Sveu ilite u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju

Diplomski rad POVEZANOST DIMENZIJA RODITELJSKOG PONAANJA, SOCIODEMOGRAFSKIH VARIJABLI I LOKUSA KONTROLE ADOLESCENATA

Ivana Vojni Hajduk Mentor: Doc.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodi

Zagreb, 2005.

SADRAJ:

UVOD .................................................................................................................................4 CILJ I PROBLEM ISTRAIVANJA ...........................................................................10 Problemi ............................................................................................................................10 Hipoteze ............................................................................................................................10 METODA .........................................................................................................................11 Sudionici ...........................................................................................................................11 Pribor ................................................................................................................................11 Postupak ............................................................................................................................13 REZULTATI I RASPRAVA .........................................................................................13 Lokus kontrole adolescenata i spolne razlike me u njima ...............................................14 Percepcija roditeljskog ponaanja o eva i majki i razlike me u njima ..........................15 Povezanost izme u sociodemografskih varijabli roditelja i dimenzija roditeljskog ponaanja...........................................................................................................................18 Povezanost izme u dje je percepcije roditeljskog ponaanja i lokusa kontrole djece...................................................................................................................................19 Povezanost izme u sociodemografskih varijabli roditelja i lokusa kontrole djece ............................................................................................................................................22

ZAKLJU AK .................................................................................................................22 LITERATURA ................................................................................................................23

Povezanost dimenzija roditeljskog ponaanja, sociodemografskih varijabli i lokusa kontrole adolescenata

Ivana Vojni Hajduk SAETAK Cilj ovog istraivanja bio je provjeriti postoji li povezanost izme u dimenzija roditeljskog ponaanja, sociodemografskih varijabli i lokusa kontrole adolescenata. Podaci su prikupljeni od 64 mukih i 79 enskih sudionika srednjokolske dobi (M=17.3 god), a odnosili su se na niz sociodemografskih varijabli, percipirano roditeljsko ponaanje mjereno Upitnikom roditeljskog ponaanja (URP, Kuterovac Jagodi i sur., 2005) i lokus kontrole definiran kao rezultat na Rotterovoj skali internalnostieksternalnosti (RI-E). Analiza rezultata ukazuje na postojanje statisti ki zna ajne povezanosti izme u obiteljske emocionalnosti i internalnosti adolescenata, obiteljske psiholoke kontrole i eksternalnosti adolescenata, obrazovanja roditelja i njihove emocionalnosti i njihove bihevioralne kontrole. Utvr ena je razlika izme u o eva i majki na dimenzijama roditeljskog ponaanja. Adolescenti i adolescentice zna ajno se razlikuju u lokusu kontrole i to u smjeru ve e eksternalnosti adolescentica.

ABSTRACT The aim of this research was to examine the relationship between dimensions of parental behavior, sociodemographic variables and adolescent's locus of control. Data collected from 64 male and 79 female high school students (M=17.3 years old) refere to some sociodemogarphic variables, perception of parental behavior measured by Parental Behavior Questionnaire (PBQ; Kuterovac Jagodi , 2005) and locus of control defined as a score on the Rotter's Internal-External scale (RI-E). Findings support the connection between parental emotionalism and adolescent's internal locus of control, parental education and their emotionalism and their bihevioral control. There is significant difference between fathers and mothers on dimensions of parental behavior. Male and female adolescents are significantlly different in locus of control; female adolescents are more externally oriented. KLJU NE RIJE I: percipirano roditeljsko ponaanje, lokus kontrole; adolescenti KEYWORDS: perceived parental behavior; locus of control; adolescents

UVOD Roditeljska uloga u dje jem razvoju naglaava se u ve ini teorijskih sustava u razvojnoj psihologiji kao to su Freudova psihoseksualna teorija, Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja, etoloke teorije, teorije u enja i sociokulturalna teorija Vigotskog. Odnos izme u roditelja i djeteta temeljni je odnos putem kojeg se ostvaruje socijalizacija (Clarke Stewart, 1988.; Parke i Buriel, 1997.; Peterson i Rollins, 1987., prema Kereste, 1999). Pitanja koja se veu uz ovo podru je su sljede a: Koje su temeljne dimenzije roditeljskog ponaanja koje se nalaze u osnovi velikog broja razli itih specifi nih roditeljskih postupaka i ponaanja? Jesu li ta ponaanja stabilna tijekom vremena? Je li roditeljsko ponaanje povezano s razvojnim ishodima kod djece? Kako se roditeljsko ponaanje mijenja s razvojem djeteta? Postoje li razlike u ponaanjima o eva i majki prema djeci? Ponaaju li se roditelji razli ito prema mukoj i enskoj djeci? Najistaknutiji modeli roditeljstva, model Belskyja (1984), te Martinove i Colbertove (1997), oslanjaju se na Bronfenbrenerovu teoriju ekolokih sustava i navode tri skupine odrednica roditeljstva: individualne osobine roditelja, karakteristike djeteta i kontekstualne initelje. Unato razvojnim promjenama, nalazi nekih istraivanja ukazuju na zna ajnu stabilnost individualnih razlika u roditeljskom ponaanju tijekom vremena (McNally i sur., 1991; Collins i Russell, 1991). Struktura roditeljskog ponaanja tako er je stabilna i ukazuje na postojanje dviju temeljnih dimenzija: emocionalnosti i kontrole. Emocionalnost se protee od hladno e, udaljenosti, odbacivanja djeteta i neprijateljstva prema njemu, do topline, prihva anja djeteta emocije koje roditelj doivljava i pokazuje u svom odnosu s djetetom. Roditelji koji su emocionalno topli posve uju djetetu puno panje i brige, esto mu se osmjehuju ili na druge na ine iskazuju svoju ljubav, ohrabruju ga, prijateljski su raspoloeni prema njemu, nastoje vidjeti stvari iz djetetove perspektive

i uvaavaju njegove osje aje. Emocionalno hladni roditelji zanemaruju dijete, kritiziraju ga, neprijateljski su raspoloeni prema njemu i u interakciji s djetetom pokazuju vrlo malo pozitivnih emocija. Kontrola se odnosi na postupke koje roditelji primjenjuju u nastojanju da modificiraju ponaanje i unutranja stanja djeteta, kao i na o ekivanja i standarde ponaanja koja postavljaju pred dijete. Na jednom kraju ove dimenzije su roditelji ija je kontrola nad djetetovim ponaanjem vrsta, a na drugom oni ija je kontrola slaba. Roditelji s vrstom kontrolom postavljaju pred dijete odre ene zahtjeve i odre uju pravila, a onda nadziru njegovo ponaanje kako bi osigurali da se postavljenih pravila dijete pridrava. Za razliku od toga, roditelji ija je kontrola slaba malo tog zahtijevaju od djeteta, popustljivi su i daju djetetu puno slobode, uz malo vodstva i nadzora. Novija istraivanja govore o postojanju dvije odvojene dimenzije roditeljske kontrole: psiholoku i bihevioralnu (Armentrout i Burger, 1972.a, 1972.b; Barber, Olsen i Shagale, 1994; Darling i Steinberg, 1993). Psiholoka kontrola odnosi se na roditeljske pokuaje kontroliranja djetetova psiholokog svijeta, odnosno na niz odgojnih postupaka koji ne pogoduju razvoju djetetove psiholoke neovisnosti, samostalnosti i individuacije. Za razliku od toga, bihevioralna kontrola se odnosi na pokuaje reguliranja djetetova ponaanja, naro ito nepoeljnih oblika i naj e e se sastoji od postavljanja granica i pravila ponaanja. Te dvije kontrole mogu imati razli it utjecaj na dje je ponaanje i razvoj. U istraivanju Barbera i sur. (1994) dobivena je povezanost snane psiholoke kontrole s internaliziranim problemima adolescenata, te slabe bihevioralne kontrole s eksternaliziranim problemima. Istraivanja koja su provo ena u svrhu provjeravanja postojanja spolnih razlika upu uju na neke razlike u ponaanju o eva i majki prema djeci ve od najranije dobi. Tijekom itavog djetinjstva i adolescencije majke provode vie vremena s djecom nego o evi (Belsky, 1979; Collins i Russell, 1991; Russell i Russell, 1987). Tako er se pokazalo i da je priroda interakcije majka-dijete i otac-dijete razli ita. U nekim istraivanjima je na eno da su majke sklonije psiholokom kontroliranju djeteta nego

o evi (Burger, Lamp i Rogers, 1975.b; Litovsky i Dusek, 1985.; Russell i Russell, 1987), dok o evi vr e bihevioralno kontroliraju dijete nego majke (Collins i Russell, 1991). U nekim istraivanjima utvr eno je ve e pokazivanje pozitivnih emocija prema djetetu od strane majke nego od strane oca (Burger i sur., 1975; Dekovi i Raboteg-ari , 1997; Kuterovac-Jagodi i Kereste, 1997). to se ti e mjera roditeljskog ponaanja, upitnici su naj e e koriteni, iako su nam poznati njihovi nedostaci i ograni enja (npr. tendencija davanja socijalno poeljnih odgovora, utjecaj stila odgovaranja, (ne)mogu nost uvida u vlastite doivljaje i ponaanja, iskrivljeno pam enje o prolim doga ajima i ponaanjima). Pretpostavka istraivanja koja koriste dje ju percepciju roditeljskih odgojnih postupaka glasi: dje ja percepcija ponaanja njegovih roditelja moe biti relevantnija za njegovu prilagodbu, nego aktualno roditeljsko ponaanje (Schludermann i Schludermann, 1970). Iz svega do sad navedenog, moe se zalju iti da iskustva iz djetinjstva utje u na razvoj ovjekove li nosti. Ho e li se osoba razviti u zavisnu ili samostalnu i nezavisnu li nost, agresivnu ili altruisti nu, socijalno povu enu ili li nost sklonu socijalnim interakcijama, ovisi izme u ostalog i o roditeljskim ponaanjima kojima je osoba bila izloena kao dijete. Jedna karakteristika li nosti koja se povezuje s ranim dje jim iskustvima je i lokus kontrole. Rotter (1966; prema Fratri , 1990) je jedan od prvih istraiva a koji su se bavili utjecajem percipirane kontrole na ivot pojedinca. U sklopu svoje teorije socijalnog u enja razvio je koncept lokusa kontrole. Petz (1992) lokus kontrole definira kao percipirano mjesto imbenika koji se doivljavaju kao izvori upravljanja osobnim ponaanjem i kao uzroci onoga to se osobi doga a, uklju uju i njene uspjehe i neuspjehe. Pripisivanje uzroka razli itim ishodima vri se na dimenziji internalnosti-eksternalnosti. Tako se na internalnom kraju kontinuuma nalaze osobe koje smatraju da mogu same kontrolirati i svojim postupcima determinirati ve inu zbivanja u svojoj okolini. Ishode svog ponaanja oni pripisuju svojim postupcima, sposobnostima, trudu ili nekim drugim osobinama. Za razliku od njih, osobe na eksternalnom kraju kontinuuma vjeruju da imaju slabu kontrolu nad postizanjem ciljeva i nad svojim iskustvima, smatraju i da je ve ina njih posljedica sre e, sudbine, tu ug utjecaja ili nekih

drugih snaga izvan njih samih. Ljudi nastoje situacije u kojima se nalaze kategorizirati kako bi ih to uspjenije savladali i to na na in koji e im koristiti u novim situacijama. Jedna od kategorija su i generalizirana o ekivanja uspjeha ili neuspjeha na temelju prolih iskustava. O ekivanje generalizirano iz prolih sli nih iskustava stupanj je u kojem ljudi vjeruju u unutarnju ili vanjsku kontrolu potkrepljenja. to je neka situacija novija i nejasnija ve i je utjecaj generaliziranog o ekivanja. Jedna od nejasno a vezanih za lokus kontrole je pitanje je li lokus kontole situacijska varijabla ili crta li nosti. Nema jednozna nog odgovora budu i da je polemika o tome je li ponaanje ljudi op enito odre eno njihovim trajnim karakteristikama ili je ono posljedica situacija u kojima se nalaze jos uvijek aktualna. U okviru psihologije li nosti, osobinski i situacionisti ki modeli su suprotstavljeni. Pristalice osobinskog pristupa smatraju da su nae crte li nosti manje ili vie stabilne, dok zagovornici situacionisti kog pristupa tvrde da se u razli itim situacijama ne ponaamo konzistentno. Treba naglasiti da lokus kontrole nije tipoloki koncept. Ljude ne moemo grubo podijeliti na one s internalnim i eksternalnim lokusom kontrole, ve ih moemo smjestiti du kontinuuma na ijem se kraju nalaze ta dva ekstrema. Kako se dijete razvija i stje e iskustva, ono razlikuje doga aje koji su uzro no povezani s prethodim doga ajima i one koji nisu. Ono to je presudno za razvoj uvjerenja u unutarnji ili vanjski lokus kontrole nije samo registriranje uspjeha ili neuspjeha, ve analiza uzroka doga aja koji se doivljavaju kao uspjeh ili neuspjeh. Da bi dijete moglo donositi zaklju ke o uzro no-posljedi noj vezi mora dosti i odre eni stupanj kogitivnog razvoja. McMahan (1973, prema Lugomer, 1988) navodi da je najmla i uzrast na kojem je utvr eno da dje ja percepcija uzroka posreduje njihova o ekivanja budu e uspjenosti kao kod odraslih, uzrast od 11 godina, to odgovara pojavi sloene i dobro razvijene kognicije na nivou formalnih operacija. Na nivou konkretnih operacija i ishodi aktivnosti i atribucije kauzalnosti veu se uz konkretne situacije pozitivnog ili negativnog potkrepljenja, odnosno uspjeha ili neuspjeha i zato ostaju situacijski ograni ene. Bitno je naglasiti i to da djeca mogu usvajati spoznaje o uzro no-posljedi noj povezanosti i

vanosti pojedinih uzroka na temelju socijalnog potkrepljivanja u vidu verbalnih poticaja, a posebno uvaavanjem kauzalnih atributa ponu enih od strane odraslog autoriteta (Lugomer, 1988). Iako postoje odre eni prigovori originalnom instrumentu kojim je konstrukt operacionaliziran (Rotterova I-E skala), lokus kontrole je naj e e ispitivan upravo njime (Bezinovi , 1990). Rotter je smatrao da postoji jedna generalna tendencija koja odre uje preteno unutarnje ili vanjsko mjesto kontrole i koja se manifestira kod pojedinih doga aja. Ispostavilo se da je upravo dimenzionalnost najve i problem ove skale. Uz Rotterovu skalu, najpoznatija skala je ANS-IE skala (Adult Nowicki-Strickland InternalExternal Control Scale) koju su konstruirali Nowicki i Duke (1974; prema avor, 2001) i koja ima jo sloeniju strukturu od Rotterove skale. IAR-skalu (Intellectual Achievement Responsibility Scale) konstruirali su Crandall, Kratkovsky i Crandall (1965; prema Lefcourt, 1976). Namijenjena je ispitivanju dje jeg lokusa kontrole, ali isklju ivo u situacijama intelektualno-kolskog postignu a. Na naim prostorima poznata je Bezinovi eva skala eksternalnosti koju je konstruirao Bezinovi (1988) s ciljem da mjeri lokus kontrole pomo u kratkog jednodimenzionalnog instrumenta. Nakon konstrukcije skala za mjerenje lokusa kontrole, veliki broj istraivanja bio je posve en ispitivanju povezanosti internalnosti ili eksternalnosti s drugim varijablama kao to su spol, dob, inteligencija, etni ka i socijalna pripadnost, nezavisnost, efikasnost, uspjenost, dominantnost, anksioznost, neuroti nost, razina aspiracije (Fulgosi, Knezovi i Zarevski, 1982; prema avor, 2001), uspjeh na studiju, tjelesno zdravlje, spolni stereotipi, socio-politi ka aktivnost i dr. (Knezovi , 1981). Rezultati povezanosti lokusa kontrole i spola nisu jednoza ni. U nekim istraivanja na ena je povezanost u smjeru ve e eksternalnosti ena (McGinnies, 1974). Provjeravanja povezanosti lokusa kontrole i dobi pokazuju da se u funkciji dobi moe o ekivati porast internalnog uvjerenja, ali te promjene nisu linearne (Bialer, 1961; Penk, 1969; prema Lefcourt, 1976).

Socioekonomski status je tako er povezan s lokusom kontrole. Ljudi nieg socioekonomskog statusa imaju ve e uvjerenje u eksternalnu kontrolu, te esto ni ne pokuavaju promijeniti svoj status. Oni osje aju nesigurnost i nezati enost zbog loijih materijalnih prilika to dovodi do smanjenog osje aja kontrole nad ishodima vlastitog ponaanja. Iz istog razloga djeca roditelja nieg socioekonomskog statusa tako er razvijaju eksternalnu orjentaciju. Na ena je povezanost i izme u stupnja obrazovanja roditelja i lokusa kontrole djece u smjeru ve e eksternalnosti djece manje obrazovanih roditelja (Lefcourt, 1976). Istraivanja koja su se bavila otkrivanjem initelja razvoja eksternalnog ili

internalnog lokusa kontrole pokazala su da veliku ulogu u tome ima odgoj. Na eno je da se eksternalni lokus kontrole razvija i ivotom u nepovoljnim ivotnim uvjetima gdje tok zbivanja odre uju ja i (Bezinovi , 1981). Istraivanja o obiteljskim antecedentima su naj e e korelacijska i esto se baziraju na retrospektivnim podacima dobivenim od ispitanika ili njihovih roditelja. Davis i Phares (1969, prema Lefcourt, 1976) poli su od pretpostavke da roditeljsko ograni avanje i upravljanje mogu dovesti do eksternalnosti kod djece jer im zbog toga mogu biti uskra ene mogu nosti da ispituju i doive posljedice vlastitog ponaanja. Zaklju ili su da roditelji internalnije djece pokazuju manje odbacivanja, manje neprijateljske kontrole i vie pozitivnog uklju ivanja u odnose od roditelja eksternalne djece. Me utim, postoje istaivanja koja su dola i do druk ijih rezultata. Tako istraivanja Crandallove (1973; prema Lefcourt, 1976) ukazuju na pozitivnu povezanost maj ine hladno e i kritike s internalnim lokusom kontrole djeteta u adolescenciji. Ona smatra da su toplina i zatitni ko ponaanje neophodni za preuzimanje osobne odgovornosti u djetinjstvu, ali ako predugo traju mogu i i protiv internalnosti u zrelosti. Rezultati istraivanja koje su proveli McClun i Merrel (1998; prema avor, 2001) na adolescentima starosti od 13 do 18 godina ukazuju na pozitivnu povezanost roditeljskog stila kojeg ine visoka emocionalnost i kontrola (autoritativni stil) s internalnim lokusom kontrole, te negativnu povezanost roditeljskog stila kojeg ine niska emocionalnost i visoka kontrola (autoritarni stil) i roditeljskog stila niske emocionalnosti i niske kontrole (permisivni stil) s internalnim lokusom kontrole.

CILJ I PROBLEM ISTRAIVANJA U ovom istaivanju cilj nam je provjeriti povezanost izme u percipiranog roditeljskog ponaanja, njihovih sociodemografskih varijabli i lokusa kontrole adolescenata. S obzirom na postavljen cilj, formulirani su slijede i problemi:

Problemi Ispitati lokus kontrole adolescenata i ispitati postoje li spolne razlike me u njima. Utvrditi kako adolescenti procjenjuju roditeljsko ponaanje i vide li razlike u roditeljskom ponaanju majki i o eva. Provjeriti postoji li povezanost izme u dimenzija roditeljskog ponaanja i nekih njihovih sociodemografskih zna ajki. Provjeriti postoji li povezanost izme u percipiranih dimenzija roditeljskog ponaanja i lokusa kontrole djece, te povezanost izme u sociodemografskih varijabli roditelja i lokusa kontrole djece.

Hipoteze Na temelju dosadanjih razmatranja moglo bi se pretpostaviti da je emocionalnost roditelja pozitivno povezana s internalno u djece, a psiholoka kontrola povezana s eksternalno u djece. To nije, pretpostavka je da e roditelji ve e emocionalnosti imati djecu internalnog lokusa kontrole, dok e roditelji s izraenom psiholokom kontrolom imati djecu eksternalog lokusa kontrole. Za dimenziju discipline ne moemo dati direktivnu hipotezu. Tako er se o ekuje da e obrazovanje roditelja biti pozitivno povezano s emocionalno u. Za ostale sociodemografske varijable i roditeljsko ponaanje tako er ne moemo postaviti direktivnu hipotezu. to se ti e razlike izme u o eva i

10

majki u odgojnim postupcima, ne o ekuje se zna ajna razlika. Odnos obrazovanja roditelja i lokusa kontrole uglavnom je ispitivan na djeci pa u tom slu aju nema nikakvih o ekivanja jer su sudionici naeg istraivanja adolescenti. Istraivanja spolnih razlika u lokusu kontrole nisu dala jednozna ne rezultate, ali neka istraivanja govore u prilog ve oj eksternalnosti ena te se isto o ekuje i u ovom istraivanju.

METODA

Sudionici istraivanja Ispitivanje je provedeno na uzorku od 143 sudionika (79 enskih i 64 mukih sudionika), u enika drugih, tre ih i etvrtih razreda I gimnazije u Zagrebu, prosje ne dobi od 17.3 godina, s rasponom od 15 do 19 godina. Iz obuhva enog uzorka od 180 sudionika, otpali su oni koji nisu dobili odobrenje od roditelja za sudjelovanje u istraivanju (8 enskih i 10 mukih sudionika), te sudionici za koje nismo imali podatke o oba roditelja (12 enskih i 7 mukih).

Pribor Upitnik sociodemografskih varijabli. Od sociodemografskih podataka od sudionika je traeno da navedu svoju dob i spol, s kim ive, kolsku spremu oca i majke, dob oca i majke, te broj djece u obitelji i svoj red ro enja. Rotterova skala unutranjeg naprama vanjskom mjestu kontrole potkrepljenja ili RI-E skala (Rotter, 1966; prema Knezovi , 1981). Sastoji se od 29 estica, tipa prisilnog izbora izme u alternativa a i b. Rezultati u esticama su binarne varijable (0,1), a ukupan

11

rezultat ini zbroj bodova u 23 tvrdnje (6 estica ima svrhu prikrivanja prave svrhe ispitivanja). Teorijski raspon je od 0 do 23 boda, pri emu ve i broj bodova ukazuje na ve i stupanj internalnosti. Skala zahva a generalni lokus kontrole, a sadrajem estica nastoji se obuhvatiti to iri raspon o ekivanja u vezi s odnosom posljedica vlastitog ponaanja i slu aja, sudbine, politi kih snaga, uspjeha u koli itd. Prijevod i adaptaciju RI-E skale na hrvatski jezik te provjeru metrijskih karakteristika izvrio je Knezovi (1981). Pouzdanost ovog upinika na naem uzorku izra unat Cronbachovim alpha koeficijentom iznosi .77. Upitnik roditeljskog ponaanja ili URP (Kuterovac-Jagodi , Kereste, LugomerArmano, Brkovi , 2005). Sastoji se od 33 estice koje se procjenjuju na skali od 1 do 4, pri emu 1 zna i potpuno neslaganje, a 4 potpuno slaganje s tvrdnjom. estice su svrstane u 4 dimenzije: emocionalnost (9 estica, npr. Prua mi utjehu i razumijevanje kada sam uznemirena), bihevioralna kontrola (8 estica, npr. Uvijek zna gdje sam), psiholoka kontrola (6 estica, npr. Govori mi kako su druga djeca bolja od mene) i disciplina (10 estica, npr. Vi e kad se loe ponaam). Faktorskom analizom rezultata upitnika primijenjenog u naem istraivanju na N=143 sudionika, ekstrahirana su 4 faktora koja objanjavaju 42% varijance. Ukupni rezultat za svaku dimenziju se formira kao aritmeti ka sredina rezultata u pojedinim esticama koje spadaju u tu dimenziju, te se tako dobije rezultat na dimenzijama za oca i za majku. Moe se izra unati i obiteljski rezultat na svakoj dimenziji (zbroj o evog i maj inog rezultata podjeljen s dva). Ve i rezultat na pojedinoj dimenziji zna i ve u izraenost te karakteristike roditeljskog ponaanja: ve u emocionalnost, ve u psiholoku kontrolu, ve u bihevioralnu kontrolu, strou disciplinu. Postoji oblik upitnika za roditelje i za djecu. U ovom istraivanju koriten je samo upitnik za djecu. Koeficijenti nutarnje konzistentosti na naim rezultatima za svaku dimenziju vii su od .60, a ve ina ih je via i od .70. Prema tome, skale URP-a predstavljaju pouzdanu mjeru percipiranog ponaanja roditelja prema djetetu.

12

Postupak Prije po etka istraivanja zatraeno je odobrenje od Eti kog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu za provo enje istraivanja. Nakon toga je zatraeno odobrenje i od ravnatelja I gimnazije u Zagrebu koji je tako er odobrio sudjelovanje u enika u istraivanju. Sljede i korak je bio obavjetavanje roditelja pismenim putem o cilju, svrsi, postupku i nekim eti kim na elima koja e se potovati u ovom istraivanju, te su zamoljeni da svojim potpisom daju pristanak za sudjelovanje svog djeteta u istraivanju. Pisma su poslana po djeci koja su zamoljena da potpisane papire vrate u naredna dva dana. U ispitivanje su bili uklju eni samo oni u enici koji su donijeli potpisane molbe upu ene njihovim roditeljima, a i sami su eljeli sudjelovati u ispitivanju. Primjena upitnika je bila grupna i to u jednom 2. razredu, tri 3. razreda, te dva 4. razreda u trajanju od 25 minuta u okviru nastave. Prije ispunjavanja upitnika, sudionicima je dana uputa za ispunjavanje upitnika. U uputi je bilo re eno da odgovore iskreno na pitanja, da nema to nih i neto nih odgovora, da je ispitivanje anonimno i da e se rezultati koristiti isklju ivo za izradu diplomskog rada. Redoslijed ispunjavanja upitnika je bio ovaj: upitnik sociodemografskih varijabli, URP za majku, RI-E, URP za oca.

REZULTATI I RASPRAVA

U ovom istraivanju provedenom na 143 sudionika I gimnazije iz Zagreba prikupljeni su podaci o njihovim socioekonomskim obiljejima, roditeljskim odgojnim postupcima, te lokusu kontrole. Prikupljeni podaci obra eni su pomo u SPSS 12.0 programa. Najprije je provjeren normalitet distribucija rezultata Kolmogorov-

13

Smirnovljevim testom i utvr eno je da se nijedna distribucija ne razlikuje zna ajno od normalne. Stoga su u analizi rezultata koriteni parametrijski postupci.

Lokus kontrole adolescenata i spolne razlike me u njima Osnovi statisti ki pokazatelji (aritmeti ka sredina, standardna devijacija i totalni raspon) za rezultate na RI-E skali prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1. Aritmeti ke sredine, standardne devijacije i totalni rasponi rezultata u enika na skali RI-E

M muki (N=64) enski (N=79) 11.56 9.47

SD 4.22 4.21

TR 4 - 19 1 - 20

Teoretski raspon rezultata na Rotterovoj skali je od 0-23. Aritmeti ka sredina rezultata naih sudionika priblino je jednaka teoretskoj aritmeti koj sredini rezultata, pa stoga zaklju ujemo da su nai sudionici prosje ni u stupnju internalnosti. Djevojke imaju neto manju aritmeti ku sredinu, pa smo stoga provjerili je li taj prosje ni rezultat zna ajno manji od prosje nog rezultata mladi a. Provjeravanjem razlika u rezultatima na RI-E skali izme u mukih i enskih sudionika, utvr ena je statisti ki zna ajna razlika i to u smjeru ve e eksternalnosti enskih sudionika (t=2.95, df=141, p<.05). Ovi rezultati u skladu su sa rezultatima istraivanja DeBrbander i Bone (1989), Minnigerode (1976; prema Kuther, 1998), Mwamwenda (1995) i Al-Mashaan (2001), a govore u prilog neto ve e eksternalnosti ena. Prema Crandallu (1969; prema Cooper i sur., 1981) razvoj lokusa kontrole determiniran je iskustvima i individualnom percepcijom veze izme u podraaja i

14

potkrepljenja, i u enjem o prikladnosti odre enog vjerovanja u kulturi u kojoj pojedinac ivi. U skladu s tim moe se pretpostaviti da su spolne razlike u lokusu kontrole moda povezane s razli itom socijalizacijom mukaraca i ena. Istraivanja koja su se bavila obrascima odgoja djevoj ica i dje aka pokazala su da roditelji i ira socijalna okolina poti u kod djevoj ica razvijanje femininih, ekspresivnih osobina kao to su osjetljivost na potrebe drugih, suosje ajnost, blagost, dok se kod dje aka stavlja naglasak na razvijanje maskulinih, instrumentalnih osobina kao to su samopouzdanje, nezavisnost, kompetetivnost i sl. (Block, 1973, prema Brni , 2002). Konzistentno potkrepljivanje tih osobina dovode do toga da se one internaliziraju, te se kao rezultat toga formiraju i uvjerenja o mjestu kontrole.

Percepcija roditeljskog ponaanja o eva i majki i razlike me u njima U Tablici 2. se nalaze aritmeti ke sredine i standardne devijacije za rezultate na dimenzijama roditeljskog ponaanja i t-testovi kojima smo izra unali postoji li razlika izme u majki i o eva na dimenzijama roditeljskog ponaanja.

Tablica 2. Aritmeti ke sredine i standardne devijacije rezultata u enika na skalama URP-a i t-testovi

emocionalnost majka otac obitelj M SD M SD M SD t-test (majka,otac) **p<.01 15 3.19 .47 2.88 .56 3.04 .43 6.47**

disciplina 2.06 .36 1.95 .40 2.0 .31 3.08**

psih. kontr. 2.09 .56 1.91 .59 1.99 .49 3.51**

bih. kontr. 2.55 .36 2.32 .44 2.44 .34 6.51**

Iz Tablice 2 se vidi da adolescenti percipiraju emocionalnost svojih roditelja kao najizraeniju njihovu osobinu, kako kod majki, tako i kod o eva. Druga osobina roditelja po izraenosti je bihevioralna kontrola, odnosno adolescenti procijenjuju da ih roditelji vie bihevioralno kontroliraju nego to ih psiholoki kontroliraju ili to su strogi u disciplinskim postupcima. to se ti e razlika u odgojnim postupcima o eva i majki, neki autori (Peterson i Rollins, 1987; prema Kereste, 1999) govore o postupnom pribliavanju spolnih uloga u odrasloj dobi i smanjivanja tradicionalnih razlika u ulogama o eva i majki. Sve ve a zaposlenost ena i sve ve e uklju ivanje o eva u odgoj u velikoj mjeri umanjuju nekadanju razliku izme u oca-osiguravatelja ekonomskih sredstava i majke njegovateljice, ili oca-provoditelja discipline i majke koja prua njenost i emocionalnost. Odgojni postupci o eva i majki i njihove roditeljske uloge postaju sve sli nije (prema Kereste, 1999). Nalazi ovog istraivanja nisu u skladu s tim spoznajama. Razlike u odgojnim postupcima o eva i majki provjerene su t-testovima za zavisne uzorke. Dobivena je statisti ki zna ajna razlika u dje joj percepciji o evog i maj inog roditeljskog ponaanja. Rezultati su prikazani u Tablici 2. S ciljem provjeravanja povezanosti izme u dimenzija roditeljskog ponaanja, sociodemografskih varijabli dobi i obrazovanja roditelja i lokusa kontrole njihove djece, izra unati su Pearsonovi koeficijenti korelacije. U Tablici 3 nalazi se prikaz tih korelacija. Iako postoji statisti ki zna ajna razlika u percepciji o evog i maj inog roditeljskog ponaanja, u daljnjoj obradi rezultata bit e koriteni obiteljski rezultati, odnosno zdrueni rezultati oca i majke zbog zna ajnijih korelacija dobivenih na taj na in, a naglasit e se samo zna ajne pojedina ne korelacije o evog odnosno maj inog ponaanja s drugim varijablama (te korelacije nisu uvrtene u Tablicu 3)

16

Tablica 3. Korelacije izme u dje jih rezultata na skali RI-E, obiteljskih rezultata na URP skali, te obiteljskih sociodemografskih varijabli RI-E RI-E -

emoc
.19* -

disc
-.17* -.06 -

psih.k
-.19* -.44** .61** -

bih.k.
.08 .34** .10 -.12 -

obr
.11 .17* -.09 -.12 .14 -

dob
.06 -.07 -.02 .06 -.24** .09 -

br.dj.
-.01 -.19* -.07 -.05 -.07 -.14 -.06 -

rr
-.00 -.02 -.17* -.19* -.22** -.01 .35** .61** -

emo disc Psih Bih. obr dob br.dj. rr *p<.05; **p<.01

Legenda: RI-E emoc disc psih.k. bih.k. obr dob br.dj. rr

- Rotterova skala internalnosti/eksternalnost - obiteljska emocionalnost - obiteljska disciplina - obiteljska psiholoka kontrola - obiteljska bihevioralna kontrola - obrazovanje roditelja (aritmeti ka sredina obrazovanja majke i oca) - dob roditelja (aritmeti ka sredina dobi majke i oca) - broj djece u obitelji - red ro enja

Najvie povezane dimenzije u ovom istraivanju

su obiteljska psiholoka

kontrola i obiteljska disciplina i one su u pozitivnoj korelaciji (r=.61; p<.01), a istu vrstu povezanosti smo dobili i za maj inu psiholoku kontrolu i disciplinu (r=.56; p<.01) i za o evu psiholoku kontrolu i disciplinu (r=.63; p<.01). Dimenzija discipline nije povezana s emocionalno u, niti s bihevioralnom kontrolom. Dimenzija emocionalnosti pozitivno

17

je povezana s bihevioralnom kontrolom (r=.34; p<.01), a negativno s psiholokom kontrolom (r=-.44; p<.01) Za razliku od psiholoke kontrole, bihevioralna kontrola se obi no isti e kao pozitivan i poeljan oblik roditeljske kontrole djetetovog ponaanja. U skladu s tim, o ekuje se njena povezanost s pozitivnim socijalizacijskim ishodima. Ali, rezultati raznih istraivanja ne potvr uju uvijek takvo o ekivanje. U istraivanju Kereste (1999) na ena je pozitivna povezanost bihevioralne kontrole sa psiholokom kontrolom, a obje su u negativnoj korelaciji s roditeljskom emocionalno u. Takvi nalazi upu uju na sli nosti , a ne razlike izme u tih dviju vrsta kontrole. Me utim, u ovom istraivanju bihevioralna kontrola roditelja pozitivno korelira sa roditeljskom emocionalno u (r=.34; p<.01), a o eva bihevioralna kontrola korelira sa o evom disciplinom (r=.25; p<.01).

Povezanost izme u sociodemografskih varijabli roditelja i dimenzija roditeljskog ponaanja Od sociodemografskih varijabli obuhva enih u ovom istraivanju, obrazovanje roditelja je povezano s obiteljskom emocionalno u (r=.17; p<.05), to upu uje na zaklju ak da obrazovaniji roditelji pokazuju vie emocionalne topline svojoj djeci. U nama dostupnoj literaturi nema podataka o povezanosti izme u obrazovanja roditelja i njhovog roditeljskog ponaanja. Me utim, ako uzmemo obrazovanje roditelja kao pokazatelj socioekonomskog statusa i njime povezanih izvora stresa, nai nalazi o povezanosti roditeljskog obrazovanja i ponaanja oba roditelja su o ekivani i ukazuju na povoljnije roditeljske postupke u obiteljima s viim stupnjem obrazovanja odnosno ve u emocionalnost i manju psiholoku kontrolu o eva (r=-.18; p<.05). U istraivanju Kereste (1999) je tako er na eno da o evi ije su supruge obrazovanije manje psiholoki kontroliraju svoju djecu. Nadalje, u ovom istraivanju nije na ena povezanost izme u obrazovanja roditelja i njihove psiholoke kontrole (r=-.12; p>.05). Dob roditelja negativno je povezana s njihovom bihevioralnom kontrolom (r=-.24; p<.01), to zna i da

18

stariji roditelji manje bihevioralno kontroliraju svoju djecu. Na ena je i negativna povezanost izme u obiteljske emocionalnosti i broja djece u obitelji (r=-.19; p<.05), odnosno moemo zaklju iti da roditelji s ve im brojem djece pokazuju manje topline od roditelja s manjim brojem djece. Redoslijed ro enja je negativno povezan s obiteljskom disciplinom (r=-.17; p<.05), obiteljskom psiholokom kontrolom (r=-.19; p<.05), te obiteljskom bihevioralnom kontrolom (r=-.22; p<.01), to zna i da su roditelji blai u svojim odgojnim postupcima s kasnije ro enom djecom i manje ih kontroliraju.

Povezanost izme u dje je percepcije roditeljskog ponaanja i lokusa kontrole djece U ovom istraivanju na ena je zna ajna povezanost izme u dimenzije obiteljske emocionalnosti i internalnosti djeteta (r=.19, p<.05). Roditeljska ljubav i prihva anje daju djetetu osje aj sigurnosti da se slobodno kre e u svojoj okolini i po inje u iti posljedice vlastitog ponaanja (Morton i Mann, 1998). U takvom sigurnom, prihvatljivom i neprijete em okruenju dijete moe internalizirati odgovornost ak i za negativna potkrepljenja koja prima. Odbijaju e i dominantno roditeljsko ponaanje moe dovesti do razvoja eksternalne orijentacije i za pozitivna potkrepljenja djetetovog ponaanja. Longitudinalno istraivanje koje je provela Crandall (1973; prema Lefcourt, 1976) obuhvatilo je mjerenje lokusa kontrole za vrijeme adolescencije, opaanja ponaanja majki u domu i intervjue s ispitanicima za vrijeme rane adolescencije. U istraivanju je potvr ena pozitivna povezanost prihva anja i internalnosti. Rezultati nekih istraivanja ukazuju na povezanost prevelike protektivnosti roditelja i eksternalnosti adolecenata (Johnson i Kilmann 1975, McDonald 1971 i Levenson 1973; prema avor,2001) i to samo za ensku djecu. Crandall te rezultate tuma i potrebom adolescenata za nezavisno u. Dok mla a djeca trebaju maj inu privrenost, njegovanje i zatitu kako bi internalizirali odgovornost za svoje ponaanje, starija djeca trebaju odre eni stupanj distance i emocionalnog osamostaljenja od svojih roditelja kako bi mogli nesmetano

19

sudjelovati u interakcijama sa svojom okolinom i opaati uzro no posljedi ne veze bez posredovanja roditelja. Psiholoka kontrola roditelja obi no se smatra tetnim i nepoeljnim initeljem dje jeg razvoja i esto je povezana s nepoeljnim oblicima dje jeg ponaanja, npr. s internaliziranim problemima djeteta. Djeca kontroliraju ih roditelja nau ila su potiskivati vlastite inicijative i smatraju da imaju malo kontrole nad interakcijom s ostalima (Barber, Olsen i Shagle, 1994). Teorija socijalnog u enja kae da pretjerano kontroliranje djeteta onemogu ava djetetu nesputano uputanje u istraivanje svoje ivotne okoline i time smanjuje prilike za opaanje uzro no-posljedi nih veza me u pojavama i ishodima vlastitog ponaanja. Kako se dijete razvija sti e sve vie strategija kojima se suo ava sa svojom socijalnom okolinom. Ograni avanje situacija u kojima djete sudjeluje, nametanje stroge strukture ponaanja i kontroliranje djeteta sprije ava ga da koristi te nove strategije. Takav razvojni put dovodi do djetetovog smanjenog osje aja kontrole nad doga ajima u kojima svakodnevno sudjeluje (Morton i Mann, 1998). Deci i Ryan (1985; prema Morton i Mann, 1998) isti u da djeca roditeljsku kontrolu doivljavaju kao pritisak da misle, osje aju i ponaaju se na na in koji od njih zahtijevaju drugi, to isto pogoduje razvoju eksternalnog lokusa kontrole. Ovakvi rezultati mogu se protuma iti Piagetovom teorijom (prema Vasta, Haith i Miller, 1997) u kojoj Piaget smatra da prijelaz iz kasnog djetinjstva u doba rane adolescencije posebno vaan za razvoj interakcija sa socijalnom okolinom. To je ujedno i prijelaz iz faze konkretnih u fazu formalnih operacija. Kognitivni stupanj razvoja na razini formalnih operacija omogu uje djetetu sposobnost stvaranja implicitnih teorija li nosti te uspjenije predvi anje ponaanja drugih. Sposobnost stvaranja teorija i svijest o ishodima socijalnih interakcija podrazumijeva da je dijete na tom stupnju razvoja sposobno u iti iz svojih iskustava i samostalno istraivati okolinu. Dijete koje je doseglo stupanj formalnih operacija treba manje nadzora i kontrole od strane roditelja kako bi moglo uspjeno u iti iz vlastitog ponaanja (Morton i Mann, 1998). Deci i Ryan (1985; prema Morton i Mann, 1998) govore o jo jednom mogu em objanjenju povezanosti roditeljske kontrole i eksternalnosti djeteta. Kod djece u ranom i srednjem djetinjstvu ve a roditeljska kontrola moe dovesti do razvoja internalnog lokusa kontrole. Djeca u toj dobi doivljavaju svoje roditelje kao osobe puno

20

ve eg socijalnog statusa i mo nije od sebe i zato im se njihova kontrola ini kao normalna pojava i nije povezana s eksternalno u djeteta. Ulaskom u adolescenciju djeca po inju svoje roditelje percipirati kao osobe ravne sebi pa zato njihovu kontrolu mogu doivljavati kao pritisak to moe dovesti do eksternalnog lokusa kontrole. Dimenzija bihevioralne kontrole majke i oca u ovom istraivanju nije se pokazala zna ajno povezanom s lokusom kontrole djeteta (r=.08; p>.05). Na ena je negativna povezanost izme u obiteljske psiholoke kontrole i internalnosti djeteta (r=-.19; p<.05). U drugim istraivanjima koja govore o razlici izme u psiholoke i bihevioralne kontrole u povezanosti s lokusom kontrole (Morton, 1995; prema Kereste, 1999) na ena je ve a pozitivna povezanost bihevioralne kontrole kod predadolescenata s internalnosti nego povezanost psiholoke kontrole s internalnosti. Disciplina roditelja u ovom istraivanju negativno je povezana s lokusom kontrole (r=-.17; p<.05), dok gledane zasebno maj ina ili o eva disciplina nisu povezane s lokusom kontrole. Takvi nalazi se mogu objasniti faktorskom strukturom naeg upitnika o roditeljskom ponaanju. Naime, na matrici interkorelacija provedena je analiza glavnih komponenata, uz Varimax rotaciju dobivenih faktora, te su dobivene 4 glavne komponente sa svojstvenim vrijednostima ve im od 1 i koje zajedno objanjavaju 42% varijance odgovora na URP-u. estice koje su predvi ene za mjerenje discipline imaju malo zasi enje tim faktorom. Uz to, dobivena je zna ajna povezanost izme u dimenzije discipline i psiholoke kontrole (r=.61; p<.01), pa je vjerojatno da psiholoka kontrola objanjava ve i dio varijance odgovora nego disciplina.

Povezanost izme u sociodemografskih varijabli roditelja i lokusa kontrole djece U mnogim istraivanjima na ena je zna ajna povezanost izme u lokusa kontrole djece i sociodemografskih varijabli roditelja. Tako je na ena povezanost izme u stupnja obrazovanja roditelja i lokusa kontrole djece u smjeru ve e eksternalnosti djece manje obrazovanih roditelja (Lefcourt, 1976). U naem istraivanju nije dobivena niti jedna zna ajna povezanost sociodemografskih varijabli i lokusa kontrole. Objanjenje takvom

21

rezultatu mogli bismo na i u samom uzorku u kojem je visoko obrazovanih o eva 59.4%, a majki 50.3%, odnosno ve ina roditelja je visoko obrazovana pa su sudionici ve selekcionirani po tom kriteriju.

Na kraju treba re i da uz roditeljsko ponaanje i njihove socioekonomske zna ajke postoji jo mnogo drugih initelja koji su povezani s razvojem eksternalne, odnosno internalne orijentacije adolescenata, a koji nisu bili obuhva eni u ovom istraivanju, pa su zbog toga moda neke dobivene korelacije nezna ajne. Isto tako i na roditeljsko ponaanje utje u brojni initelji poput njihovih ivotnih vrijednosti i ciljeva, osobina li nosti i iskustva s vlastitim roditeljima koji tako er nisu bili provjeravani u ovom istraivanju.

ZAKLJU AK

U istraivanju povezanosti roditeljskog ponaanja, nekih sociodemografskih varijabli roditelja i lokusa kontrole adolescenata, dobiveni su sljede i rezultati: Muki i enski sudionici zna ajno se razlikuju u lokusu kontrole i to u smjeru ve e eksternalnosti djevojaka. O evi i majke razlikuju se zna ajno u svojim odgojnim postupcima prema miljenju djece. Utvr ena je povezanost izme u obrazovanja majke i emocionalnosti oca, njegove bihevioralne kontrole i obiteljske bihevioralne kontrole. Nije na ena povezanost izme u obrazovanja majke i emocionalnosti. Obrazovanje oca tako er je povezano s njegovom emocionalno u,

22

obiteljskom emocionalno u, a negativno povezano s njegovom psiholokom kontrolom i obiteljskom psiholokom kontrolom. Dob majke negativno je povezana s njenom bihevioralnom kontrolom i obiteljskom bihevioralnom kontrolom, a dob oca negativno korelira s obiteljskom bihevioralnom kontrolom. Broj djece u obitelji negativno je povezan s o evom i obiteljskom emocionalno u. Red ro enja je u negativnoj povezanosti s obiteljskom disciplinom, obiteljskom psiholokom kontrolom, te obiteljskom psiholokom kontrolom. Utvr ena je pozitivna povezanost izme u obiteljske emocionalnosti i internalnosti djeteta to zna i da djeca koja percipiraju svoje roditelje kao emocionalnije imaju internalniji lokus kontrole. Utvr ena je negativna povezanost izme u psiholoke kontrole i internalnosti djeteta i discipline i internalnosti djeteta, a to zna i da djeca koja percipiraju ve u psiholoku kontrolu svojih roditelja, odnosno primjenu stroe discipline roditelja imaju eksternalniji lokus kontrole. Nije utvr ena povezanost izme u sociodemografskih varijabli dobi i obrazovanja roditelja i lokusa kontrole adolescenata.

LITERATURA

Al-Mashaan, O.S. (2001). Job sress and job satisfaction and their relation to neuroticism, type A behavior, and locus of control among Kuwaiti Personnel. Psychological Reports, 88(3 Part 2), 1145-1152. Armentrout, J.A., & Burger, G.K. (1972.a). Factor analysis of college students' recall of parental child-rearing behavior. Journal of Genetic Psychology, 121, 155-161. Armentrout, J.A, & Burger, G.K. (1972.b). Children's report of parental child-rearing behavior at five grade levels. Developmental Psychology, 7, 44-48. Barber, B.K., Olsen, J.E., & Shagale, S.C. (1994). Association between parental psychological and behavioral control and youth internalized and externalized

23

behaviors. Child Development, 65, 1120-1136. Belsky, J. (1979). Mother-father-infant interaction: A naturalistic observational study. Developmental Psychology, 15, 601-607. Belsky, J. (1984). The determinants of parenting: A process model. Child development, 55, 83-96. Bezinovi , P. (1981). Internalna/eksternalna kontrola u odnosu prema nekim osobinama li nosti. Dani psihologije u Zadru, 155-161. Bezinovi , P. (1990). Skala eksternalnosti. U Ani , N. (Ur.), Praktikum iz kognitivne i bihevioralne terapije III (str. 155-157). Zagreb: Drutvo psihologa Hrvatske. Brkovi , I., Kereste, G., Kuterovac Jagodi , G., Lugomer Armano, G., Poster presented at the Alps-Adria Conference in Psychology 2005, June 2-4, Zadar, Croatia Brni , P. (2002). Odnos maskulinosti, femininosti te nekih sociodemografskih varijabli sa lokusom kontrole. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Burger, G.K., Armentrout, J.A., & Rapfogel, R.G. (1975). Recalled parental behavior and objective personality measures: A canonical analysis. Journal of Personality Assessment, 39(5), 514-522. Burger, G.K., Lamp, R.E., & Rogers, D. (1975). Developmental trends in children's perceptions of parental child-rearing behavior. Developmental Psychology, 11(3), 391. Collins, W.A., & Russell, G. (1991). Mother-child and father-child relationship in middle childhood and adolescence: A developmental analysis. Developmental Review, 11, 99-136. Cooper, H.M., Burger, J.M., & Good, T.L. (1981). Gender differences in the academic locus of control beliefs of young children. Journal of Personality and Social Psychology, 40(3), 562-572. Darling, N., & Steinberg, L. (1993). Parenting style as context: An integrative model. Psychological Bulletin, 113(3), 487-496. Dekovi , M., & Raoteg-ari , Z. (1997). Roditeljski odgojni postupci i odnosi adolescenata s vrnjacima. Drutvena istraivanja, 6, 427-445. Fratri , S. (1990). Ispitivanje povezanosti izme u Rotterovog lokusa kontrole i percepcije osobne nekompetentnosti. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

24

Kereste, G. (1999). Agresivno i prosocijalno ponaanje kolske djece u kontekstu ratnih zbivanja: provjera posreduju eg utjecaja roditeljskog ponaanja. Doktorska disertacija. Zagreb: Nacionalna Sveu ilina Knjinica. Knezovi , Z. (1981). Hijerarhijska faktorska analiza i neke metrijske karakteristike Rotterove skale unutranjeg naprama izvanjskom mjestu kontrole potkrepljenja. Revija za psihologiju, 11, 35-43. Kuterovac-Jagodi , G., & Kereste, G. (1997). Perception of parental acceptancerejection and some personality variables in young adults. Drutvena israivanja, 6, 477-491. Kuther, T.L. (1998). Sex and sex-role differences in locus of control. Psychological Reports, 82, 188-190. Levenson, H. (1973). Percieved parental antecedant of internal powerful others, and chance locus of orientation. Developmental Psychology, 9(2), 260-265. Lefcourt, H.M. (1976). Locus of control: Current trends in theory and research. Halsted Press Division John Wiley & Sons, Inc., New York. Litovsky; V.G., & Dusek, J.B. (1985). Perception of child-rearing and self-concept development during the early adolescent year. Journal of Youth and Adolescence, 14(5), 1985. Lugomer, G. (1988). Dje je kauzalne percepcije kolskog uspjeha i neuspjeha. Doktorska diseracija. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Martin, C.A., & Colbert, K.K. (1997). Parenting: A life span perspective. New York: McGraw-Hill. McNally, S., Eiseberg, N. & Harris, J.D. (1991). Consistency and change in maternal child-rearing practices and values: A longitudinal study. Child Development, 62, 190-198. Morton, T.L., & Mann, B.J. (1998). The relationship between parental controling behavior and perceptions of control of preadolescent children and adolescents. Journal of Genetic Psychology, 159(4), 477-490. Mwamwenda, T.S. (1995). South African graduate students' locus of control, gender differences, and academic performance. Psychological Reports, 77, 629-631. Petz, B. (1992). Psiholgijski rje nik. Zagreb: Prosvjeta.

25

Rotter, J.B. (1975). Some problems and misconceptions related to the construct of internal versus external control of reinforcement. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 43(1), 56-67. Russell, G., & Russell, A. (1987). Mother-child and father-child relationship in middle childhood. Child Development, 58, 1573-1585. Schludremann, E., & Schludermann, S. (1970). Replicability of factors in children's report of parent behavior (CRPBI). Journal of Psychology, 76, 239-249. Schludremann, E., & Schludermann, S. (1983). Sociocultural change and adolescent's perceptions of parent behavior. Developmental Psychology, 19(5), 674-685. avor, M. (2001). Povezanost sociodemografskih varijabli, dimenzija roditeljskog ponaanja i eksternalnosti djece. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psiholgiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vasta, R., Haith, M.M., & Miller, S.A. (1997). Kognitivni razvoj. U Dje ja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

26

27