmo sljcdecc oznake (sl.28):
Po - poluprecnik krivine osc stapa,
..--r
I· r0 - poluprccnik krivine ncutralnog sloja,

p - poluprecnik krivine ose stapa nakon deformisanja i
r - poluprecnik krivine neutralnog sloja nakon deformisanja.
lzduzcnjc proizvoljno uocenog vlakna AB (sl.28) je
�-
BB' y�d(J)
-
e---- ,,
(30) I l
AB - (r0 -y)d(J) ·
,,,
sl.26 sl.27
U prethodnom izrazu, odnosno prilikom deformisanja elemenL1
5·
,;
Sa dva beskonacno bliska presjcka, na medusobnom ugaonom rastojanju

pretpostavili smo da se vlakno AB ne porrijera tj. da se kordinata y 11{
1'
d<p, presjeci cemo stap i posmatraccmo kako sc tako dobiveni clement

!,
mijcnja. Ovo nijc tacno s obzirom da u radijalnom pravcu na uoce:

dcformisc. Jasno jc da su gornja vlakna krivog stapa optcrcccna na pritisak
ckmcnt djduje radijalni napon koji je poslj�dica zakrivljcnosti clement:
i
a donja na zatczanjc. Zbog toga ce kod prvih do6 do skraccnja a kod i
Pokazujc se da je uvcdcna prctpostavka dovoljno tacna kod krivih stapm
"·
drugih do izdufonja. To znaci da cc sc uoccne prcsjccnc ravni jedna u 1
punog poprccnog prcsjcka.
odnosu na drugu zaokrenuti za ugao �(d<p).
�
·1 Posto jc
CD = r( d<p - �d<p) = fi,dcp ,
i.--
,' to je
�d<p
. '
,. d(J)
= ro I_ _ _!_ ·
( r0 r )
i- Zamjenom prethodnog izraza u (30) dobijamo
e=-Y-0r
r0 - y
(I. _
_!_
r0 r )
,
_
(31)/
,. odnosno, posto je cr = fa; (zanemaruju sc deformacijc u poprec1.

;
pravcima), vazi
...
cr=E-y
r0 -y
ro (I._.!.).
r0 r
(
32 I
sl.28
•1
Iz prethodnog izraza sc vidi da, iz cinjcnice da su r0 i dimen,

.... poprccnog prcsjeb (-;amim tim i koordinata y), velicine istog n:/
. ------
�;..-'--·
§23. Glava IV Otpvmost materijala ' §23. Glava JV Otpomost materijala
a
promjena napona cr po poprecnom presjeku nije linearna v1.:1:

hiperbolicna. Teorijski cr � oo kada y � r0 • U slucaju krivih stapova �' Jcr·ydA = Msx. (34)
velikog poluprecnika krivine velicina y imeniocu se moze zanemariti u ;·
:j A
lmajuci u vidu (32), izrazi (33) i (34) prelaze u
odnosu na r0 pa se (32) svodi na (29) uz uzimanjc u obzir da je
ydA (35)
Ms
cr=-· y. ( l l}
E;1 --- f--=0
ro r Aro- y
Ix
U slucaju pravog stapa r0 � oo tj. l I r0 = 0, a 1 Ir= -l Ip, pa uz cinj�nicu <la
( 1 l)
to - y 2 dA = (36)
je y << r0 iz (32) dobijamo
J�··
�! E - - f- �{s� )
fo r Afo-Y_
cr = Ey Ip ·1 o<lnosno
izraz koji vaz! za pravi stap.
Da bi cr iz (32) izrazili preko momenata savijanja Msx krivi stap (37')
cemo presjeci na nckom mjestu i posmatrati ravnotezu na primjer lijcvog J_Y_dA=O
r y
dijela. Posmatraci,;mo sl ucaj kada krivi stap u ravni krivine ,ima osu A o-
simetrijc (sl.29).
y y- ro) + royd
bi- ',. M5= Ero J_ _ _!_)J ( A=
( ro r ro - y
:. A
,.
.,,,,,
!)[�
-!
�
. (37)
fo 1t = Er0 J_-
( r0 r
f ydA + r0 J-Y dA .
. r0- y ]
A A
--
.)·
� '( .,,......,, .... ,, <o lz (37), imajuci u vidu (37') i cinjenicu da je JydA = Sx = (-e)A, dobijan:
� .,., -- ........ A
Msx
Ms= Eio(J_ _ _!_)Ae.
r0 r
sl.29 sl.30 lz prethodnog izraza i (32) dobijamo
Tada uslovi ravnotdc L Fz = 0 i L Mx = 0 imaju izglcd
i
t
-� M� -
cr=-- y -, (381
Ac 1<J -
f crdA = 0 Y
(33) g<lje je
A (39:
e = Po - ro.
§23. Glava IV Otpomost materijala §23. Glava JV Otpomost materijala
i l 1 f:;:
Raspored normalnog napona po poprecnom presjeku prikazan je na sl.30.
Da bi se iz (38) mogao sracunati normalni napon cr treba iz (37)
izvesti izraz za odredivanje poluprecnika neutralnog sloja r0. Posto je e
i) rx:.
Y ro -y-fo f2 I d,
ro-Y + �!';'>z
--=-
io-Y t e,
iz (37') dobijamo
�=� folqo
J_Y_dA =J(- ro -y)dA...,.J_:Q_ctA= 0, sl.31 sl.32

r ro-y r- S obzirom da se odredivanje r0 iz (40) svodi na komplikovane izraz,,/
A o-y A o y
odnosno
A
pogotovo za poprecne presjeke slozenijeg oblika, sada cemo
odredivanje _ r0, odnosno e, izvesti priblifan �Ii dovoljno tacan izraz. /
Ako sa i 11 oznacimo tezisne ose (sl.32), imajuci u vidu da je
s s=x
Io dA (40) 11 =y + e izraz (40) mozemo napisati kao
=
f
A lo -y
DakJe, iz (40) se za konkretan oblik poprecnog presjeka izracunamo
f ydA =J�A=-1 f 11-e dA=O,
poluprecnik r0 a zatim se iz (38) u zeljenoj tacki poprecnog presjeka ' A ro -Y A Po-11 . Po A 1 -11 I Po
1zracunamo napon a. Ako funkciju 1 I (1-11 I p0 ) razvijemo u red

Na primjcr, za pravougaoni poprecni prcsjck (sl.31) je
dA= bdy 1
1 = I + 11 -[ 1) + ... ,
2
--
odnosno '
;
Po Po
A=bh r
i zadrzimo sc na prva dva clana, polazni izraz muzcmo napisati u ubliku
pa je
1 1
- J(11-e)(l+11/p0 )dA=- f(ri+ 11 -e-c�JdA=
2
Po A Po A Po Po
bh
ru =
h =
h =
h
1 e
f bdy
'f u Gi -y In P
n+hI2
In R1
=- [ss + ..3. _
cA - S1; ]= 0.
Po Po Po
wi)+c ·'(
----
) .
r-y Po -h I 2 R2
ru y Posto je Ss=O dobijamo
(-h/2)+c -
I
e=-__1; _ . (41\ /
" PoA
Zamjenom (43) u (38), uz uzimanje u obzir (39), dobija�o • pravougaoni poprecni presjek
'l
r - ---,----,-
Ms
f1··
- ln(R 1 I R2)'
• slozeni poprecni presjek
(44)
1
cr = -1- · y 1-----
Ix Y ' -s
l
PoA Po
X
2 {
pri cemu su umjesto � i 11 uvedene oznake x i y. Specijalno za pravc b1h 1 + b2 h2 + b3h3

r
stapove je p0 = ao pa iz (44) dobijamo poznati izraz koji vazi za pravc = b 1 ln(R 1 I R 2 ) + b 2 ln(R 2 I R 3 ) + b3 ln(R 3 I R 4 )'
stapove (6) §20. • kruzni poprecni presjek
/
PRIMJER: Za pravougaoni poprecni presjek dimenzija bxh izracunati
d2
!
.:-
'·
1
r = -,--r=====,;-
·t!kscentricitet e ako je Po=3h. '. 4( 2p-�4p2 -d 2 )
RJESENJE: Tacno rjesenje je
• trapczni poprecni presjek
r0 =
h
= 2,97202h, e= 3h-2,97202h=0,02798h. .,·
In( 7 I 5 ) h(b 1 + b 2 )
Priblizno rjesenje jt!
bh
2[(1n(R 1 I R 2 ))(b 2 R 1 - b 1 R 2) I h -(b 2 - b 1 )
[:-:--��--=
r
e= =h/36=0,02778h.
3 ·!
12•3h•b•h �
Grdka u odnosu na tacno rjdenje je manja od l %. ,,
d -"'"4----e
Izrazi za izracunavanje poluprecnika krivine neutralnog sloja za nekc • f� f b1 I r IS
oblike poprecnih presjeka, prikazanih na slici, su: r I� f1
6 .;.
PRIMJER: Odrcditi najvecu i najmanju vrijednost normalnog nap,
%':f· ;lh
' fe �f�r: '. t t_ ,. pn:sjeku m-m uredaja za nosenje tereta prikazanog na slici ako j•.
20kN, bt= 1 cm, b2=4 cm, Rt= 12 cm i R2=3 cm.
RJESENJE: U proizvoljnoj tacki' poprecnog presjeka odrcden
; I/ •.
. ,I
R�
'I/ · V/ ,' I
," / '.
koordinatom y normalni napon je jednak zbiru normalni h napu

I
9, r savijanja momcntom M 5 Fp i aksijalnog naprezanja silom F, pa je

�l y b3 =
r�1
§23. Glava IV Otpomost materija/a §23. Glava IV Otpomost materija/a
ja jc: yA = r-R2 =5,72-3 = 2, 72 cm i ·

.,#.
Fp y F
.,'·
cr----+-
9
Yu= r- R 1 = 5,72-12 = -6,28 cm.
- Al(r y) A. .,. ! ?'
..,el
-
.. , m-M
Krivi stapovi su najccsce izradeni od materijala koji podjednako podnJ
. "
zall!zanje i pritisak, tj. kod kojih je crdoz = cr�oz· Ako nas intercsujc izgL
/
'
1 --�--- �b1-3
b1I £.. racionalnog poprecnog presjeka, tj. poprecnog presjcka kod ko
.t:.
maksimalni normalni naponi na zatezanjc i pritisak imaju istc vrcdno'

onda je ocigledno da zbog pomjerenosti neutralne linije nijL· /
\i
racionalni oni poprecni p_resjeci koji imaju obije ose simetrije. Raciom1.
,;_
cc biti oni poprecni presjeci koji su pojacani na onom dijelu poprecni

pn:sjeka gdje se pojavljuje veci napon. ·
(
PRIMJER: Odrcditi dimenziju h2 profila prikazanog na slici tako da ;
.,,
savijanju krivog sapa sprcgovima naponi cr�ax i cr�ax budu isti. Dato
).
J
ht =7,5 cm, h2=2,5 cm, b1 =2,5 cm i R 3=7,5 cm.

Posto je
!
1
b" bA
bz + 2h1 h = 3,6 cm
YT=
b2 + b 1 3
A G
p =R 2 +YT= 6,6 cm
A= b 1 + bz h = 22, 5 cm 2
2
1
,-,-1---
e
h4
r
�[ b,.t,
h(b1 +b 2)
.j, r r �
B
r=
t2
'i
=5 72 cm
2[(tnR 1 /R 2 )(b 2 � 1 -b1R2 )/ h-(b 2 - b 1)]
:, be,
£� ei l R,
c = p- r = 6,6-5, 72 = 0,88 cm
�
Ms= Fp = 132 kNcm,

)
-·-- -· ';\- -·
to naponi u tac�ama Ai B imaju vrijcdnosti
cr A= 6,93 kN I cm 2
RJESENJE:
cr 8 = -2,60 kN I cm 2 ,
Naponi u tackama Ai B su
.,-
§23. Glava JV Otpomost materijala
§23. Glava W Otpomost materijala
J .,
I ,, prikazati kao nosac koji se nalazi na mnostvu gusto postavljenih opruga
_'{
M yA ·t·
crA = koje nijesu medusobno vezanc (sl.33).
AeR 1
f My13
cr B =-- .
'
I AeR 3
. Posto lreba da je /crAl=/crs/ iz prcthodnih izraza slijedi
�
-1 �-lriil
- '
:.·;£.
�
R1 R3
odnosno �-
R -r
1 r- R 3
--=--,
. R1 . R
3
jcr je: /YA/=R 1 -r i /Yn/=r-R ,pa jc

3
·t · sl.33
2R 1 R 3 2-17, 5 -7, 5 Ako na gn.:du djcjstvujc spoljasnjc optcreccnje, ona sc deformise a oprug,.
r= =
17,5 +7, 5
= I0, 5 cm. ,.'
,:
djejstvuju silama kojc su proporcionalnc lokalnim ugibima. Puslo j_
R
1 + R3 �;.
Posto jc
)
-J.;
rastojanje izmedu opruga malo to sc reakcijc mogu pretpostaviti u vid .
kontinualno rasporedenog opterecenja qR koje je proporcionalno ugibu \
b,h 1 + h 2 h 2 tj.
r=
b 1 ln( R 1 I R2 )+ b2 ln(R 2 I R3 )' qR = -cy, . (45)
to jc gJje jc c- koeficijent proporcionalnosti koji zavisi od krutosti oprug;
oJnosno podloge, pa se zove koeficijent krutosti (elasticnosti) podlog.
•·
h 1 -r ln(R 1 I R 2 ) Naravno da pretpostavka o izgledu reakcije u obliku (45) nije uvijek tacn.,
b2 =h
1 =7,8cm, Tacna jc na primjer u slucaju kada se gredni nosac nalazi u vodi,
r In (R 2 I R3 ) - h 2 .
JCf JC priblizno je tacna u slucaju kada se nosac nalazi na elasticnoj zemlji kal!
vc.:licina rcakcijc na nckom mjestu ne-zavisi samo od ugiba u toj tacki nei:.
R2 =R 3 +h
2
= 7,-5+2,5=J0c� i R
1 =R2 + h 1 =l0+7,5 =17, 5 cm. i od skganja zemlje u susjc;dnim tackama.
J Diferencijalnu jednacinu savijanja gredc na elasticnoj podlo
cemo dobiti imajuci u vidu vezu izmedu momenta savijanja M�)(
Grcda na clasticnoj podlozi. Pod gredom na elasticnoj podlozi transverzalne site Fty i kontinualnog opterecenja q (12) §4 i diferencija.
podrazumijcvamo gredni nusac koji lczi na podlozi cije tackc mugu da sc jcdnacinu elasticne linijc grednog nosaca opterecenog na savijanje (2.
pumjc;raju u vcrtikalnom pravcu saglasnu ugibima grcdc koja se dcformisc §23 koje glase
pod djcjstvom spoljasnjc;g uptcrcccnja. Takav grcdni nosac se mofo
il
al
f
I
.vd O
i'arl to
d.
| :
tr .< # oO r_-:a
I N *N:)
:F NJ4 s
a] .; k
U
!l
q)
et
++ E
+
N
H -i
$
'i
-!a
4 Jl Jz )L) N
t'- g
trl ^l-r or
F .k.:z
'l 'c,
.g() r
U
U
s_
illtr
c)
qr+
trN
*N
I
NT o
+
J
+-r+ #E -1 =
.,&d
i(J
#I
.kg $+
.o T. 9
:;]H
t ..<..3
.i,.<
-o!)
oo \,,
,$
U
+
o *
N
-:.} --J
C'
U J-|4()rr ^c + L
l1d OO ':
\ .ll
T J.T l-';
J(
+
ll
l=+o,<
J IJE
tj4 rgu
a)-
J
U
n)
d .< al il lt [ il- il ll
o{ 6 o.9,
ll 'I .. E
lJ.=
-., .<.<.<Cha >r
o
is
'lo=o c.r
'-)
.:r
o=
,o;
r.h I 't k
^a
GT C
'Or A-r<3
IE tr:
o-=
ic :o
c- ^'a;'3 .ii
,H uI E
e .=
:=
x+ i/c tr *3
'S.o
L{ := !
cO
=€=s
-ooH!L =
trts
.Z
'-oo ot {)
.El
)&
oct
d
$E: B
.HgE P' E
s 'E
E; E
oct
[!EE E
U'
l! E! rv
ii ,1
:=r .r )() do o .E - :h €
3 iro
{-l
d
qJ
B
N ::l
v u
io=3
J,)->t)tr E
o
E
*N .-C' Etr'4 'i" €c c g
-c
ct$ €-:
qJ= !
?,
o
9H
o-c
=T' EE'Etr,5 .:5 = e
'a =
E F
o
so
cta
t-o
og*
u
6)
=
LI-
xsE
?H1
'-
'/rxtro
i
fl ie
o.UE
?
'= O
ilrd.8E
H v
.c) tr.i C o
E'3i z g1 d s
3.-:
L.d
,'
o= ts
k
HiI
o
((lN .EE3
j5,r'S 13.
o * E
!="
.!l i=.
u
r l=6 Elr.Ef .-:.Ed -c
€* s'il -lFq-i
rV^
E{ V
u'*
t,.bll=H fJ=;E .3
E |
'l*-:
/+,.- ll
;Sg b'E r^ _[;?E;Ef
_t
llrrE.q
ilr. tit
u.1]
rr-19+Ev
:."€3i"E v rErE:s E'r,[$ ; E*i
J;EiE:ti r EE r;E,=
O
\ n
:qt tl= E*
h'56 ts
qr z E
tx
st.g -lsl E:=37*
-L
1, ,H= '3,8 i*E:E*o=ELiA
5 *EEg i iS
o Ex
o.i
c\I
42
,J.!J
otr '=d
:E :) *fli
§:tJ. Glava .fV Otpomost materijalu §23. Glava IV Utpomosr maren1aiu
, .. Difert!nciranjem prcthodnog izraza dobijamo

,,./
chkz = .!.(
2
e kz
+ e-kz ), y'= ( C2 -CJk sin kz·shkz +(C1 - C4 )k sin kz·chkz +(C1 + C4 )k cos kz·sh
rjesenje jednacine (48) mozemo napisati i u obliku
··}
;
+(C2 + C3 )k cos kz,chkz,
!
'!
. y = C 1 sin kz-shkz + C2 sin kz-chkz + ;
I
y"= -2C 4 k 2 sin kz, shkz-2C3k 2 sin kz-chkz + 2C 2 k 2 cos kz·shkz +
+C3 cos kz · shkz + C4 cos kz · chkz + y 11, (50) ·;
+2C 1 k 2 cos kz-chkz,
gdje su C1, .... , C4 nekc nove integracione konstante. .
Kada smo na osnovu prethodno opisanc procedure nasli rjcsenjc ! y"'= -2(C 2 + C3 )k 3 sin kz · shkz�-2(C1 + C4 )k 3 sin kz·chkz +
postavljenog problema u obliku (49) iii (50) onda na osnovu (23) lako ; +2(C 1 - C4 )k 3 cos kz· shkz + 2(C2 - C3 )k 3 cos kz· chkz.
nalazimo promjcnu momcnata savijanja po duzini nosaca. t
Ako za koordinatni pocetak uzmcmo tacku u kojoj djduje sila F 1,
-1�
uslova simetrije, slijedi da je
PRIMJER: Drveni gredni nosac provougaonog poprecnog presjeka
prikazan na slici opterecen je. koncentrisanom silom na sredini raspona. 'I
y z=O - -o
Sil a je tolika da ne dolazi do potapanja gn:dc. Odn.:diti vrijcdnost najvcccg
momenta savijanja. F.ty l . _ = -F / 2.
= Elxy'"jz-
z=O 0
F Qsim toga za z = I je
J · MsJz=I = ElxY"Jz=I = 0
,f--_-.._]=th F.ty l z=I = Elxy'"j z--I = 0.
1--- e •, . t ..1
�
lz pn:thodna cctri granicna uslova dobijamo cetri jednacinc za oJr<.:di
integracionih konstanti C1, C2, C3, i C4, i to
C2 + C3 = 0,
RJESENJE: Ako pod djejstvom opterecenja gn:da na
proizvoljnom mjestu
ima ugib y pritisak (reakcija), tj . sila po jc<linici povrsine, je y·y, gdjc je y C2 - C3 =-PI 4Elxk 3 ,
spccificna tczina <lok jc sila po jedinici <luzint..: qR je<lnaka C1 cos kl·chkl + C2 cos kl· shkl -C3 sin kl· chkl-C4 sin kl· shkl = 0,
qR = -yby, C1 (cos kl· shkl-sin kl· chkl) + C2( cos kl· chkl -sin kl· shkl) +
gdje je b sirina pravougaonog poprecnog prcsjeka. Dakle, koeficijent
+C3 (-cos kl· chkl - sin kl· shkl) + C4 (-cos kl· shkl-sin kl· chkl) = 0.
clasticnosti podlo�c je c=::y b pa saglasno (47) vazi
Njihovim rjesavanjem se dobija
k =V4Elx
yb C -��- sh kl + sin kl
F ��- 2 2
1 - 8Elxk 3 shkl· chkl + sin kl cos kl'

Sopstvcnu tczinu grcde uravnotcfava rcakcija tccnosti pa u jcdnacini (46)
trcba staviti <la j<.: q =O sto znaci <la je y11 = 0. Saglasno (50) jc F r -�F
C2 = - -
8Elxk3' Y 8Elxk
3'
y = C 1 sin kz- shkz + C2 sin kz, chkz + C 3 cos kz · shkz + C4 coskz· chkz.
§23. G/ava IV Otpomost 11wterija/a §24. Ci/ava JV OrpomvJI lfl'4ten1.,lu
= F ch2 kl +cos2 kl §24. Savijanjc silama u dvije ravni.

C4 .
8Elxk 3 shkl · chkl +sin klcos kl
Pod savijanjem silama u dvije ravni (koso savijanje s,
Posto je Msx = -Els" to je
podrazumijcvamo takvu vrstu naprezanja (opterecivanja) grednog f
kada opterecenje djejstvuje u dvjema glavnim ravnima (obrazuju
F sh2 kl +sin2 kl nosaca sa glavnim osama inercije poprecnog presjeka) iii p:·
Msx = -[ .-1..1,1 -1..1,1 ' _;_ LI -- cos kz · chkz - cos kz · shkz - sin kz · chkz +
4k opterecenje djejstvuje u jednoj ravni koja nije glavna. U proi{
uocenom poprecnom presjeku nosaca od unutrasnjih sila i mo1
·. pojavljuju se momenti savijanja Msx i Msy za glavne ose x, y poi ·
'
ch 2 kl +cos2 kl . kz·shkz
+ sm . presjeka i transverzalne sile Ftx i Fty za te iste
ose. /
shkl · chkl +sin kl cos kl J
Najveca vrijednost momenta se dobija za z=O, tj. F2A n
F sh 2 kl +sin2 kl
Msx/ max =
4 k shkl · chkl +sin klcos kl
. Sa povccanjem duzine I moment savijanja raste ali ne neograniceno. U b)
slucaju kada I� oo, Msxmax je
F F EI
- --4-
Msx Imax -- � -x
4 k - 4 yb .
Dijagrami promjcne momenta savijanja zavisno od duzina grcdnog nosaca c)
prikazani su na narednoj slici. U slucaju a) radi se o grcdnom nosacu male sl.34
duzinc I, a u slucajevima b) i c) o grcdnim nosacima kod kojih sc duzina I Na sl. 34a.b. su prikazana prethodno dva nazn.J,cena
povccava. savijanja silama u dvijc ravni na primjeru konzolnog gn.:4nug
pravougaonog poprccnog prcsjcka. Kod nosaca na slici (34 c) pu [
presjeka u obliku "L" profila opterecenje ne djejstvuje ni u jt.:
glavnih ravni. Lako se uocava da se slucajevi pod b) i c) svode na '(
a)
��'
·-----
·I �
�. tako sto prethodno treba odi:_editi ugao koji pravac djejstva sile za '{
b)
jednom od glavnih osa inercije poprecnog presjeka.
Na osnovu prethodno recenog uocavamo da sc kod
silama u dvije ravni, slicno kao kod savijanja spregovima u dvij
�1
� """'---= ;;;>'
normalni nap�� z moz� odre�iti kao zbir normalnih napona na�
c) momenata sav1JanJa Msx I Msy tJ. j
·--:..�_:.:_�
§24. Glava IV Otpornost materijalu §24. Glava IV Otpomosl materijala
· i najslozenijeg je oblika od do sada razmatranih tenzora napona.

M M Tacke poprecnog presjeka u kojima je normalan napon jednak t
crz =�y+�x . (51)
I XI y obrazuju tzv. neutralnu liniju: Kao kod savijanja spregovima radi st
Zbog po:;tojanja transverzalnih sila Fuc i Fty u proizvoljno uocenoj pravoj koja prolazi kroz koordinatni pocetak (sl. 36) i cija je jednacina
tacki nekog poprecnog presjeka pojavljuju se i tangencijalni naponi
. Msy �
't zy I 't zx = x. (5
Y -.Msx Iy
Najveci normalni napon se pojavljujc u tacki koja je na_·
udaljena od neutralne linije. Ako koordinate tc tacke uvrstimo u izr�1
Fry s: ;. , normalni napon (52) dobijamo najveci normalni napon u razmatra:
• =
zy r:- I; poprecnom presjeku. D� hi nasli najveci normalni napon koji sc poja,
(52) u citavom nosacu treba razmatrati onaj poprecni presjek u kojl!m mo,
•zx F.tx_
= --
s�Y '
Iy J
savijanja ima najvecu vrijednost.
Tangencijalni naponi •zxi •zy su iz istih rnzloga koji su naw.
gdje jc izraz za 't LX dobijen iz izraza za 't zy tako sto jc umjcsto in�cksa x
kod savijanja silama u jednoj ravni znatno manji od normalnog napon
postavljen indeks y i obratno a umjesto vclicine I; postavljena je velicina ri tj.
koja predstavlja sirinu poprecnog presjeka u pravcu ose y na mjestu
l • zx << crz, • zy << crz,
(odnosno kroz tacku) gdje zelimo da sracunamo napon 't 7.x (sl. 35). s/ i J\
sto znaci da jc i uporedni napori u razmatranoj tacki priblizno jc,
,
l
Sy* su staticki momcnti srafiranih povrsina (sl. 35) za ose x, y. Prcma
tome, tenzor napona kod ove vrstc naprczanja grednog nosaca ima izgled normalnom naponu tj. cr u :::: cr 2 pa se uslov za dimenzionisanje koJ
vrste naprezanja grednog nosaca svodi na
O
0
O
0
'u]
tyz (53)
.. �
' cr z max s; O'doz ·
Za odredivanje jednacine elasticne linije nosaca, opterecem
ovu vrstu naprezanja, neophodno je odrediti jednacine elasticne 'lir
tzx •zy crz horizontalnoj i u vertikalnoj ravni rjesavanjem odgovara
dikrencijalnih jcdnacina
n.l Eixy'' = -Msx
�., I
J-?i-4,
',, ,, -t
B (:
-
Ei yx"= -Msy·
I l Tada se dobijaju jcdnacine x=x(z) i y=y(z) po kojima se mijenjaju ugi
'l
• I
I
'X' duzini nosaca. Diferenciranjem ovih fednacina po z-u dobijaju se jedn ,
l. po kojima se mijenjaju nagibi po duzini nosaca. Odredivanje ugiba i n:
A na nekom zeljenom mjestu vrsi se istim metodama koje smo korist
f I <l odredivanje istih kod savijanja silama u jednoj ravni. Ukupni ugi
'JO�
sl.35 sl.36 uocenom mjestu je jednak

§24. Glava IV
________________
§24. Glava IV Otpornost materijala Otpomost materijala
I
y=-0 ,1445x. · .
. f(z)=�x2(z)+y2(z), j
Najudaljcnijc tacke od ncutralne linije M(o, o/2) i N(-o, -o/2). N
(56)
a nagib
SU
napon u grcdi jc npr. u tacki M tj.
df( z)
f'(z)= M�x Msy Fl 3-J3 3 Fl Fl
dz O"zmax =-YM +-XM =3 ( --+-J=3 ,353=3 ,353�0'duz•
Ix Iy · o 2 4 o . o
PRIMJER: Konzola pravougaonog poprecnog presjeka opterecena je pa je
silomF kao na slici.
o � 'J./3 ,35FI I crdoz = 8,75 cm .
a) Dimenzionisati konzolu ako je crdoz =15 kN I cm2 • '
Dakle
b) Odrediti komponente tenzora napona u tacki K(o/2, o/2, 1/2).
c) Napisati jednacinu elasticne linije nosaca. 1
Ix = -8,75 4 =976,97 cm4 ,
d) Naci ugib i nagib slobodnog kraja konzole. 6
Dato je:F=I5 kN, 1=2 m, E:;::2-104 kN/ cm2 i o.=30 °.
Iy 3.s,75 4 = 3907 ,88 cm4
=
RJESENJE: 3
Projckcije sileF i momenti inercijc su b) U presjeku kojem pripada tacka K momenti savijanja Msx
transverzalne sile Ftx i Fty imaju vrijednosti
FX =F sina=F/2 ' IX =2oo3 /12= o4 / 6'
I .fj
Msx =F-- =15·1 ·-= 12,99 kNm,
.fj
FY=Fcosa= -J3F/2, Iy = o(2o)
3
I12=2o4 /3. Ftx =-
F I 2 = -7,5 kN ,
�?
2 2 2
�F
16 M y =F_!_.!_=15·1·_!_ =7 5 kNm . F. =--J3F / 2==-1299 kN .
x� i
�c s 22 2 ' ' ty
Normalni napon cr2 i tangencijalni naponi 't yl i 't xz su

'
f� I
"/ o�Hsx
Msx Msy
crz = --YK +--xK =6,66 kN I cm2
�t� @ I u 1X Iy
o 0 '•S'-<
�
(D.
4
�s,n��
Kritican pn.:sjek je u ukljdtenju jer se tu pojavljuju najveci momenti yz- =0 jer jc s: = 0
- Fry s :
1�
:r_cg;-
't ly�
Msx =Flcosa i Msy =Flsina. Jednacina ncutralne linije je
-- Q.·l •
Ftx S y _FTx 3_ 2 K
Msy �
X, -· I -·
"l 1 xz =
�- ly 8
0 =0 ,06 kN I cm2
+ '<1
y -Msxfy
�-- t;.·
= "'--
r . . J:.:r JC
ollnosno M .... ...,.. .
.. · Ulpumust rr,uien1u,u
§24. Glava JV Otpomost materijala §24. (}lava JV
·d) Ugib i nagib na kraju konzole su
15(2 -102 ) .
• o3 3 3
Sy=o--o=-o, ri=o. 3
24 8 FIJ
Tcnzor napona ima izgled f(z)I z=l =-. . = = 1' 79 cm '
3EI 3 2·104 -1116 ,54
cr � 0
[0 0
0,06
0
0 ]. f'(z)Ilz=I =__!:!_-
15(2.102 )
4
2
°
= 0 , 0 13 rad= 0 , 77 .
2E( -2·2·10 ·1116,54
0 , 06 0 6 , 66
c) Jednacine elasticnih linija u horizontalnoj i vertikalnoj ravm 1ma1u PRIMJER: Dimenzionisati konzolu opterecenu kao na slici ako je F=:
izgled (iz Tablica) 2
kN, q=F/1, l=l m, crdoz = 13,5 kN /cm • Izracunati normalni napon u tac�
y(z) � Fl�:�sa [(T)'(3-m)]

M(-20, -I.So, I) i izracunati ugib slobodnog kraja konzole, ako ·
E = 2·104 kN I cm 2 .
. x(z)= F�.:'."a [(T)}-m)}

. pa elasticna linija nosaca opterecenog na koso savijanje ima oblik
1(2) = Jy'(z ) + x'(z) =

6�:- [ ( T )'[ 3-(f)'JJ
gdje jc I* ekvivalcntni moment inercijc
So
• 1
1116,54 cm 4.
In
I = .
�(cos a I I�)+ (sin a I
2 2
Nagib clasticnl! linije f '(z) (1dredujemo kao
z)
;J;. [(f)( 2 -(f})]
menti inercije su
f'( 2) = d�� = = Jy' (z) + x'2 (z)
2
20(30)
3
22
= \, 4 ,
Prema tome u slucaju kosog savijanja kada ravnn u kojoj lezi 12 6
optcrccenjc nc pripada ni jcdna od glavnih osa inercijc odrcdivanje nagiba
i ugiba SI.! vrsi kao kod pravog savijanja samo sto umjesto momenta inercije
Ix trcba staviti ckvivakntni moment inl!rcijl! I*·
§24. Glava IV Otpomost materijala §24. 0/ava JV urpomosc ma1en1aia
5o(4o)3 36(26)
3
4 0, 1 9FI = :if 0, 189 · 20 · 100 = 3,0
Iy = = 7 54. 0 2 J/ 8 4 cm.
12 12 3 crdoz -� 13,5
Kritican presjek je u ukljestenju
Ugibe kraja konzole u horizontalnoj i vertikalnoj ravni odrcdujcmo
Msx =-Fl, metodom superpozicije
!
.Msy = -3q1 2 /2=-3FI /2. 3
5F(21) 3
3
f(F) F(2J) l 1Fl
Napon u proizvoljnoj tacki presjcka u ukljdtcnju jc = = = O 58 cm
By 3EIX 48EIX 6EIX ' '
M M I
0z =.�y+�x
IX · Iy
I f(q)
3 4
41q(21) = 41Fl =0 81 cm.
Bx = '
348EIy 24EIy
l I
r e. F 'B Ukupni ugib je
f13 =JfJ y +fJx =�0,582 +0,81 2 =l,OOcm.

0 tt!!lill 1 'D 11 l1' 1 / Hsr
)'''llll?>n1 'X
mt �
1
'
3qt2.
T LIIIC::'1' 11·· 1
,:·· ==,. J Hs�
Jednacina ncutralne linije prikazana na slici je
Msy Ix 3 223
y=----x=---x= -2 26x.
r
Msx Iy 2 148 '
Najveci napon se pojavljuje u tackama K1 i Kz. U tacki K2 napon crz je

jcdnak
Fl ; -3Fl/2 _ Fl
O z= - 4 (-2,56)+ 4 (-28)=0,1893 :Scrdoz>
2238 I 6 748 I 3 o
pa JC
§25. glava V Otpomost materijala §25. glava V ·· Otpomost maten1a1a ·
ugao uvijanja ima krajnji poprecni presjek. Svi ostali poprecni presjeci
takode zaokrecu pri cemu se ugao uvijanja smanjuje sto se visi.:
presjecima primicemo ukljestenju. Promjena ugla uvijanja po dui
nosaca najbolje se mo:fo uociti ako posmatramo jednu izvodnicu prii
poslijc deformisanja. Prije deformisanja to je duz L 1 L2, koja je parak
.. -·' --- -·"·,---,.-_•,.•.·.....--- osi z a nakon deformisanja to je duz L 1 L 2' koja ima neki proizvo
GLAVA V polofaj odreden tackom -L; i tackom L 2 1• U tacku L2 ' je presla tacka
UVUANJE GREDNOG NOSACA .

posto se krajnji poprecni presjek zaokrenuo za ugao 0 8 A sto ccmo b
"teta Bu odnosu na A". Na sl.1 se mofo uuciti koliki su ugluvi 0 1 ,A i 0 1
Takode se moze konstatovati
. da 1·e 0 II.A > 0 I.A. sto znaci da se presjc
§25. Uvijanje gredriog nosaca kruinog i prstenastog
poprecnog presjcka zaokrece u odnosu na njemu beskonacano blizak presjek I za l'.
cte =el l.A-el .A. Ako element grednog nosaca, odreden presjecima I-I
Pod uvijanjem iii torzijom grednog nosaca podrazumijevamo takvu II (sl.l ), nacrtamo uvelicano (sl.2) mozemo konstatovati da se w
vrstu naprezanja (opterecivanja) grednog nosaca kada se u proizvoljno
deformisanja, grcdni nosac zaokrece kao kruto tijelo za L'.N02 N 1 ' Uc
uocenom poprecnom presjeku od svih mogucih unutrasnjih sila i
momenata pojavljuje samo moment koji ima obrtni efekt oko uzdufoe ose za toliko zaokrene i presjek 1-1 sto znaci da je L'.N02N 1 '= L'.M01 M')
nosaca. se usljed deformisanja elementa pojavljuje ugao uvijanja de= L'.N 1 'C
Sve ovo sto je receno odnosi se na proizvoljno uocenu duz MN pn c.
1n H se tacke M i N nalaze na krufoicama poluprecnika R. Sada cemo,
opstosti razmatranja, uociti ta.eke P i Q kojima je odredena duz P
i
-� .'
unutrasnjosti elementa pri cemu se tacke P i Q nalaze na kw
poluprecnika r (sl.3) .
dl
t
S...&,\ d� Jl . I
� cit L2
� \
\ \
\
t I'-\ \ /
'd:
0-1 f\.,, I
.P --, "=5-, r, _o. /-f.,..
I I I ..
� .1 - i- ;,
. Sl.1. // ,___
�l:,
Gredni dosac kruznog poprecnog presjeka opterecen·. na ovu .:.,Q
\
pit.-.,-,-
,,
vrstu naprczanja prikazan je na sl.1. Pod djejstvom momenta uvijanja M I Q\_)
- /
on sc deformisc tako da mu sc svi poprecni presjeci zaokrccu u odnosu na
poprccni presjck koji je vezan za ukljestcnjc. Taj ugao se naziva ugao II
uvijanja iii ugao tonije. U slucaju prikazanom na sl.l je jasno da najveci
sl.2 sl.3
§25. glava V §25. glava V Otpomos, 111u,i::1ijula
Otpomost materijala
...
• proizvoljno uoccn poluprecnik u nckom poprccnom pr1.:'.

ostajc prav i nakon deformisanja. . .
r s J I
JC...___ - ,.....
__ - ,--s.· \\rd&..'' Posto se prilikom dcformisanja nosaca presjeci I-I i II-I I
udaljavaju jedan u odnosu na drugi, tj. du:zina dz se ne mi;.
' -� �
I zakljucujcmo i da je linijska deformacija Ez jednaka nuli, sto znaci da .)
,.;,_, l
S
}0 1 I
�· 0
= EEz = 0.
;-�7 ! II
• I kod ovc vrste naprczanja grednog nosaca koristi,
. l.
t\ C1z
�
p I �'
. I
prctpostavku da, posto ncma bocnog optcrcccnja na nosac, nc.:c:1.: h /
'I �· , -'l::.../
ri •.,,
\"- ,_,;;r;.-
P- �
/
-l,- __ a'
,--
bocnih napona na stranama elemcnta (sl.5) tj.
- .;'
d� -
-'t-
I' crx = cr y= O.
sl.4 sl.5 Imajuci u vidu sve prethodno receno zakl.JUCUJCIDO
� . da tL j
I u ovom slucaju presjck II-II se u o<lnosu na prcsjck 1-1 zaokrcne za ugao napona u proizvoljno uoccnoj tacki kod ovc vrstc napn.:zanja grL·
uvijanja d9 · (sL 3). Ako sada, unutar grednog nosaca, prijc njcgovog nosaca u sistemu kordinata t, n i z ima izglcd
ddormisanja uocimo·element POST dimenzija dz, dr i rdq> (sl.4) on ce,.
)
nakon deformisanja cjelokupnog nosaca, da se deformise tako da tacke P i

0 0 • tz]
S predu u polozaje P' i S' a tacke O i T u polofaje O' i T (sl.5).
Ako u tacki P' postavimo kordinatne ose (tangenta t, normala n i [0 0 0 , C
osa z), primjecujemo da je nakon deformisanja grednog nosaca •zt O 0
opterecenog na uvijanje doslo do deformisanje elementa POST tako sto se. pri cemu, je na osnovu Hukovog zakona,
pIVobitno pravi ugao izmcdu tangcntc t i ose z smanjio sto znaci da postoji
de
ugaona deformacija yzt, koju ccmo radi jednostavnosti zapisivanja oznaciti = • = Gy zt· -_ G - r
dz · ([
samo sa y tj. yzt = y. Takode uocavamo da su pIVobitno pravi uglovi
• zt
Napon • u proizvoljno uoccnoj tacki poprccnog prcsjcb
izmedu tangcntc i normale i normale i ose z ostali pravi i nakon pravac tangente na krufoicu koja prolazi kroz tu tacku (sl.6).
dcformisanja ekmcnta sto znaci da jc
'I to = '1 nz = 0·
f
Sa sl.5 .zakljucujemo da je
'I ztdz =de. r'
odnosno·
-:c.
d 0,
'lzt= dz r. (1) sl.6
Pri izvodenju prcthodnog izraza mi smo ustvari koristili dvije Ako zclimo da tenzor napona prikazcmo u sistcmu koordinata x, y i z I
osnovne hipotezc: trcba napon • da razlozimo na njcgovc komponcntc u prav,:t1 osa
• hipotczu ravnih poprccnih prcsjcka tj. poprccni prcsjcci naklln Tada jc
dcformisanja nosaca ostaju ravni, i
§25. glava V Otpornost materijala §25. glava V _ Otpomost materijala
•zx ='tsina= 't · y Ir d9

(4) G-J r 2 dA=M1 • (5)
't zy = -'tcosa= -'t · x Ir, dz
A
•xz]
pa tenzor napona u tom slucaju ima izg!cd
Posto je J r2dA= 10 polarni moment incrcijc, imajuci. ponovo u vid1:
0 0 t\
(3)konacno <lobijamo
[ 0 0 'tyz •
'tzx . 'tzy 0 Mt
·=-r (6)
Vezu izmedu jedine komponente tenzora napona 't i spoljasnjeg Io
opterecenja tj. momenta uvijanja M odredicemo tako sto cemo polazni Za krufoi poprecni presjek, kao sto znamo, polarni moment inercije jc
nosac presjeci na nekom proizvoljnom mjestu i sto cemo posmatrati
ravnotezu na primjer dcsnog dijda (sl.7). D4
Io = n
32 '
a za prstcnasti poprccni pr!.:!sjck
/-.;:. - - - - - -- - -/ ;:;,- ' 4 d4 )
n D -
I Io = (
\
\
I
- \
Ir/ \ \ 32
1,�, Lt---- •
1
---/-.._,,.ff-L--. gdje jc D spoljasnji a d unutrasnji precnik.
I� / I ]
.....-,L, 1 I J.- .,,, Raspore.d tangencijalnog napon..1 po poprccnorn presjeku jc .
I ,..,.;l IU
_,;, , .1., I � nl I saglasno izrazu (6), takav da napon linearno raste sa porastom
"" I
,I
\
-'-,.
I
poluprccnika r. Dakle, najveci napon je za r=R, a najmanji tj. jcdnak nuli
- ----
X. \. / . • I
I _
'-�---
t 'cl
za r=O (sl.8).
_y
L5J1
sl.7
)
lz uslova ravnoteze L Mz = 0 dobijamo
J. · dA; r- M := 0. 1
sl.8 sl.9
A
-Posto je moment uvijanja u u9cl.:!nom poprecnom presjeku Mt=M to je Maksimalni tangencijalni napon • max ima vrijednost
J 't · <lA · r =M1 Mr =-,

r M
't max -./
- r=R =-R (7)
A Io Wo
lmajuci u vi<lu (3) iz prcthodnog izraza dobijamo
§25. glava V Otpomost materijala §25. glava. V Otpomost materijala
gdje je W0 tzv. polami otpomi moment. On je dakJe za kruzni poprecni O'umax = 2i: max � O'doz•
presjek jednak prema p(Vom, odnosno
= 1tD3 O'umax = .fj•max Scrdoz•

Wo l6, prcma drugom kritcrijumu plasticnosti. Prethodne uslove mofr /
.a za prstenasti napisati na jcdinstven nacin
• max� 'doz, (9)
1t( D 3 - d3) pri cemu je
Wo = I
16 •doz = O'doz I 2 (JO
DakJe, uocavamo da se najveci tangcncijalni napon pojavljuje u tackama prema prvoj, odnosno
koje su najvise udaljene od tacke O odnosno od ose oko koje se vrsi ,,
UVIJaOJC. •doz = O'doz I .fj c11 I
Posto se radi o slozenom naponskom stanju, koje je odredl:no prcma c.Jrugoj hipotczi (kritcrijumu) plasticnosti.
tcnzorom napona (2), dimenzlonisanje treba vrsiti prema najveccm Iz (5) mozemo izvesti izraz za izraeunavanje ugla uvijanja krajn f
uporednom naponu iz uslova poprecnog presjcka u odnosu na ukljcstenje, tako sto ccmo izraz
O' u max � O'doz · (�) M
d8=-t dz
Posto se radi o ravanskom stanju napona (sl.9) i posto je cr2 = crt = 0 GI0
•zc = t', da bi odredili uporcdni napon cr u prema nekoj od hipoteza intcgraliti po duzini stapa, tj. u granicama oc.J Odo I, tj.
· (kriterijuma) plasticnosti, m:ophodno jc da nademo glavne naponc
JI
0'1,0'2 l 0'3. Mt (z)
88,A = d8= dz . ( L,,
I
Dakk, saglasno izrazima datim u (26) §8, jc J GI

0(z
1
Posto se moment uvijanja Mt i polarni moment inercije Io mogu mijer:
() 0
cr 1 = ! (o+o)+ i.J(o-o)2 +4. 2 =· po duzini nosaca tj. mogu biti funkcijc od z, da bi rijesili prcthoc.Jni intl:�
moramo prethodno utvrditi kakve su Mt i Io funkcije od promjenljive z. f
2 2
crz = 0
2
cr 3 = ! (o+o)-!J(o-0)
·
+4. 2 = -.,
pa uporcdni napon prcma., ' hipotczi najvt.:ccg tangcncijalnog napona
2 2
prcma hipotczi oktaedarskog tangencijalnog napona imaju izgled

' .
' .
O'u=0'1 -0'3 = 2 • ,·
/"
O' u = }IJ{cr 1 -cr 2 ) +(crz-cr 3 ) +(cr 3 -cr 1 ) =.fJt'.
2 2 2
1C
Uslov (8) tada mozcmo napisati u obliku

sl.10
J slucaju grcdnog nosaca sa sl.1, kod koga su Mt=M=const i Io=const,
zraz ( 12) prelazi u
eB, A =
Mt ·l
Glo ·-
(13) /
(0�• �-F-�rp --· �
0 �
i f/'1. - 1' ( H / ti !JO
. /
':
M I __,
� ..l -
.j I
'
l: I _ I./
,.. i ..
o" •,
.
-._: -,-
,od tzv. stepenastog grednog nosaca optereccnog na uvijanje (sl.10), u ·n1

..,., .. _ ... /
'ti)(. K I
ilju odredivanja najveceg tangencijalnog napona 't max • treba na osnovu RJESENJE:
V
]) izracunati napone za sve karakteristicne prcsjcke i utvrditi najvcci od

1jih. Tako naden najveci tangcncijalni napon je mjerodavan za
· a) Iz uslova ravnoteze I
Mz =0 odredujemo reaktivni moment
iirncnzionisanje prcma (9). MA=3M=30 kNm.
Ukupan ugao uvijanja stcpcnastog grcdnog nosaca odrcdujcmo Dijagram promjcnc momenta uvijanja prikazan jc na slici.
,.au algcbarski zbir uglova uvijanja pojcdinih dijclova nosaca pri ccmu sc b) Najvcci tangcncijalni napon na dijclu AB nosaca jc
·a pojedinc dijelove 1, 2, 3, ... ugao uvijanja odrcduje na osnovu (13) jcr su
: pojcdinim djelovima i moment uvijanja Mt i poprccni presjcci konstantni - _ 3M _ 3M - 6M
(t AB ) m ax - 1tu 0 D
- 1t(2D )4 /32 - 1t0 '
3
I,
n,A =81,A +82,1 +83,2 +es,3+... a najveci tangencijalni napon na dijelu BC nosaca je.
'RIMJER: Stepenasti celicni stap krufoog poprecnog presjcka opterccen _ �D _ M - D _ 16M

(1 BC ) max - - 3 .
,: momcntima uvijanja Mi 4Mkao na slici. If 2 1t(0)4 / 32 2 - 1t0
) Nacrtati dijagram promjcnc momenata uvijanja po duzini nosaca. c) Dimenzionisanje se vrsi iz uslova
) Izracunati maksimalni tangcncijalni napon u stapu.
)Dimcnzionisati stap koristeci kriterijum najveceg tangencijalnog napona. 16M < _ crdoz
.)Izracunati tangencijalni napon u tacki K(D/2, D/2, 1/2) i njcgove ( 'BC ) max = 1tD3 - 'doz - 2 '
.rojckcijc na ose xi y. paJe
·) Nacrtati dijagram promjcnc ugla uvijanja po duzini nosaca.
32M = 3/J2· JO. )O =8, 50 cm
z
)ato jc: M=10 kNm, I=1 m, G=0,8· J04 kN/cm2 i cr doz = 16 kN I cm 2 .
D� 1/
1tcr doz � 7t . 16
d) U poprecnom presjeku nosaca koji je od ukljestenja udaljen za 1/2
moment uvijanja jc M1 =3Mpa je napon u tacki K jednak
X. t = 3Mr = 3M oJ2 _!i_ 3J210 .10 =2,12 kN / cm z ,

3J2 3 =
2
3
=
1t0 7t·8, 503 .
K 1� K. 1t(20) / 32 2
4
e JCf JC
d
247
246
rK =�(D /2)2 +(0/2)2 =..fi.D/2.
Naponi •zx i • zy
u tacki K SU (MA -4M)z2 =
{
88,A za Zz = 0
82, A =8a , A + .(MA -4M)I
•zx = -T zy= 'K.Jz/2 = 1,5 kN I cm 2 . Gigc B a .A +
G i gc
za 2z =I'.
e) Ugao uvijanja proizvoljno uocenog presjeka 1 u odnosu na ukljestenje odnosno
tj. 8 1 ,A je
8c, A =88 , A +8c,B = 0,8 -4,2° = -3,40°
°
I
{o za 21 = O
I
JCT JC
. -·-·----. - ·1
·- .
MAz1 (MA-4M)I - 32MI 10-102 -102 -32 - 0
81,A = = 3M! e c, a = = = = 4' 2 •
za Zi = I.
G l �B
GI� Gigc . GnD4 0,8 · 104 · 8,54
Dijagram promjene ugla uvijanja po duzini nosaca prikazan je na slici.
/
· na slicL.
PRIMJER: Odrediti reaktivne momente za nosac optcrecen kao
Dato je M. ·
. .[
.,, M M5
MA �..
HA -Ii f
(E--
LJ
G.c,A
RJESENJE: Ako uklonimo ukljeStcnja i umjcsto njih prikaZCmo rcaktivnc . /
Ugao uvijanja 8 13 ,A jc. momcntc, staticki uslov ravnotezc ima izgled
MA+Ms-M=O. (a )
3M! · 6MI 6 · 10 -102 o Nosac je jcdan put staticki ncodredcn.-Dopunski uslov jc
8 B. A = = = = O' g '
Git B
GD 4 4 . ,
0,8 · 10 8 5 .4
8n,A = 0=8c,A+8n,c· (b)
a 8 2 .,-dc Na dijclu ·nosaca AC jc promjenljiv poprccni prcsjck tj. polarni moment
incrcijc jc funkcija od z, tj. Ir� 8 (z). Imaju6 u vidu <la jc prccnik poprccnog
prcsjcka nosaca na proizvoljnom mjcstu jcdnak
248 249
·-�.-- - · • ; .ax: !4.WWWZW.C.·P-Xft?..:.�?l:X*"�
,.·· §26. glava V Otpomost materijala §26. glava V Otpomost materijala
poprecnom presjeku grednog nosaca opterecenog na ovu vrsll!

:·. naprezanjna (sl.11) od unutrasnjih sila i momenata se pojavljuju: momen·
2R
d(z) =-(a+ z), savijanja Msx, transverzalna sila Fty i moment uvijanja M1•
a
to je
1tR4 (a+ z)4

I. 0AB( z )-
-
. 2a4
·B
. Ugao uvijanja ec,A odredujemo kao
1)
-f M A dz - M A 2a4 d(z+a) _ 7M A a .
a a
a C,A - AB - 4
J
0 G£ 0 (z) G1tR O (a+ z)
4 -
24G1tR
4
M A
.Na dijelu CB je konstantan poprecni presjek pa je
IS'i �J
( M A - M )a __2(_M _A_-_ M_)_a
S B, C _ sl.11 sl.12
- GI�8 - 15G1tR4 Kao posljedica postojanja ovih unutrasnjih sila i momenata u proizvolju.
1er Je
uocenoj tacki nekog poprecnog prcsjeka se pojavljuju normalni napon cr.
;rnu == 1t(4R) [i-( 2R)
4 4
] = 15 1tR4. tangcncijalni napon 't "l'f i tangencijalni napon "t, i oni su odredeni izrazin
32 4R 2
Zamjenom 8c,.Ai 8 8 'c u (b) uz koriscenje (a) dobijamo: crz = �sx Y
X
8 3
M =-M, Ma= 5 M F
-c.,..,,=--riy
A
43 43
s: ( 14)
-. Lo.,:
__
.,.. -•i ...,..
t �
.. - lx •.
J . Raspored ovih napona u poprecnom presjeku no:.aC> • z:y . Posto je odnos napona,: i cr 2 L
Savijanje sa uvijanjem grednog nosaca kruznog poprecnog presjeka
. da su to vclicine istog reda (sem u slucaju da momenti Msx i M1 n.
jc, kako sam naziv kaze, kombinovano naprezanjc kojc sc sastoji od
savijanja silama u jednoj ravni i uvijanja. Dakle, u proizvoljno uocenorn vclicine istog reda) to zakljucujemo da je i t >> t zy . To dalje znaci <la
§26. glava V Otpomost materijala §26. glava V Otpornost materijala
-----------\
se tice analize napona, su mjerodavne one tacke poprecnog presjeka u
kojima naponi z cr i. imaju najvece vrijednosti, bez obzira na vrijednost cr u
= cr 1 -cr3
napona • zy u tim tackama. U tackama A i B poprecnog presjeka (sl.12) cr
( 18)
u= 1J(cr f
cr+ +crj.
2
-cr 3 ) I
i
1
naponi • i zcr imaju ekstremne vrijcdnosti dok jc napon •=zy0. Zbog toga
Zamjcnom cr , cr i3
cr iz (16) u (18) dobijamo, prcma Tn.:skinoj hiro�cz1
cc te tacke biti predmet daljeg razmatranja. U tim tackama tenzor napona
' - .
1 2
da je
ima izgled /
[o o "']
0 0 0 . (15) iii
u
1
cr = -cr
2
+ 1� z2 +4-r 2 - (-cr
z-cr
2 2
1 2
1 - -cr
z �z+41" )
2
2
"C O zcr cr u= +4-r 2 ' Jcr; ( 19)

Daklc, radi se o slozenom naponskom stanju. To je ravansko naponsko odnosno prema Huhcr-Mizcsovoj hipotczi
• •
cr :;t O i xz = zx = 1 .Okolina
stanje u ravni x-z (sl.13) sa naponima: crx = 0, z
1 2 2 1 2 I 2 2
tacke kojoj odgovara to naponsko stanje prikazana je na sl.13. " u = r;:; J " z +4-r +-CT Z +-CT Z �CT Z +41 + I ( ('J z2 +412 ) +-CT
- l 2 1 2 --
Z --(J Z �CT Z +41·
v2 4 2 2 4 2
-=,t'
� ![ �,1 ��
iii
cr = Ja; 3 I;
+ 12
= l V2cr - 6
+ 12 (20)
J2_ u
Najvecc vrijednosti uporcdnog napona su u tackama A i B u kojim� jc

T sl.13
Vrijednosti glavnih napona su cr =D/2 = z Msx D -· Msx
zl O" m ax -= TT-
y Wx '
1 1 2
' = -cr
cr 13 z±-Jz
cr +412
(16) .
[ 0 2 = W.()t
MD M
2 2 •l
r =D/2
=
ax = __t
•m
cr 2 = 0
Posto se radi o slozcnom n;.tponskom stanju, uslov za dimenzionisanjc je Za kruzni poprccni prcsjck jc Wo = 2Wx, pa cr umax • izracunat pn.:ma (IIJ)
odnosno (20), ima izgled
crumax :;:;
crd�Z". .
(17)
Uporedni napon odredujemo na osnovu Treskine iii Huber-Mizesove
hipotezc cr axm = � JM;x +-M;,
u
X
odnosno
,.
§26. glava V Otpomost materijala §26. glava V Otpomost materijala
1 3 2, . Msy -X=--X,
Ix Fx
cr umax= - �M 2s x+-M, (21) y = ---
ly
wx 4 M sx Fy
gdjc su Msx i Mt momcnti savijanja u razmatranom poprecnom presjcku za
jer je Ix = Iy = 10 _ 0 = canst. Posto je
koji jc aksijalni otporni moment jednak Wx,
Fx =Fil cosa i Fy =Fil sina, (23)
za npr. x=Fx i y=-Fy sto dovodi do zakljucka da neutralna linija ima
pravac koji je normalan na pravac djejstva sile FR (sl.14). Najveci normaln'
_ napon se pojavljuje u tacki koja je najvise udaljcna od neutralne linije n-n,
tR
_,.-��
X I ' �� V�r£
. 6. d- I
a to je tacka A(xA, YA) sa koordinatama
'J D D.
- x A = -cosa., YA= -sma.
2 2
:t \-�, l · ,_rx
,
A�,--I /·,n, V ' ( F., Fy) . .
D akle, norma I m. napon u tack 1 A, tJ.. a zm ax JC JC·dnak
'/ . "j, (F,,Fy) _ I

crzm ax - crz x=x
_
Msx Msy
A - --y A+--XA,
Y=YA Ix Iy
sl.14 sl.15
odnosno
Sada ccmo razmatrati problem kombinovanog naprezanja gradnug
nosaca krufoog poprccnog prcsjeka sastavljenog od savijanja silama I\ i D ,
(F,,Fy) _ 1 D ,·
Fy u dvije ravni (sl.14) i uvijanja i pokazati da se on svodi na prethodno vcc crzm ax --(FYI �sma. + F xI -cos a. ) .
Ix 2 2
razmatrani problem kombinovanog naprezanja .sastavljenog od savijanja
silama u jednoj ravni i uvijanja. Naime, pokazacemo da se on svodi na lmajuci u vidu (13) i cinjenicu da je Ix =I0 _0 dobijamo
savijanje silom FR (rezultanta sila Fx i Fy) oko ose koja je na nju normalna
i uvijanje. Ta osa, kao i svc ostale ose kod krufoog poprecnog presjeka su ( F,,Fy) FRI D 2
crzm ax - (sin ' a.+cos2 a. ),
ose simetrijc tj. glavne ose inercijc. Treba, dakle, da pokazemo da je In - n 2
(F1 , Fy) _ (FR) odnosno
azmax - a zm ax · (22)
Najveci normalni napon 'nastao od savijanja silama Fx i Fy u dvijc ravni (F,,Fy) FR I D M sn D (FR )
pojavljuje sc u tacki kuja je najvise udaljena od neutralne linije. Posto jc cr zmax =---=---=cr zmax'
In-n 2 In -n 2
napon u proizvotjdoj tacki jcdnak cime je tvrdenje (a) dokazano.
Odredivanje ugiba, nagiba i uglova uvijanja kod ove kombinovan.
M Ms y vrstr.; naprczanja grednog nosaca krufoog poprecnog prcsjcka se vrsi 11.
crz =�y+-1-x, nacin kako jc to objasnjeno u §21, §25.
X y
gdje je: M sx = Fy·l i Msy=Fx·l (posmatramo poprecni presjek u ukljestenju
za nosac na sl.14t to icdnacina neutralne linije (sl.15) ima izgled PRIMJER: Vratilo prikazano na slici optereccno je silom F=3, 5 kN.
§26. glava V Otpomost materijala §26. glava V Otpomost lilutt., ,1 .. ,.,.
a) Odrediti precnik vratila d prema kriterijumu (hipotezi) najveceg

tangencijalnog napona, ako je cr doz = 16 kN I cm •
. .
Ye = YBAB+ea A ·a+Ycsc, .
odnosno
2
b) Naci ugib na mjestu C.

Dato je: 1=5a=5 0 cm, E=2·104 kN/cm2 i G=0,8-104 kN/cm2. Fl3 Fa! Fa 3 132 , 25 3
Ye = 3EI + GI a+ 3EI = 3EI Fa = 0' 29 cm '
/
=
e
O'
0
e,
:J e,
JerJe
Fj /,/"; t EI 2
= 1, 25.
I � I GI0 O,S.2
=
I f'o..\
I
C :
I
J-
I
t?ttitITtrtalltm1 PRIMJER: Ram AilCD opterecen je kao na slici.
a) Odrediti suvisnu staticku nepoznatu.
0
Ot\1111,111111,,, n:Oo c b) Nacrtati dijagrame momenata.
c) Izvrsiti dimenzionisanje.
Dato je: F=2 0 kN, a=0, 5 cm, cr doz = 12 kN I cm2 i E=2G.
RJESENJE: d
a) Prema hipotezi najveceg tangcncijalnog napona uporedni napon je �o 2d fil 'f.
2
O"umax = .Jcr +4t = _l_)M�+ M;.
z
wx
Kritican prcsjck jc prcsjck u ukljestcnju. U tom prcsjcku je Ms=Fl,
Mt =Fa i Wx = 1td I 32 pa je
_ 32Fa r:::;-;-2
3
_ :/26 · 32 Fa <
.
t. r
cr u - 3 V )-5 + I1 - . 3 - cr<luz•
1td 7t d
odnosno RJESENJE:
a) Odnos aksijalnih momenata inercije pravougaonog i kruznog poprcc, (
}/ ff6.32Fa )s1, l - 32 · 3, 5 · 10 = , presjcka je (
d� 4 84 cm.
O"
· V 1t duz y- l 1t
6 ·
b) Imajuci u vidu da se prcsjek Il u odnosu na prcsjck A zaokrcce za ugao JP &(2& ) 12
3
uvijanja 0 8 A kao i da sc za taj isti ugao zaokn:nc pn:pust IlC. ugib na T 12 1t(3& )4 = 6
=
mjcstu C jc Za kruzni poprccni pn.:sjck je
�----···-
....
§25. glava V Otpornost materija/a §26. g/ava V Otpomost matenJata
Io=2I, jer je Ms = F a, a u presjeku C, grede CD je

paJe
EI=Glo.
Sistem je jedan put staticki neodreden. Nepoznatu X odrcdujemo iz uslova
<J
= Ms = 0 ,425Fa =0,638 £..
3
z Wx 1t(2o ) I 12 o3
Yo = (F) (X-F) (F)
Yc,ABc + Yc,ABc + Yo.co +8c.A ·a = 0, Dakle, dimenzionisanje vrsimo iz uslova
odi:iosno
Fa
0 ,638- :s; O'doz•
5Fa3 8(X-F)a 3 Xa 3 ,6 --
Xa2a Faa
03
--+ + + a--a=O paje
6El 3EI 3EI 010 01 0 '
pa je o 638Fa _
o 2 J/ ' -...=3' 76 cm .
17
X=-F=0, 4 25F .
O'doz
40
.
t-'I'
�
?-A
G\. l! a.
ii�
�
C
(E
e,� �c oJ
l<
la. )<a.
0
bu1111111!Ill!111I� d1IJIIIIl]11l!i �
O,t5fa. 1
0,5=15:f"�
b) Dijagrami momenata su prikazani na slici.

c) Da bi utvrdili u kom poprecnom presjeku se pojavljuje najveci napon
izracunacemo napone u presjccima: B grede ABC, B grede BC, i C gredc
CD jcr se u njima pojavljuju najveci momenti. U presjeku B, grede ABC
Jt:
l � 2 F
=- M s.x + Mt =0,2073,
2·
O"umax
, wx o .
jcr je Ms = 0,575Fa, M 1 = 0,375Fa i Wx = 1t(3o)3/32.
Za prcsjck B, grede AB vazi
cr z = Ms =0' 377 Fa'

w X
83
l- /
+0
T
J
ol
Ef*aE*
J VJ
esaiill;i
0)
li
EEBI co
o
90
)c)
H
.t
li !.
'o oo
N
0.)
v
B r() E
d o
'e
qJ g J
.g I
a)
r<
.54 c) g
v
V)
o o
o.:
Ir
o
c-
I llilggiglitll lralilgts =()
-G
er<
!qrc)
J
U
v
N
s: eE iE ixi; E$igl gr!;Eb,a r
'1, (H
o. !, C}N.=
ll \J
Ec)
oc -tra:,
\i'A:
>N l-' dorl
o5J
EB
!.)
E\,,A
cNo
a
t, oJl-:a
(!, (.) i= tl rr
Eitr oo=
;6; r'*$ ou9
C) --.I
LA
lr lH
E .f -
-lq.l E ilL
s
uJ;,O
S
='
,
cl
ll
E+s
FvE
if>\ -L
g'-
Ootr
FC)
d)
Eth
N
Oo
E,$,R;
"EE* 3o =>o
o.=1) ?tl
r\
raa E3E riYocl 'J9
.}( EI}
,iN e 6)
!q D>::
s't- u
'H .-N=
-{.
dr?=
i: a :-,
;; +E
tr ^+'A
*v
r9 v
il4
L
C
Ip Ht ';da'
srE; v9u
o! I
.
., arEE
=>()
"* t93dr
7
$5
3
o.l o.
B ,$ d 9.9 5 a Lr N
'E'
q)
d
a 0' = E,ai
E ioE='ii
-:l
0'=
:or I
d
Z A
'IlE€EA
13
o>tr
> ti5
o
C)
r.- riX 'tr Iioc o) ^kJ
O0 LJ.
.= d 't,
-
E
o
t S 6 I :pi353 ar
o
3
o. E
H E ,if;$e:E3*
H *;o'E E 5 {
-!ruC
.i.-V
!19-
vvo
^-g
r'-14
z 'a -t.js
='=>
i3Et
.+d X
>,23
.aE#
E[,: $*
-t
--aa
*; sEE
oSJ
i 1€ €
;i:lOIa0, >0
al eO'=
oBS
l)
s Z tr - EE :=ooo
al 5,gg T i
E.EE E S,S
i;;:
q,
F.i
oO
.5 E*
c\
.a1 EEX
·'§27. glava VI Otpomost materijala §27. glava VI Otpomost materijala
F F
y( z)lz=O = O l/'!)
. (5)
y(z)lz=I = O
Iz prvog granicnog uslova se iz (4) lako dobija da je C1 =0. Da bi drugi
granicni uslov bio zadovoljen treba da je ll'J
C2 sin kl= 0. (6)
_ Iz prethodnog uslova ne slijedi da konstanta C2 treba da je jednaka nuli. U e13
· tom slucaju bi y(z)=O tj. ne bi bilo izvijanja. Posto je predpostavljeno da jc
doslo do izvijanja to slijedi da jc C2:;i:O a da mora biti
sin kl= 0, n:1 n=2 n=2>
odnosno da je
kl= mt (n = 1, 2, 3, ...), (7) sl.3
gdje je n cio broj. Imajuci u vidu (3) iz (7) mozemo naci vrijcdnosti Iz prethodno izvrsene analize vidimo da je integraciona konstant:'
aksijalne sile pri kojima nastupa izvijanje C2 u (9) ostala neodredena. To formalno gledano znaci da u slucaju kad:
je F=Fkr jednacina ose izvijenog stapa (9) maze da ima onoliko oblik:
koliko konstanta C2 moze da ima vrijednosti, dakle beskonacno mnogo.
F = n2 1t 2 E!x (8) Fizicki posmatrano to znaci da kada je F=Fkr postoji beskonacno mnog�.
I
Posto je C i =0 i C2:;t:O jednacina ose izvijenog stapa je odredena konfiguracija osa izvijenog stapa. Dakle, postoji neodredenost koja nij
jcdnacinom fizicki opravdana. Osim toga za vrijednosti spoljasnje aksijalne sile F vec,
od Fkr tj. za F>Fkr vazi da je kl:;t:mt tj. u (6) sin kl:;t: 0 sto znaci da moL.
n biti da je C2=0, a to znaci da za rjesenje problema izvijanja dobijam(1
y(z) = C2 sin( 1t z) (9) trivijalno rjesenje kada je Ci =C2=0. Dakle, kada se stap vec inrio z:
l
Najmanja vrijednost aksijalne silc F pri kojoj (jolazi do izvijanja stapa jc rjcscnje dobijamo da je osa izvijcnog stapa prava linija. Ovo je takod,
tzv. kriticna sila i izraz za nju dobijamo iz (8) tako sto za sve velicinc sa fizicki neopravdano i nelogicno.
tksne strane znaka jednakosti uzmemo minimalne vrijednosti tj. n = 1, Uzrok navedenih fizickih nelogicnosti lezi u tome sto jednacina (1
Ix = Imin, pa je od koje smo posli vazi za slucaj malih nagiba i ugiba (y< < l i y' < < 1) tj
umjesto tacnog izraza za krivinu krive
(10)
l y"
U prethodnom izpzu Imin je rrianji od dva glavna momenta inercijc = (11)
p ( l + y'2 )3/2
konkretnog poprecnog presjeka. Za razne vrijcdnosti cijelog broja n
dohijamo razne vrijcdnosti kriticne silc za kojc ose izvijenog stapa imaju mi smo koristili linearizoyani oblik koji se iz prethodnog oblika dobija z:
izglcde kao na sl.3. Da bi sc ostvarili visi oblici ose izvijcnog stapa (n=2, y'<<ltj.
3, ... ) neophodno je objczbjediti da su ugibi na odgovarajucim mjestima
(sl.3) jednaki nuli.
t .;4' (-: f6 rra .E
, ,)
,v Lr < )(J
rdc= co jl
o.
il s.!,r,
-A o.d C) .a>
,i-c)F
EN O-l
.-o (\a
-q)
a
du(]i
;E '€ .EF 1, rt oo.E
= E) L>
uc€ =ii 6)!
, >,')
ll-
3u_ t-
ll TJ
'=
gg
xt ,'u OQ r):)
>o o \, ,h
ii ,t)
-V
a .-o6g dd
A
la|'rtr|
a
!
*'9 t ?n
itO
-i 0)
r{
d o- 3a
eul
E -'="-
ERI 9 l4 >r, k
g ()'r
,E *6
t'L
^^
oS
ql
'e l.\C
l
=()
o .-Od 9t
.:,
'is ',4 .z
N
tJLS
<) Ev
€ .&a rt ,8c
o=-o -ftt.-
4\
J}N
0) -a)s
ui)
)
* .Ei;.E trs C) L<'=
J4 oo
-ii edJ4
EBs or.S
AS
BS=
\t -o -= 'tt
10 -8'8S '- >l4
'rn.r
*, Aa
o
N \.t lr)
EO
=otra)
fr- -O
N/
-E
aC
.n
e e';^ 8.s 3 ilr r. -o
=^
.tt
=
4
'a
':
O{t ,'
El"-iS*
a i
&
_l\.-
'El')-
g'A
i (n
el
.sl
EI
N
-t
SJ .=7l
ii illa -Ll al q;E=
r l'
ut
crl l'r
(.1 s
>N
I,L - cI)
E'1 '*l- +,3;5 n lo
plv i1 d u '.1 \()5
5C ir ,gO€ Fl
ll natO il 'F
c . .T.,E .3
I E*
.o iiL.J
3r€
'9 b'F
rvrdO{)
erN
'.= Eo
-lz
I&
o
.v
s)
\,,
,l
Ec
H0)
tv7
I0
\
;H .s ;'E-:e
oro
vts
d L J .
o
,tl
n
)OHUd
E O- J O.ii o 5'; =
EH4; r* ii-i
$ti
;=,9-u, =: ii;
C.l 14
E ral
E Efi ia! sg; E
ie:t Ei;;c;
13
N
F
B
:o
{.)
>
tr)l z i;l €l+=i,5:E.
::
cO 3rL
v)
o
\
N
(t GT
rl ?;*c ,s i'r E
,j:=:O I N *^
a
Q,
lD
t! q€; c'f
:=€.a ^^
r.S = 3:=-;fi
c .ruj -! oE 5 :i'...9'<-t'E:J j
.E p" s't 'i 5 E
v
,|; tr+ '9,-'2'- d=
iY
= *55!
fiEE*r3 iiS,H:i; gi
>c)
b- I tr-
.-o
f,"
iY E:€ eEaa
F{
v
t,
sll
s
ll
(!
oo
ItE
-rl'oo-.9
H
d
+
t--: gilBti1gglii
E
SE,f;,.!. 5S !gE
.d
tri N
N
cO)
ts.\
=
I·
§27. glava VI Otpomost materijala §27. glava VI Otpomost materijala
bude veca od 0,51 a manja od I. Prt!ciznu vrijcdnust za Ir mozcmu odrcditi ·Najmanji korijcn prcthodnc jcdnacinc jc kl=4 ,49 pa je, imajuci u vidu (3).
rjdavanjem diferencijalnt! jednacine (2) za sljcdccc granicne uslovc
. _ 4,49 Elmin
2
y(z)Jz=O =Y,��t=I =y'(z)lz=O = O • (15) Rkr - ,2
Iz prcthodna tri granicna uslova odrcdujemo dvijc intcgracione konstantc i odnosno
ncpoznatu hori,ont;lln11 rcakc.:iju R u osfonc.:u (sf.6). Difcn.:nc.:ijalna
jednacina ( l) ima izgled 1t 2 El m in
Fkr =
(0,7-1)2.
( 18)
ElxY"=-F· y-R· Z,
odnosno Dakle, u ovom slucaju redukovana duzina je lr = 0,7 sto jc prikazano r'
y"+k y = ..:..coz,
2
(16) sl.6.
gdje je
PRIMJER: Odrediti kritifou silu za stap stepenastog poprecnog presjc:
R opterccen silom kao na slici. Krutosti stap�va na savijanjc su EI i 41
Co=-. Ostali podaci su dati na slici.
Elx
Rjesenje prcthodne jednacine je
F
C
y(z) = C1 sinkz +C2 cos kz- f z (17)
k �
Iz granicnih uslova (15) dobijamo sistcm od sljedece tri jednacine za
odredivanje Co, C1 i C2 qh
O+C2 =0,
sin kl-C 1 +cos kl-C2 -�C0 =0,

k
1
4EI R.f!
cos kl · C 1 - sin kl · C2 - 2 C0 = 0 .
k
Posto je C2 = 0 za odredivanjc vclicina C1 i Co na raspolaganju nam stoji
homogeni sistem od dvije ,jednacine. Da bi postojalo rjesenje treba da je
, dcterminanta sistema jcdnaka nuli tj.
J RJESENJE: Za prvi i drugi dio stapa diferencijalne jednacine elasti
' linije imaju izgled
sin kl -I I k 2 j
= 0, Ely/+Fy 1 =0
cos kl -1 I k 2
4Ely2"+Fy2=0,
odnosno
odnosno
. tg(kl) = kl.
Y 1 "+4k Y1 = 0
2
§27. glava VI Otpomost materija/a §27. glava VI ucpomos, mwi:,,1u,u
2
Y2"+4k Y2 = 0,
! cg 2(� )=2.
1 1
gdje je sin(� )=0:
Najmanji, razliciti od nulc, korijcn dohijamo iz uslova

k2 = _!::_,
4EI
Rjcscnja SU I
cg( � )= Ji, !
y1' =C 1 sin2kz+ C2 cos2kz
pa je
y2 =C3 sinkz+ C4 coskz.
Granisni uslovi su
� = 0,955,
[
2
Ytlz=O � 0
odnosno .,
Yilz=l/2 = Y2lzaal/2
_ 14,6EI
Rkr - 2
y'ilz=l/2 = Y '2lz=l/2 1
Y2lz=t = 0
Iz njih sc dobija da je C2=0 kao i sistem od tri jednacine za odredivanje Pod kriticnim naponom crkr cemo podrazumjevati odnos kriticne silc Fkr
C1, C3 i C4 povrsine poprecnog presjcka A tj.
kl kl
.. kl =C3 sm
C1 srn . -+ C4 cos- Fkr
2 2 crkr = -;:: (19)
kl . kl Imajuci u vidu (14) vazi ·

2C1 coskl =C3 cos--C4 sm-
r·
2 2
C3 sin kl + C4 cos kl = 0. 1t
2
E-
= --2-1min•
2
O'kr
Odcrminanta sistema mora biti jednaka nuli, tj. 1
gdje jc imin minimalni poluprecnik incrcijc
·2 lmin (20)
kl kl
1min =A,
sinkl -sm- -cos-
. 2 I• odnosno
kl kl
2 coskl -cos- �sm-. =0
J 2 l 1' n2E
0 sink! coskl (21)
crkr = -2-
A
g<ljc jc 11. vitkost stapa
odnosno dobijamo dvijc jednacine
§27. glava VI Otpomost materijala §27. glava VI Otpomost materijala
l=� (22) �""' 1\

1min
S'tr ,�
\
\ Sr
I \
',________ --�
' II
/
:i\
��
sl.8
£
Analiza dijagrama a (),.) za slucajeve kada se A<Agr tj.kada sc
kr
.
�
i\
(J
stapu pojavljuju plasticne (trajne) deformacije jer jc cr > cr P pokazuju <la
a) b)
sl.7 toj ohlasti dijagram a kr (A) ima izgled kao na sl.8. Cesto se kriva a kr (7.
u oblasti A<Agr aproksimira sa pravom linijom (tzv. Tetmajerova prav.
Dijagram promjenc cr kr = cr kr(l) prikazan je na sl.7a i predstavlja tzv.
koja se moze napisati u obliku
Ojlcrovu hiperbolu. Posto izrazi za (14) i (21) vaze za slucaj malih tj.
cr i.r =C-D·A., (24)
clasticnih deformacija, granicnu vrijednost vitkosti 'J... tj. "-gr dohijamo iz
gdje ·su C i D konstantc koje zavise od vrste materijala od kojega .
uslova da jc napon a kr jednak naponu na granici proporcionalnosti a P u
izraden stap. Kao sto znamo od vrste materijala zavise i velicine E i a P
dijagramu istezanja materijala cr(E) koji je prikazan na sl.7b. Dakle iz (23) tj. "'gr· Njihove vrijednosti su date u odgovarajucim Tablicama
crkr = crp, otpornosti materijala.
Kod aksijalnog naprezanja kad nema opasnosti od izvijanj
dohijamo
dimenzionisanjc stapa smo vrsili iz uslova
).gr. =1t�· (23) F '.S crdoz ·

cr = -
A
Cljp
Medutim, ako postoji opasnost da dode do izvijanja stapa, prije nego ;
Prcma tome, za l> "'gr vazc Ojlcrovi obrasci za kriticni napon a kr na pon a dostigne vrijednost a doz, uslov da ne dode do izvijanja je
kriticnu silu Fkr (21) i (14).
cr = F '.S ( crkr )doz'

A
�LI. gtava. v1 '-''¥Vtt•v�• ,,.-.. ..._,.,J-•-
pri cemu je ( cr kr)doz < cr doz. Velicinu koja pokazuje koliko je puta 1 2
A=�=
Ir = l, 8 · 0 . =116,21..
( cr kr)doz manji od cr doz oznaciccmo sa (I) pri cemu je (I)> 1, pa je l min Jl m in / A �54, 7 / 22, 8
Posto je, daklc, 11.> Agr to kriticnu silu Fkr racunamo prema Oji en/
1 obrascu tj.
( O"kr )doz=-cr
(I)
doz • (25)
Jasno je da velicina (I) zavisi od vrste materijala i vitkosti tj. (I)= w(E,11.). 1t 2 EI.m m 1t 2,10 · 54,7 -
2 4
Vrijednosti parametra (I) su date u odgovarajucim tablicama odnosno F, = 350 kN ·

kr I� (1,s.102)2
standardima. Dosta cesto se umjesto velicine (I) koristi velicina <p=<p(E,11.) !·
Dakle, posto je
koja pokazuje koliko je puta ( cr kr) doz manji od cr d oz tj.
Fkr = 350
( crkr )doz =<p • crdoz · (26) µ 3
= 116,67 kN,
Vrijednosti parametra <p su takode date u standardima i tablicama. to nema opasnosti od izvijanja.
Odredivanje ( cr kr) doz prema parametru (I) zove sc "omega postupak" a
PRIMJER: Odrediti vrijednost kriticne sile Fkr za slucaj kt·
prema parametru q> je tzv. "fi postupak". prikazanc na slici aka je Agr = 100. D!i Ii sila od F= 100 kN izaziva iZ\
konzole. Poprecni presjek je prikazan na slici. Kocficijent sigurnos:
PRIMJER: Utvrditi da Ii ce se pod djejstvom aksijalne site izviti stap =3 a duzina konzole je I= 1 m.
�ib'l
prikazan na slici. Poprecni presjek je profil 116, duzina stapa je I = 1, 8 m,
d
�'\
granicna vitkost je '.A.gr = 100, moduo dasticnosti E=2·104 kN/cm2 i F �F
koeficijent sigurnosti µ=3.
I I
I
= I
I
0,Gcm I;
· I <,.
� •. .
X4
&-:: t
A1:.
C'1%?tW�
! ¥
:f'' F"
IUESENJE: Ako FsFkrlµ nccc <loci do izvijanja. Za profil 116 je A=22,8
t�2t
r'
" ��r:/·
DiGc.m 1:";
-1
lssx5Sx6
cm2, Imin = 54,7 cm4 pajl.! RJESENJE: Za profil L55x55x6 jl.! Ix1 = J 73 cm4, A1 = 6,3 l cm2 i Yl )
I
cm. Dakle,
§28. glava VI Otpomosr materijala §28. glava VI Otpomost materija/a
manja od jedinice Jto znaci da ce se vrijcdnost momenta Msmax naglo y=C 1 sin kz+ C2 cos kz+ y *,
porasti. Beskonacno velika vrijcdnost za Msmax tj. kriticni sluc�j je za
gdje je y* partikularno rjesenje jednacine (28). Ono zavisi od izgb
cos�Fl2 /EIX -
-0 ' momenta Mpop. Na primjer u slucaju grednog nosaca opterecenog kao
iii sl.l l jc
qlz _ qz 2
Eix M =
pp 2 2 '.
2
it
.rz
F,kr _ o
pa jednacina (28) ima izglcd

-
U tom slucaju, cak i pri vcoma malom cksccntricitctu, moment

412
savijanja mofo biti beskonacno vclik. Taj rezultat nijc fizicki opravdan jcr
krak sile u najnepovoljnijem slucaju ose izvijcnog stapa ne mozc biti vcci y"+k 2 y= _q_(lz- z2 ) F.JlBH.LHUl,;t;
2EI
od I tj. moment savijanja ne mozc biti vcci od Fl. Naznaccna nclogicnost jc
posljcdica polazne prctpostavkc o malim ugibima i nagibima.
tj.
iw�.I
. e J
y*= q ( 2 + lz - 2 2 sl.11
'
2Eik2 -k 2 J
odnosno
l
F� 1 I Fi y=C1 sin kz+C2 coskz+ q (�+lz-z2 ).
2Elk2 k
�
Iz granicnih uslova
h f f1 IF;
yjz=O = yjz=I = 0
odredujemo konstante C 1 i C2 pa rjesenje ima izgled
sl.10 si� kz k2
Predmct daljcg razmatranja bicc grcdni nosac optcreccn uzduznom y= -- q -( l -cos kl)-. - +1- cos kz + -
(
lz - z 2 .
)]
Elk [ sm kl 2
silom F i poprccnim opterccenjem kao na sl.8. Pri formiranju
4
diferencijalne jcdnacinc neophodno je, u proizvoljnom poprecnom Moment savijanja je

prcsjcku, momentu Fy dodati (oduzeti) moment savijanja od poprecnog
optcreccnmja Mpop tj. sin kz
q [(1 -cos kl)-.
Ms= Eixy"= - -+ cos kz-1J .
k2 sm kl
Msx = F · y- Mpop · (27) Najveci moment jc
Difercncijalna jeeinacina osc izvijenog (savijcnog) stapa je
q 1- cos( kl I 2)
Mror Msmax =
y"+k y= k 2 cos( kl I 2)
EIX · Za male vrijednosti silc F tj. za k:::::0 iz prcthodnog izraza dobijamo
2
(28)
Njcno rjdcnjc je
-,...
§28. glava VI
0
Otpomost materijala T
§28. glavaVI Utpomost maten1ata
lmin =I x=4[I xl +A1(Yc +0J 2 ) ]=4[ 17?+ 6 , 31U, 56+0, 6 )2 ]=;= 188 cm 4
2 Ms = -F(e +f -y),
· odnosno diferencijalna jednacina ose izvijenog stapa, za slucaj r 1
pa jc pomjcranjc jc
ElxY"=F(e+f-y),.
l
A= _ _r = 21 2,102
i min �lmin /A �188 /4·6,31
= =73 28
, . odnosno
EixY"+Fy = F(e + f ),
1
Posto je A< A. gr • kriticnu silu Fkr cemo odrediti po Tetmajerovom iii
obrascu
y"+k 2y = k 2 (e + f) .
. Fkr= er 1crA=A(31 - 0, 144 · 'A)=4·6 , 3 1(3 1 - 0, 114·7 3, 28 )= 57 1, 6 kN . Rjcsenje pn:thodne jcdnacint: jt:
Posto je F = 100 kN, a y= C I sin kz + C2 cos kz + t: +f
U njemu postoje tri nepoznate velicine C1, C2 if. Odredujemo ih iz us
. = Fkr = 571, 6= 190 5 kN
( Rkr )doz
µ 3 , '
YI z=O = o. ' YI z=I = f ' y·1 z=O = o • .
to nece <loci do izvijanja. Dohijamo
C 1 =0,
§28. lzvijanje sa savijanjem stapa C2 =-(e+f),
Pxvo cemo razmotriti slucaj kada jc stap, prikazan na sl.9, -cos kl

f= c I
opterecen ekscentricno postavljenom aksijalnom silom F. Ekscentricitet je coskl
e. Na rastojanju z od ukljestenja moment savijanja je Tada je
1-cos kl
r
y=e
cos kl
Moment savijanja jc
coskz
Ms = -EI xY "= -EI x c·k 2
cos kl
t Najveca vrijednosl momenta savjjanja po apsolutnoj vrjednosti jc z::
tj.
Fe
Msmax = f 2
COS'f Fl / Eix
Ako je slap krut lj. Eix� 00 tj. 12/Eix = O dobijamo da je Msmax = l
sl.9
slucaju kada slap ima malu krulost velicina cosJF12 I Eix moZe biti 1

Otpornost Materijala I - Prof. DR Zoran Ćulafić

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Otpornost Materijala I - Prof. DR Zoran Ćulafić

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet Crne Gore

Masinski fakultet Podgorica

Prof.Dr Zoran D. Culafi6

Glava I. Napon, dcformacija, pomjcranjc i vcza izmc<lu aj_ih

Glava II. Momcnti incrcijc ravnih povcli

Glava II I Aksijalno naprczanjc grcdnog nosaca

.lava IV Savijanjc grcdnog nosaca

;lava V Uvijanje grcdnog nosaca

Java VI Izvijanjc grcdnog nosaca

lldzbcnik je napisan na osnovu prcdavanja koja· ·sam, J,

Prije nego sto definisemo otpornost materijala kao naucnu

) kontinualno rasporedcnc po liniji, po povrsini iii po zapremini. Skup sila

\ elicinama. Homogenoj i neprekidnoj sredini se, prilikom modeliranja

. M! = M!. i = [ r_ x(F· +p")]. i = (r x p')• i +(r x p")• i =

§4. Unutrasnje sile i momenti u presjelru nosaca. Vcza izmedu:

optcrcccnja koje je djelovalo prije prcsijecanja sa lijeve strane od uoccnog

smjerovima · koordinatnih osa .. Dakle, na sl. 6 su prikazane poz1t1vne

Kao posljedica djejstva spoljasnjeg opterecenja u unutrasnjosti tijela se

NAPON, DEFORMACIJA, POMJERANJA I VEZE IZMEDU NJIH ny =ii· J = l-1-cosPn =m (1)

,fJ . I>< - 1-1.

nuli, ( �M N � 0) jer vektori polozaja napadnih tacaka sila teze ka nuli.

dijcla tijcla na dio tijela I u tacki N bi se odrazio preko vcktora napona

-i\1 = i\-n > · · Pn = Pn(N) = Pn(x,y,z) (4)

•. Vektor napona u tacki N za prcsjecnt: ravni kojc su paralclnc

. l- - --·-· Py = Pyxi + Pyy] + Pyzk

R--a ,+d f'c-�,

--- "1 ''

Da bi tetraedar sa sl. 9 bio u ravnotezi treba da jc glavni vektor

ax crn = Pn • i'i = Pnx COSCln + Pny cosPn + Pnz COSy n

razmatranoj tacki sa povrsine tij'ela ne djcluje nikakvo spoljasnje /

X n = yn = Z n = 0. -·-·--·...··- ..... _.; ,, __

7 opx + opy + Gpz +fv =0. (14)

L_ .l..:_ - --�� ,g+J& o1� oo

11+-vP"'ch: . �21 ire ire oo

Zanemarivanjem beskonacno malih velicina viseg reda iz prethodne

di Pny =5·1/,J2-20·1/2+0=�6.46 kN/cm 2 ,1, · !' ..

.. '['J I �iid�lof� Pnz=O,

· )6.04 :+-'(-6.46) +0 =8.84 kN /.cm

sl.15 · 6.04-(1! J2)- 6.46(i /2)+0=f04 kN I cm 2

[5 OJ[ · tenzorom napona

· Odrediti: Pn ,crn i 'tn za presjecnu ravan sa normalom

r�:,_. � .·;J. , ·[�•. :y , ,:J. , ,,

= ( erx cos<p +-r yx sin<p)I + ( -ryx cos cp + cry sin cp)}

--=--- 't-x.,r·· · 6;j

� )-£;_ - � ��� t:11:ic i6'.�

Ako sa (j>=P oznacimo ugao za koji je prethodna jednacina zadovoljena,

=-.!.(crx- cry )[sin2P+ ' xy .cos2P]=

"+" za •xy >O, "-" za •xy <0 .

centar Morove kruznice.

PRIMJER: Naponsko stanje u tacki opterecenog tijela je ravansko

crv l _ 45• = .!.(5-20)-.!.(5+2 )cos90° -5sin9 ° =-1· 2.5 �

Morova kruznica napona prikazana je na sl.2ld. Polofaj presjecnih

f?,,4G vrijednosti ekstremnog tangencijalnog napona i odgovarajucih

p = � arctg(- 5;.!0 ) = -34.r = a-45

= o'jiii = cr,(cosa) +cosfliJ +cosyik) cr x - •- xy 'txz --·---------

.Poi = .Px cosai +Py cospi+ Pz cosyi. zx •zy

•xy cosai +(cry -oJcosPi +•zy cosy i = 0 (34)

•xz •yz O'z - O'j

Rjesavanjem prethodne d�terminante dobija se kubna jednacina po cr i

(35). Okolina elementa sa glavnim presjecnim ravnima prikazana je na

cr/ - a 1cr/ + a2cr-

2:a.2 =a., Y2 =90

3:a.3 =90 +a., p 3 =a, y 3 = 90

� )-£;_ - � �� t:11:ic i6'.�