Snjeana ubrilo UDK 371.3 UDK 811.163.

42

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

ISSN 1845-8793

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008. Struni rad. Prihvaen: 30. prosinca 2008.

DRAMSKA SKUPINA U OSNOVNOJ KOLI

Snjeana ubrilo Osnovna kola dr. Vinka ganca Zagreb

SAETAK: Tekst govori o iskustvu rada s dramskom skupinom u osnovnoj koli. Planiranje i programiranje rada provodi voditelj sam jer nije razraeno ni u Nastavnom planu i programu kao ni u jednom drugom slinom dokumentu. Ciljeve i zadatke ipak je nuno postaviti objedinjujui razliite smjernice koje se danas nameu u dramskom radu s djecom. One proizlaze iz hrvatske metodike literature o nastavi Hrvatskoga jezika, razvitka dramske pedagogije u svijetu i u nas i iz praktinog iskustva kolskog rada i ivota. Upravo u toj integraciji lee mnogobrojne vrijednosti dramske skupine kao izvannastavne aktivnosti. Kljune rijei: ciljevi i zadaci dramske skupine, dramski rad, dramska pedagogija, proces dramskog rada i predstava kao konani cilj, odnos nastave Hrvatskoga jezika i dramskog rada, dramska skupina za sve, vrijednosti LIDRANA.

SMJERNICE ZA PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA DRAMSKE SKUPINE Prva skupina ciljeva i zadataka proizlazi iz, rekla bih, tradicionalne metodike literature, uglavnom u okviru metodike Hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj koli. Ciljevi su oblikovani kao nastavak i proirivanje rada na dramskom (knjievnom) tekstu. Uvode se scenski zadaci kao to su zamiljanje scenografije, razumijevanje didaskalija, predoavanje likova, njihova govora, ponaanja i kretanja, uoavanje, tumaenje i stvaranje dramske radnje. Gledanje i posjeivanje kazalinih predstava, praenje lanaka i TV-emisija o dramskoj umjetnosti, usvajanje povijesnih injenica o dramskoj knjievnosti i kazalitu, znaajnim glumcima i redateljima takoer su navedeni kao neodvojivi sadraji. U sreditu istraivanja je dramski tekst i njegova scenska izvedba kao konani cilj.
267

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 267

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Razvoj europske i svjetske dramske pedagogije: skup metoda pouavanja i uenja koje se sustavno koriste dramskim izrazom kao ovjeko vom sposobnou kojom se slui tijekom sazrijevanja i odrastanja (skupina autora: Igram se, a uim) poglavito unazad nekoliko desetljea, uzrokom je u mnogoemu drugaijeg promiljanja o ciljevima dramskog rada uope. Zahvaljujui osnutku i djelovanju Hrvatskog centra za dramski odgoj (HCDO), vrijedna postignua tog razvoja zaivjela su u Hrvatskoj u radu kolskih dramskih skupina, ali i hrvatskih djejih kazalita i drugih odgojno-obrazovnih ustanova. Kao osnovne svoje ciljeve HCDO navodi promicanje, predstavljanje i istraivanje dramskog i kazalinog odgoja kao sastavnog dijela humanistikog odgoja; poticanje razvoja teorije i prakse koja ispituje povezanost drame, kazalita i odgoja; prikupljanje, prijenos i popularizaciju iskustva s podruja dramskog i kazalinog odgoja u Hrvatskoj i inozemstvu (www.hcdo.hr). Dramska aktivnost postaje primjenjiva u razliitim odgojno-obrazovnim, kulturnim, pa i nekim zdravstvenim ustanovama: djejim kazalitima, kolama, domovima, kulturnim centrima, vrtiima, igraonicama. Njome se bave uitelji, socijalni radnici, psiholozi, terapeuti, rehabilitatori, dramski pedagozi, kazalini umjetnici, studenti i odgajatelji. Procesna drama i forum-kazalite dodatno razvijaju metodologiju nastajanja dramskih izriaja. Svakim korakom u procesu sudionici ostvaruju sloene zadatke, osvjeuju probleme u dramskoj radnji, utjeu na njezin tijek, raspravljaju i trae nova rjeenja. Tematski se istrauju problemi i sukobi iz svakidanjeg ivota, a ne dramski tekstovi. Postavljanje dramskog knjievnog teksta na pozornicu, odnosno stvaranje predstave, nije vie krajnji ili jedini cilj bavljenja dramskom aktivnou. Ciljevi su brojniji, sloeniji i usmjereni obogaivanju iskustava, razvijanju drutvenih sposobnosti i vjetina, kreativnosti, jaanju samopouzdanja i osobnog izraavanja. Trea skupina zadataka i ciljeva proizlazi iz specifinosti ivota kole kao odgojno-obrazovne ustanove. U hrvatskom kolskom sustavu dramski se odgoj ostvaruje u dramskoj skupini kao izvannastavna aktivnost. Nerijetko je to prednost jer se njome bave uitelji i uenici koji ele, a ne moraju, koji su skloni dramskom izraavanju, a esto se dobrovoljno i spontano ukljuuju i drugi kolski djelatnici, uitelji i roditelji. Jedan od znaajnijih ciljeva dramske skupine za veinu hrvatskih kola je sudjelovanje na LIDRANU, smotri uenikog literarnog, dramskog i scenskog stvaralatva. Propozicije koje dramska skupina mora

268

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 268

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

na ovoj smotri zadovoljiti, u mnogome su oblikovale i utjecale na program rada dramske skupine. One su se mijenjale pod utjecajem razliitih promjena: razvitka dramskog odgoja u svijetu i u nas, ali i specifinih mogunosti i standarda hrvatskoga kolstva. Sadanjim propozicijama odreene su mogue vrste izraza, knjievni i dramski ili autorski predloci, odrednice za prosudbu, ogranien je broj sudionika u jednoj predstavi (najvie 10) kao i njezino trajanje (do 20 minuta, s preporukom da je 10 minuta za osnovnokolsku predstavu optimalna duljina). Iako ne jedini, vidimo da se kao krajnji cilj ipak namee javna izvedba, predstava, bilo za publiku u koli (uenici, uitelji, roditelji) ili izvan nje (natjecanja, susreti, gostovanja). Planiranje rada dramske skupine tako objedinjuje proirene zadatke i ciljeve iz nastavnog plana i programa za Hrvatski jezik, poznavanje razliitih dramskih oblika, postupaka i tehnika iz dramske pedagogije, osnovne zakonitosti dramaturgije kao i osnove redateljskog postupka. DRAMSKA SKUPINA I HRVATSKI JEZIK Hrvatski jezik redovni je nastavni predmet, a dramski rad izvannastavna aktivnost. Za nastavu jezika planirano je 4 ili 5 sati tjedno, za dramsku skupinu najee 2 sata. Sadraji Hrvatskoga jezika propisani su i razraeni Nastavnim planom i programom u kojima se precizno odreuju ciljevi, zadae i obrazovna postignua. Iako su im mnogi kljuni pojmovi zajedniki, razrada sadraja za dramsku skupinu uvjetovana je razliitim drugim imbenicima. Teme povezane s dramskim i scenskim izrazom u predmetu Hrvatskoga jezika pojavljuju se u svim razredima osnovne i srednje kole. Ovdje govorimo o iskustvima u osnovnoj koli. Iako nisu velike, razlike u radu dramske skupine niih i viih razreda postoje. Najea je kolska praksa da uiteljice/uitelji razredne nastave ostvaruju dramski rad s uenicima od prvog do etvrtog razreda. Mnogi od njih rade sa svim uenicima razrednog odjela pa se tako nastava (i to ne samo Hrvatskoga jezika) i slobodna aktivnost nadopunjuju, isprepliu i obogauju. Kljuni pojmovi u Planu i programu za Hrvatski jezik od prvog do e tvrtog razreda su: lutkarski igrokaz i predstava, igrokaz, likovi izgled i ponaanje, kazalite, stvaranje zajednike prie, itanje po ulogama,

269

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 269

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

basna i drugi. S uenicima se u dramskom radu uobliuju cjeloviti igrokazi temeljeni na pisanim tekstovima, basni, narodnoj knjievnosti, bajkama, dijalozima iz djeje knjievnosti, aljivim pjesmama i drugim zanimljivim i primjerenim sadrajima. Teko je govoriti o svim kreativnim uincima koje postiu uitelji razredne nastave u naim kolama. Ono to se moe uoiti viegodinjim praenjem i sudjelovanjem na LIDRANU je dragocjenost lutkarskih predstava. Iako zastupljene u manjem broju, pokazuju zavidnu razinu poznavanja lutkarstva, suvremen i kreativan pristup izradi lutaka i njihovoj animaciji. Vrijedno je spomenuti animaciju jedne velike lutke s vie animatora ili prilino sloenu i teku animaciju marionete, zanimljive stilizacije, animaciju obinih predmeta i drugo. (Prepustimo ipak ovu temu strunjacima lutkarske dramske pedagogije.) Ne treba zakljuiti da se takvim predstavama posveuju samo uitelji i uenici razredne nastave ili da se oni bave iskljuivo lutkarskim izrazom. U viim se razredima proiruju i uvode novi sadraji, drugaija je vremenska i prostorna organizacija rada, lanovi skupine su razliite dobi i iz razliitih odjela, a mijenja se i voditelj dramske skupine. Od petog do osmog razreda mnogo je dramskih tema u Nastavnom planu i programu Hrvatskoga jezika. Za dramske tekstove navode se obrazovna postignua na razini uoavanja i razlikovanja dijaloga, monologa, didaskalija te dramskih vrsta. Usvajaju se pojmovi scenografije, kostimografije, koreografije, glume, dok se neki scenski elementi kao izraajna kazalina sredstva (svjetlo, glazba i drugi) samo spominju, odnosno uoavaju u gledanju kazaline predstave kad je to mogue. Viu razinu ukljuenosti zahtijeva dramatizacija pripovjednog teksta i neki drugi sadraji jezinog izraavanja. Radi postizanja motivacije, kvalitetne uenike interakcije, i konano, uspjenijeg usvajanja znanja, uitelji pribjegavaju improvizacijama i raznim drugim, iskljuivo dramskim postupcima. Konkretni primjeri opisani su u nekim strunim metodikim lancima i radovima, a nedavno je izdana i knjiga ( Leki, K., Migliacciouak, N., Radeti-Iveti, J., Stani, D., Turkulin-Horvat, M., Vili-Kolobari, K., Igram se, a uim, HCDO, Zagreb, 2007.). Odnos izmeu jezine nastave i dramskog rada nije jednosmjeran. Ne posee samo uitelj hrvatskoga jezika za dramskim postupcima u kreiranju nastavne jedinice. I voditelj dramske skupine posee za nekim iskljuivo nastavnim sadrajima i metodama: osim knjievnih i dramskih tekstova tu su i jezini sadraji, govorne vjebe, vjebe pisanja (drama-

270

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 270

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

tizacija, opis lika, zamiljanje i opisivanje scenografije, kostimografije i slino). A nerijetko su poticajne teme iz drugih nastavnih predmeta: Povijesti, Geografije, Vjeronauka, Glazbene i Likovne kulture. Tako se radom u dramskoj skupini omoguuje i ostvaruje kvalitetna integracija kolskih sadraja. DRAMSKA SKUPINA ZA SVE UENIKE Rad dramske skupine obuhvaa upoznavanje i svladavanje osnovnih pravila scenskog ponaanja, dramskih postupaka i tehnika. Iako je na kraju nekog vremenskog perioda cilj stvoriti predstavu za javno izvoenje, to nije i najvanije. Daleko je vanije dramsko iskustvo steeno uvjebavanjem, igranjem, uope sudjelovanjem u procesu nastajanja. A ono je dostupno svim uenicima. U praksi mnogih voditelja dramske skupine, pa tako i autorice lanka, lanom dramske skupine postaju svi zainteresirani uenici bez obzira na kolski uspjeh ili nadarenost. Uenici s razliitim potekoama u uenju i ponaanju rado se ukljuuju i dobrodoli su. Pravilnim pristupom i voenjem dramskih aktivnosti uenici uspjeno ostvaruju zadane ciljeve. Svi uenici, pa tako i oni manje ili vrlo slabo uspjeni u nastavi, i oni povueni, nesigurniji, tihi, ovdje postaju uspjeni i naue osloboditi se i izraziti svoje osjeaje. Rado prihvaaju pravila, surauju, otkrivaju i pokazuju svoje kreativne strane. Osjeaju da su ravnopravni svim sudionicima u dramskoj situaciji pa postaju sigurniji i samopouzdaniji. Mnogi od njih na javnim izvedbama doive iskreni pljesak publike, bilo one malobrojnije u uionici ili mnogobrojne publike na kolskoj priredbi. Nije rijetkost da onda postaju sigurniji i uspjeniji u nastavi. Vrijednost tehnika koje je razvila dramska pedagogija kao i nekih govornih vjeba i metoda usmenog izraavanja razraenih u pristupu nastavi Hrvatskoga jezika je u stvaranju mogunosti i nadarenim uenicima da razviju i pokau scensku kreativnost. I naposljetku, opet o LIDRANU. Spomenuto je ve da po propozicijama u predstavi ne moe nastupati vie od 10 uenika. A lanova kolske dramske skupine uvijek ima izmeu 20 i 30. Voditelji dramskih skupina i dramski pedagozi ne slau se s takvom odrednicom. Ona moe dovesti do stvaranja neprimjerenog natjecateljskog ozraja unutar skupine. Opisana sloenost ciljeva dramskoga rada upravo tei obrnutom: potpunoj ukljuenosti svih uenika koji ele raditi u dramskoj skupini. S

271

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 271

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

druge strane, i uenicima, i voditelju, i koli vaan je nastup na LIDRANU. Kako to pomiriti? Iskustva su razliita. Najee predstavu za LIDRANO pripremaju dugogodinji lanovi skupine ili se pripremaju dvije predstave. Svi lanovi nastupaju na ostalim kolskim i drugim priredbama. Vratimo se LIDRANU i objasnimo zato je kolama vano sudjelovanje na toj manifestaciji. Ona je jedinstvena prilika za razmjenu i stjecanje iskustava: upoznavanje s radom drugih kola, uoavanje razliitosti oblika i izvedbi scenskog nastupa, sudjelovanje u stvaranju ozraja podravanja i prihvaanja razliitosti, stvaranju prijateljstva. Posebna je vrijednost okrugli stol razgovor izmeu izvoaa i lanova povjerenstva, strunjaka s podruja dramske pedagogije i dramske umjetnosti. Zapravo je rije o kvalitetnom vrednovanju scenskih izvedbi i dramskog rada uope. Ni u jednom drugom podruju izvannastavnih i nastavnih aktivnosti ne postoji takav oblik vrednovanja: javno govorenje o radu pojedinca i skupine, scenskim izraajnim sredstvima i jesu li ona dobro i kreativno upotrijebljena ili ne. Treba dobro razmisliti koliko rada stoji iza svake dramske skupine koja je spremna biti na taj nain izloena kritikama i pohvalama. To je dokaz za jo jednu od mnogostrukih vrijednosti koje se ostvaruju ozbiljnim planiranjem i programiranjem rada kolske dramske skupine. PRIMJER: KAKO JE NASTALA JEDNA PREDSTAVA Dramsko-scenska igra Eto vraga skok na skok nastala je 2006./07. godine kao rezultat kolskog projekta Kozari bok uz bok s hrvatskim piscima starijim. Stvaranjem predstave spontano se ostvarila integracija kolskih sadraja iz Hrvatskoga jezika, Povijesti, Fizike i Likovne kulture. to je prethodilo? Na satu hrvatskoga jezika lanovi dramske skupine itali su ulomak Senkerova dramskog teksta ZAGREBULJE (neki hrvatski pisci M. J. Zagorka, A. G. Mato, A. enoa i dr.) dolaze s onoga svijeta u dananji Zagreb i na svoj nain komentiraju suvremenost. Zainteresirala ih je tema pa su u dramskom radu uslijedile improvizacije: uenicima je dodijeljen neki pisac ili neka druga vana osoba iz hrvatske povijesti o kojoj su morali doznati vie; razraivali su te likove zamiljajui njihove reakcije na situacije iz suvremenog ivota; trebalo je zatim osmisliti

272

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 272

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

mjesto radnje, dodati likove iz suvremenog ivota, razraditi i povezati dijelove radnje. Nastale scenske situacije se dalje razrauju i biljee kako bi se kasnije mogao zapisati tekst (dakle, najprije dramska aktivnost, a onda dramski tekst). Tako je nastala predstava Eto vraga skok na skok. Na upanijskoj razini LIDRANA predstava je pohvaljena kao cjelovita, dramaturki opravdana, glumaki dobro izvedena, tematski primjerena i zanimljiva. Slijedi dio dramskog teksta: Slika 3 Tanja: Mene je svega ovoga strah! Linda: Nema te ega biti strah. Tanja: Ali aa se ipak micala! Znai da je neto bilo! Linda: Moda ju je micala Danica? Tanja: Danica?! Pa ona nije bila za to! Linda: A moda si ti?! Tanja: Ja?! Pa vidi da se bojim! Duh Marije Juri Zagorke: Vidi, vidi! Linda: to vidim? Tanja: Pa da se bojim! Linda: Ne mora se bojati, nije nita bilo! Tanja: Je! Linda: Nije! Tanja: Pa je! Linda: Nije! Tanja: Je, vidi da se aa ipak micala Duh Marije Juri Zagorke: (Ne vidi se, samo se uje) No, no, puce, nemojte se svaati! (Linda sjedne smrznuta pogleda.) Tanja: (Oigledno nije ula Zagorku.) Linda! to ti je? Nemoj me zezati! Ivana, teta Vanda One znaju to treba napraviti! Ja idem po njih, a ti ostani tu. Nemoj se micati! (Odlazi.) Slika 4 Zagorkin duh: (Doe iz pozadine.) A, kaj je tebi bilo? Linda: Tko si ti? Zagorkin duh: Pa duh, zvali ste me, ne? Linda: Dddduh? Koji duh? Zagorkin duh: Pa Marija Juri-Zagorka!

273

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 273

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Linda: Tko? Zagorkin duh: Ah, znala sam! Svi su me zaboravili! Grika vjetica! Linda: Ti si vjetica? Zagorkin duh: Ma ne vjetica, ko vjetica, ve knjiga! Napisala sam knjigu! Linda: Aha! Marija Zagorkin duh: Aha! Linda: Juri Zagorkin duh: Aha! Linda: Zagorka! (Opet se zaustavi i ne zna to e, u strahu, oku.) Zagorkin duh: Aha! Pa, ovaj, Ivanaaa Duh Ivane Brli Maurani: (Pojavljuje se iz pozadine.) Da, draga? Zagorkin duh: Vi, ova puca ovdje je jako uplaena. Pomozi joj nekako, molim te! (Duh Ivane Brli Maurani oprezno prilazi Lindi i njenim glasom sporo progovara.) Brlikin duh: Ti sigurno zna tko je egrt Hlapi. Linda: Ti si egrt Hlapi? Brlikin duh: Ne, ja sam napisala tu knjigu. Linda: Brlika! Brlikin duh: (pogleda prema Zagorki vidljivo zadovoljna jer ju je Linda bre prepoznala nego Zagorku.): Aha! Linda: (Vrlo uznemirena, nekako bi htjela preuzeti stvari u svoje ruke, po kazati odlunost.) Ovo je sve samo san! Vas dvije ne postojite! Sad u ja zaspati i kad se probudim, vas vie nee biti! (Linda lijee, pokuava zaspati. uju se stihovi A. G. Matoa i Brlikino prianje. Linda pokriva ui rukama, neko vrijeme se pravi da ne uje, a li onda ipak ustaje.) Linda: Vi ste jo ovdje! Dva duha, u mojoj sobi! Zagorkin duh: Zapravo, ne dva. Brlikin duh: Jedan, dva, pet pet! Linda: Pet! Brlikin duh: Gospon August! Duh Augusta enoe: (Pokazuje se i prilazi iz pozadine.) Ljubim ruke, madam. Ljubim ruke, hm, gospodinica Zagorkin duh: Nik! Duh Nikole Tesle: Kako je teko biti zarobljen u vremenu i prostoru! Linda: Struja! Vi ste onaj sa strujom i munjama?

274

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 274

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Teslin duh: (najprije nezadovoljan to ga tako nezgrapno opisuju, a onda kao da mu je svejedno, odmahuje rukom.) Tesla, Nikola Tesla! Brlikin duh: Gustav! Duh A. G. Matoa: Evo mene, tu sam gdje su sve lijepe ene i pametni deki! Ha! enoin duh: Eto vraga skok na skok! Matoev duh: Ha! Linda: A tko ste vi? Matoev duh: Mlana no u selu lave kasan uk il netopir! Linda: Antun Gustav Mato! Matoev duh: Aha! Linda: Vi ste duhovi?! Duhovi: Aha! Linda: U mojoj sobi!? Duhovi: Aha! Linda: Pa, i, i! Odlazite! Nestanite! Duhovi: Ha, ha! Brlikin duh: Ne moemo mi samo tako otii. enoin duh: Gospodinica, postoji jedan poseban, kako da kaem Teslin duh: Ritual. (Tiho mrmlja.) Samo mi jo malo treba da otkrijem i razjasnim taj fenomen. enoin duh: ritual za na odlazak! Linda: A kakav je to ritual? Zagorkin duh: Ne znamo. Linda: Kako ne znate? Teslin duh: Pa to bi ti trebala znati. Ti si nas i pozvala ovamo. Matoev duh: Ja sam mislio da eli da ostanemo, ali ti to ipak ne eli. Zagorkin duh: Sigurno ne zna? (Duhovi zabrinuti.) Linda: Nemam pojma. Znai, vi ste duhovi. (Pomalo je naputa strah i nemir, neega se dosjetila.) Imate li moda kakve moi? Matoev duh: Nikakve, nekakve, svakakve, moda! Linda: A, moda mi moete rei pitanja iz testa iz hrvatskog? Duhovi: Mmmm! Ne. Linda: A iz matematike? (Duhovi pogledavaju u duh Nikole Tesle.) Teslin duh: I da znam ne bih ti rekao. Kako to uope moe pitati? Radije u ti pokazati matematiku. Da vidimo

275

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 275

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

Linda: A ne, ne treba, hvala. A moete mi namjestiti da se svidim jednom deku? Matoev duh: Ah, ljubav je po srijedi. Da vidimo to bismo mogli uiniti. Moe li nam ga opisati? Linda: Skroz je zgodan, nabildan, ima cool crnu zurku, pirsing na nosu i na obrvi, ma skroz je cool. (Zauti iekujui pozitivan odgovor.) I, je l vam se svia? Zagorkin duh: (Zbunjeno, kao da nita nije razumjela.) O, da, da! Svia nam se. Brlikin duh: Da, ba je zgodan. Matoev duh: Ima li njegovu sliku? Linda: Imam, imam, sad u ja, idem po nju. (Odlazi.) Slika 5 Brlikin duh: Jeste li uli sve ove rijei? Kakav je to jezik? Zurku, pirsing, kul? kul? Teslin duh: Mislim da kul znai dobro. enoin duh: Ne, kolega. Ja mislim da kul znai kulturan. Brlikin duh: Auguste, kako to mislite? enoin duh: Pa k-u-l-turan! Matoev duh: Nije sad to vano. Najbolje je da mi curi to prije pomognemo i odemo. Zagorkin duh: Mene jo mui pitanje hrvatskoga jezika. Matoev duh: Je, to je vano pitanje, ali sada nije vrijeme za to. Moramo nai naina da odemo odavde. enoin duh: Kad vam kaem, to znai kulturan. Brlikun duh: To ne moe biti. Kako, tako skraena rije? enoin duh: Ne, ne (Duhovi se svaaju i vie se ne zaustavljaju. Svatko tvrdi svoje. Kao da su zarobljeni u toj svojoj ljutnji. Nezadovoljni su nerazumijevanjem rijei. Po navljaju ih i pokuavaju otkriti njihova znaenja, ali bezuspjeno.) Slika 6 (Ulazi Linda. Pokazuje im fotografiju na mobitelu, ali duhovi je i ne primje uju.) Linda: Moram po tetu Vandu. (Odlazi.)

276

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 276

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

LITERATURA Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2006. Bani, A., Gaji, Lj., Ivekovi, O., Krui, V., Lugomer, V., Marijani, I., Matkovi, A., Peruko, C., uni, K., Ne raspravljaj, igraj!, Prirunik forum-kazalita, HCDO, Zagreb, 2007. Leki, K., Migliaccio-uak, N., Radeti-Iveti, J., Stani, D., TurkulinHorvat, M., Vili-Kolobari, K., Igram se, a uim, HCDO, Zagreb, 2007. Grui, I., Prolaz u zamiljeni svijet, Golden marketing, Zagreb, 2002. Matoplov zbirka igrokaza za djecu i mlade, Biblioteka Tirena, Zagreb, 2002. http://(www.hcdo.hr)

DRAMA GROUP IN PRIMARY SCHOOL

SUMMARY
Text is about the work experience with drama group in primary school. Planning and programming of the drama work is run by the drama group guide alone because the drama programme is not worked out in the school curriculum and programme or any other similar document. Nevertheless, it is important to set out goals and tasks considering different ways that are imposed in drama work with children. They derive from Croatian method-teaching literature about Croatian language teaching, development of drama pedagogy (teaching) in the world and in our country and from practical work and life experience at school. Precisely in that integration lie numerous values of drama group as additional teaching activity. Key words: aims and tasks of drama group, drama work, drama pedagogy( teaching), drama work process and the performance as final goal, relation between Croatian language teaching and drama work, drama group for everybody, values of LIDRANO.

277

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 277

3.10.2009 11:29:25

Snjeana ubrilo

HRVATSKI, god. VI, br. 2, Zagreb, 2008.

278

Hrvatski casopis za teoriju i praksu nastave CS3.indd 278

3.10.2009 11:29:25