Bogoslovska smotra, 80 (2010.

) 2, 597-622

UDK 27-45:17.022.1:314.1/.82(497.5)
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 27. 4. 2010.
Prihvaeno: 28. 5. 2010.

BITNE VREDNOTE ZA USPJEAN BRAK U HRVATSKOJ

(EVS 2008.) SAZNANJA I POTICAJI ZA DJELOVANJE
Josip BALOBAN
Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu
Vlaka 38, p.p. 432, 10 001 Zagreb
josip.baloban@zg.t-com.hr

Josip IMUNOVI
Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu
Vlaka 38, p.p. 432, 10 001 Zagreb
josip.simunovic@zg.htnet.hr

Krunoslav NIKODEM
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3, 10 000 Zagreb
knikodem@zg.hr

Saetak
Autori lanka kao istraivai na projektu European Values Study (EVS 2008.) na temelju dobivenih rezultata pretresaju bitne vrednote za uspjean brak. To ine na temelju
empirijske metode socijalnih znanosti i analitiko-kritike metode teolokih znanosti.
Prema EVS 2008. jo uvijek visok postotak ispitanika hrvatskih graana smatra
da brak nije zastarjela institucija. S jedne strane, vidljivo je u Republici Hrvatskoj tradicionalno miljenje o vrijednosti braka, a s druge strane, oit je utjecaj (post)modernog
drutva koji se odraava i u smanjenju broja sklopljenih brakova.
U EVS-u 2008 najvanije vrednote za uspjenost braka jesu: vjernost, spremnost na
raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene, djeca i dobar seksualni odnos,
a vrednote: slaganje u politici, biti istog socijalnog porijekla te dijeliti isto vjersko uvjerenje
obiljeene su kao vrednote koje nisu bitne za uspjean brak.

597

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Najvie pozicionirano mjesto vrednote vjernosti u percepciji ispitanika moe se

povezati i sa injenicom da brak u hrvatskom suvremenom drutvu jo uvijek nije zastarjela ustanova. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak, kao i stvarna situacija
te trend u svezi sklopljenih i rastavljenih brakova, prema autorima predstavljaju spoznaju (saznanje) i hitan poziv Crkvi i crkvenim djelatnicima u Hrvatskoj da kvalitetno,
ivotno eklezioloki i drutveno efikasno osmisle pastoralno-katehetsko djelovanje i
skrb u svezi braka i obitelji. U lanku se takoer analizira i usporeuje vjernost kao
vrednota za uspjean brak i osnovne religijske karakteristike.
Pozicioniranje vrednote spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene na drugo mjesto bitnih vrednota za uspjenost braka, poticaj je Crkvi
da u svom pastoralnom djelovanju nudi programe u kojima e buduim suprunicima
pomoi u kvalitetnoj i obostranoj komunikaciji po naelima evaneoske poruke i ope
psihologije komuniciranja.
Djeca kao bitna vrednota za uspjean brak su na treem mjestu. Crkva kao konstruktivni dio drutva i kao ustanova kojoj preko polovice hrvatskih graana iskazuje povjerenje, mora razmiljati o svojevrsnoj obiteljskoj politici kao potpori obitelji koja e onda
odgovarati i djelovati u skladu s izazovima budueg crkvenog i drutvenog razvoja.
Dobar seksualan odnos je etvrta vrednota koja je po miljenju ispitanika bitna za
uspjean brak. Ta vrednota je i iz pastoralno-teolokog gledita sastavni dio ovjekove
egzistencije i njegova ponaanja i djelovanja.
Kljune rijei: brak, vrednote, vjernost, problemi izmeu mua i ene, djeca, seksualni
odnos, pastoralno djelovanje.

Uvodne napomene
Dananje drutvo kako hrvatsko tako i europsko zahvaeno je opom krizom vrednota koja ne ostavlja ravnodunim ni Crkvu ni drutvo u Hrvatskoj.1
Vrednota sama po sebi uvijek transcendira neku empirijsku datost i pokree
ovjeka (volju) da slijedi neka dobra2. Hrvatska je 2008. drugi put sudjelovala
u komparativnom istraivanju vrednota s naslovom European Values Study,
odnosno EVS 2008. U ovom lanku analiziramo dobivene rezultate iz EVS
2008. komparirajui ih s hrvatskim rezultatima iz EVS 1999.3, fokusirajui se
na one vrednote koje su bitne za uspjean brak.
Prije same analize i interpretacije dobivenih rezultata EVS 2008. istraivanja potrebno je istai da je u cijelom Upitniku EVS 2008. dolo do korek1

598

O krizi vrednot u hrvatskom drutvu raspravljalo se na u 41. Teoloko-pastoralnom

tjednu za sveenike 2001. godine u Zagrebu. Vie o tome vidi u: Bogoslovska smotra, 71
(2001.) 2-3.
Josip OSLI, Sustavi vrednot u dananjem vremenu, u: Bogoslovska smotra, 71 (2001.)
2-3, 232.
Usp. Josip BALOBAN Gordan RPI, Bitne vrednote za uspjean brak u Hrvatskoj, u:
Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, 313-341.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

cije u odnosu na Upitnik EVS 1999., tj. da je cca. 30% pitanja izmijenjeno. U
naem sluaju to znai da je u Upitniku EVS 1999. bilo ponueno esnaest
vrednota4, a u Upitniku EVS 2008. dvanaest vrednota. Tako su u i EVS 2008.
istraivanju isputene sljedee vrednote: meusobno potivanje i uvaavanje, razumijevanje i tolerancija, razgovarati o zajednikim interesima, provoditi to vie vremena zajedno te isto nacionalno podrijetlo. Ali je zato u EVS 2008. istraivanju
dodana nova vrednota imati vrijeme za vlastite prijatelje i osobne aktivnosti i hobije.
No, ta vrednota nije uvrtena u nae tablice, budui da se ne moe komparirati
s prethodnim EVS 1999. istraivanjem. Stoga se u tablicama ovoga lanka
opravdano navodi samo jedanaest vrednota, koje je mogue komparirati u
oba istraivanja. Isputanjem pet navedenih vrednota nije uinjen sretan korak zbog vie razloga. Smatramo, prvo, da je time okrnjena cjelovitost bitnih
vrednota za uspjean brak, jer su time zanemareni odreeni aspekti, primjerice antropoloke dimenzije braka i dimenzije partnerskih odnosa, kao i dimenzija komunikacije meu suprunicima.5 Drugo, tim isputanjem i reduciranjem
odreenih vrednota u EVS 2008. istraivanju dolazi i do razliite rang liste
tih vrednota, to je posebno vidljivo iz tablice br. 4 prema kojoj se u EVS 2008.
na prvom mjestu nalazi vrednota vjernost, na drugom spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene, na treem djeca, a na etvrtom
dobar seksualni odnos. U EVS 1999. istraivanju veina hrvatskih graana je
smatrala da su za uspjeh braka najvanije: 1. meusobno potivanje i uvaavanje,
2. vjernost, 3. razumijevanje i tolerancija, 4. djeca te 5. biti spreman raspravljati o
problemima koji se pojave izmeu mua i ene.6 Tree, upravo zbog spomenutog
reduciranja odreenih vrednota bitnih za brak u EVS 2008. istraivanju nije
bilo mogue nainiti cjelovitu identinu rang listu od esnaest bitnih vrednota za uspjean brak u odnosu na EVS 1999. istraivanje, ve je bilo mogue
uiniti listu samo od jedanaest vrednota. Naposljetku, ipak komparacija dvaju
posljednjih europskih istraivanja u odnosu na vrednote u Hrvatskoj daje pouzdan uvid, odnosno objektivno saznanje u svezi kretanja stavova ispitanika
4
5

Usp. Isto, tablica 1, 316.

Prema teolokom poimanju braka svaki brak, neovisno o svome svjetonazorskom opredjeljenju i neovisno o svojoj (ne)religijskoj orijentaciji, ima tri temeljne svakom braku
imanentne dimenzije, koje su jednostavno svim ljudima univerzalne: 1. antropoloku dimenziju, koja se temelji na obostranom i bezuvjetnom obostranom prihvaanju i koja se
temelji na vjernosti; 2. institucionalnu dimenziju (naime, brak u svim kulturama i civilizacijama predstavlja odreenu drutvenu instituciju) i 3. dimenzija partnerskih odnosa bez
obzira jesu li odnosi jednakopravni ili se radi o tome da je jedan brani partner kulturoloki i civilizacijski dominantniji. Uvijek se radi o odreenim partnerskim odnosima.
Usp. Josip BALOBAN Gordan RPI, Bitne vrednote za uspjean brak u Hrvatskoj, u:
Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, tablica 1, 316.

599

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

u Hrvatskoj s obzirom na vrednote relevantne za uspjean brak. Ovo je ujedno

prvi put da moemo uiniti komparaciju, nakon to su u Hrvatskoj unutar
devet godina provedena dva uzastopna meunarodna istraivanja na temelju
dvaju meunarodnih (europskih) upitnika, te nakon to ve imamo analizu i
interpretaciju podataka za Hrvatsku iz prvog EVS 1999. istraivanja. Time, s
jedne strane dobivamo dijelom nova, a veim dijelom i zaokruena saznanja u
svezi vrednota koje se odnose na brane drugove kao i njihovu djecu, a s druge
strane dobivamo i svojevrsne impulse i poticaje za djelovanje bilo pastoralno-teoloko bilo za brano i obiteljsko u razliitim segmentima i smjerovima.
Dakako, da ovakva analiza i interpretacija ne moe odmah davati odreene
recepte bilo pastoralne bilo neke druge. Ali ovakva saznanja omoguuju razliitim strunjacima, koji se bave brakom i obitelji, iitavati puno toga, a to
kasnije moe koristiti braku i obitelji kao i njihovim lanovima.

1. Deskriptivna analiza vrednota za uspjean brak

U naoj analizi bitnih vrednota za uspjean brak smatramo da je ve na samom poetku lanka iznimno vano ukazati na stav hrvatskih ispitanika prema braku kao ustanovi, koja dakako ukljuuje povijesnu, institucionalnu i (ne)
religijsku dimenziju. Tim vie to voditelji EVS projekta i u ovom etvrtom
valu smatraju relevantnim stav europskih ispitanika prema braku kao ustanovi unutar europskih drutava. Stoga je i u posljednjem valu istraivanja bilo
postavljeno pitanje: Brak je zastarjela institucija: slaem se, ne slaem se, ne znam,
nema odgovora. Ve u samoj formulaciji osjea se odreena pristranost. Bolje bi
bilo da je pitanje glasilo: Je li je za Vas brak nezastarjela ili zastarjela institucija?
U EVS 1999. za najvei dio hrvatskih graana brak nije bio zastarjela
institucija (85,3%), dok je za svakog desetog graanina brak bio prevladana
ustanova.
Tablica 1. Slaete li se ili ne sa sljedeom tvrdnjom: Brak je zastarjela institucija
(1999.)7.
Slaem se
Ne slaem se
Ne znam
Nema odgovora

600

9,9
85,3
4,3
0,5

Gordan RPI Ivan RIMAC, Pregled postotaka i aritmetikih sredina. Europsko istraivanje vrednota EVS 1999., u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, tablica 43, 208.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

U EVS 2008. broj neodlunih ostaje isti (4% je izjavilo da ne zna), dok
se istodobno za 5% smanjio broj onih za koje brak i dalje ostaje nezastarjelom
i neprevladanom ustanovom i za 5% se poveao broj onih, koji dre brak zastarjelom ustanovom.
Tablica 2. Brak je zastarjela institucija (2008.).
Slaem se
Ne slaem se
Ne znam
Nema odgovora

14,6
80,9
4,2
0,3

Premda je jo uvijek visok postotak onih koji smatraju da brak nije zastarjela institucija, ipak u tom kontekstu tjera na razmiljanje trend koji se u
Hrvatskoj uoava od poetka devedesetih godina prologa stoljea, a to je
da ubrzano raste broj neudanih i neoenjenih u dobnim skupinama iznad
35 godina8. Jedno se vrijeme smatralo da je to samo privremeni trend, koje
su uvjetovale ratne prilike i neprilike u svezi Domovinskog rata u kojem se
Hrvatska zatekla poetkom devedesetih godina prologa stoljea, no taj se
trend nastavio i nakon Domovinskog rata.9 Komparacija rezultata EVS 1999.
i EVS 2008. u svezi braka i obitelji u suvremenom hrvatskom drutvu ukazuje na prijepore i sueljavanja tradicionalnog i (post)modernog. Drutvene su
promjene u suvremenom hrvatskom drutvu, obuhvaene irim (post)modernizacijskim kontekstom, donose i promjene u smislu percepcije vanosti
braka i djece u ivotu10.
Zanimljivo je prema rezultatima EVS 2008. primijetiti da su ispitanici
iz zapadnog dijela Hrvatske skloniji slaganju s tvrdnjom da je brak zastarjela
institucija, dok su ispitanici iz junog dijela Hrvatske manje skloni sloiti se sa
spomenutom tvrdnjom.

9
10

Anelko AKRAP Ivan IPIN, Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj zato smo neoenjeni i
neudane, Zagreb, 2006., 13.
Usp. Isto.
Vie o tome u lanku: Krunoslav NIKODEM Pero ARAI Ivo DINI, Vanost
braka i obitelju u hrvatskom drutvu. Analiza osnovnih pokazatelja u razdoblju od 1999.
do 2008. godine, u ovom broju Bogoslovske smotre.

601

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Tablica 3. Brak je zastarjela institucija; s obzirom na regionalnu

pripadnost.11

Sjeverna Hrvatska
Sredinja Hrvatska
Istona Hrvatska
Zapadna Hrvatska
Juna Hrvatska

M
1,4317
1,3412
1,3412
1,4593
1,1650

kontrast
F =6,246
sig. p < 0,001

Zapadna Hrvatska>Juna Hrvatska

Usporedba rezultata iz 1999. i iz 2008. godine, na osnovnoj razini distribucije postotaka na pitanju o bitnim vrednotama za uspjean brak, pokazuje kako su vjernost i djeca i dalje kljune vrednote za uspjean brak. Pritom
treba napomenuti da je vanost vrednote vjernosti u devet godina, tovie,
malo porasla, dok se s druge strane vanost djece malo smanjila. Zbroje li se
postotci dobiveni odgovorom veoma vano i vano, tada oni u jednom i u drugom istraivanju za vjernost iznose preko 98%, a za djecu iznose preko 92%.
Tako su u EVS 1999. izrazito bitne i meu prvima etiri vrednote za uspjean
brak12: vjernost (72,5%), djeca (61,6%), spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene (60,3%) i dobar seksualni odnos (41,3%).
U EVS 2008. najvanije vrednote za uspjenost braka jesu: vjernost (76,1%),
spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene
(61,3%), djeca (59,7%) i dobar seksualni odnos (40,0%). Najmanje vane, odnosno nevane vrednote za uspjenost braka prema rezultatima EVS 1999. jesu:
slaganje u politici (78,7%) i biti istog socijalnog porijekla (67,0%). U EVS 2008.
su takoer te vrednote navedene kao nebitne za uspjenost braka, samo to
se neznatno smanjio postotak ispitanika koji zastupaju to miljenje: slaganje
u politici (76,2%) i biti istog socijalnog porijekla (63,5%). Primjetan je i porast
onih koji isto vjersko uvjerenje smatraju nevanim u tom smislu. Tablice 4 i
4a potvruju izreene usporedbe. Rezultati dobiveni nakon devet godina u
komparaciji s rezultatima iz prethodnog istraivanja potvruju da se radi o
stabilizaciji stava ispitanika prema navedenim vrednotama za uspjean brak.
Osjetno opadanje i osjetni rast, barem zasada nije jednostavno tumaiti. Teko
je predvidjeti u kojem pravcu e se kristalizirati stavovi hrvatskih graana u
11
12

602

Usp. Isto.
Ne uzimamo u obzir vrednote: meusobno potivanje i uvaavanje te razumijevanje i tolerancija koje nisu bile ponuene u upitniku EVS 2008. Te su vrednote prema istraivanju EVS 1999. zauzele prvo, odnosno tree mjesto na rang ljestvici bitnih vrednota za
uspjean brak. Usp. Josip BALOBAN Gordan RPI, Bitne vrednote za uspjean brak
u Hrvatskoj, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, tablica 1, 316.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

odnosu na navedene vrednote. Stoga je potrebno saekati idui val istraivanja, koji e pokazati radi li se o svojevrsnom kontinuitetu ili diskontinuitetu.
Tablica 4. Bitne vrednote za uspjean brak usporedba 1999./2008.
1999. (%)
Nevano

Vjernost
Primjereni prihodi
Biti istog socijalnog
porijekla
Dijeliti isto vjersko
uvjerenje
Dobri stambeni
uvjeti
Slaganje u politici
ivot odvojen od
roditelja
Dobar seksualni
odnos
Uzajamno obavljanje poslova u
kuanstvu
Djeca
Spremnost na
raspravljanje o
problemima koji
se pojave izmeu
mua i ene

2008. (%)

Vano Veoma Ne zna i bez Nevano

vano odgovora

Vano

Veoma
vano

Ne zna i
bez
odgovora

1,1
15,8

26,2
63,5

72,5
19,7

0,1
1,0

1,3
15,8

21,5
53,3

76,1
28,7

1,1
2,2

67,0

26,3

5,4

1,3

63,5

23,4

10,5

2,6

32,3

40,1

25,7

1,9

41,0

34,5

21,6

2,8

15,1

66,6

17,1

1,2

16,6

58,3

22,9

2,2

78,7

15,7

3,4

2,3

76,2

15,9

4,4

3,5

23,7

45,7

28,2

2,4

32,1

35,8

27,4

4,6

4,8

52,5

41,3

1,4

8,5

46,5

40,0

5,0

18,0

59,1

21,9

0,9

17,2

50,1

29,7

3,0

4,1

33,3

61,6

1,0

6,1

32,1

59,7

2,1

0,9

38,6

60,3

0,2

3,2

33,7

61,3

1,8

Tablica 4a. Bitne vrednote za uspjean brak usporedba 1999./2008.

1999. (%)
Nevano

Vjernost
Primjereni prihodi
Biti istog socijalnog porijekla
Dijeliti isto vjersko uvjerenje
Dobri stambeni uvjeti
Slaganje u politici
ivot odvojen od roditelja
Dobar seksualni odnos
Uzajamno obavljanje poslova u kuanstvu
Djeca
Spremnost na raspravljanje o problemima koji se
pojave izmeu mua i ene

2008. (%)
Veoma
vano

Nevano

Veoma
vano

1,1
15,8
67,0
32,3
15,1
78,7
23,7
4,8
18,0
4,1

72,5
19,7
5,4
25,7
17,1
3,4
28,2
41,3
21,9
61,6

1,3
15,8
63,5
41,0
16,6
76,2
32,1
8,5
17,2
6,1

76,1
28,7
10,5
21,6
22,9
4,4
27,4
40,0
29,7
59,7

0,9

60,3

3,2

61,3

603

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

U nastavku lanka, detaljnije se osvremo na prve etiri bitne vrednote

za uspjenost braka prema rezultatima dobivenim u EVS 2008. istraivanju, a
to su: vjernost, spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i
ene, djeca te dobar seksualni odnos. Ako se zbroje rezultati dobiveni odgovorima
veoma vano i vano, onda te etiri vrednote hrvatski graani prihvaaju u veoma visokom postotku, tj. preko 92%, osim dobrog seksualnog odnosa, kojeg
smatraju vanim i veoma vanim 86,5%.

1.1.Vjernost
Prema EVS 2008. vjernost zauzima prvo mjesto na rang listi bitnih vrednota
za uspjean brak. Vjernost (za 76,1% veoma vana, a za 21,5% vana) se smatra
bitnom vrednotom kojom se grade dobri temelji za meuljudske odnose, ponajprije u dijadi, zatim u obitelji, u drugim skupinama ljudi, a to se posebno
istie u suvremenom drutvu. Mjesto vjernosti u percepciji ispitanika moemo povezati i sa injenicom da brak jo uvijek nije u hrvatskom suvremenom
drutvu zastarjela institucija. Meu ispitanicima se, s obzirom na vrednovanje
vjernosti kao bitne vrednote za uspjean brak, osjea potreba za promicanjem
te vrednote u kontekstu crkvene i drutvene stvarnosti. To pak se promicanje
oekuje upravo od Crkve, kojoj to mora biti prioritetna zadaa. Time se samo
potvruje to su Josip Baloban i Gordan rpi napisali nakon EVS 1999.:
Budui da je vjernost duboko antropoloka i istodobno temeljno kranska
vrednota, suvremena Crkva navjeujui, tumaei i zagovarajui tu vrednotu,
ne promie samo kristoloku i eklezioloku utemeljenost braka to je po sebi
kranski specifikum ve Crkva ini temeljnu humanu i drutvenu zadau u
drutvu unutar kojeg egzistira.13
injenica da su ispitanici u EVS 2008. vjernost istaknuli kao najpoeljniju vrednotu meu bitnim vrednotama za uspjean brak, moe se tumaiti i
kao njihova oita svjesnost s obzirom na injenino stanje u Hrvatskoj u svezi
sklopljenih i rastavljenih brakova. Prema Dravnom zavodu za statistiku unutar sedam godina biljei se blagi porast broja razvedenih brakova.14

13

14

604

Josip BALOBAN Gordan RPI, Bitne vrednote za uspjean brak u Hrvatskoj, u:

Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, 319-320.
DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE, ene i mukarci u Hrvatskoj 2009., u: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2009.
pdf. (22. IV. 2010.).

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

Tablica 5. Sklopljeni brakovi

Godina

Ukupno

Na 1000 stanovnika

2000.

22 017

5,0

2007.

23 140

5,2

Tablica 5a. Razvedeni brakovi

Godina

Ukupno

Na 1000 sklopljenih

2000.

4 419

201

2007.

4 785

207

Crkva je svjesna odnosa sklopljenih i rastavljenih brakova u Hrvatskoj, to

potvruje i svojim novijim dokumentima.15 Stoga vjernost kao bitna vrednota
za uspjean brak prema miljenju ispitanika EVS 2008., te postojea situacija,
kao i trend posljednjih triju-etiriju desetljea u svezi sklopljenih i rastavljenih
brakova, istodobno su trajni izazov, ali i hitan poziv Crkvi, crkvenim strukturama i njezinim djelatnicima u Hrvatskoj da kvalitetno, ivotno eklezioloki i
drutveno efikasno osmisle i provode pastoralno-katehetsko djelovanje i skrb
u kojima se promiu vrednote i dostojanstvo braka i obitelji. Takvo kvalitetno
osmiljeno pastoralno-katehetsko djelovanje i skrb treba zapoeti, prije svega,
u temeljnim teritorijalnim jedinicama mjesnih Crkava, tj. u upnim zajednicama, a nastaviti i na ostalim razinama partikularnih Crkava. Jo je papa Pavao
VI. u svojoj enciklici Humanae vitae uputio biskupima (a preko njih i svim pastoralnim djelatnicima) hitan poziv da zatite enidbu i naglase svetost: Smatrajte ovo poslanje jednim od najpreih zadataka u sadanjem vremenu. Taj
zadatak, kao to znate, podrazumijeva usuglaenu pastoralnu akciju na svim
podrujima ljudske djelatnosti, ekonomske, kulturne i drutvene.16

1.2. Spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene

Odmah nakon vjernosti kao bitne vrednote za uspjean brak dolazi spremnost
na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene (za 61,3% veoma
vana i za 33,7% vana). Ta vrednota puno govori o hrvatskim ispitanicima.
15

16

Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u

Hrvatskoj, Zagreb, 2002., 36; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za pastoral sakramenata u upnoj zajednici, Zagreb, 2008., 212-213.
PAVAO VI., Humanae vitae Ljudski ivot. Enciklika o ispravnoj regulaciji poroda (25. VII.
1968.), Zagreb, 21997., br. 30.

605

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Iz Istraivanja je oito da je hrvatskim graanima posebno stalo do uspjene

i stabilne veze i branog ivota. Vrednota spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene, uz kristoloke i eklezioloke aspekte
osobito kod kranskih branih drugova, za sve brakove usko je povezana s
vjetinom komuniciranja. Komuniciranje meu partnerima iznimno je vano,
a komunikacijske vjetine doprinose postizavanju komunikacijskih ciljeva u
braku. Upravo komunikacijske vjetine predstavljaju viedimenzionalan pojam (verbalna i neverbalna vjetina) i pretpostavlja se da svaka od tih vjetina
djeluje zasebno na branu kvalitetu ili brano zadovoljstvo17.
U osnovnom procesu meuljudske komunikacije, pa tako i brane komunikacije, imamo poiljatelja (branog druga) koji eli drugome (branom
drugu) neto priopiti. Svoju poruku gradi prepoznatljivim znakovima. Ti
pak znakovi tvore rijei povezane u reenice obavijesti. Primatelj obavijesti
(brani drug) ima zadau dekodirati tu osjetilno zamjetljivu tvorevinu. Kada
je dekodirao primljenu obavijest, primatelj (brani drug) izvjeuje poiljatelja (branoga druga) kako je dekodirao obavijest putem povratne obavijesti/feed
backa: to je primljena obavijest kod njega izazvala, kako ju je primio i poklapa
li se njegovo primanje obavijesti s poslanim poiljateljevim.
Poslana obavijest u sebi krije predmetni sadraj, samooitovanje poiljatelja, odnos i apel poiljatelja prema primatelju.18 Komunikacija ne zavrava
time da netko neto kae te da nekome to pristigne. Naprotiv, komunikacija
upravo tada poinje! Primatelj reagira, time sada on postaje poiljateljem, a
poiljatelj primatelj. Tako utjeu jedan na drugoga. Mira udina-Obradovi i
Josip Obradovi su uvjerenja da je enina vjetina komuniciranja vanija za
brano zadovoljstvo mua, nego to je mueva vjetina vana za zadovoljstvo ene19.
Ovdje smo samo ukratko ukazali na sloenost komunikacijskog procesa, koji je relevantan i za odnos u braku kako izmeu supruga i supruge
tako i izmeu roditelja i djece i obratno. To smo naveli iz dvaju razloga. Prvi
razlog je u tome to u tematici ovoga lanka vrednota raspravljanja o meusobnim problemima izmeu branih drugova zauzima tako visoko i prioritetno mjesto. Drugi razlog nalazi se u suvremenom pastoralnom djelovanju
povijesne Kristove Crkve. To pastoralno djelovanje danas nije zamislivo bez
17

18

19

606

Mira UDINA-OBRADOVI Josip OBRADOVI, Psihologija braka i obitelji, Zagreb,

2006., 133.
Usp. Friedemann SCHULZ von THUN, Kako meusobno razgovaramo 1. Smetnje i razjanjenja. Opa psihologija komunikacije, Zagreb, 2001., 23-27, 70.
Mira UDINA-OBRADOVI Josip OBRADOVI, Psihologija braka i obitelji, 133.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

trajne i efikasne interdisciplinarnosti teologije s pojedinim humanistikim i

drutvenim znanostima, koje se bave problematikom braka i obitelji. Krajnje
je vrijeme da se teologija i ostale neteoloke znanosti vie uvaavaju i meusobno surauju. Nije dovoljna dobra suradnja izmeu teologije i sociologije, ve je ovdje potrebna suradnja izmeu teologije i psihologije, teologije
i pedagogije itd. Naime, Crkva u svom pastoralu braka i obitelji mora vie
initi u tom smjeru, poevi od branih savjetovalita, preko predenidbenog
pastorala, katehizacije mladei i odraslih do raznih tribina, seminara i tome
slino.

1.3. Djeca
Kada je rije o djeci kao bitnoj vrednoti za uspjean brak rezultati iz EVS
2008. na svoj nain potvruju suvremeno hrvatsko drutvo kao jo uvijek
tradicionalno, u kojem djeca imaju sredinju ulogu i daju smisao ivota20.
Premda su djeca kao bitna vrednota za uspjean brak na treem mjestu (za
59,7% veoma vano, za 32,1% vano) i veoma visoko pozicionirana na ljestvici
bitnih branih vrednota, mora se ozbiljno u hrvatskom demografskom kontekstu pred oima imati nazoan trend socijalitetnog steriliteta koji govori
o nepostojanju individualnih ili drutvenih uvjeta za stvarno sudjelovanje
u reprodukciji stanovnitva21. Razlozi onih koji nemaju djecu kreu se od
vie individualnih, sociopsiholokih razloga do agregatnih i ekonomskih.22
Hrvatska se nalazi u veoma nezavidnoj demografskoj situaciji.23 Djeca su
prema EVS 2008. jedna od bitnih vrednota za uspjean brak. No promatrajui trenutno stanje u Hrvatskoj, veoma lako se moe zakljuiti da svake godine ima manje ivoroene djece, to potvruju i statistike Dravnog
zavoda za statistiku.24

20
21
22

23

24

Isto, 204.
Alica WERTHEIMER-BALETI, Stanovnitvo i razvoj, Zagreb, 1999., 209.
Anelko AKRAP Ivan IPIN, Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj zato smo neoenjeni i
neudane, 21.
Usp. Anelko AKRAP Draen IVI, Demografske odrednice i obiljeja obiteljske
strukture stanovnitva Hrvatske, u: Drutvena istraivanja, 10 (2001.) 4-5, 621-654; Draen
IVI, Demografski initelji braka i obitelji u istonoj Slavoniji, u: Ivo DINI Ivica
RAGU (ur.), Iekivati i pourivati dolazak dana Bojega. Zbornik radova u ast prof. dr. sc.
Peri Araiu prigodom 65. obljetnice ivota, akovo, 2009., 325-351.
DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE, ene i mukarci u Hrvatskoj 2009., u: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_
2009.pdf. (22. IV. 2010.).

607

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Tablica 6. ivoroeni i umrli u Republici Hrvatskoj 2000. 2007.

Godina

ivoroeni u
Republici Hrvatskoj

Umrli

2000.

43 746

50 246

- 6 510

2007.

41 910

52 367

- 10 457

Prirodni prirast

Karlo Koraevi upozorava da je drutveno ozraje sve manje sklono

djeci tako da brani parovi smatraju da djeca ograniavaju njihovu slobodu,
da su zapreka njihovu samoostvarenju te da su odreeni teret.25 Taj svoj stav
potkrepljuje sljedeim rijeima: Dok je prije brak u pravilu bio samo poetna
kratka faza u zasnivanju obitelji, danas je sve vie brakova koji nisu i nee prerasti u obitelji, a sve je vie drugih partnerstava koje su modernom shvaanju
slobode, naglaavanju individualizma i hedonizma puno primjerenije, po sebi
fleksibilnije i manje rizine za suvremene pragmatine osobe26.
S jedne strane, imamo djecu kao bitnu vrednotu za uspjean brak, a s
druge strane, injenino stanje u Hrvatskoj koje se oituje u kontinuiranom
opadanju ivoroene djece. Samo ti pokazatelji jasno potiu da je nuno poraditi na kvalitetnoj obiteljskoj politici u Hrvatskoj. Obiteljska politika je javna
politika kojom drava, a u irem smislu drutvo, djeluju na obiteljske resurse s
ciljem poboljanja poloaja prije svega ugroenih obitelji s djecom. Obiteljska
politika utjee na drutveni poloaj i strukturu obitelji.27 Opirniju definiciju
obiteljske politike donosi Nada Stropnik: Obiteljska je politika cjelovit i sustavan skup mjera koje djeluju u korist obitelji, prije svega obitelji s djecom.
Te im mjere pomau u problematinim situacijama ekonomskog, socijalnog,
zdravstvenog, stambenog i slinog karaktera, ublaavajui financijski teret to
ga za obitelj predstavljaju djeca, omoguuju usklaivanje obiteljskih i radnih
obveza, tite trudnice i djecu.28
Potrebno je razlikovati obiteljsku od populacijske politike. Dok obiteljska politika djeluje na strukturu i socijalni poloaj obitelji, dotle je populacijska politika usmjerena na odreene ciljeve vezane uz kretanje i strukturu

25

26
27

28

608

Usp. Karlo KORAEVI, Situacija braka i obitelji u suvremenom drutvu, u: Stjepan

BALOBAN (ur.), Izazovi civilnog drutva u Hrvatskoj, Zagreb, 2000., 127-128. Usp. takoer:
Gordan RPI Karlo KORAEVI, Stavovi hrvatskih graana prema djeci, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, 343-357.
Isto, 128.
Vlado PULJIZ Sinia ZRINAK, Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu,
u: Revija za socijalnu politiku, 3 (1996.) 2, 11.
Nada STROPNIK, Obiteljske politike u Europi, u: Revija za socijalnu politiku, 3 (1996.) 2,
105.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

stanovnitva29. Ipak i obiteljska i populacijska politika tijesno su meusobno

povezane i obje se velikim dijelom podudaraju.
Vlado Puljiz i Sinia Zrinak iznose stav da se moderna obiteljska politika u Hrvatskoj treba oslanjati na zapoljavanju obaju roditelja (model dvaju
hranitelja) te da je zbog podrke zaposlenim roditeljima potrebno razvijati usluge obitelji, to konkretno znai napustiti klasini pristup obiteljskoj politici
u kojem dominiraju novana davanja, a vie ulagati u nove generacije koje
su socijalni kapital o kojem ovisi budunost drutva. U takvu politiku prema
obitelji, osim drave, trebaju se ukljuiti kako privatni tako i civilni sektor koji
e uspostaviti novu mreu potpore obitelji i tako odgovoriti izazovima budueg razvoja drutva.30 Zakljuno se moe rei da Crkva kao konstruktivni
dio drutva i kao institucija u koju jo vie od polovice graana Hrvatske ima
povjerenje,31 treba nai svoje mjesto u novoj obiteljskoj politici Hrvatske. Crkva
takoer mora razmiljati o svojevrsnoj obiteljskoj politici kao potpori obitelji kojom e onda odgovarati i djelovati u skladu s izazovima budueg drutvenog
razvoja, ali i razvoja Crkve.

1.4. Dobar seksualan odnos32

Dobar seksualan odnos (za 40% veoma vaan, za 46,5% vaan) etvrta je vrednota bitna za uspjean brak. Seksualno zadovoljstvo openito, pa tako i u braku, objanjava se razliitim teorijama koje se, s obzirom na njihovu prirodu,
mogu svrstati u teorije socijalne razmjene. Ovdje navodimo dvije teorije koje
se najee spominju, a to su: teorija ravnopravnosti i interpersonalni model ili
IMSZ. Teorija ravnopravnosti pokuava, osim seksualnog zadovoljstva objasniti i zadovoljstvo partnerskim odnosima. Seksualno zadovoljstvo je tjelesni i
psihiki uitak umanjen za cijenu ili investiranje u partnerske odnose.33 Interpersonalni model ili IMSZ usmjeren je na objanjenje zadovoljstva iskljuivo
spolnim odnosima. Prema ovom modelu zadovoljstvo branih partnera bit e
vee to je uitak postignut uz manje ulaganje, odnosno kada je odnos ulaganja i uitka povoljniji nego to su partneri oekivali, te kad su uitak i ulaganje
29
30
31

32

33

Vlado PULJIZ Sinia ZRINAK, Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu, 11.
Usp. Isto, 135.
Usp. Josip BALOBAN Danijel CRNI Alojzije HOBLAJ, Odreeni aspekti crkvenosti
u Hrvatskoj rezultati i prosudbe istraivanja, u ovom broju Bogoslovske smotre.
Pri pisanju ovog dijela konzultirali smo djelo: Mira UDINA-OBRADOVI Josip
OBRADOVI, Psihologija braka i obitelji, 86-89.
Usp. Elaine HATFIELD David GREENBERGER Jane TRAUPMANN Philip LAMBERT, Equity and sexsual satisfaction in recently married couples, u: The Journal of Sex
Research, 18 (1982.) 1, 18-32.

609

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

slini u oba partnera.34 Mira Obradovi-udina i Josip Obradovi donose sljedee odrednice koje su se pokazale predikativnima za seksualno zadovoljstvo
branih partnera: dob, rod, brano zadovoljstvo ili brana kvaliteta, zadovoljstvo neseksualnim aspektima branog ivota, uestalost seksualne aktivnosti,
uestalost orgazma, oputenost u seksualnim odnosima, religioznost i zaposlenost obaju partnera izvan kue35.
Iz pastoralno-teolokog gledita vano je istai da i teologija tumai spolnost kao sastavni dio ovjekove egzistencije i njegova cjelokupnog ponaanja
i djelovanja. No, teologija uvijek spolnost gleda u integrirajuoj perspektivi, tj.
u slubi ljubavi i raanja, ali jednako tako u slubi meusobnog pomaganja i
obostrane slobode te naposljetku kao neto to je ovjeku dano kao dar s kojim
se potrebno brino, slino kao i sa ivotom, ophoditi.

2. Bitne vrednote za uspjean brak i osnovne sociodemografske

karakteristike
Faktorskom analizom, pod komponentnim modelom uz varimax rotaciju i GK
kriterij redukcije dimenzionalnosti, na instrumentu bitne vrednote za uspjean brak dobivena su etiri faktora. S obzirom na saturacije estica na pojedinim faktorima nazvali smo ih: F1 sociokulturna homogenost; F2 osobna
veza suprunika; F3 materijalni uvjeti i F4 samodovoljnost.
Tablica 7. Matrica varimax faktora. Bitne vrednote za uspjean brak.36

Dijeliti isto vjersko uvjerenje

Biti istog socijalnog porijekla
Slaganje u politici
Imati vrijeme za vlastite prijatelje, osobne aktivnosti i hobije
Uzajamno obavljanje poslova u
kuanstvu

34

35
36

610

Sociokulturna
homogenost
.751
.733
.716

Osobna veza
suprunika

Materijalni
uvjeti

Samodovoljnost

.680
.663

Usp. Kelli-an LAWRANCE Sandra E. BYERS, Sexual satisfaction in long-term heterosexual relationships: The interpersonal exchange model of sexsual satisfaction, u: http://
www3.interscience.wiley.com/journal/119257259/issue. (21. IV. 2010.).
Isto, 87-89.
Nakon inicijalne provedbe u daljnjem koraku izostavljena je vrednota vjernost koja
sama predstavlja zasebni faktor.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

Sociokulturna
homogenost
Spremnost na raspravljanje
o problemima koji se pojave
izmeu mua i ene
Djeca
Dobri stambeni uvjeti
Primjereni prihodi
ivot odvojen od roditelja
Dobar seksualni odnos

Osobna veza
suprunika

Materijalni
uvjeti

Samodovoljnost

.653
.501

-.460
.823
.755
.711
.678

Ekstrahirani faktori tumae 57,08% varijance.

U nastavku lanka analiziramo dobivene faktore, kao i vrednotu vjernosti koja je izostavljena iz faktorske analize, s obzirom na osnovne sociodemografske karakteristike ispitanika (dobna i spolna struktura, stupanj
obrazovanja, veliina mjesta stalnog ivljenja), prihodi kuanstva ispitanika i regionalna pripadnost) i s obzirom na osnovne religijske karakteristike (uvjerenje o postojanju Boga, vanost Boga i religije u ivotu, odlasci na
misu, samoprocjena religioznosti te vjerovanje u Boga, ivot poslije smrti,
pakao, raj i u grijeh).
U analizi veim dijelom koristimo korelacijsku analizu (Pearsonov koeficijent) te analizu varijance i hi-kvadrat test.
Na vrednoti vjernosti nema statistiki znaajnih razlika s obzirom na
osnovne sociodemografske karakteristike.
Tabli+ca 8. Korelacija faktora bitne vrednote za uspjean brak i osnovnih
sociodemografskih karakteristika.

Dob
Spol
Obrazovanje
Prihodi kuanstva
Veliina mjesta ivota

Sociokulturna
homogenost
-.113**
.064*
-.005
-.036
-.058*

Osobna veza
suprunika
.126**
.004
.077**
.105**
-.066**

Materijalni
uvjeti
-.019
.069*
.020
-.049
.014

Samodovoljnost
.125**
-.056*
.253**
.126**
.241**

**p<0,01
*p<0,05

Korelacija (bivarijatna korelacija, Pearsonov koeficijent) faktora bitne vrednote za uspjean brak i osnovnih sociodemografskih karakteristika
611

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

pokazuje sljedee: s obzirom na dob ispitanici starije ivotne dobi skloniji

su smatrati kako su vrednote okupljene na prvom faktoru (sociokulturna
homogenost) vane za uspjean brak, dok su za mlae ispitanike za uspjean brak vane vrednote osobnih veza suprunika i samodovoljnosti;
s obzirom na spol nema statistiki znaajne korelacije; s obzirom na postignuti stupanj obrazovanja ispitanici s viim stupnjem obrazovanja skloniji
su smatrati da su vrednote samodovoljnosti vane za uspjean brak, isto
su skloniji smatrati i ispitanici s viim mjesenim prihodima i iz urbanih
sredina (vei gradovi). Ispitanici s viim mjesenim primanjima skloniji su i
vrednotama koje smo oznaili kao osobna veza suprunika.
S obzirom na regionalnu pripadnost, moemo rei da su dimenziji
vrednota za uspjean brak sociokulturna homogenost najskloniji ispitanici
iz Sjeverne Hrvatske, a najmanje skloni oni iz Zapadne Hrvatske. Ispitanici
iz sjevernog dijela najskloniji su i dimenziji vrednota osobna veza suprunika, dok su tome najmanje skloni ispitanici iz Sredinje Hrvatske. Dimenziji
samodovoljnosti najmanje su skloni ispitanici iz Sjeverne Hrvatske.
Tablica 9. Faktori bitne vrednote za uspjean brak s obzirom na regionalnu
pripadnost.
M

Sociokulturna
homogenost

Osobna veza
suprunika

Samodovoljnost

612

Sjeverna Hrvatska

.1192

Sredinja Hrvatska
Istona Hrvatska

-.0106
.0239

Zapadna Hrvatska

-.2703

Juna Hrvatska

.1119

Sjeverna Hrvatska

.2145

Sredinja Hrvatska

-.1501

Istona Hrvatska

-.0547

Zapadna Hrvatska

.1717

Juna Hrvatska
Sjeverna Hrvatska

.0961
-.2776

Sredinja Hrvatska

.0886

Istona Hrvatska
Zapadna Hrvatska
Juna Hrvatska

.0843
.0968
-.1564

kontrast

F=5,288
Sig p<0,01

4<ostali

F=7,797
Sig p<0,01

2<1,4,5

F=7,536
Sig p<0,01

1<ostali

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

Tablica 10. Korelacija faktora bitne vrednote za uspjean brak i osnovnih

religijskih karakteristika.

Odlasci na misu
Samoprocjena religioznosti
Vanost Boga u ivotu
Vanost religije u ivotu
Vjera u Boga
Vjera u ivot poslije smrti
Vjera u pakao
Vjera u raj
Vjera u grijeh

Sociokulturna
homogenost
.209**
.108**
.155**
.154**
.115**
.029
.061*
.094**
.053*

Osobna veza
suprunika
.024
.049
.023
-.016
.017
-.020
-.030
-.019
.044

Materijalni
uvjeti
-.044
-.011
-.020
-.083**
-.015
-.047
-.082**
-.038
-.091*

Samodovoljnost
-.142**
-.157**
-.172**
-.157**
-.159**
-.066*
-.111**
-.135**
-.120**

**p<0,01
*p<0,05

Analiza navedenih faktora s obzirom na uvjerenje o postojanju Boga

(analiza varijance) pokazuje da su ispitanici koji vjeruju u osobnog Boga skloniji smatrati da su vrednote sociokulturne homogenosti vane za uspjean
brak, za razliku od onih koji vjeruju u neku vrstu duha ili ivotne sile. Obrnuta je situacija u smislu vrednota osobne veze suprunika, gdje su upravo
ispitanici koji vjeruju u neku vrstu duha ili ivotne sile skloniji te vrednote
smatrati vanima za uspjean brak.
Ispitanici koji ne misle da postoji neka vrsta duha, Bog ili ivotna sila, skloniji su smatrati kako su vrednote samodovoljnosti vane za uspjean brak.

3. Vjernost kao vrednota za uspjean brak i osnovne religijske

karakteristike
U ovom dijelu lanka analiziramo vjernost s obzirom na osnovne religijske
karakteristike ispitanika EVS 2008.
Tablica 11. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na
samoprocjenu religioznosti.

Uvjereni ateisti
Nereligiozni
Religiozni

M
2,756
2,880
2,989

kontrast
F =43,418
sig. p < 0,001

3>1,2

613

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Ispitanici EVS 2008., koji se smatraju religioznima, skloniji su smatrati

da je vjernost vana za uspjean brak, za razliku od onih koji se smatraju nereligioznima ili uvjerenim ateistima. Na prvi pogled to izgleda oekivano i
logino, no, ako se uzme u obzir da u antropolokoj dimenziji svakoga braka,
uz obostrano bezuvjetno prihvaanje, i vjernost igra nezamjenjivu ulogu, onda
oni koji nisu religiozni na ovom podruju idu prema najliberalnijem tumaenju odnosa u dvoje.
Tablica 12. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na vjeru
u Boga.

Nevano

Ne

Ne znam

Da

8,8

1,6

0,5

Ne zna

5,1

1,6

0,7

Vano

86,0

96,8

98,9

2=93,709; df=4; p<0.001

Tablica 13. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na

uvjerenje o postojanju Boga.
Postoji osobni
Bog (Bog-osoba)

Postoji neka
vrsta duha ili
ivotne sile

Ne znam
to da
mislim

Ne mislim da postoji neka

vrsta duha, Bog ili ivotna sila

Nevano

0,5

0,2

6,2

6,2

Ne zna

0,6

0,4

1,5

Vano

98,9

99,5

92,3

93,8

2=57,951; df=4; p<0.001

Iz istraivanja proizlazi da ispitanici koji ne znaju to bi mislili i odgovorili u svezi postojanja Boga, kao i oni koji su uvjereni da ne postoji nikakva
nadnaravna sila i neka vrsta duha, skloniji su uvjerenju da vjernost nije vana vrednota za uspjean brak. Naprotiv, ispitanici koji vjeruju u postojanje
Boga i koji vjeruju da postoji neka nadnaravna sila i duh, skloniji su misliti
da je vjernost vana za uspjean brak. Osim toga, odgovori u tablicama 13 i
14 otkrivaju i jo neto. Visok je postotak onih koji smatraju vjernost bitnom
vrednotom za uspjean brak s obzirom na vjeru u Boga, a oni koji vjeruju u
postojanje Boga, neto vie su skloniji vjerovati da postoji neka vrsta duha
ili ivotne sile, a ne osobni Bog. Ovdje se veoma dobro uoava korelacijski
614

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

odnos indikatora slika ili percepcija o Bogu s jedne i zastupanja neke od

vrednota, u naem sluaju, vrednote vjernosti s druge strane. Ova je konstatacija od posebne vanosti za sve one koji su odgovorni za bilo koji oblik
katehizacije u Hrvatskoj, od sveenika, redovnika, redovnica pa do vjerouitelja u osnovnim i srednjim kolama te kateheta i animatora u upnim
zajednicama, da se u svom vjersko odgojno-obrazovnom djelovanju zduno
zalau za ostvarenje kateheze kojoj cilj nije samo dodir s osobom Isusa Krista, nego ulazak u zajednitvo, u bliskost s njime.37
Korelacija (bivarijatna korelacija, Pearsonov koeficijent) izmeu faktora
bitne vrednote za uspjean brak i osnovnih religijskih karakteristika pokazuje uglavnom oekivane rezultate. Ispitanici koji ee odlaze na misu, koji
se smatraju religioznima, vjeruju u Boga i Bog i religija su im vani u ivotu,
skloniji su smatrati da je skup vrednota koji smo nazvali sociokulturna homogenost vaan za uspjean brak. S druge strane, ti isti ispitanici, kao i oni
koji vjeruju u pakao, raj i grijeh, smatraju da vrednote samodovoljnosti nisu
bitne za uspjean brak.
Tablica 14. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na vanost Boga u ivotu.
Nevaan

Niti vaan niti nevaan

Vaan

Nevano

5,0

1,3

0,5

Ne zna

3,1

2,1

0,2

Vano

91,9

96,6

99,3

2=51,998; df=4; p<0.001

Tablica 15. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na vanost
religije u ivotu.
Posve nevano

Nevano

Vano

Veoma vano

Nevano

3,6

3,6

0,6

0,3

Ne zna

2,7

0,7

1,1

1,0

Vano

93,7

95,7

98,3

98,6

2=23,072; df=6; p<0.001

37

Usp. IVAN PAVAO II., Catechesi tradendae. Apostolska pobudnica o vjerskoj pouci u nae
vrijeme (16. X. 1979.), Zagreb, 21994., 5.

615

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Ispitanici kojima je Bog nevaan u ivotu te oni kojima je religija posve nevana u ivotu, skloniji su smatrati kako vjernost nije bitna vrednota za
uspjean brak. Gotovo svi ispitanici (99,3%), kojima su Bog i religija vani u
ivotu smatraju vjernost bitnom vrednotom za uspjean brak.
Tablica 16. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na vjeru
u ivot poslije smrti.
Ne

Ne znam

Da

Nevano

2,4

0,5

0,7

Ne zna

2,4

1,0

0,4

Vano

95,3

98,6

98,9

2=19,451; df=4; p<0.001

Ispitanici koji ne vjeruju u Boga, zatim koji ne vjeruju u ivot poslije smrti, skloniji su smatrati kako vjernost nije vana vrednota za uspjean brak. Velik je postotak u ovoj kategoriji ispitanika kojima je vjernost ipak vana i bitna
vrednota za uspjean brak. To samo potvruje da je vjernost uistinu jedna
nadkonfesionalna i nadsvjetonazorska vrednota38. Oni ispitanici koji vjeruju
u temeljne vjerske istine smatraju da je vjernost vana kao vrednota za uspjean brak.
Tablica 17. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na vjeru
u raj.
Ne

Ne znam

Da

Nevano

2,7

0,5

0,6

Ne zna

2,7

0,5

0,2

Vano

94,5

99,0

99,1

2=30,999; df=4; p<0.001

Veliki je postotak prihvaanja vjernosti kao vane vrednote za uspjenost

braka kod onih ispitanika koji vjeruju u postojanje raja. Ispitanici koji ne vjeruju u raj, skloniji su smatrati da vjernost nije vana vrednota za uspjean brak.

38

616

Josip BALOBAN Gordan RPI, Bitne vrednote za uspjean brak u Hrvatskoj, 321.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

Tablica 18. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na vjeru
u grijeh.
Ne

Ne znam

Da

Nevano

3,3

0,6

Ne zna

1,6

0,6

1,0

Vano

95,1

99,4

98,4

2=19,743; df=4; p<0.001

Moda bi bilo bolje postaviti pitanje o osjeaju za grijeh39, a ne o vjeri

u grijeh. Ispitanici koji ne vjeruju u postojanje grijeha skloniji su smatrati da
vjernost nije vana vrednota za uspjean brak.
Tablica 19. Vjernost kao bitna vrednota za uspjean brak s obzirom na odlaske
na misu.
Nikada

Rijetko

Za vee
blagdane

Mjeseno

Tjedno

Nevano

2,9

1,9

1,0

0,8

0,5

Ne zna

3,3

1,9

0,3

0,4

0,2

Vano

93,8

96,2

98,7

98,8

99,3

2=26,380; df=8; p<0.001

Rezultati istraivanja jasno pokazuju veliku vanost vjernosti za uspjean

brak. Analizirajui navedeno s obzirom na odlaske na misu (hi-kvadrat test) dobivena je statistiki znaajna razlika izmeu onih ispitanika koji uope ne idu na
misu i svih ostalih. Naime, ispitanici koji uope ne idu na misu, relativno su skloniji smatrati da je vjernost nevana za uspjean brak. Redoviti praktikanti, tj. oni
koji idu tjedno na misu, smatraju vjernost bitnom vrednotom za uspjean brak.
Mogu zauditi i odgovori redovitih praktikanata, dakako samo njih nekolicine,
kojima vjernost nije bitna vrednota za uspjean brak. Povremeni praktikanti (idu
na misu mjeseno) i prigodni praktikanti (idu ponekad na misu i to za vee blagdane ili rijetko) takoer misle da je vjernost bitna vrednota za uspjenost braka.40

39

40

O (ne)osjeaju za grijeh u kontekstu dananjeg vremena vidi u: Anton TAMARUT, Teoloko-pastoralna aktualnost sakramentalne ispovijedi, u: Bogoslovska smotra, 77 (2007.) 3,
695-726.
Tipologiju vjernika: redoviti praktikanti (idu na misu tjedno i ee), povremeni
praktikanti (idu na misu mjeseno), prigodni praktikanti (dolaze na misu ponekad) i

617

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

Zakljuak
Temeljem analize dobivenih rezultata u istraivanju European Values Study
(EVS 2008.) donosimo nekoliko zakljuaka koji ocrtavaju crkvenu i drutvenu stvarnost u svezi percepcije vrednota za uspjean brak. Ta percepcija je
iznimno dobro polazite za razmiljanje o pastoralu braka i obitelji Hrvatskoj.
Prema EVS 2008. deskriptivna analiza vrednota za uspjean brak pokazuje da brak danas nije smatran zastarjelom institucijom, iako se u odnosu na
rezultate istraivanja EVS 1999. blago smanjio (s 85,3% na 80,9%) broj onih
koji se ne slau da je brak zastarjela institucija. Autori opaaju svojevrsnu ambivalentnu proturjenost da unato veoma visokom postotku onih koji brak ne
smatraju zastarjelom institucijom od 80,9% u Hrvatskoj u posljednjim desetljeima raste broj neudanih i neoenjenih osoba i to u dobnim skupinama iznad
35 godina, to ukazuje na relativno visoku stopu prisutnog socijalitetnog steriliteta. Dok na jednoj strani postoji tradicionalno miljenje o vrijednosti braka
kao prevladavajue miljenje meu puanstvom Hrvatske, dotle se na drugoj
strani primjeuje se oit utjecaj (post)modernog drutva koji se odraava i u
smanjenju broja sklopljenih brakova. U temeljnim odrednicama za pastoralno
djelovanje Crkve nalazimo da je ovjek put Crkve,41 a dosljedno tome i da je
obitelj put Crkve.42 Zato je potrebno stvoriti mreu trajne i sustavne pastoralne brige za brak i obitelj, te biskupijske, regionalne i upne strukture permanentnog rada sa suprunicima i obiteljima i njihova trajnog praenja43. Kao
to ovjek raste osobno, tako i njegov brak i obitelj rastu i sazrijevaju postupno
te u tom smislu Crkva u svom pastoralnom djelovanju treba slijediti i aktivno
pratiti obitelj u razliitim etapama njezina oblikovanja i razvoja44 poevi
ve od vjeronauka u osnovnim i srednjim kolama45 i razliitih katehetskih
skupina u upnoj zajednici.
1. Prema EVS 2008. istraivanju vjernost se nalazi na prvom mjestu bitnih vrednota za uspjean brak. Upravo tom vrednotom grade se dobri temelji

41

42
43

44

45

618

nepraktikanti (nikad ne idu na misu) preuzeli smo iz: Josip BALOBAN Gordan RPI,
Odreeni aspekti crkvenosti, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 2, 265.
Usp. IVAN PAVAO II., Redemptor hominis Otkupitelj ovjeka. Nastupna enciklika (15. III.
1979.), Zagreb, 1980., br. 14.
Usp. IVAN PAVAO II., Pismo obiteljima, Zagreb, 1994., br. 2.
HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, 39.
IVAN PAVAO II., Familiaris consortio Obiteljska zajednica. Apostolska pobudnica o zadaama
kranske obitelji u suvremenom svijetu (22. XI. 1981.), Zagreb, 21997., br. 65.
Vie o ovoj tematici u: Josip IMUNOVI, Doprinos katolikoga vjeronauka odgoju za
brak i obitelj, u: Franjo Emanuel HOKO (ur.), Djelatna crkva. Zbornik Milana imunovia
u prigodi 65. obljetnice ivota, Zagreb, 2008., 361-377.

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

za meuljudske odnose koji se istiu u suvremenom drutvu. Najvie pozicionirano mjesto za vrednotu vjernosti u percepciji hrvatskih graana moemo
povezati i sa injenicom da brak u hrvatskom suvremenom drutvu jo uvijek
nije zastarjela ustanova, ali jednako tako i sa injeninim stanjem i trendom
rastavljenih brakova u Hrvatskoj. Zato vjernost kao bitna vrednota za uspjean
brak, kao i stvarna situacija te trend u svezi sklopljenih i rastavljenih brakova,
predstavljaju hitan poziv Crkvi i crkvenim djelatnicima u Hrvatskoj da kvalitetno, ivotno eklezioloki i drutveno efikasno osmisle pastoralno-katehetsko
djelovanje i skrb braka i obitelji. Drugim rijeima, nakon kvalitetne spoznaje slijedi odgovarajue djelovanje. Kvalitetno osmiljeno pastoralno-katehetsko djelovanje i pastoralna skrb mora zapoeti u temeljnim teritorijalnim jedinicama
mjesnih Crkava, u upnim zajednicama, a nastaviti i na ostalim razinama partikularnih Crkava.
2. Spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave izmeu mua i ene,
vrednota je koja se nalazi na drugom mjestu bitnih vrednota za uspjean brak,
a koja puno govori o hrvatskim graanima. Njima je itekako stalo do uspjenog i stabilnog branog ivota i zajednitva u kojem se dijalogom i komunikacijom nastoje rjeavati problemi koji se javljaju izmeu mua i ene, a poslije i
izmeu roditelja i djece. Spremnost na raspravljanje o problemima usko je povezana s vjetinom komuniciranja. Ona predstavlja viedimenzionalan proces
komunikaciju (verbalna i neverbalna vjetina) i pretpostavlja da svaka od tih
vjetina djeluje zasebno na branu kvalitetu ili brano zadovoljstvo. U svom
pastoralnom djelovanju koji su vezani uz brak i obitelj, Crkva treba nuditi programe u kojima e buduim suprunicima pomoi u kvalitetnoj i obostranoj
komunikaciji po naelima evaneoske poruke i ope psihologije komuniciranja. To svakako implicira neizostavnu i kontinuiranu interdisciplinarnost teoloke znanosti i humanistiko-drutvenih znanosti. Nije dovoljno ostati samo
na spoznaji i prosudbi, ve je jednako tako nuno i pastoralno djelovati, a to
pretpostavlja kvalitetne i uinkovite pastoralne programe u svezi pastorala
braka i obitelji.
3. Prema iskazu ispitanika EVS 2008., djeca kao bitna vrednota za uspjean brak na treem su mjestu. Rezultati istraivanja daju sliku suvremenog
hrvatskog drutva kao jo uvijek tradicionalnog, u kojem djeca zauzimaju sredinju ulogu i daju smisao ivota. Unato tomu to su djeca za hrvatske graane jedna od bitnih vrednota za uspjean brak, svjedoci smo ve naglaenog
socijalitetnog steriliteta, koji oznaava nepostojanje individualnih ili drutvenih uvjeta za stvarno sudjelovanje u reprodukciji stanovnitva. S jedne strane,
imamo djecu kao bitnu vrednotu za uspjean brak, a s druge strane, svjesni
619

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

smo injeninog stanja u Hrvatskoj koje se oituje u kontinuiranom opadanju ivoroene djece, odnosno demografskom odumiranju. Ovi pokazatelji
su jasna saznanja, koja tjeraju na razmiljanje, istodobno potiui na hitnost
djelovanja u pravcu osmiljavanja kvalitetne obiteljske, a zatim i populacijske
politike u Hrvatskoj. Crkva kao konstruktivni dio drutva i kao ustanova od
velikog povjerenja od strane hrvatskih graana, trebat e nai svoje mjesto u
novoj hrvatskoj obiteljskoj politici. Crkva je stoga, pozvana dati svoj doprinos
u kontekstu podupiranja kvalitetne obiteljske i populacijske politike u Hrvatskoj, kako bi odgovarala i djelovala u skladu s izazovima predstojeeg drutvenog razvoja, a tako i razvoja Crkve kao takve.
4. Dobar seksualni odnos etvrta je vrednota koja je prema miljenju ispitanika bitna za uspjean brak, to ne udi, budui da pod tom vrednotom
uzimamo sveukupnost brane intime koja pak obuhvaa veoma vaan teoloko-antropoloki duboko fundiran i neizostavan dio branog ivota. Dobar seksualan odnos moemo interpretirati interpersonalnim modelom ili IMSZ koji
istie seksualno zadovoljstvo iskljuivo spolnim odnosima te osim seksualnog
zadovoljstva, spolnog zadovoljstva, ovom vrednotom moemo obuhvatiti i
zadovoljstvo partnerskim odnosima, to istie teorija ravnopravnosti. Vano
je istai da je spolnost u pastoralno-teolokom, kao i u moralno-teolokom
smislu integrativni dio ljudske egzistencije i ovjekova ponaanja i djelovanja.
5. Vrednote: slaganje u politici, biti istog socijalnog porijekla te dijeliti isto
vjersko uvjerenje obiljeene su kao vrednote koje nisu bitne za uspjean brak.
Vrednote koje su u prijanjim vremenima igrale bitnu, a nerijetko i prvotnu
ulogu kod odabiranja branog partnera, a poslije i za sam brani ivot, za dananjeg suvremenog ovjeka, pa tako i vjernika bez obzira na njegovu stupnjevitu, odnosno diferencirano distanciranu pripadnost Crkvi, nemaju izrazite vanosti za uspjean brak. Za pastoralno razmiljanje i djelovanje Crkve
u (post)modernom vremenu nije zanemariva injenica da vjersko uvjerenje,
odnosno pripadnitvo igra daleko manju ulogu nego prije.
Naposljetku, mora se konstatirati da komparacijom EVS 1999. i EVS
2008. u svezi bitnih vrednota za uspjean brak nije unutar devet godina dolo
do velikih promjena u prihvaanju i ivljenju tih vrednota. Prije je rije o jednom stabilizirajuem kretanju u smislu da nema velikih opadanja u odnosu na
EVS 1999., te istodobno da se osjea odreeni dinamizam konsolidiranja u
prihvaanju vrednota za uspjean brak. Za jasna predvianja kretanja navedenih vrednota je prerano te treba priekati idui EVS val istraivanja. Jednako
tako je oito da se hrvatski graani trajno nalaze izmeu tradicionalno-kranskog poimanja braka, obitelji, pa onda i vrednota povezanima s tim ustano620

Bogoslovska smotra, 80 (2010.) 2, 597-622

vama, kao i u neizostavnom postmodernom izazovu, koji dolazi u Hrvatsku i

djeluje na poimanje braka, obitelji i obiteljskih vrednota.

Summary
VITAL VALUES FOR A SUCCESSFUL MARRIAGE IN CROATIA
(EVS 2008) FINDINGS AND STIMULUS FOR ACTION

Josip BALOBAN
Catholic Faculty of Theology, University of Zagreb
Vlaka 38, p.p. 432, HR 10 001 Zagreb
josip.baloban@zg.t-com.hr

Josip IMUNOVI
Catholic Faculty of Theology, University of Zagreb
Vlaka 38, p.p. 432, HR 10 001 Zagreb
josip.simunovic@zg.htnet.hr

Krunoslav NIKODEM
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
Ivana Luia 3, HR 10 000 Zagreb
knikodem@zg.hr

The authors of this article, who were involved in the European Values Study (EVS
2008) as researchers discuss some of the vital values for a successful marriage based on
the results of their research. The results presented were derived on an empirical social
science method and an analytical-critical method of theological science.
According to EVS 2008, amongst those surveyed, there is still a high percentage of Croatian citizens who consider that marriage is not an outdated institution. On
the one hand, traditional opinion is obvious concerning values about marriage in the
Republic of Croatia whereas on the other hand, influences of (post)modern society are
evident which is reflected in the decreasing number of marriages.
EVS 2008 notes the following as the most significant values for the success
of a marriage: fidelity, willingness to discuss problems that arise between a man and
woman, children and a good sexual relationship, while agreeing on political issues,
being from the same social background and sharing the same religious beliefs are not
considered as values that significantly aect the success of a marriage.
621

Josip BALOBAN Josip IMUNOVI Krunoslav NIKODEM, Bitne vrednote za uspjean brak u
Hrvatskoj (EVS 2008.) saznanja i poticaji za djelovanje

The highest positioned value according to those surveyed was fidelity and can
be related to the fact that marriage in modern Croatian society is still not an outdated
institution. The authors believe that this conception of fidelity as a vital value for a
successful marriage and the actual realistic situation as well as the trend concerning
marriages and divorces are an indication and urgent call for the Church and Church
activists in Croatia to prepare a quality, lifely ecclesiological and socially ecient pastoral-catechistic action and care with regard to marriage and the family. The article
also analyses and compares fidelity as a value for a successful marriage and some basic
religious characteristics.
Positioning the value of willingness to discuss problems that arise between a
man and woman in second place as a vital value for a successful marriage is a stimuli
for the Church in its pastoral activities to oer programmes to assist future spouses in
quality and mutual communication based on the principles of Evangelic messages and
a general psychology of communication.
Children were considered to be the third most vital value for a successful marriage. The Church as a constructive part of society and an institution in which more
than half the population of Croatia places its trust must focus more on some form of
family policies to support families that will responsibly act according to the challenges
in the future development of the Church and society.
A good sexual relationship was the fourth value that those surveyed considered
to be vital for a successful marriage. From a pastoral-theological view, that value is a
constituent part of mans existence and behaviour and actions.
Key words: marriage, values, fidelity, problems between a man and woman, children,
sexual relationship, pastoral activities.

622