SADRŽAJ

UVOD....................................................................................................................................................3
1. ZAJEDNICA............................................................................................................................4
2. PORODICA.............................................................................................................................5
1.1. Komšiluk i okolina...................................................................................................................5
3. PREDŠKOLSKE USTANOVE KAO ZAJEDNICA KOJA UTIČE NA POJEDINCE...........6
4. ŠKOLA....................................................................................................................................7
5. DRUŠTVO KAO ZAJEDNICA...............................................................................................8
6. UTJECAJ MASS MEDIJA......................................................................................................9
1.2. Utjecaj savremenog doba.......................................................................................................10
ZAKLJUČAK......................................................................................................................................12
LITERATURA.....................................................................................................................................13
 UVOD

Smatram da je tema “ utjecaj zajednice na kvalitet pojedinca “ jako opširna i da se o njoj

može puno pisati, upravo zato što danas zajednice kao što su društvo, škole i obazovne
institucije, razne političke stranke, bolnice, porodice i cjelokupno okruženje zapravo utiču u
velikoj mjeri svojim primjerom, svojim naređenjima, svojim ponašanjem na kvalitet jednog
pojedinca.
Svakako da ne znači da svi utiču negativno, imamo i puno ustanova koje se trude i utiču
pozitivno na pojedince ali nažalost i puno negativnog utjecaja, posebno na omladinu od strane
vršnjaka ili starijih. U daljoj temi ja ću svakako govoriti o mnogim zajednicama koje utiču na
sami kvalitet pojedinca, ali i koliko sav taj utjecaja može sam pojedinac izbeći odnosno vrlo
rado prihvatiti. Sam utjecaj jeste zapravo to kada neko svoje nahođenje, ponašanje pa i
mišljenje u najmanju ruku, pokušava nametnuti drugoj osobi kao svoje. Svoje navike i
postupke pri određenim situacijama, svoje razmišljanje o određenim temama ali i svoj način
života.

2
 1. ZAJEDNICA

Pod pojmom “zajednica” možemo podrazumevati neku vrstu udruživanja ljudi unutar nekog
ograničenog prostora. Kao pojedinci, članovi različitih društvenih grupa i institucija, ljudi
stupaju u različite socijalne interakcije, okupljajući se oko zajedničkih vrednosti, potreba,
interesa, problema, razvijajući osjećanje pripadnosti i identifikacije sa kolektivom i
preduzimajući organizovane akcije za zadovoljavanje ličnih i zajedničkih potreba. U pojmu
zajednice mogu se identifikovati pet sledećih zajedničkih elemenata: ljudski kolektiv, prostor,
zajedničke potrebe, socijalna interakcija, zajedničke aktivnosti i osećanje pripadnosti.1

Kolektiv je neophodan jer je, razumljivo, u pitanju oblik udruživanja ljudi. Zajednički prostor
takođe, bio on virtuelan ili stvaran. Bez interakcije nema ni komunikacije, te je i ovaj
elemenat jasan.

Osećanje pripadnosti je neophodno da bi neko bio deo zajednice. Osećaj bi trebalo da dođe od
samog pojedinca, a ne obratno: zajednica ne može urediti članove ukoliko se oni sami ne
osećaju tako. Pripadnost se, prema teorijama, dalje može iskazati kroz: članstvo, utjecaja,
zadovoljenje potreba (ličnih i zajednice) i zajedničku emotivnu povezanost.

Međutim, elemenat koji bih posebno istakla i koji smatram ključnim su zajedničke aktivnosti.
Ukoliko one ne postoje, onda nema ni zajednice! Jednostavno, zajednica ne postoji bez
aktivnosti članova; nisi član ukoliko ne učestvuješ.

Individua ili pojedinac je pojedinačno biće, jedinka, cjelovita osoba, različita od svih drugih
ljudi. U filozofiji, pojam individua označava autonomnu, samosvesnu i samosvojnu jedinku,
pojedinca kojem vlastita egzistencija postaje važan problem. U psihoterapiji, pojedinac je u
središtu pažnje, a definisana je kao sistem strukturisane jedinstvenosti. Takođe, pojedinac je u
centru pažnje socijalnog rada iako se pristupi proširuju i na porodicu, grupu i zajednicu.

1
Ivan Vidanović - "Rečnik socijalnog rada" Beograd 2006 - 438 str.

3
 2. PORODICA

Porodica je ta koja prva uči dijete gotovo svemu, u porodici dijete stvara prve korake, prve
riječi, prve pokrete itd. Porodica kao zajednica znatno utiče na cjelovit razvoj kod pojedinca
ali i na njegov kvalitet. Jasno nam je da se sva djeca razlikuju ali evidentna razlika je u
kvalitetu i navikama života kod djece. Dijete koje je rođeno i odgajano u zdravoj harmoničnoj
porodici uglavnom bude dijete dobrih kvaliteta, zna za dobro ponašanje, dobro uči, trudi se da
uspe u svemu što zamisli, kulturno je i ima dobre kvalitete, dok dijete nažalost koje je rođeno
i raslo u nezdravoj porodici, može a i ne mora da znači, ali uglavnom bude dijete sa manjim
kvalitetom jer nije se radilo sa njim, nije imao od koga da nauči lijepo ponašanje, nije stekao
higijenske i radne navike, a isto tako ni u školi nije ništa bolji. Od porodice zavisi mnogo, ali
kada koristim pojam porodica, ne mislim samo na roditelje već i na roditelje od roditelja, na
mlađe i starije sestre i braću određenog pojedinca kao i na širu porodicu. Djelom svi svojim
primjerom utiču na kvalitet pojedinca. Ono što je svakako danas česta pojava jeste to da
nažalost porodica ili sami roditelji “ uništavaju “ djecu time što preko svojih neostvarenih
ciljeva, želja nameću djeci da budu ono što oni iz ovog ili onog razloga nisu uspeli. Čist
primer jeste to da majka koja je domaćica, nema završen fakultet a imala je jaku želju biti
doktor, ona bez obzira na talente svojeg dijeteta, na njegovu želju, asistira i teži ka tome da joj
dijete bude doktor. Ja lično smatram da je to potpuno pogrešno i to iz više razloga, prvo guše
se talenti kod djece, možda bi to dijete mnogo bolji pravnik bio, mnogo bolji umjetnik nego
doktor.Roditelji ne misle puno o tome koliko mogu uticati na kvalitet svog dijeteta, isto tako i
ukoliko dozvoljavaju “svakakvo” društvo, tj.ne mare i ne kontrolišu sa kim se njihova djeca
druže, što svakako mnogo utiče na kvalitet jednog pojedinca.

Komšiluk i okolina
Takođe i komšiluk i okolina mogu utjecati na kvalitet pojedinca, svojim primjerom ponašanja
ponajviše, pojedinac se može ugledati i poželjeti ponašati se isto kao i njegov komšija, a to
ponašanje može biti loše i neprimjereno. Ukoliko komšija ili neko iz okoline svakog jutra čisti
i uređejuje svoje dvorište to može potstaći i utjecati na pojedinca da i on počne raditi isto, ali
isto tako ukoliko komšija ima besno auto i to također može utjecati na pojedinca pa čak i
kredit da podigne ne bi li parirao ili čak nadmašio komšiju u tome. I to može biti negativan
uticaj.

4
 3. PREDŠKOLSKE USTANOVE KAO ZAJEDNICA KOJA UTIČE
NA POJEDINCE

Upravo jer studiram pedagogiju željela sam da obuhvatim i vrtiće i svrstam ih u zajednicu
koje mogu utjecati na pojedince. Smatram da se upravo u porodici najpre vrši neki određeni
utjecaj na pojedinca ali odmah nakon toga slijede vrtići. Posebno zbog svog plana i programa
tj.šablona po kojem djeca rade u vrtićima možemo reći da vrtić kao ustanova zaista može
mnogo utjecati na kvalitet pojedinca. Upravo zato jer tu počinje i formira se karakter djeteta,
radne i higijenske navike djeteta, otkrivaju se talenti i interesovanja djeteta kao pojedinca,
ukoliko je predškolska ustanova dobro organizovana onda se dijete uči i odgaja religijozno a
vrtić kao takva zajednica utiče mnogo na cjelokupni razvoj i dalji tok tog pojedinca bez obzira
što je to tada samo dijete od 5 ili 6 godina. Veliki uticaj tu čini sam vaspitač, od njegovog
aganžovanja, prije svega znanja i umjeća, pa i volje i želje koliko dobrog i važnog zapravo
želi prenijeti na dijete i stvoriti kvalitetne navike, kvalitetno ponašanje, kvalitetno, zdravo i
ispravno razmišljanje kod svakog pojedinca iz te grupe.

Smatram također, da ukoliko je dijete asocijalno, utučeno ili tiho, a sam vaspitač ili cjeli tim
predškolske ustanove kao zajednice ne reaguje, ne pokušava otkriti problem ili riješiti ga, da
negativno utiče na kvallitet pojedinca. Oni svjesno takvo dijete dalje šalju na veće staze
borbe, na učitelje koji će možda također zanemariti taj problem kod dijeteta, i time mogu
“uništiti” ličnost jednog pojedinca. Ukoliko se predškolska ustanova ne pobrine riješiti ili
barem otkriti određeni problem, onda postoji mogućnost da će taj problem trajno i ostati i na
taj način vidno negativno predškolska ustanova kao zajednica utiče na kvalitet pojedinca.

5
 4. ŠKOLA

Nakon predškolskih ustanova dolazimo do škole kao zajednice koja utiče na kvalitet
pojedinca. Kako osnovne tako i srednje škole, obe čine vaspitno – obrazovnu ustanvu
tj.zajednicu koja teži ka osposobljavanju, opismenjavanju i vaspitanju djece tj.odraslih
učenika. Škola ima veliki značaj za razvoj svakog pojedinca, zbog toga što se u njoj usvajaju
brojne osobine, sposobnosti i oblici ponašanja. Dijete u školi ima priliku da razvije sve svoje
potencijale na jedan planski i sistematizovan način, usvajajući saznanja u grupi drugova i
razvijajući brojne socijalne veštine. Pored toga, dijete u školi uspostavlja odnos sa
autoritetima, učiteljima i nastavnicima i usvaja mnoge stavove i vrijednosti. Takođe, škola je
važan prenosilac društvenih načela, zbog toga štodruštvo putem škole nastoji da kod dece
razvije one oblike ponašanja koji se smatraju socijalno poželjnim i da istovremeno spriječi
razvijanje oblika ponašanja, koja se smatraju negativnim.

Proces intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, koji je započet u porodici,

intenzivno i sistematski se produžava u školi, doduše u novim uslovima i sa težim i strožim
zahtevima za dijete. Svako dijete, koje krene u školu, mora da nauči da odlaže zadovoljenje
mnogih želja i potreba, koje su roditelji zadovoljavali. Isto tako, dijete uči da se ponaša mirno
i prilagođava se činjenici da je ono samo jedan pojedinac među grupom vršnjaka iz odeljenja.
Takođe, djete se u školi prilagođava zahtevima koje postavljaju učitelji, nastavnici i vršnjaci.

Grupa vršnjaka značajno utiče na to koje će vrijednosti dijete usvojiti, djeluje na njegovo
nastojanje za nezavisnošću i samostalnošću, kao i na formiranje različitih osobina i stavova.
Zato je uključivanje u razredni kolektiv i prijateljsko vezivanje sa vršnjacima važan moment u
procesu socijalizacije i razvoja ličnosti svakog djeteta. Ukoliko je dijete prihvaćeno od strane
nastavnika i vršnjaka i ukoliko je uspešno u školi, to može da dovede do razvoja
samopoštovanja i osećanja sigurnosti.

Sa druge strane, ukoliko dijete ima teškoća da se prilagodi određenim situacijama, drugovima
i nastavnicima, to može doprineti javljanju agresivnog ponašanja, povlačenja, nestabilnosti,
negativne slike o sebi. Uopšteno rečeno, škola može imati takođe i negativan utjecaja, zato što
može izazvati poremećaje ponašanja, ali i druge teže psihičke poremećaje kod djece. Tako na
primer, neadekvatan odnos nastavnika prema učeniku može kod njega izazvati dosta
konflikata, povrediti njegovo samopoštovanje i izazvati agresiju, koja se pomjera na objekte
prema kojima može da se iskali, a to su najčešće vršnjaci. Smatra se da promene nastavnika,

6
nedostatak preduzimljivosti nastavnika, suparništvo, slaba saradnja i slično mogu da
negativno utječu na uspeh i uopšte razvoj ličnosti učenika. Takođe, škola može biti pogodno
te za razvoj raznovrsnih poremećaja ponašanja, zloupotrebe alkohola, kao i različitih
psihoaktivnih supstanci.

Dakle, izvesno je da škola može da utječe na kvalitet pojedinca i razvoj ličnosti pozitivno, ali
i negativno i da u njoj nastane niz socijalnih, emocionalnih i psihičkih problema. Problemi bi
trebalo na vreme da se prepoznaju i da se riješe uz adekvatnu saradnju nastavnika, roditelja,
kao i predstavnika drugih institucija, ukoliko je potrebno.

5. DRUŠTVO KAO ZAJEDNICA

Naše ponašanje mijenja se u prisustvu drugih ljudi. Grupa utječe na mišljenjei ponašanje
pojedinca. Neki pojedinci pogodni su da budu vođe, a drugi ne. Prema nekim, obično
manjinskim grupama, imamo predrasude. Neki ljudis kloni su tuđim mišljenju, a drugi se
uporno drže vlastitog mišljenja. Ljudi u masi učine nešto što pojedinačno nikada ne bi uradili.

Kroz cjeli život, bilo da samo razgovaramo ili se družimo, bilo da se slažemo ili sporimo,
sarađujemo ili takmičimo, volimo ili ne volimo, mi se nalazimo u socijalnoj interakciji s
drugim ljudima.
Interakcija, tj. međusobni uticaji pojedinaca ili grupa, predstavlja jedan od najvažnijih
problema koje istražuje socijalna psihologija. Drugi ljudi utječu na nas svojim stvarnim ili za-
mišljenim prisustvom i određenim ponašanjem. Čak i dok smo sami, kada na primjer,
razmišljamo da li da nešto učinimo ili ne, mi u obzir uzimamo šta će o tome misliti nama
važni ljudi (roditelji, prijatelji, nastavnici). Mi se ne ponašamo isto u različitom društvu: kod
svoje kuće, među prijateljima,u vjerskom objektu, u restoranu ili u školi. U svakoj od ovih
situacija naše ponašanje određeno je prisustvom i ponašanjem drugih ljudi. 2
Druga velika grupa problema odnosi se na proučavanje utjecaja koji socijalni faktori
(porodica, škola, vršnjaci itd.) imaju na pojedinca, na njegove psihičke funkcije, osobine i
ponašanje.

2
Pojedinac u grupi – Žarko Trebješanin i Zoran Lalović – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica
2011.

7
 Svi se mi rađamo i živimo u nekoj zajednici. Kako treba da se ponašamo, šta treba da
cijenimo, za šta dase zalažemo, u zajednici učimo prvo od roditelja i vršnjaka, a zatim i od
nastavnika. Te socijalne faktore koji utječu na naše emocije, motive, vjerovanja, rasuđivanje i
koji usmjeravaju naše ponašanje nazivamo izvorima I djelovima socijalizacije, a proces u
kojem se taj utjecaj ostvaruje naziva sesocijalizacija Kao što socijalna sredina (drugi ljudi ili
grupe) utiče na pojedince, na njihove osobine i ponašanje, tako i pojedinci, pozitivno ili
negativno, utiču nasvoju socijalnu sredinu.

6. UTJECAJ MASS MEDIJA

Pored zajednica koja vrši uticaj na pojedinca veliki značaj uticaja imamo i od strane medija
kako putem televizije tako i preko novina, portala itd. Danas u sve većoj mjeri i preko
interneta kao globalne mreže, vrši se utjecaj na pojedinca bez obzira na starosnu dob. Da bi
smo ovo približili daću nekoliko teza.

Televizija u velikoj mjeri prenosi različite televizijske programe i samim tim na različite
uzrasne grupe vrše utjecaj. Utjecaj svakako može biti pozitivan i negativan, negativan je uticaj
se pruža putem rijaliti programa gde ljudi gledaju i ponašanje koje primete primenjuju u
svakodnevnom životu. Negativan utjecaj je, kada govorimo o televiziji, takodje prisutan i kod
iskrivljenog predstavljanja stvarnosti. Za primer ću uzeti svetske medije koji muslimane koji
slijede sunet Muhammeda a.s. i oblače se drugačije u odnosu na ostale predstavljaju kao
teroriste i ljude koji nisu bezbedni za okolinu. To dokazuju i brojni eksperimenti koji su
potvrdili ovo. Ali isto tako na internetu možemo vidjeti i video snimke koji nam pokazuju
koliko je ova predrasuda netačna, sto možemo svrstati u pozitivnu stranu interneta.

Bez obzira na karakter pojedinca i na njegova stavove svjesno ili nesvjesno se plasiraju
određene stvari koje utiču na ponašanje pojedinca npr. putem društvene mreže instagrama
recimo puštaju se snimci omladine koji koriste nargilu, na samoj teritoriji našeg grada Novog
Pazara sve veći broj nargila klubova se otvara i na taj način pojedinac dolazi do iskušenja da

8
to proba. Mass mediji svakog dana vrše utjecaj i preko različitih emisija pa omladina kao i
srednja klasa prilogođavaju se tome.

Pozitivni utjecaj svakako može biti putem mass medija, ukoliko se lekari preko nekih emisija
uključuju ili gostuju, pa vrše verbalni utjecaj na pojedinca, na žene koje redovno trebaju vršiti
ginekološke preglede, na starije ljude da tokom ovih sunčanih ljetnih dana ne izlaze u
udarnom terminu po suncu, da se koriste zaštitne kreme i sl. Pozitivni utjecaj može biti i
preko vaspitno-obrazovnih ustanova, preko vrtića, preko škole, ukoliko tamo rade prosvetni
radnici na ispravan način. Pored toga tu su i svi reklamni i emitovani sadržaji o sportu, o
teretanama pa se i na taj naćin vrši utjeak na pojedinca, tu su i razni kvizovi znanja i razne
naučne emisije koje puno pomožu i vrše taj pozitivni utjecaj na kvalitet pojedinca.

Utjecaj savremenog doba

Utjecaj savremenog doba je velik iz vise razloga, svi smo svedoci da se život naših nana i naš
život znatno razlikuje. U vrijeme naših nana devojke su se udavale sa 14-15 godina, nisu se
školovale, maltene jediini cilj im je bilo stvaranje i formiranje porodice, radile se u njivama i
poljoprivredne poslove, čuvale i odgajale djecu, nisu se školovale, nisu imale nke posebne
zahteve, bile su srećne i sa jednom sobom u kojoj bi odgajale svoju djecu, dok se vrijeme sada
drstično promenilo. Zajednice i mass mediji su izvršili toliki utjecaj da je danas slika potpuno
drugačija. Iako uzmemo taj dogadjaj u 21 vijeku, sad je to neprihvatljiva vrijeme nas menja i
različiti su faktori koji utječu na to mjenjane.

Utjecaj se može všsiti u kraćem i dužem periodu. Kraći utjecaj na omladinu npr.može biti
modni trend koji se plasira i svi žele da ga imaju, on zaista kratko vrijeme biva popularan,
zatim šminka ili neki kozmetički trend, tu je i odjeća koja postaje sve kraća. Duži utjecaj jeste
upravo priča o našim nanama, tj.zena koje se danas osamostaljuju, vode vanbračne zajednice
sa svojim partnerima, brak nije kao nekada. Djevojke vode samostalni život, ne žele da se
obavezuju brakom i djecom, oblačenje nije kao nekad već je mnogo provokativnije,
šminkanje je mnogo jače i svakodnevno, djevojčice od 14/15 godina izgledaju kao djevojke
od 25 godina čak i vise. Bez obzira na fizički izgled utjecaj savremenog doba odnosi se sve
većom mjerom i na društvene mreže. Danas ukoliko pojedinac nema društvene mreže on
odmah nije IN i odmah važi za nižu klasu, ukoliko neko od omladine ne koristi društvene

9
mreže, čak može biti i ismjevavan zbog toga. Mobilni telefoni posljednje generacije, skupi
automobili itd.,sve to ima utjcaja na kvalitet pojedincai i zajednice.

Etika

Etika je vrednosni sistem principa i kvaliteta. Savremena civilizacija nije našla odgovore jer je
smatrala da je covek onaj koji definise etničke principe i da on vuce celokupno covecanstvo u
sunograt. Ne može covek biti autor principa jer mora biti veći i stariji od coveka. Autor
principa može biti samo Bog samo Stvoritelj coveka.

Ako dozvolimo coveku da on definiše i utvrđuje principe da odlučuje o tome sta da je dobro a
sta loše, sta je dozvoljeno a šta zabranjeno, da postavlja granice slobode gde on hoće mozemo
reći da je ljudska civilizacija dozivela apsolutnu ekspenzivu u materijalnom smislu ali takođe
i u etnićkom i duhovnom smislu nalazi se na ivici propasti.

Svedoci smo prihvatanja apsurda kao nečeg normalnog a to nikada ne moze biti. Apsurd se
predstavlja kao visi stepen kulture, obrađuje pitanja formulisana ljudske slobode pitanjima
gde je kraj, pokusava se predstaviti kao nermalno nesto sto je potpuno ne prirodno. Čak i da
se ljudsko drustvo okrene od svih etničkih vrijednosti to je kao kada se okrene od Boga kada
covek sam sebi odlucuje uređivati osnovne principe i vrijdnosti. Ako se u tom smeru bude
krećala ljuska vrsta to da se ona kreće u smeru propasti.3

3
Izvor sa predavnja – predmet Epistemologija II

10
 ZAKLJUČAK

Karakteristike pojedinca neosporno zavise o utjecaju zajednice, stoga treba postojati neki štit
od ogromnog negativnog utjecaja od strane uže i šire zajednice kao i mass medija. Trebamo
sistem odbrane izgradjivati na nivou porodice ali naravno i u vaspitno – obrazovnim
ustanovama. Pomenula sam da taj utjecaj može biti kako pozitivan tako i negativan. Nažalost
mnogo je veći negativni utjecaj zajednice na kvalitet pojednica, međutim svakako da od
velike važnosti tu biva sam pojedinac, tj.pristup pojedinca u kojoj mjeri i na koji način će
shvatiti i prihvatiti određeni utjecaj zajednice.

Također utjecaj se odnosi i na kulturu, istorijski aspekti jedne zemlje koji govore puno toga
kada je upitanju utjecaj zajednice na kvalitet pojednica. Svakako da ima veze i sa religijom,
tj.može se povezivati jer ukoliko je čovjek religiozan i ima pravog uzora pred sobom, on neće
puno podleći negativnom utjecaju zajednica. Danas je sve okolo nas neka vrsta zajednice,
imamo i političke stranke koje vrše utjecaj na pojedinca u velikoj mjeri. Jasno nam je poznato
da ljudi “moraju” biti pripadnici jedne političke stranke da bi dobili posao, utjecaj te političke
stranke je ogroman, ljudi rade nešto za šta i sami znaju da nije ispravno. Utjecaj porodice o
kojem sam pisala, utjecaj cjelog sistema kao zajednice u kojem trenutno živimo, zaista jeste
veliki. Pojedinac bi trebao zalagati mnogo vise sopstvene snage i ići putem istine i pravde da
bi se danas izborio od utjecaja svih zajednica kojih je danas zaista dosta.

11
 LITERATURA

1. Pojedinac u grupi – Žarko Trebješanin i Zoran Lalović – Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva Podgorica 2011.
2. Ivan Vidanović - "Rečnik socijalnog rada" Beograd 2006.
3. Izvor sa predavnja – predmet Epistemologija II

12