OBITELJ

mu + ena = obitelj?
=> DA
obitelj = porodica?
o rije je o krvnom srodstvu i zajednicama koje iz tog svojstva proizlaze
o Porodica - vie obitelji (grupa ljudi); krvnim srodstvima ali i ugovorom vezanih ljudi
- u porodici je uvijek vie generacija (djedovi i bake)
o Rimsko pravo - gens = pojam porodice vezane srodstvom
- familia = pojam porodice vezane zajednikim ivotom
o obitelj (od obitavati, boravite) - zajedniko ivljenje jedno od kljunih karakteristika
o OBITELJ - partneri s djecom ili bez djece s eventualnim roacima partnera koji obitavaju
zajedno u istom kuanstvu
o PORODICA - krvni roaci (direktni ili poboni) preci i potomci; bioloka zajednica; srodstvo
ili ugovor; vie generacija

3 odrednice obitelji (Murdock, 1949):

o zajedniko ivljenje
o zadovoljavanje primarnih potreba i sigurnosti
o obiteljska reprodukcija

Ne postoji jedinstvena definicija pojma obitelji niti unutar jedne zajednice

Parovi bez djece, djeca s jednim roditeljem, istospolne zajednice (s djecom ili bez djece)
ivot je mnogo varibijalniji da bi se obitelj mogla svesti na jednu definiciju

Tipovi obitelji
NUKLEARNA OBITELJ - 2 generacije; roditelji i djeca
VERTIKALNO PROITENA - 3 generacije; baka i djed, roditelji, djeca
HORIZONTALNO PROIRENA - 2 generacije; sestre (tete djeci), roditelji s djecom, braa (strievi djeci)
MODIFICIRANO PROIRENA - baka i djed s oeve strane, baka i djed s majine strane, roditelji i djeca
REKONSTRUIRANA OBITELJ - 2 generacije; razvod, smrt, naputanje, novi brak; 2 mame i 2 tate
OBITELJ S JEDNIM RODITELJEM - 2 generacije; razorena nuklearna obitelj

Vrste obitelji prema Obiteljskom zakonu

o brana
o izvanbrana
o po posvojenju
 TRADICIONALNA I SUVREMENA OBITELJ
Tradicionalna obitelj: vrsta hijerarhija po spolu i dobi, podjela uloga i moi, spolno agregirana podjela
rada, patrijarhalnost
Suvremena (nuklearna) obitelj: grupa povezana brakom, krvnim srodstvom, stvaranje zajednike kulture

Transformacija obitelji
o primarna socijalizacija djece
o stabilizacija odraslih osoba pripadnika drutva
KRIZA OBITELJI - urbanizacija, raslojavanje, globalizacija; drutvene, moralne i politike krize
- znakovi krize: kasno stupanje u brak, odgaanje roditeljstva, porast razvoda..
Obitelj nije statini fenomen

RODITELJSTVO
roditeljstvo kao status i kao roditeljska praksa
RODITELJSTVO - uloga, aktivnost biolokih roditelja i onih koji nisu bioloki, a preuzimaju skrb o djeci i
njohov odgoj

RODITELJSTVO
o trajni skup odnosa i aktivnosti roditelja prema djeci
o niz intelektualnih, emocionalnih i materijalnih prilagodbi koje omoguuju odraslima da zadovolje
potrebe u tjelesnoj, emocionalnoj, intelektualnoj i socijalnoj sferi, tj. da obave ulogu roditelja
o socijalni proces koji se dogaa unutar konkretnog prostora i vremena
Glavne zadae roditeljstva (Campion, 1996):
o pruiti osnovnu skrb te tititi i njegovati dijete
o sigurnost djeteta
o omoguiti stabilnost
o pruiti vodstvo i ogranienja

Doivljaj roditeljstva - odluivanje o raanju, preuzimanje i prihvaanje uloge, postavljenja odgojnih

ciljeva, doivljaj vlastite vrijednosti
Prisutnost djeteta u obitelji - mijenjanje ponaanja roditelja i aktivnost roditelja, izaziva snane emocije
(pozitivne i negativne), mijenjanje miljenja i osjeaja, mijenjanje vlastite slike o sebi
imbenici koji utjeu na roditeljstvo: djetinjstvo roditelja, osobnost roditelja, obrazovanje, socijalni
status, zrelost, brani status

3 kategorije apstinencije od roditeljstva

o prisilna (neplodnost)
o dobrovoljna (izbor)
o odgoeno raanje prvog djeteta
 DVA LICA RODITELJSTVA
Prije se roditeljstvo povezivalo s majinstvom, a u istraivanja bile ukljuene samo majke
70ih i 80ih se oinstvo sve vie prihvaa kao od majinstva nezavisan i razliit oblik roditeljstva
od 90ih se dogaa odvajanje ta dva doivljaja roditeljstva
dva razliita svijeta!

1. MAJNISTVO
Majkom se moe smatrati: ena koje ja zaela, nosila i rodila (zakonom definirano), ena koja je donirala
jajnu stanicu, ena koja je posvojila dijete
Do 19.st. majinstvo se smatralo primarnim identitetom ene; socijalni pritisak da se uda i rodi
Majinstvo - osjeaj harmonije i samopouzdanja, izvor sree i osobne satisfakcije, esto idealizirano
(osjeaj pritiska i elje za negovorenjem o negativnim aspektima majinstva)
Socijalno gledite - odnos majke s djetetom
Duhovni smisao - unutarnja zrelost ene
Osobni smisao - tipina karakteristika ene kao majke
MAJINSKA PRAKSA - njega, zatita i odgajanje djece; ne obuhvaa samo vjetine i znanja ve i
uspostavu emocionalnog i kognitivnog odnosa
Ovisi o vjtini suoavanja s problemima

2. OINSTVO
Otac - majin mu ako je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka
Karakterizacija - u povijesti mu bio eni gazda, a manje partner i prijatelj, ne igra se s djecom...
Otac ima vanu ulogu u emocionalno, socijalnom i intelektualnom ivotu djeteta
Doivljaj roditeljstva - drukiji od doivljaja majke
Suvremeno oinstvo - vanost izraavanja topline i emocija, iskazivanje zatite, briga za djete

STILOVI RODITELJSTVA
Tri skupine odrednica roditeljstva (teorija ekolokih sustava):
o individualne osobine roditelja - utjeu na ponaanje: spol, dob, linost, znanja i uvjerenjea...
o individualne osobine djece - spol, dob, temperament, sposobnosti
o kontekstualne osobine - socijalne mree roditelja, radno mjesto, brani odnosi
Tipovi roditeljskog odnosa i ponaanja prema djeci:
o roditeljski ciljevi i vrijednosti - opi ciljevi (preivljavanje i zdravlje djeteta, osamostaljenje...)
o roditeljski odgojni stil - zbir roditeljskih stavova prema djetetu, toplina + nadzor, hladnoa....
o roditeljska aktivnost
Tri naina odravanja roditeljskog nadzora
o djetetovo spontano opisivanje aktivnosti
o roditeljevo izravno ispitivanje
o neposredna kontrola kada djete ide, kamo i s kime
Postavljanje granica, postavljanje pravila, dosljednost
Stilovi roditeljstva: autoritarni, autoritativni, permisivni, indiferentni
1. AUTORITARNI STIL
Jaka mo roditelja, slabo iskazivanje emocija, dijete se kritizira, zastrauje, posramljuje, istiu negativne
stvari
Kazne i zabrane; djeca su podreena, roditelji nadreeni i oekuju slijepu poslunost; fiziko kanjavanje
Jednosmjerna komunikacija, roditelji ne objanjavaju svoje odluke, dijete je zapaeno
Rozvojni ishodi: odsutnost samopouzdanja

2. AUTORITATIVNI (DEMOKRATSKI-DOSLJEDNI)
Veliki zahtjeci, postavljanje granica koje se djetetu objanjavaju, ali uz potporu i toplinu
Roditelji su savjetnici, spremni na dijalog, djeca ukljuena u donoenje odluka, dogovaranje
Razvojni ishodi: slobodno izraavanje emocija, samostalnost

3. PERMISIVNI (POPUSTLJIVI, ANARHINI, LAISEZ FAIRE)

Mali zahtjevi, pruanje velike potpore i topline
Roditelji zadovoljavaju svaki djetetov zahtjev, bezrezervna potpora djetetu, bez ikakvih zabrana
Razvojni ishodi: nesigurnost, nesnalaenje u granicama

4. INDIFERENTNI
Mali zahtjevi, nema kontrole, nema podrke, emocionalno odbijanje djece
Dijete neprijateljski raspoloeno prema roditeljima, a roditelji nemarni, nema dijaloga
Roditelji daju djetetu materijalne stvari kao nadoknadu za nematerijalno (ljubav, potporu i sl.)
Razvojni ishodi: devijantnost, emocionalna osakaenost

AUTORITET ILI PRIJATELJSTVO

Gordonova tipologija roditeljstva:
o pobjednici - uporno brane svoje pravo koritenja autoriteta, vjeruju u ogranienja, kanjavaju radi
poslunosti; oni ''pobjeuju'', dijete ''gubi'' (kau da je to za djetetovo dobro)
o gubitnici - daju djeci previe slobode, izbjegavaju postavljenje granica, konflikt roditelj-dijete;
dijete ''pobjeuje'', roditelj ''gubi''
o kolebljivci - mjeavina slobode i ogranienja, kolebanje izmeu mekoe i strogoe

RODITELJSKI AUTORITET - mix potovanja i povjerenja, autoritet se ui, stjee i oblikuje, optimalnost
IZOSTANAK AUTORITETA - ako izostane, dijete raste bez samopouzdanja, treba zatitu i mo roditelja
Preuzimajui ulogu roditelja, odrasli svoje potrebe ostavljaju po strani
BREME RODITELJSTVA - rtvovanje, dobre namjere ne moraju doprinositi roditeljskoj djelotvornosti
Jezik prihvaanja, priopenje, aktivno sluanje => pozitivno!

SUKOBI RODITELJA I DJECE

Neizbjeni u svakoj obitelji; konflikt kao proces; nain rjeavanja sukoba
Najkritiniji in odnosa roditelj-dijete
Prividna ''nekonfliktnost'' - svaki roditelj tvrdi da u njegovoj obitelji nema sukoba (jedna strana uvijek
poputa onda; stoga je bolje imati ak otvorene sukobe)
 ODGOVORNO DJELOVANJE OBITELJI
KAZNA U OBITELJSKOM ODGOJU
o OBITELJ - drutveni sustav, lanovi meusobno ovisni
o Obitelj djeluje na izravan i neizravan nain
o Obiteljska struktura - odgojno ozraje
o Odgojne metode: time se bave pedagoke discipline
o Pozitivni odgojni postupci: postupci prihvaanja djeteta i poticanje poeljnog
o Korektni odgojni postupci: odgojne reakcije na djeje neprimjereno ponaanje s namjerom
ispravljanja
o Metode spreavanja: uklanjanje, modificiranje, promjena nepoeljnih ponaanja (socijalno
neprihvatljiva ponaanje i ona koja nisu u skladu s odgojnim ciljem)
o Postupvi i sredstva spreavanja: opomena/prijekor; kritika; prijetnja/prisila/zabrana; kazna

PRIJEKOR ILI PRODIKA

o Ne smije trajati due od 1min; treba se primjeniti odmah poslije nepodoptine; nakon prodike
treba slijediti emotivno ohrabrenje roditelja
o Dijete treba znati za to je prijekoreno; vano je ponoviti pravila ponaanja; treba pokazati to je
loe za njega, a to za druge
o Djetetu treba dati alternativu za loe ponaanje i pokazati mu da u njega imamo povjerenja
KRITIKA
o Nitko ne voli kritiku; situacija je tea ako dijete kritiku dobije pred drugim ljudima (poniavanje)
o Kritiku treba odmah izrei; treba razdvojiti ponaanje i linost (dijete uini neto loe, ali to ne znai
da je loa osoba)
KAZNA
o Izreena ili izvrena sankcija za krivicu, propust, prijestup / mjera ili postupak
samoodgoja/preodgoja
o U pedagogiji: neugodna posljedica koja konzistentno prati neprimjereno ponaanje
o Vrste kazni: javne i privatne, pojedinane i kolektivne
o Kazna ne sadri unutarnju motivaciju
VRSTE KAZNI
o Verbalno kanjavanje -roditelji ga smatraju alternativnim; posramljivanje i dranje lekcija
o Ukidanje povlastica -koristi se obino kod starije djece (deparac, izlazak...); ne uskraujemo neto
to nije povlastica (ruak...); ne ukidamo neto to djetetu nije vano, ve neto to mu je vano
o Ograniavanje slobode djetetova kretanja - naputanje prostorije i sl; time out (ne due od 1min);
- udaranje drugih, razbijanje, vritanje, psovanje
o Dodatni poslovi -uskraivanje slobodnog vremena (za igru npr.)
o Tjelesno kanjavanje - nanoenje tjelesne boli; bolni poloaji (kleanje); upanje kose ili natezanje
- fizika kazna ne pokazuje djetetu kako se treba ponaati
- temelji se na neugodi, boli
- treba razgraniiti pravilno tjelesno kanjavanje i zlostavljanje!
- vedska 1979. => prva zemlja u kojoj je zabranjeno zlostavljanje
 ZLOSTAVLJANJE DJECE U OBITELJI
Negativne posljedice zanemarivanja ili zlostavljanja; istraivanja ped. i radiologije poela sredinom 20.st.
Odreivanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanje prema djeci - utjecaj religije, kult. i soc. strukture
Margaret Mead pokazala da nasilje u obitelji ima dgugaije znaenje u razliitim drutvima
Prevencija zlostavljanja najee usmjerena jednosmjerno
Neki odvajaju psihiko od emocionalnog zlostavljanja

SOCIJALIZACIJA DJETETA
SOCIJALIZACIJA - podrutvljenje, uvoenje osobe u drutveni ivot zajednice...
3 FAZE:
o Rana socijalizacija - 3-4 mj. starosti => osmjehom reagira na lice odraslih bez obzira na smijeh ili
mtenje odraslih
o Sekundarna socijalizacija - drutvene i radne uloge; kola i obrazovanje
o Tercijarna socijalizacija - zrela dob; svijet rada
Izvori/ organi socijalizacije: roditelji, braa, vrnjaci, kola, uitelji, mediji...
Socijalno uenje - usvajanje obrazaca i metoda ponaanja
Psiholoko roenje - ''To sam ja.''
Utjecaj obiteljskih karakteristika na djetetovu socijalizaciju; brojnost, otvorenost; sustav vrijednosti,
komunikacija; praksa, odnos prema praksi, izbor susjedstva
Odnos u obitelji moe biti
o Simetrini - sukobi, borbe za poziciju
o Komplementarni - nejednakost (npr. jedan emocionalno hladan roditelj, drugi topao)
o Reciproni - kombinacija

EMOCIONALNI RAZVITAK DJETETA U OBITELJSKOM KONTEKSTU

Tantum - nekontrolirani napad bijesa
Odrasla osoba posjeduje socijalna znanja i socijalne vjetine
imbenici socijalno-emocionalnog razvoja: individualna obiljeja, okolina u kojoj se dijete ravija
Roditelj izdvaja dijete kao najvaniji aspekt svog okruenje => daje im se do znanja da su posebni
Emocija - uzbueno stanje organizma koje se manifestira emo. doivljajem, emo. ponaanjem,
fizionomske razlike
Dijete se ne zna suzdrati, niti sakriti emocije
Karakteristike emocionalne zrelosti: stabilnost, sposobnost stvaranja dubokih i trajnih emocionalnih
veza, sigurnost, samokontrola
Osnovne emocije: pozitivne (srea i iznenaenje), negativne (tuga, ljutnja)
Roditelji bitno utjeu na emocionalni razvoj djeteta
Dijete ve rano shvaa da moe emocijama utjecati na druge
Anksiozna vezanost odraava neprirodnu vezu
''Izolirana djeca'' - ukoliko majka ne reagira na signale, odnosno djeca koja ne mogu voljeti odraslu
osobu :S
 TEORIJE OBITELJI
Teorija - predstavlja opa pravila za tumaenje prikupljenih podataka (injenica)
Definicija obitelji i uloga obitelji u teoriji predstavlja zadovoljavanje potreba (drutveno shvaanje
obitelji)
Funkcija obitelji: socijalizacija obitelji, kontrola reprodukcije
Svaka obitelj je jedinstvena; kompleksna tvorevina (obitelj kao grupa)
Teorije obitelji nastaju na temelju studija, statistikih podataka, klinikih sluajeva i same obitelji....

POVIJEST PROUAVANJA OBITELJI

o Predistraivanje - do 1850. => tradicijska, religiozna vjerovanja
o Pisani izvori - 1850.-1900. => faza ''socijalnog darvinizma'' (istone, zapadne i urbane obitelji)
o Emergentna znanost - 1900. - 1950. => dolazak u stvarne obitelji
o Teorijski sustav - od 1950. => struktura i istraivanje obitelji; razvoj kvant. i kvalit. tehnike
Problemi prouavanja obitelji: teorije obitelji se deriviraju iz ideologija; prevladavanje opasnih teorija

OBITELJ KAO:
o Institucija - sprecifini socijalni ciljevi, vrijednosti, norme
o Socijalna grupa - fokus na individualne lanove
o Sustav - mokrokozmos pojedinca u makrokozmos

Pojedinac djeluje na povezivanje obitelji => formiranje uvjetovanost razvoja

TEORIJE OBITELJI
Simboliko-interakcijska - pitanja i problemi komunikacije lanova; objanjava tekou
- polazite je vanost komunikacije lanova obitelji => kljuna za interakciju
- provodi se pomou rijei, intonacije, geste, mimike
- primatelj i poiljatelj poruke; rjeavanje sukoba => dijalog
o 3 BITNA MOMENTA:
Preuzimanje uloge - postizanje zrelosti za odreenu ulogu; tenja za zadovoljavanjem
odreenih potreba; tenja za realizacijom osobnih ciljeva
- uloge se preuzimaju radi prirodne potrebe
Igranje uloga - pojedinac ima vie uloga; igranje uloga ovisi o svakom pojedincu;
- iskustva; osobne predodbe
Kreiranje uloge - napor da se sve uskladi; podrazumijeva transformaciju
Teorije drutvene razmjene - nastoji se oponaati i objasniti psiholoke dimenzije
- Koncepcija reciprociteta - ljubav se mijenja za ljubav, novac za neto dr
- Informacija => savjet, miljenje;
- Usluge => vrimo sebi ili nekome drugome u korist
Teorija sukoba - ivot podrazumijeva nesklad; dio ljudske naravi i obiteljske zajednice; neprikladna
podjela uloga (mo, resursi); uzroci sukoba su razliiti interesi, vrijednosti, oekivanja
Teorija spolova - 1960e - pristup se razvija na temelju pretpostavki ;
- M agresivni i razboriti, emotivne i pasivne
 OBITELJ IZ PERSPEKTIVE DJETETA
Definiraju obitelj prema tome tko pripada u obitelj (uzajamne emocije, briga, zajedniko stanovanje...)
Metodoloka pitanja => postavljanje pitanja djeci, ali ne na isti nain kao i odraslima; razogovor s
djecom u pubertetu, s adolescentima
=> istraivanja o djeci se pretvaraju u istraivanja s djecom
=> djeca nemaju predrasuda te da mogu dobiti objektivne odgovore
Djeca cijene i vrednuju dobre obiteljske odnose te pate od konflikata (doivljavaju ih direktno uperene
protiv njih); definiraju obitelj na vrlo zrel nain; ukljuuju lanove koji ne stanuju s njima; shvaaju da
nisu sve obitelji iste; smatraju ulogu majke vrijednijom od oca; i djeaci i djevojice su blii s majkom
Neale i Smart se protive margionalizaciji djece
DJECI JE VANO: savjetovanje, pruanje potpore, davanje informacija, vano im je da ih roditelji potuju
i cijene

KEY FINDINGS
o Zajedno s djecom obavljaju odreene zadatke
o Mlaa djeca vide samo nadzor, a stariji voenje
o Na uloge roditelja gledaju razvojno; uloge roditelja se mijenjaju
o Roditelji prave razlike izmeu sinova i keri

NAINI DISCIPLINIRANJA
o Ukidanje privilegija
o Dosljednost
o Pravednost

PERCEPCIJA DJECE O RODITELJSKIM PRAKSAMA (2008) *provedeno u junoazijskim zemljama

o Majke za praktine stvari (kuanstvo)
o Oevi su ''opskrbljivai'' i zatitnici
o Smatraju i druge lanove obitelji vanima
o U pravilu odrasli odluuju o djeci (zapoljavanje, kola...)
o Najee su djevojice diskriminirane