Prvo polugodite

Datum: 11.09.2015.
Broj lekcije: 3

SVIJET I EUROPA U DRUGOJ POLOVICI 19.st.

AUSTROUGARSKA NAGODBA
(Dualizam vlasti)
U 19.st. Habsburka Monarhija prolazi kroz teke krize, a ozbiljno je
uzdrmana u revoluciji 1848.god. kada pada reim kneza Metternicha. Veliki
problem je vezan za nerijeeno nacionalno pitanje gdje su nenjemaki
narodi ugroeni od njemake veine.
U drugoj
polovici 19.st. Habsburka se Monarhija mijea i u pitanje ujedinjenja Italije i
Njemake gdje eli povesti glavnu rije oko njemakog ujedinjenja, a
sprijeiti talijansko. To je dovodi u sukob sa Pijemontom i Pruskom.
Nakon revolucije 1848.god. uvodi se Bachov apsolutizam koji je na snazi
do 1859.god. kada Monarhija doivljava teki poraz od Pijemonta. To je
natjeralo beku vladu da 20. listopada 1860.god. objavi Listopadsku
diplomu koja znai obnovu zemaljskog sabora, stvaranje zajednikih
predstavnikih tijela i opu demokratizaciju drutva. Diploma odmah nailazi
na otpor njemake veine i ubrzo je povuena.
16. veljae 1861.god. donesen je Veljaki patent kojim se Monarhija
ponovno centralizira. Ovo je jako razoaralo ne-njemake narode pa e
predstavnici Hrvatske, Maarske, Istre i Venecije odbiti raditi u carskom
vijeu u Beu.
Godine 1866. Austrija doivljava novi poraz od Pruske i beka vlada
odluuje pregovarati o ustroju drave sa najjaim ne-njemakim narodom,a
to su u tom trenutku bili Maari. U veljai 1867.god. sklopljena je
Austrougarska nagodba. Ova nagodba jo je jednom pogodila slavenske
narode jer je dualizam onemoguio ustroj Monarhije prema federativnim
principima. Ova monarhija se naziva jo i KuK (Kaiser und Knig), naime
vladar Franjo Josip I. je bio car (Kaiser) za austrijski dio, a kralj (Knig) za
maarski dio Monarhije. Austrougarska nagodba podijelila je teritorij izmeu
Austrije i Ugarske. Granica je ila rijekom Lajtom pa je tako ugarski dio
teritorija nazvan Translajtanija, a austrijski Cislajtanija. Ugraska je ovom
podjelom dobila Ugarsku s Erdeljem, Hrvatsku, Slavoniju i grad Rijeku, a

Austrija eku, Dalmaciju, Gornju i Donju Austriju, Istru, Sloveniju i Moravsku.

Kada Monarhija okupira BiH, ona postaje zajednikom zemljom.
Nakon austro ugarske, idue se godine trebala sklopiti hrvatsko ugarska
nagodba. Austro ugarskom nagodbom nastaju tri zajednika ministarstva:
vojske, financija i diplomacije, a obje drave imaju vlastite parlamente sa
po dva zastupnika doma.
Nakon sklapanja nagodbe Austro Ugarska doivljava veliki gospodarski
uspon, za to je posebno zasluna tada najvea tvornica oruja u Europi
koda. U drugoj polovici 19.st. stavlja se naglasak na razvoj prometnica i
eljeznica te tako nastaje eljeznika linija Budmipeta Rijeka. U drugoj
polovici 19.st. Austro Ugarska pojaava svoj interes na Balkanu jer joj je cilj
izlaz na Egejsko more i luka Solun. Austro Ugarska je zemlja koja je
poseban naglasak na prosvjetu i opismenjavanje. Nakon nagodbe na vlasti u
Monarhiji su bili liberali da bi ih 1879.god. zamijenili konzervativci na elu s
grofom Taffeom.
Austrougraska nagodba je nanijela veliku tetu slavenskom narodima i
odmah nakon njenog donoenja poinje borba za njenu reviziju gdje se istie
eka.