OTTO VON

BISMARCK

Student: Oliver arapina

Kolegij: Svjetska povijest u 19.
stoljeu
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivica
Glibui
 RANI IVOT
Roen 1. travnja 1815. god. u
Schnhausenu.
 Osnovno obrazovanje i gimnazija u
Berlinu
Studij prava u Gttingenu 1832. god.
Studij u Berlinu 1833.-1835. god.
Pripravnik na sudu 1835. god.
Aachen, Potsdam; vojni rok.
Studij u Greifswaldu 1838. god.
Majina smrt 1839. god. i povratak
na oevo imanje
 POETAK POLITIKOG
DJELOVANJA
Skuptina pruskih pokrajina u Berlinu
1847. god.
Istaknuo se snanim govorima, posebno
govorom protiv emancipacije idova.
Izabran u Landtag 1849. i seli u Berlin.
Kralj Vilim Fridrik IV. ga alje na Saveznu
skuptinu 1851. nagrada za odanost.
Protivnik bliske suradnje s Austrijom.
 Pruski veleposlanik u Rusiji 1859.-1862.,
a zatim u Francuskoj par mjeseci.
U listopadu 1862. kralj Vilim I. postavlja
ga za premijera i ministra vanjskih
poslova.
Velika pitanja se ne rjeavaju govorima i
odlukama veine, nego krvlju i eljezom.
Ukinuo Landtag; usvojio budet i
reorganizirao vojsku, oko ega su se
lomila koplja zadnjih godina
Nadzor tiska, suda, inovnika.
 UJEDINJENJE NJEMAKE
Rat 1864. za Schleswig-Holstein u savezu
s Austrijancima
Beki ugovor, listopad 1864. vojvodstva
pripala Pruskoj i Austriji.
Konvencija u Gasteinu, kolovoz 1865.
Schleswig Pruski, Holstein Austrijski.
 Pripreme za sukob s Austrijom.
U lipnju 1866. poinje rat Austrije,
Hannovera i Saske protiv Pruske.
Pobjeda kod Kniggrtza.
Mir u Nikolsburgu, eka.
Nastao Sjeverno-njemaki savez s
Pruskom na elu.
 Protjerana panjolska kraljica 1868. god.
Kandidatura Leopolda Hohenzollera.
Emska brzojavka falsifikat Otta von
Bismarcka koji je bio povod francuske
objave rata Pruskoj
Dana 19. srpnja. 1870. god. Francuska
objavljuje rat Pruskoj 1870.-1871. god.
Bitka kod Sedana 1.-2. rujna prikljueni
Alzas i Lorena
 Pruska moe nesmetano ujediniti
Njemaku.
18. sijenja 1871. u Dvorani zrcala u
Versaillesu sveano proglaeno
ujedinjenje.
Vilim I. je car Kaiser , a Otto von
Bismarck je kancelar.
 NOVE INSTITUCIJE
Reichstag , predstavniko tijelo,
parlament birano po opem pravu
glasa.
Bundesrat Savezno vijee birano od
izaslanika drava.
Pruska imala 17 od 51 predstavnika u
Bundesratu.
Na elu vlade kancelar, biran od cara, a
ministri odgovaraju kancelaru.
 KANCELAR
Kulturna borba, Kulturkampf, protiv
katolika.
Veliku vanost pridavao vanjskoj politici.
Berlinski kongresi 1878. i 1885. god.
Realpolitik - politika je umijee
moguega
Istoznanica je za oportunistiku politiku
naputanja vrijednosti, taktiziranje i
prilagoavanje realnoj ravnotei snaga u nekoj
politikoj vrijednosti
 REFORME
Uzlet njemakog gospodarstva.
Razvoj industrije prati i razvoj radnike
klase.
Osnivanje Socijalistike demokratske
stranke na kongresu u Gothi 1875. god.
Izvandredni zakon 1878. god. protiv
socijalista zabrana udruga, trajkova,
skuptina itd.
Zakoni za zatitu radnika:
1883. uvedeno obvezno zdravstveno
osiguranje
 KULTURKAMPF (1871.-
1879.)
Treina katolika, veinom na jugu.
Bismarcka je nakon dogme o papivoj
nezabludivosti bilo strah pretljanja u
politiku drave
1871. god. Srpanjski zakoni .
1872. god. protjerivanje isusovaca.
1873. god. ukidanje redova, zabrana
dranja kola, ukinute crkvene
manifestacije, uveden graanski brak.
1874. god. Sredinja (Katolika) stranka
dobila 20 mandata u Reichstagu.
 1874. godine vjerski fanatik je pokuao
izvriti atentat na kancelara.
Dolaskom novog pape, Leona XIII, polako
se naputa Kulturkampf, ukidaju se neki
zakoni.
Zakon o graanskom braku i javnim
kolama ostali na snazi
 ODLAZAK
Kralj Vilim I. preminuo 1888. god, a tri
mjeseca nakon njega i sin Fridrik III.
Na vlast doao Vilim II. posljednji
njemaki car.
U oujku 1890. Bismarckova vladavina je
gotova.
Vinjeta sa slikom
kapetana
Bismarcka kako
otputen silazi s
broda pod
budnim okom
cara