Život porodica sa djecom u uvjetima siromaštva iz

perspektive samohranih roditelja

Ime i prezime studentice: Semra
Kadribegović
Smjer:Sociologija
Broj indexa:416/S
Kolegij : Sociologija siromaštva
Predmetni nastavnik: Prof.dr.Valida
Repovac Nikšić
 01

UVOD
Porodica predstavlja primarnu zajednicu društva. Od davnih vremena
smatralo se da idealnu vrstu porodice čine otac, koji uzdržava porodicu
financijski , majka koja brine isključivo za kućanstvo i odgoj djece te
samo dijete ili djeca.
 SAMOHRANI RODITELJI

Jednoroditeljske/samohrane porodice nisu jedinstvena

sociološka kategorija stoga ih je vrlo teško definirati.
Sinonimi, prema stručnoj literaturi, vezani za jednoroditeljske
obitelji su izrazi poput napuštene ili nekompletne obitelji,
razorene ili nepotpune. Osim navedenog, to mogu biti i
porodice u kojima je jednom roditelju oduzeto pravo na brigu
o djetetu ili nije u stanju biti u poslovnom odnosu, roditelji
koji su na liječenju ili izvanbračne porodice.
UZROCI NASTANKA SAMOHRANIH RODITELJA PREDRASUDE I PROBLEMI

• SMRT • EKONOMSKA
• ROĐENJE VAN BRAKA SITUACIJA
• RAZVOD • OSUĐIVANJE
• ISMIJAVANJE
 PODRŠKA SAMOHRANIM RODITELJIMA

EMOCIONALNA INSTRUMENTALNA SAVJETODAVNA

Emocionalna podrška Savjetodavna

podrazumijeva Instrumentalna
ili materijalna uključuje davanje
moralnu podršku , savjeta, uputa,
razumijevanje osjećaja podrška pruža
osobi izravnu prijedloga ili
i promišljanja , povratnih
empatiju te brigu potporu u obliku
usluga i informacija o
pojedinca i okoline za djelovanju
drugoga. materijalnih
dobara pojedinca.
 02

DJECA U SAMOHRANIM PORODICAMA

Prilikom razvoda, napuštanja ili smrti jednog od roditelja, djeca
najčešće prolaze kroz traume koje im ponekad obilježe za cijeli
život. Bujišić (2005., str 14.) navodi da je ''kriza traumatski
događaj koji nastaje naglo, bez najave, i pogođene osobe obično
preplavljuje strahom te osjećajem ranjivosti i bespomoćnosti, a
uvijek rezultira gubitkom''.
 03

INTERVJU
Ispitanici:Ispitanici u ovom razgovoru će ostati anonimni.
Razgovor je obavljen: 05.12.2019
Na početku razgovora ispitanice su upoznate sa ciljevima
istraživanja.Na prijedlog Semre Kadribegović odlučeno je
da će se intervju obaviti u vidu razgovora bez snimanja i u
vidu pisanog teksta.Ispitanicama je skrenuta pažnja da je
sudjelovanje u ispitivanju dobrovoljno te da se može odbiti
odgovaranje na pitanja.Intervju se odvijao prema pitanjima
definiranim u nacrtima istraživanja.
PITANJA ZA INTERVJU
1. Kako se ekonomska kriza odrazila na
život vaše porodice i djece? Ko je u vašoj
porodici najviše uskraćen u svojim
željama i potrebama zbog ekonomske
krize?
2. Jeste li primijetili da su vaša djeca
zabrinuta ili uznemirena zbog lošijeg
materijalnog stanja porodici? Ako da, na
koji način to pokazuju?
3. Šta biste rekli da vaša porodica i ostale
porodice lošijeg materijalnog statusa
nemaju, a one boljeg materijalnog
statusa imaju? U čemu se djeca iz
siromašnih porodica uskraćena? Čega
se sve odričete zbog ekonomskih
poteškoća i statusa samohranog
roditelja/porodilje?
4.Na koji način se ekonomska
kriza u društvu nepovoljno
odrazila u životu vašeg djeteta
na neke osnovne životne
potrebe, školovanje,
prijateljstvo i odnose s
vršnjacima,način provođenja
slobodnog vremena,
uključenost u aktivnosti svoje
zajednice, vaše raspoloženje i
osjećaje, vaše zdravlje i
zdravlje članova vaše porodice,
odnose u istoj?
5. Da li smatrate da vam država
pomaže kao samohranom
roditelju/porodilji na adekvatan
način,te da li smatrate da su
zakoni o porodiljama i statusu
samohranog roditelja
zadovoljavajućeg karaktera,ako
ne,zašto? i šta smatrate da je
potrebno da isti zakonik bude
na višem nivou?
 ANALIZA INTERVJUA
1.Ispitanice su se jednoglasno složile da se ekonomska kriza negativno odrazila kako na njihov
tako i na život njihove djece,u smislu nemogućnosti adekvatnog zbrinjavanja svojih i potreba svoje
djece (pravilna ishrana,odjeća,obuća,školske potrepštine).
2. Dvije od tri ispitanice imaju djecu uzrasta od 6 do 13 godina i iskazale su zabrinutost u smislu
ponašanja svoje djece,ističu da su primjetili da djeca na neki način bivaju isključena iz grupe kojoj
bi trebala pripadati u školi i da su često meta napada zbog loše materijalne situacije u kojoj se
nalaze.
3. Ispitanice ističu da su u manjku novčanih sredstava oni kao porodica(oni i njihova djeca)
uskraćeni za obilnije obroke,bolju odjeću,neke su istakle da nemaju mogućnost da svojoj djecu
obezbjede mobilni aparat i da je i to još jedna stavka koja njihovu djecu odvaja od drugih.
4. Majke u ovom istraživanju su nezaposlene.Ističu da primanja koja imaju nisu dostatna da pokriju
sve troškove školovanja,dok izmire iste potrebe kažu da malo šta ostane u budžetu kuće da se
podmire ostale potrebe i obaveze i kako same kažu nerijetko moraju posezati sa poslovima tipa
čuvanja tuđe djece ili čišćenja objekata radi dodatne zarade.
5. Ja sam na birou, muž radi, a uvjet za ostvarivanje ovog prava bio je da njegova mjesečna
primanja ne prelaze minimalnu plaću od nekih 400 do 500 KM. I pored svega toga trebalo je jako
puno dokumentacije i vremena da se ostvari ovo pravo – priča ispitanica.
 ZAKLJUČAK
Samohrani roditelji postali su dio naše svakodnevice.Društvo i svijet u kojem
živimo podložno je promjenama te ih mi moramo prihvatiti. Samohrani roditelji
prvenstveno se nose sa financijskim poteškoćama. Imajući na umu da samo oni
mogu osigurati svome djetetu sve što mu je potrebno te samo oni mogu pomoći
djetetu ukoliko se ono nađe u problemu stvara veliki pritisak na roditelja. Uz
želju da osiguraju što bolji život svome djetetu i sebi, samohrani roditelji često
budu preiscpljeni od posla i/ili količine stresa s kojim se svakodnevno nose pa
ponekad nisu u mogućnosti biti tu za svoje dijete (ili fizički ili psihički).
HVALA NA PAŽNJI