ODNOS IZMEĐU PERCEPCIJE RODITELJSKOG

PRIHVATANJA-ODBIJANJA, PRIVRŽENOSTI U
BLISKIM VEZAMA I SAMOPOŠTOVANJA KOD
MLADIH ODRASLIH OSOBA
 TEORIJA RODITELJSKOG
PRIHVATANJA-ODBIJANJA
◦ Interpersonalna teorija roditeljskog prihvatanja-odbijanja je teorija Ronalda P. Rohnera

◦ To je teorija socijalizacije koja pokušava predvidjeti i objasniti glavne uzroke, posljedice kao i korelate roditeljskog
prihvatanja i odbijanja na bihevioralni, kognitivni i emocionalni razvoj djeteta, ali i na funkcionisanje ličnosti
odraslih.

◦ Početak razvoja ove teorije datira iz 1960. godine, kada se kako nauka tako i javnost u velikoj mjeri počela zanimati
o pitanjima djece, tačnije i zlostavljanju i neprimjerenom ponašanju roditelja naspram djece.

◦ Cilj je bio spoznati kakve posljedice takvo roditeljsko zlostavljanje i neprimjereno ponašanje može imati na rast i
razvoj djeteta. Ono čemu se nastojalo također stati u kraj jesu razmišljanja da su fizičko i verbalno zlostavljanje
djeteta sastavnica njegovog odgoja
 TEORIJA RODITELJSKOG
PRIHVATANJA-ODBIJANJA

◦ Vremenom se kroz istraživanja odnosa roditelja i djece dolazilo do novih i veoma bitnih spoznaja, te je teorija počela
napredovati i sve se više graditi, kao i postajati utemeljenom na dokazanim činjenicama.

◦ Na osnovu dobivenih podataka i brojnih rezultata postavljeno je pet različitih vrsta pitanja na koja se nastoje pronaći

odgovori, pitanja su svrstana u 3 podteorije :

 TEORIJA RODITELJSKOG
PRIHVATANJA-ODBIJANJA
◦ Podteorija ličnosti- nastoji objasniti šta se događa koja se percipiraju kao voljena-nevoljena od strane roditelja, te
kakvi su odrasli ljudi koji su se u djetinjstvu doživljavali prihvaćenima-odbijenima od strane svojih roditelja.
◦  Podteorija suočavanja- nastoji objasniti šta dovodi do toga da se neka djeca i neke odrasle osobe bolje suočavaju sa
roditeljskim odbijanjem od većine drugih, tj. šta njima daje bolju sposobnost nošenja sa roditeljskim odbijanjem.

◦ Podteorija sociokulturalnog sistema- nastoji objasniti zašto su, s jedne strane, neki roditelji topli i vole svoju djecu, a
sa druge strane, neki rodtelji hladni, agresivni, zanemaruju i odbijaju vlastitu djecu, i da li postoje društva koja
potiču roditeljsko prihvatanje- odbijanje.
 TEORIJA RODITELJSKOG
PRIHVATANJA-ODBIJANJA
◦ U okvirima teorije roditeljskog prihvatanja/ odbijanja na jednom kraju kontinuuma riječ je o dimenziji topline
roditeljstva tj. prihvatanja od strane roditelja, a na drugom kraju kontinuuma je roditeljsko odbijanje.

◦ Kada je u pitanju roditeljsko prihvatanje ono se očitava kroz pažnju, njegu, tolinu, brigu, zabrinutost i ljubav koju
roditelji osjećaju i iskazuju prema svojoj djeci.

◦ Dok kod roditeljskog odbijanja riječ je o izostanku ili značajnom nedostatku osjećaja i ponašanja povezanih uz
prihvatanje djeteta koje za posljedicu ima različite oblike kako psihičkih tako i fizičkih bolnih emocija i ponašanja.

◦ Roditeljsko odbijanje može biti prikazano kroz kombinaciju četiri osnovne ekspresije: nesklonost, agresija,
zanemarivanje i nediferencirano odbijanje
 TEORIJA RODITELJSKOG
PRIHVATANJA-ODBIJANJA
◦ Prema podteoriji ličnosti, percepcija roditeljskog odbijanja dovodi do sedam glavnih posljedica koje utječu na
razvoj ličnosti:
◦ 1. neprijateljstvo, agresija, pasivna agresija ili psihološki problemi vezani uz kontrolu neprijateljstva i agresije,
◦ 2. emocionalna hladnoća,
◦ 3. nezrela zavisnost ili defenzivna nezavisnost
◦ 4. oštećeno samopoštovanje
◦ 5. oštećena samoadekvatnost
◦ 6. emocionalna nestabilnost
◦ 7. negativan pogled na svijet
 SAMOPOŠTOVANJE
◦ Pod pojmom samopoštovanja podrazumijevamo evaluaciju samoga sebe, u smislu stepena prihvatan.ja sebe
onakvima kakvima se percipiramo na relevantnim dimenzijama.

◦ Samopoštovanje se prevenstveno odnosi na vrednovanje samoga sebe, onoga šta činimo i šta postižemo u životu.

◦ Samopoštovanje se kao i mnogi drugi konstrukti u psihologiji promatra kao kontinuum s dva ekstremna i suprotna
pola, pa je prema tome moguće razlikovati osobe s visokim s i osobe s niskim samopoštovanjem

◦ Osobe s visokim samopoštovanjem poštuju i cijene same sebe, smatraju se vrijednima tuđeg poštovanja i imaju
pozitivno mišljenje o sebi.
 SAMOPOŠTOVANJE
◦ Visoko samopoštovanje djeluje kao zaštitni faktor u razvoju brojnih psihičkih problema, povezano je s boljim
socijalnim vještinama, te kvalitetnijim odnosima s drugim ljudima

◦ Osobe s niskim samopoštovanjem ne prihvataju sebe, podcjenjuju svoju vrijednost i imaju loše mišljenje o sebi.

◦ Njihova slika o sebi je izrazito negativna te se vrlo često opisuju kao nesposobnima, neinteligentnima,
neprivlačnima, neuspješnima na različitim poljima, osobe koje ne mogu ponuditi mnogo jer nisu kreativne,
zanimljive, domišljate i ni po čemu posebne poput drugih ljudi.
 PRIVRŽENOST
◦ Počeci teorije privrženosti vežu se uz rad Johna Bowlbyja, britanskog psihoanalitičara

◦ Privrženost je trajna emocionalna veza između djeteta i primarnog skrbnika, kojoj je svrha održavanje blizine sa
figurom privrženosti, osobito u stresnim situacijama

◦ Figura privrženosti predstavlja osobu koja osigurava emocionalnu i fizičku skrb, konzistentno i kontinuirano je
prisutna u djetetovom životu, te investira emocije u odnos s djetetom

◦ Osnovna pretpostavka teorije privrženosti je da zbog svoje potpune nezrelosti i bespomoćnosti, novorođenče može
preživjeti jedino uz pomoć odrasle osobe koja će mu pružiti zaštitu i brigu.
 STILOVI PRIVRŽENOSTI
◦ Značajan empirijski doprinos teoriji privrženosti dala je Mary Ainsworth, koja je u početku opažala ponašanja majki
i dojenčadi u prirodnim, a kasnije i u laboratorijskim uvjetima. Prva je 1969. godine opisala metodu ispitivanja u
nepoznatoj situaciji

◦ Na temelju niza ispitivanja metodom nepoznate situacije ustanovljena su tri obrasca reakcija kojima je moguće
opisati reakcije većine djece izložene ovom postupku

1. Sigurna privrženost- Sigurno privržena djeca pokazuju uznemirenost kada skrbnik ode i reagiraju s veseljem kad se
vrati.
 STILOVI PRIVRŽENOSTI
2. Anksiozno- izbjegavajuća privrženost- Javlja se mala uznemirenost pri odvajanju, a kada se majka vrati,
izbjegavaju je. Budući da su u nizu prethodnih situacija navikla na odbijanje od svojih skrbnika, modificiraju svoje
ponašanje tako da izbjegavaju skrbnika i time smanjuju očekivano odbijanje.

3. Anksiozno-opiruća privrženost- S obzirom da ne postoji sigurnost u dostupnost svojih skrbnika, djeca pokazuju
ljutito opiranje koje služi zadržavanju skrbnika u svojoj blizini.

4. Dezorganizirana privrženost

◦ Djeca okarakterizirana kao anksiozno-izbjegavajuća, anksiozno-opiruća te nesigurno dezorganizirana

(dezorijentirana) se svrstavaju u skupinu nesigurno privržene djece.
 PRIVRŽENOST U ADOLESCENCIJI
I ODRASLOJ DOBI
◦ Bolwby je vjerovao da privrženost određuje ljudske doživljaje tokom cijelog života

◦ Istraživanja na području privrženosti u odrasloj dobi oslanjaju se na dvije Bowlbyeve pretpostavke:

◦ Da je organizacija privrženosti stečena u ranom djetinjstvu relativno stabilna kroz čitav život

◦ Da su veze sa romantičnim partnerima prototip privrženosti u odrasloj dobi.

◦ Bowlby je vjerovao da su veze u kojima romantični partneri jedno drugom služe kao izvor sigurnosti, prototipovi
privrženosti u odrasloj dobi. Roditelji ostaju trajne komponente u hijerarhiji privrženosti, ali s vremenom zauzimaju
sekundarnu poziciju po važnosti, a najvažnije figure privrženosti postaju romantični partneri.
 MEĐUSOBNI ODNOS
◦ Kod definiranja samopoštovanja kod odraslih osoba u obzir moramo uzeti različite segmente a jedan od tih
segmenata jeste i prisjećanje roditeljskog prihvatanja-odbijanja u djetinjstvu. Ukoliko se odrasli sjećaju da kao djeca
nisu bili voljeni od svojih privrženih figura, postoji vjerojatnost da će se i u odrasloj dobi osjećati kao da ih nitko ne
voli, ali i da nisu vrijedni da budu voljeni

◦ Odrastajući u disfunkcionalnim porodicama pojedinac može stvoriti i negativnu sliku o partnerskim odnosima,
smatrajući ih također izvorima nesigurnosti i neuspješnosti

◦ Zbog toga prilikom ulaska u partnerske odnose ljudi podešavaju osjećaj privrženosti i vezanosti na načine koji će ih
osigurati i zaštititi od mogućnosti ponovnog odbijanja,
 ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA
Teorijski značaj istraživanja

◦ Rezultati istraživanja će dati svoj skromni doprinos u rasvjetljavanju specifičnosti značaja uloge roditeljskog
prihvatanja i odbijanja u odgoju i životu djeteta, ali i odraslih osoba.

◦ Značaj samog istraživanja očituje se u pružanju značajnih podataka o posljedicama roditeljskog odbijanja na ukupni
psiho-emocionalni razvoj djeteta, ali i saznanju kakve to posljedice ima i na ličnosti odraslih.

◦ Rad je usmjeren na posljedice roditeljskog prihvatanja i odbijanja u domenu razvoja samopoštovanja, ali i stila
privrženosti koji se ispoljava u bliskim vezama mladih odraslih osoba.
 ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA
◦ Vrijednost podataka koji će se dobiti ovim istaživanjem je dodatno uvećana s obzirom da će se podaci prikupljati
kod mladih odraslih osoba, u čijem djetinjstvu je možda postojalo odbijanje od strane roditelja. Ukoliko se uoči
negativan utjecaj roditeljskog odbijanja po pitanju privrženosti u bliskim vezama i po pitanju samopoštovanja, i
pozitivan utjecaj roditeljskog prihvatanja po pitanju istog, dobit će se nepobitni dokazi koji govore u prilog
negativnog, odnosno odbijajućeg utjecaja odrastanja u disfunkcionalnim porodicama, kako u ranom djetinjstvu tako i
u kasnijim fazama života.
 ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA
Društveni značaj istraživanja

◦ Društveni značaj ovog istraživanja ogleda se u tome da će ovo istraživanje doprinijeti sagledavanju
važnosti iskustava iz djetinjstva.

◦ Tačnije doprinijeti će boljem razumijevanju posljedica koje roditeljsko odbijanje u ranom djetinjstvu ostavlja na dalji
razvoj djeteta, ali i posljedice koje ostavlja i koje su primjetne kod mladih odraslih osoba, kako u pogledu
samopoštovanja, tako i u pogledu stila privrženosti koje će odrasle osobe imati unutar bliskih veza.

◦ Može se reći da će doprinos ovog istraživanja biti od većeg društvenog značaja, jer mlade odrasle osobe su već
roditelji ili će biti u bliskoj budućnosti. Sve u svemu, društvo koje ima tendenciju ka razvoju i napretku mora biti
osviješteno po pitanju navedenog.
 ZNAČAJ ISTRAŽIVANJA
Praktični značaj istraživanja

◦ Praktični značaj istraživanja ogleda se u povećanju svijesti i znanja kod mladih odraslih osoba, ali i
ostatka populacije, o bitnosti i važnosti iskustava iz ranog djetinjstva.

◦ Značaj se ogleda i u shvatanju toga kakve posljedice ostavlja roditeljsko odbijanje na dijete, ali i na ličnost mlade
odrasle osobe, jer mlade odrasle osobe su već roditelji ili će biti u bliskoj budućnosti.

◦ S obzirom na to, praktični značaj se ogleda u tome da će buduće generacije roditelja imati jasniju mogućnost uvida u
posljedice roditeljskog prihvatanja i odbijanja na razvoj djeteta, ali i na ličnost odrasle osobe, kako u pogledu razvoja
samopoštovanja, tako i u pogledu razvoja sigurne ili nesigurne privrženosti.
 METODOLOŠKI OKVIR
◦ CILJ ISTRAŽIVANJA: Cilj ovog istraživanja je ispitati odnos i povezanost roditeljskog prihvatanja i odbijanja sa
privrženošću u bliskim vezama i samopoštovanjem kod mladih odraslih osoba. Odnosno, svrha istraživanja je provjeriti kako
roditeljsko prihvatanje i dobijanje pridonosi objašnjenu razine privrženosti u bliskim vezama, i samopoštovanja.

◦ PROBLEM ISTRAŽIVANJA: Emocionalna iskustva u ranom razdoblju života mogu imati značajne i dugotrajne posljedice na
razvoj pojedinca. S obzirom na to ovim istraživanjem želi se utvrditi da li postoji povezanost odnosa između percepcije
roditeljskog prihvatanja-odbijanja, samopoštovanja i privrženosti u bliskim vezama kod mladih odraslih osoba.
 METODOLOŠKI OKVIR
◦ ZADACI ISTRAŽIVANJA:

◦ 1. Ispitati da li postoji povezanost između percipiranog roditeljskog prihvatanja- odbijanja u djetinjstvu i

samopoštovanja u odrasloj dobi

◦ 2. Ispitati da li postoji povezanost između percipiranog roditeljskog prihvatanja- odbijanja i privrženosti u bliskim
odnosima mladih odraslih osoba

◦ 3. Ispitati postoje li spolne razlike u percepciji rodteljskog prihvatanja-odbijanja u djetinjstvu, samopoštovanja i

privrženosti
 METODOLOŠKI OKVIR
◦ HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA:

◦ 1. Pretpostavlja se da će percipirano roditeljsko ponašanje u djetinjstvu biti značajno povezano sa

samopoštovanjem kod mladih odraslih osoba.

◦ 2. Pretpostavlja se će postojati razlika u percepciji roditeljskog prihvatnja-odbijanja izraženog indeksom

prihvatanja- odbijanja između ispitanika sigurne i nesigurne privrženosti u bliskim odnosima. Ispitanici sigurne
privrženosti imat će statistički značajno manji indeks prihvatanja-odbijanja od ispitanika nesigurne privrženosti,
tačnije, izražavat će statistički značajno manje percipirano odbijanje od strane majke, odnosno oca, u odnosu na
ispitanike nesigurne privrženosti.

◦ 3. Pretpostavlja se da neće postojati statistički značajnih razlika između muških i ženskih ispitanika u percepciji
roditeljskog prihvatanja-odbijanja i privrženosti.
 METODOLOŠKI OKVIR
◦ HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA:

◦ 1. Pretpostavlja se da će percipirano roditeljsko ponašanje u djetinjstvu biti značajno povezano sa

samopoštovanjem kod mladih odraslih osoba.

◦ 2. Pretpostavlja se će postojati razlika u percepciji roditeljskog prihvatnja-odbijanja izraženog indeksom

prihvatanja- odbijanja između ispitanika sigurne i nesigurne privrženosti u bliskim odnosima. Ispitanici sigurne
privrženosti imat će statistički značajno manji indeks prihvatanja-odbijanja od ispitanika nesigurne privrženosti,
tačnije, izražavat će statistički značajno manje percipirano odbijanje od strane majke, odnosno oca, u odnosu na
ispitanike nesigurne privrženosti.

◦ 3. Pretpostavlja se da neće postojati statistički značajnih razlika između muških i ženskih ispitanika u percepciji
roditeljskog prihvatanja-odbijanja i privrženosti.
 METODOLOŠKI OKVIR
◦ VARIJABLE ISTRAŽIVANJA:

◦ Zavisna varijabla: samopoštovanje i privrženost

◦ Nezavisna varijabla: percepcija roditeljskog prihvatanja-odbijanja

◦ MJERNI INSTRUMENTI:

◦ U istraživanju će se korisiti UpitniK roditeljskog prihvatanja-odbijanja, Inventar iskustva u bliskim vezama,

Rosenbergov upitnik samopoštovanja te, upitnik s pitanjima koja će se odnositi na opće informacije o ispitaniku
(sociodemografski upitnik).
 PARQ
◦ Upitnik roditeljskog prihvatanja/odbijanja-PARQ (eng. Parental Acceptance/Rejection Questionnaire; R.P. Rohner,
1984) je instrument samoprocjene konstruiran za mjerenje individualne percepcije roditeljskog prihvaanja i odbijanja.

◦ U ovom istraživanju koristit će se skraćena verzija originalnog upitnika koja sadrži 24 estice i to dvije paralelne forme
od kojih se jedna odnosi na procjenu majke, a druga na procjenu oca. Svaka čestica upitnika sadrži određeni opis
ponašanja majke, odnosno oca, prema ispitaniku

◦ Upitnik se sastoji od četiri subskale koje mjere sljedeće dimenzije:

◦ roditeljsku toplinu/prihvaanje (TOP) roditeljsku agresivnost/neprijateljstvo (AGR)

◦ roditeljsku indiferentnost/zanemarivanje (IND)

◦ roditeljsko nediferencirano odbijanje (NED)

 INVENTAR ISKUSTVA U BLISKIM
VEZAMA
◦ U istraživanju će se primijeniti skraćena verzija Brennanovog Inventara iskustva u bliskim vezama - IIBV koja
sadrži 18 čestica.

◦ Skraćena verzija Brennanovog upitnika, kao i originalna, sastoji se od skale anksioznosti i skale izbjegavanja i
koristi se za ispitivanje privrženosti u ljubavnim vezama odraslih. Inventar iskustva u bliskim vezama je skala
samoprocjene kojom je moguće utvrditi rezultat ispitanika na dimenziji izbjegavanja i anksioznosti, kao i tip
privrženosti ispitanika na osnovi kombinacije rezultata na obje dimenzije.
 ROSENBERGOV UPITNIK
SAMOPOŠTOVANJA
◦ Rosenbergov upitnik samopoštovanja (eng. Rosenberg Self-Esteem Scale – RSE, Rosenberg, 1965) je upitnik kojim
se mjeri globalno samopoštovanje, odnosno ono što pojedinac misli o sebi kao o ličnosti, koje je sastavljeno od
povezanih aspekata samopoimanja

SOCIODEMOGRAFSKI UPITNIK
◦ Upitnik formiran u svrhu prikupljanja sociodemografskih podataka sudionika poput dobi i spola.