Pojam porodica - obitelj

dr. sc. Alma Malkić Aličković, van.prof.

Porodica
 Pojmovi obitelj i porodica

 U našem jeziku se za primarnu ljudsku zajednicu gotovo

ravnopravno koriste pojmovi „obitelj“ i „porodica“.

 Etimološki:

 Obitelj- pojam izveden iz “obitavati”, tj. živjeti zajedno

 U etimologiji pojma porodica “porod” kao osnova zajedničkog

života.
 Definiranje obitelji

 Dva alternativna pristupa definiranju obitelji:

 

- Obitelj kao biološka grupa

- Obitelj kao grupa ljudi čiji su odnosi definirani zakonom 

 Obitelj čine roditelji ili najmanje jedna odrasla osoba i djeca, ili
najmanje jedno dijete, koji žive u zajedničkom domaćinstvu,
uspješno funkcioniraju kao zajednica zadovoljavanja potreba
njenih članova, a njihov odnos se temelji na krvnom srodstvu,
zakonskoj (brak, adopcija) ili na običajnoj regulativi.
 Faze razvoja porodice
 Porodica je prošla 4 osnovna stadija razvoja:
 
 Porodica krvnog srodstva (endogamna) –svaka žena pripada
svakom muškarcu i obrnuto

 Porodica punalua (egzogamna)- formiranje bračnih grupa koje su

se generacijski izdvajale; svedene na polno općenje.

 Sindijazmička porodica jedan muškarac živi sa jednom ženom;

poligamija i nevjerstvo privilegija muškarca

 Monogamna porodica- čine je muškarac, žena i njihovo

potomstvo-nuklearna obitelj
 Promjene u savremenoj porodici
 Porodica postaje sve manja

 Djeca su bliža po uzrastu jedno drugom, nego ranije

 Roditelji završavaju reproduktivnu ulogu u mlađoj dobi nego

ranije, ali i kasnije stupaju u brak

 Trend odlaganja stupanja u brak

 Sve više je obitelji u kojima oba roditelja rade i djeca odrastaju u
obiteljima dvojne karijere

 Raste uticaj medija na porodični život

 Drugačiji pristup djetinjstvu

 „Kultura kompenzacije“

Tolerancija prema neprihvatljivim Pokušaj da se vlastito odsustvo

oblicima ponašanja nadomjesti materijalnim stvarima
 Podsticanje potrošačkog mentaliteta („hedonistička
pokretna traka“)

 Promijenjene društvene okolnosti ne znače promjenu

djetetovih prirodnih potreba

 Zadovoljavanje „proizvedenih“ potreba ne popunjava

prazninu koja nastaje zbog odsustva zadovoljenja
prirodnih potreba djeteta
 Tendencija ka „prijateljskom odnosu“ na relaciji roditelj-dijete:

- stavljanje djeteta u poziciju kojoj nije doraslo - „ skraćivanje djetinjstva“ i „ideal

vječne mladosti“
  Abdiciranje odraslih iz pozicije autoriteta

 konfuzija u poimanju autoriteta i autoritarnosti;

- „moderan oblik zanemarivanja” - „djeca siročad slobode“

„Pritisak uspjeha“ - svođenje procesa na cilj i odsustvo

spontanosti u razvoju)

 Porast utjecaja medija na porodični život (komercijalizacija dokolice i

hedonizam kao životni stil)
 U porastu je procenat jednoroditeljskih obitelji

 Povećava se broj disfunkcionalnih porodica

 Konflikte u obitelji sve više rješavaju socijalne ustanove

 Povećava se stopa razvoda

 Povećava se broj djece koja rastu u siromaštvu i neimaštini

 Povećava se broj samaca i staračkih obitelji

 Pojava homoseksualnih brakova i problem roditeljstva u tom

kontekstu
 Raste procenat ponovnih ženidbi i udaja, što tvori nove tipove
obitelji:

 rekonstruirana obitelj (podrazumijeva najmanje jedno dijete,

jednog biološkog i jednog adoptivnog roditelja)

 mješovita ili binuklearna obitelj koja nastaje od obitelji sa više

djece i sa ponovnim ženidbama i udajama oba roditelja.
 Čovjek je tokom cijelog života dio neke porodice:

 Porodica orijentacije (porodica u kojoj smo se rodili)

 Porodica prokreacije (bračna zajednica koju biramo, gdje i sami

postajemo roditelji, odgajajući vlastiti potomstvo, kreiramo
socijalni milje porodice, obitavanja, nastojimo izgraditi strukturu i
sistem povoljan za razvoj svoje djece)
Budućnost porodice ?
 Teško je predvidjeti formu porodice u budućnosti, uspone i
padove s kojima će se nositi u odnosu na društveno historijske i
ekonomske prilike, ali će porodica zasigurno postojati.

 Porodica je primarna potreba ljudskog bića, njegova najprirodnija

zajednica, potrebna ne samo potomstvu nego i odraslim
jedinkama.
 Porodica je mjesto autentičnog odgoja, što je jedna od temeljnih
ljudskih potreba.
 Profesionalci u odgojno-obrazovnoj djelatnosti moraju poznavati
promjene koje zahvataju obitelj kako bi mogli bolje razumjeti
svaku pojedinu obitelj sa svim njenim specifičnostima i kako bi bili
u stanju da joj na adekvatan način pruže neophodnu pomoć.

 Mnogim obiteljima je takva pomoć neophodna kako bi u burnim

vremenima znale da sačuvaju svoju morfostazu (stabilnost) te kako
da se pripreme za morfogenezu (razvoj) kada stanje oko nje postane
mirno i stabilno.
 Predmet i cilj porodične pedagogije

 Predmet porodične pedagogije je odgoj u uvjetima porodičnog

života i rada.
 Cilj porodične pedagogije sastoji se u upoznavanju svih subjekata
porodičnog odgoja s najnovijim znanstvenim spoznajama o odgoju
djeteta i primjeni tog znanja radi jačanja odgojne kompetencije
porodice.
Metodologija istraživanja obiteljskog odgoja

 Za svako istraživanje se izrađuje projekt istraživanja.

I. TEORIJSKE OSNOVE

 Definiranje osnovnih pojmova

 Pregled ranijih istraživanja

II. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

 Definicija i značaj problema istraživanja (teorijski, društveni,

praktični)

 Cilj i zadaci istraživanja (istražiti, utvrditi, ispitati...)

 Hipoteza i podhipoteze

 Uzorak istraživanja

 Metode, postupci i instrumenti istraživanja

 III. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

 IV. ZAKLJUČCI
Metode istraživanja u obiteljskom odgoju

 Metoda teorijske analize

 Metoda analize pedagoške dokumentacije
 Deskriptivna metoda
 Metoda intervjua
 Metoda analize sadržaja
 Metoda posmatranja
 Sociometrijska metoda

 Zatvorenost porodice-barijera u istraživanju porodičnog

odgoja.
Porodična pedagogija i druge znanosti/ discipline ?