Professional Documents
Culture Documents
Treba li im
vjerovati?
index.hr/vijesti/clanak/ankete-predvidjaju-pobjedu-hdza-treba-li-im-vjerovati/2554971.aspx
AKO JE SUDITI po anketi koju je objavio HRT u sklopu istraživanja HRejting, koje je
izradila agencija Promocija Plus, HDZ će biti uvjerljivi pobjednik izbora.
Istraživanje je provedeno u deset izbornih jedinica, bez 11., u kojoj glasa dijaspora, i 12.,
u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika. Prema anketi, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-
ova koalicija Rijeke pravde 44 mandata, Domovinski pokret i partneri - 14 mandata, Most
i partneri 9 mandata, Možemo 9 mandata, IDS - 2 mandata, Fokus i Republika 1 mandat
te Nezavisna lista Matije Posavca 1 mandat.
1/8
Uzorak je bio 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3.9
posto. Sami autori ankete naglasili su da je preračunavanje glasova u mandate
najnezahvalniji i najriskantniji dio njihove ankete.
2/8
bude premijer i bio je na prvom mjestu.
Treba li toj ili bilo kojoj drugoj anketi vjerovati? Radi li se o ozbiljnom istraživanju ili ipak o
priči koja spada pod domenu dokone zabave koja u suštini ne bi trebala biti važna?
Jedno od glavnih pitanja nakon zadnjih parlamentarnih izbora 2020. godine bilo je zašto
su ankete očajno pogriješile. Po posljednjim anketama pred izbore, koje je provela
agencija Ipsos Plus za Novu TV, HDZ je trebao dobiti 52 zastupnika, Restart koalicija 51
zastupnika.
Prema tadašnjoj anketi RTL-a, koju je izradila Promocija Plus, Restart koaliciji
predvođenoj SDP-om predviđao se mandat više od HDZ-a. Smatralo se da HDZ ne može
sastaviti većinu bez Domovinskog pokreta. U izbornoj noći vidjeli smo da je HDZ
premoćno pobijedio SDP-ovu koaliciju osvojivši 66 mandata, dok je Restart koalicija
osvojila znatno manje - 41 mandat.
"Sada tek vidimo da su ankete - tko plati, taj dobro i prođe na tim anketama", rekao je. Na
pitanje znači li to da je Restart koalicija dobro platila ankete, odgovara: "Pa izgleda, da.
Ne mogu to potvrditi ni demantirati, ali očito da je tako. Tko naruči anketu, njemu to bude
dobro. Anketa je ova od 7 ujutro do 7 navečer", kazao je Matić.
3/8
Plenković i na prošlim izborima govorio da ga ankete ne brinu
Slična priča bila je i na izborima 2016. godine. Upozorio je na to predsjednik HDZ-a
Andrej Plenković pred prošle izbore kad je izjavio da ga predizborne ankete po kojima se
prednost dala SDP-u ne brinu jer je i prije četiri godine RTL televizija predviđala težak
poraz HDZ-a.
Prema njihovom istraživanju, provedenom uoči izbora 2016., tadašnja Narodna koalicija
Zorana Milanovića dobivala je 62 mandata, a HDZ 55 mandata. HDZ je osvojio 61
mandat, a Narodna koalicija 54 mandata.
4/8
"Osobno smatram, kao članica znanstvene zajednice, da ono što trenutno slušamo su
ipak samo određena mišljenja, a ne elaboracije određenih istraživanja i dokazane
analitike, što je npr. u Americi nezamislivo. Ali i u Europi, stoga niti u Hrvatskoj ne može
biti zadovoljavajuće rješenje", objasnila je.
5/8
Ankete kakve sad imamo upravo analiziraju prosjek, tj. prosječnog glasača, a istina je
takva da imamo vrlo heterogenu glasačku populaciju", rekla je, dodajući da je to posebno
važno kada imamo neizvjesne izbore i u situacijama kada određene specifičnosti mogu
donijeti prevagu.
Drugim riječima, znajući tako nešto, vi ta saznanja želite inkorporirati u proces donošenja
odluka kako biste smanjivali greške u predikciji i ostvarili svoj konačni cilj. Ankete bi
trebale znati što su 'zime', a što 'ljeta' u izbornom procesu, izlaze li mladi u jednakoj mjeri
kao i stariji na birališta, lijevi(ji) kao i desni(ji) itd.", rekla je
"U sklopu analize predsjedničkih izbora (iz 2016. i 2020.), s kolegom Horvatićem sam
razvila tzv. 'Indeks umreženosti' s kojim smo uspjeli tada dokazati, a ne samo iznijeti
mišljenje, da nismo imali prevaru na predsjedničkim izborima (slučaj Kolinde Grabar-
Kitarović i Ive Josipovića).
Što je indeks umreženosti? Posedel Šimović objašnjava kako se uz njega jasno ciljaju
specifična ponašanja biračkog bazena podatkovnom analitikom te dodaje da se njihovim
geomapiranjem omogućuje pretendentu na tron puno jasniji uvid u one izborne jedinice u
kojima ima potencijalno značajnu podršku.
U njihovom radu, Posedel Šimović i Horvatić spominju kako je odavno došlo vrijeme za
nove metode u predizbornim prognozama po uzoru na vodeće demokracije svijeta, kao i
zemlje znanja u kojima je proces donošenja odluka vođen podacima.
6/8
"Glavni kamen spoticanja u dobu koje je obilježeno izrazom Big Data nalazi se u činjenici
da dobar dio poslovnih entiteta nažalost ne zasniva svoj proces donošenja odluka na
podacima.
Kako je to moguće? Kako smo rekli, ovo je doba gdje su svima usta puna podatkovne
analitike i gotovo je grijeh ne spomenuti da su sve odluke bazirane na nekoj podatkovnoj
analitici, a stvarnost je dijametralno suprotna.
Da bi stvar bila gora, često i oni koji se bave podacima imaju problem s ispravnom
primjenom metodologije te interpretacijom statističke implementacije", poručili su.
Dodaju kako u zemljama znanja, kad uoče da je došlo do buga koji znaju teorijski
objasniti, kreću s unapređenjem same analize. Objasnili su kako je to moguće na temelju
izbora u SAD-u gdje je tradicionalna anketa o vlastitim namjerama kombinirana s
očekivanjima o tome kako će glasati njihovi društveni kontakti.
"Tihi konzervativci, možete biti tihi koliko želite, ali barem neki od vaših kontakata ili
poznanika znaju da ste konzervativci i sumnjaju na vaše tihe namjere, pa će takva
informacija u nekom obliku sigurno procuriti u analizu", pojasnili su.
Objasnili su da u Hrvatskoj čak i ne bi trebalo ići tako daleko jer je u nas situacija
jednostavnija, pa se određene teorije, poput one o lijenosti lijevih birača, mogu uvrstiti čak
i u klasične ankete na koje se želimo osloniti.
Dodaju kako su se ankete u ovom jako polariziranom režimu pokazale nepouzdanima, ali
i kako se mediji redovito drže fiktivnog poretka kandidata prema apsolutnom iznosu
anketnog rezultata i uopće ne uzimaju u obzir pogrešku u anketi.
7/8
Takav pristup je uvriježen i standardan, no zapadne demokracije u zadnjoj dekadi
okrenule su se digitalnoj transformaciji te već duže vrijeme koriste naprednu analitiku za
razvijanje strategije", objasnila je Posedel Šimović.
Iako smo razvili više strategijskih mjera, za početak su se zadržali na onom što nije bilo
korišteno u tolikoj mjeri do sada, kao što je koncentracija i polarizacija biračkog tijela za
vođenje uspješne kampanje", objašnjava.
"Također, budući da je jedna od glavnih boljki svih političkih stranaka u utrci kako privući
mlađu populaciju na glasanje i veći angažman u cijelom tom političkom procesu, bilo bi
oportuno javnosti pokazati preferencije takvog dijela populacije, dijela populacije koji
može donijeti prevagu, odnosno analize preferencija glasača pomoću 'velikih podataka'
s društvenih mreža.
U današnje vrijeme, kada digitalna transformacija zauzima sve više maha, nije dovoljno
otvoriti profil i nešto reći, volim sve što vole mladi, već je nužna duboka analitika podataka
o potrošačima takvog digitalnog prostora u cilju uspostavljanja efikasne strategije",
zaključila je.
#predizborne ankete # vedran salvia # izbori 2024 # ankete izbori # Petra Posedel
Šimović
8/8