Osnove psihologije odgoja i

obrazovanja Psihologija linosti

LINOST
Domene znanja o ljudskoj
prirodi
Nude nam odgovore na neka pitanja:

1. Dispozicijska domena Po kojim karakteristinim obrascima ponaanja (tj.

psihikim osobinama) se ljudi razlikuju?

2. Bioloka domena Koja je bioloka osnova ljudskog ponaanja?

3. Intrapsihika domena Kako unutarnji motivi utjeu na nae ponaanje?

4. Kognitivno-iskustvena domena Kako stvaramo sliku o sebi i kako ona

utjee na nae ponaanje?

5. Socijalna i kulturalna domena Kako okolina utjee na nae ponaanje?

6. Domena prilagodbe Kako razliiti ivotni izazovi utjeu na nae

ponaanje?
BIOLOKA DOMENA LINOSTI
Bioloka domena linosti
Bioloka domena se odnosi na one fizike elemente i bioloke sustave
unutar naih tijela koji utjeu na ili su pod utjecajem naih ponaanja,
misli i osjeaja

Genetski utjecaji (utjecaj nasljea na razvoj linosti)

Fizioloki sustavi (bioloki procesi u podlozi doivljavanja i ponaanja)

Evolucijski pristup (razvoj adaptacija na okolinu, npr. veu

vjerojatnost preivljavanja skupine iji lanovi imaju izraenu potrebu
za pripadanjem)
Bioloka domena linosti
Bioloka domena se odnosi na one fizike elemente i bioloke sustave
unutar naih tijela koji utjeu na ili su pod utjecajem naih ponaanja,
misli i osjeaja

Genetski utjecaji (utjecaj nasljea na razvoj linosti)

Fizioloki sustavi (bioloki procesi u podlozi doivljavanja i ponaanja)

Evolucijski pristup (razvoj adaptacija na okolinu, npr. veu

vjerojatnost preivljavanja skupine iji lanovi imaju izraenu potrebu
za pripadanjem)
GENETIKA I LINOST
Bihevioralna genetika
Cilj bihevioralno genetikih istraivanja jest:
odrediti postotak individualnih razlika koji se moe
objasniti genskim ili okolinskim uzorcima
odreivanje naina na koji su geni i okolina u interakciji i
korelaciji
precizno odreivanje gdje se u okolini ti efekti dogaaju
npr. u vjetinama roditeljske socijalizacije ili u
interakcijama s uiteljima
 Bihevioralna genetika
Heritabilnost statistiki pojam koji se odnosi na proporciju opaene
varijance u grupi pojedinaca koja se moe objasniti genskom varijancom
tj. koliki udio opaenih razlika meu pojedincima moe objasniti
genetskim faktorima
Okolinski efekt postotak opaene varijance u grupi pojedinaca koji se
moe objasniti okolinskim razlikama

Rasprava o utjecaju nasljea i okoline ne moe se voditi na razini

pojedinca, ve samo na razini odreene populacije

Metode istraivanja: porodina istraivanja, istraivanja blizanaca,

istraivanja usvajanja
 Glavni nalazi bihevioralno-
genetikih istraivanja
Ekstraverzija
Istraivanja blizanaca ukazuju na heritabilnost od 0,60
Istraivanja usvajanja oko 0,40

Neuroticizam
Istraivanja blizanaca ukazuju na heritabilnost od 0,54
Istraivanja usvajanja oko 0,30

Razina aktiviteta
Istraivanja blizanaca ukazuju na heritabilnost od 0,40

Psihopatske osobine
Makijavelizam, beutnost, impulzivna nekonformnost, neustraivost i imunost na stres
umjerena do visoka heritabilnost

Markeri petfaktorskog modela linosti heritabilnost oko 0,40

 Okolinski utjecaji
Dijeljeni okolinski utjecaji
Karakteristike okoline koje su iste za djecu koja odrastaju u istoj okolini
Npr. Broj knjiga kod kue, roditeljske vrijednosti i stavovi, kole, crkva...

Nedijeljeni okolinski utjecaji

Karakteristike okoline specifine za pojedino dijete
Npr. Razliit odnos roditelja prema djeci, razliite grupe prijatelja, razliite sobe...

Koji utjecaji su jai?

Prosjena korelacija izmeu osobina usvojene brae i sestara je samo 0,05
Vaniji su nedijeljeni okolinski utjecaji
Ali dijeljena okolina ima vaan utjecaj na stavove, religijska uvjerenja, politike
orijentacije, zdravstvana ponaanja te, u nekoj mjeri, na verbalnu inteligenciju
 Interakcije linosti i okoline
U oblikovanju linosti pojedine osobe genski i okolinski utjecaji isprepleteni su
od roenja

Za ostvarivanje utjecaja pojedinih gena potrebni su u nekim sluajevima

specifini okidai (npr. glazbene sposobnosti dostupnost instrumenata)

Roditelji daju svojim potomcima i gene i okolinu doma djetetov genotip i

okolina su u pozitivnoj korelaciji (npr. bistro dijete u domu punom knjiga)

Neki roditelji namjerno stvaraju okolinu koja je u negativnoj korelaciji s

djetovim genotipom (npr. organizacija druenja za introvertiranu djecu)

Djetov genotip na odreen nain i oblikuje okolinu okolina postaje

funkcija djeje linosti kroz interakcije: reaktivne, pobuujue ili proaktivne
 Interakcija linosti i okoline
Reaktivna interakcija
Razliite osobe izloene istoj okolini interpretiraju je, doivljavaju i na nju
reagiraju razliito
Linost svakog djeteta izvlai iz objektivne okoline subjektivnu psiholoku
okolinu, a ta subjektivna psiholoka okolina oblikuje razvoj linosti
Pobuujua ili evokativna interakcija
Linost svake osobe pobuuje kod drugih ljudi odreene reakcije
Djetova linost moe oblikovati nain na koji e ga roditelji odgajati, a taj e stil
odgoja dalje oblikovati djeju linost
Proaktivna interakcija
Kako djeca odrastaju, tako poinju izlaziti i izvan okoline koju im pruaju
roditelji pa poinju birati i konstuirati vlastite okoline
Ispitivanja blizanaca
Rezultati istraivanja:
Procjena nasljednosti odreena ispitivanjem parova blizanaca koji su
odrasli odvojeno vea je od procjene nasljednosti dobivene usporedbom
jednojajanih i dvojajanih blizanaca

Identini blizanici odrasli razdvojeno slie isto toliko koliko i identini

blizanci koji su odrasli zajedno, ali slinosti dvojajanih blizanaca (i brae i
sestara koji nisu blizanci) smanjuju se tijekom odrastanja, ak i kad
odrastaju zajedno

Ti su obrasci djelomino posljedica interakcije gena (zajedniko

nasljeivanje svih gena je dva puta uinkovitije od nasljeivanja polovine
gena), a djelomino interakcija linost-okolina
Porodina istraivanja
Kad se oduzmu genetske slinosti, tada djeca iz iste okoline ne slie nita
vie od nasumce odabrane djece iz populacije

To znai da vrste varijabli koje psiholozi obino ispituju (nain odgajanja

djece i obiteljski socio-ekonomski status), ne doprinose gotovo nita
individualnim razlikama u linosti, ali doprinose inidividualnom
razlikama u stavovima i vrijednostima

Individualni pristup individualnim razlikama

Pojedinac je u aktivnoj interakciji s okolinom

FIZIOLOKA OSNOVA LINOSTI
Dimenzije linosti s fiziolokim osnovama
Ekstraverzija-introverzija
Eysenckova teorija linosti (1967, 1985)

Razlika u pobuenosti introverti imaju viu razinu kortikalne

pobuenosti u stanju mirovanja; zbog toga preferiraju mirniju okolinu

Istraivanja su pokazala da se oni ne razlikuju u osnovnoj razini

pobuenosti, nego u pobuenosti kao odgovoru na podraaje tj. u
pobudljivosti

Kad imaju izbora, ekstraverti preferiraju vie razine podraivanja od

introverata
 Dimenzije linosti s fiziolokim
osnovama Neurotransmiteri i linost
Neurotransmiteri kao mogui izvori individualnih
razlika
Dopamin povezan s osjeajem ugode
Serotonin povezan s razdraljivim ponaanjem
Norepinefrin - ukljuen u aktivaciju simpatikog
ivanog sustava za napad ili bijeg

Cloningerov trodimenzionalni model linost

Traenje novosti (javlja se kad je nizak dopamin)
Izbjegavanje tete (vezano uz djelovanje serotonina)
Ovisnost o nagradi (niska razina norepinefrina)
Jerome Kagan istraivanja
temperamenta
Kegan opaao ponaanje male djece dok su izloeni nepoznatim
podraajima (nepoznati glas, pucanje balona, areni pomiui oblici i sl.)

Podijelio ih po opoj reaktivnosti:

20% visoko reaktivno

40% nisko reaktivni, oputeni
40% kombinirano

Pokazala se relativna stabilnost u skladu s hipotezama: reaktivniji su kasnije

bili inhibirani, plaljiviji, manje komunicirali s nepoznatima