PITANJA OSNOVI KOMUNIKOLOGIJE prvi test

1. ime se bavi Nauka o medijima (i komunikologija)?

Nauka o medijima (i komunikologija) bavi se najprije procesom komunikacije u javnosti.

Rije je prije svega o neizravnoj javnoj komunikaciji koju posreduju masovni mediji.

2. Kako je komunikacioni proces opisao Harold D. Lasswell, a kako je tu formulu

proirio Richard Braddock?

Harold D. Lasswell (1948, 37) taj je proces opisao (Lasswellova formula): Who says what in
which channel to whom with what effect? . Proirena Lasswellova formula Richarda
Braddocka: WHO says WHAT to WHOM under WHAT CIRCUMSTANCES through
WHAT MEDIUM for WHAT PURPOSE with WHAT EFFECT

Lasswellova formula primjerena je za sistematizaciju glavnih podruja istraivanja

komunikoloke struke. ta prouava:

3. ta prouava istraivanje komunikacije (who?)

prouava osobe i organizacije koje sudjeluju u nastanku i irenju medijskih
sadraja. Ono se bavi npr. njihovom izobrazbom, nainom rada,
karakteristikama i stajalitima kao i ostalim to utjee na njihovu djelatnost.
4. ta prouava istraivanje iskaza (what?)

Bavi se predmetom medijskih sadraja i analizira formalna obiljeja, anrovske

oblike i njihove medijske osobitosti.

5. ta prouava istraivanje medija (in which channel?)

bavi se pojedinanim masovnim medijima, tj. njihovim organizacijskim
oblicima (npr. javni versus privatni), politikim i ekonomskim uvjetima,
strukturama, zakonitostima i tehnologijama na kojima se temelje i njihovim
posljedicama

6. ta prouava istraivanje o recipijentima (whom?)

bavi se publikom i prouava vrstu i koliinu koritenja medija, njezin tijek i
uvjete te funkcije i motive recipijenata.

7. ta prouava istraivanje uinaka (what effect?)

prouava izravne i neizravne posljedice i uinke razliitih medija na znanje,
razmiljanje, uvjerenja, stajalita, osjeaje te ponaanje na individualnoj i
drutvenoj razini

1
 8. ta je nauka o medijima?

To je drutvena nauka/znanost koja prouava

ljudsko djelovanje

i socijalnu zbilju koja je rezultat tog djelovanja.

9. ta shvatamo pod pojmom drutvene zbilje/stvarnosti? (po Patzeltu)

Pod pojmom drutvene zbilje shvaamo sve elemente zbilje dostupne ovjeku koji
nastaju ljudskim sudjelovanjem, meusobnim zauzimanjem i borbom jednih protiv drugih, kao
naini ponaanja, obrasci djelovanja, uloge, sklopovi uloga, organizacije i institucije bilo koje
kompleksnosti

10. S drutvenom zbiljom promijenio se i predmet istraivanja komunikoloke struke.

ta je prije bio predmet znannosti o medijima, a ta je danas?

Prvotno je naime predmet znanosti o medijima prije svega bila masovna komunikacija.
Na osnovi novog tehnikog razvoja (npr. internet) postali su vani i ostali oblici komunikacije
(npr. komunikacija on-demand).

11. Koje je osnovno obiljeje znanosti o medijima?

Osnovno obiljeje nauke o medijima je integrativnost" tj. ona je "integracijska

znanost/nauka, pa moemo rei da je INTERDISCIPLINARNA.

12. Nauka o medijima ima dodirne take s drugim strukama. Objasni kako se
preklapa sa ekonomskom i pravnom naukom?

Ekonomska nauka nam daje uvid u privredne okvirne uvjete za rad medija (npr. procesi
okrupnjavanja, znaenje reklame itd.); medijski menadment;

Pravo nam daje uvid u pravne okvirne uvjete za rad medija (npr. nacionalno i meunarodno
pravo i u njima utemeljena prava i obveze medija kao to su sloboda medija, odnosno
drutveni ciljevi televizijskih postaja);

2
 13. Nauka o medijima ima dodirne take s drugim strukama. Objasni kako se
preklapa sa politologijom i historijom (povijesnom znanosti)?

Politologija nam daje uvid u politike okvirne uvjete za rad medija (npr. odluke koje se tiu
ustroja medijskog sustava, primjerice privatnih nasuprot javnim medijima, znaenje medija
za formiranje politike volje i za politiki sustav u cjelini);

Historija (Povijesna znanost) nam daje uvid u povijesne uvjete razvoja medija i s njima
povezanih zanimanja kao to su npr. novinarstvo, strunjaci za odnose s javnou itd.;

14. Nauka o medijima ima dodirne take s drugim strukama. Objasni kako se
preklapa sa sociologijom i psihologijom?

Sociologija nam daje uvid u drutveni okvirni uvjeti i djelovanje medija (npr. njihova
vanost u procesima integracije i socijalizacije ili pitanja medijske manipulacije);

Psihologija nam daje uvid u djelovanje medija na pojedinca (npr. percepcijski procesi,
emocionalne reakcije i ponaanje);

15. Nauka o medijima ima dodirne take s drugim strukama. Objasni kako se
preklapa sa pedagogijom, lingvistikom, filozofijom/antropologijom i tehnikim
disciplinama?

Pedagogija nam daje uvid u koritenje medija za odgoj i obrazovanje, a i u smislu odgoja
za pravilan odnos prema medijima, dok nas lingvistika upoznaje sa pitanjima jezika u
medijima. Filozofija i antropologija nas upoznavaju sa pitanjima medijske etike,
komunikacijom kao osnovna ljudska potreba, a tehnike discipline sa nainom
funkcionisanja, razvojem, znaenjem i posljedicama novih medijskih tehnologija.

16. Da li su uope relevantne teorije medija?

Ako poemo od pretpostavke da su teorijsko i praktino znanje blisko povezani, onda "nita
nije tako praktino kao dobra teorija!" (Kurt Levvin -1943)

17. Kako se pojam teorije u literaturi esto ne koristi dovoljno precizno, o njegovoj
definiciji i upotrebi nema suglasnosti. Meutim Paul F. Lazarsfeld (1973, 63)
nabraja primjere za socijalne teorije. Navedi primjere socijalne teorije:
a1. pomno izraene klasifikacijske sheme;
a2. kompleksni pojmovi koji promatraa vode do zanimljivih injenica;
a3. formuliranje predmeta istraivanja koji je socijalno vrlo vaan;
a4. ope ideje o tome kako se socijalne promjene dogaaju ili izazivaju;
a5. oekivanja empirijskih rezultata koji jo nisu potvreni (hipoteze);
a6. povezivanje empirijskih rezultata s ostalim potvrenim ili hipotetskim rezultatima
(interpretacija).

3
 18. ta su to hipoteze i ta jesu u odnosu na teoriju?

Na hipoteze moemo gledati kao na pretpostavke o odnosima izmeu dogaaja i uzroka. Teorije
su sustavi hipoteza koje provjera (jo) nije odbacila, a omoguuju objanjenje veih kompleksa
socijalnih injenica.

Hipoteze i teorije pretpostavljaju definicije pojmova kako bi predmet istraivanja bio jasan a
komunikacija u vezi s tim mogua. To je osobito vano u drutvenim znanostima jer se esto
rabe pojmovi iz govornog jezika koji se u znanstvenom jeziku koriste u nekom drugom smislu
ili se barem preciziraju.

19. ta su to teorije i koje funkcije moe ostvariti?

Teorija je ukupnost logiki povezanih sudova o dijelovima realiteta. Svaka teorija moe
ostvariti tri vane funkcije:

1. funkciju prikaza, tj. ona opisuje predmet istraivanja;

2. funkciju objanjenja, tj. odgovara na pitanje o uzrocima ili uvjetima nastanka dogaaja;
3. prognostiku funkciju, tj. doputa prognoze o buduim dogaajima na osnovi poznatih
uvjeta.

20. Zato moramo provjeravati teorije?

Teorije moramo provjeravati u stvarnosti jer bi inae mogle ostati samo proizvod iz radne
sobe. Ta provjera u stvarnosti se provodi empirijskim istraivanjem, pri emu empirijskom
znai ono to je utemeljeno na iskustvu odnosno opaanju.

Kako bi se u stvarnosti prikupile informacije (podaci) koje bi omoguile iskaze o tome jesu
li teoretski pretpostavljeni sadraji ili veze doista pravilni, empirijska znanost koristi odreene
postupke opaanja i mjerenja (empirijske metode istraivanja, npr. anketu, eksperiment, analiza
sadraja). Kako bi se mogli izvesti poopujui iskazi o zakonitostima i faktorima utjecaja koji
nadilaze pojedine izolirane sluajeve, metode moraju omoguiti meusobno usporedive
rezultate. Osim toga ako se istraivanje ponavlja u istim uvjetima, to moe initi isti ili drugi
istraiva, rezultati trebaju biti isti. Akoje tomu tako, govorimo o postojanju intersubjektivne
provjerljivosti, odnosno o instrumentu istraivanja koji je reliable, tj. pouzdan.

21. Da li su teorija i empirija u suprotnosti?

Empirija i teorija nisu suprotnosti: empirija je bez teoretske analize besmislena, i obratno.
Teorija i empirija zapravo su razliiti stadiji nekog procesa istraivanja koji su, u idealnom
sluaju, u trajnom odnosu meusobnog djelovanja. Teorije omoguuju okvir empirijskih
istraivanja iji rezultati potom modificiraju i razvijaju teoriju.

Za empirijsko istraivanje nije dovoljno da su definirani sredinji pojmovi nego moraju

postojati tane upute za istraivake operacije uz pomo kojih se moe odluiti postoji li ili ne
postoji fenomen oznaen tim pojmom.

4
22. ta je to komunikacioni proces?

Proces naizmjeninog prijenosa znaenja izmeu partnera u komunikaciji zove se

komunikacijski proces.

Komunikacija je prije svega ponaanje kojemu je, iz perspektive komunikatora, svrha

prijenos poruka jednoj ili vie osoba pomou simbola

23. Koja su tri obiljeja pojma komunikacije?

1. Barem jedan pojedinac mora pokuati komunicirati s drugim pojedincem. Granini sluaj
bio bi puko odailjanje informacija (emisija) pri kojemu se partner ne moe dosei. I takva
emisija meutim jest komunikacija sve dok je iz perspektive komunikatora upuena na
drugoga.

2. Intrapersonalna komunikacija (npr. razgovor sa samim sobom, meditacija), prema

pojedinim autorima nije komunikacija jer tu nema socijalnog djelovanja.

3. Za postojanje komunikacije nije odluno da jedan ili nekoliko recipijenata korektno

prime poruku.

24. ta je to metakomunikacijski aksiom

Watzlawicka/Beavina/Jacksona (1974, 53) kae: Ne moe se ne komunicirati. Svejedno to

inimo ili proputamo uiniti, odreeno ponaanje (i nedjelovanje ili utnja) moe biti
informativno za recipijenta koji to ponaanje dekodira odnosno interpretira dajui mu smisao.
To znai da i nenamjerno odailjanje informacija moemo smatrati komunikacijom (npr. u
podruju neverbalne komunikacije zamuckivanje, crvenilo, dranje tijela, mimika, geste itd).

25. Komunikacija slui kao sredstvo za ostvarenje - ega?

Izraavanje i zadovoljenje potreba predstavlja svrhu ljudske komunikacije. Na dnu su

osnovne potrebe, (potreba za hranom, vodom, kisikom, spavanjem (sanjanjem), potreba za
seksualnou (opstanak vrste), zatita od ekstremnih temperatura i potreba za izluivanjem), a
po njihovom zadovoljenju se javljaju vie potrebe jer, kako to kae Maslov, Organizmom
vladaju i njegovo ponaanje organizuju, samo nezadovoljene potrebe (A. Maslov,
Motivacija i linost str. 95. Nolit, Beograd 1982.)

26. Objasni i nabroj prve dvije razine (one osnovne) Maslowljeve hijerarhije potreba

1. Fizioloke potrebe organizma (primarne bioloke potrebe) To su najvanije, najosnovnije

i najjae od svih potreba ovjeka. Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma.
Ako jedna od ovih potreba nije zadovoljena ove ostale ne mogu funkcionirati. To su: potreba

5
za hranom, vodom, kisikom, spavanjem (sanjanjem), potreba za seksualnou (opstanak
vrste), zatita od ekstremnih temperatura i potreba za izluivanjem

2. Potreba za sigurnou temeljna psiholoka potreba. To je potreba za stalnou, redom,

poretkom, strukturom i potrebe za predvidljivou dogaaja u blioj ili daljnjoj budunosti

27. Objasni 3. 4. i 5. razinu Maslowljeve hijerarhije potreba

Kad su zadovoljene ove prve dvije potrebe, onda dolazi do zadovoljavanja ostalih potreba.

3. Potreba za pripadanjem i ljubavlju Privrenost, odanost i ljubav stvara odnos s drugim

ljudima.

4. Potreba za potovanjem i samopotovanjem trai da se pojedinac zna nositi s

potekoama i da ih rjeava. Samopotovanje treba razlikovati od oholosti gdje se ovjek vidi
u boljem svijetlu nego stoje. Sliku o sebi stvaramo na temelju onoga to nam drugi kau.

5. Potreba za samoostvarenjem Samoostvarene osobe su one osobe koje su postale sve ono
to su mogle postati. Mi smo bia koja su uvijek u nastajanju. Pojedinac koji je postigao
samoaktualizaciju ostvario je i iskoristio sve svoje kapacitete, potencijalnosti i talente.
Iskrenost prema sebi je za kompletni razvoj pojedinca, a neiskrenost prema sebi je pravo
otuenje ovjeka

28. Objasni 6. i 7. razinu Maslowljeve hijerarhije potreba (Potreba za

samonadilaenjem-transcendencijom i Princip homeostaze)

6. Potreba za samonadilaenjem (transcendencijom) Ovu je potrebu Maslow nadodao pred

samu svoju smrt kad se ve naziru obrisi transpersonalne psihologije kojoj je on takoer jedan
od prvih zaetnika i osnivaa.

7- Princip homeostaze je princip po kome je najvanja ravnotea izmeu potreba. Nju ine 4
momenta: potreba, instrumentalno ponaanje, cilj i olakanje. To je takozvani motivacijski
ciklus. Cijeli ivotni ciklus se sastoji od stalnog naruavanja i uspostavljanja ove ravnotee

29. Odakle proizilazi ljudska potreba za stvaranjem drutvenih grupa?

Ona proizlazi iz potrebe da se, u cilju preivljavanja sarauje sa drugima. Potreba za

kooperacijom i saradnjom jedna je od najznaajnijih ljudskih potreba koja potvruje oveka
kao "zoon politikon" i najvanija svrha komunikacije.

Politika (gr. , dosl. "stvari koje se tiu polisa") najvaniji je politiki spis grkog
filozofa Aristotela (Stagira, 384. pr. Kr. Halkida, 322. pr. Kr.) i jedno je od temeljnih djela
filozofije politike. Meu najvanijim tezama, koje je Aristotel postavio ve na prvim

6
stranicama Politike, i koje e na filozofiju politike imati viestoljetni utjecaj, jeste da je ovjek
je zoon politikon, drutveno bie, bie zajednice i zajednitva; ovjek svojom prirodom
konstituira grad-dravu; pojedinac bez zajednice nije samodostatan i ne moe opstati

30. ta je u osnovi akta komunikacije?

Zadovoljenje linih potreba, kao to su izraavanje emocija ili saoptavanje ideja i stavova,
stoji u osnovi svakog akta komunikacije.

Line potrebe koje konstituiu komunikativnu praksu mogu se artikulisati ne samo preko
verbalnih, ve i preko neverbalnih, odnosno, gestularnih, posturalnih i drugih znakova
ekspresije.

31.. Zato ljudska bia komuniciraju i kakve mogu biti veze u pogledu sadraja?

/Ljudska bia komuniciraju da bi ostvarila dublje veze sa drugima. Odnosi sa drugima mogu
se ostvarivati u paru ili u grupi.

U pogledu sadraja, veze mogu biti ljubavne ili prijateljske, dok u pogledu socijalne strukture
mogu biti porodine ili drutvene.

32. Ljudi komuniciraju i kako bi druge ubijedili u ispravnost svojih stavova ili
uvjerenja. Objasni ta je u osnovi ubjeivanja i koji je najoigledniji primjer
ubjeivanja.

U osnovi ubjeivanja, sadrana je potreba da druge osobe misle ili postupaju na nov i
kontrolisani nain. Potreba za moi ukazuje na injenicu da komunikator namerava da drugu
osobu stavi u podreenu ili bespomonu poziciju kako bi je lake kontrolisao.

Mo se oituje u privilegovanom statusu komunikatora, obezbijeenom ili informacijama

kojima raspolae ili sredstvima koje moe upotrebiti. Propaganda predstavlja najoigledniji
primjer upotrebe moi u cilju manipulacije velikim grupama ljudi.

33. Ljudi komuniciraju kako bi dali smisao svijetu i svom iskustvu. Koje su to etiri
vane take sadrane u osmiljavanju svijeta?

1. ono u ta ljudi veruju,

2. ta ljudi misle o sebi,
3. ta misle o svojim vezama sa drugima,
4. i ta smatraju da je stvarno.

7
34. U kakvoj su vezi komuniciranje i odluivanje?

U procesu komuniciranja ljudi odluuju o svojim akcijama kao i o zauzimanju stava prema
odreenom pitanju. Odluivanje je kalkulisana aktivnost, iako se esto moe odvijati i na
planu nesvjesnog.

Donoenje odluka moe biti determinisano brojnim, kako individualno-psiholokim, tako i

situacionim razlozima. Ljudi komuniciraju kako bi izrazili svoju imaginaciju i kreativnost.

35. Koje su to potrebe koje ovjek zadovoljava u procesu komunikacije?

U odnosu na razliite sfere ljudskog praksisa, sve potrebe koje ovjek zadovoljava u procesu
komunikacije, mogue je organizovati u etiri grupe:

1. line,
2. drutvene,
3. ekonomske i
4. kreativne potrebe

36. Koji su to konativno-afektivni fenomeni koji se javljaju podmirenjem osnovnih

potreba? (nabroj)

Zadovoljenje osnovnih potreba determinie ljudsko ponaanje i odnos prema svijetu.

Konativno-afektivni fenomeni koji se javljaju podmirenjem osnovnih potreba su:

1. osjeanje fizike sitosti i fizikog zadovoljstva,

2. osjeanje sigurnosti, mira i bezbjednosti;
3. osjeanje pripadnosti,
4. lanstva u grupi,
5. osjeanje da voli i da je voljen;
6. osjeanje samopouzdanja, samopotovanja, nezavisnosti i vodstva;
7. osjeanje samoostvarenosti;
8. zadovoljena radoznalost;
9. osjeanje da se ui novo i saznaje sve vie,
10. zadovoljeno razumijevanje i sve vea filozofska zadovoljenost;
11. zadovoljena potreba za lijepim i skladnim;
12. javljanje viih potreba;
13. kratkotrajna ili dugotrajna nezavisnost od niih potreba;
14. dosada i nezainteresovanost;
15. poboljanje ukusa;
16. bogatiji emocionalni ivot;
17. promjene u nivou aspiracija kao i u nivou osujeenja;
18. kretanje ka metamotivaciji i vrijednostima Bia.

8
37. Koji su to kognitivni fenomeni koji se javljaju podmirenjem osnovnih potreba?

Kognitivni fenomeni koji nastaju kao posljedica podmirenja osnovnih potreba su najprije ti da
svi tipovi kognicije postaju otriji, djelotvorniji i realistiniji, to podrazumeva bolje testiranje
realnosti.

Zadovoljenje primarnih potreba utie i na crte karaktera, u tom smislu to donosi vie
spokojstva, vedrine, duevnog mira, nesebinosti, velikodunosti, irine, samopouzdanja,
osjeanja prijeteljstva prema drugim ljudima, toleranciju individualnih razlika, vie hrabrosti,
psihiko zdravije, istinsku demokratinost, oputenost, prirodnost i vee uivanje u
odgovornosti

38. Koji su to kognitivni fenomeni u pogledu INTERAKCIJA koji se javljaju

podmirenjem osnovnih potreba?

U pogledu interakcija, zadovoljenje primarnih potreba ini od individue boljeg graanina,

komiju, roditelja, omoguava stvaranje fleksibilnijeg stava prema pripadnicima manjina, ili
prema slabijima.

Tu je i vea zainteresovanost za druge ljude, bolji ukus pri izboru partnera kao i vea
demokratinost predstavljaju osobine koje odlikuju zadovoljnu osobu, prirodnu i otvorenu za
slobodnu komunikaciju sa drugima.

39. Zorica Tomi u knjizi "Komunikacija i javnost" navodi da je u odnosu prema

kategoriji kvantiteta odnosno opsega komunikacijskog procesa moguno razlikovati
etiri kategorije komunikacije. Koje su to?

To su:

Intrapersonalna komunikacija,
Interpersonalna komunikacija,
Grupna komunikacija,
Masovna komunikacija,

40. ta je to intrapersonalna komunikacija?

Intrapersonalna komunikacija je komunikacija koju subjekt obavlja sa samim sobom. Kada

razmiljamo o neemu, rjeavamo neki problem, ili piemo dnevnik, mi komuniciramo
intrapersonalno. U intrapersonalnoj komunikaciji subjekt je istovremeno i poiljalac i
primalac poruke. Ova komunikacija odvija se zapravo neprestano, ak i kada sanjamo.

9
41. ta je to interpersonalna komunikacija?

Interpersonalna komunikacija je komunikacija izmeu najmanje dvije osobe. Iako se najee

pod komunikacijom u ovom smislu podrazumijeva kontakt licem u lice, telefonski razgovor
takoe pripada ovom tipu optenja. Interpersonalna komunikacija ne mora se nuno
ostvarivati samo izmeu dvije osobe. Tako na primjer i razgovor za porodinim rukom
spada u ovu kategoriju.

42. Navedi sedam kljunih karakteristika po kojima se moe prepoznati interpersonalna

komunikacija prema K. K. Reardonu.

To su:

1. Interpersonalna komunikacija ukljuuje verbalno, ali i neverbalno ponaanje;

2. Interpersonalna komunikacija ukljuuje spontano, uvjebano i planirano ponaanje ili
neku njihovu kombinaciju;
3. Interpersonalna komunikacija nije statina nego razvojna;
4. Interpersonalna komunikacija ukljuuje direktnu povratnu vezu, interakciju i suvislost
ili koherentnost;
5. Interpersonalna komunikacija odvija se u skladu sa nekim unutranjim i vanjskim
pravilima;
6. Interpersonalna komunikacija je aktivnost;
7. Interpersonalna komunikacija moe ukljuivati uvjeravanje i persuaziju.

43. istraivanje Alberta Mehrabiana, utvreno je da se poruka sastoji od verbalnog

(govornog) i neverbalnog dijela (pokreti tijela). U tom kontekstu on govori o tri nivoa
poruke. Objasni.

To su:

Vizuelni nivo - kako je kandidat obuen (adekvatno?) i uredan za tu situaciju. 55%

vizuelnog (govor tijela);
Glasovni nivo - vokal, ist zvuk, boja glasa. 38% glasovnog (kako kaemo), i
Verbalni nivo - sadraj poruke. 7% verbalnog (ta kaemo).

I po ovom, esto citiranom istraivanju, dominira neverbalna komunikacija.

44. ta je potrebno za uspjenost komunikacije?

Za uspjenost komunikacije potrebno je znati prenijeti svoju poruku kao ideju ili sistem ideja
koje idu od najjednostavnijih tvrdnji i konstatacija pa do najsloenijih misaonih konstrukcija.

10
45.Svaka poruka treba imati svoj sadraj i oblik. ta su sadraj, a ta oblik?

Sadraj poruke obino su neke:

konstatacije,
obeanja,
zakljuci,
obrazloenja i mnoge druge ideje.

Oblik poruke je vanjski izraz kojim se neki sadraj prenosi od - kandidata do biraa. Osim
pisanih poruka, najznaajnija je govorna poruka, koja se prenosi rijeima (verbalna
komunikacija).

46. Kakvu ulogu igra iskrenost kao faktor?

Iskrenost u kombinaciji sa ovladanom vjetinom neverbalne komunikacije slui da na pravi

nain upoznamo druge i da predstavimo sebe. Verbalnim nainom uglavnom prenosimo
informacije, a neverbalnim stavove i emocionalni odnos prema informacijama koje primamo,
ili odnos prema osobi sa kojom komuniciramo.

Uspjeni komunikatori kau da su vjetine neverbalne komunikacije stvar neije uglaenosti,

vani sastojci arma i drutvenog uspjeha. Takve osobe ostavljaju sjajan utisak u drutvu,
vjete su u praenju sopstvenih izraza emocija i posjeduju empatiju, dakle socijalno su vjete.

47. ta je to grupna komunikacija?

Grupna komunikacija je ona forma optenja koja se odvija u okviru jedne grupe ili izmeu
dviju ili vie grupa. Grupe mogu biti male i velike. Male grupe jo uvijek stupaju u
interaktivne odnose licem u lice. Velike grupe se ponaaju i komuniciraju drugaije od malih,
ne toliko zbog razlike u kvantitetu koliko zato to se one i konstituiu zbog ciljeva koji se
razlikuju od ciljeva ili svrha male grupe. Tako na primjer publika na stadionu ili zaposleni u
nekoj korporaciji predstavljaju primjere velikih grupa.

48. ta je to masovna komunikacija?

Masovna komunikacija je onaj model optenja u kojem uestvuje ogroman broj uesnika, bez
razlika u odnosu na profesionalni, starosni, polni ili neki drugi status. Masovna komunikacija
je omoguena posredovanjem medija masovnog komuniciranja odn. one ukljuuju ukljuuju
masovne medije. Rowland Lorimer u knjizi Mass communications - A comparative
introduction istie da su masovni mediji podskup masovnih komunikacija.

11
49. Koje su to specifinosti masovne komunikacije?

Iz navedenih i drugih definicija masovnih medija mogu se izdvojiti i odreene specifinosti,

koje se mogu sagledati u sljedeem:

1. Masovna komunikacija je komunikacija pomou savremenih medija.

2. Masovne komunikacije ili mediji prenose informacije, slike, zabavu, simbole do
masovne publike. Dakle, masovna komunikacija mora informisati graane o onome
to se oko njih dogaa.
3. Masovni mediji trebaju obrazovati u pogledu smisla i znaenja injenica.
4. Mediji moraju pruiti platformu za javni politiki diskurs koja e olakati oblikovanje
javnog miljenja i pruiti javnosti povratne informacije o tom miljenju.
5. Funkcija medija je da dadne publicitet dravnim i politikim institucijama.
6. Mediji u demokratskim drutvima slue kao kanal za zagovaranje politikih stajalita.

50. Koje su to standardne karakteristike masovnog komuniciranja prema Francu

Vregu?

1. Masovno komuniciranje je organizovano i institucionalizirano komuniciranje preko

komunikacijskih organizacija i pomou savremenih tehnikih ureaja.
2. Komuniciranje putem masovnih medija je javno komuniciranje. Poruke masovnih
medija su javne, namijenjene svim grupama u javnosti, zato su i dostupne javnoj
kontroli.
3. Poruka masovnog komuniciranja je aktuelna jer je rije o saoptavanju aktuelnih
sadraja vijesti. Brzina prenosa informacija je jedna od osnovnih osobina masovne
poruke.
4. Publika masovne komunikacije je iroka, heterogena i sa stajalita izvjetaa
anonimna. To znai da struktura i sadraj komunicirane poruke moraju biti prilagoeni
irokom i heterogenom krugu primalaca.

51. ta su to kouunikacijski mediji openito, a ta prema Jonatanu Benthallu?

Jonatan Benthall nudi vjerovatno najiru definiciju kada kae da je medij: bilo koja tehnika
koja se koristi za komuniciranje, to jest za prenos informacija od jednog ka drugom ljudskom
biu.

Mediji se prostiru u veoma irokom luku od najprimitivnijih tehnika urezivanja, crtanja,

vajanja, zapisivanja i kodiranja, preko govora, tampe, fotografije, filma, elektronskih medija,
do najmodernijih tehnika obrade u realnom vremenu, raunara, Interneta i lasera

12
52. ta je informacija (za potrebe definisanja medija)?

Rije informacija ima brojna znaenja, ali se za potrebe definisanja medija uzima najire
znaenje, koje podrazumijeva da je informacija sve ono to se moe prenijeti od jednog do
drugog razumnog bia, to jest sve ono to ljudi mogu na neki nain primiti i dekodirati,
odnosno razumjeti.

53. kakvo je to masovno komuniciranje i kako se odvija preko mas-medija?

Ono je organizovano, institucionalizirano komuniciranje, i u pravilu je jednosmjerno i ima

veoma malu mogunost interakcije. U pravilu, kod masovnog komuniciranja se radi o
informisanju, a ne o komuniciranju, i zbog toga i dolazi do protivrjenosti, odnosno da li se
radi o masovnom komuniciranju ili masovnom informisanju.

54. Pojam grupe ima mnotvo razliitih znaenja. Kakve mogu biti?

One mogu biti:

kratkotrajne ili permanentne,

formalne ili neformalne,
male ili velike,
lokalne ili internacionalne,

55. Koja je sutinska odlika grupe i zato se ljudi udruuju?

Sutinska odlika grupe su zajedniki interesi i interakcija izmeu njenih lanova. Ljudi se
udruuju u grupe iz dva osnovna razloga,

ostvarenje zajednikih ciljeva i savladavanje tekoa,

osjeanje pripadnosti i sigurnosti koje obezbeuje pripadnost grupi.

56. Koje su osnovne odlike svake grupe?

Bez obzira na razliite tipove grupa, njihove ciljeve ili strukturu, osnovne odlike svake grupe
su slijedee:

13
1. Da bi neka grupa nastala, njeni lanovi moraju biti u nekoj vrsti meusobnog odnosa ili
veze. Osim odreene forme komunikacije meu lanovima grupe, mora postojati i kohezioni
faktor, koji obezbjeuje opstanak grupe.

2. lanovi grupe moraju imati ne samo zajednike ciljeve, interese ili svrhu udruivanja, ve
ih moraju i biti svjesni. Drugim rijeima, grupa ljudi na autobuskoj stanici moe imati
zajedniki interes da ue u autobus, ali kako ne moraju biti meusobno ni u kakvom odnosu,
nee predstavljati grupu u navedenom smislu rijei.

3. Pripadnici grupe prihvataju sistem zajednikih vrijednosti ili normi ponaanja.

4. lanovi grupe razvijaju setove uloga ponaanja, primjerena posebnim situacijama. Tako
naprimjer, ista osoba moe i okviru jedne grupe upranjavati jednu vrstu ponaanja, dok u
drugoj situaciji (ili u drugoj grupi) moe reagovati ili nastupiti drugaije.

5. Konformizam koji se ogleda u prihvatanju normi ponaanja, ne znai, meutim, da e se svi

lanovi grupe ponaati na isti nain, prevashodno zato to se svako prema svakom moe
odnositi razliito. Stabilnost grupe najee zavisi od prihvatanja razliitih uloga.

6. lanstvom u grupi, individua zadobija identitet koji moe (ali i ne mora) biti predstavljen
dresom ili specifinim i prepoznatljivim oblikom ponaanja ili komunikacije.

57. U odnosu na karakter i funkciju, mogu se uoiti tri tipa grupe. Objasni porodinu
grupu

Porodica predstavlja primarnu ljudsku grupu, zasnovanu na krvnoj vezi. Porodina grupa
obezbjeuje fiziku i emocionalnu sigurnost ljudskom mladunetu i predstavlja prvobitno
okruenje u kojem ljudsko bie moe da se razvija i raste. Vitalna sfera ivota u porodici,
sadrana je u prenoenju i usvajanju jezika ljudske komunikacije. Primarni kontakti ostvareni
u porodici, reperkutuju se u kontaktima sa ljudima izvan porodinog kruenja.

58. U odnosu na karakter i funkciju, mogu se uoiti tri tipa grupe. Objasni formalnu
organizovanu grupu

Ove grupe predstavljaju element svih drutava. U njih spadaju kolske i univerzitetske grupe,
profesionalne i sportske organizacije, klubovi mladih, crkvena-damijska-duhovna-vjerska
udruenja, itd.

lanstvo u grupi ovog tipa obezbeuje istovremeno i razvijanje individualnih mogunosti kao
i jaanje veza sa drugim lanovima drutva u celini. Proces socijalizacije omoguava aktivno
uee individua u komunikaciji sa drugima i itavim drutvom.

14
59. U odnosu na karakter i funkciju, mogu se uoiti tri tipa grupe. Objasni neformalnu
prijateljsku grupu

Prijateljske grupe ukazuju na vanost potrebe za pripadanjem. Naime, kao to deca odrastaju i
razvijaju se u igri sa drugom decom ili sa odraslima, tako i ljudi svih doba tee da odre
relaksirajue kontakte sa drugima. Atmosfera slobodnog komuniciranja sa drugima stvara se
u prijateljskim grupama, koje karakterie udruivanje meu jednakima.

Ova odlika je najuoljivija meu adolescentskim grupama, u kojima individue potvruju

pripadnost jednom ivotnom konceptu, bez obzira da li je on stvaran ili predstavlja projekciju
eljenog. Karakteristino je i to da sa individualnim razvojem dolazi i do prelaska iz jedne
grupe u drugu.

Do ovdje !

15