VELEUILITE VERN'

ZADOVOLJSTVO POSLOM KOLSKIH

PSIHOLOG(INJ)A
NACRT ISTRAIVANJA

Kolegij: Osnove poslovne psihologije i komuniciranja

Student: Tomislav Ki
Nastavnica: pred. Maja Kolega, univ. spec.

Studijska grupa: 13A

Zagreb, 20. 12. 2012.

UVOD
kolski psiholozi/inje imaju kljunu ulogu u uinkovitosti kolskog sustava.
Svakodnevna interakcija s roditeljima, uenicima/cama, nastavnicama/ima te sve
vea oekivanja i pritisci esto nadilaze njihov osnovni opis posla. Jasna slika
trenutnog statusa kolske psihologije u Republici Hrvatskoj ujedno je osnova za
predlaganje smjernica za profesionalnu podrku i izgradnju budunosti te profesije.
Iako su na tom radnom mjestu u veini zaposlene ene, u daljnjem tekstu bit e
naizmjence koritene i muka i enska inaica zanimanja, koja podrazumijeva oba
spola.
ZADOVOLJSTVO POSLOM KOD KOLSKIH PSIHOLOGINJA
Zadovoljstvo poslom odnosi se na to koliko osoba voli ili ne voli svoj posao i/ ili
dijelove svog posla. Prva istraivanja zapoeta otprilike prije 200 godina, usmjerena
na to kako poveati produktivnost radnika, pokazala su da su zadovoljni radnici
ee odaniji organizaciji u kojoj rade, posveeniji poslu i vie im je stalo do
kvalitete posla kojeg obavljaju, te su openito produktivniji. (Spector, 1997).
Kod osoba koje profesionalno pruaju pomo drugima, ivotno zadovoljstvo i osjeaj
sree relativno je visok s obzirom na stresnu profesiju kojom se bave. Subjektivni
osjeaj sree zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi se pokazao statistiki znaajno
viim u usporedbi s procjenama sree dobivenim iste godine na reprezentativnom
uzorku hrvatskih graana (Braja ganec A., Kaliterna Lipovan 2006). Prvo
istraivanje zadovoljstva poslom kolskih psihologa u SAD-u provedeno je 1982.
godine unutar Nacionalnog udruenja kolskih psihologa (NASP) i pokazalo je da je
85% psihologinja zadovoljno ili vrlo zadovoljno svojim poslom, a gotovo isti
rezultati dobiveni su deset godina kasnije. Istraivanje provedeno 2002. godine
pokazalo je da se ope zadovoljstvo poslom vrlo malo promijenilo u dvadeset
godina, 91% ispitanica je zadovoljno ili vrlo zadovoljno poslom. Aspekti posla koji
su izvor nezadovoljstva takoer se nisu puno promijenili, a odnose se na mogunost
napredovanja, politiku kolstva, plau, uvjete rada, voenje i superviziju (Worrell,
2004). Istraivanja u SAD-u pokazuju da bi veina kolskih psihologinja eljela
smanjiti koliinu vremena za psiholoku procjenu i poveati angaman u drugim

poslovima (savjetovanje, istraivanje i sl.), a s druge strane nastavnice i kolsko

osoblje ne ele smanjiti vrijeme psihologa za psiholoku procjenu, ali ele i vei
angaman u ostalim uslugama. Drugim rijeima, ele naprosto vie zaposlenih
psihologa. (Watkins, Crosby, Paearson, 2001).
CILJ
Osnovni cilj istraivanja je utvrditi ope zadovoljstvo poslom kolskih psihologa u
naoj zemlji.
PROBLEMI
1. Utvrditi ope zadovoljstvo poslom kolskih psihologa
2. Utvrditi izvore zadovoljstva i nezadovoljstva na radnom mjestu
Prema literaturi i iskustvu rada sa kolskim psiholozima mogu se pretpostaviti
sljedee hipoteze:
Veina kolskih psihologa je zadovoljna ili vrlo zadovoljna svojim poslom. Najvie
vole direktan rad s uenicima, a najmanje administrativne zadatke.
UZORAK ISPITANIKA
Istraivanje e se provoditi na psihologinjama/psiholozima zaposlenima u osnovnim
i srednjim kolama na mjestu kolskog psihologa u Republici Hrvatskoj. Psiholozi
koje rade iskljuivo u nastavi nee biti ukljueni u ovo istraivanje. On-line upitnik
e se poslati na mail adrese svih kolskih psihologa u Republici Hrvatskoj.
METODE
Za potrebe istraivanja, osmiljen je anketni upitnik s 20 pitanja koja se odnose na
demografska obiljeja kolskih psihologa.
Primijenit e se takoer upitnik zadovoljstva s poslom koriten u istraivanjima na
populaciji hrvatskih graana (prema Masli Seri, verko, Gali, 2004) .

POSTUPAK ISTRAIVANJA

Zajedno s popratnim pismom u kojem e biti objanjena svrha istraivanja,

sudionicima e mailom na adresu kole biti poslan on line upitnik. Upitnici e se
distribuirati na sve osnovne i srednje kole u kojima je zaposlen psiholog/inja jer je
pretpostavka kako sve kole i kolski psiholozi imaju pristup internetu, s obzirom da
je prikupljanje kolskih podataka ve digitalizirano. Upitnik e biti mogue rijeiti
on-line kako bi se utedjelo vrijeme sudionicima i olakalo prikupljanje podataka.
Upitnik e biti anoniman i dobiveni podaci koristit e se iskljuivo u svrhu
istraivanja. Svi sudionici dobrovoljno pristupaju popunjavanju upitnika i
sudjelovanju u istraivanju.
ETIKI ASPEKTI ISTRAIVANJA
Ispitivanje e se u potpunosti temeljiti na potivanju integriteta sudionika. U
popratnom pismu koje e biti distribuirano na adrese svih kolskih psihologa u
Republici Hrvatskoj, sudionici e biti obavijeteni o svrsi i cilju istraivanja te
istraivakim problemima. Sudionicima e se garantirati povjerljivost podataka koji
e se koristiti iskljuivo u istraivake svrhe uz zamolbu da se prikljue istraivanju.
Prikupljeni podaci ne mogu poveati rizik drutvene i/ili zakonske odgovornosti sudionika,
utjecati na odluku potencijalnog poslodavca o zapoljavanju ili prouzroiti financijsku tetu
sudioniku istraivanja

Sudjelovanje u istraivanju je potpuno dobrovoljno i anonimno. Svi sudionici

istraivanja bit e obavijeteni o osnovnim rezultatima na kraju istraivanja koje e
biti poslano na njihove elektronike adrese
.
OBRADA REZULTATA
Deskriptivnom statistikom utvrdit e se osnovni demografski podaci i obiljeja posla
kolskih psihologa u Republici Hrvatskoj. Odgovarajuim statistikim postupcima
utvrdit e se ope zadovoljstvo poslom te povezanost nekih demografskih varijabli, i
zadovoljstva poslom.
DOPRINOS ISTRAIVANJA
Ovim istraivanjem dobit e se pokazatelji zadovoljstva poslom kolskih psihologa u
naoj zemlji, o emu nema podataka. Rezultati istraivanja mogu doprinijeti veoj

jasnoi poloaju i specifinostima posla kolskog psihologa u Republici Hrvatskoj i

postaviti temelj za osiguravanje profesionalne podrke u njihovom radu.

LITERATURA:
Braja ganec A., Kaliterna Lipovan Lj., (2006). Kvaliteta ivljenja, ivotno
zadovoljstvo i srea osoba koje profesionalno pomau drugima, Drutvena
istraivanja, 15, (4-5), 713-728.
Masli Seri D., verko B., Gali Z., (2004). Radne vrijednosti i stavovi prema poslu
u Hrvatskoj: to se promijenilo u odnosu na devedesete?, Drutvena
istraivanja, 14, 6, str. 1039 1054.
NASP (2010). posjeeno 1. 12. 2010. na mrenoj stranici www.nasponline.org
Spector P. E. (1997). Job Satisfaction: Application, Assessment, Cause and
Consequences, Thousand Oaks, Calif.: Sage Publications.
Suboti S., Braja-ganec A., Merka M., (2008). kolski stres i neka obiljeja linosti
kao prediktori suicidalnosti adolescenata, Psihologijske teme 17, 1, 111-131.
Watkins M. W., Crosby E. G., Paearson J. L (2001). Role of the school psychologist,
Perceptions of school staff, School Psychology International, 22(1), 64 -72.
Worrell T.G. (2004). School Psychologists' Job Satisfaction: Ten years Later,
doktorska disertacija, Virginia polytechnic institute and State university,
Blacksburg, Virginia.