Dnevnik Metodičke Prakse Za Srednju Školu

DNEVNIK METODIČKE PRAKSE ZA SREDNJU ŠKOLU,
GIMNAZIJA MARKA MARULIĆA, TOMISLAVGRAD

Ana Bagarić
Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse
Nadnevak: 18. 2. 2019.

Razred: II. d.
Sat prakse: 1.
Školski sat: 9:10-9:55
Učionica:
Nastavna cjelina: Razvijeni srednji vijek

Nastavna jedinica: Uspon Osmanskog Carstva
Tip nastavnog sata: obrada novog gradiva
Ključni pojmovi: Türk, Osman, Orhan, Murat, osvajanja, Mehmed II., Konstantinopol,
Bosna, Sulejman
Cilj nastavne jedinice: Učenik će biti sposoban razumjeti događaje koji su doveli do
uspona OC-a.
Očekivani ishodi učenja (što bi učenik trebao znati, razumjeti, umjeti napraviti i koja
stajališta zauzeti po završetku nastavnog sata):
-znanja: učenik će moći navesti imena najvažnijih sultana, opisati stanje u Carstvu od
osnutka do vrhunca OC-a, te nabrojati neke od najvažnijih bitki;
-vještine: učenik će na karti moći pokazati gdje su se vodile najpoznatije bitke na
području Jugoistočne Europe;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o osmanskim
osvajanjima na europskom kontinentu;
Uvodni dio sata: (što radi nastavnik, što radi učenik, oblici rada, metode, nastavna
sredstva i pomagala, komentari i zapažanja studenata)
Nastavnik prvo postavlja pitanja o prethodnoj nastavnoj jedinici, a učenici
odgovaraju. Nakon ponavljanja, nastavnik učenike metodom razgovora uvodi u novu
nastavnu jedinicu.
2
Središnji dio sata: (što radi nastavnik, što radi učenik, oblici rada, metode, nastavna
Nastavnik je prvo učenicima govorio o početcima OC-a (o osnivaču Osmanu, a
potom i o prvim sultanima). Svoje izlaganje dalje je nastavio navođenjem najpoznatijih
bitki XIV. st. između kršćanske Europe i OC-a (bitka na rijeci Marici; bitka na Kosovu
polju). Nastavnik je daljnje izlaganje nastavio objašnjavajući što se događalo od pada
Konstantinopola (1453.) do pada Sigeta (1566.).
Nastavnik je učenike metodom razgovora potaknuo da sudjeluju na satu, a
učenici su pokazali zainteresiranost.
Metode: usmeno izlaganje, metoda razgovora, metoda demonstracije
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavna sredstva i pomagala: ploča
Završni dio sata: (što radi nastavnik, što radi učenik, oblici rada, metode, nastavna
Nastavnik je zajedno s učenicima ponovio prethodnu lekciju.
Plan ploče:
USPON OSMANSKOG CARSTVA
-Türk; altajsko-mongolska skupina naroda
-Osman; otomansko carstvo
-Orhan-proglasio se sultanom
-Murat-nastavlja osvajanja
-1371.-bitka na rijeci Marici
-1389.-bitka na Kosovu polju
-daljnje napredovanje je zaustavljeno mongolskim osvajanjima
-Mehmed II. Osvajač – 1453. osvojio Konstantinopol, nastavlja osvajanja u Europi,
-osvojena Bosna, 1482. osvojena Hercegovina
-Selim I. Okrutni-osvajanje prostora na Istoku (Palestina, Sirija…); proglasio se
kalifom
-Sulejman Veličanstveni (1520-1566)-carstvo na vrhuncu moći (od Krima do Egipta;
od Mađarske do Armenije
-osvojio 2/3 Hrvatske i Ugarske – maksimalan domet osmanskih osvajanja u Europi
Prilozi: (slike, zemljovidi, pitanja iz pismene provjere znanja, nastavni listići…)
3
Opažanja na satu:
Nastavnik je učenicima dobro objasnio lekciju, a oni su pokazali
zainteresiranost za sudjelovanjem na satu.
Nadnevak: 18.2.2019.
Razred: III. c
Sat prakse: 2.
Učionica:
Nastavna cjelina: Europa u doba uspona građanskog društva do sredine XIX. st.
Nastavna jedinica: Liberalni i nacionalni pokreti u prvoj polovini 19. stoljeća
Ključni pojmovi: Sveta alijansa, konzervativci, liberali, razdoblje reakcije, Bečki
kongres, Metternich, Simon Bolivar, prvi i drugi srpski ustanak, grčki ustanak
stvaranja liberalnih i nacionalnih pokreta u prvoj polovini 19. st.
Očekivani ishodi učenja:

-znanja: Učenik će moći navesti imena država u kojima je došlo do javljanja liberalnih i
nacionalnih pokreta, te ukratko predstaviti povijest javljanja pokreta u svakoj od država;
-vještine: učenik će na moći razlikovati liberalne od nacionalnih pokreta koji su se javili
u prvoj polovici 19. st.;
-zauzimanje stajališta: Učenik će moći iskazati svoje mišljenje o javljanju liberalnih i
nacionalnih pokreta u prvoj polovini 19. st.;
Uvodni dio sata:
4
Nastavnik prvo postavlja pitanja o prethodnoj nastavnoj jedinici, a učenici su
odgovorili, od par postavljenih pitanja na jedno pitanje. Nastavnik je metodom
razgovora učenike uveo u novu nastavnu jedinicu.
Središnji dio sata:
Nastavnik je prvo učenicima objasnio pojedinačno razliku između liberalnih i
nacionalnih pokreta, a potom je predstavio kratku povijest javljanja pokreta u:
Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Grčkoj i Srbiji.
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, povijesni tekst
Završni dio sata:
Nastavnik je sa učenicima ponovio današnju lekciju, ali oni nisu pokazali
nikakvu zainteresiranost.
Plan ploče:
LIBERALNI I NACIONALNI POKRETI U PRVOJ POLOVINI 19. STOLJEĆA
Liberalni pokreti: zalaže se za liberalizaciju i demokratizaciju društva, ukidanje
feudalizma, apsolutizma staleškog društva tj. borbe protiv starog europskog pokreta, a
za parlamentarno i ustavno društvo, za slobodu i jednakost, jednakopravnost ljudi,
intelektualne i vjerske slobode
Nacionalni pokreti: u to doba većina Europe je pod stranom tj. tuđinskom vlasti, dolazi
do buđenja nac. svijesti, pokušaja oslobađanja od strane vladavine i stvaranje vlastite
države
Španjolska
-1821. izbija revolucija, zahtjeva se parlamentarizam, ustavnost i ukidanje feudalnog
sustava
-liberali kratko preuzeli vlast ali intervencijom Svete Alijanse revolucija je suzbijena
Italija
-liberalni i nacionalni pokret
-sjever države (Lombardija i Venecija) pod vlašću Habsburgovaca, a jug pod vlašću
Burbona
-samostalne države: Pijemont, Sardinija, Vatikan i Toskana
-lib. i nac. pokreti započeli na Sardiniji, vode ih karbonari
-intervencija Sv. Alijanse protiv liberala
5
-nastavljen je nac. pokret za ujedinjenje Italije poznat kao Risorgimento
-tajna organizacija koju vodi G. Mazzini
Njemačka
-Napoleon je ukinuo SRCNJN i osnovao Rajanski savez koji je preimenovan u
Njemački savez (38 država i 4 slobodna grada koje povezuje Bundestag)
-lib. – nac. pokret suzbio Metternich
Francuska
-restauracija apsolutizma – ponovno vraćeni Burboni na vlast
-Srpanjska revolucija
-liberali preuzeli vlast, donijeli ustav, a za kralja proglasili Luja Filipa poznatijeg kao
"kralj građanin"
Irska
-pokret za autonomiju
-većinsko katoličko stanovništvo, nemaju pravo glasa
-Mlada Irska
-krumpirova glad
Grčka
-nacionalni pokret za oslobođenje od turske vlasti
-filhelenizam
-1830. oslobođena većina
Srbija
-nacionalni pokret
-Karađorđe
-Obrenovići
Prilozi: (slike, zemljovidi, pitanja iz pismene provjere znanja, nastavni listići…)
Opažanja na satu: Nastavnik je učenicima pokušao na pojednostavljen način objasniti
današnju lekciju i zainteresirati ih, no oni nisu pokazali nikakvu zainteresiranost.
Nadnevak: 18. 2. 2019.

Razred: III. b
Sat prakse: 3.
6
Učionica:
Nastavna cjelina: Hrvatske zemlje u prvoj polovini XIX. st.

Nastavna jedinica: Vrijeme napoleonskih ratova
Ključni pojmovi: Napoleon, mir u Campo Formiu, pokreti za sjedinjenje, mir u Požunu,
ukidanje Dubrovačke Republike, Kraljski Dalmatin, Vicenzo Dandolo, Auguste
Marmonte
Cilj nastavne jedinice: Učenici će biti sposobni shvatiti utjecaj napoleonskih ratova na
hrvatske zemlje u prvoj polovini 19. st.

-znanja: učenici će moći objasniti promjene koje su se događale u hrvatskim zemljama
za vrijeme napoleonskih ratova;
-vještine: učenik će na karti moći pokazati gdje se nalaze Campo Formio i Požun;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o francuskoj vladavini
nad hrvatskim prostorima;
Uvodni dio sata:

Nastavnik je prvo ispitao dvojicu učenika koji su se dobrovoljno javili. Nakon
toga je metodom razgovora povezao prijeđeno gradivo o Napoleonu Bonaparteu sa
današnjom lekcijom.
Nastavnik je učenike u današnju lekciju uveo spominjanjem mira u Campo
Formiu (1797.). Nakon toga spomenuo je što se događalo u Dalmaciji i Istri (odbijanje
pokreta za sjedinjenje; Istra u sastavu kraljevine Italije, 1805-1809). Ostatak sata
nastavnik je pričao o ratu koji je izbio između Austrije i Francuske a završio je mirom u
Požunu (1505.), zatim je spomenuo kako je ukinuta Dubrovačka Republika i kako je
protekla francuska uprava nad hrvatskim prostorima.
7
Završni dio sata:

Nastavnik je sa učenicima ponovio današnju lekciju, i pokazao učenicima
kopiju Kraljskog Dalmatina.
Plan ploče:
Vrijeme napoleonskih ratova
-1797. – mir u Campo Formiu = prestanak postojanja Mletačke Republike
-u Hrvatskoj malo pristaša francuske revolucije
-hrvatski krajišnici ratuju protiv Francuza
-pobune dalmatinskih seljaka i težaka
-austrijski car je odbio zahtjev pokreta za sjedinjenjem
-Istra u sastavu kraljevine Italije (1805-1809)
-novi rat Austrije i Francuske
-mir u Požunu (1805.)
-1806. – Francuzi su osvojili Dubrovačku Republiku, 1808. prestala postojati
-reforme i modernizacija
-prve novine na hrvatskom jeziku – Kraljski Dalmatin
-pobune protiv francuske vlasti
-Vicenzo Dandolo, Auguste Marmont
Prilozi: novine Kraljski Dalmatin

Opažanja na satu: Učenici su pokazali zanimanje za današnju lekciju i sudjelovanje na
satu.
Nadnevak: 19. 2. 2019.

Razred: III. a
Sat prakse: 4.
Učionica:
Nastavna cjelina: Hrvatske zemlje u prvoj polovini XIX. st.

8
Nastavna jedinica: Vrijeme napoleonskih ratova
Ključni pojmovi: Napoleon, mir u Campo Formiu, pokreti za sjedinjenje, mir u Požunu,
ukidanje Dubrovačke Republike, Kraljski Dalmatin, Vicenzo Dandolo, Auguste
Marmonte
Cilj nastavne jedinice: Učenici će biti sposobni shvatiti utjecaj napoleonskih ratova na
hrvatske zemlje u prvoj polovini 19. st.

-znanja: učenici će moći objasniti promjene koje su se događale u hrvatskim zemljama
za vrijeme napoleonskih ratova;
-vještine: učenik će na karti moći pokazati gdje se nalaze Campo Formio i Požun;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o francuskoj vladavini
nad hrvatskim prostorima;
Uvodni dio sata:

Nastavnik je prvo postavljao pitanja o prethodnoj jedinici, a učenici su
odgovarali. Nakon toga je metodom razgovora povezao prijeđeno gradivo o Napoleonu
Bonaparteu sa današnjom lekcijom.
Nastavnik je učenike u današnju lekciju uveo spominjanjem mira u Campo
Formiu (1797.). Nakon toga spomenuo je što se događalo u Dalmaciji i Istri (odbijanje
pokreta za sjedinjenje; Istra u sastavu kraljevine Italije, 1805-1809). Ostatak sata
nastavnik je pričao o ratu koji je izbio između Austrije i Francuske a završio je mirom u
Požunu (1505.), zatim je spomenuo kako je ukinuta Dubrovačka Republika i kako je
protekla francuska uprava nad hrvatskim prostorima.
Završni dio sata:
Nastavnik je sa učenicima ponovio današnju lekciju, i pokazao učenicima kopiju
Kraljskog Dalmatina.
9
Plan ploče:
Vrijeme napoleonskih ratova
-1797. – mir u Campo Formiu = prestanak postojanja Mletačke Republike
-u Hrvatskoj malo pristaša francuske revolucije
-hrvatski krajišnici ratuju protiv Francuza
-pobune dalmatinskih seljaka i težaka
-austrijski car je odbio zahtjev pokreta za sjedinjenjem
-Istra u sastavu kraljevine Italije (1805-1809)
-novi rat Austrije i Francuske
-mir u Požunu (1805.)
-1806. – Francuzi su osvojili Dubrovačku Republiku, 1808. prestala postojati
-reforme i modernizacija
-prve novine na hrvatskom jeziku – Kraljski Dalmatin
-pobune protiv francuske vlasti
-Vicenzo Dandolo, Auguste Marmont
Prilozi: novine Kraljski Dalmatin
Opažanja na satu: Učenici su pokazali zanimanje za današnju lekciju i sudjelovanje na
satu.
Nadnevak: 19. 2. 2019.

Razred: II. c.
Sat prakse: 5.
Učionica:
Nastavna cjelina: Razvijeni srednji vijek

Nastavna jedinica: Uspon Osmanskog Carstva
10
Ključni pojmovi: Türk, Osman, Orhan, Murat, osvajanja, Mehmed II., Konstantinopol,
Bosna, Sulejman
uspona OC-a.

-znanja: učenik će moći navesti imena najvažnijih sultana, opisati stanje u Carstvu od
osnutka do vrhunca OC-a, te nabrojati neke od najvažnijih bitki;
-vještine: učenik će na karti moći pokazati gdje su se vodile najpoznatije bitke na
području Jugoistočne Europe;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o osmanskim
osvajanjima na europskom kontinentu;
Uvodni dio sata:

Nastavnik prvo postavlja pitanja o prethodnoj nastavnoj jedinici, a učenici nisu
bili zainteresirani za odgovaranje. Nakon ponavljanja, nastavnik učenike metodom
razgovora uvodi u novu nastavnu jedinicu.
Nastavnik je prvo učenicima govorio o početcima OC-a (o osnivaču Osmanu, a
potom i o prvim sultanima). Svoje izlaganje dalje je nastavio navođenjem najpoznatijih
bitki XIV. st. između kršćanske Europe i OC-a (bitka na rijeci Marici; bitka na Kosovu
polju). Nastavnik je daljnje izlaganje nastavio objašnjavajući što se događalo od pada
Konstantinopola (1453.) do pada Sigeta (1566.).
Nastavnik je učenike metodom razgovora potaknuo da sudjeluju na satu, a
učenici su pokazali zainteresiranost.
Nastavna sredstva i pomagala: ploča
Završni dio sata:
Nastavnik je zajedno s učenicima ponovio prethodnu lekciju.
Plan ploče:
11
USPON OSMANSKOG CARSTVA
-Türk; altajsko-mongolska skupina naroda
-Osman; otomansko carstvo
-Orhan-proglasio se sultanom
-Murat-nastavlja osvajanja
-1371.-bitka na rijeci Marici
-1389.-bitka na Kosovu polju
-daljnje napredovanje je zaustavljeno mongolskim osvajanjima
-Mehmed II. Osvajač – 1453. osvojio Konstantinopol, nastavlja osvajanja u Europi,
-osvojena Bosna, 1482. osvojena Hercegovina
-Selim I. Okrutni-osvajanje prostora na Istoku (Palestina, Sirija…); proglasio se
kalifom
-Sulejman Veličanstveni (1520-1566)-carstvo na vrhuncu moći (od Krima do Egipta;
od Mađarske do Armenije
-osvojio 2/3 Hrvatske i Ugarske – maksimalan domet osmanskih osvajanja u Europi
Prilozi:
Opažanja na satu:
Nastavnik je učenicima dobro objasnio lekciju, a samo je par učenika pokazalo
aktivnost na satu.
Nadnevak: 19. 2. 2019.

Razred: I. a
Sat prakse: 6.
Učionica:
Nastavna cjelina: Život i kultura starih Grka

Nastavna jedinica: Grčko-Perzijski ratovi (Uspon i pad Atene – Periklovo doba)
Tip nastavnog sata: obrada novoga gradiva
Ključni pojmovi: Fidipid, Maraton, Termopili, Salamina, Sparta, bitke, Perzija, ratovi,
Periklo, hegemonija, demokracija
12
Cilj nastavne jedinice: Učenik će biti sposoban razumjeti tijek rata između grčkih polisa
i PC-a, te opisati "zlatno doba" Atene.

-znanja: učenik će biti sposoban nabrojati najvažnije bitke grčko-perzijskog rata te
navesti argumente koji će objasniti važnost Periklove vladavine;
-vještine: učenik će na karti moći pokazati gdje su se vodile najpoznatije bitke grčko-
perzijskog rata te pokazati prostor poluotoka Atike;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o tijeku grčko-perzijskog
rata i važnosti Periklove vladavine;
Uvodni dio sata:

Nastavnik je u uvodnom dijelu sata ispitao par učenika i uveo učenike
metodom razgovora u novu nastavnu jedinicu.
Nastavnik je današnju lekciju započeo pričom o grčko-perzijskom ratu i
izdvojio je najvažnije bitke rata. Svaku bitku je posebno objasnio i na ploči učenicima
crtao Termopilski klanac. Učenici su pokazali zanimanje i razgovor se poveo o
filmskim ekranizacijama filmova prema ovim događajima. Nakon toga na,stavnik je
učenicima objasnio važnost Periklove vladavine Atenom i prostorom Atike. Objasnio je
atensku hegemoniju nad tadašnjom Grčkom.
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, povijesni portreti, zemljovidi
Završni dio sata:
Kraj sata nastavnik je iskoristio za ponavljanje prethodne jedinice i nakon toga
učenicima pokazao povijesni portret spartanskog kralja Leonide i Perikla.
13
Plan ploče:
GRČKO-PERZIJSKI RATOVI (USPON I PAD ATENE-PERIKLOVO DOBA)
-maratonska bitka, 490. pr. Kr.
-glasnik Fidipid
-termopilska bitka, 480. pr. Kr.
-obranu organizira spartanski kralj Leonida
-salaminska bitka, 480. pr. Kr.
-otok Salamina
-lagano grčko brodovlje
-449. pr. Kr. konačna pobjeda grčkih polisa kod Cipra
PERIKLOVO DOBA (449-429 pr. Kr.)
-zlatno doba Atene
-delos – savez egejskih polisa
-atenska hegemonija
-helijela
-dnevnica ili dijeta
-učvrstio je atensku demokraciju
Prilozi:
-povijesni portreti spartanskog kralja Leonide, Perikla
-zemljovid tadašnje Grčke
Opažanja na satu: Aktivnost na satu je pokazalo samo par učenika.
Nadnevak: 19. 2. 2019.

Razred: I. b
Sat prakse: 7.
Učionica:

Nastavna jedinica: Kultura i umjetnost antičkih Grka
14
Ključni pojmovi: književnost, filozofija, slikarstvo, arhitektura, zlatno doba Atene
Cilj nastavne jedinice: Učenici će biti sposobni razumjeti kolika je važnost kulture i
umjetnosti antičkih Grka.

-znanja: učenik će biti sposoban nabrojati najvažnije kulturne i umjetničke tekovine iz
arhajskog i klasičnog doba;
-vještine: učenik će na slikama moći prepoznati najvažnije stupove grčke umjetnosti,
skulpture i slikarske tehnike;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o kulturi i umjetnosti
antičkih Grka te usporediti je sa umjetnosti i kulturom 21. st.;
Uvodni dio sata:
Nastavnik je današnju lekciju započeo podjelom na arhajsko i klasično doba,
potom je naveo najznačajnije osobe iz područja književnosti, filozofije i historiografije.
Učenicima je na ploči crtao vrste stupova kako bi lakše uvidjeli razliku između njih,
zatim je učenicima u udžbeniku pokazao najvažnije skulpture i slike najpoznatijih
hramova iz klasičnog doba.
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, povijesni portreti, povijesne slike
Završni dio sata:
Kraj sata nastavnik je iskoristio za ponavljanje prethodne jedinice, a par
učenika je pokazalo zainteresiranost za sudjelovanje na satu.
KULTURA I UMJETNOST ANTIČKIH GRKA
Arhajsko doba
-književnost: Alkej, Sapfa, Anakreont
-filozofija: philos+sofia; kozmološko razdoblje; Tales, Anaksimen, Pitagora
-slikarstvo: dipilon – oslikane vaze
-skulptura: kora – odjevena žena; kuros – nagi muškarac
15
-gradnja: hramovi; stupovi: dorski, jonski, korintski
Klasično doba
-zlatno doba Atene
-književnost: Eshil, Sofoklo i Euripid
-filozofija: Sokrat – spoznajna filozofija; Platon – idealistička filozofija – svijet ideja,
osnivač Akademije; Aristotel – prvi enciklopedist, osnivač logike, etike, poetike
-povijest: Herodot, Tukidid
-medicina: Hipokrat
-gradnja: obnova Atene; hramovi: Partenon, Erehtejon, hram božice Nike
-skulptura: Fidija – kip Boga Zeusa u Olimpiji; Miron – Diskobolos; Poliklet –
Kopljonoša
Plan ploče:
Prilozi:
-povijesne slike najpoznatijih hramova, skulptura
Nadnevak: 19. 2. 2019.

Razred: I. c
Sat prakse: 8.
Učionica:

Nastavna jedinica: Kultura i umjetnost antičkih Grka
Ključni pojmovi: književnost, filozofija, slikarstvo, arhitektura, zlatno doba Atene
Cilj nastavne jedinice: Učenici će biti sposobni razumjeti kolika je važnost kulture i
umjetnosti antičkih Grka.
16
-znanja: učenik će biti sposoban nabrojati najvažnije kulturne i umjetničke tekovine iz
arhajskog i klasičnog doba;
-vještine: učenik će na slikama moći prepoznati najvažnije stupove grčke umjetnosti,
skulpture i slikarske tehnike;
-zauzimanje stajališta: učenik će moći iskazati svoje mišljenje o kulturi i umjetnosti
antičkih Grka te usporediti je sa umjetnosti i kulturom 21. st.;
Uvodni dio sata:
Nastavnik je današnju lekciju započeo podjelom na arhajsko i klasično doba,
potom je naveo najznačajnije osobe iz područja književnosti, filozofije i historiografije.
Učenicima je na ploči crtao vrste stupova kako bi lakše uvidjeli razliku između njih,
zatim je učenicima u udžbeniku pokazao najvažnije skulpture i slike najpoznatijih
hramova iz klasičnog doba.
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, povijesni portreti, povijesne slike
Završni dio sata:
Kraj sata nastavnik je iskoristio za ponavljanje prethodne jedinice, a par
učenika je pokazalo zainteresiranost za sudjelovanje na satu.
Plan ploče:
17
KULTURA I UMJETNOST ANTIČKIH GRKA
Arhajsko doba
-književnost: Alkej, Sapfa, Anakreont
-filozofija: philos+sofia; kozmološko razdoblje; Tales, Anaksimen, Pitagora
-slikarstvo: dipilon – oslikane vaze
-skulptura: kora – odjevena žena; kuros – nagi muškarac
-gradnja: hramovi; stupovi: dorski, jonski, korintski
Klasično doba
-zlatno doba Atene
-književnost: Eshil, Sofoklo i Euripid
-filozofija: Sokrat – spoznajna filozofija; Platon – idealistička filozofija – svijet
ideja, osnivač Akademije; Aristotel – prvi enciklopedist, osnivač logike, etike,
poetike
-povijest: Herodot, Tukidid
-medicina: Hipokrat
-gradnja: obnova Atene; hramovi: Partenon, Erehtejon, hram božice Nike
-skulptura: Fidija – kip Boga Zeusa u Olimpiji; Miron – Diskobolos; Poliklet –
Kopljonoša
Prilozi:
-povijesne slike najpoznatijih hramova, skulptura
18

Dnevnik Metodičke Prakse Za Srednju Školu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dnevnik Metodičke Prakse Za Srednju Školu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DNEVNIK METODIČKE PRAKSE ZA SREDNJU ŠKOLU,

GIMNAZIJA MARKA MARULIĆA, TOMISLAVGRAD

Nadnevak: 18. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Razvijeni srednji vijek

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Očekivani ishodi učenja:

Uvodni dio sata:

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Nadnevak: 18. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Hrvatske zemlje u prvoj polovini XIX. st.

Očekivani ishodi učenja:

Uvodni dio sata:

Završni dio sata:

Prilozi: novine Kraljski Dalmatin

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Nadnevak: 19. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Hrvatske zemlje u prvoj polovini XIX. st.

Očekivani ishodi učenja:

Uvodni dio sata:

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Nadnevak: 19. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Razvijeni srednji vijek

Očekivani ishodi učenja:

Uvodni dio sata:

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Nadnevak: 19. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Život i kultura starih Grka

Očekivani ishodi učenja:

Uvodni dio sata:

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Nadnevak: 19. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Život i kultura starih Grka

Očekivani ishodi učenja:

Obrazac za vođenje Dnevnika metodičke prakse

Nadnevak: 19. 2. 2019.

Nastavna cjelina: Život i kultura starih Grka

Očekivani ishodi učenja:

You might also like