Professional Documents
Culture Documents
Učenici će steći znanje o različitim aspektima buđenja nacionalne svijesti tzv. "Proljeću
naroda", fenomenu koji razotkriva krizu neodrživog restauriranog feudalnog dinastičkog
legitimiteta, o revolucionarnim zbivanjima u multietničkoj Habsburškoj Monarhiji; krizi
neodrživog konzervativizma koji je negirao rani liberalizam i rani nacionalizam odnosno
nacionalne pokrete naroda koji nisu ostvarili slobodu, kulturno, gospodarsko i političko
nacionalno jedinstvo i državu (naciju)
Ishodi učenja:
Objasniti svojim riječima uzroke, povode i posljedice prve građanske revolucije u Austriji
1848.
Objasniti temeljni razlog zbog kojeg su liberali češkog nacionalnog pokreta bili kreatori
austroslavizma.
UVODNI DIO: Uvod učenika u novu nastavnu cjelinu, objašnjavanje načina rada - 3 minute
SREDIŠNJI DIO: Glavni dio je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu ćemo se prisjetiti
tekovina francuske revolucije, Bečki kongres 1815., učenici će čitati tekst o Clemensu
Lotharu Metternichu te ćemo objasniti/ponoviti razlike između Konzervativizma i
Liberalizma.U drugom dijelu ćemo govoriti o nacionalnoj strukturi i teritorijalnoj
podijeljenosti Habsburške Monarhije, objasniti dvojnu krunu austrijskog cara odnosno
ugarsko-hrvatskog kralja, zahtijevanjima Mađara te prvu građansku revoluciju u Beču
U trećem dijelu ćemo govoriti o revoluciji u Ugarskoj i njenom tijeku, drugoj revoluciji u
Beču i austroslavizmu - 36 minuta
METODE UČENJA: metoda pisanja, rad na analizi vizualnog materijala, metoda razgovora,
metoda usmenog izlaganja, metoda čitanja i rada na tekstu, suradničko učenje
III. KORELACIJA
a) Za učenike:
Nikolina Alfirević Talargić, Anita Budor Despot, Ivan Dukić, Koraci kroz vrijeme 3, Školska
knjiga, Zagreb 2014zvori znanja za nastavnika:
b) Za nastavnika:
Nikolina Alfirević Talargić, Anita Budor Despot, Ivan Dukić, Koraci kroz vrijeme 3, Školska
knjiga, Zagreb 2014.
Željko Holjevac, Mira Kolar Dimitrijević, Hrvoje Petrić, Povijest 3, Merdijani, Samabor,
2004.
Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
Rendić-Miočević, I.: Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
Vrbetić, M.: Nastava povijesti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb, 1968
Marinović, M.: Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, AZOO, Zagreb, 2014.
Hrvatska enciklopedija online izdanje(www.enciklopedija.hr)
Činjenično znanje: Poznavanje činjenica poput početka građanske revolucije u Beču 1848.,
najvažnijih datuma, najvažnijih osoba, razumijevanje pojmova konzervativizma, liberalizma i
ranog nacionalizma, Proljeće naroda
Proceduralno znanje: Analiza karte Europske unije i Habsburške Monarhije, obrada podataka
i njihova interpretacija i apstrahiranje na temelju istih.
Metakognitivno znanje:
VI. RAZRADA NASTAVNE JEDINICE
ETAPE ŠTO RADI NASTAVNIK ŠTO RADI UČENIK OBLICI RADA METODE NASTAVNA
NASTAVNOG RADA SREDSTVA I
SATA POMAGALA
U svoje bilježnice zapišite naslov: Revolucija u Habsburškoj Učenici zapisuju naslov u Frontalni
Monarhiji 1848./49. bilježnicu, odgovaraju na
postavljena pitanja vezana uz
GLAVNI DIO U nastavku kratko ponavljam Napoleonske ratove te govorimo o razdoblje od 1815. do 1848.
Trajanje :36 uvođenju tekovinama Francuske revolucije u pokorenim
minuta zemljama. Postavljam pitanja za ponavljanje gradiva i lakše Dijaloška
razumijevanju nastavne jedinice. metoda
Postavljam pitanja:
1) Koja društvena klasa (sloj) toga doba se okuplja oko
Konzervatizma? Dijaloška
2) Zbog čega je tradicija jedna od nositelja Konzervatizma? metoda
3) Koja je uloga institucija u Konzervativizmu? Učenici odgovaraju na
postavljena pitanja te na
temelju toga zaključuju koja je
Uspoređujući elemente Konzervativizma, govorim i o razlika između
Liberalizmu, uspoređujemo razlike kroz postavljanja pitanja Konzervativizma i Liberalizma Nastavničko
učenicima te razloge zbog čega su konzervativci bili protiv u 19. stoljeću. izlaganje
liberalnih reformi:
Nastavničko
Završni dio započinjem postavljanjem pitanja radi naučenog izlaganje
nastavnog gradiva:
Odgovaranjem na pitanja
ZAVRŠNI DIO 1. Objasnite mi razliku između Konzervativizma i Liberalizma. učenik evaluira postignuća
2. Tko je bio glavni predstavnik Konzervatizma? nastavne jedinice
Trajanje :6 3. Navedite mi razloge revolucije u Beču.
minuta 3. Opišite mi tijek revolucije u Ugarskoj i tko je bio njen vođa.
4. Objasnite mi svojim riječima, zašto slavenski i drugi narodi u
Ugarskoj nisu stali na mađarsku stranu? Dijaloška
5.Kako je završila mađarska revolucija? metoda
TAKSONOMSKA TABLICA
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Dimenzije
znanja i njezine Zapamti Objasni Primijeni Analiziraj Vrednuj Stvaraj
kategorije
Činjenično X
Konceptualno X X
Proceduralno X
Metakognitivno
Prilog
Clemens Lothar Metternich
Metternich, Clemens Wenzel Lothar, knez, austrijski političar (Koblenz, 15. V. 1773 – Beč,
11. VI. 1859). Nakon što je bio austrijski poslanik u Dresdenu, Berlinu i Parizu, 1809.
imenovan je ministrom vanjskih poslova te je do 1848. bio tvorac austrijske vanjske politike,
a s vremenom je dobio utjecaj i na unutarnju politiku. Vješt diplomat, uspio je odvojiti
Napoleona I. Bonapartea od Rusije te mu omogućio ženidbu Marijom Lujzom, kćerju
austrijskog cara. Sudjelovao je u Napoleonovu pohodu na Rusiju (1812), a istodobno je s
ruskim carem dogovarao savez protiv Napoleona. Od 1813. bio je pokretačka snaga
protunapoleonovske koalicije. Na Bečkom kongresu (1814–15) bio je središnja osoba i
poticatelj »principa legitimizma« te sustava preuređenja Europe na temeljima
konzervativizma; poučen iskustvom Francuske revolucije i ratova koji su iz nje proizišli,
prihvatio je zajedno s drugim konzervativcima nužnost društvenih promjena i pokušao
spriječiti ponovno izbijanje revolucije. Zbog toga, unatoč proglašenomu načelu legitimiteta
(koji je pretpostavljao vraćanje na staro), konzervativci predvođeni Metternichom skrojili su
potpuno novu kartu Europe, u kojoj se samo neke dinastije vraćaju na prijestolje, a ne
poništavaju korisne reforme što ih je u osvojenim zemljama proveo Napoleon (ukidanje
kmetstva, uvođenje građanskog zakonika i dr.). Kako bi spriječili izbijanje nove revolucije,
uveli su do tada nepoznato načelo prava na intervenciju (druge države imaju pravo vojno
reagirati na izbijanje revolucije u nekoj zemlji, jer je – prema iskustvu Francuske revolucije –
ona prijetnja za sve njih). O tom se trebalo dogovoriti na kongresima Svete alijanse, koje je
Metternich bio suosnivač. Bio je sudionik kongresa u Aachenu (1818), Troppauu (1820),
Ljubljani (1821) i Veroni (1822), na kojima je dolazilo do sve većih sukoba interesa velikih
sila. Postavši 1821. dvorski i državni kancelar svim je sredstvima pokušao spriječiti izbijanje
revolucije. Tek je Bečka revolucija, 13. III. 1848., prisilila Metternicha na demisiju i odlazak
u emigraciju. Kada se 1851. vratio u Austriju, nije više vratio nekadašnji politički utjecaj. Po
njemu se razdoblje austrijske povijesti do 1848. zove Metternichovo doba, a poredak
Metternichov sustav.