Habsburška Monarhija u doba velikih reformi: Austro-ugarska nagodba

1. -> Bili su veliki nemiri i nezadovoljstvo zbog oktroiranog ustava iz 1849.godine.

-> Dualizam je naziv za dvojno ustrojstvo Austro-ugarske monarhije koja je, prema nagodbi iz
1867, bila složena od dvije države – austrijske carevine i ugarske kraljevine – pod jednom
(habsburškom) dinastijom.
-> Svaka je imala zasebni ustav i tijela državne vlasti, a zajednički su im bili vladar, vojska, vanjski
poslovi i za sve to nužne financije.

2. -> Odmah pri ugovornom nastanku nove Austro-Ugarske unije osjetio se val nezadovoljstva
ostalih naroda u višenacionalnoj državi izostavljenih iz nagodbe. Najizrazitije su to osjetili Slaveni
u mađarskom dijelu monarhije Hrvati, Slovaci i Poljaci.

3. -> Po nagodbi Hrvatska je samostalna na području zakonodavstva, uprave, bogoštovlja i

nastave i pravosuđa. Glavni su bili problemi nagodbe činjenica da Hrvatska nije dobila
samostalnost na području financija kao i neriješen problem pripadnosti Rijeke što je riješeno
privremenim rješenjem koji je u praksi išao u korist Mađara. Mađarsko je vodstvo vidilo priliku da
si (ponovo) osigura vlast nad Rijekom.

4. -> Gyula Andrassy - Zakon o narodnostima 1868. - protivio se nacionalnim čežnjama

nemađarskih naroda, dopustio uporabu manjinskih jezika u javnom životu općina,gradova i
županija gdje su one činila više od 20 %
U austrijskom se djelu produbio problem češko-njemačkog sukoba
- Temeljni članci = najava buduće austro-češke nagodbe
Slovenci organiziraju narodne tabore - ujedinjenje slovenskih zemalja i ravnopravnost slovenskog
jezika sa njemačkim
Hrvati razvijaju ideju trijalizma - kocepcija preuređenja Monarhije na tri ravnopravne političke
cjeline
pad Hohenwartove liberalne vlade 1879.
-> Protiv nijednoga zakona nije se u Hrvatskoj diglo toliko i tako opravdano nezadovoljstvo, kao
protiv Nagodbe. Hrvatska dobiva 45% svojih prihoda za podmirenje troškova.