11.

STILSKE ZNAAJKE CESARIEVA PJESNITVA

Tradicionalnoj koli spoitava se da je zanemarivala jezik pjesnikih umjetnina, ali to je samo

djelomice tono. I u staroj se koli govorilo o jeziku knjievnika i njihovih knjievnih
ostvarenja, ali uopeno, apstraktno, impresionistiki, metaforiki i uglavnom
neargumentirano. Uenici su zapamivali i potom reproducirali nauene istine: da je jezik
nekog pisca jedar, soan, bujan, bogat, krt... Obino ni jedno od tih obiljeja uenik nije
mogao argumentirati primjerom.
Takav impresionistiki pristup jeziku pisca nije ni danas rijedak. Iz kritika, osvrta i prikaza
prodire i u nastavu. Ne udubljujui se, nastavnik pojedine tvrdnje knjievnih kritiara i
esejista preuzima kao verbalnu potapalicu i nudi ih kao prazne fraze. Tako se jezik
Cesarieve poezije rado proglaava jednostavnim. Sve tvrdnje valja oprimjeriti, inae prijeti
opasnost da se usvoje kao rijei bez pokria. kolsi susreti s poezijom ne smiju se svoditi na
fraze, mora ih pratiti i jezino istraivanje kako bi uenik ne samo potpunije doivio i spoznao
umjetninu rijei nego i shvatio bit pjesnikoga jezika. U kolskom prouavanju pjesnikog
jezika ne valja zanemariti ni povijesne odrednice. Ne moe se jeziku pisaca prolih stoljea
pristupati u koli na isti nain kao jeziku suvremene knjievnosti. Takoer, u iskoritavanju
pjesnikoga teksta u nastavnojezine svrhe morao se pridravati naela o povezivanju nastave
jezika i knjievnosti kako se ne bi postigao neeljeni rezultat: bijeg uenika od pjesnike
umjetnine. Mogunosti iskoritavanja Cesarieva jezika u nastavi hrvatskoga jezika vidljive
su u ovom grafikom prikazu:

Jezik u kolskoj interpretaciji

U kolsku interpretaciju pjesme ne treba poto-poto ukljuivati lingvistiku analizu, ali je
gramatiki terminoloki instrumentarij gotovo neizbjeiv u svakom cjelovitijem pristupu
pjesmi. I letimian pregled najpoznatijih Cesarievih i Tadijanovievih pjesama pokazat e
nam da njihova interpretacija zahtijeva bar djelomian dodir s gramatikim injenicama.
Nastavnici i uenici u kolskim interpretacijama esto upotrebljavaju termine reenica i rije.
Ali radi utvrivanja gramatike terminoloke svijesti uenika dobro bi bilo da se u knjievnoj
analizi mjesto openitog naziva reenica, odnosno rije, upotrijebi precizniji termin.
Interpretacija bi nekih pjesama, osobito u zavrnim osnovnokolskim razredima i u srednjoj
koli ostala krnja ako bi se zanemario jezinostilski aspekt. Lingvostilistika analiza u takvoj
interpretaciji moe biti djelomina i potpuna.

Pjesme kao lingvometodiki predloci

Neke Cesarieve pjesme mogu posluiti u nastavi jezika kao lingvometodiki predloci, tj.kao
polazni, vjebeni i kontrolni tekstovi u obradi gramatikog i pravopisnog gradiva. Pritom kao
neizbjenu pretpostavku prihvaamo put od sadraja i izraza pjesnike cjeline do zapaanja
funkcije neke jezine pojedinosti. Zato jezinom prouavanju prethodi literarna interpretacija,
to ne znai da su te dvije djelatnosti uvijek otro odijeljene, jer se literarni i lingvistiki
aspekti prouavanja mogu i proimati. U pravilu se lirska pjesma iskoritava kao
lingvometodiki predloak ako je u potrebnoj mjeri zasiena istovrsnim jezinim injenicaam
koje se u kontekstu oituju po svojim temeljnim i ekspresivno znaajnim obiljejima. Za
Cesariev je izraz znaajno uzastopno ponavljanje glagola (osobito prezenta). Meutim, kao
lingvometodiki predloak moe posluiti i pjesma u kojoj je odreena jezina injenica samo
jednom upotrijebljena (npr. Cesarieva No tajanstva). Sluanjem glazbene izvedbe
istoimene kompozicije uenici e biti motivirani za prouavanje Cesarieva teksta, a znalaki
provedenom interpretacijom i za prouavanje pasiva, glagolskoga stanja kojim se dotad nisu
bavili.
Nastavni se proces moe organizirati po ovakvoj shemi:
Sluanje glazbene izvedbe
Iznoenje dojmova potaknutih izvedbom
Govorna interpretacija pjesme
Iznoenje dojmova i usporedba knjievne s glazbenom sastvanicom
Zapaanje sadrajnih i izraajnih obiljeja pjesme
Utvrivanje izraajnih sredstava kojima je ostvaren osnovni ton i raspoloenje
lirskoga subjekta
Otkrivanje semantikog, sintaktikog i morfolokog obiljeja pasiva na uzorku iz
pjesme
Pronalaenje osnovnih obiljeja pasiva na novim primjerima
Heuristikim preoblikama i primjerima koje nudi Cesatieva pjesma, kao i drugima koje e
uenici stvarati u tijeku rada, otvarat e se razlike izmeu aktivne i pasivne reenice te nain
tvorbe pasivnih glagolskih oblika. Taj dio nastavnog procesa nastavnik e oblikovati prema
ve poznatim naelima i postavkama suvremene nastave prvoga standardnoga jezika i u
skladu s aktualnom situacijom u razredu.

Samostalno ueniko istraivanje pjesnikoga jezika

Cesarieve pjesme mogu se iskoristiti i za samostalna jezina istraivanja uenika.
Preporuljive su teme koje otvaraju problematiku pjesnikog odnosa prema jeziku kao
izraajnom sredstvu. Nekoliko tema:
OTKLONI OD KNJIEVNOJEZINE NORME tema se moe i usitniti: otkloni od
pravopisne, fonoloke, morfonoloke, sintaktike, leksike norme jezinog standarda. Mogu
je i poredbeni pristup: odstupanja od knjievnojezine norme u pjesnikom jeziku D.
Cesaria. Uenici se mogu okuati i u objanjavanju poetske izraajne opravdanosti takvih
otklona od jezinog standarda.
IMPERFEKT U PJESMAMA D. CESARIA vrijedno je potaknuti uenike da istrae
koliko i kako Cesari upotrebljavaju to glagolsko vrijeme. Da bi ih potaknuo na takva
razmiljanja, nastavnik moe uenicima dati ovakav podsjetnik:
Pronai imperfekt u pjesmi.
Pokuaj ga zamijeniti perfektom ili historijskim prezentom.
Zakljui remeti li ta zamjena ritam ili upropatava rimu.
Razmotri glasovni sustav glagola u imperfektu zajedno s njegovim glasovnim okoliem. Ima
li elemenata onomatopeje ili asonance i aliteracije?
Razmotri osnovni ton pjesme i pokuaj odrediti koliko ga podrava upotrijebljeni imperfekt.
Ima li u sadraju pjesme razloga za upotrebu imperfekta?
Sline upute nastavnik moe dati uenicima i za njihova samostalna istraivanja.
RIMOTVORNI ELEMENTI U PJESNIKOM JEZIKU ve na kraju osnovne kole uenici
mogu u manjoj mjeri sami istraivati rimotvorne elemente pjesnikoga stiha. U srednjoj koli
jo su osposobljeniji za takav rad. nakon interpretacije koje Cesarieve pjesme, gdje je
posebna pozornost posveena ritmu, uenici mogu biti ne samo motivirani nego i donekle
upueni da ispituju kojim sve jezinim sredstvima pjesnik ostvaruke ritam (dvojnosti, red
rijei...). Nastavnik moe s uenicima obraditi udbniku jdinicu Ritam prozne reenice i
uputiti ih da steene spoznaje pokuaju provjeriti i na pjesnikom jeziku nekoliko izabranih
Cesaroevih pjesama. Ako su upozoreni, uenici e pritom zapaati i druge funkcije izabranog
jezinog sredstva (eufoninost, nijansiranje znaenja, isticanje...).
KRITIARI I TEORETIARI O PJESNIKOM JEZIKU D. CESARIA uenici mogu
istraiti i to je sve reeno o jeziku D. Cesaria u strunoj literaturi. Naravno, uenici e u
knjigama i asopisnim lancima nai i drugih i drukijim miljenja o njihovu jeziku. u
istraivanju, nastavnik im moe pomoi podsjetnikom:
Kako kvalificiraju jezik Cesarieve poezije knjievni znalci?
U emu se veina (ili svi) slau?
Ima li neslaganja?
S kojim se sudovima slae? Zato?
Koje sudove odbacuje? Zato?
Moe li neke uopene sudove potkrijepiti primjerima?
Formuliraj vlastito miljenje o jeziku D. Cesaria.
JEZINA JEDNOSTAVNOST CESARIEVE POEZIJE ako uenici prihvate tu temu, treba
ih uputiti kako e odrediti tematsku sintagmu jezina jednostavnost i izabrati jezini korpus
koji e prouiti. Najbolje je da uenici sami odaberu odeeni broj pjesama prema svojim
prilikama i mogunostima. Najlake e istraivati sintaktiku i leksiku jednostavnost. Za
istraivanje rjenike jednostavnosti uenicima e dobro posluiti podsjetnik.