1.1.

DRUŠTVO
SOCIOLOGIJA ( lat. socius )
– pratilac/drug = AKTER ; grč. logos – učenje/ znanje / zakonitosti = USUSTAVLJENO ZNANJE )
- znanost koja se bavi sustavnim istraživanjem i tumačenjem društvenoga ponašanja ljudi,
društvenih odnosa i pojama (znanost o društvu)
AUGUST COMTE (1798. – 1857.) – francuski mislilac ; filozof i teolog čije se mišljenje razlikuje od
razmišljanja tadašnjih filozofa
= OTAC SOCIOLOGIJE
- utemeljitelj je socijalne fizike (prvobitni naziv za sociologiju) i dao joj značenje kakvo ima danas
- „Kurs pozitivne filozofije“ → djelo u kojem je utemeljio pojam „sociologije“
- pozitivizam; filozofski pravac → društvene pojave moraju se moći iskustveno i empirijski provjeriti
- pozitivna znanost – proučava/objašnjava zakonitosti društva

AKTER – najsitniji element društvenog sistema

DRUŠTVENO PONAŠANJE ( djelovanje/akcija; pojedinac sa svojim ponašanjem)

- rezultat svjesnog ili nesvjesnog prihvaćanja i uvažavanja određenih pravila ponašanja
(normi) i pojedinih vrijednosti
- svakodnevna ponašanja pojedinca odvijaju se pod utjecajem drugih ljudi, ali i društvenih
vrijednosti koje naša okolina podržava (akter pridaje određeni smisao)
- naša ponašanja su ograničena i društveno određena
npr. suradnja, natjecanja, sukob…
DRUŠTVENI ODNOSI (međudjelovanja) – društvena ponašanja proizlaze iz razumnih/smislenih
društvenih odnosa koje ostvarujemo s drugim ljudima
- skup veza i utjecaja koje pojedinac ostvaruje s drugim ljudima
*NORME – skup pisanih i nepisanih pravila koja određuju ponašanje (nastaju na temelju vrijednosti)
*SANKCIJE – socijalne reakcije na naše ponašanje
- nijedna reakcija ne prolazi bez sankcija, a one mogu biti POZITIVNE(nagrada) i
NEGATIVNE(kazna); FORMALNE i NEFORMALNE (ovisi o tome tko ju izriče)
npr. dopuštenje za odlazak sa sata = pozitivna, formalna sankcija
- sociolozi provode istraživanja društva - rezultati tih istraživanja otkrivaju nam
zakonitosti/pravilnosti o društvenom ponašanju
EMILE DURKHEIM – izučeni francuski sociolog koji među prvima krajem 19.st istražuje društvo
„ Pojedinačni ili grupni čin proizlazi iz utjecaja/pritiska društva kojeg pojedinac međuovisnošću
izgrađuje.“ → spoznaja koja proizlazi iz analize samoubojstva
- smatra da se sve društvene pojave mogu istražiti na objektivan način – društvene činjenice
- unutar društva nastaju DRUŠTVENE ČINJENICE; one su opće(pronalazimo ih svugdje),
izvanjske(van aktera), prinudne(prinudni učinak na pojedinca) i trajne(relativno – neko vrijeme
postoje); ograničavaju i usmjeravaju pojedinca = IZVOR DRUŠTVENO PRIHVATLJIVOG PONAŠ ANJA
npr. cesta : izvan volje pojedinca da vozi cestom, zadovoljava svoju funkciju i pritom prinuđa
pojedinca da ju koristi, trajno postoji, ograničava kretanje aktera i usmjerava ga
→ različito utječu na nas
Sociološki pogled na društvo (PERSPEKTIVA)
- čovjek je neraskidivo vezan za društvo (akcije i interakcije)
→ DRUŠTVENA INTERAKCIJA je skup složenih postupaka u kojima članovi neke zajednice ili
grupe sudjeluju, svjesno ili nesvjesno, kako bi prenijeli neku poruku ili ostvarili određeni međuodnos
- cijelo ukupnost društva = društvena struktura
- kontekst djelovanja; vanjske sile (društvene činjenice) koje utječu na djelovanja
= naša sloboda prestaje tamo gdje ograničava slobodu drugoga
KULTURA
- antropologija (19.st.) – znanost koja se bavi proučavanjem kulture
EDWARD TAYLOR (1871.g.) – definirao kulturu
- KULTURA je složeni sustav znanja, vjerovanja, umjetnosti, morala, prava, običaja i
sposobnosti koje čovjek steče kao član društva (prva definicija kulture)
KULTURA je ukupnost nasljeđa, materijalnog i duhovnog, koje neka skupina ljudi dijeli na
nekom teritoriju
- ponašanje čovjeka=kultura → svi ljudi su kulturni i definirani kulturom (kultura ≠ pristojno pon.)
→ ljudi ponašanje uče sukladno miljeu u kojem žive
CLYDE KLUKHON – kultura je nacrt za življenje
KULTURA
(3 među povezana skupa fenomena)

ZAJEDNIČKE
PROIZVODI, VRIJEDNOSTI,
ORUĐA, VJEROVANJA I
TEHNOLOGIJA OBRASCI PRAVILA
materijalna kultura PONAŠANJA

nematerijalna
kultura

- ne postoji kultura bez društva, ni društvo bez kulture

ZAJEDNIČKE ZNAČAJKE KULTURE
- zasnovana je na simbolima (mogu bili univerzalni ili jednaki za više kultura)
- naučena (ne nasljeđuje se biološki već se uči procesom socijalizacije)
- zajednička ( za određeni broj ljudi ili naroda)
- kumulativna ( raste, razvija se, dodaju se novi elementi)
- mijenja se (može i iščeznuti)
KOMPONENTE KULTURE:
1) SIMBOLI – nositelji određenih značenja, najčešće višestrukih, koja ovise o društvenom kontekstu
- fenomeni kojima je društvo odredilo značenje ( sami po sebi ga nemaju ili je ono drugačije)
- simbolička komunikacija (služe kako bi prenijeli određenu poruku) – važni u neverbalnoj kom.
- socijalizacija – proces kojim se uče simboli i znakovi
simbol ≠ znak ( simboli su sadržajniji od znakova i o njima možemo raspravljati)
- unaprjeđuju sposobnost razmišljanja i razumijevanja okoline
npr. križ, kruna, grb, ying yang(kao primjer svjetonazora)…
2) JEZIK – društveno strukturirani sustav zvučnih znakova
- omogućava prenošenje kulture novim generacijama
- pomaže koordinaciji djelovanja što je važno za prijenos poruke
- sredstvo spoznaje i doživljaja stvarnosti
- važno je raditi na vokabularu jer je tako mreža „prokrvljenija“ (uspješniji smo u pakiranju i
odašiljanju misli)
3) NORME – konkretna društvena pravila za prikladno ponašanje u određenim situacijama
- folkways – običajne norma; sankcije su blage ili nikakve
- mores – moralno uvjetovane norme; provučene su kroz zakone pa sankcije ovise o težini prek.
- zakoni – formalna pisana pravila; ovisi o težini prekršaja (pravnik određuje kaznu)
4) VRIJEDNOSTI – apstraktne ideje o dobrom, ispravnom i poželjnom
- služe da se donesu norme; više slobode nego kod normi
npr. dobro je činiti dobro, zdravlje
5) RITUALI – način izražavanja središnjih vrijednosti i bitnih tema grupe ili kolektiva (emotivni)
- rituali solidarnosti – potiču osjećaj zajedništva; dominira povezivanje(ponašamo se na standardiziran način)
- rituali prijelaza – označavaju prijelaz pojedinca iz jedne životne faze u drugu; status
(grupna solidarnost, potiču međusobnu skrb, učvršćuju veze)

npr. ulazak u školu u završnom tjednu (solidarnost); maturalna večer(prijelaz)

RAZVOJ DRUŠTVA
FERDINAND TöNNIES – njemački sociolog koji se bavio proučavanjem društva krajem 19.st
- „Zajednica i društvo“ – djelo u kojem je objasnio razliku
- akter vrši radnje koje pokreće njegova volja

PRIRODNA RACIONALNA VOLJA

VOLJA
(uvjetovana razumom)
(prirodom dana)
ljudi su usmjereni na učlanjivanje
utječe na društvenu u organizacije, ostvarivanje
interakciju tako da mjerljivih ciljeva, poštivanje
ljudi ostvare osobne, formalnih pravila i stvaranje
bliske, emotivne i neosobnih veza
suradničke veze
DRUŠTVO
ZAJEDNICA

ANTHONY GIDDENS – suvremeni američko – britanski sociolog (2007.)

MIKROSOCIOLOGIJA I MAKROSOCIOLOGIJA (dva kuta gledanja na društvo)

 → SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA – sociološki pogled na društvo koji omogućava izdizanje iznad
osobnog (teško; to nam omogućava sociološka imaginacija jer iskustva često nisu realna zato se treba
oslanjati na istraživanja), svakodnevnog iskustva i sagledavanje sebe i drugih iz šireg vidokruga
(razumijevanje; nije lako doći do toga) te prepoznavanje općeg u pojedinačnom ( probati objasniti
zašto – psihosocijalni i makro sociološki razlozi → sociološka istraživanja)
- nastavak ove ideje…
MIKROSOCIOLOGIJA MAKROSOCIOLOGIJA
- izučavanje: akcija i interakcija - izučavanje: grupa, institucija, društvenih
„licem u lice“ statusa, dugotrajnih procesa promjene…

Šire STRUKTURE(makro) postoje

zahvaljujući AKCIJAMA i
INTERAKCIJAMA (mikro)
→ jedno bez drugog ne može

DRUŠTVENO DJELOVANJE (AKCIJA) – ponašanje kojemu onaj koji djeluje pridodaje

smisao/značenje i pri čemu uzima u obzir djelovanje drugih
→ zadatak (mikro) SOCIOLOGIJE JE RAZUMJETI ZNAČENJE (Dirkheim pomoću društv. činjenica)

DRUŠTVENA STRUKTURA
- društvene strukture nema bez djelovanja i međudjelovanja (mikro sociologije)
- sastavni dijelovi društva (makro pogled):
1) STATUSI
2) ULOGE
3) GRUPE
4) INSTITUCIJE
1) STATUS – položaj koji je društveno priznat i vrednovan (visoko ili nisko) te je povezan s
pravima, dužnosti i očekivanjima
- ne događaju se sami od sebe već se stječu vrednovanjem okoline
a) FIKSNI – fiksirani u trenutku rođenja (npr. sin)
b) STEČENI – stečeni tijekom života (npr. učenik)
2) ULOGA – skupina normi koje prate određeni status
- pomaže prikladno oblikovati ponašanje (bez kaosa)
- spona između ličnosti i društva – povezanost proizlazi iz učenja
- uče se socijalizacijom
- izvodi se fleksibilno (razlika između idealnog i stvarnog izvođenja uloge) – sa strane su sankcije
- SET ULOGA – jedan položaj praćen sa više uloga (ima ga svaki pojedinac)
npr. učenik, kćer, unuka, prijateljica, susjeda, nećakinja, sestra…
3) DRUŠTVENE GRUPE – dvoje ili više ljudi koji su u relativno stalnoj interakciji zbog čega
imaju zajednički osjećaj pripadnosti i identiteta (primjer zajedničkog osjećaja – 3.c razred: godine, razrednica i profesori, opći smjer)
- svaka nakupina ljudi nije društvena grupa
- ORGANIZACIJE – veće društvene grupe osnovane radi točno određenog cilja i interesa
npr. Podravka – zarada, promocija proizvoda
4) INSTITUCIJE – društvene aktivnosti (i među aktivnosti) koje se redovito ponavljaju (kroz
vrijeme i na različitim lokacijama), reguliraju se društvenim normama i od velike su važnosti za
društvenu strukturu; funkcija: regulacija ponašanja pojedinaca koji djeluju unutar institucija i onih
izvan nje
- institucionalne cjeline: ekonomske institucije (Podravka)
političke institucije (bilo koji parlament)
kulturne institucije (religija, znanost, umjetnost)
obrazovne institucije (GFG)
institucije srodstva (brak, obitelj)
ZAKLJUČAK:
Društvena struktura oblikuje naše ponašanje, a naše ponašanje oblikuje društvenu strukturu!
DRUŠTVENE I POVIJESNE OKOLNOSTI NASTANKA SOCIOLOGIJE (19.st)
- Platon i Aristotel – GRČKI FILOZOFI (promišljaju o društvu)
→ nisu razlikovali pojmove društvo i država (razlika – država je tek institucija unutar društva)
→ čovjek je društveno biće (zoon politkon) -Aristotel je to prvi rekao
- T. Hobbes, J.J. Rousseau, J. Locke (kasniji filozofi)
TEORIJA DRUŠTVENOG UGOVORA ili Teorija o nastanku države
- objašnjava kako nastaje država prema filozofskom razmišljanju

THOMAS HOBBES
J.J. ROUSSEAU
(1588. – 1679.)
(1712. – 1778.)
„Svaki čovjek predstavlja potencijalnu
„Država nastaje onda kada su pojedinci,
opasnost za drugog čovjeka → nepovjerenje
obvezujući se na poslušnost, odlučili dati
→ strah → RAT (prirodno stanje) !
dio slobode nekome da ih taj netko štiti, ali
Izlaz je prirodni zakon utemeljen na
da pri tome ne krši ovlasti koje su mu
razumu → ograničava se apsolutna
dane.“
sloboda.“ (tek tada prestajemo biti
(svako kršenje normi)
prijetnja)
= POTPISIVANJE DRUŠ TVENOG UGOVORA
„Čovjek je čovjeku vuk"
= POTPISIVANJE DRUŠTVENOG UGOVORA

DRŽAVA
Charles – Louis de Secondat Montesquieu
- „ O duhu zakona“
- autor koncepcije društva kao sustava među povezanih dijelova (vrsta tla, klima)
→ zametak makrosociologije; tj. zametak socijalnog poimanja društva
Adam Ferguson – „praotac“ sociologije (1723. – 1816.)
- „Rasprava o povijesti civilnog društva“
- čovjek je „produkt“ društva i postoje poveznice između strukture ličnosti i strukture društva (danas
poznate kao društvene uloge)
- društvena promjena je rezultat društvenog djelovanja, a smjer nije unaprijed zadan (ne znamo što
će se odgoditi, ali možemo pretpostavljati-Giddens)
→ prije nije postojala ta spoznaja – apsolutisti su manipulirali narodom, a ispod se tumačio kao prst
sudbine

Društveno-povijesni uvjeti nastanka sociologije :

PROSVJETITELJSTVO URBANIZACIJA
ROMANTIZAM RELIGIJSKE PROMIJENE
POLITIČKE REVOLUCIJE RAZVOJ ZNANOSTI
INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE – KAPITALIZAM
Prosvjetiteljstvo (18.st) – temeljna ideja: MOĆ RAZUMA I BORBA PROTIV AUTORITETA KOJI
ONEMOGUĆAVAJU ČOVJEKU DA UPRAVLJA SVOJOM SUDBINOM (npr. odnos kmet-vlastelin)
- glavne značajke: RACIONALIZAM – znanstvenom spoznaja mora se temeljiti na razumu
EMPIRIZAM – znanstvena spoznaja mora biti iskustveno provjerljiva
Romantizam (kraj 18./ početak 19.st) – spoznaja da se društvo ne može izučavati na isti način kao i
priroda
- ideje: DRUŠ TVO JE CJELINA KOJA NADILAZI POJEDINCA I DAJE MU IDENTITET (makro soc.)
Političke revolucije (od 1789.g. – Francuska revolucija)
REVOLUCIJA = nagla, korjenita promjena u društvu
- Francuska revolucija : pozitivne promijene (uspostava republike, sloboda glasa 3. staleža…)
KAOS ( Robespierre, jakobinska diktatura…)
→ zabrinjava sociologe koji žele uvesti SOCIJALNI RED
- SHVAĆANJE KAKO SE DRUŠTVO MOŽ E MIJENJATI LJUDSKOM AKCIJOM, A NE OVISI O PRIRODNIM
ILI BOŽ ANSKIM ZAKONIMA.
Industrijske revolucije (18.st. – prva polovica 19.st.) → javlja se KAPITALIZAM
preobrazba društva:
- poljoprivredna društva postaju industrijska društva → napuštanje zemlje i zapošljavanje u
tvornicama
KAPITALIZAM – bogaćenje jednih i osiromašivanje drugih (postojalo i prije no sve više se počinju
pojavljivati surova i enormna bogatstva) -problem
→ nastanak socijalizma – postoje rješenja za probleme nastale kapitalizmom; svi možemo imati
isto (utopističko razmišljanje)
- URBANIZACIJA je posljedica industrijskih revolucija (nastanak gradova)
→ urbani problemi (prenapučenost, zagađenje, buka, promet…)
- ČIKAŠKA ŠKOLA – 1. škola sociologije (Chicago – jedno od najrazvijenijih urbanih središta)
→ laboratorij za izučavanje socijalnih problema
Religijske promjene – utjecaj religije i religijskih objašnjenja društvenih zbivanja slabi
Razvoj znanosti – napredak; posebno prirodnih znanosti fizika, kemija, biologija)
(prostor za napredak otvara im slabljenje religije)

TEORIJSKE PERSPEKTIVE U SOCIOLOGIJI – NAČINI RAZUMIJEVANJA DRUŠTVENOG SVIJETA

(teorija – pretpostavka)

Funkcionalizam – začetnici : Emile Durkheim, Herbert Spencer, Talkot Parson i Robert Merton
→ razvijaju perspektivu
- dijelovi društvene strukture doprinose stabilnosti sistema
- svaki dio ima funkciju s obzirom na društvo u cjelini
- društvo je sistem koji održava vrijednosni konsenzus (sklad, suglasje) – Talkot Parson
→ u skladu svi imamo podjednake vrijednosti
Robert Merton:

MANIFESTNA (glavna)
FUNKCIJA
npr. naučiti nešto bitno
za život
DJELOVANJA
npr. uloga učenika
LATENTNA
(sporedna) FUNKCIJA
npr. nismo kod kuće
(dubinski su skrivene)
ZAKLJUČAK:
nisu sva djelovanja
funkcionalna; postoje i
DISFUNKCIONALNE
POSLJEDICE (ova teorija ih ne
izučava već samo spominje)
npr. pripremiti ručak za obitelj

Herbert Gans: SIROMAŠTVO (ima društvenu funkciju tj. pozitivnu ulogu) – materijalno
- osigurava radnu snagu slabo plaćenih poslova
- neka zanimanja imaju smisao zahvaljujući siromašnima (npr. Caritas)
- siromasi kupuju ono što nitko ne bi zbog kakvoće → temelji kapitalizma
(druge države ostvaruju profit, moralnost?) -nepoštenje
JEZGRA FUNKCIONALIZMA: KONSENZUS, RAVNOTEŽA, SOLIDARNOST, SISTEM, FUNKCIJE…
= ponašanje u okviru svojih uloga
Konfliktna perspektiva – KONFLIKT je izvor društvene promjene
KONFLIKT – društvena nestabilnost, napetost, konkurencija, neslaganje…(rat)
- mnoge institucije nisu nužne i opravdane (npr. siromaštvo) → razlika od funkcionalizma
→ začetnik: ekonomist Karl Marx (nije bio sociolog) – posvetio se analizi klasa
- klasna borba (marksizam); stari/mladi; proizvođači/potrošači; grad/selo; muškarci/žene
(feminizam); učenik/profesor
- konflikti su trajna odlika društva
- konflikt može doprinijeti funkcioniranju (npr. svađa može raščistiti situaciju)
 - komplementarne teorije
(nadopunjavanje)
= FUNKCIONALIZAM + KONFLITKNA P.
DVIJE STRANE ISTE
STVARNOSTII

Interakcionizam – Max Weber, George Herbert Mead

def. INTERAKCIJA – obostran utjecaj dvoje ili više ljudi na međusobno ponašanje
ODREĐENJE DRUŠTVA
- Društvo ne postoji samo od sebe već se interakcijama stalno iznova stvara
(akter stvara društvo svojim ponašanjem)
OSNOVNE INTERAKCIJE
- Pripisivanje značenja pomoću simbola (imaju funkciju koju je odredilo društvo)
→ treba krenuti od konteksta; kontekst djelovanja su društvene činjenice
SREDIŠNJI PROBLEM
→ MEĐUIGRA POJEDINAC – DRUŠTVO

INTERAKCIONIZAM
Oblici interkacije nastavnik učenik.
Utjecaj razreda na učenika
KONFLIKTNA P.
Pristup obrazovanju nije jednak za sve.
Postoji povezanost dr. podrijetla i š k. uspjeha...
FUNKCIONALIZAM
Koju funkciju š kole imaju za održ avanje
druš tva u cjelini?
Obrazovanje mladima treba pruž ati
znanajaOBRAZOVANJE
koja će koristiti za dobrobit...

DRUŠTVENI
FENOMEN
SOCIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE – SOCIOLOŠKA INTERPRETACIJA STVARNOSTI (proces)

opis pojedinačnog
društvenog odnosa
SOCIOLOŠKI POGLED NA
SVIJET
ključne aktiv.
(interpretacija stvarnosti) povezivanje tog odnosa sa
širim društv. okruženjem

pojedinačni život ↔ okolina

Kako sociologija može pomoći? Anthony Giddens
- pomaže nam osvijestiti kulturne razlike jer proučavajući druge ljude možemo razumjeti ili zauzeti
njihovu perspektivu
- pomaže nam procijeniti učinkovitost određenih politika jer razumijevanjem političkih promjena
možemo predvidjeti njihov utjecaj na naš način i kvalitetu života
- pomažu nam u samorazumijevanju jer razumijevanjem načina kako o nečemu razmišljamo, zašto
nešto odabiremo i kako odlučujemo o svojemu ponašanju možemo objektivno sagledati sebe i
procijeniti vlastite životne mogućnosti
FAZE (KORACI) ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA
1) POSTAVITI PROBLEM I TEMELJNO PITANJE (precizno i konkretno)
2) ISTRAŽITI POSTOJEĆA SAZNANJA I INFORMACIJE (moramo biti informirani i nastaviti se
informirati)
3) POSTAVITI HIPOTEZU
HIPOTEZA je informirana pretpostavka o tome što bi moglo povezati fenomene o kojima
istražujemo
4) IZRADA I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA
- definirati populaciju ( skupina ljudi na koju će se odnositi rezultati istraživanja)
- izdvojimo uzorak iz populacije→ mora biti reprezentativan; imati sve karakteristike populacije
- metoda (odabir i priprema)
- odlazak na teren
5) OBRADA PODATAKA (statistički izračuni i grafički prikazi)
6) IZVLAČENJE ZAKLJUČAKA (potvrda ili opovrgavanje hipoteze)
7) PREDSTAVITI REZULTATE
METODE ISTRAŽIVANJA
× ANKETA
- anketni upitnik (otvoren/zatvoren/skale intenziteta), intervju(strukturirani i
nestrukturirani)
- presjek društva
- populacija/uzorak reprezentativan!
- podaci kvantitativni (utemeljeni na brojkama) → postizanje uvjerljivosti
× ETNOGRAFIJA
1. Promatranje bez sudjelovanja (sa strane; „neprimijećeni“)
2. Uz sudjelovanje (postati jedan od njih)
3. Vanjski promatrač (aktivan)
- antropologija (studije slučaja – dubinsko proučavanje pojedinačne situacije)
→ Case study (npr. Branislava Malinovska – KULA)
× ANALIZA SADRŽAJA – čitanje između redova (kad se uoči nešto što nije transparentno)
1. A.S. dokumenata javnih politika
2. A.S. statistika
3. A.S. povijesnih dokumenata
4. A. medijskih sadržaja
- analitička matrica
× EKSPERIMENT (jako oprezan!)
- testiranje hipoteze u umjetnih uvjetima koji su kontrolirani
- određuje se povezanost uzroka i posljedice
- eksperimentalna grupa (izložena je utjecaju) →privola (djelomično upoznati)
kontrolna grupa (ona sa kojom se rezultat uspoređuje) ( u potpunosti upoznati)
DRUŠTVENA STRUKTURA
zajednica pčela/zajednica ljudi
SLIČNOSTI: RAZLIKE:
organizirane zajednice pojedinci ne pripadaju samo jednoj grupi i
nemaju samo jednu ulogu (ljudi, a pčele imaju)
pojedinac ima točno određenu funkciju
pčele su vođene prirodnim instinktima, a ljudi
postoji više različitih funkcija koje su pojedinci
svojom voljom = NAJZNAČAJNIJA RAZLIKA
dužni obavljati
ljudi ne funkcioniraju savršeno kao pčele
težnja radu; zadatci i dužnosti
čovjek mijenja pozicije (funkcije)
podjela rada
čovjek može promijeniti cjelokupnu
organizaciju društva (hijerarhiju)
DRUŠTVENA STRUKTURA je cjelina sastavljena od statusa, uloga, grupa i institucija, a
podržavaju vrijednosti i norme
Društvena uloga i društveni položaj
DRUŠTVENA ULOGA – niz normi i očekivanih ponašanja
DRUŠTVENI POLOŽAJ – položaj (mjesto) unutar društvene strukture
→ povezan je s više uloga

MAJKA OTAC
kći, sin,
liječnica trgovac

OBITELJ
KĆ ER SIN
učenica, učenik,
prijateljica tenisač

SUKOB ULOGA (konfliktna perspektiva) – proturječnost uloga

→ konflikt uloga unutar samoga sebe

MAJKA KĆ I
roditeljski rodbinski
polož aj polož aj

OSOBA
PRIJATELJICA SUPRUGA
prijateljski bračni
položaj polož aj

DRUŠTVENI STATUS – vrednovan položaj (visoko ili nisko)

 → utjecaj: modernost/ tradicija/ patrijarhalnost/ zakon

Ž ENA
HRVATSKA:
rodna ravnopravnost, poslovi svi, postoji i diskriminacija (učestalost
žena na određenim pozicijama)
* Istraživanje Svjetske banke
„Ž ena, posao i zakoni 2019.“
94,38 bodova = 100 je
ravnopravnost
Š VEDSKA IRAN
rodna ravnopravnost, rad u diskriminacija, hidžab, ženidba
zakonodavnim tijelima, djevojčica, zabrana ulaska na neka
ministrice, menadžerice javna mjesta...

DRUŠTVENA DRAMATURGIJA – Ervin Goffman - teorija dramaturškog pristupa

- društvena uloga je sastavnica društvene strukture i sredstvo naše svakodnevne interakcije s
okolinom
- usporedba s kazalištem (smatra da postoji sličnost):
svi smo istovremeno glumci i publika!
upravljamo dojmom o sebi (u kazalištu su toga svjesni)
→ nismo svaki put svjesni toga dok glumci u kazalištu jesu
prednji plan (glumac na sceni/ mi na nastavi) / stražnji plan (glumac iza scene/ mi pod odmorom)
* razlike:
gluma je izvođenje uloge
u kazalištu ili si glumac ili si publika

DRUŠTVENE GRUPE I INSTITUCIJE

DRUŠTVENE GRUPE – dvoje ili više ljudi koji su u relativno stalnoj interakciji zbog čega imaju
zajednički osjećaj pripadnosti i identiteta (primjer zajedničkog osjećaja – 3.c razred: godine,
razrednica i profesori, opći smjer)
→ gomila ≠ grupa (SKUPINA, HRPA, NAKUPINA, OKUPLJANJE)
povezanost: uloge grade odnose te se iz njih razvija svijest o pripadanju (javlja se iz međudjelovanja)
FORMALNE(organizacije) i NEFORMALNE(spontane; npr. prijatelji)
KVAZIGRUPA (potencijalna grupa) – skupina zajedničkih karakteristika, ali bez jasne strukture i
organizacije. Članovi su malo ili nimalo svjesni postojanja skupine.
npr. studenti zagrebačkog veleučilišta

Oblici okupljanja koji sliče, ali NISU grupe:

DRUŠTVENA KATEGORIJA – statističko grupiranje (ljudi rođeni u 2003., umirovljenici, muškarci, ALI
samo u kontekstu istraživanja!)
DRUŠTVENI AGREGAT – skupina anonimnih okupljenih fizički u isto vrijeme na istom mjestu
(publika u dvorani prije predstave) i pozornost im je usmjerena na isto
Charles Horton Cooley (američki sociolog) – podjela grupa po BROJU:
a) PRIMARNE GRUPE – manje grupe (osjećaj bliskosti i privrženosti)
→ obitelj ili skupina jako bliskih prijatelja
b) SEKUNDARNE GRUPE – brojnije, manje bliski i emotivno povezani
→ učenici iz razreda
REFERENTNE GRUPE – grupe koje služe kao mjerilo za procjenu i oblikovanje vlastitih stavova
(pojedinac ne mora biti član) – npr. obitelj, grupa o pravima žena
RELATIVNA DEPRIVACIJA – osjećaj pojedinih slojeva društva da su uskraćeni za što = FENOMEN
(nemaju ga nužno najniži slojevi!)
npr. ekstremni feminizam (traže prava, a već ih imaju)
ETNOCENTRIZAM – prosuđivanje drugih kultura prema standardima vlastite
→ etnocentričan način → sklizak teren → naša kultura nije jedina ispravna → OSUĐIVANJE
≠ kulturni relativizam – prosuđivanje drugih kultura prema standardima te kulture (teže)
- utječe na ETNICITET (osjećaj pripadanja nekom narodu) – poželjan, ali umjeren
INSTITUCIJE – društvene aktivnosti (i među aktivnosti) koje se redovito ponavljaju (kroz vrijeme
i na različitim lokacijama), reguliraju se društvenim normama i od velike su važnosti za
društvenu strukturu; funkcija: regulacija ponašanja pojedinaca koji djeluju unutar institucija i onih
izvan nje
- institucionalne cjeline: ekonomske institucije (Podravka)
političke institucije (bilo koji parlament)
kulturne institucije (religija, znanost, umjetnost)
obrazovne institucije (GFG)
institucije srodstva (brak, obitelj)

KOLEKTIVNO PONAŠANJE
kolektiv ≠ sekundarna društvena grupa
RAZLIKE:
GRUPNO PONAŠANJE KOLEKTIVNO PONAŠANJE (black friday,
slušanje svirača)
vrlo normativno određeno
spontano
organizirano
nije predvidivo
predvidivo
odstupa od normi
u skladu s normama
neorganizirano
KOLEKTIVNO PONAŠANJE – ono u kojem je interakcija slaba, a ljudi nisu međusobno povezani,
već samo obavljaju zajedničku aktivnost.
OBLICI KOLEKTIVNOG PONAŠANJA:
DIVERGIRAJUĆE (raspršeno) – nema jasnu strukturu; nema jasnog cilja
Moda (modne ludosti) – prihvaćanje novosti u nekom području života
Glasine (tračevi) – neprovjerene informacije koje se javljaju onda kada su prave/točne/pouzdane
informacije nedostupne
Pomama, masovna, histerija, kolektivna panika – iracionalno ponašanje većeg broja ljudi
→ vezane su uz temu od javnog interesa (tračevi nisu)
KONVERGIRAJUĆE – čvršća struktura (u odnosu na divergirajuće); okupljanje u određeno vrijeme an
određenom mjestu
Gomila (najčešći oblik) – tipovi gomile:
SLUČAJNA (slučajno okupljeni na cesti zbog glazbenika), KONVENCIONALNA (izregulirana do
određene mjere; sprovod ili vjenčanje), EKSPRESIVNA (gomila ljudi okupljan zbog želje za užitkom;
koncert), AKTIVNA (prosvjed; tanka granica s ruljom; aktivno čine nešto)
Zajedničke značajke:
1. SUGESTIBILNOST ( u sugeriramo si nešto što inače sami ne bi radili)
2. DEINDIVIDUALIZACIJA (kao da postanemo neko drugi)
3. OSJEĆAJ NERANJIVOSTI (zajedno smo jači, hrabriji)

BIROKRACIJA I DRUŠTVENE MREŽE

BIROKRACIJA – složena struktura koja teži da potrebe svih ljudi budu jednako zadovoljene
- osnovno načelo organizacije društva (birokratski aparat) = UČINKOVITOST
Max Weber – Idealni tip birokracije:
× SUSTAV PRAVILA
× PODJELA RADA (viši, niži – svatko radi svoju dionicu u društvu)
× NAČELO HIJERARHIJE (točno poznato)
× FORMALNO OVRAZOVANI SLUŽBENICI (obrazovani za rad)
× IMPEROSNALNOST (neosobnost →objektivnost službenika, ali i korisnika)
× RAD ZA JAVNI INTERES (u prvom planu)
STRANE BIROKRACIJE :
(složen sustav sačinjen od dvije strukture)
FORMALNA STRUKTURA (po Weberu) NEFORMALNA STRUKTURA (kakva stvarno je)
- kakva bi birokracija trebala biti - kakva birokracija je
- PRECIZNA PRAVILA - ZAOBILAŽ ENJE PRAVILA (neformalnost
strukture)
DRUŠTVENE MREŽE – skup društvenih odnosa među povezanim pojedincima (unutar grupa..)
→ unutar grupa, ali i manje preciznih nakupina (nije nužno)
VEZE – kojima se povezujemo u društvene mreže mogu biti JAKE i SLABE, ali su JEDNAKO
VAŽNE!
jaka veza – profesorica s nama; slaba veza – profesorica s našim roditeljima
iz veza proizlazi DRUŠTVENI KAPITAL – produkt društvenog umrežavanja
- mogućnost rješavanja problema, ostvarenja ciljeva, zabava, sporazum, pronalazak
istomišljenika
SOCIOGRAM – grafički prikaz društvenih mreža (može razotkriti unutrašnja stanja unutar grupe)
dijelovi : ČVOR (akter), TIP VEZA (pozitivna/negativna, direktna/indirektna, jaka/slaba)
zašto? mora se točno znati zašto radimo sociogram
ispitati pojedince posebno → spojiti odgovore = FINALNI REZULTAT