Ljetni semestar 2012./2013.

Izdava

STUDENTSKI ZBOR FESB

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split

Broj 2

ogaanja - studentska pitanja - intervjui profesora - znanost - tehnologija - sport - moda - kvi

SADRAJ

Sva velika djela i sve velike misli su imale besmislen zaetak. Velika djela su obino zapoela na ulinim uglovima ili u pokretnim krunim vratima. Albert Camus

Svaki projekt, bez obzira na njegovu veliinu ili znaaj, mora zapoeti iz niega da bi radom i ulaganjem prerastao u neto. Tako se i ideja o pokretanju STOP Studentskih novina rodila iz obinog razgovora meu kolegama. Napornim radom, uz sve ostale obaveze koje sa sobom nosi studentski ivot, uspjeli smo ideju realizirati i stvoriti finalni proizvod koji sada drite u rukama. I u ovom broju smo Vam nastojali pribliiti neke osnovne studentske teme, poevi od prehrane u menzama, preko mogunosti sudjelovanja u razliitim studentskim udrugama i organizacijama pa sve do same svrhe provoenja bolonjskog procesa. Takoer smo i za drugo izdanje obavili intervjue sa profesorima, pokuavajui dobiti odgovore na najea studentska pitanja. Osim navedenoga moi ete proitati i lanke koji se odnose na razliite evente koji su se odravali tokom ovog semestra, kako na razini FESB-a tako i Sveuilita. Ono to je novo uvedeno je kategorija nazvana UMJETNIKA DUA STUDENTA, gdje smo odluili objavljivati najzanimljivije uratke studenata te im tom prilikom dati mogunost da pokau svoju kreativnu liniju. Sve u svemu, STOP Team se i za ovaj broj potrudio pripremiti vam pregrt zanimljivih lanaka i nadam se da ete u 2. izdanju uivati podjednako kao i u prethodnom. Ovim se putem takoer elim oprostiti od svoga tima i ovih novina. Moje vrijeme kao glavnog urednika nakon ovog izdanja zavrava te dolazi vrijeme da mlae generacije preuzmu na sebe voenje ovog asopisa. Bilo mi je iskreno zadovoljstvo biti dio ovog projekta i zajedno sa kolegama i prijateljima pokrenuti ove novine koje e, ne sumnjam, iz broja u broj biti sve bolje i kvalitetnije. Pozdrav i do itanja! :)

Ana Kljaji urednik

UVODNA RIJE

IMPRESSUM
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Osniva i izdava: Studentski zbor FESB Urednitvo: Ana Kljaji Studenti novinari: Anita Juki, Fani Baji, Josip Bari, Josipa Radelji, Marin Kraljevi, Marinko Peo, Marta Zori, Mateo Oluji, Nikolina Smilovi, Stipanka imlea, Tanja Plei, Vedrana Bilobrk, Ana Kljaji

Suradnici: S4S, ESTIEM, AIESEC, IAESTE, StopFM

Fotografija: Marta Zori

Naslovnica: Marta Zori - Sa Elektrijade 2013.

Grafika priprema: Marko Lovri

Lektori: Ana Kljaji, Marin Kraljevi

Tisak: BOSS - Split

Naklada: 500 komada Kontakt: Studentski zbor FESB-a Ruera Bokovia broj A109, FESB

Bolonjski proces i razvoj modernog sveuilita u Hrvatskoj

piu: Josip Bari, Patrik Serei
Saetak Preobrazba nekog sustava iznimno je zahtjevan postupak koji ukljuuje mnoge sudionike. Tako je aktualni Bolonjski proces kojemu je pristupila Hrvatska oznaen kao najvea reforma sustava visokoga kolstva u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Povijest Bolonjskog procesa nije dugaka, ali je veoma dinamina. Prvi je put zamisao o potrebi stvaranja europskoga prostora visoke naobrazbe izraena u Povelji europskih sveuilita (Magna charta universitatum) koju su 1988. godine u Bologni potpisali rektori brojnih europskih sveuilita, meu kojima i tadanji rektor Sveuilita u Zagrebu, prof. dr. sc. Vladimir Stipeti. Bolonjsku je deklaraciju potpisalo 29 zemalja. Potpisavi je, te zemlje su se sloile da u razdoblju od 2000. do 2010., provedu konkretne mjere s ciljem stvaranja jedinstvenog europskog visokokolskog prostora, i to: - Uvoenjem bodovnog sustava ECTS (European Credit Transfer System Europski sustav prijenosa bodova) koji predstavlja prikladno sredstvo za ostvarenje zamisli o studentskoj pokretljivosti (mobilnosti). - Promicanje mobilnosti u kojoj e se studenti moi ukljuivati u nastavu i obuku te moi koristiti sve pogodnosti predviene za studente na sveuilitima u drugim zemljama; istodobno e se nastavnicima i administrativnom osoblju priznavati vrijeme provedeno na istraivanju i u nastavi u drugim europskim zemljama. - Promicanje tzv. europske dimenzije u visokom kolstvu, osobito u programima studija, suradnji meu visokokolskim ustanovama, mobilnosti te integriranim studijskim programima. Hrvatska je Bolonjsku deklaraciju potpisala 2001. godine na Ministarskoj konferenciji u Pragu. Time je vlastitom voljom preuzela meunarodnu obvezu da e svoje visoko kolstvo do 2010. godine prilagoditi njezinim naelima i zahtjevima. Od akademske godine 2005./2006. svi sveuilini studiji u Hrvatskoj usklaeni su sa zahtjevima bolonjskoga procesa. Unato tome to je od tada prolo ve 8 godina i to je ve vie generacija prvostupnika i magistara zavrilo nove studije, ne postoje egzaktni podaci o kvaliteti dosadanje primjene bolonjskog procesa, njegova uinka na cjeloivotno obrazovanje kao i trite rada. Rezultati istraivanja Zbog nedostatka preciznih podataka o primjeni bolonjskog procesa u Hrvatskoj kao i nepostojanja istraivanja o tome, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja kao jedan od sudionika u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja proveo je empirijsko istraivanje meu svojim lanovima (kojih je 11.000 od 15.000 zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja) o primjeni bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Ispitani su stavovi zaposlenika lanova Sindikata o bolonjskom procesu. Rezultati su prikupljeni elektronskim anketnim upitnikom na mrenim stranicama Sindikata izmeu 25. svibnja i 7. srpnja 2010. godine. Ukoliko drugaije nije naznaeno, brojevi ispitanika i postoci odnose se na ukupan broj ispitanika koji su sudjelovali u istraivanju (N=318), pri emu odstupanja od 100%-tnog iznosa kod svakog pitanja predstavlja ispitanike koji nisu odgovorili na pojedina pitanja.

Rasprava Analiza stanja na sveuilitima zapoinje provjerom naina upravljanja sveuilitima: ak 76% ispitanika oekuju da sveuilita vode svoju politiku (naspram 17% koji se s tim ne slau) te vrlo veliki broj od 90% ispitanika smatra da sveuilita moraju imati jasnu misiju (nasuprot samo 4% koji se s time ne slau). To pokazuje da zaposlenici od sveuilita oekuju da budu vrsta i homogena organizacija te da autonomno kreiraju vlastiti razvoj (bez snanijeg utjecaja sa strane). To je jedna od pretpostavki dubinske primjene bolonjskog procesa. U tom pogledu ispitanici su homogeni, bez obzira na mjesto

rada, sveuilite i kategoriju kojoj pripadaju. Isto tako iz istraivanja je vidljivo da 58% ispitanika smatra da studenti nisu dovoljno motivirani za studiranje te da 66% njih smatra da studenti nisu zadovoljni sa nainom studiranja to se vjerovatno i povezuje sa statistikim podatkom da 73% ispitanika smatra da studenti nisu osposobljeni za zapoljavanje nakon prvog stupnja (bakalareurata) . Dodatne probleme izaziva primjena bolonjskog procesa, pri emu se posebno istiu preveliko optereenje zaposlenika, neodgovarajui nastavni planovi i programi, loa raspodjela ECTS-bodova (ime je oteano uspjeno studiranje), nedovoljna kvalitete nastave, pad kriterija prilikom evaluacije studenata, slabo zapoljavanje prvostupnika, nepostojanje vanjske evaluacije bolonjskog procesa, nezadovoljstvo svih sudionika akademske zajednice loom primjenom bolonjskog procesa, slaba mobilnost svih sudionika i nepostojanje principa student centered learning. Kada je rije o studentima FESB-a, nezadovoljstvo loe primjene bolonjskog procesa je ope poznata stvar u studentskim krugovima. Optereenje na nekim kolegijima je u velikom nesrazmjeru s obzirom na broj ECTS bodova koji taj kolegij nosi. Taj problem se odraava i na injenicu da je student nerjetko primoran zapostaviti odreene kolegije kako bi se koncentrirao na zahtjevnije pri emu se esto dogaa da se takvim nainom pristupa uenju gubi i akademska godina. Nisu rijetke ni izjave profesora da je problem u

studentima i njihovom kampanjskom uenju ime se pokuavaju ograditi od problema na koje studenti esto ukazuju vodeim osobama na sveuilitu. Naravno da u tome ima i istine ali opet ta izjava ne vrijedi za sve studente. Subjektivni pristup profesora nekim kolegijima pri emu vode svoju vlastitu politiku(!) sigurno nije dobar smjer u napredovanju obrazovnog sustava i primjene bolonje na njega. ak 66% ispitanika smatra da bi izmjene nastavnih programa unaprijedile bolonjski proces. Smanjiti koliinu nepotrebnog gradiva i poboljati kvalitetu predavanja sigurno su jedan od prvih koraka koji bi zainteresirali studente za pojedine kolegije i bolje ih pripremili za trite rada. Koliko god se od studenata trai motivacija toliko je ona presudna i od strane predavaa. Navedeni podaci pokazuju da je uvoenjem bolonjskog procesa u Hrvatskoj veini studenata zapravo produljen studij (neprekinutim studiranjem prvih dvaju stupnjeva), umjesto da je skraen (zapoljavanjem nakon zavretka prvoga stupnja). To potvruju i odgovori na slijedee pitanje: veina ispitanika navodi da zavreni bakalauri nastavljaju obrazovanje (86%) umjesto da odlaze na trite rada (9%). Niti ovdje nema velikih razlika meu stratumima ispitanika. Sve dok se sveuilitima daje autonomija u snalaenju i zaradi novca postavlja se pitanje: U ijem je interesu da se pobolja kvaliteta predavanja, smanji optereenje studenata i samim time povea i prolaznost na pojedinim kolegijima ?

Uredba o potpori za pokrie trokova prehrane studenata

piu: Miro Juki, dopredsjednik Studentskog zbora Sveuilita u Splitu
Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) ve due vrijeme priprema novi pravilnik za prehranu studenata. Sastavljen je tim od predstavnika Studentskih centara, predstavnika MZOS-a, pravne slube te predstavnika studenata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na posljednjem sastanku Povjerenstva koje je imalo tematiku ureenja prehrane studenata odranog u etvrtak, 21.veljae 2013. godine je donijelo konani nacrt uredbeo potpori za pokrie trokova prehrane studenata koji je prema

STUDENTSKI ZBOR

Mislim da Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta ne shvaa ozbiljno studente

podacima trebao biti upuen Vladi RH na daljnju proceduru. Jo se ne zna, ili bar studenti ne raspolau tonom informacijom, kada e taj pravilnik stupiti na snagu, a najnovije neslubene informacije govore kako ta konana uredba je sklona daljnjim promjenama. Uredba

za prehranu zasigurno nije dobra za studente, a kako stvari stoje ni za Studentske centre. Predstavnici studenata, a i predstavnici SC-a ( Studentskog centra ) nisu svojim kritikama i konstruktivnim protuprijedlozima uspjeli promijeniti gotovo nita u uredbi za prehranu. Studentski zbor Sveuilita u Splitu kao glavno predstavniko tijelo studenata naeg Sveuilita koje titi interese studenata je reagiralo na tom Povjerenstvu sa negodovanjem, prigovorima i razliitim protuprijedlozima koji su bili odbaeni. Nita od velikih i problematinih izmjena na koje su se predstavnici studenata alili nije promijenjeno. Jedino su nam usvojili par manje bitnih prigovora na tekst uredbe koji se mogao protumaiti svakojako. Studentski zborovi drugih Sveuilita se takoer ne slau sa ovim pravilnikom, ali je ovo najvei problem splitskih studenata. Zato? Ovom uredbom hrana u kantinama poskupljuje, ugrubo reeno, za dvostruko, a kantine u gradu Splitu prednjae pred menzama to nije sluaj u drugim gradovima. Takoer, ne bi se smjelo dopustiti zatvaranje kantina dok se ne otvori i stavi u funkciju bar 2-3 menze tj.studentska restorana. Da stvar bude gora, ni Studentski Centar Split se ne slae sa spomenutim pravilnikom. Na sastanku predsjednitva SZST-a ( Studentskog zbora sveuilita u Splitu) sa ravnateljicom SC-a Split , rukovoditeljicom studentske prehrane i rukovoditeljem studentskog smjetaja dogovoreno je da je ovo obostran problem studenata i SC-a. Uredba je prevelika da se na ovom mjestu cijela protumai, ali ono to je najbitnije za studente jest to da e se hrana klasificirati na vie skupina, a sada, zbog daljnjeg teksta, emo je podijeliti na hranu koja je na meniju i ona koja nije. Cijena menija raste, postotak subvencije tj. potpore

Ministarstva za prehranu koju ostvarujemo preko studentskih iksica (Xica) na menije pada na 71.24%, a na sve to nije na meniju (to e se najvie osjetit u kantinama jer tamo nema menija po definiciji, poto su meniji samo u menzama) pada na 50%, to znai da e student morati platiti dvostruko vie nego dosad hranu koja nije na meniju. Takoer valja napomenuti da sa dosadanjih 5 moguih artikala iste skupine za kupiti na dan student e moi kupiti samo 3 artikla iste skupine jela dnevno. Dnevna prava studenata se smanjuju sa dosadanjeg etverostrukog na dvostruko dnevno pravo, to je jako loe po sve studente. Treba spomenuti da je ukinuta razina prava za vrhunske sportae koja je dosada bila razina 3, te novim pravilnikom imamo razinu 1, 2 i 2.5. Po svemu tome koliina virtualnog novca koja ini subvenciju e se smanjiti, a stanje na iksicama e se ponitavati tjedno, a ne mjeseno kao do sad. Na tom sastanku Povjerenstva u MZOS-u je reeno, a i da se shvatiti iz uredbe da je plan MZOS-a zatvaranje kantina, to Sveuilitu u Splitu predstavlja ogromni problem. Mi imamo premalo menzi, predugaki su redovi u menzama, previe je studenata za ovaj mali broj menzi. Ponavljam, Studentski zbor Sveuilita u Splitu i Studentski Centar smatraju da se ne smije dopustiti zatvaranje kantina bez da se prethodno ne otvori dvije do tri menze koje e vjerojatno moi nekako pokriti taj gubitak kantina. Studenti splitskog Sveuilita su ve informirani. Naime nakon prve generalne skuptine Studentskih zborova Sveuilita u Splitu odrane 8.3.2013. u amfiteatru na FESB-u svi lanovi podrunica Zbora su upoznati sa promjenama koje nosi ovaj pravilnik te su ti isti lanovi obavijestili sve studente svojih studijskih godina. Studentski pravobranitelj SZST-a je po nalogu predsjednitva SZST-a i obavezi svoje funkcije sazvao sastanak

sa pravobraniteljima svih podrunica te dogovorio to i kako poduzeti dalje. Zadnje uinjeno na ovu temu bila je javna tribina, i to prva u nizu koje su u organizaciji Studentskog zbora, koja je organizirana u suradnji sa dekanom FGAG-a Alenom Harapinom odrana u utorak 14. svibnja 2013. godine u 18.00 h u amfiteatru C na FGAG-u. Na tribini su govorili predsjednik i dopredsjednik Studentskog zbora Svuilita u Splitu Marin Ajduk i Miro predstavnici Studentskog centra, ravnateljica Gordana Raos i rukovoditeljica studentske prehrane Sanka Delija. Voditelj tribine je bio dekan FGAG-a Alen Harapin, a kao gost predava je bio Prof.dr.sc. Ivica Puljak koji e predstaviti sa strane profesora svoje vienje studentskog ivota i pogleda na svijet openito. Cilj tribine bio je predstaviti promjene koje nas uskoro oekuju vezane za studentsku prehranu u menzama i kantinama, potaknuti raspravu izmeu studenata i elnika Sveuilita te na kraju tribine donijeti konstruktivan zakljuak. Osobno sam bio malo neugodno iznenaen brojem studenata na tribini, jer je ovo problem svih nas, a kad sena takvom nekom dogaaju pojavi jako mali broj studenata onda se stvori dojam da studente Splita to ne zanima, to nije istina, zato apeliram na sve studente da se malo aktiviraju i pokau splitski temperament i ar. Zakljuak stoji da je uredba jako tetna, da e njome studenti jako biti oteeni, a naroito splitski studenti tj. studenti Sveuilita u Splitu. Mislim da Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta ne shvaa ozbiljno studente te da se miljenje predstavnika studenata odbacuje po automatizmu. Vjerujem da studenti nee ovo pustiti na miru nego da e se boriti i sa svom sreom i izboriti za svoja prava. Nae Sveuilite, na Rektor i nai Dekani te na SC zajedno sa svim studentima mogu postii velike stvari ujedinjeni. Najvei je neuspjeh ne pokuati se izboriti za svoja prava i prava kolega.

dr. sc. Nikola Godinovi

razgovarala: Ana Kljaji
Student: S obzirom na to da smo Vam najavili da emo Vas intervjuirati, jeste li se pripremali? Profesor: Moram priznati da se nisam ba pripremao. Ali u naelu imam pripremljene neke svoje poruke koje i na predavanju kaem studentima. Student: Na osnovu Vae reakcije na najavu intervjua zakljuili smo da ste dosta zagrijani da iznesete svoje miljenje o dananjim studentima. Znai li to da imate dosta kritika? Profesor: Ono to sam elio rei studentima je da nisu dovoljno mladi. Kad ete biti mladi nego sad. Fali vam malo buntovnosti, malo ambicije. Ovdje vlada atmosfera povrnosti usmjerena samo na to da se dobije diploma, nekakav papir, da se ne ue dublje, za to mislim da to nije dobro. Recimo, na vaim anketama neki studenti napiu da zato profesor pie tu jednadbu. To je krivi pristup. Jednadba je matematika, nae najmonije orue. I studenti misle da ako se nae informacija na internetu ili poslua nekakav mali video uradak o neemu da je to uenje. To nije uenje, to nije razumijevanje, a razumijevanje je ono to hou od studenta. elim potaknuti studente da malo dublje razmiljaju i to je ono to zamjeram. Student: Mislite li na uenje konkretnih predmeta ili openito? Profesor: Openito. Ima dosta kvalitetnih studenata. Ali mislim da je velik problem u tome to je veina studenata ispod prosjeka i onda oni diktiraju atmosferu. I mislim da esto puta profesori budu oduevljeni kada mu netko od studenata zna osnovne stvari. Mi pitamo pitanja koja su na razini srednje kole a ljudi ih ne znaju i nije im neugodno zbog toga. To nije dobro. Ne moete biti na ovom fakultetu i ne znati neke temeljne stvari koje su u kulturi ove profesije. Student: Smatrate li da krivnja lei na fakultetu to prima takve studente? Profesor: Pa, jednim dijelom bi i Fakultet mogao malo bolje selekcionirati, ali openito je to stvar odnosa drutva prema znanju. Mnogi jo u srednjim kolama ne steknu radne navike, nisu izgradili jedan pravi sustav vrijednosti. Ako niste ranije stekli radne navike kako ete onda na poslu? Na primjer, studenti ne dolaze na predavanja, ja ih neu zapisivati, nisam policajac i neu nekoga tjerati da dolazi na predavanja, ali nitko nee trpiti da mu se ne pojavi na poslu. Potrebno je stei prethodno radnu etiku, a toga nedostaje. Student: Znalo je se desit da se studenti ale na Va

INTERVJU

rad. Smatrate li da su te albe opravdane? Profesor: Smatram da su neopravdane. Vraao sam studente koji su doli na 3.ili 4. godinu a nisu znali neke osnovne stvari. To je problem to je sustav postao propustan. To nema veze sa strogou nego sa profesionalnom etikom. Neke temeljne stvari morate znati. To je okvir unutar kojeg morate razmiljati. Jer ako ne znate to, kako ete razumjeti neke druge stvari. Student: Smatrate li te albe kao osobni ili profesionalni napad? Profesor: Ne, bude mi ao. Ja ne kaem da nekad moda nisam pogrijeio, ali ako jesam to onda vrlo brzo ispravim. Nikad se nije desilo da netko tko je znao nije i proao. Moda sam nekome dao ocjenu vie ili manje, ali pazim uvijek da onaj tko stvarno zna da i proe. Ja to ne shvaam kao osobni napad nego mi bude krivo to studenti ne razumiju. Student: Smatrate li da su bolji pismeni ili usmeni ispiti? Profesor: Usmeni. Moje iskustvo do sada je pokazalo da usmeni ispiti za studente esto puta budu uspjeniji. Zna se dogoditi da student i na tom usmenom neto naui i ja to nagradim. Meutim, dosta studenata misli da im Fizika ne treba. Pa dobro, moda nee trebati onome tko e cijeli ivot raditi web stranice. Ali zato ne budete malo ambiciozniji. Zato ne raditi i neto drugo, neto novo. Student: Smatrate li da FESB ne daje dovoljno

kvalitetne studente nakon to diplomiraju? Profesor: Mislim da jedan dio nije dovoljno kvalitetan ali ima jako kvalitetnih. Smatram da je sustav postao malo previe propustan i da dio studenata koji diplomira nije na razini na kojoj bi trebao biti. Student: Mislite li da je nastavni program malo previe teoretski orijentiran i da je praktini dio premalo zastupljen? To zna biti studentima demotivirajue... Profesor: Na svim ozbiljnim fakultetima prve 2 godine su posveene teoriji i formiranju inenjerskog naina razmiljanja. Nakon toga smatram da bi se trebao poveati broj laboratorijskih vjebi. Ali bi i studenti trebali imati odnos prema tim vjebama kao prema neemu to nije gubljenje vremena. Mi na Fizici imamo 10-ak, 12 vjebi koje su po meni jako zanimljive, kvalitetne i vrlo jednostavne. Meutim, postoje studenti koji se pojave reda radi i uope ne znaju koju vjebu rade. Mislim da su te vjebe jako korisne. Ali danas vlada jedna kultura kada sve mora biti zabavno. Samo usvajanje znanja bi studentu trebalo pruiti dobar osjeaj.

Student: S obzirom na to da i danas jo ponegdje vlada pomalo konzervativno stajalite o tome kako je ovo tehniki, vie muki fakultet, da li Vi smatrate da enama nije mjesto ovdje? Profesor: Ne. Dapae, jednaka je koliina dobrih i loih studenata i studentica. Rekao bih ak da su studentice odgovornije, vrijednije i da se malo profesionalnije odnose prema svojim obvezama. Student: Znai niste popustljiviji prema studenticama? Profesor: Pa ne, mislim da nisam. Student: Jeste li ikada dali ocjenu na lijepe oi? Profesor: Naravno da ima situacija kada studenti, bez obzira muko ili ensko, pokuavaju armom doi do bolje ocjene ali mislim da nisam popustljiv u tom pogledu. Student: Dosta o studentima , recite ta mislite o Upravi fakulteta? Profesor: Mislim da je Uprava osigurala jako dobre uvjete za studiranje ali da bi idui korak trebao biti podizanje kvalitete. Prva stvar koja bi se trebala napraviti je da FESB pone primati one srednjokolce koji su iz matematike

poloili kategoriju A. To bi trebao biti uvjet za tehnike i prirodoslovne fakultete. Student: Biste li se Vi ikada aplicirali za mjesto Dekana, prodekana... Profesor: Ne, nemam takve ambicije. Student: Za kraj, Vaa poruka studentima. Profesor: Budite mladi, ambiciozniji. Tko e mijenjati ovo

mislim da je velik problem u tome to je veina studenata ispod prosjeka i onda oni diktiraju atmosferu
drutvo ako ne vi koji ste mladi. Budite drutveno osvjeteniji, traite promjene, budite dobri studenti i imajte dobre plae. Zato? Da imate dobru penziju . tko e zaradit za penziju ako ne vi sami sebi.

INTERVJU

dr.sc. Damir Jelaska

razgovarala: Anita Juki
Prof.dr.sc. Damir Jelaska je ef katedre za elemente strojeva. Zavrio je srednju Pomorsku kolu u Splitu, a Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje je stekao i titulu magistra znanosti. Titulu doktora znanosti stekao je 1982. na Tehnikom fakultetu u Rijeci. S: Bez uvrede, imate dosta staa na fakultetu; studente zanima koliko jo planirate ostati? P: Dok me ne potjeraju. S: Koliko dugo radite na FESB-u? P: Na FESB-u radim od 1987. pa vi izraunajte koliko je to. Prije ovoga posla sam radio tri godine u Brodogradilitu, te deset godina na Mornarikoj vojnoj akademiji. S: to se tie fakulteta, nije Vam dosadilo gnjaviti se sa studentima? P: Je, dosadilo mi je. S: Usporedite nam dananje studente i studente prolih generacija. P: Studenti su sve manje zainteresirani za znanje. Rade samo ono najnunije kako bi izvukli neku ocjenu i ili dalje. Nisu ni prijanje generacije bile sjajne, studenti uvijek idu linijom manjeg otpora, ali su ipak bile bolje od dananjih. Mislim da je Bolonjski proces dao svoj doprinos tome. Postavljen je tako da prolaznost bude velika, a smanjem je nivo znanja. Dakle, kvantiteta na utrb kvalitete. Studenti zapravo nisu svjesni da je dolo vrijeme kad se znanje trai. Nije bitna diploma, nego znanje i sposobnost. S: Smatrate li da je razlog nezainteresiranosti studenata manjak praktinog rada, uglavnom se sve bazira na teoriji? P: Dio problema je i u tome, ali po meni, ne glavni. Mislim da je ta nezainteresiranost odraz dubljih dutvenih problema.

S: Vai kolegiji su na glasu kao kolegiji s niskom prolaznou, kako to komentirate? P: U odnosu na prijanje generacije, a pogotovo na razinu znanja koju pokazuju dananji studenti, mislim da je prolaznost dobra i to je najgore, ili najbolje, raste iz godine u godinu. S: Koji su Vai osnovni kriteriji za prolaz? P: Osnovni problem kod kolegija Elementi strojeva je to studenti dolaze bez osnovnih znanja iz predmeta koji su nuni da bi se s razumijevanjem sluala predavanja iz Elemenata. Primjerice, znanje iz Tehnikog crtanja katastrofa, iz Mehanike ajme, iz vrstoe- ajme meni majko moja. Tako da je teko drati predavanja, kad studenti nemaju pojma o emu govorite. S: Smatrate li da se pravedan i realan nastavnik pri ocjenjivaju? P: Apsolutno. S: Nikad niste dali ocjenu na lijepe oi? P: Ne, nisam nikad. Ali sam dao

ocjenu x puta, a znao sam da to nije dovoljno znanje. Naime, iz jednog pitanja moete shvatiti da student zapravo ne razumije gradivo, ali kad se zbroje bodovi i vidite da je to

studenti dolaze bez osnovnih znanja iz predmeta koji su nuni

prolazna ocjena, ja je dam. S: Imaju li studentice povlastice s obzirom da strojarstvo glasi kao muka struka? P: Formalno ne, strogo se drim pravila, ali sam empatiniji prema studenticama, nastojim pomoi koliko god mogu. S: Za kraj, to biste poruili studentima? P: Borite se za svoje znanje.

10

Mladi vozai OPREZNO U PROMETU

tekst i foto: SZST
Informativno edukacijsko predavanje preventivna akcija Mladi vozai oprezno u prometu odrano je u etvrtak (13.06.2013.) na splitskom FESB-u, pod organizacijom Studentskog zbora Sveuilita u Splitu u suradnji sa Policijskom upravom splitsko-dalmatinske upanije i onom poliklinikom Medi-uljan-Juki te Hrvatskim auto klubom. Cilj je bila edukacija mladih vozaa o uzrocima nastanka prometnih nesrea kao to su neprilagoena brzina i upravljanje pod utjecajem alkohola i opojnih droga. Tijekom proteklih est godina na podruju upanije zabiljeeno je 247 smrtnih sluajeva u prometu izmeu ostaloga je u predavanju iznio Drago Vukosav iz PU splitsko-dalmatinske. Naglasio je i da se 86 smrti u navedenoj statistici odnosi na motoriste, to je posebno vano napomenuti uoi ljetne sezone. Takoer je navedeno kako su u treini nesrea

sudjelovali mladi vozai do 24 godine starosti. O sigurnosnom aspektu govorio je dr. Igor uljan koji je istaknuo vanost da kratkovidne osobe, koje nou progresivno slabije vide, obavezno dok voze trebaju nositi naoale. Djelatnici Poliklinike Medi-uljan-Juki obavljali su besplatne preventivne preglede vida studenatima koji su takoer mogli izvriti uvid u stanje negativnih bodova kod djelatnika Policijske uprave splitsko dalmatinske upanije, podvrgnuti se alkotestu, te isprobati tzv. pijane naoale. Tijekom akcije dijeljen je i prigodni promidbeni materijal sa sadrajem usmjerenim na zatitu djece i mladih vozaa kao i drugih sudionika u prometu. Zahvaljujemo se Policijskoj upravi splitsko-dalmatinske upanije, onoj poliklinici Medi-uljan-Juki, Hrvatskom auto uklubu, te lanovima naeg odbora za humanitarne i drutvene aktivnosti Mariju Podrugu i Zoranu Marinkoviu.

mVijesti
top alikacija djelo ruku naih studenata tekst: Nikolina Smilovi
Od seminara, preko timskog rada do top aplikacije. Naime radi se o studentima raunarstva, tonije apsolventima splitskog FESB-a, redom Ante Dageli, Nela Radan, Ivo Leko i Ante Braovi. Ekipa koja ve u ranoj mladosti planira debelu budunost. Tonije radi se o trojici muketira, za koje bi ja rekla da su jedni od kljunih igraa smjera 120/250 (meu ostalim takoer vrhunskim kolegama) kako moje generacije, tako definitivno i buduih generacija, i kolegice koja je u projekt ula kao osoba koja e svemu tome dati boju. Moram iskoristiti ovaj trenutak i pohvaliti itavu generaciju 2008/2009. upisanih studenata raunarstva, zbog kojih smo definitivno svi skupa izali kao zlatna generacija. Mislim da nitko iza sebe nije ostavio vie truda, rada, rijeenih zadataka,

11

kodova, skripti... Mlae generacije raunaraca znaju na to mislim. No, da se vratimo, rezultati svega su svakako izali na vidjelo i prije vremena. to se tie aplikacije mVijesti, njezin razvoj i sama ideja rodili su se s prvim seminarom i raznim projektima. Rije je o aplikaciji koja prikazuje vijesti iz razliitih kategorija s vie web portala. Broj portala raste iz dana u dan ( i vie od

12

prijateljstvo i znanje dovode do biznisa

petnaest), a vijesti se sortiraju u razliite grupe i podgrupe. Znai, vie nema potrebe da na jednom mobitelu imate vie razliitih aplikacija za itanje vijesti i novosti s razliitih portala. Takoer zaboravite i na posjeivanje istih preko preglednika. Sada je sve na jednom mjestu, dovoljna vam je samo jedna jedina aplikacija - mVijesti. Najvanija stvar, vijesti se konstantno auriraju , stoga nema straha, svakako ste u toku sa svim in i izvanrednim nadolazeim vijestima i novostima. Predstavnik ekipe nam je odgovorio na par zanimljivih pitanja, pa idemo s kratkim intervjuom. 1. Poto je ideja bila dio seminara, da li ste u ijednom trenutku razmiljali to ako projekt ne uspije, seminar ostane neocijenjen ili pak jo gore, bude nedovoljan? Nikad se nismo bojali da neemo stii napraviti projekt i da projekt nee nai svoju publiku. Jedino to nas je muilo je pitanje isplatljivosti projekta. 2. Na koji ste nain podijelili posao, tko je imao

kakvu ulogu u timu? Posao se dijelio s obzirom na to koliko je koga to zanimalo i koliko je tko kompetentan za izvriti odreeni posao. Otprilike je podjela bila ovako: Ante B. (web sustav), Ante D. (razvoj Android aplikacije), Ivo L. (razvoj iOS aplikacije) i Nela r. (dizajn i grafika). 3. Koliko je vremena trebalo da doete do gotovog proizvoda, tonije da se aplikacija pojavi na tritu? S obzirom na to da se projekt razvijao za vrijeme studiranja i ostalih privatnih poslova, cjelokupni razvoj je trajao nekih pola godine, nakon ega je aplikacija izala na apple store. 4. Da li ste stupili u kontakt s web portalima ije vijesti aktivno izbacujete? Za prvu verziju nikoga nismo kontaktirali, ve smo koristili javne kanale i samo preuzimali sadraj. Neto kasnije portali su se sami javljali te smo uskoro i mi poeli davati ponude. U aplikaciju bi dodavali svaki portal koji bi na svojim stranicama objavio lanak o naoj aplikaciji. 5. Na koji nain dohvaate sve te novosti? Koristimo RSS kanale portala, oni koji ga nemaju ujedno ne mogu ni biti dio aplikacije. 6. Nedugo nakon iOS verzije odluili ste se i za Android aplikaciju. Opet jedan novi nain programiranja, opet uenje i guglanje. Tko je bio zaetnik nove ideje i dodatnih ivciranja? Prvo smo krenuli s iOS aplikacijom jer je tada bila popularnija, htjeli smo ono to korisnici ele. Prije Androida izalo je par verzija iOS aplikacije, nemogue je iz prve dobiti dobar proizvod. Korisnici

su ti to su nas nagovorili na Android verziju, uglavnom su nam pristizali mnogobrojni mailovi s navedenim eljama. 7. Da li moemo oekivati nove dodatke, priprema li to novo, ili su pak novi projekti u igri? mVijesti idu dalje, jo uvijek se intenzivno radi te u tom smjeru idemo dalje. Planiramo izbaciti verziju za iPad i web portal te prilagoditi Android za tablete. Na kraju svega, mislim da sve zasluuje i jedan dui zakljuak. Najvanije je da se velika odricanja, prouavanja i ulaganje u svoje znanje kad-tad isplate i pozlate. Ako se odluite na takav potez, budite sigurni da vas u dananje vrijeme ne eka kriza, ve tipkanje na veliko. Srea da je raunarstvo toliko raznoliko, pa su i znanja i opredjeljenja arolika. Zahvaljujui toj raznolikosti, kao to se moe iitati na kraju svega, prijateljstvo i znanje dovode do biznisa, svatko radio svoj dio, a na kraju dobivate jedinstveni proizvod i nove poslovne ponude koje vas vode toliko daleko da inite novi potez i otvarate vlastitu firmu.

mVijesti:
- popularna aplikacija za praenje svih vijesti, sa vie web portala - verzije: Androd i iOS - broj aktivinih korisnika: oko 30 000 - broj dostupnih portala: 15 portala kao to su net.hr, bug.hr, Zimo - kategorije vijesti: sve, novosti, show, sport, tech/IT i biznis - Odabrani lanci se prikazuju u aplikaciji, ne pokree se web preglednik - shearanje novosti na drutvene mree

SINDROM MOBITELA U RUCI

SMARTPHONE POMO ILI PROPAST tekst: Marin Kovaevi
Proetati ulicom a ne vidjeti nekoga kako se slui mobitelom dok jede, ispija kavu ili eta, prava je rijetkost. Neko su mobiteli bili koriteni samo u svrhu obavljanja poziva, kasnije sms-ova i mms-ova, da bi naposljetku postali prava mala osobna raunala u naem depu. Nevjerojatno je to mobiteli danas mogu, dolo je do toga da se na mobitelima mogu gledati filmovi, igrati igrice, surfati internetom itd...Sve ove inovacije izgledaju fantastino. Kada pitate bilo kojeg korisnika smartphonea da li mu je njegov ureaj olakao ivot, rei e da je, iako se u sutini krije jedan veliki problem, problem koji ozbiljno pogaa nae drutvo a da toga nismo ni svijesni. Pitate se koji je to problem? Odgovor je jednostavan i na jednostavan nain ete ga saznati.

13

Izaite na ulicu, proetajte se gradom ili sjednite primjerice na rivu i promatrajte ljude. Primjetit e te da mnogi od njih imaju svoje mobitele u rukama. To nebi bilo nita udno da ta posveenost mobitelima ne prelazi granice zdravog razuma, naime da se primjetiti da se teko odvajamo od naih pametnih ureaja i prilikom obinog ispijanja kave s prijateljima. Umjesto ugodne prie s naim prijateljima mi imamo potrebu svako malo uzeti mobitel u ruke i otii na facebook, instagram, provjeriti mail ili neku drugu pogodnost koju nam nudi smartphone. Imamo potrebu slikavati se stalno i te slike objavljivati na drutvenim mreama jer imamo tu mogunost da na licu mjesta objavimo tu sliku, imamo potrebu dopisivati se s nekim iako smo u drutvu nekoga.. zato ne iskoristiti pogodnosti koji nam nudi smartphone? Zato se nebih dopisivao s nekim kad sve to moram je nai mjesto u gradu s wi-fi mreom? Danas svaki kafi, restoran ili neka druga javna ustanova ima wi-fi i to je dovelo do toga da kada izlazimo na pie i druenje vie preferiramo ona mjesta gdje ima wi-fi tako da uvijek moemo biti online i spojeni sa svijetom. Zar to sve nije tuno

kada malo bolje razmislite? Zar nebi bilo bolje da se nikada smartphone nije izumio? Ja osobno alim za dobrim starim vremenima kada je ivot bio ispunjeniji i lijepi unato tome to nismo imali smartphoneove. Sjeli bismo na zidi i jednostavno provodili sate i sate zabavljajui se priama ili igranjem na karte. Danas je naalost to skroz druga pria. Najvie me zabrinjava ovisnost djece o smartphoneovima jer na njima korporacije vide odlinu priliku za zaradu. To svakako loe utjee na njihovo ponaanje i komunikativnost. Sve ovo me zabrinjava ali ne mogu rei da uloga smartphonea nema i pozitivnu stranu. Ruku na srce, ivot je zaista olakan i pojednostavljen. Ljudi od sada putem mobitela mogu plaati svoje raune, provjeravati stanje bankovnog rauna ili ak ulagati u dionice. To je za ozbiljne korisnike ali naravno ima i mnogo pogodnosti za ljude koji se samo ele zabaviti pa tako moete vidjeti gdje je u blizini dobar restoran, kakvo je vrijeme,igrati igrice...Koliko je daleko otila tehnologija moemo vidjeti na primjeru zadnjih inaica iPhonea. Naime oni sadre posebnu tehnologiju nazvanu Siri koja nam omoguuje da, vjerovali ili ne,

priamo sa mobitelom kao sa ivom osobom.Ova fantastina tehnologija moe spasiti i ivote jer primjerice dok vozimo automobil ne trebamo drati mobitel u ruci ve on moe biti odloen. Moemo pisati i poruke koristei samo na glas. Kad sve ovo zbrojite ne moemo rei da ivot nije olakan i da se ne veselimo svakoj novoj tehnologiji. Ostaje za vidjeti kako e se to sve razvijati i hoe li ljudi postati jo vie ovisni o svojim ljubimcima. Ja se osobno plaim budunosti , ipak su nam mobiteli stalno u rukama ili u naoj neposrednoj blizini, a malo tko govori o tome koliko je tetno zraenje. Znamo da ljenici stalno upozoravaju da mobitele drimo podalje od sebe ali to je naprosto nemogue. Mobiteli nam slue kao budulice, podsjetnici ili fotoaparat. Koristimo ih za sluanje glazbe, gledanje filmova, igranje igrica...Revolucija koja je pokrenuta onog onda kada je svijetlo dana ugledao smartphone trajat e vjerujem jo dugo i na nama ostaje odluka hoemo li se u potpunosti prepustiti toj revoluciji ili emo se kloniti smartphonea.

14

Don Bosca za profesora!!

tekst: Fani Baji
Voljeli bi kad profesori ne bi s visoka gledali na vas, kad ne biste sumnjali u vae mogunosti, kad im ne bi bili samo jedni od mnogih? Upravo takav uitelj bio je don Bosco. Oko sebe je okupljao siromane mladie, siroad i njih strpljivo, prijateljski i ustrajno odgajao i poduavao. Nesebino im je darivao svo svoje vrijeme. Osobno je odlazio njihovim poslodavcima koji su ih izrabljivali i traio pravednije uvjete za djeake koji su radili i do 12 sati dnevno. Mnogi od njih bili su iznimno nadareni, a morali su raditi grube poslove samo kako bi preivjeli. Svetog Ivana Bosca ta je nepravda posebno pogaala. Pozvao je prijatelje sveenike i obrtnike da ih poduavaju. Uzdajui se u Boju Providnost i kucajui na vrata bogataa skupio je novca za proirenje Oratorija za sve te naputene djeake, pa je uskoro otvorio radionice za postolare, krojae, drvodjelce. Poeo je od nule, ne uzimajui nita za sebe, dao je perspektivu i onima kojima uenje nije ilo. U tim radionicama mnogi su stekli praksu, a on im je obilno ulijevao svoje znanje u trajno nasljedstvo. Vjera, hrabrost, ljubav, potivanje, prijateljstvo s Gospom i Bogom moda je ipak ono najvanije to je don Bosco dao svojim malim prijateljima. I ako ste sluajno propustili sveanosti koje su okupile stotine mladih pred njegovim relikvijama povodom stogodinjice njegova roenja u upi Marije Pomonice na Kmanu od 12.-16.3.2013. ,slobodno se sjetite tog naeg prijatelja, plemenitog svetca mladih, u molitvama.

Svetac mladih neumoran radnik:

Sagradio je etiri velike crkve, napisao je stotinjak knjiga i knjiica, organizirao osam misijskih ekspedicija, putovao, pomagao bolujuima od kolere, ispovijedao, sa zapanjujuim optimizmom i veseljem pa stoga ni ne udi to danas po itavome svijetu ima preko 16000 sljedbenika njegova djela salezijanaca. Dok rade na kranskom odgoju adolescenata i mladih s usta im ne silaze don Boscove rijei: Spasi duu, spasio si sve.

15

ESTIEM SPIRIT
tekst: Stefan Krstevski ESTIEM LG SKOPJE
2010 was a horrible year for me. I had very bad personal and family issues and I felt depressed and lonely. There were times when I was walking down the streets with headphones in my ears and big sunglasses on my face so that no one would see that I was actually crying. Then, September came and so did my first year at the university. To be honest, Industrial Engineering and Management was not my choice. I wanted to study history, but my parents were against that, so I followed their advice. As that made me disappointed, I was sinking deeper into sadness. I was expecting to deal with new places, unfamiliar faces and boring lessons about something I was not interested in. This way of living was taking away all of my energy. Even though some people were encouraging me, telling me to be strong, that the sun always rises after a storm, the situation was still the same and I could not make any progress. A month later I started visiting classes. One day, at one of the exams, some guys came and informed me about a particular presentation and said something about ESTIEM, a students organisation which offers lots of interesting things and which could help us. I was confused at first, but in my head there was only one thought: Why not? I was impressed by the presentation. I became a part of the organisation and could not wait to attend the first meeting. It was nothing special at the beginning. I needed some time to adjust to the other members, but I knew that I had to be persistent if I wanted to make progress. And after some time, I became really close to other members. Whether it was working on a project, singing ESTIEM songs or studying, we were all there together, sharing unforgettable moments, building friendships and the spirit of unity. We became a real family. I could feel that the smile, slowly but surely, was coming back to me. I was happy again. What a wonderful feeling it is when you know that you have friends who will help you no matter what, who are there for you at any time, any place. At the New Years Eve I had only one wish - to forget the year 2010, and continue my progress within ESTIEM. That is how it all began In February 2011, I was a part of the exchange between our Local Group

work hard play hard

and Local Group Istanbul-Yildiz, which actually was my first ESTIEM event. Everyone was excited. Those days were like a fairytale. We had the most interesting agenda any one of us had ever seen. We came back from Istanbul full of energy and we couldnt stop talking about those few days we had spent there together. Just when I thought that everything was perfect and that nothing better could happen, a special invitation from our Local Board came to me. I was asked to be a delegate at the Council Meeting in Karlsruhe. I could not believe it. I spoke to my parents, who had noticed how happy I was for being a part of ESTIEM and how my life had dramatically changed

16

overnight, so I had their support for going to Karlsruhe and having a wonderful time there. I was counting the days, and finally there came time for the Council Meeting. Young people from all over Europe; presentations, skills, experience, visiting factories, new extraordinary friendships - it was like a dream. ESTIEM changed my life a lot. I learnt to be a responsible, persistent person. I learnt to make smart decisions and finish the tasks given to me on time. It taught me how to be patient with other people - something which will help me a lot one day when I become a successful manager. So far, after three years I visited : Germany, Italy, Turkey, the Netherlands ( twice ). Imagine you are going to some event and everything that you should pay is approximately 50 euros! Its unbelievable but thats our ESTIEM reality. Also, our LG

organized 5 events which took place in Skopje. At the moment I am the President of Local Group Skopje. This unique way of work hard-play hard has totally caught me, and now I am managing with all successes and problems in my LG ( Local Group ). I have an army of people, IEM students behind me, and we are like one big family. Also, starting from January I am the new Regional Coordinator of the Balkan Region. My job is helping and supporting all LGs in our region ( Skopje, Sofia, Bucharest, Belgrade, Kragujevac, Novi Sad, Zagreb, Split and Kranj ). Those LGs can approach me any time if they have some problems or difficulties. I am willing to help Split and Kranj as guest groups on the way to full membership in our network. If you are interested in becoming part of ESTIEMs network contact your Local Responsible Ana

(akljajic@fesb.hr). You can visit our facebooks fun page, or visit the official portal of ESTIEM (www.estiem.org ). Also, you can become a member of some committees, projects and attend any of the events. In October this year the Balkan Regional Coordination Meeting will take place in Zagreb. I would like to invite you to be there and to feel the unique ESTIEM spirit. After being for three years in ESTIEM, I can say that I am happy again. I enjoy my life. I am doing great with my exams. I have friends who are like my brothers and sisters. I am full of energy. I have close friendships with people from all over Europe. I am a new person now - stronger and more motivated than ever before. It is what the ESTIEM spirit does to all of us.

I have close friendships with people from all over Europe

MSP
tekst: Ana Grani
Istinski zaljubljenik u tehnologiju u stalnoj je potrazi za novinama, inovacijama, eli razvijati vlastite vjetine i kompetencije, pronai nekoga tko razumije njegovu strast. Microsoft Student Partner (MSP)

program je svjetska inicijativa za rad sa studentima, ali ne samo onima koji se bave tehnologijom, ve i studentima s gore navedenim vrlinama. lanovi zajednice nazivaju se Microsoft Student Partneri (MSP). Cilj ovog programa nije promocija i prodaja MS tehnologija, a da razbijemo zablude, MSP-ovi nisu zaposlenici Microsofta.

Microsoft Student Partneri su pojedinici koje je Microsoft prepoznao kao entuzijaste pojedinih MS tehnologija i odabrao ih da na svojim matinim fakultetima budu poveznica izmeu Microsofta i akademske zajednice. Program omoguuje studentu upotpuniti svoje vjetine, kvalifikacije

17

i znanja koja e mu biti neophodna u stvarnome svijetu onoga dana kada zavri svoje studiranje, stoga ne udi veliki broj zadovoljnih studenata koji i nakon zavretka kolovanja s oduevljenjem priaju o programu. Takoer, program ukljuuje studente u nacionalne i internacionalne aktivnosti u kojima studenti imaju mogunost upoznati strunjake iz raznih podruja, druge MSP-ove iz razliitih zemalja svijeta, kao i sve ostale zaljubljenike u tehnologiju i stvoriti mreu kontakata. Pokazalo se da student koji je uz studiranje sudjelovao i u raznim programima postie bolje rezultate na razgovoru za posao. Mogunost irenja znanja i vjetina, pa tako i poznanstava, otvara tom studentu vee mogunosti za zapoljavanje nakon zavrenog studija. Uz to, besplatan pristup MS tehnologijama, certifikatima za pojedine MS tehnologije, rad na vlastitim inicijativama te zapoljavanje su samo neke prednosti koje jednom studentu nudi MSP program. Sam program definiran je svojim ciljevima i zaduenjima koje svi studenti moraju zadovoljiti tijekom sudjelovanja u programu. Krajem akademske godine obavlja se revizija pojedinog lana i utvruje je li studentostvario pravo na daljnje sudjelovanje u programu. MSP program u Hrvatskoj je strukturiran unutar 5 regija koje su predstavljene kroz pet gradova. Rije je o Osijeku, Rijeci, Splitu, Varadinu i Zagrebu. U svakom gradu je postavljen jedan student na poziciju MSP Leada. Ta osoba je odgovorna da se sva zaduenja i ciljevi ostvare u narednom razdoblju definiranim od strane Academic Developer Evangelista u Microsoftu Hrvatska. Krenuvi ovim stopama tri FESB-ovca, lanovi MSP Split zajednice, nakon to su osvojili dravno Imagine Cup natjecanje s projektom AuThink - rjeenjem za raunala i tablete koje pomau u terapiji djece s autizmom - predstavljat e Hrvatsku na meunarodnom finalu u St.Peterburgu. Osim Imagine Cupa, najveeg studentskog

tehnolokog natjecanja u organizaciji Microsofta, odnijeli su pobjedu i na Software Startup Akademiji (SSA) besplatnoj edukativnoj development & business inicijativi u organizaciji Microsofta Hrvatska -ije se finale odralo na Windays 2013 konferenciji u Umagu. Istinski si zaljubljenik u tehnologiju i ima motiva za zajedniki rad - nikad nije kasno, prijavi se i ti- upoznaj ljude koje poput tebe zanima tehnologija. Stekni dobra poznanstva i veze za budunost i to je najbitnije uivaj!.

Istinski si zaljubljenik u tehnologiju i ima motiva za zajedniki rad - nikad nije kasno, prijavi se i ti

S4S
tekst: Romana Cakta
Udruga S4S (Studenti za studente Split) jedna je od najprepoznatljivijih studentskih organizacija na splitskom Sveuilitu, a ove akademske godine svoje je aktivnosti provodila putem tematskih mjeseci. Splitski su studenti tako imali priliku uivati u S4S Mjesecima volontiranja, darivanja, Knjige albi i pohvala, kulture, seksa, (ne) zaposlenosti i punjenja baterija. U studenom su S4S-ovci poticali studente na volontiranje vlastitim primjerom, druei se sa tienicima triju splitskih ustanova, a u prosincu su organizirali akcije prikupljanja igraaka i darivanja krvi. Sijeanj su posvetili Knjizi albi i pohvala, velikoj akciji kojom su prikupljali pritube i pohvale splitskih studenata na raun matinih fakulteta, dok su u oujku organizirali filmske veeri, retro plesnjak i literarni natjeaj. Travanj je bio u znaku seksa, tako da se provela prva anketa o seksu na razini cijelog Sveuilita, a uz to su organizirane zabavno-edukativne Sexy veeri. Svibanj je bio S4S Mjesec (ne)zaposlenosti, u sklopu ega su se organizirala tri zanimljiva dogaaja: predavanje mladih poduzetnika, tribina o strunom osposobljavanju i mali sajam studentskih poslova, na kojima su studenti imali

18

priliku dobiti pregrt informacija i konkretnih savjeta. Lipanj su S4S-ovci iskoristili za predispitno punjenje baterija, tako da su organizirali humanitarni kartaki turnir za UNICEF i veliki studentski party, bili partneri koncerta Rock do daske i dijelili razne poklone svojim Facebook fanovima.

Tijekom cijele godine odrane su i tri S4S veeri, na kojima su predstavljene sve navedene akcije. Detalje o svim ovim aktivnostima moete pronai na S4S Portalu (www. szssplit.hr), jednom od najitanijih studentskih portala u Hrvatskoj, koji svakodnevno donosi lanke o brojnim temama, a Studenti za studente vas

pozivaju i da petkom u 18 h sluate emisiju S4S Radio na valovima Radio Sunca! Ako, pak, elite postati dijelom cijele ove prie, javite se na udrugas4s@ gmail.com ili preko Facebooka! S4S udruga sa stavom!

STUDENTSKI ODBORI - SZST

tekst: Ines Rebac
Sigurno ste uoili mnogobrojne plakate koji se konstantno pojavljuju na svakom kutku i pozivaju vas da se prikljuite radu Studentskog zbora. E, pa ako ste misli da je tome doao kraj, prevarili ste se! Naime ovaj lanak posveen je upravo Odborima, a kako bismo privukli vau panju, u daljnjem tekstu emo rei neto vie o svakome od njih. Pa krenimo! Odbor koji je za sada prikupio najvie lanova jest Odbor za humanitarni rad i drutvene aktivnosti koji se bavi organizacijom humanitarnih akcija i koncerata, brucoijada, studentskih putovanja i drugih studentskih zabava. Zato je tome tako, moemo samo nagaati, no veseli nas vijest da su studenti zainteresirani za pomaganje drugima kao i za organiziranje raznih aktivnosti kojima e unaprijediti studentski ivot u Splitu. Ovaj Odbor nalazi se pod vrstom rukom studenta Maria Podruga, pa je moda ba zato i tako uspjean! Slijedei Odbor koji dolazi na red je Odbor za studentski standard koji za sada sadri mali broj entuzijastinih studenata eljnih promjena, a bavi se pitanjima kvalitete studentske prehrane u menzama, studentskog smjetaja, prijevoza i zapoljavanja. Do sada je u sklopu Odbora odrano par manjih akcija, a najvea koja e se dogoditi u skoro vrijeme biti e anketiranje studenata, s ciljem unaprijeenja studentskog ivota i standarda. Koordinatorica ovog Odbora je Ines Rebac, koja ovim putem poziva sve zainteresirane i eljne rada da se pridrue Odboru kako bi zajednikim snagama postigli eljene promjene! Da ne bismo samo priali o studentskom standardu i aktivnostima, prebaciti emo se na umjetniku stranu, za koju je zaduen Odbor za kulturu koji se bavi pitanjima organizacije kulturnih dogaaja, javnih tribina i predavanja, te sudjelovanjem studenata u TV i radijskim emisijama. Koordinator Odbora je student Umjetnike akademije u Splitu -Stjepan Krei, koji iza sebe ima vrlo uspjean projekt Studentskih dana kulture koji je odran po prvi puta ove godine, izazvavi velike ovacije i pohvale diljem Sveuilita. Nakon kulture, nastavljamo u laganom portskom ritmu. Sigurno ste svi uoili velike bijele atore, koarkake i nogometne terene koji zauzimaju ogromni prostor na Rivi

19

gotovo svakog lipnja. Ako ste svjedoili tome, onda ste zasigurno uivali, kako u pogledu, tako i u sudjelovanju, jer rije je o Studentskim danima porta i aktivizma, kojima se potie studente na tjelovjebu i zdrav ivot. Osim organizacije Studentskog dana porta i aktivizma kao najvee portske studentske manifestacije, Odbor se bavi i pitanjima organizacije portskih turnira. Koordinator ovog Odbora je Ivan ii, koji svake godine unato vremenskim i nekim drugim neprilikama uspjeva uspjeno organizirati Studentske dane porta i kativizma. Pored prethodno navedenih Odbora, postoje jo tri mala, ali jednako znaajna Odbora i to redom: Odbor za udruge i kontrolu projekata - bavi se povezivanjem Studentskog zbora sa studentskim udrugama, te kontrolom projekata studentskih udruga i studenata pojedinaca. Koordinatori ovog Odbora su Miro Juki i Miran Podraj. Zatim Odbor za pravna pitanja koji se bavi tumaenjem svih pravnih propisa koji se odnose na Studentski zbor Sveuilita u Splitu, zatim daje miljenja povodom pravnih pitanja vezanih uz status studenata, studentski standard odnosno druga pitanja koja u najirem smislu imaju doticaj sa studentskim pravima koja proizlaze iz vaeih propisa Republike Hrvatske i Sveuilita u Splitu. Koordinator Odbora je student pravnog fakulteta u Splitu Marin Keri. I za kraj mali, ali radni Odbor Odbor za marketing i informatika pitanja koji je zaduen za uspjeno predstavljanje i promociju svih odraenih i buduih dogaaja u koje organizirani Studenstki zbor Sveuilita u Splitu. Koordinator ovog Odbora je student pomorskog fakulteta u Splitu Josip Dula. Sada kada smo vam jo jednom detaljno predstavili sve Odbore i njihov sustav rada, jo jednom pozivamo sve one eljne zabave, dobrog drutva, novih poznanstava i rada da nam se pridrue u to veem broju kako bi zajednikih snagama postigli znatne promjene i dodatno obogatili studentski ivot u Splitu.

20

Studentski zbor je studentsko izborno predstavniko tijelo koje titi interese studenata, sudjeluje u odluivanju u tijelima visokog uilita i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

Inenjeri bez granica

tekst: Miriam Bila
Sjeate li se trenutka kada ste se prvi put napili pitke vode iz slavine? Kada ste prvi put upalili svjetlo ili pristupili internetu? Vi moda ne, no djevojica koja je u Indiji svakodnevno hodala 2 sata po suncu da bi dola do pitke vode nee nikada zaboraviti dan kada je dobila slavinu u svom skromnom domu. Osmijeh djeaka u Africi, koji e se napokon moi igrati i kad padne mrak jer je dobio pristup elektrinoj energiji, je nenadmaiv. Mogu li mladi ljudi s dobrim idejama promijeniti svijet? Ovo su samo neki od primjera kojima su inenjeri bez granica dokazali da uistinu mogu. Razne humanitarne organizacije pruale su siromanima novanu i zdravstvenu ili bi slali doprinose u hrani. No, takve jednokratne pomoi su samo privremeno rjeenje. Problem siromatva nije rijeen, dapae, produbljen je i dolo je vrijeme za novi nain razmiljanja. Tada su se pojavili oni: inenjeri bez granica, sa svojim inovativnim i kreativnim pristupima. Takozvane inenjere sa srcem strast za promjenom i elja da pomognu najpotrebitijima dovodi u dijelove svijeta koje veina zaobilazi. Zemlje pogoene tsunamijem, siromani dijelovi Azije i Afrike samo su neka od mjesta koja posjeuju, a lokalnom stanovnitvu umjesto jednokratne pomoi nude znanja i vjetine koji e im pomoi i u budunosti. Cilj njihovog djelovanja je iskoristiti ono to nas okruuje, na najjednostavniji i najefikasniji nain. Odlian primjer za to proveden je u Indiji. Tamo su lokalnom stanovnitvu ne samo pomogli izgraditi kolu, ve i bolju budunost. Inenjeri bez granica napunili su plastine boce blatom, meusobno ih spojili kombinacijom perja i cementa te uz dobru ideju i malo rada omoguili velikom broju djece prostor gdje e se obrazovati, gdje e jednog dana

Engineers without borders moda postati i inenjeri te nastaviti iriti njihov pozitivan duh. Nije im trebala ni skupa elektrina energija ve su iskoristili danje svjetlo, napunivi nekoliko boca s krova vodom i izbjeljivaem uz znanje o ogibu svjetlosti. To nisu skupi projekti sa tekim proraunima i zahtjevnom opremom, mo ideja moe postii vie od svega! No, ovi inenjeri ne djeluju samo u siromanim zemljama ve i u onim najrazvijenijim. Jeste li se ikad zapitali odakle dolazi vaa kava koju svakodnevno pijete, voe i povre? Nismo ni svjesni koliko svakodnevne sitnice u Europi i Americi imaju veliki utjecaj u zemljama razvoja. Zato je bitno podii svijest ljudi u razvijenim zemljama, pobrinuti se da individualne akcije kao i akcije kompanija imaju pozitivan utjecaj na ljudski razvoj kako lokalno, tako i globalno. Ako ste i vi pomalo luckasti i jako kreativni, kako inenjeri bez granica vole za sebe rei, moda ste upravo nali pravo mjesto za vas. Oni ne rade to zbog novca, slave ili neeg takvog. Oni se time bave jer u tome uivaju. Vidjeti osmijeh na licu djeteta kada im podarite ono o emu su sanjali, oaranost lokalnog stanovnitva kada zahvaljujui vama izrade neto za to nisu ni znali da je mogue, tjera vas da radite vie i vie, a ovaj pokret se iri dalje i dalje Ukoliko i vi elite da ovaj pokret zaivi i u Hrvatskoj, javite se na mbilac@fesb.hr!

Solar-powered light

elja da pomognu najpotrebitijima dovodi inenjere u dijelove svijeta koje veina zaobilazi
21

KAKO PROVESTI NEZABORAVNO LJETO

tekst: Mateo Oluji
Ne postoji formula kako provesti nezaboravno ljeto. ia svega pome im mi na prozoru zasja sunce. Nebitno o tome to jo ispiti traju, to je moda za ljetni popravni ostalo par predemeta ili to je moda more jo prehladno za kupati se. Ustat se iz kreveta, dobro se rastegnit, izist kilo trianja i par komada hladne lubenice, nabacit neto robe na sebe i skoknit do pekarije. Dai po kila kampi i par kila dagnji, dobra boca vina i kilo bilog kruva. Strpat to to prije na motorin i skoknit doma po kupae i ugaman. Nabit nove cvike koje su taman dole jutros iz Kine i epurit se u japankama koje je majka kupila. U birca na jednu veliku s ladnim i bacit na picigin sa ekipom dok se svi jos triznimo od sinonje burne noi. I evo ve sam doma, miris lita se proimlje cilom kuhinjom,a znate to kau, ljubav ide kroz eludac i totalno su u pravu. Punog te eludca udre fjaka i kau te privue ka sultanski hamam sa miljon ena. S krmeljom, dva i mobitelom punog poruka i poziva, ma ba te briga ti se dignes vrhunskog osmjeha. Jo komad lubenice i lagano pod tu pa onda vani jer se moda i posrei. Litnje ludilo u gradu punog stranaca, matejuke zov, a u trafici red ka da u Ugandi crveni kri dijeli pomo. I tako, piva, dvije, tri...i poinje taj san ljetnje noi. Ljudi kao neke vile, sad su tu , sad ih nema, a sve se odvija ubrzano ka warp nine nekog zvjezdanog broda. Cure samo odlaze, dolaze, pia samo kroz mene prolaze, sve jos mutnije pari a zov mog kreveta je sve jai i jai. I negdi na putu, sretne jednu dobru duu, primite se rame uz rame i lagano put pod noge prije nego sunce svane. Otvorim vrata stana, padnem ka deblo, tutnji iz uiju a iz usta miris na neto pokvareno. Jutro drugo, ka i dan prvi, diem se i nastavim istim reimom ka da mi ivot o tome ovisi. Ne postoji formula kako provest nezaboravno ljeto, al pit i ist, zabavljat se i na obaveze zaboravit isto nije kul. Treba se k tome i jos koja kuna strpat u dep i ne ovisit o starcima ka dica iz osnovne kole. Nismo svi isti, i svatko drukcije gleda na ljetne praznike. Netko radno, netko sa tatine jahte, al dosta njih u brojke i slova iz knjige za poloit rujanske muke. Premalo sam ovde i napisa s obzirom koliko se na ovu temu ovijek moe ispisat. Od jeftinih letova za Marako do kajtsurfinga Istarskim arhipelagom. Problemu zarade za fakultetske reije i mamurnim jutrima uz bocu Jure. No eto, nije sve za zlo, zato iskoristimo lito, sunce i more koliko god moemo. Jer na kraju, svemu kad tad doe kraj, al uz slatke memorije bre emo sljedee lito doekat.

Foto: Zvonimir Bariin/CROPIX

22

Top 10 Android aplikacija

tekst: Nikolina Smilovi
U moru aplikacija namijenjenih svakom Android korisniku teko se odluiti i izdvojiti posebno zanimljive i korisne aplikacije. Ve u samom startu neke bitnije aplikacije ve su instalirane, sve ostalo nudi Google Play. isto informativno, popis je sastavljen na temelju izguglanih top aplikacija koje se veinom ponavljaju od portala do portala.

Najvei strah svih vlasnika smartphone ureaja je njihov nestanak ili kraa. Jedna od ovakvih aplikacija bi definitivno trebala bit instalirana u samom startu, poznavajui kako sebe tako i druge, preporuujem da to uinite odmah. Lookout Security & Antivirus je jedna od poznatijih antivirusnih i sigurnosnih aplikacija koja ima najnoviju opciju otkrivanje lopova. Znai ukoliko izgubite va ureaj a imate neku od opcija zakljuavanja (pattern lock, pin kod ili ifra), va sretnik bit e automatski uslikan nakon tri neuspjela pokuaja otkljuavanja zaslona, iza ega se slike automatski alju na va mail raun (odabrati u opcijama). U postavkama pod odjeljkom missing device za opciju advanced protection stavite kvaicu i pratite korake. Postoji free i plaena verzija, free nema mogunost zakljuavanja opcije ureaja na daljinu i brisanja svih podataka.

Lookout Security & Antivirus

Xica
Jesmo li studenti ili nismo, naravno ovo dolazi u obzir kod studenata koji borave vie u menzi nego na predavanjima. Pomou ove aplikacije uvijek imate uvid u stanje vaeg rauna, te pregled prometa na kartici. Ovim putem zahvaljujemo se studentima osjekog ETF-a i zagrebakog FER-a.

Tiny Flashlight/Baterijska Svjetiljka

Tiny Flashlight je trenutno najbolja besplatna aplikacija za LED baterijske svjetiljke na Android Marketu jer podrava najvei broj mobilnih ureaja s kamera baterijskom svjetiljkom (led flashom). Osim led osvjetljenja u ponudi su i raznolika ekranska svjetla. Ukoliko elite biti posebni i dodati special touch svome pametnjakoviu, ukljuite opciju bljeskalice prilikom primanja poziva. Ukoliko tu opciju ne moete nai na ovoj aplikaciji, zamijeniti e je neke druge kao npr. Flashlight call.

Pocket
Poznata vam je situacija kad naletite na neki zanimljiv lanak al nemate ga vremena proitati. Pocket nudi rjeenje za ovaj problem, dodaj link u svoj Pocket ili kopiraj u Evernote (biljeke). Najvanije je da se stranica u potpunosti sprema za offline pregledavanje.

23

Evernote / Any.do
Aplikacije koje se najee svrstavaju za stvaranje biljeki i popisa zadataka. Kada otvorite bilo koju, po prvi put dobit e te vie-manje isti izgled, potrebno je izvriti registraciju. Svojim biljekama moete pristupiti s bilo kojeg ureaja, sve je sinkronizirano na internet serveru. Any.DO vam omoguuje da kreirate zadatke te da uz svaki poveete vie biljeki. Uz opciju Plan isplanirajte svoj dan te postavite podsjetnik. Any.DO ima funkciju da vam ponudi biljeku za uzvraanje poziva ili SMS ukoliko ste ga propustili ili niste odgovorili. Takoer namjestite da vas svaki dan u odreeno vrijeme podsjeti na sve planirane zadatke. Jedina primjedba je to to nema check liste, a pohvalno je to sve zabiljeke moete sinkronizirati s Google raunom. S Evernote-om takoer napravite biljeke, postavite lokaciju ili oznaite biljeku s kljunom rijei te na taj nain sortirajte sve svoje biljeke. Sama aplikacija nema opciju podsjetnika, ali zato postoji plugin koji dodaje tu funkciju, to nas dovodi do prednosti ove aplikacije. Za sve ono to nema u samoj aplikaciji postoji odreeni plugin, kao npr. za crtanje gdje moete dodati skicu ili npr.obojiti kljuni dio teksta. Zadnja verzija ima mogunost obrade fotografije izbjeljuje papir i pokuava dobiti to bolji skenirani izgled.

Dropbox / Google Drive

Zaboravite na jedan od veih problema, prosljeivanja albuma. U oblak moete pospremiti vae fotografije, dokumente, muziku i file-ove svih vrsta, sinkronizirati se na vie ureaja te naravno dijeliti foldere s drugim korisnicima. Dropbox nudi 2GB besplatnog prostora, ali moete ga proiriti za dodatnih 500 MB svakim novim korisnikom kojeg dovedete da koristi ovu uslugu. Prvo koritenje ove usluge Dropbox nagrauje s dodatnih 500 MB prostora. Dobra stvar je dijeljenje datoteka putem linka s korisnicima koji ne koriste ovu uslugu. Google Drive svojim korisnicima nudi besplatno 5 GB prostora, dok se dodatno proirivanje naravno naplauje. Velika prednost ovog servisa je to preko Google Docs-a moete ureivati tekstualne dokumente, proraunske tablice i prezentacije. Prepoznaje 30-ak razliitih formata zapisa te ih automatski konvertira u datoteke koje je mogue ureivati putem Google Docs-a.

Markers
Android aplikacija za crtanje, korisna za brzo skiciranje bilo ega. Jedna od rijetkih u kojoj moete nacrtati toku vjerovali ili ne! Nema reklama i cijeli ekran je slobodan za skiciranje.

Android ureaji koriste barcode na razliitim mjestima i za razliite namjene (od skeniranja pa do pokretanja instalacije, otvaranja razliitih portala...). Pokretanjem aplikacije pali se vaa kamera s kojom je potrebno samo prijei preko barcode-a. Slika ne mora biti nuno poravnata da bi kod bio oitan, ve je samo potrebno da bude koliko toliko fokusirana. Sve dok je kod vidljiv moete ga oitavati, tako da nije definirana ni udaljenost niti smjer. Od sada zaboravite na prepisivanje linkova web stranica. Iskoristite upravo ono to je reeno samim znaenjem QR koda (Quick Response - brzi odziv). Usporedbe radi, tradicionalni 1D barkod pohranjuje do 30 brojeva, dok 2D barkod (QR) moe pohraniti do 7.089 brojeva. QR kod pohranjuje vie vrsta podataka (tekst, hyperlink, telefonski broj, e-mail, kontakt, geografske koordinate).

QR Droid

24

Imate potrebu transfera podataka s Androida na raunalo i obrnuto?! S ovom aplikacijom kontrolirajte gotovo sve funkcije na vaem smartphoneu putem vaeg web preglednika (instaliranje/deinstaliranje aplikacija, ureivanje datoteka, snimanje zaslona, GPS lociranje ureaja, slanje SMS-ova ), sve to bez uporabe USB kabela. Uivajte u beinoj kontroli vaeg Androida iz web preglednika na vaem raunalu. Dosad su oba ureaja morala biti na istoj WiFi mrei, no s verzijom 2 sinkronizaciju izvrite dok je smartphone prikljuen na internet preko mobilne mree. U tom sluaju imate mjeseno ogranienje od 1 GB prenesenih podataka.

AirDroid 2

10

mVijesti
Praenje vijesti iziskuje posjeivanje nekoliko web portala , no s ovom aplikacijom vei broj top cro portala se ujedinjuje u jednu cjelinu. Stanite na kraj razbacivanju vrijednih megabajta od kojih veina otpada na animirane oglase. Detaljnije u lanku mVijesti -djelo ruku naih studenata.

Uz top aplikacije tu su svakako i neizbjene must have aplikacije. Stoga nemojte se pitati zato gore nisam navela aplikacije kao to su Viber/WhatsApp, pretpostavljam da su one za neke ak i razlog kupovanja smartphonea. Poto je bilo nemogue odluiti se za top 10, naravno da nisam

uspijela pokriti takoer neke vane teme kao to su: navigacija, vremenska prognoza, obrada fotografije, player za sluanje muzike Ovo je jednostavno jedna neiscrpna tema. Stoga, opet ostaje na vama da sami googlate i traite neto novo i usporeujete. Sretno!

UMJETNIKA DUA STUDENATA

KIA Kia i dalje sumorno pada, i grane se gole na vjetru njiu, moja je aa poodavno prazna, stranice ivota drugi mi piu. Tek sad se,koprena luda, sa mog oka podigla, i kapci su moji odljubili poljubac zadnji, u lokvi, kraj blatnjava puta, moj lik komadaju sve vee i tee, ove lude kapi kie. Kia i dalje neumorno pada, i grane se gole na vjetru njiu, moja je cigareta odavno dogorjela, stranice ivota nek drugi mi piu.
Proces izrade:

Finalna:

Vjerujemo da je svatko od vas bar jedan put eksperimentirao u Photoshop-u...a u ovom broju emo vam pokazati kako od enskog napraviti muko lice. Uradak smo zaprimili od Ane Bokovi Ivankovi, studentice 1.godine Raunarstva.

Josip ula, PFST

25

10 NAJIRITANTNIJIH STVARI NA ENAMA

tekst: Mateo Oluji
Doao je na red i ovaj lanak. Odgaao se do zadnje minute da bi se prikupilo to vie dojmova i razmisljanja, enskih ponaanja i razmaenih ispada. Naravno, opet je i tu bio i faktor zdravog razuma jer napisati neto explicitno i proi hodnicima FESB-a neozljeeno bi bio veliki podhvat. Dok sad i piem, stvarno neznam odakle poeti. No eto, idemo pomalo zaroniti u taj enski svijet koji nas ponekad ( uglavnom) ini jako ivanima i sa strpljenjem na rubu granica... u nemilosrdno bie bez emocija i postane kao bogomoljka nakon spolnog odnosa.

4. ROZE PAOTICE
Cure pokau noge i zabace osmijeh, dva i eto ve su u klubu bez imalo ekanja. I onda kad mi one kau da vole duhovite i humoristine momke a drugi dan ih vidim sa gorilom od 115 kila u posebnoj verziji najnovijeg maseratija. Mislilo se i nabacit par stihova poznatog Splitskog benda (TBF-a) al bi trebalo onda sve cenzurirat.

1.KODIRANO PRIANJE
Sam razgovor sa enom je magija i mistina stvar, jedno se kae a drugo se misli. Dok je nama u glavi kako emo neto pojest, odspavat, zovnit ekipu za na balun, ona razmilja dali je to srodnih dua veza. I naravno, onda kad smo skupa u zraku je uvik to neko pitanje. Sve se vrti oko neega al nitko ne dobiva odgovor. I tako se pria nastavlja ka Pi u beskraj.

5. JEDEM, SPAVAM , UIM

Joj dragi, stalno ti sjedim jer moram puno da uim, al zna puno i jedem. Vidi mi droba, jo malo pa e poet i celulit da se pojavljuje. Nikad kraja. Al u globalu one ne razumiju da su nam drage tono takve kakve jesu. Ne smetaju mi draga tvoji brkovi i neobrijane noge, ja samo elim tebe tono takva kakva jesi.

6. DAN IZ SNOVA
Otii u bilo koji duan pod navodno samo emo ui i izai su lai vee od zavjere da izvanzemaljci ne postoje. Jer kad proba haljinu trebaju joj tikle, sa tiklama idu i ukrasni detalji kao to su prstenja i narukvice.. Izbjegavati bilo kakav kontakt sa opingom treba u irokom luku jer u suprotnom ete provesti sate i sate gledajui izloge i uzbuene zbog robe krikove vae djevojke.

2.KARIJERA
Ah te mlaahne curice, eljne znanja i borbe protiv svijetke korupcije. I koliko god ih uvjeravali da idu pomalo, nee ii, jer ako karijera posustane, one postanu hodajue betije. Time mislim da nas doslovno iznutra proderu jer za cijelu negativnu energiju i loe rezultate smo krivi, ko drugi nego mi.

3.TEMPIRANA BOMBA
Krene nas u ivotu, fax, teretana, baba na raun uplati iljadu kuna, cura, susid nam pokloni kartu za Thompsona, stara napravi paticadu sa njokama. Predobro da bi bilo istinito. Naravno kad bi igrali igru izbaci uljeza teko da bi falili. Cura na prvi pogled skroz normalna i fina i prvo nemoe vjerovati koji si sretnik da je ba s tobom odluila iza na pie. Kad ono , prolost joj gadna i mutna a bivi ju je do kraja pokosio i sve joj snove unitio. I onda, ti pun nade ka zadnja budala ode s njom na pie,dva...sve super bude. Otvori se i povjeri sva svoja znanja i onda BUM! Sasijee sve kao da te nikad nije ni poznavala. Pretvori se

7. HODAJUA KATASTROFA
Nema gore stvari od nai se na cesti u guvi a ispred vas, injorina , mobilna. Nema klime u autu i znoj se cijedi niz vrat a ona na mobitelu, daje migavac za lijevo a okree volan u desno. ivci na miljon a ruka na trubi. Definitivno jedna od veih nonih mora ( po ivot opasnih ) svakog mukarca.

8. LJUBOMORA
Veliki je podhvat izai vanka na kavu ili pivu i nai se sutra sa njom bez da nema onog pogleda. Koliko god vijeran bio nemogue je zadovoljit onu znatielju i kopkanje u njenom

26

mozgu. A tek ako si priao sa nekom curom ili nedaj Boe zaplesao. To stalno traenje Koliko me voli?, Jesam li ti draga? iritira podjednako kao onaj znoj na vratu dok joj trubi da skrene udesno.

naveer kad mislis da je tome doao kraj , stota prija stavi status da je poela nova sezona Kuanica.

10. ?
Da ne ispadne da su u svemu samo ogorene i da svakim pokretom plae muki rod, zavrit emo ovaj lanak pomirbom. Nisu one tako loe, nemo s njima, a nemo bez njih, bar veina. No, kako je jedan mudar ovjek rekao Mukarci enu oene s nadom da se nikada nee promijeniti. ena se uda za mukarca u nadi da e se promijeniti. I uvijek su razoarani.

9. KAVICA, PRIJA I IR
Oboavam otii s njom na kavu i lijepo zasjesti te gutat u miru, mirisu i radosti. I odjednom mobitel zazvoni, a ona usta otvori. Pa jedna prija, pa druga, pa na fejsu par statusa ispie i pobaca lajkove kao oblaci kapljice kie. I to traje satima, cijeli dan a i

10 NAJIRITANTNIJIH MUKIH OSOBINA!!!!

tekst: Anita Juki
Svi znamo da prava iritantna ena (kad je u PMS-u, naravno) treba svog iritantnog mukarca. eljeli biste biti upravo taj? Dame su progovorile i dale nam recept za tog gospodina Krivog, a mi Vam ga donosimo u sljedeim redovima: 1. Ovisnost o video igricama, utakmicama ili kladionici 2. Kanjenje 3. Nepridravanje dogovora 4. Selektivno sluanje , tj. dok dama pria Vi slobodno zurite u laptop, mobitel i slino 5. Nerazumijevanje enskih problema, elja i potreba 6. Prebacivanje teme u neugodnoj situaciji, 7. Neorganiziranost 8. Biranje drutva svojoj boljoj polovici jer ipak vi bolje poznajete njene prijateljice i prijatelje 9. Nametljivo i glasno ponaanje u drutvu (pokaite svima da ste najpametniji i najbolji) 10. Dobacivanje komentara djevojci u prolazu (dok sjedite na kavi sa svojim drutvom) Ukoliko se budete pridravali ovih uputa, uspjeh za osvajanje titule najiritantnijeg mukarca je zagarantiran!

27

! r e m m u s o G Go fashion!
tekst: Josipa Radelji
Dani su sve krai, vani je 35 stupnjeva i najradije biste se etali goli! Na ulicama nije rijetkost sresti ljude obuene kao da idu na plau. Protiv visokih temperatura bore se mini suknjama uz koje savreno ide majica na tregere ili top koji e donjem rublju dozvoliti da doe do izraaja te japanke. No, to ako trebate otii na posao, fakultet ili ui u Dom zdravlja??. U javne ustanove, dodue, ne moete ui ba potpuno goli, a ni u japankama. Uvedena su pravila. Ali koji su komentari graana? Zar nema sud pametnija posla nego se time baviti? Ono to je u mnogim dravama praksa, a prije toga bio propis, kod nas je i dalje stvar osobnog izbora. Na fakultet moete krenuti u istoj odjei u kojoj biste ili na bazen. Nee vas niko zaustavljati. Zato bi vas itko zaustavljao? Koga se to tie kako ste vi obueni!? Lijepi ste, zgodni ste, zato bi to ikome smetalo? Ma samo ljubomornima i smeta sigurno. I zato ete i sljedeeg puta u japankama i topu do fakulteta! Onda postoji neto to se zove pristojnost!! Dakle pristojnost, to je druga tema. Postoji ono to je pristojno i ono to nije. to je pristojnost pri oblaenju ljeti, naroito ako se trebate pojaviti na ispitu na fakultetu? Najjednostavnije reeno to je: obua ne japanke!; majica dovoljno dugaka da pokrije pupak, sa dekolteom koji do istog ne dosee!. Ne majica na tregere i ne top. Hlae ili suknja dui od donjeg rublja koji se ne ocrtava ili providi. Ako je to ikako mogue. A da li potrebno da vam to bilo ko kae? Pristojno oblaenje, pa ak i ljeti, odraz je vaeg ukusa i ozbiljnosti. To je utisak koji ete ostaviti. Ali naravno ima onih ludih i nezaustavljivih kojima nitko nee odreivati kako da se oblae, uvijek e ih biti.

28

puTOKazi
tekst: Vedrana Bilobrk
Filozof sam i pjesnik - tko sam? Student Fesb-a Tako bih mogla opisati susrete sa tolikim divnim mladim ljudima koji znalaki prodiru u iroki spektar tema, visoko iznad i duboko ispod same tehnike naobrazbe koju na fakultet ponajprije nudi. Ipak, uz sve kvalitete mladih intelektualaca, jo uvijek ostaje vjeita potraga za smislom i enja za beskonanim. I od toga kree sve. Pronai smisao znai (PO)VJEROVATI VJERI, odnosno teiti da naa enja bude umirena, ispunjena. Zar dragi Bog, beskonaan i vjean, nije onaj koji bi mogao ispuniti srce nemirno? No, put je dug. Odvano krenuti nije lako, kamoli ustrajati. Ponekad lake odustati. Na je ivot gotovo devet desetina skriven: sadrava znaenja i vrijednosti koji odreuju itav nain postojanja. Taj skriveni svijet ima golemi, esto nesvjestan utjecaj na nau mogunost donoenja odluka. I vjera je, dakle - odluka. Velika i hrabra. Tei mnogo ali i mnogome trai odricanja; dariva ivot plodovima pravednosti, potenja, dobrote i ljubavi. No,znanost i vjera se pritom ne iskljuuju. Ta i zrnce praine ne postoji bez grandioznog plana. Netko je morao savreno planski urediti ovaj svijet. Veliki umovi naeg doba, koji se ni sami nisu smatrali vjernicima, jednom su opisali znanost kao diferencijalnu jednadbu kojoj je poetni uvjet religija. A prije poetnog uvjeta ne postoji nita drugo. Tako, postoje oblici znanja koji su dostupni samo po ljubavi. To je onaj oblik znanja koji se dokazuje djelima, ne rijeima. Istina se dostie vie pomou mate, nego pomou umovanja- tvrdi J. H. Neumman. I kad bi tu znanost imala monopol nad istinom, ignorirala bi se itava valna duljina mudrosti. Samo se srcem dobro vidi- jednom je, ne tako davno, progovorio Mali princ. Kao u ostalim zakonima prirode, tako i sjemenu vjere treba dopustiti da uhvati korijenje te da raste vlastitom brzinom. Na tom putu, ovjeka esto zadesi vrijeme sue. Kako bi i u tim danima naao ohrabrenje i nadu za daljnji rast, potreban je ivi primjer vjere. Pritom NEMA PRIMJERA BOLJEG, OD SVECA BOJEG! Ukratko, kroz dugu povijest velikana hrabre poniznosti i vjernosti, opisat emo ivotne puteve dviju princeza Bojih i jo dvojice miljenika neba, Ratnika Svjetlosti - koji su jedni od zatitnika i nas, mladih.

Na je ivot gotovo devet desetina skriven, sadrava znaenja i vrijednosti koji odreuju itav nain postojanja

SVETA FILOMENA
Sveta Filomena je doista bila princeza i za ivota, ki kralja iz 3. stoljea koji je vladao u maloj pokrajini u Grkoj. Njezini roditelji dugo nisu mogli imati djecu, te su se molili poganskim bogovima kako bi im ispunili elju. Kraljevski lijenik Publije, i sam obraenik, poruio im je da se mole kranskom Bogu i da e im se tako ispuniti elja. Uskoro im se rodila djevojica kojoj nadjenue ime Filomena te su ju odgajali u kranskom duhu, jer su i sami preli na kranstvo.. Djevojica je napredovala u dobi i mudrosti, te je tako u 13. godini sa roditeljima bila na primanjima kod kralja Dioklecijana. U to doba, kralj je bio poznat kao okrutan vladar, posebice prema kranima. Stoga ne udi strah koji su Filomenini roditelji osjeali kad su stali pred vladara. Naime, Dioklecijan je elio pripojiti njihovu dravu svome Rimskome Carstvu. No, im je ugledao mladu Filomenu - zbog njene ljepote i dranja - odmah se zaljubio te je njenim roditeljima rekao kako ne trai nita osim ruke njihove kerke.

Sveta Filomena

29

Sveta Marija Goretti

Tako, postoje oblici znanja koji su dostupni samo po ljubavi. To je onaj oblik znanja koji se dokazuje djelima, ne rijeima

Sveti Filip Neri

Pritom im je obeao silno bogatstvo i slobodu njihovoj dravi. Oni su bili presretni kraljevom ponudom, no ne i sama Filomena, koja se u tajnosti zavjetovala na djevianstvo Isusu Kristu. Roditelji su je molili da uini to njima za ljubav, no bila je ustrajna. Tada su je odveli kralju. Ni silna dodvoravanja i uvjeravanja sa dvora nisu je pokolebali u naumu. Kralj, onako ljutit, naredi da se baci u tamnicu. Tu je doivjela vienje Bogorodice u nebeskom sjaju koja joj je rekla kako e nakon etrdeset dana zatvora napustiti to mjesto muka te ju je hrabrila da ustraje. Bijes Dioklecijana nije naputao, te je tako naredio i javno muenje. No, im su sveticu prenijeli nazad u tamnicu, aneli su joj na rane izlili balzam te je tako udesno ozdravila. Drugo udesno ozdravljenje zbilo se nakon to je car naredio da joj se vee sidro oko vrata te ju bace u rijeku Tiber. No, u asu izvrenja kazne, dva anela odrijeie konop te ju prenesoe na obalu. Nije im uspjelo ni pogubljenje strijelama u dva navrata. Na koncu su Filomeni odrubili glavu. Tijelo joj je bilo pokopano u rimskim katakombama. Crkva taj mueniki dan spominje 10.kolovoza, godine 304. Punih 1500 godina ovaj je dogaaj ostao u tami, da bi 9.kolovoza 1802. izaao na svjetlo dana. Njene relikvije pronaene su u Rimu te su prenesene u Mugnano, jer ih je pronaao ondanji upnik te upe. Od tada poinju uda, ozdravljenja i obraenja na njenom oltaru. Najzasluniji za nastavak irenja pobonosti svetoj Filomeni bjee Ivan Maria Vianney, poznatiji kao sveti Arki upnik. Osim njega, tovali su je i brojni drugi sveci blaenici kao i nekolicina papa onog doba. Kod nas se tuje u Molvama, a jedan kip je pronaen i u zidinama crkve svetog Filipa Nerija u Splitu. Tik do zidina Dioklecijanove palae! Sam blagdan je 10. kolovoza, a posebno se asti Mjesec sv. Filomene , od 1.7. do 10.8., kao spomen na njezinih 40 dana provedenih u tamnici. Zatitnica je istoe i djevianstva

kao i tek roene djece, mladei-napose djevojica te mladih branih parova; pomonica studentima i svima koji pristupaju ispitima; pomonica majki za potrebe njihove djece; pomonica nerotkinjama da postanu majke; velika zagovornica da vie ljube Isusa i Mariju

SVETA MARIJA GORETTI

Ipak najmlaa svetica Rimokatolike crkve, sveta Marija Goretti, djevica i muenica, Rodila se mnogo kasnije, tonije 16. listopada, 1890. u Corinaldu, u provinciji Anconi. Njezini su roditelji ondje uivali mali posjed, koji je za mnogobrojnu obitelj postao premalen te su se preselili u Ferriere di Conca. Ondje su u zakup uzeli posjed, zajedno s obitelji udovca Serenellija i njegovog sina Alessandra. Le Ferriere su se nalazile usred Pontinskih movara, iz kojih je na okolne stanovnike vrebala malarija putem komaraca. Otac Marije Goretti je postao rtvom te opake bolesti, te je tako obitelj ostala sa majkom i estoro nejake djece. Kako je Marija bila najstarije dijete, majka je u njoj nala veliku potporu. Portvovno se brigala za brau i sestre te domainstvo. Takoer je kuhala i za Serenellijeve. Alessandro Serenelli je bio sin oca pijanca te se opasnim pogledom zagledao u Mariju. Prema njoj ga je vukao oganj divljih strasti to nisu bile navikle ni na nikakvu stegu. Dva puta je nasrnuo na nju, no ona mu se nadzemaljskom silom uspjela othrvati. Nakon toga, provodila je dane u strahu i tjeskobi te je zamolila majku da ju nikad ne ostavlja samom. Majka ju nije ozbiljno shvaala jer nije vjerovala kako se tu radi o neem pogibeljnome. Pravu istinu Marija joj nije smjela otkriti jer joj je Aleksandar zaprijetio smru oda li kome njegove namjere. Kako su izmeu njezine majke i Serenellijevih odnosi ionako bili napeti, nije htjela majku jo vie zabrinuti te je, uz utnju, predano molila Majci Bojoj, preistoj Djevici, da joj svojim zagovorom bude na pomoi. Na dan

30

svoga muenitva, Marija je rekla prijateljici kako jedva eka opet primiti Svetu priest, iako ga je tek pred nekoliko tjedana primila po prvi puta. Trei napad, 5.srpnja, 1903, bio je koban za Mariju. Alessandro, pijan, navalio je svom estinom na njenu djevojicu. Marija ga je odbijala viui kako je to smrtni grijeh za koji se ide u pakao. Divlji ar strasti prerastao je u ar osvete, te je tako Alessandro u bijesu povukao no i zadao joj 14 velikih i 4 male rane. U bolnici je izjavila kako mu sve oprata iz ljubavi prema Isusu te kako eli da doe s njom u raj. Blaeno je preminula 6.srpnja, 1902. Pokopana je u Gospinu svetitu, u Netunu. Alessandro je osuen na trideset godina tamnice. U poetku je njegovo srce toliko okorjelo bilo, te se on nimalo nije kajao. Bio je na prisilnom radu 26 godina,a onda je usnuo Mariju u predivnom cvjetnjaku kako mu prua cvijee. Zbog pokajanja i boljeg ponaanja smanjena mu je kazna. Marijina mu je majka oprostila, a potom se o Boiu i sam ispovjedio. Kapucine je zamolio da ga prime kao svoga slugu. Papa Pio XII proglasio je Mariju Goretti svetom 24 .lipnja, 1950. Uz pola milijuna vjernika, toj sveanosti bila je nazona mama Assunta sa Marijinom braom i sestrama, kao i sam Alessandro. Bio je to prvi puta u povijest da majka jedne svetice prisustvuje kanonizaciji kerke. Zatitnica je djece, djevojaka, mladih, roditelja, siromaha, muenika, rtvava silovanja i nasilja.

SVETI FILIP NERI

Blagdan jednog od najveselijih svetaca, dobrog Pippa, kako su od milja zvali svetog Filipa Nerija (tal. Pippo Buono); slavi se 26. svibnja. Bio je apostol Rima i utemelj Oratorijanaca. Rodio se u Firenci, gradu ljiljana, 21. srpnja 1515. Bio je veselo i dobro dijete te su ga ve u toj dobi prozvali dobrim Pippom jer je uvijek animirao prijatelje u igri i brinuo se o njima. U Rimu je, nakon to je zavrio

fakultet filozofije i teologije, postao sveenikom te je ustanovio svjetovne oratorije - mjesta okupljanja i radosnih druenja. Tu je upoznao i svetog Ignacija Loyolu, te su se ubrzo sprijateljili. Tako bi sa svojim prijateljima provodio dane itajui Sveto pismo, etajui i molei. Posebno je volio najmlae, kojima je bio odgajatelj i prijatelj te se s njima zabavljao, to je ujedno bio i najsigurniji nain da ih otrgne nesigurnosti tadanjih rimskih ulica. Uvijek bi im govorio: Budite dobri,ako moete. Zbog svojih vrlina i zbog toga to je volio svako Boje stvorenje: bilo biljke, bilo ivotinje - nadasve ovjeka, bio je omiljen meu svojim narodom te ga tako od milja prozvae najveselijim i najslaim Bojim svecem. Kako i ne bi kad je bio pravo veselo Boje dijete . Uvijek je drao krletke s malim pticama, s kojima se alio i zabavljao. Imao je i psa Svojeglavka i maku s krznom ruiaste boje. On sam, kad bi uo da ga za ve ivota svecem zovu, inio bi svakojake dogodovtine kako bi ih razuvjerio. Bio je uistinu najveseliji svetac koji je uio mlade moliti i druiti se u radosti. Postoje mnogobrojne anegdote o njegovim veselim dosjetkama. Filip je bio osoba kojoj su se povjeravali i pape i kardinali. Ipak, najvie je cijenio jednostavnost i siromatvo te je tako u skromnosti i umro 26. svibnja 1595. Blaenim ga je 1615. Proglasio papa Pavao V , a svetim 1622. Papa Grgur XV . Pripisuju mu se mnoga udesa. Do danas je ostao obiaj, posebice u Rimu i Italiji, da se svakom djetetu daruje simbolina vreica bombona, kao spomen na sv. Filipa i njegovu ljubav prema djeci i mladima. U Splitu postoji i akademska crkva sv. Filipa Nerija, za mlade i studente, u sklopu koje se nalazi oratorij, gdje se odravaju razni duhovni programi i tribine za mlade. Zatitnik je Rima kao i mnogih kapela, upa, uilita, naselja i biskupija diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Split, Makarska).

SVETI IVAN DON BOSCO

Ljudi jo uvijek trebaju uzore upoznati jedno arko srce, vidjeti oduevljenog ovjeka Tada e najbolje moi povjerovati u veliinu dragog Boga koji je iznad svega. Biti svet danas ne znai bezgrenim biti. No, biti Boji sluga i kao takav pun vrijednih i estitih zasluga- e, to je ono to nas posebnima ini. Postoji mnogo naina na koje moemo iriti svjetlo: biti svijea ili zrcalo koje ju odraava Zato, krenimo kuda staze nema i-ostavimo trag. Putokaz imamo

Sveti Ivan don Bosco

Ljudi jo uvijek trebaju uzore - upoznati jedno arko srce, vidjeti oduevljenog ovjeka

31

Imagine Cup
tekst: Tanja Plei
Microsoft Imagine Cup glavno je svjetsko studentsko tehnoloko natjecanje. Nudi mogunost studentskim tehnolozima, mladim poduzetnicima, programerima i studentima iz svih akademskih sredina za suradnju, razvoj tehnologije, izradu poslovnog plana te stjecanje ispravnog razumijevanja onoga to im je nuno i kljuno kako bi njihov koncept zavrio na tritu. Stoga se nadareni te kreativni umovi udruuju kako bi sluili za primjer moi studentske inovacije. Posljednjih deset godina, pobjednici Imagine Cup-a stvorili su brojne tehnoloke aplikacije u podruju softvera za video igre i mobilne aplikacije kako bi poboljali obrazovanje, zdravstvo, okoli te jo mnogo toga. Ove godine, Imagine Cup nastoji potaknuti vei broj studenata da primjene svoju kreativnost za izgradnju aplikacija koje donose dramatine, dostupne inovacije te unapreenje stanja umjetnosti u glavnim kategorijama, kao to su: drutvene mree, pretraivanje, oglasi ili online kupovina ili u nove kategorije koje ne moemo niti zamisliti. Imagine Cup je globalnno, cjelogodinje natjecanje. Studenti se natjeu u timovima gdje svaki sadri po etiri osobe. Kako bi studenti dospjeli na svjetsko finale, trebaju se istaknuti svojim radom unutar lokalnih sredina. Ovogodinje svjetsko finale Imagine Cup-a bit e odrano u St. Petersburgu u Rusiji od 8. do 11. srpnja. Pobjednicima e biti uruena novana nagrada u iznosu od 300 000 $. Nakon detaljnog upoznavanja natjecanja Imagine Cup, prijeimo na bitnu injenicu vezanu za spomenuto natjecanje unutar Lijepe nae. Ovogodinji pobjednici su tim s projektom AuThink iz Splita (i okolice) koji su ujedno studenti FESB-a. Dobro ne ba svi, postoji tzv. crna ovca koja studira na FER-u. Predstavnici tima su Ivan Pavii, Luka Vidaak, Marko Marinovi te Ivan Boi. Na pravi put s pravim odlukama usmjeravao ih je njihov mentor, Marko Matijevi te lanovi DUMP udruge mladih programera koji su bili na stand by poziciji. Sve je zapoelo od velike elje za sudjelovanjem na Imagine Cup-u da bi na kraju spomenuta elja prerasla u ideju za pomo autistinoj djeci koja je ubrzo zatim sprovedena u rjeenje, a to je upravo projekt AuThink. Sustav sadri aplikacije za tablet i raunalo koje imaju ulogu rehabilitacije djece s autizmom. Deki su u kratkom roku stekli podrku brojnih strunjaka te zaintrigirali veinu svojom inovativnou i eljom za pomo. Roditeljima je omoguena sloboda kreiranja zadataka koji zadovoljavaju potrebe djeteta. Na taj se nain djeca lake prilagoavaju okolini i ujedno stjeu iskustvo koritenja moderne tehnologije. Uz pobjedu na lokalnom natjecanju Imagine Cup-a, deki su osvojili prvo mjesto Microsoft Softver Startup Akademije koje je bilo popraeno nagradom od 40 000 kn. Osvojenu novanu nagradu planiraju uloiti u daljnji tijek sustava odnosno konanu implementaciju. Za mlade inovatore nema kraja! Razlog tome je osvojena novana nagrada u iznosu od 5 000 $ na svjetskom Imagine Cup-u u kategoriji DreamSpark Learning Award. Sve pohvale deki, hrabro naprijed! Pobjednik u kategoriji World Citizenship je tim iz Portugala - sustav za odreivanje krvne grupe u par minuta. Prvo mjesto u kategoriji Innovation pripada Velikoj Britaniji projekt napredne socijalne mree s lokacijskim karakteristikama, temeljene na brzini, a titula najbolje igre pripada Austrijancima. Radujemo se sljedeem finalu Imagine Cup-a koje e se odrati u Seattleu!

32

FESB-ovci prvaci u malom nogometu, koarci, rukometu, ahu i veslanju

tekst: Jelena Matei Sveuilini portski savez
Ove godine u studentsku malonogometnu ligu prijavio se rekordan broj ekipa njih 27 (23 u mukoj i 4 u enskoj konkurenciji) pa se natjecanje odvijalo kroz tri mjeseca (oujak, travanj, svibanj). Bojan Vidovi, Tino Cvitanui, Marko Mladin, Igor ulji, Marin Striki, Kreimir uri, Antonio Jureti, Petar aki te voditelji Boris Kostre i Ivan Grani. Studentska koarkaka liga u Splitu u 2013-oj je bila iznimno atraktivna sa pregrt zanimljivih utakmica i iznenaenja. Ove akademske godine se rekordan broj ekipa prijavio na Prvenstvo Sveuilita u rukometu sa sedam sastavnica Splitskog Sveuilita, to jako veseli jer Split ima jaku rukometnu povijest a ne sumnjamo i budunost. U dva natjecateljska dana 4. i 5. travnja u maloj dvorani portskog centra Gripe se odralo

U mukoj konkurenciji ligu je osvojila ekipa Fesb-a, pobjedivi u finalu iznenaenje lige ekipu Kemijsko-tehnolokog fakulteta sa rezultatom 1:0. Utakmicu je pratilo vie od 200 gledatelja. U utakmici za tree mjesto Medicinski fakultet je svladao ekipu Ekonomskog fakulteta sa 4:2. Za najboljeg igraa lige izabran je Ivan Gotovac sa Kemijsko-teholokog fakulteta koji je najzasluniji to je njegova ekipa dogurala tako daleko u natjecanju. Ekipa Fesb-a nije primila nijedan gol od etvrtfinala pa do kraja natjecanja, za to najvie zasluga ima njihov golman Jure Petkovi koji je proglaen najboljim golmanom lige. SASTAV: Dino Maji, Jure Petkovi, Josip Jureti, Filip Vrani, Mario Ezgeta, Joko Senti, Frano Kristijan avar, Goran Siuri, Marko Gali,

U polufinalu je dolo do susreta prologodinjih finalista i u pravoj ljepotici cijelog prvenstva sa pregrt preokreta i atraktivnih poteza FESB se osvetio za prologodinji poraz KIF-u i proao u finale rezultatom 105:91. Za kraj turnira su uz medalje i pehare podijeljeni i individulani trofeji, pa je tako MVP nagradu osvojio FESB-ovac Toni Vitali, a u najbolju petorku su izabrani Martin Vuko, Ante Broni, Niko Kurta, Toni Vitali, te Vedran Palavra koji je ujedno bio i najbolji strijelac cijele lige. SASTAV: Martin Vuko, Vitali Toni, Bili Ivan, Stipe Rei, Luka Petrai, Matijevi Armando, Toni Dadi, Domagoj Milardovi, Hrvoje Bosni, Brzica Ivan, Domazet Mario, Mami Vladimir te trener Ivan Grani.

natjecanje. Nakon razigravanja po grupama iskristalizirali su se i favoriti. Premda su prologodinji prvaci i ovu godinu djelovali najspremnije, ipak je duga klupa Fesbovaca bila presudna u polufinalu. Tako su Kineziolozi izbaeni iz borbe za zlato sa rezultatom 12:13. Tu nisu stali s dramom, jer su tek nakon izvoenja sedmeraca pobjedili Pravni fakultet i osvojili bronanu medalju. U samom finalu nije bilo napetosti, premda se u jednom trenutku ekipa Ekonomskog fakulteta rezultatski pribliila, kvaliteta pojedinaca i dobar golman su Fesbovcima donijeli zlatno odlije. Rezultatom 12:8 je zavreno ovogodinje finale. Za Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje su nastupili:

33

Druijani, Muniti, Katelani, Kai, Mareti, Pleazibat, Baljkua, Muniti B., Grbea, Topi, Smoljo, Mikeli, Lozani, Rojnica, imi, Vegar, Pivac, Jurkovi, Vilujac. Na ovogodinjoj regati Sv. Duje je nastupilo najvie munarodnih posada do sad. U konkurenciji naeg Sveilita je pobijedila posada Fakulteta Elektrotehnike, Strojarstva i Brodoradnje u sastavu: Ivan Nejami, Leonard are, Nika Skelin, Darko Malbai, Alen

Banovac, Josip Laa, Tome Baeli, Tome ari a kormilara je bila Rebeka Babi

Roko Kraljevi najbolji ahist na Sveuilitu

Odlinih poteza, iznenaujuih raspleta i zavidnih majstorija nije manjkalo na ovogodinjem prvenstvu Sveuilita u Splitu. Kako kod studentica nije bilo uzbuenja, za isto su se pobrinuli studenti koji su dodatnim razigravanjem

zainteresirali publiku i suigrae da do zadnjeg poteza ostanu prikovani uz njihove ahovske ploe. Nakon zavrenog zadnjeg mea, bilo je jasno da se natjecanje mora nastaviti zbog istog broja bodova izmeu dvojice najboljih. Pobijedu je u razigravanju odnio Roko Kraljevi, student FESB-a, koji je u finalnom susretu pobijedio Ivana Ravlia, studenta Graevinskog fakulteta, rezultatom 2:1 (ukupni bodovi igraa: 14:13).

UNISPORT FINALS Hrvatska

tekst: Fani Baji
Pula je ove godine od 16. do 19. svibnja 2013. bila domain Unisport Finals Hrvatske, tj. zavrnog natjecanja najpopularnijih sportskih disciplina. Bio je to vrhunac sezone u hrvatskom studentskom sportu, a snage su odmjerene u futsalu, koarci, rukometu, odbojci, ahu i odbojci na 200-tinjak europskih sveuilita. Po pitanju zavrnice sveuilinih sportskih igara u Hrvatskoj odlueno je da e Pula i u godinama koje su pred nama biti domain.

koje predstavlja slubeno studentsko prvenstvo Hrvatske. Sudjelovalo je 7 sveuilita i 3 veleuilita te je Pula tako ugostila preko 500 studenata koji su u konkurenciji od 40.000 studenata-natjecatelja izborili nastup u finalu. Od ove godine sve sportsko rekreativne manifestacije na svim visokim kolskim ustanovama u Hrvatskoj imaju unificirani naziv - Unisport. Unisport Finals je ove godine okupio najbolje ekipe i studentima ponudio natjecanja u 7

pijesku. Konani pobjednici, osim to su ponijeli titulu osvajaa naslova Unisport Finals a, izborili su i nastup na Europskoj Univerzijadi 2014. u Rotterdamu. Zanimljivo je da e hrvatski gradovi Zagreb i Rijeka biti domaini 3. Europske univerzijade, koja e se odrati 2016. godine, a procjenjuje se da bi tada trebalo sudjelovati oko 4000 studenata sportaa iz 30-ak zemalja s

Stoga vam ne preostaje nita drugo nego da date sve od sebe da i vi budete dio studenata koji su osjetili gostoprimstvo Pule i plasirate se u finale te uete u sportska borilita kao predstavnici splitskog sveuilita koje je ove godine osvojilo 4 zlata, 2 srebra i 2 bronce. U gradu u kojem su se neko u areni borili gladijatori i vi imate priliku izboriti slavu vaeg sveuilita.

34

Okvir: Obol zavrnici dali su studenti s FESB-a. U koarkakoj ekipi koja je osvojila zlato i nagradu za fair play sudjelovali su: Stipe Rei, Toni Vitali, Ivan Bili, Martin Vuko i Luka Petrai. U odbojci na pijesku zlatom se okitio i Nika DellOrco, a moja malenkost bila je dio enske futsal ekipe koja je obranila prologodinju titulu te se takoer vratila sa zlatom. Zlatni su studenti s Fesba-a! Stipe Rei: Ve tri godine zaredom smo prvaci u koarci i pravo je zadovoljstvo predstavljat svoje sveuilite i stalnim pobjedama utjerivat strah i komplekse protivnicima u kosti. Takoer mi je iznimno zadovoljstvo primijetiti da je svake godine sve vie momaka i cura s Fesb-a u sveuilinim ekipama.

U naoj ekipi gotovo polovica su studenti s FESB-a. ta se tie fair play-a, situacija je bila takva da su za zapisnikim stolom protivnicima propustili upisat jedan ko. Mi smo to primijetili i javili pa se pogreka ispravila. Kao da nije dovoljno velika i poniavajua naa rezultatska nadmo nad protivnicima i bez tog koa... Zasluga za primjeivanje tog propusta ne pripada meni ve trenerima Karakau i kevi, ali ast preuzimanja nagrade je pripala meni isto iz razloga to sam daleko najzgodniji. Niksa DellOrco: Usprkos brojnim putovanjima, moj dugogodinji partner Mate Glaurdi i ja, ukomponirali smo Pulu ove godine i odazvali se turniru jer smo znali da je atmosfera na Sveuilinim prvenstvima uvijek odlina. I tako

uz pjesmu i zabavu doosmo do te Pule, gdje nas je doekalo runo vrijeme, to je naravno vaan faktor, s obzirom da se na sport igra na otvorenom. Ni to nas nije omelo i u prvom kolu smo sa rezultatom 2:0 pobijedili prologodinje osvajae iz Rijeke. U polufinalu smo svladali ekipu iz Osijeka istim rezultatom, a u finalu smo se nali sa predstavnicima Sveuilita u Zagrebu, starim poznanicima kako van terena, tako u terenu. Rezultatom 21:9, 21:17 osvojili smo turnir u Puli i osigurali odlazak u Rotterdam. Svidio mi se koncept natjecanja, druenje, zabava (naravno svaka no je provedena veoma sportski i profesionalno :) ), pa se nadam odlasku u Pulu i dogodine.

Studentski festivali iSFiT

tekst: Miriam Bila
Odgodi sve moje obaveze, ovo je vanije od svega! rekao je Dalai Lama davne 1994. godine i otiao na iSFiT u Norveku odrati jedan od najinspirativnijih govora studentima iz cijelog svijeta. Gotovo 20 godina poslije i ja sam odgodila nekoliko svojih ispita te se u veljai uputila na najvei studentski festival na svijetu. Ne, ne radi se o music festivalu kao to e veina isprva pomisliti, ve konferenciji koja okuplja 450 mladih iz cijelog svijeta da, ba kao to je i moto samog festivala, izmjenjuju svoje ideje. Moram napomenuti da je cijeli festival organiziran od strane iskljuivo studenata, 400 norvekih volontera koji su nam ovo iskustvo uinili nezaboravnim. Festival se odrao u Trondheimu, tipinom norvekom gradu na fjordovima koji je inae i njihov

35

najpoznatiji studentski grad. Pozitivna energija je vladala od prvog dana, unato hladnoi na koju veina nas nije navikla (rekordnih -18 stupnjeva!) i satima putovanja i neispavanosti. Iako razliitih rasa, vjeroispovijesti pa neki ak i iz konfliktnih zona, totalno razliiti, povezivao nas je pozitivan duh koji nas je i doveo na sjever Europe da diskutiramo o najvanijim svjetskim problemima. Nevjerojatno je kako se u samo 10 dana mogu razviti tako snana prijateljstva. Imala sam prilike sudjelovati u jednoj od 17 radionica o prirodnim bogatstvima; obnovljivim izvorima energije, globalnom zagrijavanju te potencijalnim rjeenjima. Koji je energetski izvor budunosti? to e se dogoditi ukoliko se nafta pone crpiti na Arktiku? to mi moemo poduzeti da usporimo globalno zagrijavanje? To su samo neka od pitanja na koja sam dobila odgovor tijekom radionica, no ne kroz predavanja, ve kroz iznimno zabavne igre i diskusije s kolegama. Bilo je zanimljivo usporediti stavove djevojke iz Norveke, jedne od najbogatijih drava naftom i deka iz Perua, drave koja unitavanjem Amazone utjee na globalno zagrijavanje u cijelom svijetu. Jedna od zanimljivijih igara je bila simuliranje trita, gdje smo, unato tome to su izrezani trokuti i kvadrati predstavljali novac, kare tehnologiju, a papiri prirodna bogatstva, pokazali svoje vjetine pregovaranja i nadmudrivanja ba kao i politiari u stvarnom svijetu.

Svake veeri odravale su se tribine s ciljem povezivanja voa dananjice s voama sutranjice. Diskutiralo se o raznim temama, od siromatva u Africi i drutvenog poduzetnitva do zelene ekonomije i korupcije. Najinspirativniji govor je definitivno odrao John Hope Bryant, Obamin savjetnik zavrivi svoj govor s: Postoje tri vrste ptica u svijetu, ba kao i tri vrste ljudi. Prve su orlovi: oni su individualci, ne lete u jatu. Svoje mlade odgajaju drugaije od drugih, da budu samostalni i ne podlijeu ponaanju grupe. Druga vrsta ptica je kanjac. On uvijek ima neto negativno za rei. Ono pozitivno nee ni primjetiti, a kamoli pohvaliti. Trea vrsta su purani, najgora vrsta ptice. Imaju krila, a ne mogu ni letjeti! Pokuavaju biti neto to nisu i podilaze monijima od sebe. Koja vi vrsta ptica elite biti? Naravno, tu je i onaj zabavni dio. Gotovo je nemogue doi u Norveku, a ne isprobati dio njihove tradicije: skijanje!! Tako smo proveli dan na snijegu; neki uspjeno, a veina malo manje uspjeno; nije se lako natjecati s Norveanima! Tog dana oborili smo i Guinessov rekord - najvei broj nacionalnosti na jednom mjestu koje su napravile krug drei se za ruke. Tijekom deset dana festivala imala sam prilike isprobati razne obiaje. Slavili smo kinesku novu godinu, plesali tango s Argentincima, probali indonezijska tradicionalna jela (gusjenice :D), a i oduevili ostale sudionike s naom Bajaderom i prutom!

Naravno, tu su i brojni partiji na kojima su se stvarala nova prijateljstva i ljubavi; koncerti, open stage veeri kada smo svi mogli pokazati svoje talente, dj-evi pa ak i tematski Winter Wonderland gdje smo svi postali snjene kraljice, snjegovii i skijai! Na svakom iSFiT-u odrava se i dodjela nagrade za mir. Ove godine je nagradu dobio Majid Tavakoli, borac za ljudska prava u Iranu koji naalost nije mogao prisustvovati dodjeli jer je trenutano nepravedno u zatvoru. U njegovu ast odrali smo povorku mira nosei baklje. Na ceremoniji smo pokazali da smo svi mi uz Majida, a njegovu vjeru u bolju budunost ponijeli smo u svoje domovine i proirili glas o ovom hrabrom momku. Studentski festivali su i odlian nain za posjetiti i razgledati nova mjesta, a definitivno i najjeftiniji jer veina festivala pokriva trokove smjetaja i hrane za odabrane sudionike, a neki od njih ak i put! Proces prijave uglavnom ukljuuje pisanje eseja, odgovaranje na neka pitanja, no definitivno se isplati malo potruditi! Osim ISFiT-a, tu su i brojni drugi festivali: ISWI - svibanj, Njemaka ISWinT - srpanj, Rumunjska ISWiB - srpanj, Beograd One Young World - listopad, Junoafrika Republika SABF - kolovoz, Argentina PCY - kolovoz, Japan EU projekti - tijekom cijele godine, diljem Europe Vidimo se na jednom od njih!

36

ELEKTRIJADA 2013.
tekst: Marta Zori
S obzirom na to da nam je prole godine bilo tako ludo i nezaboravno, ove godine odluili smo ponoviti priu :). 53. Elektrijada se odrala u Maarskoj (Siofok), na jezeru Balaton u razdoblju 23.-28. svibnja. Studenti s prologodinje Elektrijade vratili su se s puno lijepih dojmova i nezaboravnih trenutaka. Brzo se proirilo po fakultetu, ali i ire da Elektrijadu nikako ne smijete propustiti pa smo ove godine, zbog velike zainteresiranosti studenata, ili u veem broju. 3 puna autobusa krenula su s Poljuda 22.-og u kasnim veernjim satima. Veseli studenti puni energije s gitarama, harmonikom i trubama na 6 dana zaboravili su sve svoje brige i krenuli na put prema Maarskoj. Kao i lani, naoruali smo se sportskim ekipama u svim disciplinama, a u znanju smo pokrili 8 predmeta. Bilo je skoro nemogue zaspati u autobusu jer se cijele noi putovanja pjevalo i sviralo. Oko 10h ujutro bili smo meu prvim gradovima koji su stigli u Siofok. Hotel u kojem smo odsjeli bio je ni manje ni vie od onog to smo oekivali, sve u granicama korektnog, ali ne i preko toga. Sportski tereni su za razliku od prologodinjeg natjecanja u Bugarskoj bili prilino dobri, ali to se tie vremena malo smo imali potekoa jer su sportai nerijetko morali igrati po jakom vjetru ili kii to je naravno utjecalo na njihove rezultate. Restoran, sportski tereni (osim rukometnog), improvizirani disco club, bazen, jezero...sve je bilo u blizini hotela to je bilo vie nego odlino. Prvu veer odralo se slubeno otvaranje Elektrijade, svi gradovi obukli su svoje majice i s ponosom predstavili svoje fakultete. Moram naglasiti da je FESB, po broju svojih sudionika, na ovogodinjoj Elektrijadi predstavljalo 150 studenata te dvije vjerne profesorice iz matematike, Ivanom Grgi te Mirjanom Juki (Strukan) Ve prvi dan natjecanja nai sportai su krenuli s punim zanosom i pobjedama u rukama. Tako smo kroz 4 dana sportskih natjecanja doli do nekoliko finala. U finalu enske koarke sastale su se nae cure s curama iz Zagreba. Koarkaice FESB-a proetale su se do finala gdje su jo jednom prikazale odlinu koarku i zaslueno osvojile prvo mjesto. Koarkai koji su do polufinala imali sve pobjede, susreli su se s ETF-om iz Beograda gdje u tijesnoj zavrnici nisu uspjeli izboriti finale. Zbog loeg vremena utakmica za tree mjesto protiv ekipe FER-a nije odigrana, ve samo finale. Po propozicijama turnira naa ekipa osvojila je tree mjesto jer je izgubila od daljnjeg pobjednika turnira ETF-a, ali je ipak pokazala fair play te podijelila pehar i medalje s ekipom FER-a. U finalu mukog nogometa sastale su se pravedno dvije najbolje ekipe, FESB i FER. Utakmica je bila izjednaena te se nakon rezultata 1:1 pristupilo izvoenju penala. U ruletu esteraca vie sree imali su Ferovci. Najzanimljivije finale odigralo se u mukoj odbojci gdje su se nai momci susreli s dugogodinjim prvacima s Visoke ICT kole iz Beograda. Kao da mrkli mrak nije bio dovoljno oteavajua okolnost i za jednu i za drugu ekipu, nego su se tome priklonili i jak vjetar i kia koja je neprestano padala. No, zahvaljujui volji i predanosti svih sudionika utakmica je

37

naposljetku odigrana. Zbog vremenskih neprilika naima nije bilo dovoljno ni visoko vodstvo u odluujuem setu te je ekipa ICT-a i ovu godinu nastavila svoj pobjedniki niz. No, sigurno je to jedna od utakmica koja je ostavila svima jak utjecaj s tribina gdje su svi doli bodriti nae momke pa smo na kraju slavili srebrenu medalju s crvenim svjetlom baklji. Ove godine na revijalnom dijelu je na inzistiranje Ferovaca uvedeno ekipno natjecanje u veslanju koje se sastojalo od osam etapa po 1000 metara. Nai veslai uz svesrdnu podrku svojih kolega predstavili su se u najboljem svjetlu te osvojili drugo mjesto. Ukupno vrijeme pobjednika bilo je 26 minuta i 15 sekundi te su nae veslae samo tri sekunde dijelile od pobjede nad favoriziranim ferovcima. Isto tako odrano je natjecanje u enskom dijelu turnira

koji se sastojao od etiri etape od 400 metara. Odaziv cura na ovo natjecanje je bio velik, tako su nae cure sloile tri ekipe koje su naposljetku zauzele prvo, tree i peto mjesto od ukupno est ekipa. Za jednu od naih ekipa veslala je i profesorica Ivana Grgi. Na kraju, ali ne i najmanje bitne, nogometaice nisu uspjele stii do borbe za medalju, ali to nikako ne znai da su razoarale. Uz jednu pobjedu i jedan poraz nisu uspjele proi skupine. Mogu slobodno rei da se cijela situacija odvila upravo tako zbog rupe u organizaciji pa smo eto ostale zakinute za druge utakmice u kojima smo sigurno mogle pokazati najbolje od nas jer smo se cijelu godinu, potaknute lanjskom Elektrijadom, aktivno pripremale za ovogodinju. U krosu unato jakoj konkurenciji pobjedu je odnijela studentica Ana Grani. Ne bi Split bio Split da peti kat nije svima bio znan kao

38

mjesto gdje se svaku veer rastezala harmonika i svirala gitara pa se tako i okupljalo najvie ljudi iz svih gradova upravo na naim hodnicima. Zabava bi se nakon toga nastavila dugo u no u improviziranom discu na prvom katu. Kao i lani, vrijedi istaknuti nau studenticu Miriam Bila koja je i ove godine osvojila pojedinano tree mjesto iz Matematike 1 te skupa s kolegama Kristinom Prce i Bojanom Vujatoviem ekipno tree mjesto iz navedenog predmeta. Na fakultet u ukupnom plasmanu u sportu dijelio je etvrto mjesto s Visokom kolom iz Beograda s 55 bodova, ali bitno je naglasiti da je treeplasirani imao bod vie od nas. S medaljama i peharima u utorak jutro krenuli smo prema Budimpeti gdje smo se zadrali nekoliko sati u razgledavanju grada te se naveer uputili prema Splitu.

Nekoliko dana nakon Elektrijade odran je after party na koji se odazvala veina sudionika, ali i ostali studenti. Tako smo se jo jednom svi okupili i prisjetili nezaboravnih trenutaka iz Maarske. Ovim putem zahvaljujem se svim naim studentima, profesorima, dekanu, upravi fakulteta te Sveuilitu u Splitu koji su nam pomogli da se Elektrijada i ove godine odri. Takoer pozivamo sve profesore i asistente da nam sljedeih godina pomognu u to boljoj organizaciji Elektrijade te i sami sudjeluju ukoliko je to mogue. Nadamo se da emo dogodine sudjelovati u jo veem broju, osvojiti jo vie medalja, sklopiti to vie prijateljstava a u konanici zabaviti se to je vie mogue.

39

40

41

Kako prepoznati inenjera...

tekst: Ana Kljaji
Za inenjera, sva materija u svemiru se moe svrstati u jednu od dvije kategorije: 1. Stvari koje treba popraviti 2. Stvari koje e trebati popraviti, nakon nekoliko minuta igranja sa njima Innjeri vole da rjeavaju probleme. Ako nema problema pri ruci, stvorie ih. Normalni ljudi ne razumiju ovaj koncept. Oni veruju da ako neto nije pokvareno, ne treba ga ni popravljati. Inenjeri vjeruju da ako nije pokvareno, jo ga treba doraditi. Nijedan inenjer nee pogledati u daljinski upravlja, a da se ne zapita kako bi se on mogao pretvoriti u pitolj. Nijedan inenjer se nee tuirati, a da se ne zapita da li bi neka vrsta teflonskog odjela uinila tuiranje nepotrebnim. Za inenjera, svijet je kutija sa igrakama, puna nepotpunih igraaka.

1 1 2 2 3 3

FASCINACIJA SPRAVICAMA

MODA I IZGLED

Odjea je na najniem mjestu u listi prioriteta jednog inenjera, pretpostavljajui da su osnovni temperaturni standardi i standardi pristojnosti zadovoljeni. Ako se nijedan dio tijela ne smrzava ili lijepi za neki drugi dio, i ako genitalije ne landaraju naoigled svih, onda je cilj odijevanja postignut. Sve ostalo je viak.

IZLASCI I DRUTVENI IVOT

Inenjeri su uvijek iskreni kada se radi o tehnologiji i ljudskim odnosima. Zato je dobra ideja drati inenjere podalje od kupaca, romantike i drugih ljudi koji ne mogu da podnesu istinu. Inenjeri ponekad iskrivljuju istinu da bi izbjegli rad. Govore stvari koje zvue kao lai, ali tehniki nisu jer nitko nee povjerovati u njih. Potpuna lista inenjerskih lai data je ispod: - Neu izmjeniti nita bez dogovora sa tobom - Vratit u ti tvoj zatureni kabl sutra - Moram da imam novu opremu za taj posao - Ne zavidim ti na novom raunalu

4 4

Izlasci nikad nisu laki za inenjere. Normalna osoba e upotrijebiti razne indirektne metode da bi stvorila lani utisak privlanosti. Inenjeri nisu sposobni da stave izgled iznad funkcije. Na sreu, inenjeri imaju keca u rukavu. Njih smatraju superiornim materijalom za brak: inteligentni, pouzdani, zaposleni, iskreni i korisni po kui. Istina je da veina normalnih ljudi ne bi izlazila sa inenjerom, veina normalnih ljudima ima i jaku elju da bude sa njima, da bi dobili inenjersku djecu koja e imati dobro plaene poslove mnogo prije nego to izgube nevinost. Muki inenjeri dostiu vrhunac svoje seksualne privlanosti kasnije nego normalni mukarci, pa postaju neodoljivi erotski bogovi u svojim tridesetim i etrdesetim godinama. Samo pogledajte ove primjere seksualno neodoljivih ljudi sa tehnikim zanimanjima: - Bil Gejts - Itakodalje. enski inenjeri postaju neodoljivi na samrti, i ostaju takvi oko 30 minuta nakon svoje klinike smrti. Due, ako je topao dan.

ISKRENOST

42

Ako postoji jedna osobina koja najbolje definra inenjera, to je sposobnost da se koncentrira na jednu stvar i da iskljui sve ostalo u svojoj okolini. Ovo ponekad dovodi do toga da inenjere prerano proglase mrtvima. Neki pogrebni zavodi u razvijenim oblastima su poeli da provjeravaju radne biografije prije nego to preuzmu tijela. Svatko sa diplomom iz elektrotehnike, strojarstva, matematike ili iskustvom u programiranju ostavlja se na jo par dana u predvorju, isto da bi se vidjelo da li e se povratiti.

5 5 6 6 7 7 8 8

KRTOST
Inenjeri su poznati po krtosti. To nije zbog loe naravi; ve jednostavno zato to je svaka kupovina zapravo problem optimizacije, odnosno: Kako da se izvuem iz ove situacije, a da zadrim najveu koliinu novca?

MO KONCENTRACIJE

RIZIK

Inenjeri mrze rizik. Pokuavaju da ga eliminiraju kad god mogu. To je razumljivo, budui da kada inenjer napravi jednu malu greku, mediji je tretiraju kao da je to neka velika stvar, ili tako neto. Primjeri loeg medijskog djelovanja: - Hidnenberg - Space shuttle Challenger - Apollo 13 - teleskop Habl - Titanik Procjena odnosa rizik/nagrada za inenjere izgleda otprilike ovako: RIZIK: Javno ponienje i smrt tisua nedunih ljudi. NAGRADA: Plaketa u simpatinom plastinom ramu. Budui da su praktini, inenjeri uvijek raunaju ovaj odnos rizika i nagrade i odluuju da rizik nije dobra stvar. Najbolji nain da se izbjegne rizik je savjetovanje da je svaka aktivnost tehniki nemogua zbog razloga koji su suvie komplicirani da bi se objasnili. Ako taj pristup nije dovoljan da bi se stopirao projekat, inenjer e primjeniti drugu liniju obrane: Tehniki je mogue, ali e kotati suvie

EGO

to se ega tie, inenjerima su bitne dvije stvari: - Koliko su pametni - Koliko finih stvarica posjeduju Najbri nain da natjerate inenjera da rijei problem je da problem proglasite nerjeivim. Nijedan inenjer nije u stanju da ostavi nerjeivi problem, sve dok ga ne rijei. Nijedna bolest ili smetnja nije dovoljna da inenjera sprijei u tome. Ovakvi izazovi brzo postaju osobni - borba izmeu inenjera i zakona prirode. Inenjeri mogu da izdre bez hrane i higijene danima, da bi rijeili problem (inae izdravaju, jednostavno zato to zaborave). A kada uspiju da rijee problem, osjete navalu ega koja je bolja od seksa ukljuujui i onu vrstu seksa u kojoj sudjeluju drugi ljudi. Nita ne zvui kao vea prijetnja inenjeru od mogunosti da netko drugi posjeduje vee tehniko znanje ili sposobnosti. Normalni ljudi ponekad to koriste da bi inenjera natjerali da vie radi. Kada inenjer kae da se neto ne moe uraditi (ifra koja znai da nije interesantno raditi to), neka pametna normalna osoba e pogledati inenjera pogledom punim saaljenja i suosjeanja i rei neto kao: Pitat u Franu da to rijei. On umije da rjeava teke tehnike probleme.U tom trentuku, normalna se osoba ne bi trebala nai na putu izmeu inenjera i problema. Inenjer e poeti da radi na problemu kao izgladnjela ivava na svinjskom odresku.

43

Menadment i inenjeri
Putnik u balonu sa vruim zrakom izgubio je orijentaciju. Spustio je balon nie i ugledao jednu enu na tlu. Spustio se jo nie i pozvao enu:- Oprostite, moete li mi pomoi? Obeao sam jednom prijatelju da u se nai sa njim, ali ne znam gdje se nalazim. ena mu odgovara: - Nalazite se u balonu, otprilike 10 met. iznad zemlje, 49 stupnjeva, 28 minuta i 11 sekundi irine, te 8 stupnjeva, 28 minuta i 58 sekundi duine.- Vi ste sigurno inenjerka kae ovjek u balonu. - Jesam, potvrdi ena, ali kako to znate? - Pa, sve to ste mi rekli je tehniki korektno, ali ja nemam pojma ta bih uradio sa tim informacijama, a injenica je da jo uvijek ne znam gdje sam. Otvoreno govorei, niste mi bili od prevelike pomoi, samo ste mi produili putovanje. ena mu na to odgovori: Vi sigurno radite u menadmentu ! Da, odgovara ovjek iz balona kako znate?? .Tja, odgovara ena niti znate gdje ste, niti kuda idete. Vi ste na temelju velike koliine vrueg zraka dospjeli do ove pozicije. Dali ste obeanje prijatelju, a da nemate pojma kako ete ga odrati, a oekujete od ljudi ispod vas da rijee va problem. injenica je da ste sada u istoj izgubljenoj poziciji kao i prije naeg susreta, ali sada sam nekako ja kriva za to !

Inenjer u paklu
Inenjer umre i doe pred vrata Raja. Tamo ga doeka sveti Petar i kae: - Ti si inenjer, nema ta raditi ovdje jer je ovdje sve savreno. Idi u Pakao. I tako ode inenjer u Pakao. Nakon nekog vremena dosadi mu nivo komfora u Paklu i pone preureivati. Prvo je sloio klimu, pa WC-e s kotliima i onda pokretne stepenice. Jednog dana nazove Bog Vraga i pita ga kako ide. Vrag: - Hej, stvari idu super. Imamo klimu, WC-e koji rade, pokretne stepenice i ko zna to e ovaj inenjer jo napraviti. Bog: - ta, imate inenjera? To se nije smelo desiti. Vrati ga natrag! Vrag: - Nema anse, volim imati inenjera u svom timu i zadrau u ga. Bog: - Vrati ga natrag ili idemo na sud! Vrag se na to slatko nasmije i kae:- Da, sigurno. A gdje e ti u Raju nai advokata?

44

Sprovodi se anketa ljudi na ulici: Znate li ta je to virtualni sex? Na to odgovaraju: Arhitekt: Nikad nisam uo za takav seks. Pravnik: Kakav seks? Programer: Virtualni ta?

Muju na zavodu za zapoljavanje pitaju to je po zanimanju. On odgovori: Pomoni bagerist. A to vam je to? Pa bolan, ono to bager ne moe, ja lopatom.

-Tata, kako sam se ja rodio? -Evo ovako : Tata i mama su napravili jedan copy / paste na jednom chat-u na MSN-u. Tata je onda dao mami sastanak preko e- mail- a u WC -u u jednom cybercafe- u. Onda je mama napravila nekoliko download- a sa tatinim memory stick - om . Kad je tata bio spreman za upload , primjetili smo da nismo stavili firewall. Poto je bilo kasno da se koristi delete , 9 mjeseci kasnije nam je stigao opasni virus.

Idu dva digitrona ulicom i vide kompjuter. Jedan kae:-,,vidi trebera.,,

Koliko treba Microsoft programera da promjene sijalicu ? - Ni jedan, oni mrak proglase standardom

Sin: - Tata, tata, a da li je istina to piu u novinama da facebook zaglupljuje? Tata: - ta, wtf, omg, jbt, lol!

- Jesi uo da postoji ivot van net - a? - Sere,daj link!

ta e bi se desilo ako bi vlada nekim udom zavrila u Sahari? - Prvog dana bi se udili, drugog dana bi imali prvu sjednicu, a treeg dana bi poskupiio pijesak.

45

NA TIM
Ana Kljaji
2.godina Diplomskog studija, Industrijsko inenjerstvo

Anita Juki
1.godina Diplomskog studija, Beine komunikacije

Ana Grani
2.godina Preddiplomskog studija, Raunarstvo

Fani Baji
2.godina Preddiplomskog studija, Raunarstvo

Josip Bari
Razlikovni studij, Automatika i sustavi

Josipa Radelji
2.godina Strunog studija, Raunarstvo

Marin Ajduk
2.godina Diplomskog studija, Automatika i sustavi

Marin Kraljevi
1.godina Diplomskog studija, Beine komunikacije

Marinko Peo
2.godina Diplomskog studija, Raunarstvo

Marta Zori
2.godina Diplomskog studija, Beine komunikacije

Mateo Oluji
Struni studij, Raunarstvo

Nikolina Smilovi
2.godina Diplomskog studija, Raunarstvo

Stipanka imlea
1.godina Diplomskog studija, Beine komunikacije

Tanja Plei
2.godina Preddiplomskog studija, Industrijsko inenjerstvo

Marko Lovri
3. godina Preddiplomskog studija, Elektronika i raunalno inenjerstvo

Marin Kovaevi
1.godina Preddiplomskog studija, Industrijsko inenjerstvo

Miriam Bila
2.godina Preddiplomskog studija, Elektrotehnika i informacijska tehnologija

Patrik Serei
1.godina Diplomskog studija,Elektroenergetski sustavi

46