SOCIOLOGIJA – pitanja za usmeno ispitivanje

1. Što je sociologija?
Znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanja,
vjerovanja i identitet ljudi.
2. Imenuj pet najpoznatijih osnivača sociologije.
1. Auguste Comte
2. Herbert Spencer
3. Karl Marx
4. Emile Durkheim
5. Max Weber
3. Kako M. Weber definira društveno djelovanje?
M. Weber govori da se društveno djelovanje odvija pod utjecajem drugih ili određeni
pojedinac utječe na druge, svako ponašanje pojedinca koji uzima u obzir zajedničke
norme i vrijednosti.
4. Koja je razlika između normi i vrijednosti?
Norme su specifični vodiči za djelovanje koji definiraju prihvatljivo i primjereno
ponašanje u određenim situacijama.
Vrijednosti su ideje o onome što je vrijedno, poželjno i ispravno; društvene norme
nastaju na temelju društvenih vrijednosti; ljudski život; razlikuju se od kulture do
kulture.
5. Primjeri sankcija u sociologiji?
Postoje formalne i neformalne sankcije, a one se pojavljuju kao pozitivne i negativne.
formalne pozitivne: povećanje plaće, diploma
formalne negativne: novčana kazna, zatvorska kazna
neformalne pozitivne: osmijeh, pozdrav
neformalne negativne: poniženje, kazna
6. Kako E. Durkheim definira društvene činjenice?
E. Durkheim društvene činjenice definira kao načine djelovanja, mišljenja i osjećaja
koje su izvanjske pojedincu i nameću se.
7. Što je interakcija?
Interakcija je skup složenih postupaka u kojem članovi neke grupe sudjeluju, bilo to
svjesno ili nesvjesno, kako bi prenijeli neku poruku ili ostvarili određeni odnos.
8. Što su simboli? Navedi primjer.
Simboli su društveni fenomeni kojima je pripisano određeno značenje (npr. ying i
yang, križ).
9. Što su rituali? Navedi primjer.
Rituali su načini izražavanja središnjih vrijednosti u društvu (npr. sudjelovanje na
sprovodu, proslava državnih ili religijskih blagdana).
10. Koje su temeljne vrste rituala? Objasni i oprimjeri svaku.
Rituali prijelaza označavaju prijelaz iz jedne životne faze u drugu (pubertet, krštenje),
a rituali solidarnosti stvaraju osjećaj zajedništva kod pojedinca (državni praznici,
religijski blagdani) .
11. Nabroji univerzalne kulturne sastavnice.
Univerzalne kulturne sastavnice su: norme, vrijednosti, simboli, jezik, rituali.
12. Što je kultura?
Kultura je složena cjelina koja uključuje znanje, uvjerenja, umjetnost, zakon, običaj i
svaku drugu sposobnost i navike koju čovjek stječe kao član društvene zajednice.
13. Objasni razliku između etnocentrizma i kulutrnog relativizma.
Etnocentrizam je stajalište kojim se drugim kulturama pristupa s „visoka“, tj. druge
kulutre smatramo manje vrijednima u odnosu na našu.
Kulturni relativizam je stajalište kojim se smatra da su sve kulture jednako vrijedne
bez obzira na stupanj razvoja.
14. Navedi vrste društava tijekom povijesti: Objasni razliku između tradicionalnih i
modernih.
Tradicionalna društva: 1. lovačka društva, 2. pastirska i poljoprivredna, 3.
neindustrijske i tradicionalne zajednice
- nejednakost po spolu i dobu, hijerarhija
Moderna društva : 1. industrijska društva, 2. postindustrijska društva
- ukidanje tradicionalnih odnosa
15. Definiraj: društveni položaj, društveni status, društvena uloga, društvena grupa,
društvena organizacija.
Društveni položaj – mjesta koje pojedinci zauzimaju u društvenoj strukturi
Društveni status – položaj koji je društveno vrednovan i povezan s različitim pravima
i dužnostima
Društvena uloga – skup očekivanja povezanih s određenim položajem
Društvena grupa – dvoje ili više ljudi koji su u relativno trajnoj i stabilnoj
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii interakciji
Društvena organizacija – veće društvene grupe nastale radi postizanja nekog
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii cilja ili interesa
16. Koja je razlika između pripisanog i postignutog statusa, tj. pripisanog i
postignutog društvenog položaja? Navedi jedan primjer svojeg pripisanog i jedan
primjer svog postignutog statusa ili položaja.
Pripisani položaj je u pravilu nepromjenjiv, dobiven pri rođenju ili je neovisan o nama
samima (žensko).
Postignuti položaj je onaj što ga osoba postiže tijekom života zahvaljujući svojim
znanjima i vještinama (učenica).
17. Koje su razlike između primarnih i sekundarnih društvenih grupa?
Primarne društvene grupe su najjednostavniji i univerzalni oblik udruživanja, u njima
mali broj osoba dolazi u izravnu interakciju s drugom osobom (prijateljski odnos).
Sekundarne društvene grupe postaju sve ključnije u modernim kulturno složenijim
društvima, za njih su karakteristični neosobni odnosi, a osnova skupljanja su specifični
interesi (šahovski klub).
18. Definiraj kolektivno ponašanje. Oprimjeri.
Kolektivno ponašanje je naziv za sve oblike ponašanja u kojima je interakcija između
ljudi slaba, svedena na situaciju i bez osjećaja povezanosti (npr. interakcija za vrijeme
čekanja autobusa, u javnom WC-u).
19. Što proučavamo kada gledamo mikrorazinu strukture nekog društva, a što kada
gledamo makrorazinu?
Mikrorazina strukture – manja zajednica (razred, grad u kojem smo rođeni)
Makrorazina strukture – veća zajednica (europsko društvo)
20. Sociološki definiraj pojam društvene mreže.
 Skup društvenih odnosa i interakcija između pojedinaca koji su nekako povezani.
Mogu biti a) slabe – izuzetno važne (npr. kod zapošljavanja) i b) jake – visok stupanj
povezanosti

 Thomasov teorem – Ako ljudi definiraju situaciju kao realnu, ona je realna u svojim
posljedicama
 socijalizacija – proces učenja kojim, kroz interakciju s društvenom okolinom stječemo
razna znanja, stavove, vrijednosti i ponašanja
 tipovi socijalizacije: 1. primarna – najranije godine života (obitelj)
2. sekundarna – kasnije djetinjstvo (prijatelji, grupa vršnjaka,
škola)
3. anticipativna – usmjerena na buduće uloge (igra lutkama kao
učenje buduće uloge roditelja)
4. razvojna – kad pojedinac dobije novu ulogu, stalno se
prilagođava novim okolnostima (ulazak u brak)
5. obrnuta – smjer socijalizacije može se obrnuti  stariji uče
od mlađih (tehnologija)
6. resocijalizacija – učenje potpuno novih obrazaca ponašanja
= totalne institucije (Erving Goffman)
npr. zatvori, mentalne bolnice, vojni logori, samostani