Pravni fakultet u Zagrebu

Studijski centar socijalnog rada

Kolegij: Socijalni rad s obitelji

Marija Badrov

Raanje djece u obitelji

Seminarski rad

Zagreb, 26. travnja, 2015.

SADRAJ

UVOD
U svom istraivanju o stavovima hrvatskih graana prema djeci, rpi i Kovaevi su
zakljuili da usprkos svim pozitivnim eljama i velikoj ulozi koju nai graani dodjeljuju
djeci u njihovom ivotu, stvarnost u kojoj ivimo upuuje da postoje i mnogi drugi imbenici
koji utjeu u odluivanju za raanje. elja za djecom je jedan od njih koji ne treba zanemariti,
ali i druge treba ozbiljno uzeti u obzir u narednim analizama kojima treba zadaa da pomognu
graanima, posebice mladim, da ostvare svoje elje jer narod koji stari, gubi svoju vitalnost i
sposobnost da se brine za svoje lanove to treba imati na umu u eri globalizacije koja osim to
donosi mnoge dobrobiti, donosi mnoge nedoumice i nesuglasice, pa i negativnosti, za
pojedince i narod (rpi i Koraevi, 2000).
U literaturi se spominje bitna razlika izmeu eljenog i ostvarenog broja djece (rpi i
Koraevi, 2000). Vratimo li se u prolost, itajui raznu literaturu, gledajui filmove i sl.,
sluajui samo prie naih starih moe se zakljuiti da su djeca predstavljala bogatstvo,
prvenstveno zbog radne snage, poveanog obiteljskog kapitala a zatim i irenje pojedine
obiteljske loze. S druge strane, ostvareni broj djece autori povezuju sa nekim
sociodemografskim varijablama, aspektima religioznosti te raanje djece s obzirom na
stabilnost veze (rpi i Koraevi, 2000). Takoer, na raanje djece u obitelji uvelike utjee
koliko je pojedinom paru uope vano imati dijete, bez obzira je li se to odnosi na ispunjenje
individualnih elja i potreba ili jednostavno na imbenik koji odrava brak stabilnim. Brak i
branu ljubav, ne nuno, ali uglavnom povezujemo sa stvaranjem novih generacija. Pitanje je
moe li enidbena zajednica postati obiteljska bez djece. Smatram da se to razlikuje od para
do para i shvaanja je li brak ve obiteljska zajednica ili postaje tek raanjem djece. U skladu
s tim, istraivanje koje su proveli Baloban i rpi pokazuje da djeca, kao imbenik stabilnosti
braka, zauzimaju visoko mjesto u svijesti hrvatskih graana. (Baloban i rpi, 2000).
Globalizacija, modernizacija, sekularizacija i drugi procesi danas su promijenili nain na koji
se shvaa raanje djece i stvaranje obitelji. Dijete vie ne predstavlja radnu snagu, moe a i ne
mora, irenje obiteljskog bogatstva i obiteljske loze, ve veliki troak i ulaganje. Jesu li
roditelji u mogunosti ili ne pruiti djetetu sve to moderno drutvo danas iziskuje? U procesu
jaanja individualnih sloboda i izbora, znai li dijete u odreenoj mjeri zapostavljanje sebe,
svojih interesa i potreba? S druge strane, konkretno u Hrvatskoj gdje se velika veina

izjanjavaju kao katolici, to se deava s njihovim uvjerenjima i uenjima? Iako su katolika

vjera i odanost Crkvi jo uvijek duboko ukorijenjeni u Hrvatskoj, barem kao tradicija,
neznatna prisutnost katolike kulture na vioj razini mogla bi prouzroiti traume i bolna
razoaranja. Kao dobar poznavatelj crkveno-drutvenih prilika u inozemstvu i Hrvatskoj,
Valkovi uoava jedan od najvanijih problema u Hrvatskoj, tj. neznatnu prisutnost katolike
kulture u onim dijelovima hrvatskoga drutva u kojima se pripremaju i donose odluke
(Baloban, 2005., prema Valkovi, 1996). Budui da je pad nataliteta, u Hrvatskoj i u svijetu,
aktualna tema koja zabrinjava i potie mnoge rasprave, pokuat u u ovom radu poblie
objasniti to sve moe utjecati na stavove ljudi prema raanju djece, imbenike koji utjeu te
naposljetku i fertilnu motivaciju s obzirom na spol.

1. ZATO LJUDI ELE IMATI DJECU?

To je pitanje na koje mnogi teoretiari trae odgovor. Meutim, motivaciju za roditeljstvo je
jako teko istraiti, jer se pokazalo da ljudi teko opisuju razloge zato ele imati djecu,
vjerojatno zato to je rije o vrlo intimnom podruju ivota ili zato to te razloge nisu jo
osvijestili. Uz to, djeca su u veini drutava poeljan i vrijedan cilj, pa ljudi daju socijalno
poeljne odgovore o razlozima zbog kojih odluuju imati djecu (udina-Obradovi i
Obradovi, 2006).

2. FERTILNA MOTIVACIJA
Fertilitetna motivacija nije nipoto jednostavan pojam percepcije poeljnosti ili nepoeljnosti
(raanja) djeteta. Stavovi prema raanju djeteta mogu biti neutralni (to je esta pojava prije
roenja prvog djeteta), mogu biti pozitivni (to je esto stav prema drugom djetetu) ili
negativni, to je esto nakon roenja drugog djeteta (udina-Obradovi i Obradovi, 1999.,
prema Townes i dr., 1976). Mnotvo je pretpostavki koje predstavljaju odrednice fertilitetne
motivacije i stavova. Poevi odbiosocijalne, u stvari bioloki odreene motivacije ene za
raanjem koja se temelji na razliitim socioekonomskim imbenicima ili, pak,
socioekonomski imbenici poput obrazovanja, zaposlenja i ekonomske neovisnosti buduih
majki, a to se sve prelama kroz neke osobne stavove i vrijednosti (udina-Obradovi i
Obradovi, 1999., prema Corijn i dr., 1996.; Jones i Brayfield, 1997.; Seccombe,1991.; Adler,
1997.) ili, pak, iste psiholoke karakteristike buduih roditelja (udina-Obradovi i
Obradovi, 1999., prema Davidson i Jaccard, 1976.). Na pitanje to roditelji oekuju od djece

i kakve im potrebe djeca trebaju zadovoljiti dao je Rabin (1965.), koji je motivaciju za
roditeljstvo grupirao u etiri kategorije. Altruistina motivacija koja predstavlja ljubav prema
djeci, elju da se o njima brine, da im se prui ljubav i zatita. Fatalistina motivacija se
odnosi na uvjerenje da je reprodukcija i produenje vrste smisao ivota, ljudska sudbina ili
Boja volja; to je neto to je predodreeno i neizbjeno. Instrumentalna motivacija
predstavlja dijete kao sredstvo kojim se mogu postii neki specifini roditeljski ciljevi kao to
su materijalna dobit, pomo u starosti i sl. I narcistina motivacija se odnosi na oekivanje da
e dijete poveati vrijednost roditelja, da e ono biti dokaz njegove seksualne sposobnosti te
maskulinosti, odnosno femininosti (Junakovi i Ahmeti, 2011). Mnoge teoretiare je zanimalo
postoje li spolne i dobne razlike u motivaciji za roditeljstvo. S obzirom na razlike u
socijalizaciji rodnih uloga i nekih ranijih istraivanja pretpostavljeno je da e ene imati
izraeniju altruistinu motivaciju nego mukarci. S obzirom na nesuglasne pretpostavke za
fatalistine, narcistine i instrumentalne motive nisu formirane eksplicitne pretpostavke o
znaajnosti i smjeru eventualnih spolnih razlika. Nadalje, pretpostavljeno je da se, bez obzira
na s dobi oekivanu sve veu spremnost odraslih da prihvate roditeljsku ulogu i da se brinu o
mlaim naratajima, roditelji mlae i srednje odrasle dobi nee znaajno razlikovati u
pojedinim kategorijama fertilitetne motivacije. I ispitanici mlae i oni srednje dobi, bez obzira
na njihovu trenutanu dob i na vrijeme koje je za njih proteklo izmeu donoenja fertilitetne
odluke i trenutka ispitivanja fertilitetne motivacije, odluku da postanu roditeljima donijeli su i
roditeljima postali uglavnom u istom razdoblju, tj. u mlaoj odrasloj dobi (Junakovi i
Ahmeti, 2011., prema Kapor-Stanulovi, 1984.; Lackovi-Grgin i Vitez, 1997). Postavlja se
pitanje je jesu li glavni motivi za roditeljstvo ljubav prema djeci, elja da se o njima brine, oni
fatalistini ili moda instrumentalni poput nastavljanja loze, ispunjavanja domoljubne
dunosti i sl. Vjerojatno nam je svima najloginija altruistina motivacija i ono to je
ohrabrujue za budunost jest upravo da su istraivai u svojim istraivanjima dobili da je
najizraenija bila altruistina motivacija, zatim fatalistina, instrumentalna, a najmanje
izraena narcistina motivacija. Meu instrumentalnim motivima najzastupljeniji su bili oni
koji se odnose na ouvanje stabilnosti braka i osiguranje sigurne starosti uz pomo djece, na
drugom mjestu oni koji se odnose na produenje obiteljske loze i ostavljanje traga za sobom,
a najmanje zastupljeni bili su oni koji se odnose na postizanje viega drutvenog statusa i
domoljubne motive za roditeljstvo (Junakovi i Ahmeti, 2011).

1.1.

Fertilna motivacija s obzirom na spol

U pogledu spolnih razlika u motivaciji za roditeljstvo, pokazalo se da ene imaju izraeniju

altruistinu motivaciju, dok je instrumentalna motivacija bila znaajno izraenija u mukaraca
(Junakovi i Ahmeti, 2011., prema Lackovi-Grgin i Vitez (1997). S obzirom na razlike u
socijalizaciji rodnih uloga pri emu je kod ena vei naglasak i forsiranje empatije, brige za
druge i osjetljivosti za tue potrebe, ovakav rezultat se mogao i oekivati. S druge strane,
instrumentalni motivi, kao to su, primjerice, produenje loze, postizanje veega drutvenog
statusa ili ostavljanje traga za sobom, vjerojatno su vie u skladu s mukom rodnom ulogom,
koja ukljuuje instrumentalne osobine poput poduzetnosti, produktivnosti, asertivnosti,
dominantnosti i sl. Samim tim moe se primijetiti da se mukarci vie nego ene koriste
roditeljstvom u svrhu postizanja konkretnih ciljeva. Meutim, nalaz o izraenijoj
instrumentalnoj motivaciji u mukaraca ne poklapa se s rezultatima nekih drugih istraivanja,
koja su pokazala da je instrumentalna motivacija za roditeljstvo izraenija u ena i da je
povezana s osobinom femininosti, to je objanjeno time da se mnoge ene poistovjeuju sa
stereotipom o enama kao slabijem spolu kojem je potrebna zatita koju mogu osigurati
vlastita djeca (Junakovi i Ahmeti, 2011., prema Lackovi-Grgin i Vitez, 1997). Takoer,
postoje i istraivanja koja pokazuju da u instrumentalnoj motivaciji nema znaajnih spolnih
razlika (Junakovi i Ahmeti, 2011., prema Kapor-Stanulovi, 1984).

1.2.

Fertilna motivacija s obzirom na dob

Razlike izmeu mlaih i sredovjenih odraslih nisu utvrene, moda zato to su i jedni i
drugi, bez obzira na razlike u svojoj kronolokoj dobi u vrijeme ispitivanja fertilitetne
motivacije, svoju fertilitetnu odluku veinom donijeli vjerojatno u istom razdoblju, tj. U
mlaoj odrasloj dobi. Dakle, vjerojatno je slina dob u kojoj su donijeli fertilitetnu odluku
utjecala na slinu zastupljenost na ovaj nain ispitanih fertilitetnih motiva u osoba mlae i
srednje odrasle dobi. S druge strane, razlike u dobi ispitanika u trenutku ispitivanja, odnosno
razlike u vremenu koje je proteklo izmeu trenutka donoenja fertilitetne odluke i trenutka
ispitivanja fertilitetne motivacije, oito se nisu znaajnije odrazile na ovako procijenjenu
fertilitetnu motivaciju roditelja mlae i srednje odrasle dobi (Junakovi i Ahmeti, 2011).

Uzimajui stoga u obzir oprez prilikom objanjenja znaenja utjecaja dobi ispitanika u ovom
kontekstu, nadalje se pokazalo da je dob u interakciji sa spolom ispitanika ipak imala znaajan
uinak na altruistinu, instrumentalnu motivaciju openito i onu vrstu instrumentalne
motivacije koja se odnosi na osiguranje sigurne starosti i stabilnoga braka uz pomo djece.
Mukarci mlae odrasle dobi, u odnosu na sredovjene mukarce te ene mlae i srednje
odrasle dobi, izvijestili su o najslabijoj altruistinoj motivaciji za roditeljstvo. Dakle,
vjerojatno je da su mlai mukarci vie zaokupljeni profesionalnim ambicijama, postizanjem
odreenoga statusa i samim tim usmjereni na instrumentalne osobine kao to su nezavisnost,
dostignua, poduzetnost i sl. Pokazao se da mukarci srednje dobi izvjeuju o znaajno
izraenijoj ukupnoj instrumentalnoj motivaciji u odnosu na ene srednje dobi te da je u
mukaraca srednje dobi znaajno zastupljenija ona vrsta instrumentalnih motiva koji se
odnose na ouvanje stabilnosti braka i sigurnost u starosti, to su navodili kao razloge za
roditeljstvo, nego u mlaih mukaraca te mlaih i sredovjenih ena (Junakovi i Ahmeti,
2011).

3. Socioekonomske teorije fertilne motivacije

Prema socioekonomskim teorijama fertilitetne motivacije razumijevanje socioekonomskih
promjena u industrijaliziranim drutvima od neposredne je vanosti za razumijevanje pojave
opadanja broja roene djece i moe dati jasniju sliku nego tumaenja te pojave kao smanjene
elje za roditeljstvom (udina-Obradovi i Obradovi, 1999). Svjesni smo promjene u
shvaanju vrijednosti djeteta koja je posljedica razvoja industrije, globalizacije, samog
prelaska poljoprivrednih drutava u industrijska i naposljetku moderna dananja. Industrijski
razvoj, tj. nemogunost djece da produktivno sudjeluju u stvaranju dobara i poveana potreba
za enskom radnom snagom, proizvela je znaajne promjene u vrijednosti djece, pa prema
tome i u pozitivnog ili negativnog stava prema raanju (udina-Obradovi i Obradovi,
1999).

3.1.

Caldwellova teorija tokova sredstava

Teorija tumai smanjenje fertiliteta upravo promjenama u vrijednosti djeteta, koje su izazvale
promjenu toka sredstava: poveanje vrijednosti djeteta preusmjerilo je tok sredstava od
roditelja prema djetetu, dok je u ranijim razdobljima tok bio u smjeru od djeteta prema
roditelju. To znai, da su u ranijim razdobljima dominirale vrijednosti koristi od djeteta, dijete

kao (budua ili sadanja) radna snaga, osiguranje starosti, odranje imanja, bogatstva i
prestia obitelji, te su koristi raanja djeteta znatno premaivale ulaganja i rtve roditelja
(udina-Obradovi i Obradovi, 1999). Vanost djejeg razvoja i djetinjstva preusmjerio se
na odgoj djeteta, na njegovu materijalnu i duhovnu dobrobit. Dolazi do toga da su roditeljska
ulaganja u dijete velika, a vjerojatnost vraanja investicije mala. Samim tim, to dovodi do
negativnog stava prema raanju, jer su ulaganja u dijete poela znatno premaivati korist koju
djeca donose roditeljima. To je, po miljenju Caldwella (1982.) izazvalo smanjenje fertiliteta
u razvijenim industrijskim drutvima u kojima je izrazito preusmjerenje tokova sredstava
prema djetetu (udina-Obradovi i Obradovi, 1999).

3.2.

Ekonomska teorija ulaganja i koristi

Slino je u zemljama u razvoju Notestein (1953.) primijetio (udina-Obradovi i Obradovi,

1999., prema Rindfuss, Brewster i Kavee, 1996.), opadanje nataliteta, povezano s rastom
ulaganja u dijete, i opadanje ekonomske isplativosti djeteta za obitelj, to je proizvelo
smanjenje fertilitetne motivacije izraene u poveanoj kontroli raanja. Provjere Notesteinove
teorije nisu pokazale univerzalnost utjecaja ekonomskog razvoja na opadanje fertiliteta i ini
se da postoje mnogi imbenici koji utjeu na taj odnos. Meu tim su imbenicima, smatra se,
najvanije socijalne interakcije koje omoguuju irenje znanja o metodama kontrole raanja i
o trokovima odgajanja i kolovanja djece, a djeluju na smanjenje fertiliteta, ali i socijalni
pritisak u obliku neodobravanja kontrole raanja i smanjenja obitelji (udina-Obradovi i
Obradovi, 1999., prema Bongaarts i Cotts Watkins, 1996). Tako je Schumpeter ve 1942.
godine predvidio da e uz suvremeni naglasak na dobrobit djece dok su djeca, roditeljstvo
postati pretekim teretom i osjeajem osobne rtve. I zaista, pedesetak godina nakon
Schumpeterova predvianja, istraivanja pokazuju da je proirena percepcija raanja djece
kao rtvovanja u ekonomski razvijenim drutvima, kao u SAD-u (udina-Obradovi i
Obradovi, 1999., prema Seccombe, 1991.) i u Njemakoj (udina-Obradovi, 1999., prema
Adler, 1997.), te da neke kategorije potencijalnih roditelja u europskim zemljama odbacuju
vrijednost djece i roditeljstva kao sredinju ljudsku vrijednost. Druga, pak, skupina istraivaa
smatra gornje stanovite preuskim, tj. smatra da se smanjenje fertiliteta moe promatrati samo
kao dio ire promjene vrijednosti u zapadnim drutvima, promjene koja je posljedica
sekularizacije crkve i porasta individualne slobode izbora, pa je smanjenje nataliteta odraz
porasta individualizma (udina-Obradovi i Obradovi, 1999., prema Alwin, 1996.).
Vjerojatno je da oba objanjenja i ekonomska teorija ulaganja i dobiti, a i objanjenje

pomou opeg porasta individualizma i osjeaja prava na izbor prikazuju dvije snage to
djeluju u smjeru odbacivanja neophodnosti raanja djece. Pojaani naglasak na
individualizam i mogunost oslobaanja od crkvenih normi omoguuje pojedincu da se
opredijeli protiv onih ponaanja i postupaka koji ga ograniavaju.

3.3.

Fertilna motivacija ena prema socioekonomskim teorijama

3.3.1. Zaposlenost ene izvan kue

Jedan od najee izuavanih imbenika, koji potencijalno pridonosi smanjenju fertilitetne
motivacije zbog poveanog individualnog rtvovanja za dijete, jest zaposlenost ene izvan
kue. Taj imbenik moe biti izraen kao nesklad izmeu majinske i radne uloge, kao
preoptereenost majke, kao usmjerenost majinih interesa, ciljeva i vrijednosti na
nemajinske sadraje i aktivnosti. Mnoge studije unutar pojedinih drutava ukazuju na
negativni odnos zaposlenosti ene i fertilitetne motivacije. Najmanja je fertilitetna motivacija
i fertilitet u onim zemljama gdje postoji najvei nesklad meu tim ulogama, tj. tamo gdje
nema nikakve intervencije drutva kako bi se te uloge uskladile, odnosno umanjio teret
majinstva. U zemljama u kojima takva intervencija postoji, zaposlenost ena ne utjee na
fertilitetnu motivaciju (udina-Obradovi i Obradovi, 1999., prema Rindfuss i Brewster,
1996). U tom se kontekstu najee spominje primjer vedske koja, iako je visoko
industrijalizirana zemlja s visokom zaposlenou enske radne snage, ipak stoji na elu
europskih zemalja po fertilitetu, a naglo poveanje fertiliteta u toj zemlji 1983. godine
povezuje se s promjenom socijalne politike u podruju zatite obitelji, plaa i oporezivanja
koji olakavaju poloaj zaposlene majke i smanjuju nesklad majinske i radne uloge (udinaObradovi i Obradovi, 1999., prema Rindfuss i Brewster, 1996.). S druge strane, zaposlenost
i optereenost ene, ini se, ne utjee na opadanje fertiliteta ako je malen stupanj enine
autonomije u odluivanju, to je bio primjer Turske (Isvan, 1991.), a mogue je da taj
imbenik u kombinaciji sa sporijom difuzijom znanja o kontracepciji objanjava i zadravanje
visokog fertiliteta u zemljama juno od Sahare (udina-Obradovi i Obradovi, 1999., prema
Onideyi, 1997.; Bongaarts i Cotts Watkins, 1996).

3.3.2. Negativni drutveni stavovi prema majkama/radnicama i prema

preputanju djece drutvenoj brizi
U nekim zapadnim zemljama poveavaju nesklad majinske i radne uloge ene i njenu
nespremnost za raanje djece. Ti negativni drutveni stavovi takoer proizlaze iz tradicionalne

definicije spolnih uloga i poveavaju tekou majinstva i prepreku raanju djece. Pokazalo
se da je u veini zemalja razvijenog Zapada ipak dolo do promjena negativnih drutvenih
stavova prema zaposlenim majkama, te da se mijenjaju tradicionalna shvaanja mukih i
enskih poslova u kuanstvu i brizi za djecu (udina-Obradovi i Obradovi, 1999., prema
Alwin, 1996).

3.3.3. Dostupnost i kvaliteta institucionalne brige za djecu

To je jedna od najuinkovitijih metoda olakavanja tereta majinstva. Vanost toga imbenika
se moe ilustrirati primjerom SAD i vedske u kojima se zaustavio pad nataliteta nakon
intenzivnog otvaranja jaslica i vrtia, te naglim padom nataliteta u bivoj DDR, gdje je nakon
ujedinjenja dolo do smanjenja drutvene brige za te predkolske institucije (udinaObradovi i Obradovi, 1999., prema Rindfuss i Brewster, 1996). Teret majinstva, odnosno
nespremnost majki na koritenje institucionalne brige za djecu, poveava u nekim zapadnim
zemljama visoka cijena jaslica i vrtia kao i njihova niska materijalna ili socioemocionalna
kvaliteta.

3.3.4. Neravnomjerna raspodjela ukupnog radnog optereenja ene i

mukarca u braku
Deava se uglavnom zbog tradicionalne podjele mukarca kao hranitelja obitelji i ene kao
majke/domaice i jako sporo se mijenja. Nenamjerna socijalizacija djece oponaanjem
spolnih uloga u obitelji priprema djecu za uloge nalik opaenim roditeljskim ulogama, tj.
potie nezavisnost djeaka i majinsku ulogu djevojica. Stoga teret kuanskih poslova i brige
za djecu jo uvijek pripada eni/majci, od malena se ene ui da su one te koje obavljaju
kuanske poslove. Smatra se da je usklaivanje rada izvan obitelji i obiteljskih obveza
najvei izazov u ivotu ena na prelasku u novo stoljee (udina-Obradovi i Obradovi,
1999., pema Milkie i Peltola, 1999.). Tek e se radikalnom promjenom u obrascima
socijalizacije i potpuno pravednom podjelom mukih i enskih zaduenja u obitelji moi
prekinuti taj krug ponavljanja i prenoenja enskoga tereta (udina-Obradovi i Obradovi,
1999., prema Brayfield, 1995.).

3.3.5. Nespremnost oeva za preuzimanje brige za djecu

Takoer proizlazi iz tradicionalne podjele spolnih uloga u obitelji. Po tradicionalnom se

obrascu enska djeca socijaliziraju za ulogu majke, dok su mukarci uglavnom nepripremljeni
za oinstvo. Te su steene vrijednosti razliitih uloga toliko jake da, iako dolazi do smanjenja
nejednakosti u obavljanju kuanskih dunosti u obiteljima i drutvima u kojima su ene
zaposlene, velik dio aktivnosti koje ukljuuju brigu o djeci i odgoj ostaju zadaci majke djece
(udina-Obradovi i Obradovi, 1999., prema Aldous i dr., 1998.), a osobito se to odnosi na
brigu o enskoj djeci. Nazonost malene djece u obitelji predstavlja kljuni oteavajui
element u ivotu zaposlene ene te e, bez obzira na pravednost podjele radnog optereenja
branih partnera, zaposlena ena biti manje spremna na raanje prvoga, a osobito drugoga ili
treeg djeteta. No, brana socijalizacija mukaraca za odgoj djeteta, kad oni uvide veliku
vanost oeve uloge u razvoju, dovodi ak do pojaanog angamana oeva u roditeljstvu i
vee ulaganje u konstruktivno roditeljstvo, nego to je to sluaj s majkama. Ujedno, ini se,
poveano bavljenje mua s djecom poveava enino zadovoljstvo u braku i posljedino
poveava stabilnost braka, pa je mogue da zbog toga utjee i na elju za drugim djetetom.
Najvie brige o djeci vode oevi u onim brakovima u kojima oba brana partnera imaju manje
tradicionalno shvaanje spolno odreenih branih uloga (udina-Obradovi i Obradovi,
1999., prema Aldous i dr., 1998.).