Professional Documents
Culture Documents
PROCJENA I SAMOPROCJENA
Procjena - je visoka razina percepcije drugih (ljudi, stvari, pojava i sl.) odnosno, percepcija
objektivne stvarnosti kojoj je pridodan vrijednosni sud opažača.
Samoprocjena - je isti postupak usmjeren na procjenu samog procjenjivača, a odnosi se na
uspoređivanje onoga što pojedinac želi u odnosu na ono što percipira da ima.
SAMOVREDNOVANJE ZA OBNOVU
1. Preispitujem li se uvijek kako bih proizveo/la kvalitetu? Radim li najbolje što mogu u ovom
trenutku?
2. Nastojim li se uvijek poboljšati?
3. Jesam li uvijek otvoren/a za nove zamisli i spoznaje?
4. Pružam li uzor kvalitete i potičem li ljude oko sebe da proizvode kvalitetu?
5. Tražim li od ostalih povratne informacije kako bi se mogao poboljšati?
6. Mjerim li stalno svoj rad prema dogovorenim, općeprihvaćenim kriterijima?
*Dobro je imati na umu...Nesretni ljudi uglavnom procjenjuju ponašanje drugih i provode svoje
vrijeme kritizirajući, žaleći se i osuđujući u pokušaju da ih prisile da se poprave.
*Sretni ljudi procjenjuju svoje vlastito ponašanje i stalno nastoje poboljšati sebe. W. Glasser
*Djeca nikada nisu bila dobra u slušanju odraslih, ali nikad nisu propustila imitirati ih. James Baldwin
OBITELJ - Obitelj, pa tako i roditeljstvo u središtu su interesa kroz čitavu povijest čovječanstva
- Utjecaj društvenog razvitka – najizravnije se odražava na obiteljsku strukturu, njezino
funkcioniranje, uloge majke i oca, roditeljske odgojne stilove, te percepciju djece i djetinjstva.
Definiranje obitelji - Autori se u definiranju obitelji usmjeravaju na njene različite aspekte, najčešće
na funkcije obitelji, na njenu strukturu, odnose, važnost koju može imati na pojedince koje čine
obitelj.
- Definiranje obitelji ovisi o sociogospodarskim društvenim uvjetima, trenutnim znanstvenim
spoznajama te religijskim i filozofskim dogmama koje većina ljudi prihvaća u nekom trenutku.
Stoga je nemoguće ponuditi jednoznačnu definiciju obitelji!!!!
Jedna od definicija = Riječ o društvenoj zajednici koja je u stalnoj interakciji sa svojim okruženjem, te
da djeluje kao dinamičan, promjenjiv sustav, mijenja se s društvom kojega je dio, pa je stoga u osnovi
njezina preobražaja i transformacija društva u cjelini.
USMJERENOST TEORETIČARA NA:
a) Funkcije obitelji:
- preživljavanje svojih članova
- reproduktivna
- gospodarska
- socijalna
- pedagoška
- emocionalna
b) primarna socijalizacija djece/stabilizacija odraslih ličnosti pripadnika društva
STRUKTURA OBITELJI
- u «užem» smislu - nuklearna (izravna) - dvogeneracijska obitelj
- u «širem» smislu (proširena, višegeneracijska)
- jednoroditeljska obitelj
- kohabitacija (dugotrajni partnerski odnosi bez braka)
“obitelj” - “obitavati” - zajednica koju čine roditelji s djecom (i drugim srodnicima s kojima žive u
istom domaćinstvu).
višestruka povezanost:
a) emocionalno,
b) krvno ili pravno (adopcijom),
c) rezidencijalno i
d) društveno (kroz međusobnu upućenost jednoga na drugoga u svakodnevnom životu)
Obitelj kao „krvna” povezanost... - Riječ “porodica” etimologijski izvedena iz riječi “rod, roditi,
porod” - obuhvaća pretke, potomke i ostale srodnike neovisno o tome obitavaju li zajednički ili ne.