Komunikologija

SVEU ILI U ZAGREBU TE HRVATSKI STUDIJI
PROGRAM
STUDIJA KOMUNIKOLOGIJE
preddiplomski i diplomski studij
Zagreb, o ujak 2005.
STUDIJ KOMUNIKOLOGIJE
1. UVOD a) Razlozi za pokretanje studija: - procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe tr ta rada u javnom i privatnom sektoru: i Komunikacija je osnovna komponenta svake osobe, skupine i dru Cijela je ljudska tva. povijest i povijest komunikacije, kao i ovjekovog razvoja. Komunikacija integrira znanje, organizaciju i mo te je u dana , njem dru neophodno prou tvu avati njezine mogu nosti ali i njezine probleme, vodeposebno ra o razvoju razli oblika i komunikacijskih sredstava. i una itih Hrvatsko dru svakako treba stru osoba, istra a i profesionalaca, koji skladno tvo nih iva e integrirati teorijska znanja s profesionalnim kompetencijama, kreativno koristiti medije i biti na korist onima zbog kojih mediji i postoje, tj. javnosti. Kako bi se taj cilj mogao bolje ostvariti u okviru Hrvatskih studija 1996. godine to pokrenut je Studij novinarstva. Njegovo se pokretanje pokazalo potrebnim zbog kontinuirane promjene dru tvenih okolnosti, sve ve potrebe za formiranjem komunikacijskih stru e njaka, te istra ivanja hrvatske ba na tom podru i sada tine ju njega stanja hrvatskoga komunikacijskog sustava. Sam Smjer novinarstva u dana njim okolnostima, zaslu ipak svojevrsno novo uje promi ljanje, te ga valja prilagoditi i obogatiti u prvome redu samom promjenom imena smjera, a onda jo daleko visadr i e ajno. Naime, potreba za uskla ivanjem s Bolonjskom deklaracijom s jedne je strane prilika, a s druge strane i zahtjev da se i hrvatska sveu ta usklade s adekvatnim sveu nim studijima u ili ili Europskoj uniji i drugim zemljama razvijenoga svijeta. One su taj razvoj pro posljednjih deset le godina, te su njihova sveu ta pro i diferencirala podru svojih istra ili irila ja ivanja i u koja enja u sve ve em broju uzimaju naziv komunikacijskih znanosti (Communications, Kommunikationswissenschaft, Scienza della Comunicazione), za se kod nas udoma pojam to io komunikologija. Osim toga, promjena imena smjera se sasvim opravdanom zbog brzoga ini razvoja znanstvenog istra ivanja suvremenih komunikacija putem medija, naglog umno avanja samih medija kao i pove anja njihove prisutnosti u ivotu suvremenog svijeta, te sve ve eg zna odnosa s javnou i gospodarskih komunikacija, je usko povezano s novinarstvom. enja to - njegova povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim vje tinama: Ve predstavnika komunikologije smje je danas u podru empirijsko-dru ina ta je tvenih znanosti i u tom se kontekstu njome bavi, premda ona ima svoje humanisti korijene i takve jo ke uvijek prisutne elemente. U istra ivanju i teoretskom pristupu nagla se interdisciplinarnost, te se ava komunikologija neprestano slu spoznajama drugih znanosti, koje se opet sa svoje strane slu i e spoznajama komunikologije. Iznad svega to vrijedi za sociologiju, psihologiju, politologiju, pedagogiju, informatiku. Tome se u posljednje vrijeme pridru i struka koja se bavi medijima, uje a njezini zastupnici dolaze s podru jezikoslovlja i znanosti o knji ja evnosti te medijske didaktike; ona se bavi formalnim vidovima masovnih medija, posebno televizije, njihovim kulturnim dostignu i estetikom medija. U okviru toga ostaje i dalje povijest medija, na ima temelju koje se bolje mogu shvatiti kulturni i socijalni fenomeni te uloga medija danas. Isto se tako s komunikologijom ve odnosi s javnou te komunikacije u gospodarstvu i u organizacijama. - njegova usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih u ta, posebno onih iz ili zemalja Europske unije: Tu terminologiju preuzima i zakonska regulativa u zemljama Europske unije. Takvi studiji obuhva onda, osim (prakti aju noga) novinarstva, studij masovne komunikacije i medija, uklju i nove medije, odnose s javnou i tr ne komunikacije, te interpersonalnu uju i komunikaciju. Kao primjer takvog studija navodimo Institut fr Kommunikationswissenschaft Salzburg (Austrija) i College of Journalism and Communications University of Florida (SAD). 2
b) Dosada iskustva predlaga u provo ekvivalentnih ili sli programa. nja a enju nih Studij novinarstva postoji na Hrvatskim studijima veosam godina i dosada se pokazao kvalitetnim, se o u sve ve broju kandidata koji se iz godine u godinu prijavljuju za to ituje em upis. Nastavno osoblje koje je studij vodilo do sada i novi nastavnici koji se anga iraju, osmislili su novi koncept i mogu ga uspje ostvarivati. no c) Mogu partneri izvan visoko i kolskog sustava koji su pokazali interes, ili bi mogli biti zainteresirani za njegovo pokretanje. Kako je podru dru je tvenih komunikacija danas u ekspanziji, potrebe su za odgovaraju im stru njacima sve ve Na to opet ukazuje kontinuirani porast broja maturanata koji se e. ele upisati na Hrvatske studije. Interes za zavr stru ene njake komunikologije pokazuju najprije mediji, a onda razli javne i privatne, dru ite tvene i gospodarske ustanove i organizacije, obrazovne ustanove, istra ke agencije, itd. iva d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata. Vesama injenica da se studij komunikologije nalazi u okviru Hrvatskih studija u okru enju dru tvenih i humanisti znanosti, name pokretljivost studenata kao logi imperativ. kih e an Kombinacija studija s drugim smjerovima na Hrvatskim studijima daje studentima brojne mogu nosti stjecanja znanja, a onima koji zavr studij optimalne zapo e anse ljavanja. Isto tako je studij komunikologije otvoren za prelaske studenata na druge srodne studije u okviru Zagreba sveu ta ili drugih hrvatskih sveu ta kao i u obrnutom smjeru. Suradnju s kog ili ili inozemnim sveu tima i mogu studiranja na studenata na njima i obratno ure se u ili nost ih uje okviru Hrvatskih studija i Zagreba koga sveu ta. ili e) Ostale elemente i potrebne podatke, prema mi ljenju predlaga a. Upravo u tom pogledu ovaj studij u okviru Hrvatskih studija ima jojedno svoje specifi no zna enje. Naime, u na zemlji, koja ima relativno kratku i skromnu znanstvenu tradiciju na tom oj podru neophodno je osloniti se na rezultate postignute u velikim jezi podru ju, nim jima, no u isto je vrijeme neophodno istra ivanje i poznavanje doma situacije na podru e jima dru tvenih komunikacija, kako povijesno tako i suvremeno, te njegovanje onoga je specifi hrvatsko. to no To je najvi na temelju mo ravnopravno znanstveno komunicirati sa stru e ega emo njacima iz drugih zemalja. Valja pretpostaviti da oni to od nas i o ekuju, naime, da dobro znanstveno istra i prezentiramo komunikacijske sustave i odnose u svojoj zemlji i eventualno u bli imo em okru enju. Treba pretpostaviti da strani studenti koji dolaze studirati k nama upravo za to e pokazati interes. Svi studijski smjerovi na Hrvatskim studijima imaju sljede zajedni karakteristike: e ke - prihva modela 3+2, anje - temeljnih zajedni predmeta, dakle, student komunikologije mora tijekom tri godine est kih poha kolegije na svim ostalim studijskim smjerovima (svaki kolegij nosi po 5 ECTS bodova, ati zajedno dakle 30 ECTS bodova), - baccalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova, magisterij nosi 15 ECTS bodova za nastavni smjer, a 30 ECTS bodova za znanstveni smjer, disertacija nosi 60 ECTS bodova, - edukacijski predmeti koji zajedno nose 60 ECTS bodova, poha se na 4. i 5. godini. aju
OP DIO I 2.1. Naziv studija. Studij komunikologije Hrvatskih studija 2.2. Nositelj studija i izvo studija: a Hrvatski studiji Sveu ta u Zagrebu, Studij komunikologije (do sada: Studij novinarstva) ili 2.3. Trajanje studija: Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS), diplomski studij traje dvije godine (120 ECTS). 2.4. Uvjeti upisa na studij: Za preddiplomski studij uvjet je maturalna svjedod zavr srednje ba ene kole i polaganje razredbenog ispita. Za diplomski studij uvjet je bakalaureat iz komunikologije ili nekog drugog studija na Hrvatskim studijima s polo enim uvjetima za drugi predmet iz komunikologije ili nekog drugog fakulteta Zagreba sveu ta uz eventualno polaganje diferencija. kog ili 2.5. Preddiplomski studij: Preddiplomski studij slu temeljnoj uvodnoj izobrazbi i kvalifikaciji za profesionalno djelovanje i na raznim podru jima dru tvene komunikacije koje zahtijevaju stru vje ili primjenu ne tine znanstvenih metoda. Konkretni ciljevi naobrazbe su: - osnovno poznavanje procesa u me usobnoj i masovnoj komunikaciji, te u strukturi i organizaciji medija, - sposobnost za interdisciplinarni pristup analizi i oblikovanju komunikacijskih procesa u odnosima s javnou ili gospodarskoj komunikaciji, - stjecanje temeljnih vje potrebnih u zvanjima novinara izvjestitelja u medijima (u tisku, tina izvje tajnim agencijama, na radiju i televiziji, te na Internetu i drugim u multimedijskim sustavima), suradnika u izdava poduze kim ima, pripravnika u odjelima za odnose s javnou, pomo nika u agencijama istra ivanja javnoga mnijenja, nastavnika medijske kulture (u kombinaciji s nastavni studijima) i sli kim no; - osposobljavanje za stru pristup u rje ni avanju prakti problema vlastitoga zvanja, te za nih refleksiju dru tvenih zada i funkcioniranja masovne komunikacije, a - usvajanje eti svijesti odgovornosti u komunikacijskim zvanjima. ke Bakalaureat iz komunikologije omogu upis u diplomski studij komunikologije na Hrvatskim ava studijima, ili nekog drugog smjera na Hrvatskim studijima (uz zadovoljavanje propisanih uvjeta) ili nekoj drugoj visoko kolskoj ustanovi (ukoliko student ispuni minimalne uvjete koje ta tra i). Kolegiji za studente u prvoj godini preddiplomskog studija u prvoj godini komunikologije jedinstveni su za sve studente, a od druge godine omogu se studentima da biraju izme tri uje u profila: teoriju i praksu tiskovnih medija i agencija, ili elektroni medija, ili odnosa s kih javnou (po 10 ECTS-a), s time da dio predavanja i vje ostaje za sve isti (31 ECTS). Osim bi toga studenti upisuju izborne predmete u struci i izvan struke (9 bodova). Postoji mogu da student svoje izborne kolegije i one koji su zajedni iz drugih smjerova nost ki Hrvatskih studija kombinira tako da stekne uvjete za diplomski studij na nekom od drugih smjerova Hrvatskih studija.
2.6. Diplomski studij: Diplomski studij slu produbljivanju i dopunjavanju znanstvenih i stru kompetencija na i nih temelju preddiplomskog studija. Konkretni ciljevi su: - stjecanje sposobnosti i vje potrebnih za suradni i vode poslove u komunikacijskim tina ke e zvanjima (novinara i urednika u medijima, suradnika ili voditelja u odjelima za odnose s 4
javnou, istra a u agencijama za istra iva ivanje javnoga mnijenja odn. tr ta, znanstvenog i novaka u istra kom timu na sveu tu ili na znanstvenom institutu). iva ili - usvajanje znanja potrebnih za samostalnu obradu znanstvenih pitanja kako glede sadr tako i aja metoda, - uvo u diskurzivni pristup komunikacijskim znanstvenim pitanjima te osposobljavanje za enje stvaranje samostalnoga i utemeljenoga stajali u susretu s mnogostrukim znanstvenim ta teorijama, metodama i u enjima, - posebno se stavlja naglasak na interdisciplinarnost kroz integraciju razli znanstvenih itih pristupa, - produbljivanje eti svijesti odgovornosti te spoznaje dru ke tvenih, gospodarskih i pravnih okvira komunikacijskoga djelovanja. Zavr etkom magistarskog studija student stje uvjete za natje pri upisu na poslijediplomski e aj studij komunikologije na Hrvatskim studijima. Diplomski studij omogu ve diferencijaciju u stru i znanstvenoj formaciji studenata. uje u noj Stoga oni, osim svi poha temeljne stru kolegije (30 bodova ECTS-a), mogu birati to aju ne profile: mediji (25 bodova), znanstveno istra ivanje masovne komunikacije (28 bodova) i odnosi s javnou (29 bodova), kao i cijeli niz izbornih predmeta u struci i izvan struke (30 bodova) pri se novinari mogu odlu i za trajektorije (module) unutar studija ili na drugim studijima u emu iti okviru Hrvatskih studija (npr. europski studiji, povijest, kroatologija itd.), koji im daju osnovu za specijalizaciju na tim podru jima. 2.7. Predla se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski e dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu? Ne. Komunikacijskim zvanjima, posebno novinarima, odgovara sustav 3+2 godine, jer ih talent (ako je izrazit) obi privu u praksu. Stoga ima mnogo novinara koji nemaju zavr no e en fakultet. Takvima lak biti zavr trogodi prvi stupanj, otiu praksu, pa kad im bude e e iti nji i potrebno zavr drugi dio. iti 2.8. Stru ili akademski naziv ili stupanj koji se stje zavr ni e etkom studija: Zavr etkom preddiplomskog studija komunikologije stje se akademski naziv prvostupnik, -ca e (baccalaureas, baccalaurea) komunikologije Hrvatskih studija. Zavr etkom diplomskog studija komunikologije stje se akademski naziv magistra e komunikologije Hrvatskih studija.
3.
OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova. Studij komunikologije Hrvatskih studija podijeljen je na ukupno trinaest glavnih predmeta, od kojih su jedni okrenuti praksi u novinarstvu i odnosima s javnou, drugi usmjereni na znanstveno istra ivanje masovne komunikacije, a tre imaju zna i enje pomo predmeta. nih Novinarsku praksu obuhva predmeti: Agencijsko i tiskovno komuniciranje, Radijsko i aju televizijsko komuniciranje te Odnosi s javnou. Znanstvenim istra ivanjem medijske komunikacije bave se predmeti: Znanstvene osnove komunikologije, Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija, Istra ivanje u masovnoj komunikaciji, Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji, Politika i dru u masovnoj komunikaciji, Povijest novinarstva i masovne tvo komunikacije, Ekonomija i masovna komunikacija te Deontologija masovne komunikacije. Pomo ulogu u ovom skupu predmeta imaju: Engleski jezik u novinarstvu i Govorni u nu tvo novinarstvu. Svaki nastavni predmet podijeljen je na nekoliko obvezatnih i izbornih kolegija koji su prema zahtjevnosti i dubini obrade podijeljeni na preddiplomsku i diplomsku fazu studija, kako je navedeno u prilo enom programu Studija komunikologije Hrvatskih studija.
ad. 3.1 STUDIJ KOMUNIKOLOGIJHRVATSKIH STUDIJA 1. Preddiplomski studij (180 bodova) jednopredmetni studij 1. GODINA naziv predmeta / kolegija Teoretski aspekti masovne kom unikacije i medija Uvod u novinarstvo Oblici novinarske komunikacije Povijest novinarstva i masovne komunikacije Op povijest medija i komunikacije a Znanstvene osnove komunikologije Osnove komunikologije Istra ivanja u masovnoj komunikaciji Uvod u metode dru tvenih istra ivanja i statistiku Govorni u masovnoj komunikaciji tvo Jezi no-stilske vje be Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Informatika za komunikologiju Izborni kolegiji u struci ili izvan struke Temeljni zajedni predmet HS (TZP) 1 ki TZP 2 UKUPNO 2. GODINA naziv predmeta / kolegija Govorni u masovnom komuniciranju tvo Stilistika u medijskoj komunikaciji Znanstvene osnove komunikologije Semiotika u masovnom komuniciranju p+s/v sati AN 60 (60) 30 (30) semestar 3 3 ECTS 5 5 4 4 p+s/v sati AN 90 (30) (60) 30 (30) 30 (30) 30 (30) 60 (60) 30 (30) semestar 1 2 2 1 2 1 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 ECTS 9 4 5 4 4 5 5 5 5 6 6 3 4 18 5 5 60
1+1 0+4 1+1 1+1 2+0 0+4 0+2 -
0+4 1+1
Povijest novinarstva i masovne komunikacije Povijest medijske komunikacije u Hrvatskoj Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Informativni sustavi Republike Hrvatske Statistika za komunikacijske znanosti Deontologija masovne komunikacije Novinarska etika Engleski jezik u masovnoj komunikaciji Engleski jezik u novinarstvu Pisanje na engleskom jeziku Obavezni izborni smjerovi Izborni kolegiji u struci ili izvan struke TZP 3 TZP 4 UKUPNO
1+1 1+1 1+1 1+1 0+4 0+4 -
30 (30) 60 (30) (30) 30 (30) 120 (60) (60) -
4 3 4 3 4 3 4 3-4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 4 8 4 4 4 4 6 3 3 10 9 5 5 60
Smjer Agencijsko i tiskovno komuniciranje naziv predmeta / kolegija Agencijsko i tiskovno komuniciranje Teorije i sustavi agencijskog komuniciranja Magazini i revije UKUPNO Smjer Radijsko i televizijsko komuniciranje naziv predmeta / kolegija Radijsko i televizijsko komuniciranje Teorije i sustavi radijskog komuniciranja Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Tehnike elektroni medija kih UKUPNO Smjer Odnosi s javnou naziv predmeta / kolegija Odnosi s javno u Uvod u odnose s javnou Ekonomija i masovna komunikacija Osnove marketinga UKUPNO
p+s/v
2+2 1+1
sati AN 90 (60) (30)
semestar 3-4 4
ECTS 10 6 4 10
p+s/v
2+2 1+1
sati AN 90 (60) 30 (30)
semestar 3-4 4
ECTS 6 6 4 4 10
p+s/v
1+1 1+1
sati AN 30 (30) 30 (30)
semestar 3 4
ECTS 5 5 5 5 10
3. GODINA naziv predmeta / kolegija Povijest novinarstva i masovne komunikacije Pulicistika Povijesni pregled istra ivanja masovne komunikacije Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Teorije medija i masovne komunikacije Deontologija masovne komunikacije Pravni aspekti masovne komunikacije Engleski jezik u masovnoj komunikaciji Engleski jezik novinarski prijevod Suvremeni engleski jezik u medijskoj kulturi Baccalaureatski rad Obavezni izborni smjerovi Izborni kolegiji u struci ili izvan struke TZP - 5
p+s/v
1+1 1+1 1+1 1+1 0+4 0+4 -
sati AN 60 (30) (30) 30 (30) 30 (30) 120 (60) (60) -
semestar 5 6 5 6 5 6 6 5-6 5 i/ili 6 5 i/ili 6
ECTS 8 4 4 5 5 4 4 6 3 3 6 16 5 5
TZP - 6 UKUPNO
5 i/ili 6
5 60
Smjer Agencijsko i tiskovno komuniciranje naziv predmeta / kolegija Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Grafi dizajn i tisak ki Agencijsko i tiskovno komuniciranje Teorije i sustavi tiskovnog komuniciranja Izborna radna grupa 1 Novinarsko istra ivanje i analitika UKUPNO
p+s/v
1+1 2+2 0+2 0+2
sati AN 30 (30) 105 (60) (15) (30)
semestar 6 5-6 6 5
ECTS 4 4 12 6 3 3 16
Smjer Radijsko i televizijsko komuniciranje naziv predmeta / kolegija Istra ivanja u masovnoj komunikaciji Istra ivanje novinarske dokumentacije i arhiva Radijsko i televizijsko komuniciranje Teorije i sustavi televizijskog komuniciranja Vizualna komunikacija Govorni u masovnoj komunikaciji tvo Retorika UKUPNO Smjer Odnosi s javnou naziv predmeta / kolegija Ekonomija i masovna komunikacija Publicitet Odnosi s javno u Odnosi s javnou u djelatnostima Izborna radna grupa 1 Govorni u masovnoj komunikaciji tvo Retorika UKUPNO UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU
p+s/v
2+0 2+2 1+1 0+2
sati AN 30 (30) 90 (60) (30) (30)
semestar 5 5-6 5 6
ECTS 3 3 10 6 4 3 3 16
p+s/v
1+1 1+1 0+2 0+2
sati AN 30 (30) 45 (30) (15) 30 (30)
semestar 5 3 5i/ili 6 6
ECTS 5 5 8 5 3 3 3 16
- Masno ozna predmeti obvezatni su. eni Sati aktivne nastave. Masno ozna sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini eni kolegij. - Student tijekom studija obvezatno poha razli kolegija na drugim studijskim smjerovima a est itih (Temeljni zajedni predmeti) neovisno o godini studiranja, osim ako za upis ne postoje posebni uvjeti. ki - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnih predmeta) po godini.
dvopredmetni studij - komunikologija kao maior 1. GODINA naziv predmeta / kolegija Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Uvod u novinarstvo Povijest novinarstva i masovne komunikacije Op povijest medija i komunikacije a Govorni u masovnoj komunikaciji tvo Jezi no-stilske vje be Agencijsko i tiskovno komuniciranje Oblici novinarske komunikacije TZP - 1 TZP - 2 Minor UKUPNO 2. GODINA naziv predmeta / kolegija Govorni u masovnoj komunikaciji tvo Stilistika u medijskoj komunikaciji Znanstvene osnove komunikologije Semiotika u masovnom komuniciranju Povijest novinarstva i masovne komunikacije Povijest medijske komunikacije u Hrvatskoj Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Informativni sustavi Republike Hrvatske Deontologija masovne komunikacije Novinarska etika Obavezni izborni smjerovi TZP - 3 TZP - 4 Minor UKUPNO Smjer Agencijsko i tiskovno komuniciranje naziv predmeta / kolegija Agencijsko i tiskovno komuniciranje Teorije i sustavi agencijskog komuniciranja Magazini i revije UKUPNO Smjer Radijsko i televizijsko komuniciranje naziv predmeta / kolegija Radijsko i televizijsko komuniciranje Teorije i sustavi radijskog komuniciranja Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Tehnike elektroni medija kih UKUPNO 3. GODINA naziv kolegija Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Povijest istra ivanja masovne komunikacije p+s/v sati AN 60 (60) 30 (30) 30 (30) 30 (30) 30 (30) semestar 3 3 3 4 4 3-4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3-4 ECTS 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 10 5 5 19 60 p+s/v sati AN 30 (30) 30 (30) 60 (60) 60 (60) semestar 1 2 1 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1-2 ECTS 4 4 4 4 6 6 5 5 5 5 31 60
1+1 1+1 0+4 0+4 -
0+4 1+1 1+1 1+1 1+1 -
p+s/v
2+2 1+1
sati AN 90 (60) (30)
semestar 3-4 4
ECTS 10 6 4 10
p+s/v
2+2 1+1
sati AN 60 (60) 30 (30)
semestar 3-4 4
ECTS 6 6 4 4 10
p+s/v
1+1
sati AN 30 (30)
semestar 6
ECTS 4 4
Deontologija masovne komunikacije Pravni aspekti masovne komunikacije Baccalaureatski rad Obavezni izborni smjerovi TZP - 5 TZP - 6 Minor UKUPNO Smjer Agencijsko i tiskovno komuniciranje naziv predmeta / kolegija Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Grafi dizajn i tisak ki Agencijsko i tiskovno komuniciranje Teorije i sustavi tiskovnog komuniciranja Izborna radna grupa 1 Novinarsko istra ivanje i analitika UKUPNO
1+1 -
30 (30) -
4 6 6 5-6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5-6 4 6 16 5 5 20 60
p+s/v
1+1 2+2 0+2 0+2
sati AN 30 (30) 105 (60) (15) (30)
semestar 6 5-6 6 5
ECTS 4 4 12 6 3 3 16
Smjer Radijsko i televizijsko komuniciranje naziv predmeta / kolegija Istra ivanja u masovnoj komunikaciji Istra ivanje novinarske dokumentacije i arhiva Radijsko i televizijsko komuniciranje Teorije i sustavi televizijskog komuniciranja Vizualna komunikacija Govorni u masovnoj komunikaciji tvo Retorika UKUPNO
p+s/v
2+0 2+2 1+1 0+2
sati AN 30 (30) 90 (60) (30) 30 (30)
semestar 5 5-6 5 6
ECTS 3 3 10 6 4 3 3 16
UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU - Masno ozna predmeti obvezatni su. eni Sati aktivne nastave. Masno ozna sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini eni kolegij. - Student tijekom studija obvezatno poha razli kolegija na drugim studijskim smjerovima a est itih (Temeljni zajedni predmeti) neovisno o godini studiranja, osim ako za upis ne postoje posebni uvjeti. ki - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 20 bodova (od toga najmanje 15 iz obvezatnih predmeta) po godini. Student obvezatno poha glavne kolegije predmeta (predavanja o op ili hrvatskoj povijesti) i mora a oj polo barem dvije radne grupe do kraja studija i to jednu iz op povijesti i jednu iz hrvatske povijesti iti e bilo kojeg predmeta. - Ukoliko se radna grupa ne ponovi ona se ne mo prenositi u vi godinu. e u
IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI naziv predmeta / kolegija Agencijsko i tiskovno komuniciranje Fotografija u tiskanim medijima Sportsko novinarstvo Kriminalisti novinarstvo ko Odnosi s javno u Odnosi s javnou u kulturi i sportu Odnosi s javnou u vladi i strukturama vlasti Korporativno komuniciranje p+s/v sati AN (30) (15) (15) (15) (15) (15) semestar 5 5 ili 6 5 ili 6 5 ili 6 5 ili 6 5 ili 6 ECTS
0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2
4 3 3 3 3 3
10
Komuniciranje u organizaciji Ostali kolegiji: Akademska pismenost Medijska pismenost Znanost u novinarstvu Mediji u Europskoj uniji Medijski nastup i glasnogovorni tvo Engleski jezik Njema jezik ki Informatika
0+2 1+1 1+1 0+2 1+1 0+2
(15) (30) (30) (30) (30) (30)
5 ili 6 1 3 3 5 5
3 4 4 4 5 4
11
2. Diplomski studij (120 bodova) Znanstveni smjer 4. GODINA naziv predmeta / kolegija Istra ivanja u masovnoj komunikaciji Metodologija istra ivanja masovne komunikacije Djelotvornost medija Deontologija masovne komunikacije Zakoni medijskog tr ta i Specijalisti radna grupa 1 ka Obavezni izborni smjerovi Izborni kolegiji UKUPNO p+s/v sati AN 60 (30) (30) 60 (30) (30) semestar 7 8 9 9 7-8 7 i/ili 8 ECTS 10 5 5 10 5 5 18 22 60
1+1 1+1 1+1 0+2 -
Smjer Mediji naziv predmeta / kolegija Politika i dru u masovnoj komunikaciji tvo Masovna komunikacija i novinarstvo u suvremenim uvjetima Politolo aspekti masovne komunikacije ki Agencijsko i tiskovno komuniciranje Profesija novinar Specijalisti radna grupa 1 ka UKUPNO
p+s/v
1+1 1+1 0+2 0+2
sati AN 60 (30) (30) 60 (30) (30)
semestar 7 7 7 8
ECTS 10 5 5 8 4 4 18
Smjer Znanstveno istra ivanje masovnih komunikacija naziv predmeta / kolegija Politika i dru u masovnoj komunikaciji tvo Masovna komunikacija i novinarstvo u suvremenim uvjetima Politolo aspekti masovne komunikacije ki Istra ivanja u masovnoj komunikaciji Istra ivanje javnog mnijenja Komunikacijska psihologija* UKUPNO *kolegij je ponu na smjeru Psihologija Hrvatskih studija en Smjer Odnosi s javnou naziv predmeta / kolegija Ekonomija i masovna komunikacija Izravni marketing Specijalisti radna grupa 1 ka Istra ivanja u masovnoj komunikaciji Istra ivanje javnog mnijenja Psihologija marketinga* UKUPNO *kolegij je ponu na smjeru Psihologija Hrvatskih studija en
p+s/v
1+1 1+1 1+1 1+1
sati AN 60 (30) (30) 30 (30) 30
semestar 7 7 8 7ili 8
ECTS 10 5 5 5 5 3 18
p+s/v
1+1 0+2 1+1 1+1
sati AN 60 (30) (30) 30 (30) 30
semestar 7 8 8 7 ili 8
ECTS 10 6 4 5 5 3 18
12
5. GODINA naziv predmeta / kolegija Politika i dru u masovnoj komunikaciji tvo Kulturolo aspekti masovne komunikacije ki Istra ki projekt iva Obavezni izborni smjerovi Izborni kolegiji Magisterski rad UKUPNO p+s/v sati AN 30 (30) 30 semestar 8 9 9 9 i/ili 10 9 ili 10 ECTS 5 5 5 13 7 30 60
1+1 0+2 -
Smjer Mediji naziv predmeta / kolegija Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Rizici masovnog komuniciranja Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Masovne komunikacije i novi mediji Radijsko i televizijsko komuniciranje Proizvodni proces medija UKUPNO
p+s/v
1+1 1+1 0+2
sati AN 30 (30) 30 (30) 30 (30)
semestar 9 9 9
ECTS 5 5 5 5 3 3 13
Smjer Znanstveno istra ivanje masovne komunikacije naziv predmeta / kolegija Teoretski aspekti masovne komunikacije i medija Rizici masovnog komuniciranja Politika i dru u masovnoj komunikaciji tvo Sociolo aspekti masovne komunikacije ki Psihologija masmedija* UKUPNO *kolegij je ponu na smjeru Psihologija Hrvatskih studija en Smjer Odnosi s javnou naziv predmeta / kolegija Odnosi s javno u Pravne i eti norme odnosa s javnou ke Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Masovne komunikacije i novi mediji Psihologija masmedija* UKU PNO *kolegij je ponu na smjeru Psihologija Hrvatskih studija en
p+s/v
1+1 1+1 1+1
sati AN 30 (30) 30 (30) 30
semestar 9 9 9
ECTS 5 5 5 5 3 13
p+s/v
1+1 1+1 1+1
sati AN 30 (30) 30 (30) 30
semestar 9 9 9
ECTS 5 5 5 5 3 13
UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU - Masno ozna predmeti obvezatni su. eni Sati aktivne nastave. Masno ozna sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini eni kolegij. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnih kolegija) po godini.
IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI
13
naziv predmeta / kolegija Agencijsko i tiskovno komuniciranje Poslovno novinarstvo Politi novinarstvo ko Online novinarstvo Tehnike i tehnologije u masovnoj komunikaciji Digitalne tehnologije u novinarstvu Odnosi s javno u Metode javne promocije znanosti Ekonomija i masovna komunikacija Multimedijski marketing Priprema doga i sponzorstvo aja Imid upravljanje ugledom i lobiranje , Komunikacijske i prezentacijske tehnike Deontologija masovne komunikacije Strate razmi ko ljanje Metode prikupljanja i analize poslovne informacije Upravljanje rizikom i krizno komuniciranje Ostali kolegiji Religiozno novinarstvo Vanjsko-politi novinarstvo ko Hrvatski mediji i politika
p+s/v
sati AN (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30)
semestar 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 7 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 7 7
ECTS
0+2 0+2 0+2 1+1 1+1 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2
4 4 4 5 5 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5
Na pra in enja uspje nosti tokom izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspje nosti izvedbe studijskog programa vr se kombiniranjem unutra i vanjske evaluacije pojedinih it e nje nastavnih predmeta i kolegija. Unutra evaluaciju nju init e estero tim nastavnika (3) i lani studenata (3) na temelju op smjernica za odre ih ivanje kvalitete i studijskog optere enja (ECTS) te provedene ankete me studentima na kraju akademske godine. Vanjska evaluacija u realizirat se redovitim kontaktiranjem kolega sli ili srodnih predmeta i/ili kolegija na e nih sveu tima i fakultetima koji su odre kao benchmark. O rezultatima evaluacija raspravljat ili eni se na nastavni e kom vije Studija kroatologije i Stru vije Hrvatskih studija. u nom u
3.2. Opis svakog predmeta/kolegija (PO REDOSLIJEDU IZVO ENJA): 14
HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij:

oznaka:
PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI
Uvod u novinarstvo
Te kolegija: ina Status kolegija:

obvezatni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana 1. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
1. stupanj-temeljni
ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 30
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija uvesti studente u strukturu i funkcije novinarstva, upoznati ih sa suvremenim anrovima i uputiti u specifi novinarskog poziva u suvremenom pluralisti dru nosti kom tvu. Kolegij osposobljava kandidate za razumijevanje osnovnih pojmova iz novinarstva kao teorije i prakse, te omogu snala u daljnjem tijeku studija. ava enje je to novinarstvo? Pregled povijesnog razvoja profesije i njenog mjesta te zna u dru to aja tvu. Osnovne zna ajke suvremenog novinarstva. Novinarstvo od vje tine do znanstvenog istra ivanja. Mjesto novinarstva u prou avanjima drugih znanosti - lingvistika, sociologija, psihologija, politologija, pravo, povijest, ekonomija. Osnovni pojmovi u novinarstvu. Novinarska na Oblici novinarskog izra ela. avanja - razvoj kroz povijest novinarstva, vrste, stvarala ke zna ajke. Novinarske tehnike i tehnologija. Novinari i njihovo osposobljavanje. Organizacija medija. Novi mediji. Posebne vrste novinarstva. Normativni akti novinarstva. Novinarske organizacije.
Sadr kolegija aj
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata
Prisustvovanje predavanjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je pismeni i usmeni 25% sudjelovanje u raspravama, 25% seminarski rad, 50% ispit.
ispit je prenosiv na vi godinu u studija?
da
Obavezna: Marko SAPUNAR, Osnove znanosti o novinarstvu, III. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Sveu te u Zagrebu, Naprijed 2000., 390 str.; Josip GRBELJA / Marko SAPUNAR: ili Novinarstvo, Teorija i praksa, MGC, Zagreb, 1994. str. 19-80.; Heinz PUERER, Einfuehrung in die Publizistikwissenschaft, Fragestellungen Theoriensatze, Forschungstechniken Uni Papers, Mnchen, 1994., 200 str.
Literatura
Preporu ena: B. Brooks, G. Kennedy, D. Moen, Don Ranly: News Reporting and Writing, New York 1992.; D. Bobi je s doga : to ajem, Zagreb 1987.; B. Brooks, G. Kennedy i dr.: Workbook for News Reporting and Writing, New York 1992.
15

oznaka:
Op povijest medija i komunikacije a Uvjeti za upis kolegija: Upisana prva godina Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obvezatni
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Cilj je ovoga kolegija da prika bitne smjerove razvoja novinarstva, te u svezi s tim uka i na e e ovisnosti toga razvoja o razvoju dru kao i novinarske tehnologije. Studenti trebaju biti tva osposobljeni da se snalaze u povijesnoj literaturi, te da je koriste u znanstvene i novinarske svrhe. Istra ivanje povijesti novinarstva. Rani oblici javnog komuniciranja u usmenim civilizacijama. Po novinarstva u pismenim civilizacijama. Otkri tiska i razvoj tiskarstva. Po i razvoj eci e eci periodi tiska u europskim zemljama, SAD, Kini, Japanu te zemljama u razvoju. Normativno noga reguliranje novinarstva. Nastanak i razvoj agencija. Radio. Televizija. Novi mediji.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u raspravama, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je pismeni i usmeni.
da
25% prisustvovanje predavanjima, 25% sudjelovanje u raspravama, 50% ispit Obavezna: Marko SAPUNAR, Op povijest novinarstva, Zagreb 2002., 260 str.; G. BOYLE, J. a CURRAN, P. WINGATE (ed.): Newspaper History, New York 1978.; Martin D. CONBOY: Journalism: A Critical History, SAGE Publications, 2004., 256 str.
Literatura
Preporu ena: Irving FANG, A History of Mass Communication: Six InformationFrancis WILLIAMS, The Right to Revolutions, Focal Press, 1997.; Mitchell STEPHENS, History of News: From Drum to the Satelite, Penguin USA, 1989.; Franics WILLIAMS, The Right Know, London 1969..; Giovanni GOZZINI, Storia del giornalismo, Paravia Bruno Mondadori Editori, 2000.
16

oznaka:
Osnove komunikologije

obavezni
predavanja seminari
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Predavanja pru uvid u osnove komuniciranja i komunikologije, po i od me aju ev uljudske komunikacije do komunikacije dru s posebnim osvrtom na razli znanosti dru tva, ite tvene komunikacije.
Teme: Stablo komunikacije: intra-personalna, inter-personalna, dru tvena, masovna; filozofska antropologija i filozofija jezika, lingvistika, psiholingvistika i sociolingvistika, pragmatika; Neverbalna komunikacija: jezik tijela, kinetika i prosemika; Semiotika: sustavi zna i proces enja komunikacije; Hermeneutika; Teorijske tradicije: prijenos i ritual (teorija informacije, teorije komunikacije); Tehnologije, mediji i medijacije: sredstva i medijacija; Struktura i fenomenologija komunikacije: korisnost i granice komunikacijskih modela. Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima. Pisanje seminarskog rada, itanje i u literature enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test i usmeni ispit.
ispit je prenosiv na vigodinu u studija?
da
25% prisustvovanje predavanjima i itanje literature, 25% seminarski rad, 50% ispit Obavezna: KUNCZIK, M. ZIPFEL, A., Uvod u publicisti znanost i komunikologiju, Friedrich ku Ebert Stiftung, Zagreb 1998; str. 247 ili PLENKOVI M., Komunikologija masovnih , medija, Barbat, Zagreb 1993; str. 257.; Stephen W. Littlejton: Theories of Human Communication, Wadsworth Publishing Company, 1989, str. 290;
Literatura
Preporu ena: NOVOSEL, P., Demokratski poziv komunikologije, u: Politi misao, 28(1991.)1, str. 77-87; ka NOVOSEL, P., Istra ivanje komunikacijskih strategija, u: Medijska istra ivanja, 1(1995.)1, str. 17-32; LABA D. Neverbalna komunikacija: tijelo kao produ du u: BARTLETT, Dj. , etak e, (ur.), Tijelo u tranziciji, Zagreb 1999., str. 70-78; NTH, W., Priru semiotike, Ceres, Zagreb nik 2004, str. 293-322; AA.VV., Etica, comunicazione, comunicazioni di massa. Documento del gruppo di giovani studiosi dell'Istituto di Scienze della comunicazione e dello Spettacolo dell'Universit del S. Cuore di Milano
17

oznaka:
Uvod u metode dru tvenih istra ivanja i statistiku Uvjeti za upis kolegija: Upisana 1. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) enja
predavanja

obavezni
1. stupanj-temeljni
Osposobiti studente za pravilno provo dru enje tvenih istra ivanja te kori tenje, vrednovanje i interpretaciju dobivenih podataka uz uspje savladavanje osnova statistike. no Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: metode - klasifikacija metoda istra ivanja, glavne metode i tehnike istra ivanja; podaci - izvori podataka i metode njihovog pribavljanja, primarni i sekundarni izvori; na prikupljanja ini podataka - promatranje, eksperiment, intervju, anketa, itd.; matrica podataka; faze statisti kog istra ivanja - definiranje ciljeva istra ivanja, identifikacija subjekta istra ivanja; postavljanje hipoteza; izrada nacrta, metoda i tehnika istra ivanja; postupak odabira uzorka; sastavljanje upitnika; odre ivanje na prikupljanja podataka; prikupljanje podataka; priprema podataka za ina analizu; analiza sadr interpretacija; formuliranje zaklju i izrada izvje mjerenje aja; aka taja; pojam i vrste metrijskih svojstava istra ivanja, postupci, te e utvr ko ivanja valjanosti istra ivanja; mogu i izvori gre istra aka ivanja.
Prisustvovanje predavanjima, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je pismeni i usmeni. 20% prisustvovanje predavanjima, 20% seminarski rad, 60% ispit Obavezna: VujeviMiroslav: Uvo u znanstveni rad u podru dru , enje ju tvenih znanosti, Informator, Zagreb 1990, str. 186; Lamza Posavec Vesna, 2003.; Metode dru tvenih istra ivanja, Zagreb 2004., str. 22-43, 49-70, 147-190; Gogala, Zdenka, Osnove statistike, Sinergija, Zagreb, 2001., str. 1-75; Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka 1998, str. 703 nog
da
Literatura
Preporu ena: Lamza Posavec Vesna, 2003.; Metode dru tvenih istra ivanja, Zagreb 2004., str. 22-43, 49-70, 147-190;
18

oznaka:
Jezi no-stilske vje be

obavezni
vje be
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Produbiti kod studenata prakti znanje hrvatskoga standardnoga jezika, razviti im sigurnost u no izra avanju suvremenim hrvatskim knji evnim jezikom, ponajprije u pismenom izra avanju, a zatim i usmenom.
Sadr kolegija aj
Osnovne vje su: be 1. Upoznavanje s normama hrvatskoga jezika i osnovnim normativnim priru nicima; 2. Pravopisna norma, pismene vje be; 3. Fonolo zna hrvatskoga jezika - vje ke ajke banje pravilnoga pisanja rije kojima se doga iu a jedna po zvu enje nosti, jedna po mjestu tvorbe, jotovanje, palatalizacija, sibilarizacija, enje ispadanje suglasnika iz suglasni skupova; kih 4. Odabrani primjeri iz morfologije; 5. Osnove tvorbe rije glasovne promjene u procesu tvorbe novih rije i, i; 6. Odabrani primjeri iz sintakse; 7. Osnove leksikologije, posu enice i tu njihova pravilna uporaba; ice, 8. Osnove frazeologije, prepoznavanje frazema u jeziku i odre ivanje njihova zna te enja pravilnu uporabu; 9. Upoznavanje s funkcionalnim stilovima standardnoga jezika, posebna pozornost je na vje banju publicisti stila. kog Prisustvovanje seminarima i sudjelovanje u raspravama, ispunjavanje zadataka i vje bi, itanje i u literature. enje ocjena rada tijekom semestra
da
30% prisustvovanje seminarima i sudjelovanje u raspravama, 70% ispunjavanje zadataka i vje bi Obavezna: Priru nici: BabiS. Finka, B. MoguM. Hrvatski pravopis (V., prera izdanje), , , eno kolska knjiga, Zagreb, 2004. Ham, S. kolska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, kolska knjiga, 2002. Te S. Hrvatski na(ne)podobni, ak, kolske novine, Zagreb, 2004.
Literatura
Preporu ena: Samard M. Iz triju stolje hrvatskoga standardnog jezika (II., pro ija, a ireno izdanje), Hrvatska sveu na naklada, Zagreb, 2004.; Menac, A. Fink-Arsovski, Venturin, R. Hrvatski ili . frazeolo rje Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. ki nik,
19

oznaka:
Informatika za komunikologiju

obvezatni
informati praktikum ki
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je iskazati mogu nosti suvremene informacijske tehnologije i njenu primjerenu uporabu u novinarstvu te osposobiti budu novinare za uspje snala i rad s novim e no enje digitalnim medijima.
Osnovne teme su: od ra unala do komunikacijskih mre informati pomagala/alati; obrada a; ka dokumenata i elektroni izdava tabli izra i baze podataka; komunikacijske usluge i ko tvo; ni uni Internet; informacijske baze i njihovo kori tenje (zatvorena ra unala i CD-ROM); on-line istra ivanje kori tenjem komunikacijskih mre informacijski izvori u Internet okru a; enju; novi informacijski servisi i nov medijski prostor; multimedijski sustavi; interaktivni mediji. Sadr kolegija aj
Prisustvovanje i rad na seminaru, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ocjena ukupnog rada. 50% prisustvovanje seminaru, 50% rad na seminaru Obavezna: F. Ru : Informacijsko-komunikacijski sustavi, i kolska knjiga, Zagreb 1991.; F. Ru : i Multimedija, Mozaik knjiga, Zagreb 1994.; F. Ru : Informacijsko-komunikacijske usluge i i Internet, Mozaik knjiga, Zagreb 1995.; Te Pretra . ak: ivanja informacija na Internetu, Hrvatska sveu na naklada, Zagreb 2002. ili
da
Literatura
Preporu ena: M. Tu man, Teorija informacijske znanosti, Informator, Zagreb 1986.; M. Varga: Baze podataka, DRIP, Zagreb 1992
20

oznaka:
Oblici novinarske komunikacije Uvjeti za upis kolegija: Upisana 1. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+4) enja
vje be

obvezatni
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Zada je kolegija stvoriti kod studenata rutinu pisanja i vladanja objektivnim novinarskim a vrstama vijeu i izvje tajem, te intervjuom, i pou ih kako prepoznati doga vrijedan iti aj objavljivanja, kako do informacije i obraditi je da bi postala vijest ili izvje i do taj.
Sadr kolegija aj
Obra se sljede tematske cjeline: Od doga do vijesti, komunikacijski kanal, Kako uju e aja nastaju novine, Rad u uredni desk, Izvori informacija, Uvod u objektivne novinarske vrste, tvu je to vijest, Kvalitete vijesti / nedostaci vijesti, Vrste vijesti, Na pisanja vijesti, Flash vijest, to ini Standardna vijest, Vijest u nizu, vijest u povodu, Selektivno slu i anje itanje. Izvje tavanje s terena, Skra ivanje teksta, navo i citiranje, Embargo dr enje avna tajna - ispravak, Pravilo obrnute piramide pisanje glave vijesti, Pro irena vijest, Izvje vrste, pravila pisanja, taj Tiskovna konferencija, Pisanje za radio i TV, Intervju izbor sugovornika, priprema za intervju, obrada intervjua, autorizacija.
Prisustvovanje seminarima, aktivno sudjelovanje u radu improvizirane redakcije te redovito ispunjavanje novinarskih zadataka
Ocjena ukupnog rada tijekom semestra
da
60% rad na seminarima i ispunjavanje zadataka, 40% itanje i u literature enje Obavezna: News Reporting and Writing, (The Missouri Group / School of Journalism University of Missouri at Columbia), New York (dostupno u knji nici), 420 str.; Drago BOBI s , to doga ajem: o umije novinskog obavje u tavanja, Informator, Zagreb, 1987., 91 str.; Jospi GRBELJA, Marko SAPUNAR, Novinarstvo teorija i praksa, MGC, Zagreb, 1993., str. 83. - 195;
Literatura
Preporu ena: Stjepan MALOVI Gordana VILOVIZnanja za bolje novinarstvo: novinarska radionica HND-a , , 1997. 1998, Izvori, Zagreb, 1999.; Sapunar, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Naprijed, Zagreb, 2000.
21

oznaka:
Stilistika u medijskoj komunikaciji Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+4) enja
vje be

obvezatni
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Podizanje razine kulture itanja i pisanja studenata, stjecanje vje kreativnog pisanja u tine razli novinarskim vrstama, razvijanje sposobnosti pozicioniranja vlastitoga uvjerenja i itim usavr avanje osobnoga stila.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. uvo u kreativno pisanje - stil, jasno jednostavnost; enje a, 2. jezik u medijima - jezgrovitost izraza, a jezika, bogatstvo rje - primjeri stilski isto nika kvalitetnih tekstova, vje be; 3. novinarski stil - stil najva novinarskih nijih anrova, primjeri, vje be; 4. stilistika u radijskom i televizijskom novinarstvu - osobitosti, primjeri, vje be; 5. kvalitetni tekstovi u tisku - primjeri, vje be; 6. kvalitetni nastupi u elektroni medijima - primjeri, vje kim be; 7. dijalekt i argon kao stilske oznake - prednosti i nedostaci, vje be; 8. usavr avanje stilskih vje studenata - vje tina be.
itanje literature, sudjelovanje u vje bama Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni test. 60% sudjelovanje i rad u nastavi, 40% ispit Obavezna: Antica ANTOOsnove lingvisti stilistike, Zagreb 1972.;Alekasandar Flaker, Stilske , ke formacije, Zagreb 1976., Vladimir BITI, Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb 1992.; Josip SILIOd re , enice do teksta, Zagreb 1984.; Zlatko KRAMARIUvod u naratologiju, , Osijek 1989.; Rust HILLS, Writing in general and the Short Story in Particular, 2000.; Milivoj SOLAR, Ideja i pri Zagreb 2004. a,
da
Literatura
Preporu ena: Tomislav SABLJAK, Rje hrvatskog nik argona, Zagreb 2001.; Rje hrvatskog jezika - po nik izboru;
22

oznaka:
Semiotika u javnom komuniciranju Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obvezatni
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Pripremanje studenata za razumijevanje op semioze i sustava komuniciranja, kakvo se o e ituje u naj rasponu od svakodnevnog saobra preko javnog priop irem anja avanja do esteti kih struktura jezi slikovnih i zvu znakova. Studenti nakon prou problematike nih, nih e ene nadopuniti znanje na pretpostavkama semiotike i teorije komunikacije. Osnovne teme su: 1. Povijest semiotike; 2. Znak, znakovitost, znakovlje, zna enje; 3. Sustav i struktura znaka; 4. Semioza; 5. Nerje komunikacija; ita 6. Jezik i jezi kodovi; ni 7. Semiotika teksta; 8. Estetika i semiotika knji evnosti; 9. Semiotika medija; 10. Semiotika kulture.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je pismeni i usmeni.
ispit je prenosiv na vi godinu u studija? da
25% prisustvovanje predavanjima, 25% sudjelovanje u raspravama, 50% ispit Obavezna: Winfried Noeth: Priru semiotike, 2. izdanje, Zagreb 2004.; nik Louis Hjemslev: Prolegomena teoriji jezika, Zagreb 1985.; Ferdinand de Saussure: Te op lingvistike, Zagreb, 2000.; aj e Umberto Eko: Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd, 1973; Charles Morris: Osnove teorije o znacima, Beograd 1975.
Literatura
Preporu ena: Dubravko kiljan: Pogled u lingvistiku, Zagreb 1980; .; P. Pericles Trifonas: Barthes i carstvo znakova, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.; Terry Eagleton: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.; Charles Sanders Pierce, Collected Papers.
23

oznaka:
Povijest medijske komunikacije u Hrvatskoj Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obvezatni
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija pru studentima kronolo pregled povijesnog razvoja hrvatskih medija, pou iti ki iti ih u upotrebi povijesne gra pohranjene u hrvatskim knji e nicama i arhivima, i uvesti ih u na ine znanstvene i medijske prezentacije rezultata istra ivanja.
Kolegij pru pregled povijesti medijske komunikacije u Hrvatskoj kroz klju razdoblja a na njezinoga razvoja: od po etaka pismenosti i tiska, pojave prvog periodi tiska i izdava noga a, preko strana i informativnog novinarstva, do pojave radija, televizije i Interneta. Pritom se kog studenti susre s najva novinarskim i izdava imenima i institucijama, te razvojem u nijim kim novinarskih oblika izra avanja i komunikacijskoga dizajna. Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, itanje i u literature enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je pismeni i usmeni.
da
25% prisustvovanje predavanjima, 25% sudjelovanje u raspravama, 50% ispit Obavezna: Josip HORVAT: Povijest novinstva Hrvatske, Zagreb 2002., 380 str.; Milan MOGU , Po hrvatskog tiskarstva,. U: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladni novinstva, eci tva, knji arstva bibliotekarstva, Zagreb 1997., str. 23 - 26; Branko JURI EVI Po knjige u , eci Hrvatskoj, u: ISTO, 74 - 90; Bo NOVAK, Novinstvo, u: ISTO, str. 130 - 208.; Marina idar MU ALO, Radio u Hrvatskoj, Zagreb 2002., str. 17-80.
Literatura
Preporu ena: Bo NOVAK, Povijest hrvatskog novinarstva 20. stolje Zagreb 2005. idar a,
24

oznaka:
Informativni sustavi Republike Hrvatske Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obvezatni
1. stupanj-temeljni
Cilj je kolegija upoznati studente sa sada informativnim sustavom RH koji djeluje putem njim medija. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
U prvom dijelu kolegija bit prikazana kratka povijest sastavnica sada e njega medijskog sustava RH, a onda redom prikazani mediji u RH; agencije, dnevni i tjedni tisak, nacionalni, regionalni i lokalni (naslovi i njihovi nakladnici); elektroni mediji: sustav Hrvatske ki radiotelevizije, privatne radiopostaje (neprofitne i komercijalne, nacionalne, regionalne i lokalne), privatne televizije (nacionalne i lokalne); najva portali na Web-u. Pritom biti prikazan i niji e udio pojedinih medija na trtu slu i ateljstva i marketinga, s posebnim osvrtom na tendencije medijske koncentracije. U radnim skupinama studenti i sami istra sada hrvatske medije. e ivati nje
Prisustvovanje predavanjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, itanje literature.
Ispit je pismeni i usmeni.
da
25% sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, 25% pisanje seminarskog rada, 50% ispit Obavezna: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladni novinstva, knji tva, arstva bibliotekarstva, Zagreb 1997., gl. ur. Branko FRANJI Zagreb 1997., str. 58-68, 89-91, 124-126, 209 - 224.; , Marina MU ALO, Radio u Hrvatskoj, Zagreb 2002., str. 81-140.; Stjepan MALOVI , Medijski prijepori, Zagreb 2004., str. 13-34, 45-55, 83-109, 127-138; Blanka JERGOVI , Odmjeravanje snaga. Novine i politika u Hrvatskoj u prvom razdoblju tranzicije, Zagreb 2004., str. 27-70;
Literatura
Preporu ena: Damir MATKOVI Televizija igra na stolje Zagreb 1995., str. 47-52, 263-283. Javna , ka ega a, glasila u RH, u: Hrvatski almanah Croatian Almanac, priru Hina Zagreb (godina teku . nik. a);
25

oznaka:
Statistika za komunikacijske znanosti Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obvezatni
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s deskriptivnom i inferencijalnom statistikom i njihovo osposobljavanje za primjenu statisti metoda pri prou kih avanju medija, javnog mnijenja i masovnog komuniciranja.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme: pojam i zada statistike; mjerne skale; faze istra a ivanja pomo statisti metoda; podjela na u kih deskriptivnu i inferencijalnu statistiku; osnovni pojmovi i tehnike deskriptivne statistike: ure ivanje podataka i formiranje statisti nizova; tabelarno i grafi prikazivanje podataka; kih ko relativni brojevi; mjere sredi tendencije; mjere raspr normalna raspodjela; polo nje enja; aj rezultata u grupi; elementi inferencijalne statistike: vjerojatnosti, metoda uzorka; procjenjivanje parametara i testiranje hipoteze; kriteriji i na dono odluka u postupku testiranja ini enja hipoteze; korelacija i regresija; odabrani neparametarski testovi; analiza vremenskih nizova.
Spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
da
25% spremno sudjelovanje u raspravama i rad na seminaru, 25% seminarski rad, 50% ispit. Obavezna: Petz, Boris: 1997., Osnovne statisti metode za nematemati III dopunjeno izdanje, ke are, Naklada Slap, Jastrebarsko 1997; str. 29-206, 237-299, 321-341; Gogala, Zdenka, 2001., Osnove statistike, Sinergija, Zagreb. str. 99-202; John C. Reinard: Communication Research Statistics, SAGE Publications, 2003., str. 230;
Literatura
Preporu ena: Howell, D. C., 1995., Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences, (3rd ed.)) CA: Duxbury, Belmont.; Joel J. Davis: Advertising research theory and practice, Prentice Hall, New Jersey, 2003.; Thomas KNIEPER (Hg.); Statistik. Eine Einfuehrung fuer Kommunikationsberufe, Muenchen 1993.;
26

oznaka:
Novinarska etika

obavezni
predavanja seminari
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Pru uvid u etiku medija i masovnog komuniciranja s posebnim osvrtom na po iti tivanje eti kih kodeksa u novinarstvu te osposobiti studente da se u svom radu pridr avaju eti normi i kih moralnih na ela.
Teme: Subjekt i njegova moralnost u komunikaciji. Definicija deontologije i etike komunikacija. Filozofska etika, etika komunikacije i suvremene etike. Temelji komunikacijske i novinarske etike. Ciljevi i norme etike komunikacija. Naukovni sadr komunikacijske i novinarske etike. aj Deontolo i eti kodeksi. Etika u tisku, na radiju, televiziji, kinematografiji i novim medijima. ki ki Komunikacijska i novinarska etika izme zakona i obveze. Novi mediji novi moral? u Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje literature.
Pismeni test i usmeni ispit.
da
25% prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama, 25% pisanje seminarskog rada, 50% ispit Obavezna: AA.VV., u Medijska istra ivanja, 4(1998.)1 (tema broja: Etika i novinarstvo), str. 120; FINK, C. C., Media Ethics. In the Newsroom and Beyond, McGraw-Hill, New York-Toronto 1988, str. 323 ili LABAD., La funzione del principio della responsabilit nella , fondazione etica dellinformazione-comunicazione, Zagreb 1999., str. 208; drugi obavezni tekstovi biti podjeljeni studentima u obujmu od 100 stranica; S. MaloviS. Ricchiardi, e , G. ViloviEtika novinarstva, Zagreb, 1998. : Preporu ena: BRAJNOVIL., Nauka o du , nostima novinara kao moralnoj obavezi, u Hrvatska revija, 2(1997.), str. 272-289; MATAU , M., Etika dru I tvenog priop ivanja, u: EHOK, I. KOPREK, I., Etika. Priru jedne discipline, Zagreb 1996., str. 169-185; RIMIR. (LABA nik , , D.), Deontologija novinarstva: moralno pitanje?, u: Vjesnik akova i Srijemske biskupije, ke 6/2000., str. 399-401.
Literatura
27

oznaka:
ENGLESKI JEZIK U NOVINARSTVU Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje osnova engleskog

obvezatni
2. stupanj-razvojni
jezika
Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+4) enja

seminari
Ciljevi kolegija
Usvajanje tehnika i strategija itanja s razumijevanjem u novinarstvu. Osposobljavanje studenata za kompetentno pra stru literature. enje ne Usvajanje novih strategija samostalnoga u enja.
Sadr kolegija aj
Vje i strategije tine itanja s razumijevanjem u podru novinarstva. ju Unapre ivanje jezi kompetencije na fonolo morfolo sintakti i leksi ne koj, koj, noj kosemanti razini jezika. koj Pro irivanje stru noga rje s posebnim naglaskom na tiskane i elektronske medije, politiku i nika gospodarstvo. Samostalno usmeno izlaganje, prezentacije, prepri avanje, komentar, razmjena ideja, itd. Samostalno integriranje ste gramati znanja i usvojenih vje u pisanju kra enih kih tina ih strukturiranih tekstova. Obvezno prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Zada i projekti su integralni dio ovog e kolegija, kroz njih treba utvrditi i dodatno uvje bavati jezi vje te ih je potrebno redovito i ne tine, na vrijeme ulagati u portfolio kolegija u svrhu kontinuiranoga pra rada i napretka. enja Ispit je pismeni i usmeni
da
20% redovito poha nastave i aktivno sudjelovanje; 10% usmena prezentacija teme po anje izboru; 30% portfolio kolegija; 40% zavr ispit.. ni Obavezna: Cobuild (1995) Key Words in the Media, Collins (odabrana poglavlja, najvi do 350 e stranica). Priru Englesko-engleski rje po izboru nici: nik Priru gramatika po izboru na Autenti jezi materijali i tekstovi: ni ni lanci iz novina i asopisa
Literatura Preporu ena: Sanderson, P. (1999) Using Newspapers in the Classroom:CUP, 258 str. The Oxford Paperback Thesaurus (1994): OUP Hewings, M. (1999) Advanced Grammar in Use : CUP, 288 str.
28

oznaka:
Pisanje na engleskom jeziku Uvjeti za upis kolegija: Odslu kolegij Engleski jezik an

obavezni
3. stupanj-napredni
u novinarstvu

seminari
Ciljevi kolegija
Usvajanje vje pismenoga izra tina avanja u novinarstvu s posebnim naglaskom na tematiku vezanu uz obvezatnu literaturu. Razlikovanje situacija i konteksta u kojima se pojavljuju formalni i neformalni tekstovi. Prepoznavanje razli tipova i vrsta tekstova i njihova funkcionalna svojstva. itih Svladavanje pravila interpunkcije i organizacije re enice. Samostalno primjenjivanje ste enih vje pisanjem naslova, uvodnika, kritika, itd. tina Pre Razvijanje vje pisanja u podru novinarstva. Pro tine ju irivanje stru rje (socijalna i nog nika pravna dr diplomacija, ratovi, kultura, umjetnost, sport). ava, Tvorba rijesinonimi, antonimi, kolokacije. i, Samostalno pisanje: integriranje ste gramati i dr. znanja i usvojenih vje u svrhu enih kih tina to pisanja strukturiranih tekstova. Poraba autenti materijala i tekstova koji pridonose nog nih boga rje i koji pribli studente izvornom jeziku. enju nika e iti Redovito poha nastave i aktivno sudjelovanje. anje Priprema za nastavu u enjem iz literature. Vo osobnog protfolia s zada i projektima. enje ama Ispit je pismeni
Sadr kolegija aj
da
30% redovito poha nastave i aktivno sudjelovanje; 30% portfolio kolegija; 40% zavr anje ni ispit Obavezna: Cobuild (1995) Key Words in the Media: Collins (odabrana poglavlja, najvi do 200 stranica) e Cory, H. (1996) Advanced Writing with English in Use: OUP (odabrana poglavlja, najvi do 150 stranica) e Englesko-engleski rje po izboru nik Priru gramatika po izboru na Preporu ena: Brooks, Moen, Kennedy Ranly (1992) News Reporting and Writing: St. Martin's Press, Inc.,Fourth edition. Hewings, M (1999) Advanced Grammar in Use: CUP.
Literatura
29

oznaka:
Teorije i sustavi agencijskog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
2. stupanj-razvojni obavezni-izborni
smjer Agencije-Tisak
predavanja
Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0, 0+2) enja

vje be
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima informativnih agencija kao medija, uvesti ih u agencijske komunikacijske procese i osposobiti ih za shva i kori osnovnim anje tenje anrovima agencijskog novinarstva. Teoretska znanja studenti dobiti tijekom predavanja u prvom e semestru, a prakti ih razviti i ste no e i profesionalne vje na praktikumu u drugom tina semestru. Osnovne teme su: razvoj novinskih agencija; vrste agencija i utjecaj na medije: podjela prema vlasni prema tvu, podru pokrivanja, prema specijalizaciji; svjetski agencijski sustav; agencijski sustav i ju nacionalne agencije; novinske agencije u Hrvatskoj; zna nacionalne agencije; navike aj novinara-primatelja agencijskih informacija, vjerodostojnost, privatna mre organizacija a; agencije, agencijske usluge, baza podataka, tarifiranje i prodaja; izvori informacija i strategije prikupljanja informacija; pisanje agencijskih informacija: od vijesti do servisa; propisi i ugovori; analize primjera i vje be.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u radu na seminaru, itanje i u enje literature.
Ocjena ukupnog rada, usmeni ispit. 50% prakti rad, 50% ispit ni
da
Obavezna: J.R.Hakemulder, F. Ac De Jonge: News Agency Journalism, 1998. (256 str.); Bruce D. Itule, Douglas A. Anderson: News Writing and Reporting, McGraw Hill, 2003. (str. 10-236); B.Hebrang. Medijske agencije, skripta u pripremi; B. Hebrang (ur.): Informativni prostor, u Hrvatski almanah, Zagreb, 1998., (str. 106-114); servisi agencija; O.Barret: News Agencies, Their Structure and Operation, 1970., (208 str.);
Literatura
Preporu ena: O.Barret: The Globalization of News, 1999.; J. Harriss K. Leiter, S. Johnson: The Complete Reporter: Fundamentals of News Gathering, Writing, and Editing, 1991.; C.Frost: Reporting for journalists, 2002., (156 str.); Bilteni Europskoga udru novinskih agencija, enja asopis Medijska istra ivanja (odabrani tekstovi), zbornik radova Novi mediji 2001.
30

oznaka:
Magazini i revije
Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
predavanja

seminari
Pru prikaz mogu na pisanja na primjerima iz raznovrsnih magazina i revija. Osposobiti iti ih ina studente za pisanje za takva izdanja te kriti promatranje i opisivanje stvarnosti. no Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Nastava se zasniva na kombinaciji predavanja, prakti rada, pisanja, te kritike suvremenih nog hrvatskih i stranih tjednika. Predavanja pru pregled nad razli oblicima pisanja za e iti itim tjednike kao su reporta profili i intervjui te kolumne. Naglasak biti na elementima to e, e pisanja reporta gra naracije, strukturi reporta uklju a, enju e, ivanju va detalja te pisanju nih po etaka i krajeva kao najva elemenata teksta. Biti obra specifika pronalaska i nijih e ena prepoznavanja doga i pri za magazine i revije, prikupljanja informacija, te intervjua kao aja e metode i anra.
Prisustovanje predavanjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, ispunjavanje zadataka. itanje i u literature. enje
Ocjenjivanje ukupnog rada tijekom semestra
da
25% prisustvovanje predavanjima, 25% sudjelovanje u raspravama, 50% rad na seminaru i ispunjavanje zadataka Obavezna: Sammye Johnson, Patricia Prijatel: The Magazine from Cover to Cover: Inside a Dynamic Industry, McGraw-Hill, 1999. (str. 350); William Zinsser On writing well: The classic guide to writing nonfiction (str. 301); tjedno itanje vode hrvatskih i stranih tjednika. ih
Literatura
Preporu ena: Jean M. Fredette (ed.): Writer's Digest Handbook of Magazine Article Writing, Writer's Digest Books, 1990;
31

oznaka:
Teorije i sustavi radijskog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
smjer Radio-Televizija
predavanja

radijski praktikum
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima radija kao medija, uvesti ih u suvremene radijske komunikacijske procese i osposobiti ih za shva i kori osnovnim anje tenje anrovima radijskog novinarstva. Teoretska znanja studenti dobiti tijekom predavanja u prvom semestru, a e prakti ih razviti i steprofesionalne vje na praktikumu u drugom semestru. no e i tina Osnovne teme su: uloga radija i njegove programske strukture; svojstva radijskog medija; format i profil radija; javni i privatni (ne)komercijalni radio; novinarska zvanja na radiju; sadr radijskog programa aji (glazba, aktualno doga gospodarstvo, sport, kultura, religija, drama, naobrazba, anje, zabava...); novinarske vrste na radiju (vijesti, izvjea, reporta komentari, intervjui; razgovori e, rasprave, fi pregled tiska, kontakt, d er, inglovi, voditeljstvo...); istra ivanje, pisanje i prezentacija na radiju; radijski tehni ure ki aji.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, rad na seminaru, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 50% ispit, 50% prakti rad. ni Obavezna: M. SHINGLER / C. WIERING, Radio, Zagreb 2000., 303 str.; P. CHANTLER, P. STEWART: Basic radio journalism, Focal Press, 2003, str. 270.
da
Literatura
Preporu ena: Tim CROOK, International Radio Journalism: History, Theory and Practice, Routledge, 1998.; Marko SAPUNAR, Radiodifuzni sustavi, Zagreb 1994.; 160 str.; Marko SAPUNAR, Radio - ju er, danas, sutra, Zagreb - Vara 1994., 177 str.; Marina MU din ALO, Radio u Hrvatskoj, FPZ, Zagreb 2002. 166 str.
32

oznaka:
Tehnike elektroni medija kih
predavanja

seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa osnovnim tehnolo postupcima proizvodnje programa elektroni kim kih medija javnog priop avanja. Koordinacija timskog rada novinara i tehni osoblja u funkciji kog proizvodnje radijskog i televizijskog programa.
Sadr kolegija aj
Glavne teme: 1. povijesni pregled razvoja audiovizualnih tehnologija - fotografija, film, televizija, multimedija; 2. povijesni pregled tehnolo razvoja HRT-a; kog 3. osnove radijske tehnologije - tonsko snimanje, monta radijski studio, tonska obrada, a, fonoteka, reporta kola; na 4. osnove televizijske tehnologije - snimanje, postprodukcija slike i tona, TV studio, reporta na kola, teresterijalno, kablovsko i satelitsko emitiranje; 5. moderne novinarske tehnologije - ENG ure SNG ure DV oprema, video novinarstvo, aji, aji, digitalni desk; 6. produkcijska logistika - INDOK slu scenografija, elektronski dizajn, Intranet, multimedija; ba, 7. posjet odjelu Radijska tehnika Hrvatskog radija. 8. posjet odjelu Tehnika HTV. 9. Posjet INDOK-u i Scenografiji HTV. Prisustvovanje predavanjima i spremno sudjelovanje u raspravama. Ispunjavanje zadataka, pisanje seminarskog rada, odlazak u organizirane posjete i obilaske institucija.
da
25% ispunjavanje zadataka i sudjelovanje u raspravama, 25% seminarski rad, 50% ispit Obavezna: Bubenik B., Evolucija tehnologija AV registracije, Moderni arhivi, Radenci, 1997., 30 str.; Von N., TV osvaja Hrvatsku: prilozi za povijest Radija i TV u Hrvatskoj 1954-1958, ina Zagreb, 1999., 120 str.; SMPTE, Television Newsgathering, New York, 1990., 28 str.; K.R. Rao, J.J. Hwang: Techniques and Standards for Image, Video and Audio Coding, Prentice Hall, 1996. (odabrana poglavlja u obujmu od 150 str.)
Literatura
Preporu ena: Bretz R., The Technique of Televizion Production, Hill, London, 1972.;
33

oznaka:
Uvod u odnose s javnou Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
1. stupanj-temeljni obavezni-izborni
smjer Odnosi s javnou

predavanja seminari
Upoznati studente s Odnosima s javnou, njihovom povijeu, osobitostima, strukturom, na inima funkcioniranja i oblicima djelovanjima. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Teme kolegija su: definiranje Odnosa s javnou i ciljane javnosti; rje i nepravilna tuma Odnosa s nik enja javnou; ciljevi i zadaci; metode istra ivanja; odnosi s javnou i mena ment; odnosi s javnou i marketing; odnosi s javnou i propaganda; odre ivanje ciljane javnosti: unutarnja i vanjska, javnost; odnosi s medijima; odnosi s vladom, tijelima vlasti i dru tvenom zajednicom; metode odnosa s javnou; identitet i imidistra ; ivanje utjecaja programa; odnosi s javnou u krizi; kriza institucija, krizno komuniciranja; etika i odnosi s javnou.
Prisustvovanje predavanjima i spremno sudjelovanje u raspravama. Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
da
25% sudjelovanje u raspravama, 25% pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada, 50% ispit Obavezna: Scott M. Cutlip, Allen H. Center, Glen M. Broom: Odnosi s javnou, Mate, Zagreb, 2003., 571 str.; Fraser P. Seitel: Practice of Public Relation, Pearson Education, 2000. (str. 85315.).
Literatura
Preporu ena: Osrede E.: Odnosi s javnou, EDO, Zagreb, 1995.; Sullivan, M., Djelotvorni ured za tisak, ki, DTSAD, Zagreb, 2001.; Novak B., Krizno komuniciranje, BINOZA, Zagreb, 2001.; Fox, R., Poslovna komunikacija, HSN, Zagreb, 2001.; Bleck, S. Essentials of Public Relations, KP, 1993.; Supek, R., Ispitivanje javnog mnijenja, SNI, Zagreb, 1981.; Reardon, K.K., Interpersonalna komunikacija, Alineja, Zagreb, 1998.; Kesi Marketin komunikacija, Mate, T., ka Zagreb, 1997..; Wragg, D., Targeting media relations, DW, 1993.; Shea M., Spin Doktor, Zagreb, 1996.;
34
HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij novinarstva Kolegij:

oznaka:
Osnove marketinga

obavezni-izborni
predavanja seminari
2. stupanj-razvojni
Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 5
Ciljevi kolegija
Upoznati polaznike s osnovama marketinga i njegovim osnovnim funkcijama, dati im znanja koja ih osposobiti za detaljnije poznavanje i kvalitetno pra poslovnih djelatnosti tvrtki, e enje posebno aktivnosti u odnosima s javnou.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: - Kratak pregled povijesnog razvoja teorije marketinga, temeljne definicije i razumijevanje uloge marketinga u dru tvenoj zajednici i poduze ima - Funkcionalni aspekti marketinga (politika proizvoda, politika cijena, politika distribucije i politika promocije) - Upravljanje marketingom - istra ivanje marketinga (makrookru mikrookru analiza trta, segmentiranje enje, enje, i trta) i - planiranje (marketing plan) - operativno djelovanje (upravljanje marketin funkcijama, organiziranje marketinga, kim primjena marketinga u posebnim podru jima) - kontrola Prisustvovanje predavanjima, itanje i u literature enje
Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 25% prisustovanje predavanjima, 75% ispit Obavezna: Fedor Rocco: Marketin upravljanje, ko kolska knjiga, Zagreb, 1994, str. 311.; Philipp Kotler: Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1994, str. 920 (izabrana poglavlja)
ne
Literatura
Preporu ena:
35

oznaka:
Publicistika

obvezatni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1 + 1) enja
predavanja seminari
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Upoznavanje s publicisti oblicima tekstova kao posebne vrste tekstova u odnosu na kim "izvorno-novinarske anrove" zbog njihova nemalog utjecaja na, dijakronijski promatrano, bitne razvojne procese iz tranzicije iz jednoga u drugi dru sustav, od predrevolucionarnih (1789.) tveni do suvremenih, a posebno na oglednim primjerima hrvatske publicistike u rasponu od gotovo dva stolje a. 1. Bliskosti i razlike publicisti i izvorno-novinarskih kih anrova (tipova/oblika) tekstova. 2. Pojam publicistike od doba kad su se bavila "dr avno-pravnim znanostima" do lepeze suvremenih pitanja koja publicistika problematizira. 3. Korijen, zna i smisao termina "publicisti (populus/publicus/publiciranje) enje ki" 4. Uvid u europsku publicistiku 18. st. i njeno zna za op tvene promjene enje edru 5. Korpus hrvatske publicistike: izbor reprezentativnih tekstova od A. Mihanovi (1816.) do a suvremenih autora (do kraja 20. stolje a) 6. Rasprave i seminari o oglednim primjerima najkvalitetnije hrvatske publicistike
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima i spremno sudjelovanje u raspravama. Seminarski rad i njegovo usmeno izlaganje. Svladavanje obvezne i preporu literature ene
Ispit je pismeni (s kontrolnim usmenim) 25% sudjelovanje u raspravama, 25% seminarski rad, 50% ispit
da
Obavezna: S. Lipov UPORABNI LITERARNI OBLICI MEDIJSKOG IZRA an: AVANJA (u: Dru tvena istra ivanja, 68, str. 975-987, Zagreb 2003); Z. kreb: MIKROSTRUKTURE STILA (u: UVOD U KNJI EVNOST, IV. izd., Zagreb, Globus, 1998.); Ivan RogiSVE HRVATSKE : MODERNIZACIJE, u knjizi TEHNIKA I SAMOSTALNOST (IV. dio, str. 321 602), Zagreb, 2000.
Literatura
Preporu ena: H. Schanze (ur.): HANDBUCH DER MEDIENGESCHICHTE. Krner Verlag, Stuttgart 2001.
36

oznaka:
Povijesni pregled istra ivanja masovne komunikacije Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obvezatni
3. stupanj-napredni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s povijesnim razvojem znanstvenog istra ivanja medija, posebno s naj oblicima i metodama te ih i uvesti ih u suvremene prakti oblike eim ne istra ivanja komunikatora, poruke i medija.
Sadr kolegija aj
Kolegij opisuje razvoj znanstvenog prou avanja i istra ivanja medija i masovne komunikacije, kao i njihovih metoda. Povijesni pregled pratiti razvitak prvih, pionirskih metoda koji su e prou dijelove ili tek jedan od elemenata masovnog komunikacijskog procesa. Te su avali metode osnova suvremenih oblika znanstvenog istra ivanja masovne komunikacije prema procesu kojim se ona odvija, po i od izvora informacije i komunikatora pa prema primatelju i ev u incima, koje su jedna od osnovnih tema kolegija. Studenti se posebno upoznati s e rezultatima najzna ajnijih i najpoznatijih istra ivanja komunikatora, poruke i medija, a u seminaru i sami isku metode istra e avati ivanje na konkretnim zadacima.
Prisustvovanje predavanjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, itanje i u literature. enje
Ispit je pismeni i usmeni
da
25% sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, 25% pisanje seminarskog rada, 50% ispit. Obavezna: Michael KUNCZIK / Astrid ZIPF: Uvod u publicisti znanost i komunikologiju, Zagreb ku 1998., str. 31 - 120; Roger D. Wimmer, Joseph R. Dominick: Mass Media Research: An Introduction, Wadsworth Publishing, 2002, str. 480;
Literatura
Preporu ena: Denis McQUAIL: Mass communication theory, London 2000.; Heinz PRER: Publizistik- und Kommunikationswissenschaft. Ein Handbuch. Konstanz 2003.,
37

oznaka:
Teorije medija i masovnog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obavezni
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s povijesnim razvojem teoretskog prou avanja medija i masovnog komuniciranja, s pravcima, kolama i teorijama koji su pobudili i postali osnovom suvremenih medijskih teorija te onima na kojima se, prema mi e ljenju stru njaka, zasnivati masovna komunikacija i djelatnost medija u 21. stolje u. Osnovne su teme: pojam, predmet i funkcije medija i masovnog komuniciranja; po teoretskog prou eci avanja dru tvenih odnosa i medija marksizam i liberalizam; empirijska i ideolo teorija medija; ka lingvistika i masovna komunikacija; u Marshalla McLuhana; strukturalizam; enje dekonstrukcionalizam; normativne teorije medija; teorije odgovornosti i po tenja, ekonomske teorije medija; monopol i koncentracija vlasni koncepcije javnog i komercijalnog emitiranja; tva; futuristi teorije medija: postindustrijalno dru osje umjetnost, mozai kultura, ke tvo, ajna na tehnotrono dru teorija tre vala; informacijsko dru "umre dru osobitosti tvo, eg tvo; eno tvo"; publike masovnih medija; prakti primjenjivanje teoretskih znanja. no
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje literature.
Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Fred Inglis: Teorija medija, Durieux, Zagreb 1997., - str. 205; Zrinjka Peru ko ulek: Demjokracija i mediji, Barbat, Zagreb 1999. str. 30; Paul Levinson: Digitalni Mcluhan vodi novo doba, Izvori, Zagreb 2001. str. 50; Rowland Lorimer: Mass za Communication, A comparative introduction, Manchester University Press 1994, str. 316; Arjen Mulder: Understanding Media Theory: Language, Image, Sound, Behavior, V2_/NAi Publishers, 2004. - str. 202. Preporu ena: Dennis McQuail: McQuail' Mass Communication Theory, 4th ed., SAGE Publications, London 2000; Dennis McQuail: McQuail's Reader in Mass Communication Theory, SAGE Publications, London 2002; Manuel Castells: Internet galaksija: razmi ljanja o Internetu, poslovanju i dru tvu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2003.; Manuel Castells:Informacijsko doba: Ekonomija, dru tvo i kultura - sv.1., Uspon umre dru Golden Marketing, Zagreb 2000; sv. 3., Kraj enog tva, tisu a, isto, Zagreb 2003. lje
Literatura
38

oznaka:
Pravni aspekti masovnog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari

obavezni
3. stupanj-napredni
Ciljevi kolegija
Svrha je kolegija upoznati studente s hrvatskim i va me nijim unarodnim dokumentima koji reguliraju javno komuniciranje i propisuju pravne osnove za djelatnost medija, te ih osposobiti da u svom novinarskom radu po zakone. tuju
Sadr kolegija aj
Povelja Organizacije Ujedinjenih naroda-OUN i Op Deklaracija UN o pravima a ovjeka; Me unarodni pakt o gra anskim i politi pravima iz 1966. godine; Dokumenti UNESCO-a; kim Europska konvencija za za prava titu ovjeka; Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi OESS; Povelja o slobodi Pakta za stabilnost za Jugoisto Europu; Cenzura; Povijest cenzure; nu Prethodna cenzura i osporavanje cenzure na nacionalnoj i me unarodnoj razini; Dostupnost medija pod kontrolom vlade; Pravo na odgovor i ispravak; Pravo na tra primanje i enje, irenje informacija; Povreda ugleda i i pravo na privatnost; Ograni slobode izra asti enja avanjaprijetnja nacionalnoj sigurnosti i javnom redu; Profesionalna tajna novinara; Kodeksi novinarstva i du novinara, Vije za tisak i ombudsman; Sloboda izra nosti e avanja i javnog komuniciranja u Republici Hrvatskoj: Sloboda izra avanja; Pravo na tra primanje i enje, irenje informacija, za izvora; Dr tajna; Govor mr u medijima. tita avna nje
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje literature.
Ispit je usmeni i pismeni. 25 % sudjelovanje u raspravama, 25% seminarski rad, 50% ispit
da
Obavezna: Sapunar M., Tomi Pravna standardizacija javnog komuniciranja, (II. Izdanje), Hrvatski Z.: studiji Zagreb, Zagreb 2002., 246 str.; Priru o slobodi javne rije Article 19. i nik i, PressData, Zagreb 1998., 366 str.; Zakon o medijima RH.
Literatura
Preporu ena: Alaburi Sloboda izra V.: avanja u praksi Europskog suda za ljudska prava, Narodne novine, Zagreb, 375 str. ; Sapunar M.: Regulacija novinarstva// Teorijski aspekti novinarstva, ITG, Zagreb 2001; Bauer, H.: Sloboda medija i javno mnijenje, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split 1998 122. str.; Chomsky N.: Mediji, propaganda i sistem, Zagreb 2002.
39

oznaka:
Engleski jezik - novinarski prijevod Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: O+4) enja
seminari

obvezatni
3. stupanj-napredni
Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Razvijanje sposobnosti prevo razli aspekata elemenata kulture i civilizacije engleskoga enja itih govornog podru ja. Svladavanje prevo dru enja tveno-politi nazivlja. Kontrastivna analiza dijelova jezi kog nih sustava, pravopisna kontrastivna analiza. Unapre prevo na leksi razini. Samostalna primjena ste vje enje enja koj enih tina prevo enjem kratkih strukturiranih tekstova.. Prevo razli aspekata kulture i civilizacije engleskoga govornog podru s posebnim enje itih ja, naglaskom na svladavanje razlika u prevo dru enju tveno-politi nazivlja. kog Analiza i razlikovanje prijevoda dijelova jezi sustava. nih Integriranje postignutih jezi vje i kompetencija u svrhu prevo na leksi razini nih tina enja koj (la parovi, kolokacije i stalni leksi sklopovi, idiomi, fraze i stalni izri ni ki aji). Vo i samostalno prevo kratkih strukturiranih tekstova (prevo naslova, uvodnika, eno enje enje kritika i dr.) s engleskog jezika na hrvatski i s hrvatskog jezika na engleski. Poraba autenti materijala i tekstova (prilozi iz novina, nih asopisa, biltena, promotivnih materijala, itd.). Razvijanje vje kriti vrednovanja prijevoda s obzirom na stil i jezi to tine kog nu nost.
Redovito poha nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. anje Priprema za nastavu u enjem iz propisane literature Portfolio sa izvr zada tijekom semestra enim ama Ispit je pismeni i usmeni
da
30% redovito poha nastave i aktivno sudjelovanje; 30 % portfolio kolegija anje 40% zavr ispit ni Obavezna: Cory, H. (1996) Advanced Writing with English in Use: OUP (odabrana poglavlja, najvi do 160 stranica) e Evans, H (2000) Essential English for Journalists, Editors and Writers: Pimlico 2000 (odabrana poglavlja, najvi do 200 stranica) e Englesko-engleski rje po izboru nik Priru gramatika po izboru na Autenti jezi materijali i tekstovi ni ni Preporu ena: Scanlan C(2000) Reporting and Writing:Basics for the 21st Century: Hartcourt, Inc. Longman Dictionary of English Language and Culture.(1998) London: Longman Cambridge International Dictionary of Phrasal Verbs. (1998) Cambridge:CUP Oxford Collocations Dictionary for Students of English. (2002) Oxford:OUP
Literatura
40

oznaka:
Suvremeni engleski jezik u medijskoj kulturi Uvjeti za upis kolegija: Odslu kolegij Engleski jezik an
Te kolegija: ina
3. stupanj-napredni
- novinarski prijevod 5. semestra
Status kolegija:
obvezatni

seminari
Ciljevi kolegija
Usvajanje sociolingvisti kompetencija. kih Razvijanje strategija uspje govorne komunikacije. ne Razvijanje sposobnosti izra avanja kroz diskusiju u slo enijim jezi situacijama. nim Izra avanje osobnog mi ljenja o odre enom problemu ili temi. Usvajanje govorenja kroz komunikacijske situacije i svladavanje pravilnih izraza potrebnih da bi se komunikacija ostvarila. Razlikovanje registara, jezi markeri dru ni tvenih odnosa, konvencije dru tvenoga opho enja. Priprema za diskusiju: prikupljanje materijala na odre temu iz novina, enu asopisa, Interneta; pisanje bilje s potrebnim rje aka nikom Izra avanje stavova: slaganje, neslaganje, opovrgavanje, dovo u pitanje, prihva enje anje, odbijanje priop avanje vijesti. Ciljana diskusija i vo debata na razne aktualne teme. enje Pro irivanje rje vezanoga uz dru nika tvene jezi varijante; standardni jezik nasuprot ne dijalektima, anglo-ameri aspekt politi sustava, novinski ki kog anrovi, novinarstvo i Internet, jezi tabui (politi nekorektno, seksisti itd.) ni ki ki, Pokazivanje ste kompetencija kroz pisanje seminarskog rada. enih Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Priprema za nastavu i pisanje zada a Usmena izlaganja i dulja samostalna prezentacija teme po izboru Pisanje seminarskog rada. Ispit je usmeni
Sadr kolegija aj
da
20% prisutnost i aktivno sudjelovanje u nastavi;10% priprema i prezentacija teme po izboru; 30% seminarski rad; 40% zavr ispit. ni Obavezna: Bell,A. Garrett,P. (1998) Approaches to Media Discourse. Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja, 345 str.) Englesko-engleski rje po izboru nik Priru gramatika po izboru na Autenti materijali i tekstovi: ni lanci iz novina i asopisa
Literatura
Preporu ena: Longman Dictionary of English Language and Culture. (1998) London: Longman. Cambridge International Dictionary of English.(2003) Cambridge: CUP Cambridge International Dictionary of Idioms. (1997) Cambridge:CUP Oxford Collocations Dictionary for Students of English. (2002) Oxford:OUP
41

oznaka:
Grafi dizajn i tiskarske tehnike ki Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija,
3. stupanj-napredni obavezni-izborni
predavanja

seminari
Upoznati studente s grafi dizajnom, grafi pripremom, tiskom i doradom izdanja te kim kom njihovim utjecajem na proces proizvodnje i sadr tiskovina. aj Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: definiranje pojmova, podjele tehnike tiska; osnovne tehnike u tisku novina, asopisa i magazina; offset tiska; priprema stroja; mogu tehnike i kvaliteta otisaka; probni tisak; klasi nosti na offsetna novinska rotacija; ostale tehnike i rotacije: knjigotisak, bakrotisak i fleksotisak; digitalni tisak, digitalna novinska rotacija; usporedba strojeva za tisak na arke i rotacije; usporedba otiska u razli tehnikama tiska; osobitosti i funkcije grafi dizajna; grafi ure itim kog ko ivanje novina i asopisa; izrada predosnutka i osnutka; odabir i obrada ilustracijskog materijala u ovisnosti o tehnici i tehnologiji tiska; sustavi boja u tisku; rad u autorsko-izdava timu; imprimatur i kom kontrola tiska; posjeti tiskarama i grafi redakcijama tiskovnih medija. kim
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, itanje i u literature, sudjelovanje u posjetima tiskarama i redakcijama. enje
Ispit je usmeni.
da
25% prisustvovanje predavanjima, 25% sudjelovanje raspravama i radu na seminaru, 50% ispit Obavezna: S. Bolan Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb 1997.; S. Bolan Suvremeni a: a: ofsetni tisak, kolska knjiga, Zagreb, 1991.; M. Garcia: Pure Design, Miller Media, 2002., str. 244.
Literatura
Preporu ena: Roger Black et all.: Contemporary Newspaper Design: Shaping the News in the Digital Age, Mark Batty Publisher, 2004.; Vic Giles, F.W. Hodgson: Creative Newspaper Design, 2. ed., Focal Press, Oxford 1996; O. Frei: Rollenoffset Techniken, Systeme, Machinen, PolygraphVerlag, Frankfurt/Maim, 1979.; W. Walenski: Der rollenoffsetdruck, Fachschriften-Verlag, Fellbach, 1995.; Vic Giles, F.W. Hodgson: Creative Newspaper Design, 2. ed., Focal Press, Oxford 1996;
42

oznaka:
Teorije i sustavi tiskovnog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija,
predavanja

vje be
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima tiska kao medija, uvesti ih u suvremene tiskovne komunikacijske procese, osposobiti ih za shva i kori osnovnim anje tenje anrovima tiskovnog novinarstva, te rad u tisku. Teoretska znanja studenti dobiti tijekom predavanja u prvom e semestru, a prakti ih razviti i ste no e i profesionalne vje na praktikumu u drugom tine semestru. Osnovne teme su : kratki povijesni pregled razvoja tiskovnog novinarstva; suvremeno stanje tiska u svijetu; tiskovni medij: karakteristika, funkcija, specifikacija i vrste; dnevni list: funkcija, specifika i organizacija; proizvodnja dnevnika: novinarska (uredni ure tvo, ivanje, novinar), tiskarska (tiskarske tehnologije, dizajn i grafi izgled novine) i prodajna faza, te gospodarski aspekti proizvodnje; ki suvremena organizacija dnevnog lista: izdavaglavni urednik, redakcija; rubrike: unutarnjo, politi vanjsko-politi gradska, regionalne, sportska, kulturna, grafi i dr.; oblici ka, ka, ka izra avanja u dnevnicima: informativni, analiti i publicisti ki ki anrovi; tipologija (podjela) tiska; kompjuterska evolucija i tisak: novi oblici komuniciranja i informiranja; novine budu nosti: elektronske novine, novine po narud bi.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, rad na seminarima, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 50% prakti rad, 50% ispit ni Obavezna: S. MaloviNovine, 2. izdanje, Sveu na knji Zagreb, 2003. (155 str.); Tony Harcup: : ili ara, Journalism: Principles and Practice, SAGE, London 2004. (str. 360); B. Novak: Suvremeno novinarstvo, Stvarnost, Zagreb 1964. (str. 13-238);
da
Literatura
Preporu ena: Branston Gill, Stafford Roy: The Media Student's Book, 3th ed., Routledge, London 2003; Brendan Hennesy, F.W. Hodgson: Journalism - A manual of tasks, projects and resources, Focal Press, Oxford 1995; F.W. Hodgson: Modern Newspaper Practice, 4th ed., Focal Press, Oxford 1998.; Orlin Spassov (ed.): Quality Press in Southeast Europe, SOEMZ, Sofia 2004.
43

oznaka:
Novinarsko istra ivanje i analitika Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija,

seminari vje be
Ciljevi kolegija
Upoznati studente kroz analizu medija i vje s dvjema najva metodama rada novinara be nijim koje su nalazi u osnovi cijelog novinarskog stvarala istra tva ivanjem i analizom informacija. Obu ih vje iti tinama prikupljanja, odabira, analiziranja i komentiranja informacija.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: novinarsko istra ivanje pojam, pojava i razvoj; odabir teme istra ivanja; izvori informacija klasifikacija, metode uspostave i odr avanja kontakta, kori tenje; informacija pojam, posebne metode traganja za informacijama i njihova obrada, potraga na Internetu; pisanje teksta priprema materijala, odabir osobitosti istra kog anra, iva lanka, eti aspekti novinarskog ki istra ivanja; novinarska analiza pojam, pojava i razvoj; povod i odabir teme analize; odabir anra lanak, osvrt, komentar, kritika, recenzija, feljton; metode analize i interpretacije informacija i stvarnosti; pisanje teksta; eti aspekti novinarske analize. ki
Spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni
da
33,3% sudjelovanje u raspravama, 33,3% rad na seminaru, 33,3% ispit Obavezna: Inoslav Be Orlanda Obad: Istra ko novinarstvo, PressData, Zagreb 2004, str. ker, iva 201; David Anderson & Peter Benjaminson: Investigative Reporting, Indiana University Press, Bloomington & London 1998., str. 300.
Literatura
Preporu ena: Lusinda Fleesom: Ten steps in investigative journalism, Knigh International Press, Philadelphia 2000. - str. 96
44

oznaka:
Istra ivanje novinarske dokumentacije i arhiva Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija,
predavanja
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa zna istra ajem ivanja novinarske dokumentacije i arhiva te uporabe prikupljenih podataka u novinarstvu. Upoznavanje raznih vrsta dokumentacije u specijaliziranim dokumentacijskim slu bama. Primjena novih tehnologija u istra ivanju novinarske dokumentacije. Glavne teme su: osobni arhiv; konvencionalne i nekonvencionalne publikacije; osnove dokumentalistike; AV dokumentacija; baze podataka, digitalni dokumentacijski sustavi, Internet; digitalna multimedija; hibridni dokumentacijski sustavi; novinarska logistika, istra ivanje relevantnih dokumenata; INDOK centar HRT; fono odjel HRT; hemeroteka - od papira, mikrofilma do skenera; moderni svjetski informacijski i dokumentacijski centri; referalno povezivanje - HRT, HINA, NSK, arhivi.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, u literature, sudjelovanje u posjeti arhivama enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 33, 3% prisustvovanje predavanjima, 66,7% ispit Obavezna: Bubenik B., Multimedijski arhivski i dokumentacijski sustav HRT, Zagreb, 2003., 20 str.; C. Godfrey: Reruns on File: A Guide to Electronic Media Archives, Lea, 1991, str. 376;
da
Literatura
Preporu ena: R. F. Hunisett: Editing Records for Publication (Archives and Users), 1977; Media Archive, Fondation for Advancement of Illegal Knowledge, 1998
45

oznaka:
Teorije i sustavi televizijskog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija,
predavanja

TV praktikum
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima televizije kao medija, uvesti ih u televizijske komunikacijske procese i osposobiti ih za shva i kori osnovnim anje tenje anrovima televizijskog novinarstva. Teoretska znanja studenti dobiti tijekom predavanja u prvom semestru, a prakti ih e no e razviti i steprofesionalne vje na praktikumu u drugom semestru. i tina Kolegij obra sljede tematske cjeline: uje e 1. Televizijski medij i njegova publika; 2. Vrste televizijskog programa; 3. Televizijsko novinarstvo: specifi medija, novinar; nosti 4. Temeljna profesionalna umije slika i rijejezik i govor, stil; izbor teme, istra a: , ivanje i provjera informacija; 5. Izra oblici: vijest, izvje pri izravni prijenos, intervju, rasprava; komentar (analiza, ajni taj, a, interpretacija istra ivanje); 6. dokumentarni program; 7. Profesionalne uloge na televiziji: producent, novinar, voditelj, najavljivatehni dr. , ar,
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima i prakti vje nim bama; aktivno i spremno ispunjavanje zadataka, itanje i u literature. enje
Sudjelovanje u radu, usmeni ispit 50% sudjelovanje u prakti vje nim bama, 50% ispit
da
Obavezna: Zvonko LETICA: Televizijsko novinarstvo, Zagreb 2003., 360 str.; Ivor York: Basic Televison Reporting, Focal Press, 160 str.; Robert THOMPSON: The Broadcast Journalism Handbook: A Television News Survival Guide, Rowman&Littlefield Publishers Inc., 2003., 208 str.
Literatura
Preporu ena: Damir MATKOVITelevizija. Igra na stolje Zagreb 1995. , ka eg a.
46

oznaka:
Vizualna komunikacija

obavezni
3. stupanj-napredni
smjer Radio-televizija
predavanja

vje be
Ciljevi kolegija
Osposobljavanje studenata za razumijevanje zna vizualne komunikacije u medijima aja masovnog komuniciranja i u svakodnevnom ivotu. Upoznavanje s razlikama i sli nostima vizualnog komuniciranja u fotografiji, filmu i televiziji. Stjecanje prakti vje snimanja. nih tina
Sadr kolegija aj
Glavne teme su: osnovne zna vizualnog komuniciranja; proces primanja vizualnih ajke informacija i fiziologija oka; vizualne konstante; zapa kao aktivno istra anje ivanje; opa anje oblika; planovi i njihova podjela; psiholo i estetski u pojedinih planova i njihove dinamike; ki inci primjerenost planova pojedinim situacijama; konotativna zna pojedinih vrsta planova; enja rakursi i njihove vrste; konotativna zna pojedine vrste rakursa; pokret slike unutar kadra; enja panoramiranje, zoomiranje, odzoom, vo subjektivno i objektivno kretanje; zbivanje i vrijeme; nja; istovremenost i redoslijed; linearna perspektiva i kretanje unutar kadra; konotativna zna enja pokreta slike; od svjetlosti do boje; nastajanje boje; oblik i boja; primarni sekundarni i tevijarni spektar boja; komplementarne boje; Munsellov kotaIttenova kru toplo i hladno; ; nica; konotativne vrijednosti pojedinog spektra boja.
Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama. Ispunjavanje zadataka tijekom vje bi i zavr projekta. nog
Ispit je usmeni.
da
25% prisustvovanje predavanjima, 25% ispunjavanje zadataka, 25% zavr projekt, 25% ispit ni Obavezna: Ivor York: Television News, Focal Press, 233 str.; Ivor York: Basic Televison Reporting, Focal Press, 160 str.; Zvonko Letica, Televizijsko novinarstvo, Disput, 28 str., Zlatan Gelb: Vizualna komunikacija, skripta, 128. str.
Literatura
Preporu ena: Associated Press Broadcast News Handbook, 476 str.; Andrew Boyd: Broadcast Journalism, Focal Press, 448 str.; Chris Jenks (ur.): Vizualna kultura, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociolo dru Zagreb 2002, str. 358. ko tvo,
47

oznaka:
Retorika
smjer Radio-televizija i Odnosi s javnou

seminari vje be
Stjecanje osnovnih znanja o retorici, razvijanje kod studenata govorni vje posebno kih tina, kultiviranja, proizvodnje i recepcije govora. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: govornikove du priprema govora u fazama (inventio, dispositio, elocutio, memoria, nosti pronuntiatio sive actio); slu ateljeve du recepcija govora i osnovna mjerila za procjenu nosti govora, aktogeneza govora (neurolo mehani aerodinami i akusti vid govornog ki, ki, ki ki procesa); kvantitativna i kvalitativna analiza govora; intervju kao razgovorni i metoda anr kvalitativnog istra ivanja; humor u govoru; argumentacija logi i kvazilogi (eristi ka ka ka) sredstva; pateti govorni sredstva; poeti u govoru (tropi i figure); govorenje i pisanje ka ka nost dva medija jezi djelatnosti; uloga prozodije u organizaciji govorne poruke; gesta kao jezi ne ni govorni kanal; argoni i autenti ( nost argon, argo, slang); ritualizacija informativnog atra, programa elektroni medija. kih
Spremno sudjelovanje u seminarima, rad na vje bama, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni
da
33,3% sudjelovanje u raspravama, 33,3% rad na vje bama, 33,3% ispit Obavezna: P. Bourdieu: znagovoriti?, Zagreb, Naprijed, 1992.; Gra to i . anin: Temelji govorni Zagreb; Kvintilijan: Obrazovanje govornika (odabrane stranice), Sarajevo, tva, Veselin Masle 1985.; I. : U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, a, kari kolska knjiga, 1988.;
Literatura
Preporu ena: Aristotel: Retorika, Zagreb, Naprijed; BabiBrozoviMoguPavepi i Te Povijesni , , , , kari ak: pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knji evnog jezika, Zagreb, HAZU i Globus, 1992.; V. Biti: Pojmovnik suvremene knji teorije, Zagreb, Matica hrvatska, 1997.; I. Ivas: Ideologija u evne govoru, Zagreb, Hrvatsko filolo dru 1988.; Jedna od gramatika hrvatskog jezika i ko tvo, jednojezi i dvojezi rje u kojima su obilje akcenti rijehrvatskoga jezika. ni ni nici eni i
48

oznaka:
Publicitet

obavezni-izborni
3. stupanj-napredni

predavanja

seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s publicitetom koji kao planirani, ali nepla oblik obavje eni tavanja javnosti o doga anjima i novostima vezanim uz postignu gospodarskog ili nekog drugog poslovnog a subjekta, zna dopridonosi njegovoj prepoznatljivosti i reputaciji. Svrha je da studenti ajno steknu vje potrebne za postizanje medijske preciznosti, privla i uspje u borbi s tine nosti nosti konkurencijom na medijskom trtu. i Studenti se upoznati s povijeu promotivnog komuniciranja, ciljevima, strategiji, e kreativnou u promociji, te djelatnostima unutar promocije od ogla avanja (ekonomske propagande), unapre prodaje, osobne prodaje (izravne komunikacije sa interesentima) do enja odnosa s javnou i ekonomskog publiciteta. Osnovni pojmovi publiciteta (uvjerljivost, zanimljivost, novost, senzacionalizam), planiranje publiciteta, odre ivanje ciljeva, ciljne skupine, odabir vrste materijala (priop pripremljene informacije, obavijesti), odabir medija, enja, organizacijska struktura odjela publiciteta, negativna popularnost, upravljanje nesuglasicama ili pogre interpretacijama, te komuniciranje s medijima u vrijeme krize. nim
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 60% ispit Obavezna: G. Keller-J.Sudar: Promocija, Zagreb 1991, str. 340.; Sandra Beckwith: Complete Publicity Plans, Adams Media, 2003, str. 334.;
Literatura
Preporu ena: David R.Yale: The Publicity Handbook, Mc Graw Hill, 2001.; Philip Kotler: Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb 1994;
49

oznaka:
Odnosi s javnou u djelatnostima Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija,

predavanja seminari
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s temeljima odnosa s javnou i strate komunikacija u razli kih itim djelatnostima: korporativne i poslovne komunikacije, odnosi s javnou u tijelima vlasti i javnom sektoru, politi PR, nevladin sektor, odnosi s lokalnom zajednicom, izgradnja me ki usektorskih i me unarodnih strate komunikacija, odnosi s javnou za kulturne i sportske djelatnosti. kih Osnovne teme su: 1. specifika Odnosa s javnou u djelatnostima; 2. razli u pristupu svakoj zasebnoj djelatnosti; itosti 3. razlike javnih i internih komunikacija u osnovnih djelatnosti; 4. posebnosti strate planiranja u djelatnostima; kog 5. instrumenti, metode i sredstava za primjenu u praksi; 6. upoznavanje na prakti primjerima s specifi karakteristikama pojedinih va sektora nim nim nih gospodarstva: IT i telekomunikacije, financije i ulaganja, medicina, farmacija i proizvodnja hrane, energija i infrastruktura, turizam i uslu djelatnosti. ne
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, itanje i u literature. enje
Pismeni rad i usmeni ispit.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% pismeni rad, 40% ispit Obavezna: Caywood, Clarke L.: The Handbook of Strategic Public Relations and Integrated Communications, Irwin Professional, 1997. (450 str.); Fraser P. Seitel: The Practice of Public Relations, Prentice Hall, New Jersey, 2001; Detaljni opisi i studije slu ajeva iz prakse
Literatura
Preporu ena: BabiMirjana: Korporacijski imidAdamiZagreb 2004 (380 str.); , , , lanci stru publikacija: nih Institute of Public Relations, Mc Kinsey Quarterly, Working Knowledge Harvard Business School, strategy+business Booz Allen Hamilton; PR Week.
50
HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij: Fotografija u tiskanim medijima
oznaka:

izborni u struci
Uvjeti za upis kolegija: upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja vje be
3. stupanj-napredni
Ciljevi kolegija
Studenti se upoznavaju s fotografskim tehnikama i na inima fotografskog izra avanja te mogu nostima kori fotografije koja se ostvaruje, prvenstveno, kroz tiskane medije.Kroz tenja kolegij se fotografija definira kroz njena tehni semanti i sintakti na uz ka, ka ka ela pretpostavku ostvarivanja u tiskanom mediju. Kolegij studentima daje osnovna znanja potrebna za rad u timovima fotoreporter-urednik fotografije-grafi urednik. ki 1. Razvoj fotografskih tehnika i na njenog ostvarenja u tiskanim medijima. ina 2. Fotografski stilovi. 3. Razvoj fotografije u tiskanim medijima. 4. Crno-bijeli negativ-pozitiv fotografski sustav i njegova primjena u tiskanim medijima. 5. Kolor negativ-pozitiv fotografski sustav i njegova primjena u tiskanim medijima. 6. Kolor dijapozitiv fotografski sustav i njegova primjena u tiskanim medijima. 7.Digitalizacija i autorska obrada fotografija. 8. Izbor fotografske opreme ovisno o namjeni i tehnici realizacije kroz tisak. 9. Izbor fotografskih materijala ovisno o namjeni i tehnici realizacije kroz tisak. 10. Motivi i pristupi karakteristi za novinsku fotografiju. ni 11. Foto-vijest, foto-intervju, foto-komentar, foto-zanimljivost, foto-esej. 12 Foto-reporta i dokumentarna fotografija. a 13 Fotografska sintaksa. 14 Semanti svojstva fotografije kao medija. ka 15. Poznati fotografi-ilustratori i njihov utjecaj na razvoj fotografije u tiskanim medijima. Odra ivanje vje portfolio s fotografijama zadanih tema, pristupa i tehnika, bi, itanje literature.
Sadr kolegija aj
Ocjena portfolia. Usmeni ispit. 50% teoretsko znanje, 50% prakti rad. ni
da
Obavezna: Mikota, M.: Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. Ang, T.: Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004.
Literatura
Preporu ena: Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989.
51

oznaka:
Sportsko novinarstvo
Te kolegija: ina
3. stupanj-napredni
Status kolegija: obavezno-izborni

izborna radna grupa vje be
Upoznati studente s posebnostima sportskog novinarstva i pripremiti ih za uklju ivanje u rad sportskih redakcija. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: zna sportski novinar?; Poznavanje sporta i povijesti sporta; Sport: igra i(li) posao; to i biti Pristup sporta trenerima i sportskim du ima, nosnicima i profesionalni odnos prema njima; Emocije u radu sportskog novinara; Procjena i izbor novinarskih formi, va opremanja nost tekstova; Priprema za novinarski zadatak; Posebnosti pra mom enja adskih i pojedina nih sportova; Pristup velikim sportskim doga ajima i rad na putovanjima; Kako se nositi s pritiscima koji dolaze iz saveza, klubova, trenera, sporta Pristup amaterskom i profesionalnom sportu, a; "velikim" i "malim" sportovima; Vrednovanje u sporta trenera i sportskih du inka a, nosnika; Va pra sporta na nacionalnoj razini i odnos prema inozemnim doga nost enja ajima; Izvje tavanje s konferencija za novinare; Kori Interneta; Posebnosti agencijskog, radijskog tenje i televizijskog sportskog novinarstva .
Prisustvovanje i spremno sudjelovanje u raspravama, ispunjavanje prakti zadataka, nih itanje literature.
Ocjenjivanje novinarskih tekstova
ne
33,3% prisustvovanje seminarima i sudjelovanje u raspravama, 66,7% ispunjavanje zadataka Obavezna: Phil Andrews:Sports Journalism: A practical Introduction, SAGE Publication, 2005., str. 192; studentima biti podjeljena skripta te novinarski tekstovi za analizu. e
Literatura
Preporu ena: 1.)Enciklopedija fizi kulture ke Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1975. 2) Sportski leksikon Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krle Zagreb 1984. a, 3) Nogometni leksikon Leksikografski zavod Miroslav Krle Zagreb 2004. a,
52

oznaka:
Kriminalisti novinarstvo ko
Te kolegija: ina
3. stupanj-napredni
Status kolegija: obavezno-izborni

Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s radom novinara koji obra teme vezane uz kriminal te rad policije i uju sudova. Osposobljavanje studenata za izvje tavanje o doga ajima koji se naj objavljuju na ee stranicama tzv. "crnih kronika" - prometnim nesre ama, razbojstvima, ubojstvima, organiziranom kriminalu, istragama pravosudnih organa te rad u takvim rubrikama dnevnih novina. Osnovne teme su: 1. Osobitosti rada u "crnoj kronici", svojevrsnost anrova i tema; 2. Obrada informacija dobivenih na policijskoj press-konferenciji - pisanje vijesti; 3. Prikupljanje podataka i informacija o doga slu policijski i sudski izvori, neslu aju: beni beni izvori; 4. Izvje tavanje s sudskih rasprava i presuda - pisanje izvje taja; 5. Analiza "procesa" od uhi osumnji enja enika za kazneno djelo do osu enika; 6. Organizirani kriminal: na pra i istra in enja ivanje; 7. Analiza novinskih tekstova posve kriminalu. enih
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje i sudjelovanje u raspravama, prisustvovanje posjetima i obilascima pravosudnih organa, pisanje vijesti i izvje taja, itanje literature.
Ocjenjivanje tekstova 25% sudjelovanje u raspravama, 75% ispit
da
Obavezna: Mr Marin: Vodi ela, kroz kazneni postupak, Press Data, Zagreb 2003. (str. 100); Grgi , Melanija: Djeca i mlade kaznenom postupku, vodi novinare, Press Data, Zagreb u za 2003 (str. 96); Jakovina, Dra Parni postupak - vodi novinare, Press Data, en: ni za Zagreb 2003 (str. 69); Skripta - razni primjeri pra i izvje enja tavanja o kriminalu (str. 30)
Literatura
Preporu ena:
53

oznaka:
DIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI
Odnosi s javno u u kulturi i sportu Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Odnosi s
javnou u djelatnostima

Cilj je kolegija prakti osposobiti polaznike za osmi no ljavanje i izvo aktivnosti javne enje promocije osoba, ustanova i doga u kulturi i sportu anja Ciljevi kolegija
Sport: uloga promotora u amaterskom i profesionalnom sportu; rad s medijima; sportska fotografija; intervjuiranje sporta tiskovne konferencije; vo i zna sportskih statistika; a; enje aj osmi ljavanje sportskih doga metode promotorstva i marketinga; izrada web stranica. aja; Kultura: razvoj i okvir promotorstva u kulturi; razumijevanje publika; metode istra ivanja trta; i metode promocije kulturnih zbivanja u razli granama kulture (glazbena industrija, filmska itim umjetnost, kazali opera, likovne umjetnosti); te, Sadr kolegija aj
Prisustvovanje i sudjelovanje u raspravama i obilascima ustanova, ispunjavanje zadataka. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ocjena rada
ne
50% sudjelovanje u raspravama, 50% ocjena ispunjenih zadataka Obavezna: Helitzer, Melvin: The Dream Job: Sports Publicity, Promotion and Marketing (3rd ed.). University Sports Press, 1999; Hill, Elizabeth; O'Sullivan, Terry; O'Sullivan, Catherine: Creative Arts Marketing (2nd ed.). Butterworth-Heinemann, 2003.;
Literatura
Preporu ena: Kerrigan, Finola; Fraser, Peter; Ozbilgin, Mustafa: Arts Marketing. Butterworth-Heinemann, 2004.
54

oznaka:
Odnosi s javnou u vladi i tijelima vlasti Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Odnosi s

Ciljevi kolegija
Upoznati polaznike s osnovnim modelima unutarnjeg funkcioniranja vlade i tijela vlasti te njihovom obavezom informiranja javnosti o svom radu. Osposobiti polaznike za rad u slu za bi odnose s javnou ili press-slu organa vlasti. bi
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. ustroj tijela demokratske vlasti; 2. formiranje i funkcioniranje odjela za komuniciranje unutar tijela vlasti; 3. interna i eksterna komunikacija u organima vlasti; 4. pisani i govorni oblici komuniciranja; 5. suodnos s ostalim tijelima vlasti; 6. odnos s medijima.
Prisustvovanje i spremno sudjelovanje u raspravama, izrada zadataka, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 50% sudjelovanje u raspravama i izrada zadataka, 50% ispit Obavezna: V.T. Covello (ed.): Effective Risk Communication: The Role and Responsibility of Government and Nongovernment Organization Trkanjec, 2004. (str. 150); Trkanjec, eljko: Glasnogovornik u diplomatskoj teoriji i praksi, MVP RH, Zagreb 1998. (str. 30);
ne
Literatura
Preporu ena: William Uny: Kako izbjene, Pregovaranje s nepopustljivima, Dureieux, Zagreb, 1993; Jon i White, Laura Mazur: Strategic Communication Management, London,Economis Intelligence Unit & Addison-Wesley Publishing Company, 1993.
55

oznaka:
Korporativne komunikacije Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Odnosi s

Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima komunikacija unutar korporacija i tvrtki, organizacijom njihovim odjela i slu za korporativne komunikacije i odnose s javnou. Osposobiti studente bi za rad u sektoru za odnose s javnou u korporacijama i tvrtkama.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. korporativne komunikacije - pojam, zna osobitosti organizacije i djelotvornosti; enje, 2. korporacije i odgovornost - korporativna i dru tvena, prezentiranje javnosti; 3. korporacije i vanjska javnost - mjesto korporativnog komuniciranja u djelatnosti, imid i u ugledu kompanije; 4. uloga odnosa s javnou u filantropiji; 5. korporacije i unutarnja javnost - svrha suradnje odjela za odnose s javnou s drugim odjelima unutar organizacije.
Prisustvovanje i sudjelovanje u raspravama, rad na vje bama, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 50% sudjelovanje u raspravama i rad na vje bama, 50% ispit. Obavezna: Paul A. Argenti, Paul Argenti: Corporate Communication, McGraw Hill, 1997, str. 250;
ne
Literatura
Preporu ena: Frank Jefkins: Public Relations Techniques, Butterworth-Heinemann, Oxford, 1999.;
56

oznaka:
Korporativne komunikacije Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Odnosi s

Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima komunikacija unutar korporacija i tvrtki, organizacijom njihovim odjela i slu za korporativne komunikacije i odnose s javnou. Osposobiti studente bi za rad u sektoru za odnose s javnou u korporacijama i tvrtkama.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. korporativne komunikacije - pojam, zna osobitosti organizacije i djelotvornosti; enje, 2. korporacije i odgovornost - korporativna i dru tvena, prezentiranje javnosti; 3. korporacije i vanjska javnost - mjesto korporativnog komuniciranja u djelatnosti, imid i u ugledu kompanije; 4. uloga odnosa s javnou u filantropiji; 5. korporacije i unutarnja javnost - svrha suradnje odjela za odnose s javnou s drugim odjelima unutar organizacije.
Prisustvovanje i sudjelovanje u raspravama, rad na vje bama, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 50% sudjelovanje u raspravama i rad na vje bama, 50% ispit. Obavezna: Paul A. Argenti, Paul Argenti: Corporate Communication, McGraw Hill, 1997, str. 250;
ne
Literatura
Preporu ena: Frank Jefkins: Public Relations Techniques, Butterworth-Heinemann, Oxford, 1999.;
57

oznaka:
Komunikacija u organizaciji
Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Odnosi s

Ciljevi kolegija
Predo vje i tehnike efikasnog komuniciranja u organizaciji, naglasak je prvenstveno na iti tine pisanoj komunikaciji, sa ograni uvidom u verbalnu i vizualnu tehniku. Studenti trebaju enim pripremiti i prezentirati kritike na razli oblike komunikacije u organizaciji. ite
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. Komunikacija u organizaciji - pojam, definicija, zna funkcije, ciljevi enje, 2. Struktura organizacije - vrste; 3. Oblici interne komunikacije; 4. Publika u internim komunikacijama - funkcije, vrste, analiza; 5. Efikasno komuniciranje u organizaciji; 6. Upravljanje komuniciranja u organizaciji; 7. Problemi u organizacijskoj komunikaciji; 8. Mjerenje internog komuniciranja; 9. Projekt komuniciranja u organizaciji - tema, cilj, struktura, izrada.
Prisustvovanje i spremno sudjelovanje u raspravama, izrada prakti zadataka nih Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni 50% sudjelovanje u raspravama i izrada zadataka, 50% ispit Obavezna: Poslovna komunikacija, Renata Fox, Hrvatska sveu na naknada, Pu otvoreno ili ko u te (120 stranica); skripta naknadno biti podijeljena polaznicima. ili e
ne
Literatura
Preporu ena: Managing the Multiple Indentities of the Corporation, John M. T. Balmer, Stephan A. Greyers, 2002; Cliks and Mortar, David S. Pottuck, Terry Pearce
58

oznaka:
Akademska pismenost

izborni u struci
predavanja vje be
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Nau studente vje iti tinama i znanjima potrebnim za pisanje akademskih i medijskih tekstova, tra i kori potrebne literature te ih upoznaje s mogu enja tenja nostima u i istra enja ivanja u biblioteci i kompjutorskoj radionici.
Sadr kolegija aj
1. istra ivanje, skupljanje i organizacija pisanog materijala - izvori, metode istra ivanja i strukturiranja materijala, stilovi hrvatskog jezika - vje be; 2. novinarski stil, knji evno-novinarski stil - osobitosti, primjeri, vje be; 3. informacijska vrijednost teksta - istinitost, objektivnost, itljivost; 4. tekstovi za akademsku zajednicu - referat, seminarski rad, diplomski rad, lanak - primjeri, vje be; 5. administrativan stil - znanstvena biblioteka i dokumentacijski centri kao izvori informacija, drugi izvori; 6. znanstveni stil - istinitost i autenti kontekst - vje nost, be; 7. analiti i kriti pristup u istra ki ki ivanju i pisanju; 8. prezentiranje teksta i rada - vje be.
Prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u raspravama i rad na seminarima. Pisanje tekstova, Ispunjavanje i prezentacija projektnih zadataka.
Ispit je usmeni.
da
25% prisustvovanje predavanjima i rad na seminarima, 25% izrada i prezentacija projekata, 50% ispit. Obavezna: Hennesy, B. (4. izdanje, 2004), Writing an Essay, How to Books, Oxford (str. 18-120); Gordon, D, Kittross, J.M. (1999), Controversies in Media Ethics, Longman, New York (str 72-92; 148-182; 256-268); odabrani znanstveni lanci SiliJ., Kolo, 1996-1997, ukupno , 220 str.
Literatura
Preporu ena: SiliJ., Re , enica i funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika, Kolo br. 1, prolje 1998; e SiliJ., Komunikativno ustrojstvo re , enice i interpunkcija, Kolo br. 3, jesen 1998; SiliJ., , Hrvatski standardni jezik i standardna narje Kolo br. 4, zima 1998; SiliJ., Gramati red ja, , ki rijeu hrvatskome jeziku, Kolo br. 1, prolje 1999; SiliJ. Gramati red rije hrvatskome i e , ki iu standardnom jeziku (2), Kolo br. 2, ljeto 1999; SiliJ., Gramati i komunikacijski red rijeu , ki i suodnosu, Kolo br. 3, jesen 1999.
59

oznaka:
Medijska pismenost

izborni u struci
predavanja seminari
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Razviti vje i znanja za kriti kori pojedinih medija, kao i eti i estetski odnos prema tine ko tenje ki medijskim sadr ajima i me unarodnim komunikacijskim pravima djece i odraslih u sredstvima masovnog komuniciranja. Osposobiti studente za kompetentno sudjelovanje u procesu javne komunikacije i preno ste vje drugim skupinama hrvatske javnosti. enje enih tina Koncept medijske pismenosti (media literacy) definiran je na inicijativu UNESCO-a (National Leadreship Conference on Media Literacy, 1992) kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i oda iljanja poruka putem medija. Teme su: ljudska prava u dimenziji medija me unarodne konvencije, preporuke i rezolucije s posebnim osvrtom na prava djece i za titu prava djece u medijskom okru (novinarska etika, etika ogla a, etika medijskih korisnika); ju iva za ljudi trebaju medije; na medijskog ustroja i medijske industrije; industrije zabave i to ela nasilje kao zabava; posljedice medijskog nasilja; senzacionalizam, novinarstvo; dru uto tvena odgovornost medija; medijski stereotipi i pornografija; komercijalizacija, reklame i medijsko ogla avanje; teen-trte; medijska konstrukcija stvarnosti. i
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature enje
Ispit je pismeni
da
25% sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, 25% seminarski rad, 50% ispit Obavezna: Feilitzen, C., Carlsson U.: Promote or Protect. Perspectives on Media Literacy and Media Regulation. The UNESCO International Clearinghouse on Children and Violence on the Screen at Nordicom, 2003 (str. 260); Kellner, D.: Media Culture and Victory of Spectacle// www.culturalstudies.com (str. 20); Ko M., ZgrabljiN., Ranfl, R.: s medijima. ir, , ivot Priru za nastavnike, roditelje i odgojitelje iz medijskog odgoja. Doron, Zagreb 1999 nik (str. 185); Rodman, G. Mass Media Issues: Stereotyping and Violence. Iowa: KendallHunt Publishing Company (str. 11)
Literatura
Preporu ena: Fowles, J.: The Case for Television Violence. Thousand Oaks, London, New Delhi: SAGE 1999. (str. 155); Ili V., Radin F., Marinovi in, Bobinac A.: Djeca i mediji. Zagreb: DZZOM i IDIZ 2001. (str. 175); "Medijska pismenost"// Medijska istra ivanja/Media Research, (2003) God. 9 br. 2 (str. 120); Parry, A.: Kako prepoznati opasnosti Interneta. Vodi i roditelje, Neretva, za kole Zagreb 2003 (str. 346); Postman, N.: Amusing Ourselves to Death, Penguin Books, New York 1985 (str. 184); Potter, W.J.: Media Literacy. Second Edition. London: SAGE Publication 2001. (str. 423)
60

oznaka:
Znanost u novinarstvu

izborni u struci
seminari
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Upoznavanje s osnovnim na elima dnevnog i istra kog novinarstva u pisanju o znanosti te s iva dru tvenom odgovornosti koju imaju mediji i novinarstvo prema informiranju javnosti i populariziranju znanosti. Osposobiti studente za rad u znanstvenim rubrikama i redakcijama te asopisima. Osnovne teme: 1. znanstveni, medijski i novinarski diskurs; 2. etika znanstvenog rada, novinarska etika, etike ostalih diskursa; 3. mediji o znanosti - osobitosti dnevnog i istra kog izvje iva tavanja; 4. analiza sadr hrvatskih tiskovnih medija; aja 5. osobitosti predstavljanja i prezentacije znanstvenih tema s obzirom na vrstu medija, rubrike, podru znanstvene discipline ja, 6. pisanje eseja i novinarskih tekstova, izrada samostalnog novinarskog priloga.
Sadr kolegija aj
Aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, ispunjavanje zadataka, itanje i u literature. enje
Ocjena rada tijekom semestra
da
30% sudjelovanje u raspravama, 30% rad na seminarima, 40% izrada zavr priloga nog Obavezna: Maru , M. (ur.): Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska zaklada, Zagreb 2004 (30 i str.); Silobr , V.: Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska i zaklada, Zagreb 1994 (22 str.); Kellner, D.: Media Culture and Victory of Spectacle// www.culturalstuies.com (20 str.); Ko M., Zgrablji Ranfl R.: s medijima, ir N., ivot Priru za nastavnike, roditelje i odgojitelje iz medijskog odgoja, Doron, Zagreb 1999, nik (185 str.); ZgrabljiN.: Mediji i medijska pismenost (u pripremi), Golden Marketing, , Zagreb, cca 200 str.
Literatura
Preporu ena: Fowles, J.:The Case for Television Violence, Thousand Oaks, London 1999 (str. 155); Ili V., in Radin F., Marinovi -Bobinac A.: Djeca i mediji, DZZOM i IDIZ, Zagreb 2001 (str. 175); Medijska pismenost// Medijska istra ivanja (2003), god. 9, br. 2. (str. 120); Parry A.: Kako prepoznati opasnosti Interneta. Vodi i roditelje, Neretva, Zagreb 2003 (str. 346); Postman, za kole N.:Amusing Ourselves to Death, Penguin Books, New York 1985 (str. 184); Potter, W.J.: Media Literacy, Sage Publication, London 2001 (str. 423);
61

oznaka:
Medijski nastup i glasnogovorni tvo Uvjeti za upis kolegija: Upisana 3. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2) enja
2. stupanj-razvojni Obavezno-izborni
Upoznati polaznike sa temom medijskog nastupa, i kako se medijski nastupa u pojedinim to medijima i pred medijima. Pripremiti polaznike za samostalan nastup u medijima. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Teme su: verbalna i neverbalna komunikacija, izra avanje, dikcija i ton, poznavanje tehnologije medija, strategija i taktika medijskog nastupa, medijske zamke, izra avanje naklonosti, odnosi s medijima, vrste i tehnike medijskog nastupa po vrsti medija, izra ajnost, odijevanje za medijski nastup, semiotika i simbolika. Tijekom prakti vje u studijima i simulacija realnog nastupa u medijima polaznici nih bi e uvje bavati svoje pona u medijima i pred medijskom tehnologijom, a kasnije u suradnji s anje e predava analizirati svoj rad. em
Prisustvovanje nastavi i spremno sudjelovanje u raspravama, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni.
da
33,3% sudjelovanje u raspravama, 33,3% seminarski rad, 33,3% ispit Obavezna: Pease Allan :Govor tijela, AGM Zagreb 2002 (168 str.);Chevalier, Gheerbrant : Rje nik simbola, NZMH Zagreb 1994. - odabrani pojmovi; Ailes Roger, Kraushar Jon: You are the massage, Doubleday/currency, New York 1989( 221 str.);
Literatura
Preporu ena: Wallraff Gunter, Na samom dnu, SNL Zagreb 1986.; Wallraff Gunter, Operacija Bild, Otokar Ker ovani, Rijeka 1978; Lippman Walter: Javno mnijenje, Naprijed Zagreb 1995.; Oliver W Richard, What is Transparency, McGraww-Hill; Reina&Reina:Trust&Betrayal in the Workplace: BerrettBKKoehler, San Francisco 1999; Mackay Harvey: Swim with the sharks, Sphere Books Limited 1988.;.
62

oznaka:
Mediji u Europskoj uniji

izborni u struci
predavanja seminari
3. stupanj-napredni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija predstavljajumedijski prostor u Europskoj uniji, posebno zakone i pravilima koji i ga oblikuju te osobitosti poslovne politike medija, upoznati studente s specifikama i regulativama medijske scene na kojoj sami u skoroj budu djelovati. e nosti
Sadr kolegija aj
Teme su: 1. povijesni pregled pravne regulacije medijskog prostora i trta u Evropskoj uniji; i 2. proces uskla ivanja nacionalnih zakona i propisa s EU - analiza; 3. formiranje jedinstvenog trta - osnove, principi, pozitivne i negativne strane za nacionalna i tr ta; i 4.medijsko trte Europske unije - osobitosti, prete globalnom trtu, razlike s drugim velikim i a i tr tima; i 5. borba s koncentracijom vlasni u medijima - zakoni, trna ograni perspektive; tva i enja, 6. medijska politika - Europska unija, dr velike korporacije; ave, 7. medijska scena Europske unije - pregled
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u seminarima, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit. Obavezna: M. Paraschos, E. Paraschos: Media Low and Regulation in European Union: National, Transnational and U.S. Perspectives, Iowa State Press, 1997., str. 274; Martyn Bond: Europe, Parliaments and the Media, Kogan Page, 2001., str. 220; M. Kelly, G. Mazzoleni, D. McQuail: The Media in Europe: The Euromedia Handbook, 3rd ed., SAGE Publication, 2004., str. 288.
Literatura
Preporu ena: Dimitros Skiadas: Democracy and Information Society in Europe, Palgrave Macmillan, 2000.; David Ward: The European Union Democratic Deficit and the Public Sphere: An Evolution of EU Media Policy, Ios Pr Inc., 2004.; Television and Media Contrecation Regulatory Models on the National and European Level, Council Europe Publishing, 2001;
63

oznaka:
Metodologija istra ivanja masovne komunikacije Uvjeti za upis kolegija: Upisan diplomski studij Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni obvezatni
Status kolegija:
Ciljevi kolegija
Na po diplomskog studija prikazati razli mogu i metode znanstvenoga istra etku ite nosti ivanja medija i olak studentima odluku se u svom znanstvenom radu posvetiti i koju ati emu e e temu magistarskoga rada izabrati.
Sadr kolegija aj
Teme su: 1. Pregled povijesne metodologije istra ivanja medija; 2. Metodologija humanisti i dru kih tvenih znanosti; 3. Empirijsko istra ivanje masovne komunikacije. 4. je metoda i empirija?; to 5. Mjerenje i brojenje podataka; 6. Izbor i reprezentativnost podataka; 7. Osnovne metode - anketa; intervju; analiza sadr eksperiment; aja; 8. Kompjutorska obrada podataka; 9. Provjera valjanosti podataka i rezultata; 10. Prezentacija rezultata.
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, itanje i u literature. enje
Ispit je pismeni i usmeni
da
50% sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, 50% usmeni ispit Obavezna: Mario PLENKOVI Komunikologija masovnih medija, Zagreb 1993., str. 211 - 234.; : Arthur Asa Berger: Media and Communication Research Methods: An Introduction to Qualitative and Quantitative Approaches, SAGE Publications, 2000., str. 320; Heinz PRER: Publizistik- und Kommunikationswissenschaft. Ein Handbuch. Konstanz 2003. str. 521- 574.; Hans-Bernd BROSIUS / Frederike KOSCHEL, Mathoden der empirischen Kommunkationsforschung. Eine Einfuehrung. Wiesbaden 2002, 230 str.; skripta e naknadno biti podijeljena studentima
Literatura
Preporu ena: John FISKE: Introduction to communication studies, Routledge, London 1990., str. 190; Paula M. Poindexter, Maxwell E. McCombs: Research in Mass Communication: A Practied Guide, 1994; Werner FRUEH, Inhaltsanalyse. Konstanz 2001, 260. str.; Klaus POENICKE, Wie verfasst man wissenschaftliche Arbeiten? Duden Taschenbuch, 1988, 180 str.; Jennings BRYANT, Susan THOMPSON, Fundamentals of Media Effect, McGraw Hill, Boston 2002.;
64

oznaka:
Djelotvornost medija
Te kolegija: ina
Uvjeti za upis kolegija: Upisan diplomski studij, smjer
Mediji i smjer Masovna komunikacija

predavanja seminari
Status kolegija:
Cilj je kolegija dublje uvo studenata u podru u enje je inaka i posljedica medijskoga komuniciranja, kao i motiviranje studenata za znanstveni rad. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Kolegij obuhvatiti sljede tematska podru Pojam i preduvjeti djelotvornosti; Teorijski e a ja: pristupi prou avanju u inaka medija u procesu masovnoga komuniciranja; Po istra eci ivanja djelotvornosti, spektakularne studije djelotvornosti i temeljni interesi za istra ivanje djelotvornosti; Ideologije djelotvornosti; Teorije djelotvornosti: mediji rade s ljudima (teorija to podra i reakcije; teorija "dnevnoga reda"), ljudi rade s medijima (teorija koristi; teorija aja to "spirale utnje"); Model "dva stupnja masovne komunikacije"; Teorija televizije kao jakog medija i teorija "jaza u znanju"; Metodolo pitanja u istra ka ivanju djelotvornosti. Utjecaj fiktivnoga nasilja u medijima na pona mladih i na porast nasilja u dru "Televiziji stvarnosti" i anje tvu; "sekundarna viktimizacija".
Prisustvovanje predavanjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, itanje i u literature. enje
da
25% sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, 25% pisanje seminarskog rada, 50% ispit Obavezna: Jennings Bryant, Susan Thompson: Fundamentals of Media Effects, McGraw Hill, 2002. (str. 412); Michael KUNCZIK / Astrid ZIPF: Uvod u publicisti znanost i komunikologiju, ku Zagreb 1998. (121 - 184); Juraj Mirko MATAU , Masmediji i nasilje, Kateheza, Zagreb, I 8/1986, br. 1, (str. 67 - 77); Paul TROWLER: Komunikacija i mediji. u: Michael HARALAMBOS / Martin HOLBORN, Sociologija, Zagreb 2002., (str. 934 - 963);
Literatura
Preporu ena: Juraj Mirko MATAU : Utjecaj masmedija na obitelj, Kateheza, 9/1987, br. 2, (str. 34 - 41); I Gordan RPI/ Juraj M. MATAU : Povjerenje u medije, Bogoslovska smotra, Zagreb LXVIII I (1998), br. 4, (str. 673 683); Michael JAECKEL: Medienwirkungen, Wiesbaden 1999.
65

oznaka:
Zakoni medijskog tr ta i
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni obavezni
predavanja seminari
Status kolegija:
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s pravnim zakonima i propisima koji reguliraju gospodarsku djelatnost masovnih medija, ali i trnim zakonitostima njihova funkcioniranja. Na predavanjima i i seminarima oni se upoznati s uvjetima u kojima posluju mediji, na e inima i specifikama njihovog poslovanja, problemima s kojima se pri tome susre te njihovom utjecaju na medije i u novinare. Teme su: sredstva javnog informiranja i trte; informacijsko trte - pojam, aspekti, pravni okviri, i i struktura, organizacija, transnacionalne kompanije, koncentracija vlasni pravne i tva; ekonomske osnove organizacije informacijskog (medijskog) biznisa; medijska politika Evropske unije - utjecaj na ekonomsko poslovanje medija; informacijsko trte u Hrvatskoj - pravna i regulativa; financijski kapital na hrvatskom informacijskom trtu; osnove redakcijskoi izdava marketinga, prou kog avanje trta, planiranje, itd.; marketin slu financijska i ka ba; politika novinske redakcije - planiranje, prora rashod, prihod, prodaja tira i oglasnog un, e prostora; financijska politika TV, radio, informativnih agencija i Internet-izdanja; redakcijski menad ment - kolektiv, tehni infrastruktura, distribucija (za TV i radio oda i, tro ka ilja kovi licenca za rad), biznis-plan redakcije, itd.; upravljanje redakcijskim kolektivom; ekonomske osnove rada novinara. Prisustovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature enje
Sadr kolegija aj
Ispit je usmeni.
ne
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Alan B. Albarran: Media Economics, Iowa State University Press, Ames, 1996, str. 196; Robert G. Picard, Jeffrey H. Brody: The Newspaper Publishing Industry, Allyn&Bacon, Boston, 1996, str. 194; Ben H. Bagdikian: The Media monopoly, Beacon Press, Boston 2000; Blanka JergoviOdmjeravanje snaga, Izvori, Zagreb 2004., str. 121-154; :
Literatura
Preporu ena: Peter Block (ed.): Managing in the Media, Focal Press, 2001; Zrinjka Peru ko ulek: Demokracija i mediji, Zagreb, Barbat, 1999.; Matkovi Damir: Televizija - igra na stolje ka eg a, Zagreb, AGM, 1995.; Mu Marina: Radio u Hrvatskoj, Zagreb, Fakultet politi znanosti, alo kih 2002.; Malovi Novine, Sveu na knji Zagreb, 2003.; Stjepan MaloviMedijski S. ili ara, : prijepori, Sveu te u Dubrovniku, Zagreb 2004. ili
66

oznaka:
Masovna komunikacija i mediji u suvremenim uvjetima Uvjeti za upis kolegija: Upisana 1. godina studija,
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
smjer Mediji i Masovna komunikacija

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Tri su faktora, odnosno procesa, koji danas usmjeravaju masovne komunikacije i medije te utje na njihovo djelovanje: demokracija, globalizacija i informacijsko dru Cilj je kolegija u tvo. upoznati studente s njihovim djelovanjem na masovnu komunikaciju i medije, zbog se ega e na predavanjima davati teoretski aspekti tog utjecaja, a na seminarima se oni analizirati na e konkretnim primjerima i situacijama. Osnovne su teme: demokracija konzervativne i liberalne ideje, medijska demokracija, ideja slobode medija u demokratskoj teoriji; civilno dru javnost i kultura demokracije; masovna komunikacija u tvo, javnoj slu mediji kao bi etvrta vlast i socijalni institut; globalizacija pojam, razvoj; globalizacija - globalizacija i mediji - globalizacija medijskog prostora transnacionalne korporacije, transnacionalni mediji i globalna informacija; globalni novinar i globalna publika; informacijskog dru pojam, povijesni razvoj; mediji kao politi prostor informacijskog tvo ki dru novi mediji i diversifikacija masovne publike; ra tva; unalno posredovana komunikacija; virtualno dru umre dru tvo; eno tvo.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni. 40% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit
da
Obavezna: Herbert J. GANS, Democracy and the News, Oxford University Press, New York, 2003. 115 str.; John STREET, Masovni mediji, politika i demokracija, Politi misao, Zagreb, 2003. ka 60 str.; Zrinjka PERU KO ULEK, Demokracija i medji, Barbat, Zagreb, 1999., 70 str.; Terhi Rantanen: The Media and Globalisation, Sage Publication, 2004., str. 192; Manuel CASTELLS, Informacijsko doba: Ekonomija, dru i kultura, T.1-3, ukupno 200 str.; tvo Robert HASSAN, Media, Politics and the Network Society, Open University Press, Berkshire 2004., 138 str. Literatura Preporu ena: Denis McQUAIL, McQuails Mass Communication Theory, Sage Publications, London, 2000.; Stjepan MALOVI Medijski prijepori, Sveu te u Dubrovniku, Zagreb 2004.; Manuel , ili CASTELLS, Internet Galaksija: razmi ljanja o Internetu, poslovanju i dru Naklada Jesenski i tvu, Turk, Zagreb 2003.; James CURRAN, Media and Power, Routledge, London 2002.
67

oznaka:
Politolo aspekti masovne komunikacije ki Uvjeti za upis kolegija: upisana 1. godina studija,
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Kolegij uvodi studente u razumijevanje odnosa izme medija i politike kao jedno od osnova u djelovanja tih dviju javnih sfera djelatnosti. Analizom realizacije politi procesa u medijima i kih javnosti, kao i analizom tipi primjera utjecaja medija na politiku u prakti radu upoznaje nih nom studente s temeljnim konceptima utjecaja medija na politiku i obratno. Kolegij obra pitanja me uje usobnih odnosa izme medija i politike, ulogu medija u politi u kom dru i utjecaj politike na medije, kroz sljede teme: ivotu tva e Odnosi izme medija i politike; Uloge medija u dru Uloga medija u uspostavljanju javnosti i u tvu; u demokratizaciji dru Mediji i politi procesi; Utjecaj medija na percepciju politike u tva; ki javnosti; Mediji u izborima, Utjecaj politike na medije; analiza slu ajeva utjecaja medija na politi akciju; politi PR, spin doktori i mediji. ku ki
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima i spremno sudjelovanje u raspravama. Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada. U literature enje
Ispit je usmeni
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Brian McNair, Uvod u politi komunikaciju, Zagreb 2003., 210 str.; Thomas Meyer, ku Mediokracija i medijska kolonizacija politike, FPZ, Zagreb 2003., str. 5-80; John Street, Masovni mediji politika i demokracija, FPZ, Zagreb 2003., str. 1-70, 155-235; Blanka JergoviOdmjeravanje snaga, Izvori, Zagreb, 2004, str. 11-24; 57-65; 183-234. ,
Literatura
Preporu ena: Noam Chomsky, Mediji, propaganda i sistem, , Zagreb 2001; Murray Edelman, to ita Konstrukcija politi spektakla, FPZ, Zagreb, 2003.; Ivan Politi marketing, Politi kog iber, ki ka kultura, Zagreb 2003.
68

oznaka:
Profesija - novinar (PRAKTIKUM) Uvjeti za upis kolegija: Upisana 1. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2) enja
vje be
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija stjecanje profesionalnih novinarskih vje kod studenata, prvenstveno vje tina tina prikupljanja i obrade informacija u novinarski tekst ili prilog. Studenti biti podijeljeni na grupe e (redakcije) prema mediju koji su izabrali (tisak-agencije, online medij, radio, televizija), unutar kojih na web-stranicama studija, a prema dogovoru i u konkretnim medijima, razvijati svoje e vje tine. Osnovne teme su: 1. redakcija - struktura, organizacija, odgovornosti; 2. redakcijski kolegij - pregled doga ponude i odabir tema, raspodjela zadataka aja, 3. priprema za temu / doga (konzultiranje dokumentacije, leksikona i sl.); aj 4. prikupljanje podataka - odlazak na mjesto doga razgovor sa sudionicima (akteri, aja, svjedoci, stru njaci); 5. izvori informacija - slu i neslu sudionici, stru beni beni, njaci, dokumenti, ostalo; 6. objektivnost informacija - provjera podataka; 7. pisanje teksta, snimanje priloga - odabir anra, struktura teksta i priloga; 8. pisanje tekstova i snimanje priloga za razli rubrike i vrste programa - informativni, servisni, ite politi kulturni, sportski i dr. materijali, informativni, analiti i publicisti ki, ki ki anrovi.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u vje bama, ispunjavanje zadataka, u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ocjena rada tijekom semestra 100% ocjenjivanje rada na vje bama Obavezna: Literatura po izboru svakog predava a
da
Literatura
Preporu ena: Preporu je svaki predava uje .
69

oznaka:
Istra ivanje javnoga mnijenja Uvjeti za upis kolegija: Upisan 7. semestar, smjer
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Masovna komunikacija i Odnosi s javnou

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Glavni je cilj kolegija upoznati studenate s na provo ispravnom interpretacijom i inom enja, mogu izvorima gre istra im aka ivanja javnoga mnijenja te ih tako osposobiti za pravilno vrednovanje i uporabu rezultata tog medijski atraktivnog, ali iznimno osjetljivog podru ja dru tvenih istra ivanja. Pojam javnoga mnijenja; glavne zna istra ajke ivanja javnoga mnijenja; faze istra ivanja (konceptualizacija, operacionalizacija, realizacija); pregled glavnih vrsta i metoda istra ivanja javnoga mnijenja; osobni intervju i fokus-grupe; anketa (vrste anketne metode, planiranje i realizacija uzorka, konstrukcija anketnog upitnika, provedba ankete, obrada i interpretacija rezultata); ostale metode u istra ivanju javnoga mnijenja; metrijske karakteristike istra ivanja i glavni izvori gre i pristranosti; etika istra aka ivanja javnoga mnijenja.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, rad na seminarima, itanje i u literature, izrada seminarskog enje rada.
Ispit je usmeni.
da
40% prisustvovanje predavanjima i rad na seminaru, 20% seminarski rad, 40% ispit. Obavezna: (Lamza Posavec, V. (2003), Istra ivanje javnoga mnijenja (skripta) (str. 156.) Lamza Posavec, V. (1995), Javno mnijenje: teorije i istra ivanje, Zagreb:Alinea (str. 178) Gawiser, S. R., Witt, E. G. (1994), A Journalist's Guide to Public Opinion Polls, Wesport: Praeger Publishers. (str. 162.); stru i znanstveni ni lanci; istra ivanja.
Literatura
Preporu ena: Odabrani o metodologiji istra lanci ivanja javnoga mnijenja iz asopisa: Public Opinion Quarterly, International Journal of Public Opinion Research, Dru tvena istra ivanja i dr.; ESOMAR Handbook of Market and Opinion Research: Humphrey Taylor: Opinion polling;
70

oznaka:
Izravni marketing
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
smjer Odnosi s javno u

predavanja
Status kolegija:
obavezni-izborni

seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s izravnim marketingom je osnovno obilje neposredna, interaktivna ije je komunikacija (izme ponuditelja proizvoda/usluga i interesenta, odnosno korisnika/potro a) u a postala conditio sine qua non uspjeha gospodarskog subjekta koji se u najve mogu mjeri oj oj pribli potro u i zadovoljiti njegove potrebe i Kao i s marketin mogu eli iti a elje. kim nostima novih medija i suvremenih tehnologija. Teme su: Teoretske osnove i izno bitnih postavki izravnog marketinga /definicija izravnog enje marketinga, specifi izravnog marketinga, razvitak izravnog marketinga i perspektiva / nosti Funkcionalni aspekti izravnog marketinga komparativna analiza izme izravnog i klasi u nog marketinga /politika proizvoda, politika cijena, politika distribucije, politika promocije/ Upravljanje izravnim marketingom ( istra ivanje marketinga, planiranje, operativno djelovanje /ponuda, uvjeti prodaje, usluge, promocijske konstante i mediji s posebnim osvrtom na izravnu po te kori novih interaktivnih medija primjerice mobilnih telefona, Interneta i njegovih tu, tenje servisa (World Wide Weba, elektronske po diskusijske skupine i drugo/, kontrola) te, Pravni aspekt primjene izravnog marketinga (odgovorno ogla avanje, pravila pona na anja mre za privatnosti i podataka. i, tita
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u raspravama na seminarima, itanje i u enje literature
Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 60% ispit Obavezna: Dr.sc. Mirna Sudar-Kul skripta u pripremi, cca 200 str. ar; Bob Stone: Successful Direct Marketing, 7. ed., McGraw-Hill, 2001., str. 608.
Literatura
Preporu ena: Susan Jones: Creative Strategy in Direct Marketing, NTC Business Books, Lincolnwood 1990, str. 430.
71

oznaka:
Psihologija marketinga
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni

predavanja
Status kolegija:
obavezni-izborni
Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima unutar psihologije marketinga te razvijanje vje primjenjivih u praksi. tina Ciljevi kolegija
Osnovni pojmovi o marketingu. Psihologija i marketing. Potro ko dono odluka. Psihi a enje ki procesi i osobine potro a. Segmentacija trta. Pozicioniranje proizvoda. Kulturalne i grupne a i odrednice potro kog pona Situacijske odrednice potro kog pona a anja. a anja. Komunikacijski procesi. Istra ivanja u marketingu.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Kolokviji i usmeni ispit. 33,3% prisustvovanje predavanjima, 66,7% kolokviji ili ispit Obavezna: Milas, G. (2002). Psihologija marketinga: skripta. Zagreb: Hrvatski studiji.
da
Literatura
Preporu ena: Assael, H. (1995). Consumer behavior and marketing action (5th ed.). Cinncinnati: SouthWestern Colege Publishing; Pratkanis, A. i Aronson, E. (1991). Age of propaganda: The everyday use and abuse of persuasion. New York: W.H. Freeman; Schiffman, L.G. i Kanuk, L.L. (2000). Consumer behavior (7th ed.). Upper Saddle River: Prentice-Hall, Inc.; Peter, J.P. i Olson, J.C. (1996). Consumer behavior and marketing strategy. Boston: Irwin/ McGraw-Hill. Engel, F.J., Blackwell, D.R. i Miniard, W.R. (1995). Consumer behavior. Dryden Press.
72

oznaka:
Komunikacijska psihologija
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
smjer Masovna komunikacija

predavanja
Status kolegija:
obavezni-izborni
Upoznati studente s osnovama znanosti o ljudskoj komunikaciji, s naglaskom na interpersonalnom komuniciranju kao njezinom temeljnom obliku. Ciljevi kolegija
Teme su: Pojam komunikacije i povijesni razvoj znanosti o komuniciranju. Glavne zna i vrste ajke komunikacije. Modeli komuniciranja. Glavni elementi komunikacije prema op eprihva enom modelu. Pojam i zna interpersonalne komunikacije. Razvoj sposobnosti komuniciranja. ajke Uspje komunikacija. Konverzacija. Persuazija. Oblikovanje i razaranje me na uljudskih odnosa. Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, itanje i u literature enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 33,3% prisustvovanje predavanjima, 66,7% ispit Obavezna: Reardon, K. (1998). Interpersonalna komunikacija, Zagreb, Alineja (str. 13-186); Tubbs, S.L.; Moss, S. (1991), New York, McGraw-Hill, Inc. (str. 4-27; 201-418); Pearson, J. C., Spitzberg, B.H. (1990). Interpersonal Communication, Dubuque: Wm. C. Brown Publishers. (str. 4-26)
da
Literatura
Preporu ena:
73

oznaka:
Kulturolo aspekti masovnog komuniciranja ki Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina diplomskog
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni obavezni
studija
predavanja seminari
Status kolegija:
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s va medijski posredovanih znakova popularne kulture u prostoru iz nou kojeg definiramo sebe i svijet oko sebe te s teorijama medija i masovnog komuniciranja koje se zasnivaju na kulturnim studijama i u enjima.
Problematizira se retroaktivno preozna avanje tradicije i opetovano strukturiranje naracija o pro posebice u smislu dijakronijskih uvida u formule i konvencije proizvodnje medijskih losti, tekstova. Kolegij nudi pregled relevantnih teorija i istra ivanja, no izdvaja interdisciplinarni pristup kulturalnih studija, me ostalim, izbjegava diobu prostora kulture. ime, u
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Fiske, John i John Hartley. 1992. itanje televizije. Zagreb: Barbat&Prova. 151 str.; Inglis, Fred. 1997. Teorija medija. Zagreb: AGM, Barbat. 211 str.; Ili Vlasta, Ankica Marinovi in, Bobinac, Furio Radin. 2001. Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ivotu djece. Zagreb: Dr zavod za za obitelji, materinstva i mlade 175 str.; Strinati, Dominic. avni titu i. 1995. An Introduction to Theories of Popular Culture. London and New York: Routledge. 301 str.
Literatura
Preporu ena: Richard Campbell, (etc.): Media and Culture: An Introduction to Mass Communication, Bedford, 2003.; Terry Eagleton: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2002.
74

oznaka:
Istra ki projekt iva
Te kolegija: ina
mentorski rad
Status kolegija:
Ciljevi kolegija
Ovo nije kolegij u punom smislu te rije Zamisao je da studenti sura na istra kim i. uju iva projektima koje studij komunikologije provoditi, kako samostalno, tako i s drugim studijima na e Hrvatskim studijima ili da u suradnji s mentorom provode vlastita istra ivanja kao osnovu ili dio budu magistarske radnje. Cilj je da studenti dobiju iskustva u sudjelovanju u znanstvenim e istra ivanjima te obradi podataka i predstavljanju rezultata. Mentori uvoditi studente u istra e ivanje te ih stalno pratiti, konzultirati i usmjeravati, zbog ega ih studenti redovno izvje e tavati o svom radu i ispunjenim zadacima. Tema istra ivanja je usko povezana s temom budu magistarske radnje studenata, dogovara se s mentorom, kao i plan, e metodologija te tehnike provo istra enja ivanja i prezentacije njegovih rezultata.
Sadr kolegija aj
Spremno dolaziti na konzultacije, ispunjavati plan i zadatke, itanje i u literature enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ocjena istra kog projekta iva 60% rad na projektu, 40% itanje i u literature enje Obavezna: Odre je mentor. uje
da
Literatura
Preporu ena: Preporu je mentor. uje
75

oznaka:
Rizici masovnog komuniciranja Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Upoznati studente s stranama utjecaja i mo i medija koje mogu imati ne eljene i negativne posljedice te ih osposobiti da previ takve posljedice svog rada te ih onemogu aju e. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme: - nasilje u medijima utjecaj na javnost, za djece od ne tita eljenih u inaka, etika i moral, zakoni; - mediji u ratovima pozicija novinara i medija, pristranost, ratna propaganda, informativni ratovi, etika i moral, zakoni; - mediji i terorizam opasnosti modernog terorizma, uloga medija u borbi s terorizmom, uloga medija u irenju terorizma, etika i moral, propisi i zakoni; - mediji i sigurnost - tko koga uhodi?, uloga medija u djelatnosti sigurnosnih snaga i obrnuto, tajni transkripti i njihova objava - obra u medijima ili nad medijima, etika i moral, zakoni; un - sigurnost i reklama informacijska i psiholo sigurnost u reklamnoj komunikaciji, jezi ka ne manipulacije u reklamnom diskursu, smisao i utjecaj reklama; - mediji i ekologija mjesto ekologije u medijskom sadr aju, irenje ekolo svijesti ili straha od ke smrti. Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
da
Obavezna: Barbie Zelizer, Stuart Allan (ed.): Journalism after September 11, Routledge, London and New York, str. 260; Howard Tumber&Jerry Palmer: Media at war The Iraq crisis, Sage Publications, London, 2004. str. 172; Paul Wilkinson: Terorizam protiv demokracije, Golden Marketing, Zagreb, 2002. str. 130; Parlamentarni nadzor nad sigurnosnim sektorom: na mehanizmi i praksa, Me ela, uparlamentarna unija, 2004. str. 70;
Literatura
Preporu ena: Bill Kovach&Tom Rosenstiel: Warp speed: America in the Age of Mixed Media; The Century Foundation Press, N.Y., 1999. str. 178.; Tanya Horeck: Public rape: representing violation in fiction anf film, Routledge, 2004; Richard Keeble: Ethics for journalists, Routledge, 2001; Ciaran McCullagh: Media Power: A Socialogical Introduction, , Palgrave, New York, 2002; P. Rayner, P. Wall, S. Kruger: Media Studies: The Essential Introduction, Routledge, 2001;
76

oznaka:
Masovno komuniciranje i novi mediji Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
smjer Mediji i Odnosi s javnou

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Novi su mediji i digitalne tehnologije doveli do udru ivanja formi tiskanih i audio-vizualnih medija, promijenili organizaciju medijskih redakcija i stvorili novi medijski izraz. Upoznavanje s njihovim osobitostima i mogu nostima te na inima njihove primjene u masovnim komunikacijama, novinarstvu i odnosima s javnou cilj je ovog kolegija. Teme: Povijest novih medija; Uvod u HTML - Netscape Composer, Dreamweaver, PhotoShop, Fireworks; Pronala i procjenjivanje informacija na Internetu; Upotreba Interneta enje mogu i realnost; Implikacije hiperteksta za pisanje; Arhitektura informacija na Internetu nosti navigacija, upotrebljivost; Pokretanje i dizajniranje web stranice; Implikacije trenuta nog objavljivanja na kvalitetu novinarstva i prezentaciju tvrtke; Sloboda govora i cenzura na Internetu.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje literature.
Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Martin Lister (ed.): New Media, Routledge, 2002, str. 380; Anna Everett, John T. Caldwell: New Media: Theories and Practices of Digitextuality, Routledge, London and New York, 2003, str. 264; Dragan PetriInternet uzdu poprijeko, Bug-SysPrint, Zagreb, 2002.; , i Inoslav Be Za ker: arana uma: Istra ivanje u kompjuteriziranom novinarstvu, Medijska istra ivanja 1998., br. 2.; Zvonko Capko: Internet u Hrvatskoj, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, god. 17, svezak 2., Rijeka 1999.; Preporu ena: Lev Manovich: The Language of New Media, MIT Press, Cambridge, 2001.; Jakob Nielsen: The Alertbox: Current Issues in Web Usability, http://www.useit.com/alertbox/; Ivana Ple Reana e, Senjkovi (ur.): Etnografije Interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2004.; Rob Shields (ur.): Kulture Interneta: Virtualni prostori, stvarne povijesti i a tijela, Naklada ivu Jesenski i Turk, Zagreb 2001; Paul Levinson: Digitalni McLuhan: vodi novo doba, Izvori, za Zagreb 2001.
Literatura
77

oznaka:
Proizvodni proces medija (PRAKTIKUM) Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija,
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
smjer Mediji
Status kolegija:
obavezni-izborni

vje be
Ciljevi kolegija
Razviti i usavr kod studenata profesionalne vje te ih osposobiti za samostalno obavljanje iti tine cjelokupnog novinarskog proizvodnog procesa sadr medija. Studenti biti podijeljeni na aja e grupe (redakcije) prema mediju koji su izabrali (tisak-agencije, online medij, radio, televizija), unutar kojih na web-stranicama studija, a prema dogovoru i u konkretnim medijima, razvijati e svoje vje tine. Teme pokriti cjelokupni proizvodni proces medija: e redakcijski kolegij - pregled doga ponude i odabir tema, raspodjela zadataka; priprema za aja, temu / doga prikupljanje podataka; izvori informacija; provjera podataka; pisanje teksta, aj; snimanje priloga - odabir anra;. pisanje tekstova i snimanje priloga za razli rubrike i vrste ite programa; ure ivanje rubrike i priloga - odre ivanje sadr rubrike/programa; ure aja ivanje tekstova/ montiranje priloga; tiskanje rubrika/objavljivanje priloga - tiskarske tehnike; ure ivanje cijelog lista/ emisije; tiskanje lista (dnevnog, tjednog)/ emitiranje emisije (informativne, obrazovne, snimljene i u ivo;
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje, spremno i aktivno sudjelovanje u vje bama, ispunjavanje zadataka, u enje literature.
Ocjena rada tijekom semestra 100% ocjenjivanje rada na vje bama Obavezna: Literatura po izboru svakog predava a
ne
Literatura
Preporu ena: Preporu je svaki predava uje .
78

oznaka:
Sociolo aspekti masovnog komuniciranja ki Uvjeti za upis kolegija: Upisan 2. godina studija, smjer
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Masovna komunikacija
predavanja
Status kolegija:
obavezni-izborni

seminari
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s najva problematikama u odnosu dru i masovnih komunikacija, nijim tva temeljnim konceptima sociologije komunikacija i sociolo istra kim ivanjima masovne komunikacije. Nau ih promatrati masovne komunikacije kao socijalnu djelatnost koja u svakoj iti svojoj fazi i funkciji odra socijalnu stvarnost te djeluje na nju. ava Teme: Predmet i metoda sociologije masovnih komunikacija. Etape empirijskog istra ivanja i teorijske refleksije o dru tvenoj komunikaciji : Communication research, modeli dru tvenih komunikacija, tipologija i razvoj modela, odnos komunikatori-recipijenti, novi mediji u masovnoj kulturi. Za etnici sociologije masovne komunikacije. Dru i masovna kultura u ameri tvo koj sociologiji. Dijalekti sociologija Frankfurtske Strukture i funkcije masovne ka kole. kulture.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Pismeni test i usmeni ispit.
ne
40% prisustvovanje na predavanjima i rad na seminarima, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: McQUAIL, D., Mass Communication Theory: An Introduction, SAGE, London, str. 500 (tal. Sociologia dei media, Bologna 2000); Joel SMITH: Understanding the Media: A Sociology of Mass Communication, Hampton Press Inc., 1999., str. 370; JERGOVIB., , Komunikacijska kultura hrvatskih novinara: medijska scena 1994., u: Dru tvena istra ivanja, XII(2003.)6, str. 989-1002.
Literatura
Preporu ena: Richard HOGGART: Mass Media in a Mass Society: Myth and Reality, Continuum International Publishing Group, 2004; VIGANO, D. E., I sentieri della comunicazione, Roma 2003, str. 264.; WOLF, M., Teorie delle comunicazioni di massa, Milano 1991, str. 288; WOLF, M., Gli effetti sociali dei media, Milano 1993, str. 221; LUHMANN, N., Soziale Systeme, Frankfurt/Main 1996.
79

oznaka:
Pravne i eti norme Odnosa s javnou ke Uvjeti za upis kolegija: upisana 2. godina studija,
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Upoznati polaznike za zakonskom regulativom, ali i eti ko-moralnim uzusima i pravilima struke. Objasniti i na prakti primjerima pokazati polaznicima dvojbe koje ih nim ekaju u budu poslu em u odnosima s javnou te im ponuditi mogu rje koja su zakonski regulirana, odnosno a enja moralno i eti najprihvatljivija u pojedinim situacijama. ki Definicija eti kodeksa, kodeksi profesionalnih organizacija za odnose s javnou primjeri kog PRSA-e, ameri udruge za odnose s javnou. Profesionalizam, i profesionalna tajna. Eti ke ki odnosi u korporacijama i individualnom pristupu. Eti dvojbe u suvremenim medijima i njihov ke odnos prema pojedincu i praksi unutar odnosa s javnou. Pravna utemeljenost odre enih postupaka u okviru djelatnosti u odnosima s javnou. Eti odnosi u okviru odnosa s javnou i ki politike odnosno vlade, biznisa i individualnih odnosa. Prou avanje prakti primjera, poput nih afere Franco i antipoba kampanje Hill&Knowlton. ajne
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavnjima, aktivno i spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
da
40% sudjelovanje u raspravama i radu na seminarima, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Chevalier, G. : Rje simbola, NZMH Zagreb 1994. (odabrani pojmovi); Oliver W Richard, nik What is Transparency, McGraww-Hill ( 79 str.); Levine M.: Umre gerilski PR, Profil, eni Zagreb 2002. (264 str.); Zakon o javnom informiranju, Ustav republike Hrvatske, Op a deklaracija o ljudskim pravima Generalne skup UN (45 str.), Gunter W., Na samom tine dnu, Otokar Ker ovani, Rijeka 1987 (260 str.); Gunter W., Operacija Bild, Otokar Ker ovani, Rijeka 1984 (str. 250); Ver D. i dr.: Odnosi s medijima, Masmedia, Zagreb i 2004 (str. 173-192).
Literatura
Preporu ena: Lipmann, W.: Javno mnijenje, Naprijed, Zagreb 1995 (326 str.); aldaroviO.: Socijalna teorija i , hazardni Hrvatsko sociolo dru Zagreb 1995. (270 str.); Eco U.: Kultura informacija ivot, ko tvo, komunikacija, Nolit, Beograd 1973. (444 str.); Supek, R., Istra ivanje javnog mnijenja, SNL 1987. (600 str.); Kennedy, P.: Preparing for the twenty-first century, HarperCollins London 1994. (387 str.); Reina&Reina: Trust&Betrayal in the Workplace: BerrettBKKoehler, San Francisco 1999 ( 175 str.); Schudson M., The Power of News, Harvard press 1999. (256 str.)
80

oznaka:
Psihologija masmedija
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija, Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0) enja
predavanja
smjer Masovna komunikacija i Odnosi s javnou
Status kolegija:
obavezni-izborni
Upoznati studente s osnovama znanosti o dru tvenoj komunikaciji, s naglaskom na sociopsiholo pristupu u prou kom avanju masovnog komuniciranja kao njezinog najva oblika. nijeg Ciljevi kolegija
Teme su: Pojmovno odre i povijesni razvoj masovnih medija. Vrste masovnih medija i njihov enje me usobni odnos. Modeli masovne komunikacije. Glavne funkcije masovnih medija. Razlozi kori masovnih medija. Utjecaj masovnih medija na pojedinca. Razvoj i osobine publike tenja masovnih medija. Masmedijski feedback. Medijska istra ivanja. Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 33,3% prisustvovanje predavanjima, 66,7% ispit Obavezna: Dominick, J.R. (1990), The Dynamics of Mass Communication, New York: McGraw-Hill (str. 5-72, 388-445, 449-498, 505-555); Berger, A.A. (1995), Essentials of Mass Communication Theory, Thousand Oaks: SAGE Publication (str. 1-25)
da
Literatura
Preporu ena:
81

oznaka:
Poslovno novinarstvo
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana kolegij Profesija
novinar, smjer Mediji

Status kolegija:
obavezni-izborni
Osposobiti polaznike za razumljivo, analiti i objektivno izvje ko tavanje i pisanje o gospodarskim temama te ih osposobiti za rad u gospodarskim redakcijama i listovima. Ciljevi kolegija
Prakti (analiza medija, pisanje informativnih i analiti tekstova) biti obra najva no kih e eni niji gospodarski pojmovi i naj teme poslovnog novinarstva. To su: fiskalna i monetarna ee politika, privatizacija, mirovinske reforme, strane investicije, trta rada, poslovanja kompanija i (rezultati), trta kapitala (burze, indeksi), statistika (BDP, nezaposlenost), globalizacija, i osnovna ekonomska i financijska kretanja u Hrvatskoj i svijetu. Sadr kolegija aj
Sudjelovanje u raspravama, ispunjavanje zadataka, itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni.
ne
50% sudjelovanje u raspravama i ispunjavanje zadataka, 60% ispit Obavezna: Terri Thompson: Writting about Business, 2. ed., Columbia University Press, 2000., str. 480; Jay Tapaia: Understanding Financial Statments: A Journalist's Guide, Marion Street Press, 2004., str. 125.
Literatura
Preporu ena: Charles Livingstone, PauL S. Voakes: Working With Numbers And Statistics: A Handbook For Journalists, Lawrence Erbabaum Assossiation, 2005.; .
82

oznaka:
Politi novinarstvo ko
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Profesija
Status kolegija:
obavezni-izborni

izborna radna grupa
Ciljevi kolegija
Upoznati studente sa svim oblicima izvje tavanja o politi doga kim ajima i procesima, izborima, politi strankama i politi kim arima te ih osposobiti za rad u unutarnjo-politi rubrikama kih dnevnih novina i tjednika.
Sadr kolegija aj
Osnovne tematske cjeline su: 1. prikupljanje i selekcija politi informacija; kih 2. izvori politi informacija, slu i neslu kih beni beni; 3. politi vijesti - vrste; pisanje vijesti, analiza radova; ke 4. analiza hrvatskog dnevnog tiska, unutarnjo-politi rubrike; ke 5. izvje - vrste; pisanje izvje analiza radova; taji taja, 6. izvje tavanje u predizbornim kampanjama (kriteriji, uravnote enost, objektivnost); 7. analiza informacija, doga procesa; aja,
Prisustvovanje seminarima, aktivno sudjelovanje u raspravama, izrada prakti zadataka, nih itanje i u literature enje
Ocjena ukupnog rada tijekom semestra
ne
70% rad na seminarima i ispunjavanje zadataka, 30% itanje i u literature enje Obavezna: Fred Inglis: People's Witness: The Journalist in Modern Politics, Yale University Press, 2002., str. 310; Grbelja, J., Sapunar, M.: Novinarstvo - teorija i praksa, MGC, Zagreb 1993 (odabrani pojmovi); MaloviS.: Novine, Sveu na knji Zagreb 2003 (str. 63-79, 91, ili ara, 125); Mediji i izbori, zbirka dokumenata i primjera, Press Data, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja, do 150 str.)
Literatura
Preporu ena: Kasapovi Izborni leksikon, Politi kultura, Zagreb 2003.; Nohlen, D.: Politolo rje M.: ka ki nik dr i politika, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split , 2001.; ava
83

oznaka:
Online novinarstvo
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana kolegij Profesija
Status kolegija:
obavezni-izborni

Ciljevi kolegija
Upoznati studente s osobitostima online novinarstva, njegovim razlikama s drugim vrstama novinarstva i medija te ih osposobiti i pripremiti za sura ivanje s web portalima i web izdanjima.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: razlike izme online, tiskovnog, i drugih vrsta novinarstva; eti aspekti kori u ki tenja hipertekstualnih poveznica (linkova) i op tu online sadr (agencijske informacije i enito ih aja fotografije, itd); autorska prava; upoznavanje s programima i drugim tehni elementima kim potrebnim za stvaranje i objavljivanje online tekstova; formati medija koji se koriste na Internetu (tekst, fotografija, infografika, videozapis, audiozapis, karte, animacije); vje pravilnog odabira tini tih medijskih formata pri pripremi online pri interaktivne tehnike i metode (forumi, newsgrupe, e; chat itd.); tehnike provjere informacija objavljenih na Internetu; vrste poslova u online medijima i timskom radu na izradi online pri e.
Sudjelovanje u raspravama i prakti radu na seminarima, nom itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ocjena ukupnog rada 25% prisustvovanje vje bama, 75% prakti rad ni Obavezna: Mike Ward: Journalism Online, Focal Press, 2002.; Stovall, James Glen: Web Journalism: Practice and Promise of a New Medium, Pearson/Allyn & Bacon, 2004;
ne
Literatura
Preporu ena: Kawamoto, Kevin: Digital Journalism: Emerging Media & the Changing Horizons of Journalism, Rowman & Littlefield, 2003;
84

oznaka:
Metode javne promocije znanosti Uvjeti za upis kolegija: Upisana 1. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2) enja
seminari vje be
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni izborni u struci
Status kolegija:
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija prakti osposobiti polaznike za osmi no ljavanje i izvo aktivnosti javne enje promocije akademsko-istra kih ustanova, znanstvenih istra iva ivanja i njihovih rezultata te znanosti kao visokovrijednog suvremenog intelektualnog zanata uop e.
Sadr kolegija aj
Kratka povijest razvoja promotorstva znanosti i njegova uloga u suvremenom, na znanju utemeljenom, dru (eng: 'knowledge based society'); Metode izravnog javnog promotorstva tvu znanosti (predavanja, prezentacije, 'pr kaonice', radionice, 'znanstveni kafi interaktivni i', izlo Metode medijskog promotorstva znanosti (tiskovne obavijesti, novinski ci); lanci, radijskih i TV/video prilozi, multimedijski materijali pogodni za objavljivanje na internetu); Ustroj i vo enje slu za odnose s medijima i javnou ('PR' slu pri akademsko-istra kim ustanovama be be) iva (ustroj slu organizacija tiskovnih konferencija, pomo ostvarivanju kvalitetne neposredne be, u komunikacije izme znanstvenih djelatnika ustanove i novinara, organizacija medijskog u pra promotivnih zbivanja, osmi enja ljavanje i izrada prora javnih promotivnih kampanja, una metode ocjenjivanja u inkovitosti PR slu be);
Prisustvovanje seminarima, obilascima ustanova i spremno sudjelovanje u raspravama. Voditi osobni portfolio, ispunjavati zadane zadatke.
Izrada zavr projekta. nog
da
60% ocjena osobnog portfolija sa zadacima izra tijekom enim kolske godine, 40% ocjena zavr ispitnog projekta nog Obavezna: Jane Gregory, Steve Miller: Science in Public: Communication, Culture and Credibility, Persues Publishing, 2000. (304 str.); Wilson, Anthony; Gregory, Jane; Miller, Steve; Earl, Shirley: Handbook of science communication, Institute of Physics Publishing (1998) (159 str.); Harry Chambers: Effective Communication Skills for Scientiffic and Tehnical Professionals, Persues Publishing, 2000. (250 str.); JergoviBlanka; Jura Mladen: , i Znanost u javnost. Uvod u komuniciranje znanosti, in enjerstva i tehnologije, Izvori, Zagreb, 2004. (32 str.) Preporu ena: UNESCO: 700 Science Experiments for Everyone. Doubleday Books for Young Readers (1964) (30 str.); Alley, Michael: The Craft of Scientific Presentations: Critical Steps to Succeed and Critical Errors to Avoid. Springer-Verlag (2002) (30 str.); Caulton, Tim: Hands-On Exhibitions: Managing Interactive Museums and Science Centres (The Heritage, Care-PreservationManagement). Routledge (1998) (70 str.); .
Literatura
85

oznaka:
Multimedijski marketing
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Izravni
marketing
Status kolegija:
obavezni-izborni

Upoznati studente s osobitostima i postulatima online-marketinga, kao i multimedijskim tehnikama na kojima se zasniva te ih osposobiti za rad u multimedijskim marketin tvrtkama. kim Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Teme su: 1. Karakteristike hipermedijalnosti i multimedija; 2. Internet kao sustav komunikacije u kupoprodajnim aktivnostima; 3. Medijska kongruentnost; 4. Pojam i definicija multimedijskog marketinga; 5. AIDA i marketing-mix u multimedijskom marketingu; 6. Subliminalna persuaziju u multimedijskom marketingu; 7. Utjecaj boja na persuzaiju online-potro a; a 8. Kreiranje bannera kao nositelja online oglasa; 9. Istra ivanja o uspje pojedinih na online-ogla nosti ina avanja; 10. Komuniciranje slikama vizualna komunikaija u ogla avanju; 11. "Spinning" i Spiralni marketing u sklopu multimedijskog marketinga; 12. Budu multimedijskog marketinga. nost Prisustvovanje i sudjelovanje u raspravama i radu na vje bama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
ne
40% sudjelovanje u raspravama i rad na vje bama, 40% ispit, 20% seminarski rad Obavezna: M. FranjiDigitalna ekonomija, Digimark, Zagreb, 1999., str. 118; : Panian: Elektroni trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 78; . ko S. Roberts: Internet Direct Mail: The Complete Guide to Successful E-Mail Marketing Campaigns, Hunnigton Wesley, New York, 2001., str. 151; skripta naknadno biti e podjeljena.
Literatura
Preporu ena: P. Kotler: Marketing Management, C.E. Poeschel, Sttutgart, 1974.; C. Knight: Marketing Survival Guide: Proven Strategies and Secrets for Outmaneuvering the Competition, Hudson & Stanley, New York, 2001.; Afuah, A., "Internet Business Models and Strategies: Text and Cases", Stanton Bridge Forum, Boston, 2000.; Alvear, J., Web Developer.Com Guide to Streaming Multimedia, John Wiley & Sons, New York, 1998.;
86

oznaka:
Priprema doga i sponzorstvo aja Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Izravni
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
marketing, smjer Odnosi s javnou

izborna radna grupa
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Ciljevi su: razumijevanje trendova u razvoju suvremenog dru motiva i psihologije potro a; tva, a usvajanje osnova marketin komunikacijskih instrumenata i njihovo mjesto u integriranim ko marketin komunikacijama; usvajanje znanja i vje upravljanja event-projektom te kim tina odnosa sa sponzorima. Osnove teme su: temeljni pojmovi, definicija; vrste i oblici doga i sponzorstava; Event aja marketing: analiza trta, utvr i ivanje ciljnih skupina, postavljanje i ciljevi strategije; upravljanje projektom: sadr i ciljevi upravljanja projektom, definiranje projekta, planiranje; sadr aji aji, metode i faze upravljanja projektom; Event koncept 1: briefing, razvoj ideje i kreativne tehnike; istra ivanje, koncept (sudionici, lokacija, show, moderatori, mediji, dizajn, tro i termini, kovi prezentacija); Event koncept 2: dramatur aspekti, radnja i re scenografija; Organizacija ki ija, doga lokacija i infrastruktura, planiranje osoblja, timing, tehnike eventa, logistika; Odnosi s aja: medijima: mailings, press-obavijest, press-konferencija, opho s novinarima; Financije: enje kalkulacija i vrste tro kova, elementi i sistemi obra kontrola bud Vrste i trendovi una, eta; sponzoriranja; Strategije i organizacija; Izrada koncepta sponzoriranja planiranje, realizacija, u inci.
Sadr kolegija aj
Spremno sudjelovanje u raspravama i radu u grupi, pisanje seminarskog rada, itanje i u enje literature.
Usmeni ispit.
ne
40% sudjelovanje u raspravama i rad na vje bama, 40% ispit, 20% seminarski rad. Obavezna: Anton SHONE, Bryn PERRY: Successful Event Management, Thomson learnin, 2004, str. 125; Michael SOLOMON, Gary BARMOSSY i dr.: Consumer Behaviour: A European Perspective, Financial Times/Prentice Hall; 2. ed., 2001.; Tanja KESI Pona , anje potro a, ADECO, Zagreb 1999., 78 str.; ISTA, Komuniciranje u marketingu, Mate, a Zagreb 1997., 21 str.; Judy ALLEN, Event Planning: the ultimate Guide to successful Meetings, Corporate Events, Fundraising, Galas, Conferences, Conventions, John Wiley and Sons, 1999.;
Literatura
Preporu ena: Lynn Van der WAGEN / Brenda R. CARLOS, Event Management for Turism, Cultural, Bussines and Sporting Event, Pearson Canada, 2004, 312 str.; Horst AVERNARIUS, Public Relations, Primus verlag 2000; James GRUNIG / Todd HUNT, Managing Public Relations, New York 1984; H. Dieter DAHLHOFF, Sponsoring, Chancen fuer die Kommunikationsarbeit, BDW Deutsche Kommunikationsverband, Bonn 1986.
87

oznaka:
Komunikacijske i prezentacijske tehnike Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Izravni
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
marketing
Status kolegija:
obavezni-izborni

izborna radna grupa
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s temeljnim komunikacijskim i prezentacijskim vje tinama, usavr avanje njihovih metoda interpersonalne komunikacije, a time, posredno, i njihove budu poslovne e efikasnosti.
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: specifi i funkcioniranje medija putem kojih se komunicira; neverbalni i verbalni elementi u nosti komunikaciji (na kongruentnosti; Kule ela ovljev efekt, Efekt Alfreda Hitchkocka, Fenomen Solomona Asha); vizualni mediji (prednosti i naglasci u pristupu, odnosi izre i pokazanog); enog prezentacijske metode i tehnike; va prezentacije sadr konkretni na prezentacije nost aja; ini (Okida i Dinamika prezentacije, na Hubert i Neupert; metoda BEST); i ini prezentacijsko-pregovara vje postavljanje jasnih ciljeva pregovaranja ("Berulijev pakt"); ke tine; partner u pregovaranju, njegove prednosti slabosti (Praxtonova iznimka, Bleferi i blefovi); tijek i pravila dobrog pregovaranja (Odstupnica za nagradu; Svjesne Efekt Herberta rtve; Aristona); Zavr pregovora (Sumiranje efekata, Win to Win metoda). etak
Sudjelovanje u raspravama i prakti radu, nom itanje i u literature. enje Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 50% sudjelovanje u raspravama i radu na vje bama, 50% ispit Obavezna: J. Adair: The Concise Adair on Communication and Presentation Skills, Penguin, 2001; M. Reynolds: Management Learning : Integrating Perspectives in Theory and Practice, 2002., T. Harris: Public Relations: The Secret Weapon of Integrated Marketing, 1999.
ne
Literatura
Preporu ena: Shultz, J., The New Marketing Paradigm: Integrated Marketing Communications, 2002.; Sri V., Postati uspje manager u 100 lekcija, Premisa, 2003. a, an
88

oznaka:
Strate razmi ko ljanje
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Zakoni
medijskog tr ta i
Status kolegija:
obavezni-izborni

izborna radna grupa
Ciljevi kolegija
Dati studentima uvid u klju strate pitanja koja u sveukupnosti iscrpljuju gotovo cijelo na ka podru strate upravljanja te ih osposobiti za rje je kog avanje strate problema s kojima se kih e suo u svom radu na medijskom trtu i u odnosima s javnou. avati i
Strate pitanja koja se posebno obradit bit strate promi ka e e ko ljanje, formiranje strategije, strate promjene, poslovna strategija, korporativna strategija, strategija poslovnih mre ke a, industrijski kontekst, organizacijski kontekst, internacionalni kontekst, svrha organizacije. Prakti vje ohrabriti studente da upotrijebe kreativnost pronalaze ne be e i najbolje od mogu ih strate tenzija istovremeno. kih Sadr kolegija aj
Prisustvovanje i spremno sudjelovanje u raspravama. itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je pismeni i usmeni. 40% sudjelovanje u raspravama i itanje literature, 60% ispit Obavezna: A Bob de Wit & Ron Meyer Strategy Synthesis (str. 489) A Gary Hamel C K Prahalad Competing for Future (str. 73-176); B Kjell A. Nordstrom, Jinas Ridderstrale: Funky Business, Differo, Zagreb, 2002. (str. 157-259)
ne
Literatura
Preporu ena: Dennis L. Wilcox: Public Relation: Strategies and Tactics, Allyn&Bacon, 2004; Henry Mintzberg, Mintzberg on Management: Inside our strange world of rganization, Free Press; Sun Zi: Umije ratovanja, Globus, Zagreb 1993; Kenichi Ohmae, The Mind of Strategist: The Art of e Japanese Business, McGraw-Hill, 1999.
89

oznaka:
Metode prikupljanja i analize poslovnih informacija Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Zakoni
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
medijskog tr ta i
Status kolegija:
obavezni-izborni

Ciljevi kolegija
Upoznaje studente sa razli metodama prikupljanja i analize poslovnih informacija je itim to sastavni dio procesa koji se u poslovnom svijetu naziva competitive intelligence te ih podu ava tim vje tinama. Competitive intelligence je neprestani ciklus prikupljanja i analize informacija iz vanjskog okru su glavni ciljevi prepoznavanje prijetnji i mogu za kompaniju te enja iji nosti podr strate odluka. ka kih Osnovne teme su: definiranje potreba menad menta, prikupljanje informacija, obrada grubih podataka i informacija, analiza, isporuka analiza, dono odluke, povratna informacija. enje Podru je obra sa tri aspekta: uloga prikupljanja i analize vanjskih informacija u je eno poslovnim procesima, organiziranje i upravljanje procesom prikupljanja i analize informacija, te konkretne metode koje se u svakom koraku procesa mogu koristiti u praksi. Studenti e izra radove kojima stjecati vje za definiranje stvarne informacijske potrebe tvrtke, ivati e tine primarnih i sekundarnih izvore iz kojih se te informacije pribavljati, upotrebu razli alata za e itih analizu informacija iz vanjskog okru izradu intelligence izvje i njegova isporu enja, taja ivanja u potrebnom obliku.
Sadr kolegija aj
Prisustvovanje i sudjelovanje u raspravama, rad na vje bama, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
ne
20% sudjelovanje u raspravama, 20% rad na seminarima, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Kirk W., Tyson M.: The Complete Guide to Competitive Intelligence (2nd Edition), Leading Edge Pub; 2002 (400 str.): skripta i odabrani stru tekstovi u obujmu do 250 ni stranica biti podijeljeni studentima; e
Literatura
Preporu ena: The Manager's Guide to Competitive Intelligence. John J. McGonagle, Carolyn M. Vella; Praeger Publishers; 2003.; Strategic and Competitive Analysis. Craig Fleisher, Babette Bensoussan. Prentice Hall, 2003.
90

oznaka:
Upravljanje rizikom i krizno komuniciranje Uvjeti za upis kolegija: Upisan kolegij Zakoni
Te kolegija: ina
4. stupanj-vrsni
medijskog tr ta i
Status kolegija:
obavezni-izborni

izborna radna grupa
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s kriznim situacijama i rizicima s kojima se susre u svom poslovanju u organizacije i na inima njihovog razrje Usvajanje vje za uspje komuniciranje s enja. tina no medijima i ostalim javnostima u kriznim situacijama.
Sadr kolegija aj
Teme su: definicije rizika i krize; utjecaj krize na poslovanje; faktori koji utje na krizu; uzroci i vrste kriza u - ugro avanje ljudi, dobara i ugleda; za od kriza i rizika - organiziranje za od: po tite tite ara, eksplozije, trovanja, terorizma, okoline, kra informacija i svega onoga mo ugroziti e to e radnike i korisnike proizvoda te materijalna dobra i ugled organizacije; registar rizika - pojam, prognoziranje i prepoznavanje rizika; krizno komuniciranje - osobitosti, alati, vje tine; komunikacijski plan za krizne komunikacije - unutarnja i vanjska javnost, mediji; komunikacijski plan nakon krize..
Sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje literature. Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 60% ispit Obavezna: Novak, Bo Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Binoza press, Zagreb, idar, 2001. - 221 str.; M. Regester, J. Larkin: Risk issues and crisis management, Kogan Page Ltd., London, 2003., str. 194; Timothy W. Coombs: Ongoing Crisis Communication: Planning, Managing and Responding, SAGE Publications, 1999., str. 192;
ne
Literatura
Preporu ena: Luke Feck: Real People, Real Crises: An Inside Look at Corporate Crisis Communication, OakHill Press, 2002;
91

oznaka:
Religiozno novinarstvo
Te kolegija: ina
Uvjeti za upis kolegija: Upisan diplomski studij Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Status kolegija:
Cilj je kolegija pou zainteresirane studente u specifi iti nostima prikazivanja vjeskih sadr u aja medijima kao i uputiti ih u sustav informiranja vjerskih zajednica u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Ciljevi kolegija
Samoshva vjerskih zajednica i njihov odnos prema javnosti. Na vjerskog novinarstva. anje ela Dokumenti katoli Crkve. Specifi ke ni anrovi vjerskog novinarstva. Vjerske novinske agencije, vjerski tisak, radijske i televizijske postaje, internetski portali vjerskoga sadr Vjerski sadr aja. aji u javnim medijima. Vjerski sadr u komercijalnim medijima. Mogu i dometi persuazivne aji nosti komunikacije vjerskoga sadr aja. Sadr kolegija aj
Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama na seminaru, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Pismeni test i usmeni ispit 20% sudjelovanje u raspravama, 20% seminarski rad, 60% ispit
da
Obavezna: Juraj Mirko MATAU , Vjersko izdava u: Almanah hrvatskog tiskarstva, I tvo. nakladni novinstva, bibliotekarstva i knji tva, arstva, Zagreb 1997., str. 129; Religija u trenutku hrvatske komunikacije (2), u: Trenutak hrvatske komunikacije, Zagreb, studeni 1995, str. 119 - 129. ISTI: Sredstva dru tvene komunikacije i pastoralno djelovanje Crkve (Skripta), Zagreb 2003. 90 str. ISTI (ur.), Agencijsko novinarstvo i kranska poruka, Zagreb 2004., 130 str.; skripta naknadno biti podijeljena studentima e Literatura Preporu ena: Juraj Mirko MATAU ; Kateheza u sredstvima dru I tvenog priop ivanja. u: Kateheza. asopis za vjeronauk u i katehezu. 20 (1998), br. 3., str. 264. - 270., ISTI: Uvjeti nastanka i po koli eci katoli tiska. u: Diakovensia. koga akovo, god. VI (1998), br. 1 (6), str. 7. - 18.
92

oznaka:
Vanjsko-politi novinarstvo ko
Te kolegija: ina
Uvjeti za upis kolegija: Upisan studij Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja seminari
Status kolegija:
Ciljevi kolegija
Uvesti polaznike u vanjsko-politi novinarstvo, upoznati ih s osobitostima pra ko enja me unarodnih politi doga i procesa i rad dopisnika iz inozemstva. Prakti radom kih aja nim osposobiti studente za rad u vanjsko-politi rubrikama i redakcijama medija. kim
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. vanjsko-politi novinarstvo - definicija, osobitosti, zna ko enje, anrovi; 2. teme vanjsko-politi novinarstva - me kog unarodni odnosi, bilateralni odnosi, globalni doga diplomacija; aji, 3. pripreme za pra vanjsko-politi doga - slu i neslu izvori (organizacije, enje kih aja beni beni ministarstva, diplomati, politolozi), prou avanje stru literature, novinarska dokumentacija, ne arhive i Internet, priprema putovanja, akreditiranje; 4. izvje tavanje s doga - press-centar, press-konferencije, rad u kuloaru, izvje aja tavanje s "vru doga (politi i oru sukobi, izbori); ih" aja ki ani 5. vanjsko-politi novinar u agenciju, tisku, radiju i televiziji - razlike u na ki inima rada i izvje tavanja; 5. dopisnik iz inozemstva - osobitosti, funkcije, stvarala tvo; 6. analitika u vanjsko-politi novinarstvu - prognoziranje, komentiranje, analiti kom ko izvje tavanje. Prisustvovanje predavanjima, spremno sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, pisanje seminarskog rada, itanje i u literature. enje
Ispit je usmeni.
da
40% sudjelovanje u raspravama i radu na seminaru, 40% ispit, 20% pisanje seminarskog rada Obavezna: Piers Robinson: The CNN Effect: The myth of news, foreign policy and intervention, Routledge, London 2002 (str. 170); M.R. Beschloss: Presidents, Television and Foreign Crisis, Northern Western University, Washington 1993 (str. 180); P.M. Taylor: Global Communication, International Affairs and the Media since 1945, Routledge, London 1997 (str. 130); Nohlen, Dieter: Politolo rije - dr i politika, Pan Liber, Osijek-Zagrebki nik ava Split, 2004 (str. 526 - odabrani pojmovi);
Literatura
Preporu ena: Radovan VukadinoviOsnove teorije me : unarodnih odnosa i vanjske politike, Zagreb, kolska knjiga, 2005; Radovan VukadinoviPolitika i diplomacija, Politi kultura, Zagreb, 2004; : ka Henrry Kissinger: Diplomacija, Zagreb; Golden Marketing, 2000; John W. Young, John Kent: International relations since 1945, Oxford University Press Inc., New York 2004; S.L. Carruthers: The Media at War: Communication and Conflict in the Twentieth Century, Macmillan, London 2000; I. Volkmer: News in Global Sphere, University of Luton Press, Luton 1999;
93

oznaka:
Hrvatski mediji i politika
Te kolegija: ina
Uvjeti za upis kolegija: Upisan studij Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2) enja seminari -
Status kolegija:
Pokazati veze izme va politi pitanja i doga iz hrvatske povijesti i suvremenih im u nih kih aja medijima, analizirati koliko su i kako posljednji utjecali na prve i obrnuto. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. Novine u izravnoj funkciji nekih prekretnih politi doga (1925. - Radi Jutarnji list); kih aja 2. Novinari - politi (Mi ari katoviVon Supilo, Radi , ina, ...); 3. Novine kao vrelo istra ivanja hrvatske povijesti 19. i 20. stolje a; 4. Hrvatski tisak u Hrvatskom prolje u; 5. Mediji kao vrelo za rekonstrukciju povijesti svakodnevnice; 6. Uloga mediji u borbi s beogradskim centralizmom 80-ih godina; 7. Mediji u borbi za nezavisnost Republike Hrvatske po etkom 90-ih;
Prisustvovanje seminarima i spremno sudjelovanje u raspravama, pisanje seminarskog rada, itanje literature i tiska.
da
Obavezna: Josip HORVAT, ivjeti u Hrvatskoj 1900-1941. (Zapisi iz nepovrata), Zagreb 1984.; ISTI, Pre ivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943-1945., Zagreb 1989.; B. Novak: Povijest Hrvatskog novinarstva, Zagreb, 2005.; I. Horvat: Osu na eni utnju, Zagreb, 1991.; D. Hudelist: Novinari pod ljemom, Zagreb, 1992.;
Literatura
Preporu ena: Mirko Per (ur.): Vjesnikov leksikon 1940-1990, Zagreb, 1990.; Milan Beki en (ur.): Zbornik sje - Vjesnik 1940-1990, Zagreb, 1990. anja
94

oznaka:
Digitalne tehnologije u novinarstvu Uvjeti za upis kolegija: Upisana 2. godina studija Oblik izvo nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1) enja
predavanja vje be
Te kolegija: ina
Status kolegija:
Upoznati studente s osobitostima i mogu nostima digitalnih tehnologija te ih osposobiti za njihovo efektno kori tenje. Ciljevi kolegija
Sadr kolegija aj
Osnovne teme su: 1. Digitalne tehnologije - pojam, osobitosti, primjena u novinarstvu; 2. Digitalno foto-novinarstvo - razlika izme klasi i digitalnog foto-aparata, snimanje u nog digitalnim aparatom, transfer i obrada fotografija; digitalna fotografija u tisku i na Internetu; 3. DV kamkoder - upoznavanje s radom i mogu nostima, snimanje, reprodukcija, transfer; 4. analogni i digitalni mediji; 5. analogni i digitalni prijenos signala; kablovska televizija.
Prisustvovanje predavanjima i vje bama, ispunjavanje zadataka, itanje literature, pisanje seminarskog rada.
Ispit je usmeni.
da
20% prisustvovanje predavanjima, 20% ispunjavanje zadataka, 20% seminarski rad, 40% ispit Obavezna: Christiane Paul: Digital Art, Thames&Hudson, 2004, str, 224; Noah Wardrip-Fruin (ed): The New Media Reader, The MIT Press, 2003., odabrana poglavlja - do 450 str.;
Literatura
Preporu ena: Thomas A. Ohanyan: Digital Non Linear Editing, Focal Press, 1993.
95

Komunikologija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Komunikologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEU ILI U ZAGREBU TE HRVATSKI STUDIJI

Zagreb, o ujak 2005.

1+1 0+4 1+1 1+1 2+0 0+4 0+2 -

1+1 1+1 1+1 1+1 0+4 0+4 -

30 (30) 60 (30) (30) 30 (30) 120 (60) (60) -

4 3 4 3 4 3 4 3-4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 4 8 4 4 4 4 6 3 3 10 9 5 5 60

sati AN 90 (60) (30)

sati AN 90 (60) 30 (30)

sati AN 30 (30) 30 (30)

1+1 1+1 1+1 1+1 0+4 0+4 -

sati AN 60 (30) (30) 30 (30) 30 (30) 120 (60) (60) -

semestar 5 6 5 6 5 6 6 5-6 5 i/ili 6 5 i/ili 6

1+1 2+2 0+2 0+2

sati AN 30 (30) 105 (60) (15) (30)

2+0 2+2 1+1 0+2

sati AN 30 (30) 90 (60) (30) (30)

1+1 1+1 0+2 0+2

sati AN 30 (30) 45 (30) (15) 30 (30)

1+1 1+1 0+4 0+4 -

0+4 1+1 1+1 1+1 1+1 -

sati AN 90 (60) (30)

sati AN 60 (60) 30 (30)

4 6 6 5-6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5-6 4 6 16 5 5 20 60

1+1 2+2 0+2 0+2

sati AN 30 (30) 105 (60) (15) (30)

2+0 2+2 1+1 0+2

sati AN 30 (30) 90 (60) (30) 30 (30)

0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2

0+2 1+1 1+1 0+2 1+1 0+2

(15) (30) (30) (30) (30) (30)

1+1 1+1 1+1 0+2 -

1+1 1+1 0+2 0+2

sati AN 60 (30) (30) 60 (30) (30)

1+1 1+1 1+1 1+1

sati AN 60 (30) (30) 30 (30) 30

1+1 0+2 1+1 1+1

sati AN 60 (30) (30) 30 (30) 30

1+1 1+1 0+2

sati AN 30 (30) 30 (30) 30 (30)

1+1 1+1 1+1

sati AN 30 (30) 30 (30) 30

1+1 1+1 1+1

sati AN 30 (30) 30 (30) 30

IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI

3.2. Opis svakog predmeta/kolegija (PO REDOSLIJEDU IZVO ENJA): 14

HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

Te kolegija: ina Status kolegija:

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 30

Studentske obaveze Na polaganja in ispita Ocjenjivanje studenata

ispit je prenosiv na vi godinu u studija?

HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

Te kolegija: ina Status kolegija:

ECTS bodovi: 4 Broj sati aktivne nastave: 30

HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

Te kolegija: ina Status kolegija:

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU NI STUDIJ ILI

Te kolegija: ina Status kolegija:

ECTS bodovi: 5 Broj sati aktivne nastave: 30

HRVATSKI STUDIJI SVEU TA U ZAGREBU ILI Studij komunikologije Kolegij: