Uvod

Jo poetkom ovog stoljeda pisala je E. Key: Najjai konstruktivni moment u vaspitanju ovjeka jeste odluan, miran poredak u domu, njegov mir i ljepota. Srdanost, rad, prirodnost u domu razvijaju dobrotu, volju za radom i jednostavnost kod djeteta. U porodici se kriju mnogi odgovori za odgajanikovo ponaanje, za uspjehe i promaaje u vaspitanju. Brojna pedagoka i psiholoka ispitivanja pokazala su da je vaspitni uticaj porodici na dijete izuzetno vaan i nerijetko presudan. U jednom istraivanju koje je provedeno u Francuskoj 80 posto anketiranih osoba izjavljuje da svoj uspjeh, sredu i zadovoljstvo duguju porodinoj atmosferi i da je upravo porodini vaspitanje, ukupna porodina klima, najvie pridonijela onome to su u ivotu postigli. U prilog tvrdnji o vanosti porodinog vaspitanja i gotovo presudnom uticaju na linost odgajanika, mogli bismo navesti jo mnogo dokaza. Porodica oito raspolae specifinim mogudnostima vaspitnog uticaj a koji se ne moe nadomjestiti ostalim vaspitnim sredinama i vaspitnim djelovanjem koje se ostvaruje u drugim sredinama.

Patrijahalna porodica

I porodica se mijenja. Te su promjene brze i neoekivane ba kao i promjene u cijelom drutvu. Zbog toga priroda promjena u porodici i porodinim odnosima nosi peat optih drutvenih promjena, ali i odreene posebnosti jer porodica prerauje te promjene na svoj osobit nain. Mnoge promjene u organizaciji porodicnog ivota, uslovoljene i izazvane spoljanim iniocima, znae i za porodicu pravu traumu i onemoguduju joj unutranju koheziju. Za primjer je dovoljno istaknuti naglu urbanizaciju poslijeratnih godina. Hiljade seoskih porodici dolazi u grad, donose sa sobom kriterije seoskog ivota i nain organizacije porodinog ivljenja koji odudara od nove situacije. S nostalgijom se govori o zaviaju, djeca su izgubila livade i proplanke, vise nema prostora za nesmetanu igru, veze i poznanstva su prekinuta, a nova se teko uspostavljaju. Smjetaj je krajnje ogranien, pa ak i kad se posjeduje stan. Ljudi se osjedaju izgubljenima, veze meu lanovima porodice poputaju, pa je nekad mnogobrojna porodica sada samo mala porodica (roditelji i poneko dijete), vaspitni uticaj porodici slabi. Potroaki mentalitet naglo se razvija i u naim uslovima. Strast za posjedovanjem stvari koje postaju smisao ivota i osnovni sadraj porodine aktivnosti zahvata sve vedi broj porodica. Kako se statusni simboli prestia neprekidno mijenjaju (poelo je s televizorom, pa automobilom, vikendicom,

putovanjima...), nema vremena za predah i neprekidno smo na poetku. Strast za posjedovanjem stvari materijalizirala je itav ivot pa i porodini vaspitanje.
Vaspitanje se sveo na osiguranje materijalne ugodnosti i bezbrinosti, na ispunjavanje elja za posjedovanjem stvari. U okruenju sredstvima standarda gleda se povoljnost vaspitnog uticaja, kupuje se ljubav i panja koja je u toj trci izostala. Jo je davno pisao J. J. Rousseau: Znate li koje je najsigurnije sredstvo da svoje dijete uinite nesretnim? Dopustite mu sve to bude zatrailo!. Danas smo ved poli i korak dalje - pogaamo ak unaprijed ta bi dijete moglo poeljeti!

Patrijarhalna porodica brzo nestaje i zadrava se samo u naim naj nerazvijenim krajevima. Dodue, ostaci patrijarhalnog mentaliteta u porodinim odnosima jo su uvijek ilavi i ne daju se tako lako iskorijenjti: otac je glava porodici, njegova je rije po sljednja,

on odluuje o sudbinama lanova porodici i nepogreivi je roditeljski autoritet. No izmijenjeni drutveni odnosi mijenjaju i porodinu sredinu.1 Danas ved moemo govoriti o ravnopravnim odnosima i u porodici: majka je redovito zaposlena kao i otac, o djeci se jednako brinu, ovisno o rasporedu rada ili opteredenosti na radnom mjestu, sve se vie gube oznake enskih i mukih poslova u porodici i svakog se posla prihvata onaj roditelj koji je kod kude ili dolazi kudi ranije. Briga o djetetu jednaka j e i svijest o jednakim pravima i obavezama sve vie postaje regulativ organizacije porodinog ivota.

U strunoj literaturi mnogo je raspravljano o tome koji je tip porodice pogodniji za pravilniji deiji razvoj. Polazi se od toga da postoje dva tipa poro dice patrijarhalna i demokratska. Opravdano se smatra da je u ovoj drugoj daleko povoljnija klima za pravilan deji razvoj i vaspitanje. Smatra se i da je najbolje ako se u njoj naizmenino manifestuju ljubav prema detetu i uskradivanje manifestovanja takve ljubavi. Dete treba da vidi da ga vole, ali i da oseti, kad postupi na neodgovarajudi nain, da mu se ljubav uskraduje. Treba redi i to da se na razvitak linosti i na socijalizaciju porodica ne utie samo u periodu ranog detinjstva, ved da su i kasniji periodi ivota, a posebno adolescencije, vana razdoblja u kojima je ovaj uticaj vrlo vaan.

Ako posmatramo patrijahalnu porodicu sa naih balkanskih prostora, primetidemo da su one veoma probone, a ba u Novom zavetu se propagira enino pokoravanje muu:ene pokoravajte se svojim muevima kao Gospodu, jer mu je glava eni ili volja de tvoja stajati pod vladu mua tvojega i on de ti biti gospodar.

Patrijahalnodu zadojen mukarac odbacuje nenost, osedajnost i toplinu svoje ene i uopte u odnosu polova jer smatra da je grubost karakteristika mukarca, a osedajnost enska osobina i kao takva nedostojna mukarca. Takav mukarac je suvie pun sebe, meutim,
1

Marjanovid, A. (1977): Povezivanje predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, Predkolsko dete.

tanije reeno on je u stvari nesiguran u svojoj mukoj ulozi. On se ne usuduje sebi da postavi pitanje u emu to grei, kolika je njegova odgovornost u branoj dokolici, branom nerazumevanju, neskladu, u nedostatku ljubavi prema deci jedno prema drugom i deci prema njima. Mu nema hrabrost da pokrede to pitanje sam sa sobom, a pogotovo ne sa lanovima svoje porodice jer on kao mukarac ne sme sebi da dozvoli da pokazuje svoje slabosti zeni a kamoli deci; na taj nain on im sigurno daje do znanja da i oni imaju prava na odluivanje u porodici, a to je, naravno u patrijarhalnoj porodici, nedopustivo. Pravila kau :Kakav god da je mu, dobar ili lo, nean ili surov u ophoenju sa enom, ona mora da mu se pokorava. Koliko god da je gorak njen ivot ne treba da trai razdvajanje od njega osim u sluaju branog neverstva, a ne mora ni tada. Dakle, ena ima veoma irok spektar prava i uslova za lagodan i lepi ivot u patrijarhalnoj porodici. Pre svega ona ne sme da radi nigde van svoje kude i porodice. Bilo kako javno eksponiranje dovodi do raznih pria priica ueg i ireg drutva (rodbine i komiluka) koji to nadugako i nairoko optuuju, osuuju i mu zbog takve sramotebiva prinuen da se razvede od ene. 2 Naime u patrijarhalnoj porodici otac tei da zadri vlast i da za sve vanije odluke koje treba da se donose da on bude pitan tj. Da on don ese te odluke jer je njegova zadnja re. U ovoj porodici vlada stroga subordinacija. U porodicama sa vie generacija najstariji mukarac brine i odluuje o svim vanim pitanjima domacinstva, dakle, deda, a ako je to osnovna porodica sastavljena od roditeljamajke i ocai dece, dominantan poloaj ima suprug odnosno otac.

Uticaj roditelja u razvoju nadarene djece

Nadareno dijete je dijete koje ima iznadprosjene sposobnosti i specifine osobine linosti. Vanu ulogu u rastu, razvoju, kao i odgoju nadarene djece imaju roditelji, odnosno porodica nadarenog djeteta. Razliito od nekih shvatanja, nadarena djeca mogu biti roena u svim porodicama, bez
2

obzira

na nivo

obrazovanja

roditelja,

socioekonomski status,

Marjanovid, A. (1977): Povezivanje predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, Predkolsko dete

(ne)nadarenost roditelja i slino. Istie se potreba da roditelji prue podsticajno, stimulativno, obogadeno okruenje svom djetetu kako bi razvilo svoje potencijale, ali i pozitivne osobine linosti, sliku o sebi, samopotovanje. Nadareno dijete ima specifine karakteristike i osobine i zbog toga djelovanje roditelja moe biti izuzetno teko i zahtjevno.

U vezi sa ulogom roditelja u razvoju nadarenoga djeteta spominje se nekoliko pretpostavki: esto se pretpostavlja da nadarena djeca imaju nadarene roditelje, to nije potvreno u statistikim analizama; statistiki podaci nisu potvrdili ni pretpostavku da se nadarena djeca mogu nadi iskljuivo u porodicama vieg socioekonomskog statusa, kod bogatijih i bolje obrazovanih roditelja. Nadarena djeca se mogu nadi u roditeljima svih obrazovnih nivoa, a najvedi broj ove djece dolazi iz porodica srednjeg ekonomskog i obrazovnog statusa. Vanost porodice je, prije svega, u njihovoj percepciji izuzetnosti djeteta, a ona pokrede sve aktivnosti porodice.Roditelji usmjeravaju dijete u intenzivnom, brzom i kvalitetnom sticanju vjetina u kojima de se najbolje pokazati djetetove sposobnosti. Istraivanja potvruju vanost rane socijalizacije, vanost porodice i prvih nastavnika u postepenom razvoju intrinzine (unutranje) motivacije, odlunosti da se postigne cilj i odlunosti da se radi najbolje to se moe. Za razvoj nadarenosti vaniji je aktivan angaman roditelja u odgoju djece, nego njihov stepen obrazovanja ili ekonomski status. Autori istiu da se meu obrazovanijim roditeljima moe, ede, nadi aktivan interes i svjesno olakavanje razvoja djece. Takoe, roditelji koji su i sami nadareni de biti osjetljiviji na znakove nadarenosti svoje djece i spremniji da im prue podrku.

Nadarena deca
Nadarena deca postoji mnogo mitova o izuzetno posebnim osobama, a ta se posebnost povezivala s natprirodnim silama ili s ludodu. J. W. Goethe je govorio o poetama kao o jednostavnoj boanskoj djeci. Rije boansko vrlo esto se nadijevala umjetnicima, a Aristotel je isticao da ne postoji genijalnost bez ludosti. B. Pascal naglaavao je da genijalnost granii s ludodu, a ludost je toliko rairena meu genijalnim ljudima da ovjek
5

zdrava razuma postaje upravo nenormalan meu genijalcima. Dakle, razliit i su stavovi o nadarenoj i kreativnoj djeci, te ti pojmovi jo uvijek egzistiraju u stereotipima kao to su: biti nadaren znai biti udan, socijalno neadekvatan, loe adaptiran. Takve stavove nerijetko ne moemo izbjedi ni u kolama.3

Nadareno dijete je dijete koje ima iznadprosjene sposobnosti i specifine osobine linosti. Vanu ulogu u rastu, razvoju, kao i odgoju nadarene djece imaju roditelji, odnosno obitelj nadarenog djeteta. Razliito od nekih shvadanja, nadarena djeca mogu biti roena u svim obiteljima, bez obzira na nivo obrazovanja roditelja, socioekonomski status, (ne)nadarenost roditelja i slino. Istie se potreba da roditelji prue poticajno, stimulativno, obogadeno okruenje svome djetetu kako bi razvilo svoje potencijale, ali i pozitivne osobine linost, sliku o sebi, samopotovanje. Nadareno dijete ima specifine karakteristike i osobine i zbog toga odgojno djelovanje roditelja moe biti izuzetno teko i zahtjevno.4

Ozbiljan problem u vezi s nadarenima jest kako ih prepoznati, kako raditi sa njima u obitelji, odnosno, kakav roditelj radi sa (nadarenom) djecom. Logino je da nadaren roditelj moe prepoznati i poticati nadareno dijete, kao i obratno, nenadaren roditelj ne moe prepoznati nadareno dijete. Osim toga, ablonizirani roditelj ne uspijeva kreirati individualiziranonadareni obrazovno-didaktiki pristup koji bi zadovoljio i potencirao razvoj otkrivenih i latentnih potencijala nadarenog djeteta.

Opravdano je upitati se zato mnoga nadarena djeca ne uspijevaju razviti svoje potencijale? Odgovore je mogude potraiti u injenici da ne postoji dovoljna briga ne samo u obitelji, nego i u koli koju moemo smatrati izvorom nedovoljne brige i nasilja nad djecom, guenja slobode, sigurnosti i prava na posebnost. Emocionalna neosjetljivost i izostanak tolerancije, autoritarna praksa, te niz kazni, vidljivih ili nevidljivih, koje se u obitelji i koli primjenjuju vani su razlozi zato se brojna djeca osjedaju loe, pokazuju strah od roditelja i uitelja. S
3 4

Marjanovid, A. (1977): Povezivanje predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, Predkolsko dete http://www.nadarenost.net

pravom moemo redi da su mnoge obitelji ili kole opasne upravo s obzirom na posljedice koje nastaju uslijed emocionalne neosjetljivosti za razliite probleme i potrebe (nadarene) djece.

Rad sa nadarenom djecom

Rad sa nadarenom djecom podrazumijeva posebne programe i aktivnosti usklaene sa njihovim potrebama i potencijalima. Ali, osim redovnog kolskog rada, nadarena djeca trebaju i pomod, odnosno savjetovanje pri izboru karijere. Odabir i razvoj karijere je cjeloivotni proces koji zahtijeva realnu sliku o sebi, svojim sposobnostima, potencijalima i postignudima. Moderno savjetovanje u odabiru i razvoju karijere podrazumijeva pomod i poduavanje uenika vjetinama samospoznaje i donoenja odluka kako bi u bududnosti te odluke donosili samostalno i izgradili uspjenu karijeru. Nadarena djeca se mogu suoavati sa vie izazova u odabiru karijere nego njihovi vrnjaci zbog psihosocijalnih faktora koji mogu utjecati na njihov osjedaj identiteta. U te faktore ubrajamo: multipotencijalnost, rano intelektualno sazrijevanje, nezdravi perfekcionizam i stres usljed visokih oekivanja od strane njima znaajnih osoba (roditelja, nastavnika, rodbine). Nadarena enska djeca se mogu susresti sa jo vie izazova nego njihove muke kolege usljed ranijeg ulaska u pubertet i ranijeg sazrijevanja te usljed drutvenih normi koje esto kod ena izazvaju jake konflikte izmeu privatnog i profesionalnog ivota, te usljed statusa spolne manjine u odnosu na mukarce unutar nekih zanimanja i radnih sredina u kojima se nalaze takva radna mjesta.5

Vanost roditelja u razvoju nadarene djece

5

Marjanovid, A. (1977): Povezivanje predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, Predkolsko dete

U vezi s ulogom rofitelja u razvoju nadarenoga djeteta spominje se nekoliko pretpostavki: esto se pretpostavlja da nadarena djeca imaju nadarene roditelje, to nije potvreno u statistikim analizama; statistiki podaci nisu potvrdili ni pretpostavku da se nadarena djeca mogu nadi iskljuivo u obiteljima vieg socioekonomskog statusa, kod bogatijih i bolje obrazovanih roditelja. Nadarena djeca se mogu nadi u obiteljima svih obrazovnih nivoa, a najvedi broj ove djece dolazi iz obitelji srednjeg ekonomskog i obrazovnog statusa.6

Vanost roditelja je, prije svega, u njihovoj percepciji izuzetnosti djeteta, a ona pokrede sve aktivnosti obitelji. Roditelji usmjeravaju dijete u intenzivnom, brzom i kvalitetnom sticanju vjetina u kojima de se najbolje ispoljiti djetetove sposobnosti. Istraivanja potvruju vanost rane socijalizacije, vanost obitelji i prvih nastavnika u postepenom razvoju intrinzine motivacije, odlunosti da se postigne cilj i odlunosti da se radi najbolje to se moe. Za razvoj nadarenosti vaniji je aktivan angaman roditelja u odgoju djece, nego njihov stupanj obrazovanja ili ekonomski status. Autori istiu da se meu obrazovanijim roditeljima moe, ede, nadi aktivan interes i svjesno olakavanje razvoja djece. Takoer, roditelji koji su i sami nadareni bit de osjetljiviji na znakove nadarenosti svoje djece i spremniji da im prue podrku.

Zajonc (1976.) je istraivao odnos sposobnosti, veliine obitelji i reda raanja, te utvrdio da prvoroena djeca imaju bolje rezultate na testovima inteligencije i postignuda. On to tumai time, izmeu ostalog, to oni dobijaju vie iskljuive i nepodijeljene roditeljske panje, dobijaju vie nagrada za postignuda i skloniji su dominaciji.

Cornell i Grossbery (1987.) su uporedili rezultate dobivene na Skali obiteljskog ambijenta koju su ispunjavali roditelji polaznika posebnog programa za nadarene, s procjenama nastavnika i mjerama osobnog prilagoavanja danim uenicima. Pronali su pozitivnu vezu izmeu uzajamno podravajudih i otvorenih obiteljskih odnosa i djetetove samoprocjene na skali samopotovanja i dobre prilagoenosti. Obitelji nadarenih uenika imale su visoke
6

http://www.nadarenost.net

rezultate na unutranjoj povezanosti i otvorenosti, to ukazuje da visoko vrednuju uzajamne, pozitivne odnose, kao i otvoreno iznoenje misli i osjedaja u obitelji, ali ne naglaavaju usmjerenje prema postignudu, kao to bi se oekivalo. Dva su temeljna faktora u odgajanju emocionalno zdravog djeteta: dijete mora znati da je voljeno i dijete mora znati pravila igre. Roditelji trebaju nadi vremena za svoje dijete, pokazivati mu ljubav na razliite naine, ohrabrivati ga, ali i postaviti pravila, koja de biti jasna, primjenjiva, kojih de se pridravati dosljedno, koja de biti pravedna. Dijete mora osjetiti ljubav, potovanje i voenje, imati slobodu, ali treba mu i ritam dana, predvidivost, ustaljene navike, spoznaja da je svijet ureeno mjesto u kojem vladaju odreena pravila. Sve to ulijeva sigurnost. Roditelji ne bi trebali zaboraviti da su upravo oni uzor svojoj djeci, da ne izlau dijete kao simbol socijalnog statusa, da izbjegavaju pretjeranu isplaniranost u ivotu djeteta, da potiu dijete da pretpostavi odgovornost za svoje ponaanje, da su iskreni, da postavljaju ogranienja, da naglaavaju pozitivno, da nikad ne prestaju komunicirati. Komunikacija podrazumijeva i razmjenu osjedaja i mogudnost izbora, a odbiti treba samo nepoeljno ponaanje, a ne dijete.

Najznaajnije od svega jest osigurati kvalitetne rane emocionalne veze attachment, jer sretne i sigurne bebe su mnogo upornije u pokuajima kad zadatci postaju sve sloeniji. Osim toga, dobra emocionalna veza s nekom bliskom osobom (prije svega s majkom) utjee na cjelokupni razvoj djeteta, kako na intelektualni, tako i na socijalni, emocionalni, tjelesni. Neminovno je, dakle, da roditelji imaju znaajnu ulogu u razvoju nadarenog djeteta. Dijete veliki dio vremena provodi u svojoj obitelji i roditelji bi mogli (znatno vie) uiniti za njegov cjelokupni razvoj. Odgovarajude kole (seminari, radionice i sl.) za roditelje bi mogle znaajno pomodi roditeljima u toj ulozi, a posebno u odgoju nadarenog djeteta. 7

Marjanovid, A. (1977): Povezivanje predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, Predkolsko dete

Nadarena enska djeca

Iako je sam proces savjetovanja o odabiru i razvoju karijere podjednak za oba spola, treba imati na umu da je odabir i razvoj karijere za ensku djecu vedi izazov nego za muku djecu. Nadarene djevojice u prosjeku iskazuju dominantniju orijentaciju prema odreenom zanimanju, manje tradicionalnu spolnu orijentaciju i vedu potrebu za akademskim i strunim postignudima nego opda populacija djevojica. Ali, s druge strane kod nadarenih djevojica je izraenija potreba da se uskladi privatni i profesionalni aspekt ivota nego kod nadarenih djeaka. U naem drutvu koje je jo uvijek dominantno tradicionalistiko sa mukarcem kao glavom obitelji i enom koja nosi tri kuta kude usklaivanje posla i porodinih obaveza uglavnom je preputeno eni. 8 Zbog toga u savjetodavnom radu sa nadarenim djevojicama trebaju realno sagledati sve potekode i prednosti uspjenog kombiniranja karijere i obitelji. Prema nekima, nadarene djevojice jako profitiraju ukoliko kroz srednjokolsko obrazovanje imaju enskog mentora koja je uspjela uskladiti svoj profesionalni i privatni ivot. Nadarene mlade ene trebaju podrku i kroz sveuilino obrazovanje kako bi i dalje uspjeno rjeavale probleme vezane za rasporeivanje svojih potencijala izmeu profesionalnog i privatnog aspekta ivota.

Dete u ptrijahalnoj porodici

Najmladji kao najosetljiviji sloj stanovnistva zasluzuju posebnu paznju a posebno nadarena deca. Naravno nadarena deca se lakse preduslove za razvoj njihovog potencijala. porodici kakav je njihov status? otkriju u modernoj porodici gde imaju sve

Medjutim sta je sa decom u patrijahalnoj

http://www.nadarenost.net

10

Patrijahalna porodica

kao tip ogranicene porodice i pobozne ne daje puno prostora za

manevar nadarenoj deci, jer se upravo njihova nadaresnost gubi u patrijahatu. Dete u patrijahalnoj porodici bas kao i svi ostali clanovi te porodice podleze vlasti porodice tj. Glavi porodice ocu. Ono je obicno sklono izvrsavanju mnogobrojnih poslova ,obicno fizicke poslusnosti, a sve sciljem da ta porodica razvije poslusnost i radnu disciplinu kod deteta. Madjutim nadareno dijete obicno se zagubi u takvom okruzenju i njegova nadarenost obicno se ne razvije dovoljno ili cak ni malo, to je najcesce slucaj u seoskim porodicama. Gde su deca primorana da obavljaju mnogobrojne poslove a obicno su i zrtve fizickog nasilja, a sto je najgore to nasilje se smatra prihvatljivim i dozvoljenim, tako da deca zive u strahu i na taj nacin ne uspevaju da razviju svoj talenat. Druga bitna stvar je ta da skolski sistem u seoskim porodicama je prprilicno ne razvijen tako da ucitelji obicno ne poseduju dovoljan nivo strucnih kvalifikacija i znanja da nadareno dete dobije potrebnu paznju i stimulans.

11

Zakljucak

Nikad nije rano zapoeti razvijati sposobnosti djeteta. U tom smislu zakljuujemo da su roditelji posebno bitni u razvoju nadarenog djeteta, jer su primarni faktori u ivotu djeteta i dijete, posebno u djetinjstvu, s njima provodi najvie vremena. Istraivanja su pokazala da roditelji vrlo rano mogu primijetiti da je njihovo dijete drugaije u odnosu na prosjenu djecu. Ovu snagu treba iskoristiti i pruiti roditeljima drutvenu podrku organiziranjem pedagoko-andragoke ustanove u kojoj bi mogli potraiti odgovarajudi savjet i dobiti potrebnu podrku, pomod, informacije, iskustvo. U sklopu ove ustanove bi se mogla organizirati kola za roditelje unutar koje bi se organizirale i realizirale razliite teme koje su u vezi sa rastom, razvojem, odgojem djece i neka specifina pitanja u vezi sa nadarenom djecom.

Mnogo toga mogu napraviti i sami roditelji. Najznaajnije od svega jest osigurati kvalitetu rane emocionalne veze (attachment), jer sretne i sigurne bebe su mnogo upornije u pokuajima kad zadade postaju sve sloenije. Osim toga, dobra emocionalna veza s nekom bliskom osobom utjee na cjelokupni razvoj djeteta, kako na intelektualno, tako i na socijalno, emocionalno, tjelesno podruje.

S obzirom na to da nadarena djeca ue bre i lake od prosjenog djeteta, potreban im je iri raspon aktivnosti od uobiajenog. Zbog toga je potrebno osigurati prave poticaje, koji de biti raznoliki, ali koji de i ohrabrivati uenje, osigurati adekvatne materijale za igru i uenje, pruiti djetetu mogudnost da ui po modelu, te osigurati to vie iskustava, vjebi, jer je kvalitetno rano iskustvo presudno za kasniji razvoj visokih sposobnosti.

12

Svako dijete zasluuje posebnu brigu svojih roditelja, ali i drutva, pa tako i nadareno dijete, koje je dijete s posebnim potrebama zbog svojih iznadprosjenih sposobnosti i specifinih odgojno-obrazovnih (i svih drugih) potreba. Deci treba pruziti posebnu paznju a naderenu decu treba posebno forsirati kako bi razvila svoje talente. Deca u patrijahalnim porodicama zasluzuju vecu paznju socijalnih sluzbi ali njihovim roditeljima skenuti paznju da rade pravilno sa svojom decom, jedino na taj nacin cemo postici zeljene rezultate.

13

Literatura
Kamenov, E. (1999): Predkolska pedagogija, T-I i T-II, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Korad, N. (1984): O kontinuitetu i diskontinuitetu u vaspitanju, Predkolsko dete, br. 4, Danilovid, M.: Perspektive savremene nastave, Prosvetni pregled,Beograd,1971. Haralambos, M. i R. Heald. UVOD U SOCIOLOGIJU. Zagreb, 1989 Marjanovid, A. (1977): Povezivanje predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, Predkolsko dete.

Internet izvori: http://forum.bihnet.ba/archive/index.php/t-34016.html http://indigodjeca.bloger.hr/post/novi--klinci/58500.aspx http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=33529 http://www.bistric.com/recenzija_2.htm http://www.bistric.com/svjetovi.htm http://www.mojakarijera.com/docs/mojakarijera_brocura_Nadarena_djeca.htm http://www.nadarenost.net

14

Sadrzaj

Uvod ........................................................................................................................................................ 1 Patrijahalna porodica .............................................................................................................................. 2 Uticaj roditelja u razvoju nadarene djece ............................................................................................... 4 Nadarena deca ........................................................................................................................................ 5 Rad sa nadarenom djecom ..................................................................................................................... 7 Vanost roditelja u razvoju nadarene djece ........................................................................................... 7 Nadarena enska djeca ......................................................................................................................... 10 Dete u ptrijahalnoj porodici .................................................................................................................. 10 Zakljucak ............................................................................................................................................... 12 Literatura .............................................................................................................................................. 14 Sadrzaj ................................................................................................................................................... 15

15