SUSTAVI UPRAVLJANJA ZDRAVSTVENIM PODACIMA

Informacijska revolucija u medicini

Koli ina medicinskog znanja posljednjih je 10-tak godina dostigla sveukupnu koli inu medicinskog znanja do tada...

Novo razdoblje u medicini...

Medicina temeljena na dokazu (evidence based medicine)
klini ar donosi odluke prolaze i procesom pretraivanja medicinske literature, ocjenjivanja kvalitete dostupnih informacija te koritenja empirijskih saznanja o primjeni u svakodnevnoj klini koj praksi

Javnost ima pristup medicinskim podacima

pacijenti preuzimaju i razmjenjuju vrlo sofisticirane medicinske podatke, komuniciraju, procjenjuju ...

Nesigurnost (medicinskih) informacija

Hi-tech dijagnostika, sofisticirani ra unalni modeli za donoenje dijagnoza, istraeni i dokazani modeli na ina lije enja, generiranje pouzdanih prognoza...
Eliminacija nesigurnosti?

Nove medicinske spoznaje....

Publikacije - niz sofisticiranih pristupa rjeavanju medicinskih problema: multicentarske studije meta-analize analize odlu ivanja Markovljevi modeli, Cox regresije, ....

Nove medicinske spoznaje....

za mnoge je lije nike i ostale sudionike u sustavu zdravstva postalo gotovo nemogu e razumjeti sve aspekte jednog medicinskog istraivanja (biokemijske, klini ke, statisti ke...)

Izlaz????

... stalno u enje (life long learning)

...stalna prisutnost kriti kog miljenja

Malo savjeta...
Ne zabrinjavajte s oko toga koliko malo znate, nego nastojite uo iti KOLIKO znate i gdje su GRANICE vaih saznanja ivimo u dobu u kojem se SVI osje aju inferiorni u susretu s najnovijim metodologijama nije mogu e biti ekspert u svemu; ALI - dobri korisnici rezultata istraivanja su oni koji znaju prevesti ono to su prou ili u dobru praksu. Kada neto ne razumijete, potraite pomo ; nemojte govoriti ja to ne razumijem, ja to ne mogu, ja to nisam io/u ila. Vano je imati elju za znanjem. U inite napor da u ite; to vie itate i prou avate to ete imati vie pitanja, a time ete vie i nau iti. Odustajanje vodi vas u neznanje. Koristite zdrav razum i kriti ko razmiljanje pri itanju i enju

Kvantifikacija u znanosti
Omjer broja jednadbi prema broju rije i smanjuje se kako se sputamo po stablu, pribliavaju i se nuli za vrlo primjenjene znanosti kao to su medicina ili sociologija. Nasuprot tomu, na vrhu stabla su stroge matemati ke teorije, pa su ak i fizi ari u problemima shva anja koncepata koje donosi matematika...
Tegmark & Wheeler , Scientific American 2001
kvantifikacija
Matematika Fizika Kemija Biologija Medicina Humanisti ke znanosti

Kvantitativna vs. kvalitativna istraivanja u medicini...

u velikom broju podru ja postoji potreba za kvantitativnim istraivanjima itavo

podru je molekularne medicine - npr. traenje genskih markera vezanih uz razvoj karcinoma, istraivanja utjecaja pojedine vrste terapije na specifi an medicinski problem, itd...)

Kvantitativna vs. kvalitativna istraivanja u medicini...

neka su medicinska istraivanja i dalje nuno kvalitativna, posebice u podru ju javnog zdravstva (primjerice, istraivanje koje
ima za cilj produbiti shva anja kako roditelji teko oboljele djece ive s tim problemom, saznanja o kvaliteti ivota bolesnika s kroni nim bolestima, itd.).

Informatika...
meta-podru je znanosti; koristi koncepte i alate mnogih disciplina, uklju uju i statistiku i biostatistiku, design istraivanja, ra unalno programiranje, upravljanje bazama podataka i matemati ko modeliranje. Informati ki alati koriste se za generiranje, organiziranje i stavljenje na raspolaganje izuzetno velike koli ine podataka.

The illiterate of the 21st century will not be those who cannot read and write, but those who cannot learn, unlearn, and relearn.
Alvin Toffler

Informacijske vjetine

Komunikacija Strukturiranje Propitivanje Traenje Odlu ivanje

Komunikacija

Dostupnost informacije - svaka je odluka obikovana je temeljem dostupnih informacija Npr. za lije nika informacije su dostupne iz izvora: bolesnik, bolesni ki karton, klini ki mjerni ure aji, kolege, literatura

Komunikacija

Komunikacijski informacije

kanal

medij

za

isporuku

Informacije se mogu isporu iti na razli ite na ine; razgovorom, pismom, e-mailom, glasovnom porukom, elektronskim ili papirnatim oblikom medicinskog zapisa,itd.

Komunikacija
Struktura poruke odlu uje kako e se poruka razumjeti
Zna enje u kojem je poruka kreirana ne mora biti identi na zna enju koje e razumjeti primatelj poruke

Komunikacija
Izobli enje poruke - poruka koja je odaslana ne mora biti istovjetna sa primljenom porukom um u komunikacijskom kanalu, malen kapacitet komunikacijskog kanala poiljatelj i primatelj poruke nemaju uvijek istu bazu znanja

Komunikacija
Grice-ove maksime dobre komunikacije Maksima kvantitete: Poru uj samo ono to je neophodno. Budi dovoljno informativan za potrebe danog problem. Ne pruaj vie informacija nego to je potrebno. Maksima kvalitete: Poruka treba biti istinita. Ne poru uj ono to misli da moe biti neto no. Ne poru uj ono za to nema odgovaraju e dokaze.

Komunikacija
Grice-ove maksime dobre komunikacije Maksima relevantnosti: Poru uj samo ono to je vano za kontekst danog problema. Maksima dobrog ponaanja: Izbjegavaj dvosmislena objanjenja. Izbjegavaj nejasna objanjenja. Budi kratak. Budi sistemati an.

Strukturiranje podataka

Podatkovno-orijentirana struktura Zadatak-orijentirana struktura Predloak-orijentirana struktura

Propitivanje
Znanje poboljava kvalitetu zdravstvene usluge evidence based medicine Klein i sur. (1994) - bolnice bi mogle utedjeti do 70% trokova lije enja bolesnika sa kompliciranim tijekom bolesti , kada bi lije nici redovito pratili znanstvenu klini ku literaturu, trae i rezultate novih istraivanja o najboljim na inima lije enja

Traenje

Uspjeno traganje za znanjem zahtijeva dobro strukturirana pitanja koja postavlja dobro informirani traitelj informacije

Traenje

Definirati zadatak traenja

Identificirati dostupne resurse

Odabrati odgovaraju i izvor informacija i komunikacijski kanal

Formulirati pitanje i strategiju pretraivanja

Prenijeti pitanje

Evaluirati odgovor

Rafinirati pitanje i strategiju

Odlu ivanje
Prikupljanje podataka Definicija problema i cilja

Potraga za odgovorom

Rezoniranje za stvaranje liste hipoteza Postavljanje pitanja da

Rupe u znanju ? ne

Odabir hipoteze i odluka o akciji

Internet pretraivanje....
- Odlu iti to elimo s materijalom kojeg prikupljamo koja je temeljna svrha naeg pretraivanja? - Strukturirati strategiju pretraivanja kojom emo pristupati materijalima koji najbolje odgovaraju potrebama koje smo identificirali pod 1.
Odlu iti koje vrste web mjesta (site-ova) e dati relevantne informacije za na problem: meta-izvori (kao npr. MedScape, koji daje visoko procesirane i sintetizirane informacije), on-line knjinice, info-grupe, baze podataka, edukacijske izvore, baze podataka klini kih pokusa, itd. Odrediti hijerarhiju vanosti za vrstu dostupnih materijala

Internet pretraivanje....
3. Uo iti relativne vrijednosti formalnih nasuprot neformalnih informacijskih sustava i ocijeniti svaki od njih prema odgovaraju im standardima.
Formalni informacijski sustavi - podaci su procesirani ili kontekstualizirani prema odre enom modelu (npr. znanstvena istraivanja imaju formalni informacijski sustav prema kojem se potuje standard znanstvene strogosti). Neformalni informacijski sustavi - nisu podloni odre enom modelu interpretacije i nisu odgovorni nikakvim izvana nametnutim standardima (primjerice, diskusijske grupe).

Internet pretraivanje....
Ocjena formalnog informacijskog sustava ostvaruje se na isti na in kao i ocjena fizi ki dostupnih formalnih informacijskih sustava Ocjena neformalnih informacijskih sustava nije tako jednostavna; ponekad web izvori koji su u sutini neformalni zapravo se ine formalnima
Pri ocjeni vrijednosti neformalnog informacijskog sustava dobro je voditi ra una o sljede em:
Koje su mogu nosti da je pretraga rezultirala izoliranjem speciofi ne skupine rezultata? Kolika je vjerodostojnost izvora? Kakva je pouzdanost izvora informacija?

ARHITEKTURA SUSTAVA MEDICINSKIH PODATAKA

ARHITEKTURA SUSTAVA MEDICINSKIH PODATAKA Struktura podataka Standardi u oblikovanju medicinskih podataka Zato standardi?
Dijeljenje podataka me u razli itim korisnicima Razmjena podataka me u korisnicima Razmjena podataka me u aplikacijama

Standardi u upotrebi danas

SOAP (simple object access protocol) X3D (extensible 3D) HL7 (Health Level 7)
trebao bi u budu nosti osigurati i omogu avati povezivanje svih medicinskih podataka u jedinstveni sustav (dijagnostika, administracija, itd)

ORGANIZACIJA PODATAKA

2 tipa organiziranja:
Datoteka - skup slogova istog tipa Baza podataka najvii stupanj organizacije podataka, omogu uje organiziranu pohranu uz povezanost razli itih podataka

ORGANIZACIJA PODATAKA

Modeli baze podataka:

mreni hijerarhijski relacijski

MODELI BAZE PODATAKA

MRENI MODEL - koncept:

tip veze tip sloga Struktura: mrea

BOLNICA ODJEL SLUBENIK LIJE NIK LIJE NIK PACIJENT PACIJENT DIJAGNOZA BOLNICA LABORATORIJ LABORATORIJ TEST

ifra bolnice, naziv, adresa, telefon,broj kreveta ifra odjljenja,naziv,broj kreveta ifra slubenika, ime, prezime, zanimanje, stru na sprema, pla a ifra lije nika, ime, prezime, specijalnost ifra lije nika, ifra pacijenta Registracija, krevet, ime, prezime, adresa, datum ro enja, spol, broj osiguranja ifra dijagnoze, tip dijagnoze, komplikacije, posebna upozorenja ifra bolnice, ifra laboratorija ifra laboratorija, naziv, adresa, telefon ifra testa, tip, datum, broj uputnice, status

Dijagram strukture podataka

MODELI BAZE PODATAKA

HIJERARHIJSKI MODEL koncept
tip veze tip sloga Struktura: stablo

Hijerarhijski model je vrlo sli an mrenom konceptu, razlikuje se samo u grafi kom prikazu mrea / stablo

MODELI BAZE PODATAKA

RELACIJSKI MODEL - Koncept:
oblik tablice (redak slog, stupac podaci iz slogova druge tablice)
MAT. BROJ 1901 0703 PREZIME KRALJ KNEZ DOB 76 20 SPOL M IFRA DIJAG. OO3 007 IFRA LIJE NIKA 01010 01010 IFRA PRETRAGE 2OO3O 20012 NALAZ ... ...

...

...

...

...

...

...

...

STANDARDI
Za potrebe vizualizacije podataka preko Interneta definirani su standardi: 1. DICOM (digital imaging and communications in medicine) standard 2. X3D (extensible 3D) standard 3. OBJ zapis 4. SOAP (simple object access) protokol

1.DICOM standard

Digital Imaging and Communications in Medicine Definira skupove informacija vane za stvaranje i razmjenu slika

1.DICOM standard
Mogu nosti:
komunikacija na razini mree off-line manipulacija datotekama dogovor o razini komunikacije razli ite razine komunikacije pohranjivanje podataka za prezentaciju (slike, kardiogrami, izvjetaji i sl.) jedinstvenost informacija

DICOM zapis
Zapis u DICOM- u sadri polja:
Tag VR VL VF

Zapis u DICOM-u moe biti:

eksplicitni implicitni

Eksplicitna datoteka

Implicitna datoteka

2. X3D standard

Omogu uje komunikaciju 3D podacima u realnom vremenu izme u lokalnih i mrenih aplikacija

2. X3D standard
Podrava: 3D grafiku 2D grafiku CAD (Computer aided design) podaci Animaciju

2. X3D standard
Zvuk i video Interakciju Navigaciju Korisni ku definiciju objekata Upravljivost Mrena komunikacija Simulaciju fizike

Prikaz X3D pregledniku

Prikaz u X3D pregledniku

3. OBJ zapis
Zapis u obliku datoteka, a omogu uje prijenos geometrijskih podataka Moe biti u:
ASCII sustavu Binarnom sustavu

Prikaz u OBJ pregledniku

4. SOAP protokol
Tekstualni protokol za razmjenu strukturiranih podataka Zasniva se na XML (Extensible Markup Language) tehnologiji Omogu uje razmjenu strukturiranih podataka i izradu internet servisa Obiljeja:
Jednostavnost Proirivost

markup language = jezik kojim se opisuju svojstva teksta struktura i na in oblikovanja;

HTML = Hyper text markup language
XML = extensible markup language

PACS SUSTAV ZA VIZUALIZACIJU

Trans formacija

Primanje Primanje podataka podataka

Pohrana Pohrana podataka podataka u u datoteke datoteke

3D 3D vizualizacija vizualizacija

Princip proto ne arhitekture PACS = Picture Archiving and Communications System

ULOGA PACS sustava

dobavljanje slike proslje ivanje na daljnju obradu stvaranje 3D modela

ZAHTJEVI SUSTAVA ZA VIZUALIZACIJU

Neophodne karakteristike:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Sigurnost Prijenos velike koli ine podataka Optimizacija prijenosa podataka Upravljivost postupkom vizualizacije Jednostavna nadogradnja sustava Jednostavno korisni ko su elje Klijentska strana sustava Serverska strana sustava

1. SIGURNOST
cilj: sigurnost kanala za komunikaciju mogu nosti:
Internet Intranet VPN (virtual private network)

(2005.)

2. PRIJENOS VELIKE KOLI INE PODATAKA cilj: mogu nost prijenosa najve ih datoteka (3D objekti) nedostatak: ograni en volumni prostor (256x256x256 Mb)

3. OPTIMIZACIJA PRIJENOSA PODATAKA

cilj:
pravilno saeti i prenijeti podatke, to bre

rjeenje: - SOAP (Simple Object Access Protocol)

4. UPRAVLJIVOST POSTUPKOM VIZUALIZACIJE Upravljivost: mogu nost kontrole nad svim

dijelovima sustava i mogu nost izdvajanja pojedinih karakteristika iz modela

Omogu uje:
istraivanje samog sustava utvr ivanje parametra za prikaz podataka sistematizaciju podataka prema zahtjevima

5. JEDNOSTAVNA NADOGRADNJA SUSTAVA

cilj: iskoritavanje svih postoje ih komponenta sustava u svrhu dodavanja novih funkcija prednosti: brza i jednostavna ugradnja novih funkcija uz zadravanje postoje ih

6. JEDNOSTAVNO KORISNI KO SU ELJE Pristupa nost prosje nom korisniku

7. KLIJENTSKA STRANA SUSTAVA

Ra unalo sa strane korisnika (lije nik):

Brza veza Dobra opremljenost za grafi ki prikaz Internet preglednik (X3D) OBJ format

8. SERVERSKA STRANA SUSTAVA

Obavlja proces vizualizacije i komprimiranja podataka Server mora imati:

Mogu nost priklju enja na postoje e sustave (npr.DICOM i/ili HL7)
VMI (visualization of medical data on internet) VMI pu (processing unit)

koji komuniciraju preko SOAP protokola

RIS i PACS
RIS - Radiology Information System ili radioloki informacijski sustav je ra unalni sustav koji slui za prijem pacijenata, evidentiranje pacijenata, zakazivanje pretraga, pohranjivanje gotovih nalaza i administrativno vo enje radiolokog odjela sustav povezuje administrativna mjesta za prijem pacijenata, radioloka radilita (snimaone, UZ, CT, MR ...) i mjesta za analizu dijagnosti kih slika i prijepis nalaza

 PACS - Picture Archival and Communication

System je naziv koji se koristi za sustave za komunikaciju i arhiviranje slika obuhva a:
funkcionalnosti unosa slika u digitalnom formatu pohranu i arhiviranje digitalnih slikovnih podataka dohvat iz arhive i prikaz slika na ra unalskim monitorima gdje je mogu a analiza slika te mogu nost prijenosa digitalnih slika

 zahtijeva brzu mrenu vezu izme u radiolokih ure aja i adekvatnih radnih stanica za dodatnu obradu slika te izme u sredinjeg mjesta pohrane slika i ra unalnih ekrana krajnjih korisnika klini ara oni moraju biti integrirani u bolni ki informacijski sustav (BIS), a kona ni cilj trebao bi biti elektroni ki karton pacijenta, tj. bolnica bez papira.

 iako RIS i PACS uvelike olakavaju rad na odjelu, mora se napomenuti da u ovom trenutku postoji dodatno, prije svega administrativno, optere enje za lije nike demografski podatci o pacijentima upisuju se dva, pa ak i tri puta!

 pogreke prilikom upisa su svakodnevne i esto oteavaju odravanje i pretragu baze podataka spomenuto je i ru no prebacivanje slika s digitalnog dijaskopskog ure aja.

IT (Information Technology) - digitalna radiologija?

digitalni ili digitalizirani modaliteti koji podravaju standard DICOM + RIS/PACS/HIS(BIS) informati ki sustavi + digitalni na in rada radiologije (prikupljanje i prikaz radioloke slike)

Pristup projektiranju sustava radiologije

krenuti od radnih procesa na radiologiji (workflow), a ne od programskih modula ili opreme: IT u slubi radiologije, a ne obratno primjena me unarodnih standarda (DICOM, HL7, IHE, ...) rjeenje (potivanje zakona i propisa, izvje a ZZO i druga statistika, hrvatski ili lokalni jezik kroz itavo rjeenje od korisni kog su elja i sustava pomo i do zaglavlja na slikama na laser filmu) radioloki sustav u kontekstu bolnice i zdravstvenog sustava

Prednosti digitalne radiologije

za pacijenta (smanjenje zra enja, pove anje kvalitete pregleda, percepcija medicinske usluge itd.) za radiologa (poboljana mogu nost analize i interpretacije digitalnih slika, poboljana kvaliteta i konzistencija prikaza, jednostavan dohvat slika sa prolih pregleda itd.)

Prednosti digitalne radiologije

za inenjera (rad bez tetnih kemikalija, bez razvijanja filmova, vie vremena za kvalitetno obavljanje posla, npr. pozicioniranje pacijenta itd.) za investitora (smanjenje trokova, mogu e obraditi vie pacijenata dnevno, uskla enost sa Zakonom o lije nitvu i obvezom arhiviranja, pra enje trokova, racionalizacija kadrova uz primjenu teleradiologije itd.) razne prednosti (ekoloki rad, nema papira itd.)

Workflow: tijek uputnice kroz radiologiju (primjer tipi nog scenarija)

Prijava korisnika u sustav

Prijem pacijenta

U ovom trenutku je iRIS generirao stavku DICOM Modality Worklist dostupnu modalitetu na kojem e biti izvreno snimanje

Snimanje

Inenjer vidi radnu listu pacijenata sa uputnicama koji ekaju snimanje

Snimanje

Inenjer vidi vrstu snimanja sa uputnice koji koje je potrebno napraviti

Snimanje

Inenjer unosi trokove i djelatni tim ili potvr uje predloeno za pretragu koji koju je napravio

Snimanje

Inenjer po potrebi dodaje dijagnostku i pretragu kao dopunu snimanja po naputku radiologa

Snimanje

Inenjer ima priru nik on line sa upustvima za koritenje aplikacije

Snimanje

Inenjer je nakon snimanja na modalitetu poslao slike u DICOM arhivu (DICOM STORE). Slike su istog trenutka dostupne radiologu.

Nalaz

Radiolog vidi radnu listu pacijenata sa uputnicama i slikama koji ekaju nalaz

Nalaz

Radiolog iz RIS dijela aplikacije odabire seriju sa slikama koji ekaju nalaz

Nalaz

Radiolog 2D seriju sa slikama analizira uz pomo 2D pribora

Nalaz

Radiolog 2D seriju sa slikama analizira uz pomo 2D pribora, nalaz upisuje ili diktira u elektronski zapis

Nalaz

Radiolog 2D/3D seriju sa slikama analizira uz pomo 2D pribora, kao i 3D pribora u jednom korisni kom su elju

Nalaz

Radiolog ima priru nik on line sa upustvima za koritenje aplikacije

Nalaz
Funkcije ugra enog 2D DICOM preglednika
Osim 2D, sustav je integriran sa postoje im naprednim 3D DICOM preglednicima iz kojih je omogu en: DICOM PRINT na papir color DICOM PRINT na papir integracija slika sa 3D preglednika uz nalaz i ispis istih na papir

Ispis slika i nalaza na papir

Ispis slika na film

Zapis na CD/DVD

Evidencija/analiza

Evidencija/analiza

Radne stanice na radiologiji

Prijem/administracija

Radna stanica koja se koristi u poslovnim funkcijama odjela radiologije kao to su: - planiranje usluga i predbiljeba - prijem pacijenata - tipkanje izdiktiranih nalaza - razni administrativni poslovi kao izrada izvje a za HZZO ili druga osiguranja - rad sa skladitem materijala - kadrovska evidencija itd.

Radne stanice na radiologiji

Inenjer

Radne stanice na radiologiji

Radiolog 2D

Radne stanice na radiologiji

Radiolog 2D/3D/4D

Radne stanice na radiologiji i/ili drugim odjelima

Radna stanica specijaliste

Teleradioloke radne stanice

2D ili 3D WEB preglednici

Primjeri mogu ih scenarija digitalizacije

iRIS mora podrati izdvojene potrebe radiologije kao to je implementacija digitalne arhive za pojedina ne modalitete, ali se preporu a cjelovito rjeenje za digitalizaciju itavog odjela U nastavku elimo prikazati sljede e primjere digitalizacije: Digitalizacija rada odjela radiologije sa DICOM modalitetima Digitalizacija rada odjela radiologije sa analognim modalitetima Digitalizacija rada odjela radiologije (analogni i DICOM modaliteti) Digitalna arhiva slika za DICOM modalitet Digitalna arhiva slika za analogni i/ili non-DICOM modalitet

Digitalizacija rada odjela radiologije

iRIS: - povezuje sve modalitete, analogne i digitalne, u jednu jedinstvenu digitalnu cjelinu - pokriva sve radne procese radiologije (od planiranja pregleda i predbiljebe do prijema pacijenta, snimanja, arhiviranja slika, pisanja nalaza i obrade trokova)

Telemedicina

Telemedicina?
medicina na daljinu na in realizacije medicinske djelatnosti sustav koji podupire zdravstvenu zatitu sustav koji pomae u edukaciji

Telemedicina...

...obuhva a sve zdravstvene, edukacijske, informacijske, administrativne usluge koje se mogu ponuditi na nekoj udaljenosti upotrebom telekomunikacija

Telemedicina
Telemedicina koristi ra unarske i komunikacijske tehnologije za pruanje i podrku zdravstvene zatite kad su sudionici udaljeni

Obuhva a sve zdravstvene, edukacijske, informacijske i administrativne usluge koje se mogu ponuditi na nekoj udaljenosti upotrebom telekomunikacija

 Telemedicina omogu uje konzilijarnu specijalisti ku dijagnostiku uz mala ulaganja (uklju uje se vie specijalista, usluga brza, smanjeni trokovi transporta)

 Telemedicina u primarnoj zdravstvenoj zatiti - pomo lije nicima op e prakse u izoliranim podru jima (ruralni krajevi, otoci,...) komunikacija i konzultacije s ostalim lije nicima op e prakse i specijalistima u ve im medicinskim centrima

Modaliteti
Istovremeno razli ite lokacije
Upotreba video konferencijskih sustava

Razli ito vrijeme razli ite lokacije

razmjena podataka na daljinu koritenjem ICT (konzilijarna medicina, dijagnosti ka radiologija,...)

Primjena telemedicine
Telemedicina se moe koristiti za:
akutnu zdravstvenu njegu bolesnika post-akutnu zdravstvenu njega (oporavak, kroni ne bolesti)

Primjene:
klini ke primjene (naj e e: radiologija, kardiologija, ortopedija, dermatologija, psihijatrija) ne-klini ke primjene (demonstracije za zdravstveno osoblje, administrativni sastanci, kontinuirana edukacija za lije nike)

Ciljevi telemedicine

dostupnost zdravstvene zatite ograni avanje rasta trokova odravanje kvalitete lije enja

Telemedicinski sustav mora osigurati:

Tajnost Privatnost Informiranost o vlastitom zdravstvenom stanju Pristup inf.o preventivnim programima i ve u medicinsku sigurnost

Evaluacija telemedicinskih sustava (USA)

Klini ki ishod
da li primjena telemedicinskog sustava rezultira prihvatljivim klini kim ishodima ?

Tehni ka prihvatljivost:
da li je sustav udovoljava tehni kim zahtjevima sigurnosti i da li je okrenut korisniku?

Integriranost:
da li je telemedicinski sustav integriran u postoje e zdravstvene informacijske sustave ?

Evaluacija telemedicinskih sustava (USA)

Cost-benefit analiza:
kolika je cijena sustava u svakodnevnom radu? da li je sustav isplativ ?

Prihva anje od strane pacijenta/lije nika:

da li je sustav prihva en u svakodnevnoj praksi ?

Pristup:
da li telemedicinski sustav olakava pristup zdravstvenoj zatiti ?

Tehni ke mogu nosti

dijagnosti ki ure aji daju 2-D ili 3-D slike ili video zapise u digitalnom ili analognom obliku (CT, MR, SPECT, PET, CR, RTG, UZ, ...) ali i posjeduju standarde/sustave za pohranu, prijenos i vizualizaciju digitalnih slika u medicini (DICOM, PACS) Videokonferencijski kontakt Razmjena podataka mreom

Telemedicina u Hrvatskoj
Drutvo za telemedicinu HLZ ( 2000.god) Odbor za telemedicinu pri AMZH (1998.god) Znanstveni skupovi nekoliko zna ajnih projekata od 1990-tih godina ...
Povezanost neurolokih klinika (MZSS) Telepatologija (MZSS) Telemedicina u elektrostimulaciji srca (CARNet) Oto ka telemedicina (Akademija medicinskih znanosti) Telemedicina na otocima, priobalju, moru i kontinentalnom dijelu Hrvatske (CARNet)

Povezanost neurolokih klinika

U jedninstvenu mreu povezana 33 CT ure aja, ure aja za digitalnu supstrakcijsku angiografiju i MRI na ukupno 27 lokacija u 18 regionalnih i upanijskih bolnica sa referentnim centrom u Klinici za neurorkirurgiju Klini koga bolni kog centra Zagreb U sustav je uklju eno i 10 neurokirurkih ustanova koje djeluju u 7 naih medicinskih sredita (Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka, Pula, Split i Zadar) to omogu uje i brzu razmjenu informacija me u neurokirurzima Dodatno, omogu ava se primjerena raspodjela bolesnika koji se prema stupnju hitnosti i mogu nostima mogu lije iti i u najblioj neurokirurkoj ustanovi

MOTIVACIJA

CarNETov projekt elektrostimulator

Elektrostimulator srca ima sloene dijagnosti ke i telemetrijske funkcije koje se ostvaruju uz pomo vanjskog programatora - memorija elektrostimulatora omogu uje pra enje aritmija i podeavanje rada elektrostimulatora kao i evaluaciju terapije lijekovima. Zbog obavljanja kontrole bolesnici svakih est mjeseci putuju u centar za elektrostimulaciju i provode po nekoliko sati da bi se kontrola izvrila za svega dvadesetak minuta. Neki kvarovi sustava za stimulaciju i poreme aji stimulacije nastaju tako naglo da ih nije mogu e detektirati redovitom kontrolom. Za potpunu sigurnost bolesnika potrebno je stoga razviti pouzdanu metodu kontrole na daljinu.

Razvijen je programator elektrostimulatora koji moe odaslati EKG putem CARNet mree. U centru za elektrostimulaciju je radna stanica (klijent) povezana putem CARNet mree, a na kojoj se prati EKG bolesnika u realnom vremenu i grafi ko su elje programatora elektrostimulatora. Stru njak za elektrostimulaciju moe iz centra izvriti kompletnu kontrolu bolesnika. programator je spojen pomo u posebno razvijenog su elja sa radnom stanicom. Grafi ko su elje programatora i prikaz EKG-a u realnom vremenu razvijeni su za udaljenu radnu stanicu.

Virtualna poliklinika
Specijalisti ko-konzilijarna zdravstvena zatita Telemedicinska dijagnostika

Ciljevi virtualne poliklinike

evaluacija telemedicinske konzultacije organizacija specijalisti ko-konzilijarne slube uteda novca 2000. godine na otoku Cresu pokrenut je projekt ustanovljenja virtualne poliklinike

-Telemedicinske stanice; Telematski povezuju s pripadaju im bolni kim centrom -Opremanje takvih stanica; Ekonomski isplativo, oprema i programi jednostavni za rukovanje lokalnom medicinskom osoblju kao i sezonskim lije nicima

Ove stanice moraju omogu iti zdravstvenim djelatnicima; BRZU,PRECIZNU,JEFTINU SPEC. konzilijarnu obradu, adekvatnu terapiju

OPREMA
Osobno ra unalo Priklju ak na internet Kvalitetan pisa ISDN linija Digitalne kamere visoke rezolucije Pharos i Issa aRHIVIRANJE, OBRADA, PRIJENOS

PRINCIP RADA VIRTUALNE POLIKLINIKE

1. UNOENJE PODATAKA U E-KARTON BOLESNIKA U ISSA PROGRAMU(sastoji se od nekoliko tekstualnih sekcija u kojima se mogu poslati osobni podatci o bolesniku, anamnesti ki podatci, laboratorijski nalazi, klini ki pregled) U dijelu E-kartona za digitalne slike alju ultrazvu ne preglede, skenirane RTG, CT, EKG, EEG, te snimke digitalnom kamerom kod dermatolokih oboljenja E-karton se alje izabranom konzijijarnom specijalisti Pharos programom

2. 3.

Elektronski bolesni ki karton

Tehni ka podrka

https://telemed.hinet.hr
Krk

specijalisti

otoci
Susak

Malinska

Klinika za Ginekologiju i porodnitvo Op e bolnice Sveti Duh

OB Sveti Duh
1 12 13

specijalisti
Access
ser ver 22

servers PSTN Veli Loinj Network

Klinika za neurokirurgiju, KBC Rebro

Vis

Mljet Komia

Issa Issa Pharos Client Pharos

Issa Server Issa Web Server Internet Pharos Server

HThinet site

KB Rebro
14 15 16

specijalisti Ostali...
17 18 19

Bol olta

Encrypted email (optional)

Kritptirani email

REZULTATI RADA
Za trajanja projekta u injeno je 450 telekonzultacija U prvih deset mjeseci u injeno je 278 telekonzultacija za 80 bolesnika Za manje od 1.god utedjeli su sredstva uloena u opremu

TELEMEDICINSKE STANICE NA DALMATINSKIM OTOCIMA

Projekt Smart ECG

= rjeenje za mobilno pra enje i analizu rada srca te pruanje pomo i pacijentu kod sr anih problema Projekt studenata Varadinskog Fakulteta organizacije i informatike 2006. god. Pobijedio na Microsoft Imagine Cup (Indija)

Elementi Smart ECG sustava

postoje i EKG ure aji mobilni ure aj i ru no ra unalo bei na tehnologija GPS sustav

Na elo rada
Mobilni EKG ure aj Aplikacija na mobilnom ure aju pacijenta
( mobitel ili PDA )

Mobilni ure aj ( mobitel ili PDA )

Bolnica

Aplikacija na serveru bolnice (lije nik)

Prikazuje i filtrira EKG signal Analizira rad srca ALJE ALARM U SLU AJU SR ANIH NEPRAVILNOSTI POHRANJUJE ZAPIS O RADU SRCA BILJEI VREMENSKI ODSJE AK U KOJEM SE DOGODILA NEPRAVILNOST RADA SRCA KAO KRITI NI SEGMENT, POHRANJUJE GA NA MOBITELU I ALJE (KRIPTIRANO) U CENTRALNU BAZU PODATAKA PRIMA I PRIKAZUJE CIJELI KRITI NI SEGMENT

Na elo rada
Mobilni EKG ure aj Aplikacija na serveru bolnice (lije nik) Mobilni ure aj ( mobitel ili PDA ) Bolnica

PRIKAZ CIJELOG KRITI NOG SEGMENTA