Austro-Ugarska i nove balkanske države

Odgovori na pitanja – stranica 155.

1. Zbog kojih su razloga vladajući krugovi Monarhije u Beču prihvatili sporazum s

Mađarima? Objasni što leži u temeljima toga sporazuma.

Vladajući bečki krugovi morali su nakon poraza u ratu s Pruskom 1866. napokon odustati od
centralističkoga načina upravljanja višenacionalnom zemljom. Budući da nisu htjeli pristati na
federalizaciju Monarhije, tj. nisu bili spremni priznati ravnopravnost svi naroda ili svih
povijesnih zemalja, tako da su sklopili sporazum s Mađarima, politički najjačom nacionalnom
zajednicom nakon Nijemaca.

Carstvo Habsburgovaca pretvoreno je u dualističku monarhiju – Austro – Ugarsku (Dvojna

Monarhija). Sastojala se od dva dijela: Cislajtanije i Translajtanije. Oba dijela Dvojne
Monarhije povezivala je osoba vladara pa se Franjo Josip I. u Budimpešti okrunio za
ugarskoga kralja. Osim vladara u Austro – Ugarskoj zajednički su bili vanjski poslovi, vojska i
zajedničke financije. Carinski i trgovački savez između dvaju dijelova države sklapao se
obično na deset godina.

2. Što su htjeli postići pobornici trijalizma? Koji su bili glavni ciljevi te koncepcije? Što
misliš zašto je ona ostala po strani, tj. zašto je dualizam ostao na snazi sve do
propasti Monarhije?

Trijalizam,politička koncepcija preuređenja Austro-Ugarske uvođenjem treće jedinice,

pojavio se ubrzo nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine. Glavni zastupnici
trijalizma bili su slavenski narodi- isprva Česi, potom Južni Slaveni. Zalagali su se za
reorganizaciju dualističke Austro-Ugarske iz zajednice dviju zemalja (Austrije i Ugarske) u
zajednicu triju zemalja tj. trojnu monarhiju. Premda je ideja uređenja države na trijalističkoj
osnovi uživala potporu austrijskog nadvojvode i prijestolonasljednika Franje Ferdinanda,
uglavnom se drži da trijalizam nije nikada bio realna politička opcija, nego da je služio
austrijskim političarima kao sredstvo pritiska na Madžare. Tako se dualistički sustav održao
sve do raspada Austro-Ugarske na kraju Prvoga svjetskog rata 1918. godine.

3. U kratkim natuknicama opiši stanje u Ugarskoj tijekom dualizma. Objasni što je

nacionalnim manjinama u Ugarskoj donio Zakon o narodnostima.
 Austro – Ugarska je bila druga europska zemlja po površini, a treća po broju
stanovnika
 Zbog velikih unutrašnjih problema, nije stekla značajniju vanjskopolitičku poziciju.
 Monarhijom su upravljali liberali i u austrijskome i u ugarskome dijelu.
 U Ugarskoj se na čelu vlade nalazio Gyula Andrassy koji je kasnije (1871. – 1879.) bio
ministar vanjskih poslova Austro – Ugarske.
 Zakon o narodnostima je bio jedan od prvih sličnih zakona o položaju nacionalnih
manjina u Europi
 Na početku sedamdesetih godina liberali su u Ugarskoj zapali u krizu. Istovremeno se
zaoštrila i gospodarska kriza. Na čelo ugarske vlade stupio je 1875. godine Kalman
Tisza jedan od vođa oporbe. Za njegove petnaestogodišnje uprave došlo je do
učvršćenja dualističkoga sustava

Zakon o narodnostima iz 1868. godine osigurao je upotrebu narodnih jezika u javnome

životu općina, gradova i županija u kojima su pojedini narodi činili više od 20%
stanovništva. Zakonom su proširena prava Hrvata u Gradišću i u južnoj Ugarskoj.