TA CENTAR

SEMINARSKI RAD

PROCESS COMMUNICATION MODEL I NJEGOVA PRIMJENA

Mentor: Student:
Maja Stoparić Svetlana Ćetković

Novembar 2021. Podgorica

1
SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................................... 3
DRAJVERI I SKRIPT KAO OSNOVA PCM ........................................................................................... 4
KLJUČNE IDEJE PCM .............................................................................................................................. 5
PSIHOLOŠKE POTREBE......................................................................................................................... 7
STILOVI UPRAVLJANJA .......................................................................................................................... 8
TIPOVI LIČNOSTI, KARAKTERISTIKE I REAKCIJA NA STRES ...................................................... 9
PSIHOLOŠKI IZAZOVI ............................................................................................................................ 13
DJELOVI LIČNOSTI I KANALI KOMUNIKACIJE ................................................................................ 13
RADNO OKRUŽENJE ............................................................................................................................. 15
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 15
LITERATURA............................................................................................................................................ 16

2
 UVOD

Predmet ovog seminarskog rada je opis Process Communication Modela (u daljem

tekstu PCM) čiji je autor Taibi Kaler.
Nakon otkrića Miniskripta Kaler se posvetio istraživanju procesnih sekvenci i to :
redosled katektiranja tzv. negativnih funkcionalnih ego stanja, redosled ulaženja u
Dramski trougao, redosled započinjanja Igara. (Kahler i Capers, 1974, 1975b)
Radeći na svom doktoratu prikupio je veliki broj podataka i nakon statističke
obrade pokazalo se da se ti podaci uklapaju u šest međusobno nezavisnih klastera. Tek
nakon nekoliko godina pokazaće se da ti klasteri predstavljaju osnovu PC modela.
Takođe, pokazalo se da postoji snažna korelacija između Drajvera i životnog Skripta.
Pošao je od ideje da ako postoji šest klastera negativnih ponašanja(6 tipova
procesnog Skripta), logično je da tome korespondira šest klastera pozitivnih ponašanja.
Nazvao ih je ,,Tipovi ličnosti‘‘ da bi naglasio razliku u odnosu na kliničke dijagnoze. Važno
je naglasiti da svaki tip ili adaptacija ličnosti nije spektar ponašanja na kontinuumu gdje
je na drugom kraju poremećaj ličnosti, ,,već više sveobuhvatna struktura koja obuhvata
spektar i koja se vidi na svakom nivou funkcionisanja‘‘ (Joines, 2011).
Zaključak je sljedeći:

 svaki pojedinac u sebi sadrži šest Tipova Ličnosti koji predstavljaju strukturu, tzv
Zgradu koja odslikava ,,Ja+, Ti+‘‘ poziciju
 svaki pojedinac pokazuje predvidive sekvence Miniskripta u distresu i izlazi iz
,,Ja+, Ti+‘‘ pozicije
 ponašanje u miniskriptu može biti označeno kao Adaptacija kada se u značajnoj
mjeri sukobi sa kapacitetom osobe da rješava životne probleme
 govoreći terminima životnih pozicija, Zgrada predstavlja ,,Ja+, Ti+‘‘ poziciju, dok
Miniskript odslikava ostale egzistencijalne pozicije, ,,Ja-, Ti+‘‘, ,,Ja+, Ti-‘‘, ,,Ja-, Ti-
Procesni Model je autor razdvojio na dva dijela i to:
Process Therapy Model, za kliničku primjenu
Process Communication Model, za nekliničku primjenu
Više od četrdeset godina je uloženo u istraživanje i usavršavanje ovog modela.
Našao je primjenu u biznisu, obrazovanju, politici, u bilo kojem polju gdje je komunikacija
bitna. Koristi se kao alat za razumijevanje načina na koji ljudi komuniciraju i predviđanje
negativnih ponašanja pojedinaca koji su izloženi dugotrajnom stresu.

3
 DRAJVERI I SKRIPT KAO OSNOVA PCM

Otkriće Drajvera pokazalo je da ulaskom u Drajver osnažujemo životni skript na

hiljade puta u toku dana. Tada se energija povlači iz Odraslog i utiče na način na koji
oblikujemo naše misli.
Kaler je izdvojio je šest tipova procesnog skripta i odgovarajuće Drajvere što mu
je pomoglo da predvidi ponašanje klijenata u kliničkom tretmanu i svakodnevnom životu.
To je prvo iskoristio u radu sa NASA , gdje je pozvan da pomogne u selekciji timova
astronauta.
Zanimljivo je to što je posmatrajući klijentov skript mogao da predvidi njegovo
potencijalno ponašanje u tretmanu, odnosno da predvidi načine na koje klijent sabotira
ishod tretmana (Kahler, 2008).
Poslije (Ugodi drugima) – Klijent se pretjerano adaptira nenjegujućem terapeutu i
na taj način sabotira ishod tretmana ,,osjećajući’’ da ga terapeut ,,ne voli’’.
Sve dok ( Budi savršen) – Mogu odlagati bihejvioralne promjene dok ne budu
sigurni da to ,,savršeno rade’’
Uvijek (Trudi se jako) – Ako naiđu na suviše ,,ozbiljnog’’ terapeuta, pokušavaju
sve dok konačno ne odustanu kriveći terapeuta za neuspjeh. Nekada se u ovaj Skript
uklapaju i osobe sa Budi jak Drajverom pri čemu terapeuta koji ih ne konfrontira smatraju
,,slabim’’ i manipulišu neplaćanjem ili nedolaskom na zakazane termine.
Nikada (Budi jak) – Dešava se da nikada ne finalizuju odluku donesenu na terapiji,
naročito ako je terapeut nije dovoljno direktivan.
Skoro Tip 1 (Trudi se jako i Ugodi drugima) – Ovi klijenti skoro dobiju što žele od
terapije, ali nikada u potpunosti, posebno uz terapeuta koji nije dovoljno njegujući i
dovoljno ,,razigran’’
Skoro Tip 2 (Ugodi drugima I Budi savršen) – Izigravaju mučenika
Po PCM, u strukturi ličnosti od šest tipova, četiri u distresu ulaze u egzistencijalnu
poziciju Ja-, Ti+, dok dva tipa ulaze u Ja+, Ti- poziciju.
Takođe, Kaler je pokazao da se pri pokazivanju Drajvera, odgovarajućom
transakcijom može odgovoriti na konstruktivan način.
Budi savršen O O
Budi jak +NR O
Trudi se jako SD SD
Ugodi drugima +NR SD

4
Odmah je postalo jasno da se ovaj model može uspješno koristiti u poslovnom okruženju,
naročito u velikim korporacijama gdje su ljudi svakodnevno izloženi distresu.
Pokazalo se da se rezultat Kalerovog istraživanja u vidu odgovarajućeg tipa transakcije
odnosno percepcije zavisno od primarnog Drajvera, poklapa sa teorijom Pola Vera o
odgovarajućim ,,vratima kontakta’’ za rad sa klijentima: osjećanja, mišljenje ili ponašanje.

Verova ,,vrata’’ Kalerove Percepcije

Osjećanja Emocije

Mišljenje Mišljenje
Stavovi

Akcija
Ponašanje Reakcija
Neaktivnost

Tabela 1.

KLJUČNE IDEJE PCM

Po ovom modelu postoji šest osnovnih tipova ličnosti, svaki sa jasno definisanim
bihejvioralnim karakteristikama, specifičnim potrebama, prednostima, motivacijom,
načinom percipiranja stvarnosti, specifičnim načinom komunikacije, kao i predvidivim
ponašanjem u stanju distresa.
U ranom djetinjstvu svako od nas razvije karakteristike svih šest tipova do
određenog stepena. U svakom nivou je vezana određena količina energije. Ta
šestospratna Zgrada u osnovi ima tzv. Bazu koja se formira ili na porođaju ili tokom prvih
mjeseci života. U toku života možemo iskusiti i druge djelove naše strukture ličnosti ili ono
što je Kaler nazvao Faza. U svakom slučaju, najjači uticaj na nas imaju prva tri nivoa
Zgrade.

5
Postoji nekoliko fundamentalnih principa ovog modela:

 Ni o jednoj strukturi ne donosimo vrijednosni sud

 Ni jedna struktura nije ni bolja ni gora od druge
 Struktura je data u vidu šestospratne zgrade gdje svaki sprat predstavlja jedan tip
 Postoji 720 osnovnih kombinacija (ako uključimo i promjene faze, gotovo da ih je
beskonačno)
 Analizirajući jedan dan možemo se naći na bilo kojem ,,spratu’’(u daljem tekstu
Sprat) zavisno od okruženja
 Što je Sprat visočiji potrebno je više energije i da stignemo i da se zadržimo na
njemu. Svako zadržavanje u produženom trajanju na spratovima dalje od Baze
vodi u negativan stress.
 Za nesmetanu komunikaciju moramo biti na Spratu gdje će nas osoba najbolje čuti
i razumjeti

Baza ličnosti je određena rođenjem ili u prvih par mjeseci života i ne mijenja se, kao
ni raspored ,,spratova’’.
Sekundarne karakteristike osobe potiču od preostalih pet Tipova u strukturi ličnosti.
Što ih više koristimo naš stil komunikacije je fleksibilniji.
Promjenu Faze iskusi oko 70% populacije bar jednom u životu. Promjena Faze znači
da živimo u skladu sa narednim Spratom. Tu leži objašnjenje zašto u određenim životnim
okolnostima imamo drugačiji doživljaj stvarnosti, osjećamo se i ponašamo drugačije. Taibi
Kaler je pokazao da to što mijenjamo ili ne mijenjamo Fazu je određeno time, da li su
razvojne potrebe zadovoljene u odgovarajućem razvojnom periodu. Ako jesu, neće biti
promjene Faze, a ako nisu biće testirane ponovo kada se ukaže prilika da iskusimo
autentičnu emociju vezanu za to iskustvo. Motivacija je vezana za Fazu, jer psihološke
potrebe Faze pokreću naše odluke.
Promjena Faze je moguća pet puta u životnom vijeku osobe što iskusi oko 1%
populacije. Trajanje Faze može biti od dvije godine, pa doživotno.
Između ostalog intenzivan i dugotrajan stres može biti okidač za promjenu Faze.

6
 PSIHOLOŠKE POTREBE

Zadovoljenje psiholoških potreba je preduslov za zdrav i uspješan život. Problemi

se javljaju kada te potrebe nisu zadovoljene na pozitivan način i pojedinac, vođen
prvobitnom dječjom odlukom teži da ih zadovolji na negativan način. Taj pristup vodi
frustraciji, gubitku energije i u krajnjem slučaju demotivisanosti. Svaki tip ličnosti,
odnosno dio strukture ima svoje specifične psihološke potrebe.

Psihološke potrebe Negativno zadovoljenje potreba

Poštovanje ličnosti i senzorne

Samopodcjenjivanje, nenamjerno griješi
potrebe

Poštovanje uloženog rada i

Teže perfekcionizmu i pretjerano kontrolišu
strukturiranja vremena

Poštovanje uvjerenja i Teže perfekcionizmu i pretjerano kontrolišu,primjećuju

stavova samo greške. Nameću stavove i pridikuju

Samoća Povlačenje

Kontakt Okrivljuju druge

Uzbuđenje Izlaganje pretjeranom riziku

Tabela 2.(Colignon, 2017)

7
 STILOVI UPRAVLJANJA

Zavisno od Baze, svaka osoba ima omiljeni stil upravljanja ili daje najbolje rezultate
pod tim stilom.
Identifikovana su četiri stila:
Autokratski – Menadžer koji koristi ovaj stil upravljanja je orjentisan na cilj. Kreativnost i
ljudi nisu u njegovom fokusu. Izdaju naređenja i očekuju pravovremeno izvještavanje.
Ovaj stil upravljanja je izuzetno koristan u vanrednim situacijama i sa zaposlenima koji
očekuju detaljne instrukcije. Međutim, ovaj stil upravljanja nije podsticajan, nema saradnje
i razmjene ideja.
Demokratski – Menadžer koji upravlja Demokratskim stilom podstiče interakciju
pojedinačno i među članovima tima. Traže povratne informacije, utiske, mišljenja i vjeruju
da svaki član tima može da doprinese. On ima autoritet I donosi konačnu odluku. Ovaj
stil je koristan kada tim čine ljudi koji su samomotivisani, odlično znaju svoj posao I žele
da se razvijaju. Negativno je to što ponekad nema dovoljno smjernica za ljude sa manje
iskustva ili one kojima su smjernice potrebne.
Benevolentni – Ovaj tip menadžera je usmjeren više na ljude nego na zadatke. Po
njihovom mišljenju kvalitet odnosa među ljudima utiče na rezultat. Njihovo uvjerenje je da
zadovoljni ljudi postižu dobre rezultate i podstiču timski duh.
Laissez-faire – Menadžeri koji preferiraju ovaj stil upravljanja podstiču podređene kolege
da preuzimaju odgovornost i sami, čak štaviše ne postavljaju se kao nadređeni već
pretpostavljaju da svako pojedinačno zna šta treba da radi.
Iako svaki stil ima svoje prednosti i mane, važno je istaći da su timovi uglavnom
heterogeni i da se sposobnost upravljanja mjeri sposobnošću procjene i fleksibilnosti
menadžera da komunicira sa svakim članom tima.

8
TIPOVI LIČNOSTI, KARAKTERISTIKE I REAKCIJA NA STRES

Slika 1.

Harmonizer – Jako su saosjećajni i topli. Gaje bliske i autentične odnose, pri čemu svijet
posmatraju kroz filter emocija. Intuitivni su I imaju ponekad poteškoće da objasne
porijeklo toga. Pažljivo slušaju sagovornika.
Najbolje rade u ljubaznom i saradljivom okruženju, te preferiraju Benevolentni stil
upravljanja.
Ne vole ,,emocionalno hladna’’ okruženja I često ih smatraju neprijateljskim.
Motiviše ih bliskost I prijateljstvo.
Drajver: Ugodi drugima
Pod stresom reaguju:
I stepen – Pretjerano se adaptiraju. Nedostaje im sigurnost i odlučnost u donošenju
odluka. Gube lične granice.
II stepen – Osjećaju se kao Žrtva, prihvataju sve zadatke neselektivno što na kraju
rezultira greškama I gubljenju kredibiliteta.
Sa Harmonizerom najlakše komuniciramo kad smo istinski zainteresovani za njega kao
osobu, kada slušamo pažljivo. Potrebno mu je da ima podršku.

9
Oko 30% populacije ima Bazu Harmonizer (75% žene).
Egzistencijalno pitanje Harmonizer-a je ,,Da li sam vrijedan ljubavi?’’
Thinker – Logika mu je jača strana. Mogli bi ga okarakterisati kao odgovornog i
organizovanog. Uvijek traga za činjenicama, mjerljivim pokazateljima, informacijama koje
se mogu verifikovati prije nego donese odluku. Imaju potrebu da ostvare svoje ciljeve i
da ih prevaziđu ako je to moguće. Ne podnose improvizaciju.
Najbolje rade po sistemu Demokratskog sistema upravljanja.
Motivisani su kada je njihovo zalaganje prepoznato. Takođe, vole da bude pohvaljena
njihova sposobnost da obezbijede strukturu.
Drajver: Budi savršen
Pod stresom reaguju:
I stepen – Teže perfekcionizmu, zatrpavaju druge detaljima i informacijama.
II stepen – Pretjerano kontrolišući, prestaju da delegiraju zadatke. Postaju nepovjerljivi i
optužuju druge za nekompetentnost.
Vole komunikaciju koja je direktna i usmjerena. Ne vole generalizacije i kašnjenje. U
zajedničkom radu istaknite ono što je urađeno dobro, planirajte zajedno i dozvolite mu da
postavi jasne ciljeve.
Oko 25% populacije ima bazu Thinker (75% muškarci).
Njihovo egzistencijalno pitanje je ,, Da li sam kompetentan?’’
Persister – Savjesni, posvećeni i pronicljivi. Vole da zadatak pretvore u misiju i posvećeni
su onome u šta vjeruju. Često daju svoje mišljenje iako nepozvani. Važno im je da ostave
određeni trag i doprinos društvu. Vole komunikaciju baziranu na razmjeni mišljenja i
važno im je da budu poštovani.
Vole Demokratski stil upravljanja.
Motiviše ih kada ih drugi slušaju i poštuju njihove stavove. Vole da se istakne njihov
doprinos.
Drajver: Budi savršen za mene
Pod stresom reaguju:
I stepen: Uočavaju samo loše strane. Očekuju da drugi budu savršeni.
II stepen: Nameću svoje mišljenje, pridikuju, ne slušaju, prekidaju druge. Zauzimaju stav
,, ko nije sa mnom, protiv mene je’’.
Komunikacija će biti uspješna ako zatražimo njihovo mišljenje ili savjet i istaknemo tačke
u kojima smo saglasni.

10
Oko 10% populacije ima Bazu Thinker( 75% muškarci). Što se krećemo hijerarhijski više,
bilo u politici, vojsci, religiji, biznisu više ćemo Persister-a pronaći.
Njihovo egzistencijalno pitanje je:,,Da li zaslužujem povjerenje’’
Imaginer – Percipira svijet kroz filter mašte. Jako su introspektivni i djeluju smireno i
strpljivo. Drugi ih doživljavaju kao ,,sanjare’’. Često ih je potrebno potaknuti na akciju, jer
ne preduzimaju inicijativu. U svojoj mašti razvijaju sliku akcije, ali se ne pokreću. Vole da
rade sami i da imaju jasne instrukcije. Pod tim okolnostima postižu sjajne rezultate.
Potreban im je Autokratski stil upravljanja.
Motivišu ih jasne instrukcije i vrijeme koje mogu provesti sami sa sobom da bi na najbolji
način iskoristili svoju maštu.
Drajver: Budi jak
Pod stresom:
I stepen: Postaju pasivni, povučeni. Ulaze u projekte ali ih ne završavaju.
II stepen: Predaju se pasivnom čekanju, postaju ,,nevidljivi’’.
Oko 10% populacije ima Bazu Imaginer (60% žene).
Za dobru komunikaciju je potrebno poštovati njihov ritam, davati jasne i konkretne
instrukcije I navesti što tačno očekujete od njih. Uvažite njihovu potrebu za samoćom.
Egzistencijalno pitanje Imaginer-a je : ,,Da li sam željen?’’
Promoter – Ovaj tip percipira svijet kroz filter akcije. Najbolje uče radeći i uživaju u
izazovima. Ukoliko je nagrada dovoljno atraktivna već sun a zadatku. Lako i brzo se
adaptiraju na nove situacije. Ne vole izvještaje I duge sastanke gdje se razmjenjuju ideje
i informacije. Nemaju potrebu da stvarima koje rade daju neko značenje.
Potreban im je Autokratski stil upravljanja i sami upravljaju na taj način.
Motiviše ih izazov, i ako su u podređenoj poziciji ne treba biti pretjerano fleksibilan prema
njima.
Drajver: Budi jak za mene
Pod stresom:
I stepen: Distanciraju se od ljudi koje smatraju zavisnim. Ostavljaju svakog da se snalazi
sam za sebe. Uvjeravaju sebe da im niko nije potreban.
II stepen: Ukoliko nema dovoljno izazova ulaze u riskantne situacije po fizičko I psihičko
zdravlje kao i finansijsku sigurnost. Manipulišu drugima I pospješuju konflikt nesvjesno
tražeći uzbuđenje.
Oko 5% populacije ima Bazu Promoter (60% muškarci)

11
Ukoliko želite dobru saradnju prihvatite njihov entuzijazam i hvalisavost. Imajte
razumijevanja za otpor prema rigoroznoj organizaciji.
Rebel – Kreativan, spontan, ima potrebu za ,,razigranim’’ interakcijama. Percipiraju svijet
kroz svoje reakcije i da li im se nešto sviđa ili ne. Imaju dječiju naviku da glasno kažu ono
što drugi misle. Po svaku cijenu pokušavaju da njihova riječ bude poslednja. Vole da daju
svoj doprinos kroz ideje i rješenja, ali su manje motivisani da ih sami sprovedu u djelo.
Potreban im je tzv. Laissez Faire stil upravljanja, a i sami ga primjenjuju.
Motiviše ih razigrano i stimulativno okruženje. Vole da se igraju čak i dok rade.
Drajver: Trudi se jako
Pod stresom:
I stepen: Neprikladno delegiraju posao(ljudima koji nisu dovoljno obučeni), konfuzni su i
traže od drugih da razmišljaju za njih.
II stepen: Prebacuju krivicu i odgovornost na druge.
Oko 20% populacije ima Bazu Rebel (60% žene)
Vole neobavezan stil komunikacije, humor čak I kada su važne stvare u pitanju. Treba im
dozvoliti da budu drugačiji i ohrabriti ih da iskažu svoje ideje.
Njihovo egzistencijalno pitanje je : ,, Da li sam prihvatljiv ovakav kakav sam?’’

12
 PSIHOLOŠKI IZAZOVI

U svakom razvojnom period dijete se susreće sa prilikom da se izbori sa

psihološkim izazovima vezanim za tu fazu. Ako iz bilo kojeg razloga nije bilo moguće da
na zdrav način prevaziđe izazov, razvojni stadijum se ne kompletira uspješno. To znači
da će u odraslom dobu biti suočeno sa istim izazovima. Pošto nema odgovarajuće ,,alate’’
da se izbori sa tim velika je vjerovatnoća da će ući u stadijum stresa. Svaki dio ličnosti
ima svoj izazov koji je nastao u odgovarajućoj razvojnoj fazi.

Faza Izazov Reket Autentična

ekspresija

Harmonizer Ljutnja Tuga Ljutnja

Thinker Gubitak Frustriranost i Tuga

ljutnja

Persister Strah Pravedni bijes Strah

Imaginer Autonomija Beznačajnost Moć

Rebel Odgovornost Osvetoljubivost Žaljenje

Promoter Vezivanje Osvetoljubivost Intimnost

Tabela 3

DJELOVI LIČNOSTI I KANALI KOMUNIKACIJE

Da bi se komunikacija uspješno odvijala, moramo se naći na istoj ,,talasnoj dužini’’.

Pitanje je ko to u stvari komunicira sa kime. Znamo da svako od nas posjeduje
funkcionalna ego stanja iz kojih komuniciramo i u zavisnosti od ego stanja iz kojeg
komuniciramo zavisiće i uspješnost komunikacije. U sklopu PC modela Kaler je istakao
pet djelova ličnosti iz kojih se može razviti uspješna komunikacija, a svaki tip ličnosti
komunicira iz dijela koji je njemu najprijatniji.
Protektor – Odgovara +NR. Daje senzorna uputstva ,,diši, smiri se, pogledaj me…’’. Ton
je miran, ruke ispružene, lice odaje sigurnost i povjerenje. Poziva osobu da izađe iz stanja
uznemirenosti i frustracije i ponovo jasno razmišlja. Nije vezan konkretno ni za jedan tip
ličnosti. Ovom tipu odgovara Interventni kanal komunikacije.

13
Direktor – Odgovara +KR. Daje jasne instrukcije, pozivajući na razmišljanje i djelovanje.
Ton je miran, gestikulacije gotovo da nema. Ovom tipu odgovara Direktivni kanal
komunikacije. Pri korišćenju ovog kanala moramo biti sigurni da nas sa druge strane sluša
Odrasli. U protivnom, dolazi do prekida komunikacije.
Kompjuter – Odgovara ego stanju Odraslog. Pita, obrađuje i isporučuje informacije. Ne
pokazuje emocije, ton je neutralan, gestikulacije nema. Poziva na razmišljanje. Ovom tipu
odgovara Zahtijevajući kanal. Pošto razgovor podsjeća na dva kompjutera koji
razmjenjuju informacije, rizik je da komunikacija ne uspije sa djelovima koji komuniciraju
kroz emocije.
Komforter – Odgovara +AD. Komunicira na nivou emocija, izražava zadovoljstvo. Ton
glasa je topao, ruke ispružene, dlanovi okrenuti nagore, obično jednom rukom u kontaktu
sa drugom osobom. Izražava poštovanje drugoj osobi. Ovom tipu odgovara Ljubazni
kanal komunikacije. Većina ga smatra neprikladnim na poslu, jer podsjeća na laskanje.
Emoter – Odgovara SD. Izražava razigrani, kreativni dio ličnosti. Ton je entuzijastičan,
postura otvorena i energična. Omogućava spontanu komunikaciju. Autentična osjećanja
se izražavaju kroz ovaj dio. Odgovara mu Emotivni kanal komunikacije. Ne znači
neozbiljnost, već u svakodnevne situacije unosi humor razigranost.

Tip ličnosti Odgovarajući kanal Neprikladan kanal

Harmonizer Ljubazni Direktivni

Thinker Zahtjevni Direktivni

Persister Zahtjevni Direktivni

Imaginer Direktivni Ljubazni

Rebel Emotivni Direktivni

Promoter Direktivni Zahtjevni

Tabela 4

14
 RADNO OKRUŽENJE

Ljudi sa Bazom Harmonizer vole radno okruženje tipa open space, sve dok je
atmosfera prijatna. Vole da komuniciraju pogledom ili osmjehom, jer to upućuje na
bliskost. Ostvariće kontakt sa svakim u blizini, makar na kratko.
Thinker i Persister Baza vole da rade sami ili sa još jednom osobom. Važna im je
efikasnost i posvećenost tako da ukoliko uspješno obavljanje posla zahtijeva timski rad
prilagodiće se. Komuniciraju samo sa onima koji ih na neki način zainteresuju.
Imaginer voli da se osami i da uz jasne instrukcije radi bez ometanja i pritiska.
Kontaktiraju sa drugima najčešće kad im se neko obrati.
Ljudi sa Bazom Promoter i Rebel vole da rade sa ljudima, pogotovo ako su uključeni
u više grupa, pa mogu nesmetano da se kreću od jedne do druge. Rebel Baza će
komunicirati sa onima koji im se sviđaji, dok Promoter voli široki auditorijum.

ZAKLJUČAK

Iako autor tvrdi da je PC model izašao iz okvira Transakcione Analize, očigledno

je da je postavljen na osnovnim principima Transakcione Analize.
Model je izuzetno koristan u poslovnoj primjeni, porodici, školstvu itd. Važno je
napomenuti da ovaj model ističe autentičnost i da svako pojednostavljivanje i svođenje
na šablon oduzima od svrsishodnosti.
Bez obzira na činjenicu da svi imamo sve ,,spratove’’ svako od nas će ih iskazivati
na osoben način. Postoje jedinstvene sekvence koje ukazuju na naše primarne Drajvere
i Bazu i baš to omogućava terapeutima i savjetnicima da nađu najlakši put do klijenta.
Svaka osoba ima svoju ,,zgradu’’ sa šest ,,spratova’’ koji su nam dostupni, samo
što na nekima rijetko boravimo. Ovaj model omogućava da naučimo da koristimo sve
resurse koje već imamo i na taj način poboljšamo kvalitet života.

15
LITERATURA

Lefeuvre, J. (2017). Discover the Process Communication Model. Xlibris, Bloomington

Collignon, G. & Legrand, P. (2016). Understand to be understood. Xlibris, Bloomington
Collignon, G. (2017). The Art of Adaptive Communication: Build Positive Personal
Connections with Anyone. Xlibris, Bloomington
Džoins, V. & Stjuart, I. (2015). Tipovi ličnosti: Razumevanje ličnosti u psihoterapiji i
savetovanju. Psihopolis Institut, Novi Sad.
Stjuart, I. & Džoins, V. (2011). Savremena Transakciona Analiza. Psihopolis Institut, Novi
Sad.
Joines, V. S. (2011). Personality Adaptations Further Clarified, Transactional Analysis
Journal, 41, 92-96.
Kahler, T. & Capers, H. (1974). The miniscript. Transactional Analysis Journal, 4 (1),26-
42
Kahler, T (1975) Drivers: The Key to the Process of Scripts Transactional Analysis
Journal 5 (3), 280-284.
Kahler, T. (2008). The Process Therapy Model: The Six Personality Types with
Adaptations, Taibi Kahler Associates, Inc., Little Rock
Ware, P. (1983). Personality adaptations: Doors to therapy. Transactional Analysis
Journal, 13, 11-19.
Hay, J. (2013). Drivers – and Working Styles - an Essay. Dostupno na:
https://juliehay.org/wp-content/uploads/2020/01/drivers__working_stlyes_-
_an_essay.pdf Preuzeto 5.11.2021.
https://www.processcommunication.com

16