1. Što je inteligencija?

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz

iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i
korištenja prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže
stereotipno nagonsko ponašanje. Još se definira kao sposobnost brzog i učinkovitog
snalaženja u novim i nepoznatim situacijama

2. Što je instinkt?
Instinkt je u biologiji urođena težnja za određenim postupcima, a u psihologiji nesvjesan
predosjećaj razvoja događaja (intuicija).

3. Objasni pojam ponašanje?

Više nego bilo koja druga vrsta, čovjek se, da bi preživio, oslanja na naučene obrasce
ponašanja.Čovjek nema instinkta, tj. genetički programiranih direktiva da se ponaša na
određeni način.

4. Ponašanje čovjeka – ponašanje životinja?

Čovjek se da bi preživio,oslanja na naučene obrasce ponašanja,čovjek nema instinkta,tj.
genetički programiranih direktiva da se ponaša na određeni način.
(Čovjekov genetski kod ne sadrži specifične upute za ponašanje na neki određeni način).

Životinje za razliku od čovjeka posjeduju instinct koji uključuje ne samo impuls da se

nešto učini,već I specifične upute kako to treba učiniti.

5. Kakvo je to genetski determinirano ponašanje?

Genetski determinizam kaže da je sve u genima, sve ovisi o genima i načinu na koji su se
izmješali u našem trenutku začeća. Naše sklonosti, vrline, mane, naš izgled, način
reagiranja u određenim situacijama.

6. Naučeni obrasci ponašanja.

Ljudsko je novorođenče bespomoćno, ovisno je o starijim pripadnicima vrste te mu
nedostaju obrasci ponašanja za život u ljudskom društvu.Novorođenče je prvo oslanja na
biološke nagone.
Dijete mora naučiti-> vještine,znanja I prihvaćeni način ponašanja u društvu,tj.kulturu
svog društva.

7. Što je kultura?
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci
 mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca
u materijalnim objektima.

8. Kultura prema Lintonu?

Kultura jednog društva je način života njegovih pripadnika; zbirka ideja I navika koje oni
uče,dijele i prenose s koljena na koljeno.

9. Kultura prema Kluckhohnu?

Kultura je nacrt za življenje koga se pridržavaju članovi nekog određenog društva.

10. Svojstva kulture?

Kultura ima dva bitna svojstva : najprije je naučena, a zatim je zajednička.

11.Uloga kulture?
Kultura bitno utječe na to kako članovi društva misle I osjećaju, ona usmjerava njihove
postupke I definira svjetonazor.

12.Kultura kao prihvaćeni način ponašanja.

Kultura definira prihvaćeni način ponašanja za članove nekog određenog društva.

13.Kultura pripadnika različitih društava?

Definicije kulture se mijenjaju od jednog društva do drugog,to može izazvati
nesporazume između pripadnika tih društava.

14.Definicije kulture prema skupinama.

a) deskriptivne - naglasak je na nabrajanju dijelova kulture
b) povijesne - naglašavaju neku tradiciju
c) normativne - obuhvaćaju se norme ili pravila ponašanja
d) psihološke - naglašava se sposobnost prilagođavanja ,učenja
e) strukturne - polaze od organizacije kulture
f) genetske - naglašavaju značenje kulture kao simbola

15.Što je socijalizacija?
Socijalizacija je process kojim pojedinac uči kulturu svoga društva.

16.Kakva je to primarna socijalizacija?

Ona se odvija tijekom najranijeg djetinjstva(unutar obitelji).
Dijete reagirajući na svoje roditelje,oponašajući ih uči jezik, i temeljnje obrasce svog
 društva.

17.Što je norma?
Norma je specifičan vodič za akciju koji definira prihvatljivo ponašanje u određenim
situacijama(npr. norma odijevanja)

18.Što su sankcije? Kakve sankcije postoje?

Norme se provode pozitivnim i negativnim sankcijama(nagrada ili kazna).
Postoje : 1) Formalna sankcija : Novčana kazna ili nagrada
2)Neformalna sankcija : Pogled odobrenja ili negodovanja

19.Uloga sankcija?
Sankcije su sredstvo za provođenje normi.

20.Službene norme?
Norme postaju službene kad se provedu u zakone,koji se provode službenim sankcijama.

21.Prihvatljivo ponašanje.
Norme definiraju prihvatljivo i prikladno ponašanje u određenim situacijama,kao što su
norme odijevanja (npr. Odjeća za pogrebe,vjenčanja,izlet na plažu...)

22.Što je vrijednost?
Vrijednost je uvjerenje da je nešto dobro i poželjno.Ona određuje što je važno,dostojno
truda i vrijedno zalaganja.

23.Odnos norma – vrijednost.

Za razliku od normi,koje osiguravaju specifične upute za ponašanje,vrijednosti nude
općenitije smjernice.
24.Auguste Comte
Funkcionalist,često je rabio analogiju organizma kako bio usporedio djelovanje društva sa
životom organizma.Tvrdio je da dijelovi društva rade zajednički, baš kao i različiti dijelovi
ljudskog tijela, za dobrobit društva u cjelini.

25.Emile Durkheim (sociologizam)

Pojam pojedinac, čovjek, individuum, ne uvjetuje društvenu pojavnost, zbivanje, niti je u
bilo kojem odnosu prema društvu, već obrnuto, društveno zbivanje oblikuje pojedinaca,
čovjeka i njegove vrijednosti, pritom usmjeravajući i njegovo djelovanje.

26.Karl Marx
Po Marxu ne određuje svijest materiju nego obrnuto, ono materijalno određuje svijest.
Kod ljudi, pak, ono materijalno je proizvodnja sredstava za život. Čovjek je u prvom redu
proizvođač, njegov položaj u procesu proizvodnje određuje sve ostalo. Strukturu svakog
društva određuju njegovi proizvodni odnosi. Oni su materijalna baza koja određuje idejnu
"nadgradnju" društva, a ta nadgradnja uključuje sve ostalo, od politike i prava do
znanosti, umjetnosti, morala i religije.

Usredotočuje se na snagu sila koje su izvan pojedinaca.Isticao je prevladavanje

ekonomskih čimbenika.Smatrao je da su razlike u interesima uglavnom klasne prirode.

27.Weber
Najraniji predstavnik perspektiva društvene akcije.
Weber je za ishodište svojih istraživanja izabrao sposobnost pojedinaca da kreiraju
vanjski svijet.