PEDAGOGIJA 1.

Pedagoke discipline se mogu razvrstati prema raznim kriterijima: Prema uzrastu odgajanika: predkolska, skolska, srednjokolska pedagogija I andragogija Prema mjestu odgojnog rada: obiteljska pedagogija, didaktika, internatska pedagogija I pedagogija slobodnog vremena Prema vremenu odgoja: povijest pedagogije, suvremena pedagogija I pedagoka futurologija Prema specifinim uvijetima odgoja: specijalna, industrijska, vojna I konfesionalna pedagogija Prema praktinom kriteriju u skladu s postojecim odgojnim podrujima: 1. povijest pedagogije prouava odgoj kroz povijest kako bi se pozitivni uinci prenijeli do danas, a negativni odbacii, npr nacizam 2. opa pedagogija bavi se odgojem openito ( vrste odgoja, principi, metode odgojnog rada 3. pedagoka metodologija prouava pedagoke istraivake metode I njihovu primjenu 4. komparativna pedagogija daje usporedni pregled odgojnih sustava npr. Komparacija kolskih sustava u raznim zemljama 5. predkolska pedagogija prouava odgoj dijece u predkolskoj dobi, bez obzira jeli u institucijama ili obitelji 6. kolska pedagogija prouava odgojno obrazovni radu kolama, (osnovnokolska i srednjokolska pedagogija) 7. didaktika znanost o obrazovanju u nastavi; kako prenosimo znanja I iskustva mladjima 8. metodika specijalna didaktika ( metodika nastave jezika, metodika nastave matematike i sl..) 9. visokokolska pedagogija prouava odgojno obrazovni rad u visokim kolama 10.andragogija- prouava odgoj i obrazovanje odraslih 11.obiteljska pedagogija bavio se odgojem u obitelji (ciljevi, zadaci, metode, i principi odgoja..)

12.internatska pedagogija prucava odgoj u internatima 13.pedagogija slobodnog vremena bavi se pitanjima drutvenog ivota djece i omladine 14.specijalna pedagogija bavi se odgojom djece s posebnim poterbama a. TIFLOPEDAGOGIJA odgoj slijepih b. SURDOPEDAGOGIJA odgoj gluhih i nagluhih c. OLIGOFRENOPEDAGOGIJA odgoj djece s intelektualnim poremeajima d. LOGOPEDIJA prouavanje govornih poremeaja i metode njihovog uklanjanja e. SOMATOPEDIJA odgoj djece s tjelesnim oteenjima f. SOCIOPEDIJA odgoj djece s poremeajem u ponaanju 15.Integrativna pedagogija bavi se integracijom osoba s posebnim potrebama 16. Industriska pedagogija prouava odgoj, obrazovanje, specifinosti i zakonitosti odgoja u proizvodnim uvjetima 17.Vojna pedagogija prouava odgojno-obrazovni rad u vojsci 18.Konfesionalna bavi se pitanjima vjerskog odgoja 19.Socijalna pedagogija prouava drutvene odgojne probleme, a posebno one koji su povezani s odgojnom zanemarenou 20.Pedagoka futurologija istrauje perspective odgoja u budunosti

2. to je odgoj? Odgoj : Proces formiranja ovjeka u cijelini Djelovanje na sve sfere njegovog bia ( intelektualna, emotivna i voljna sfera ) Proces formiranja osobnosti u tjelesnom, intelektualnom, moralnom, estetskom i rado- tehnikom pogledu Odgoj karakterizuju 3 bitne odlike (zadataka, procesa) o Proces usvajanja znanja, vjetina i navika

o o -

Proces formiranja fizikih i intelektualnih snaga i sposobnosti Proces formiranja osobnosti i karaktera

Formiranje osobnosti i karaktera ( pozitivnih osobina volje, plemenitih osjeaja, pozitivnog i jakog karaktera Usmjeren na izgraivanje pozitivnih i plemenitih osobina linosti

3.

Karakteristike odgoja

Osnovne karakteristike odgoja: 1. Povijesni karakter odgoja: - neprekidna mijena sadraja, oblika, sredstava, i karaktera rada i odnosa u koje ovjek ulazi radei i odgajajui se uvijetuje i promjenjivost odgoja - bez promjenjivosti odgoj nebi imaso smisla, ne bi bio factor razvoja ovjeka i drutva - odgoj se treba prilagodjavati drutvenim promjenama, ali istovremeno treba biti faktor tog mijenjanja i razvijanja 2. Konkretna drutvena uvjetovanost odgoja o o Odgoj je uvijek sasvim konkretno drutveno uvjetovan Drutveni razvitak do sad je proao kroz 5 formacija ( prvobitna zajednica, robovlasnitvo, feudalizam, kapitalizam i socijalizam ), a svakoj je odgovarao i odredjeni odgoj Faktori koji utiu na karakteristike odgoja: Klasni odgoj i dr odgoj uz tom drutvu Karakteristike proizvodnog rada i sredstava za proizvodnju Vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju Drutvene snage koje u datom trenutku dominiraju Ideoloka nadgradnja Nivo znanstvene razvijenosti Standard ivota veine stanovnitva is l.

3. Klasnost odgoja o odgoj je ovisio o tome koja je klasa vladajua, koja je podreena i kakav je meusoban odnos klasa prvobitna zajednica = besklasni karakter feudalno drutvo = staleki karakter svaki stale ima svoj odgoj u feudalizmu: vladajua feudalna klasa sastojala se iz 2 stalea: duhovni i svjetovni = 2 razliita sistema odgoja, iako je opi ionteres bio istovjetan

o o o o

4. Politiki karakter odgoja Povezanost odgoja i politike u odredjenom drutvu Bitan je karakter politike drutva ( progresivan, stagnirajui, reakcionaran itd. )

5. Bioloka priroda korijena odgoja o o odgoja nema izvan ljudskog drutva on je iskljuivo drutvena kategorija bitna karakteristika je svjesnost cilja, namjernost odgojnog djelovanja

6. Svrsishodnost, svjesnost, sistematinost i organiziranost o Svrsishodan = odgoj tei odreenom cilju, intencionalan je ; cilju se nastoje podvrgnuti: organizacija, sadraj, sredstva, metode, oblici rada it tok odgojnog procesa Postavljanje cilja i usmjeravanje odgojne djelatnosti u eljenom pravcu = odgoj je svjestan proces

4. Odgojno obrazovna podruja Postoji vie kriterija za podjelu odgoja na odgojna podruja: 1. Prema bitnim odreenjima ovjeka a. Tjelesni b. Intelektualni c. Moralni

d. Estetski e. Radni 2. Prema dobi odgajanika: a. Predkolski b. kolski c. Visokokolski d. Odgoj odraslih 3. Prema mjetu specifine odgojne djelatnosti a. Obiteljski b. Domski c. Specijalni d. U proizvodnim uvjetima e. Vjerski f. U slobodnom vremenu 4. Obzirom na vrijeme a. Odgoj u prolosti

b. Suvremeni odgoj c. Odgoj u budunosti

5. Faktori razvoja linosti Razliite grupe shvaanja pokuale su definirati faktore linosti: 1. Pedagopki pesimizam glavni faktor linosti = naslijee. ovjek je onakav kakav se rodi, ne moe se pobjei od svoje sudbine i njegova priroda je nepromjenjiva. Negira se mo odgoja. 2. Pedagoki optimizam glavni faktor linosti = sredina (vanjski faktor) 3. Pokuaj prevladavanja jednostranosti uzima se u obzir i vanjske (sredina) i unutarnje (naslijee) faktore

4. Pedagoki realizam jedan od bitnih faktora linosti = odgoj , ali uzima u obzir i naslijee i vanjsku sredinu Pojavilo se i nekoliko teorija koje objanjavaju ove faktore: 1. Teorija NATIVIZMA razvoj ovjeka odreen je naslijeem. Temperament , karakter, sposobnosti i talenti u ovjeku su uroeni i nepromjenjivi. Odgoj nema uticaja, kao ni vanjski faktori. Razvoj linosti je sudbinski odreen. Ova teorija opravdava postojee nejednakosti meu pripadnicima pojedinih klasa i slojeva drutava; dovodi do rasne diskriminacije. 2. Teorija EMPIRIZMA javlja se krajem srednjeg vijeka kao odgovor na uenje natavista. Teorija naglaava neogranienu mo odgoja. Odrie ulogu naslijea i priroenih sposobnosti. Osnivaem teorije se smatra John Locke ( djeija dua = tabula raza ). ovjekov razvoj odvija se pod uticajem odgoja. Diderot istie da i sredina i odgoj imaju veliki uticaj na razvoj linosti, ali nisu svemoni. 3. Teorija KONVERGENCIJE javlja se razvojem prirodnih znanosti u 19 st., a tvorac je Viljem Stern. Smatra da faktori sredine i naslijea meusobno konvergiraju nadopunjuju se . istraivanja se pokazala da postoje nasljedni elementi koji su dani u vidu dispozicija. Dispozicije su preduvjeti razvoja, a sto e se od njih razviti zavisi o vanjskim poticajima i utjecajima drutvene sredine i odgoja. Prema ovoj teoriji sam odgajanik nema ulogu u vlastitom odgoju, tj. potpuno je pasivan. 4. SUVREMENO SHVAANJE na razvoj linosti utjeu svi faktori: naslijee, sredina, odgoj i aktivnost same linosti. Naslijee utjee na razvitak i odgoj ovjeka. Uroeni dio ovjekove prirode ini osnovu za mogunost razvoja dispozicija/tjelesna karakteristika organizma, posebno nervnog sistema. Ona je samo pretpostavka razvoja, a ne uvjet razvoja. Dispozicija je podlona mjenjanju pod uticajem vanjskih faktora ( drutva, sredine i odgoja) te vlastite aktivnosti. Dispozicije se nasljeuju,a iz njih se stie sposobnosti, osobine volje i karaktera. Drutvena sredina utjee na razvitak steenog dijela ljudske prirode te zbog razliitih uvjeta ivota i djelatnosti, razliite duhovne i materijalne kulture u kojima ive, stvaraju se razliitosti meu ljudima. Priroda ovjeka poinje se formirati od trenutka zaea te je ve u toj fazi jako bitno okruuje i drutvena sredina. Odgoj i aktivnost samog odgajanika znaajno utjee na razvoj dispozicije i sposobnosti. ovjek ne moe razvijati svoje sposobnosti pasivnim posmatranjem ( vjetine se ue kroz vjebanje, intelekt kroz umni rad). Stoga odgojna djelatnost ima zadatak planskog i sistematskog organizovanja odgajanikove aktivnosti.

6. Obiteljski odgoj Obitelj je osnovna drutvena grupa koja se zasniva brakom izmeu dva lica suprotnog spola i koju pored njih ine i njihovi potomci. (prisustvo potomaka ili prisustvo oba roditelja ne mora nuno postojati) Funkcije obitelji: Reproduktivna funkcija- stvaranje i podizanje potomstva Ekonomska funkcija privredna Funkcija pruanja zatite Odgojno-obrazovna Socijalizatorska Zadovoljavanje spolnih nagona Zadovoljavanje emotivnih potreba zadovoljavanje odgojnih, socijalnih i ekonomskih potreba

Ciljevi, zadaci i sadraji Temeljna svrha obiteljskog odgoja je razvitak i izgraivanje sposobnog, estitig , marljivog, uljuenog ovjeka. Uvaavajui opi odgojni cilj obitelj ima osnovne zadatke: 1. Tjelesni odgoj potrebno je osigurati uvjete neophodne za ivot / pravilna prehrana, bavljenje aktivnostima, pravilna smjena odmora i sna, higijenske uvjete, i higijenske navike) 2. Intelektualni odgoj podrazumjeva razvoj interesa, intelektualne radoznalosti, sposonosti, panje, pamenja, mate, razvoj navika,; obitelj treba osigurati podrku za uenje, adekvatne upute za uenje, poticati usvajanje pojmova, njegovati ljubav prema istini te poticati razvoj culture intelektualnog rada. 3. Moralni odgoj upoznati dijete s istinskim ljudskim odnosima ( razumjevanje, panja, uvaavanje, nesebino pomaganje, ljubav, potenje, pravednost, prirodno, kulturno i ljubazno ophoenje, prihvaanje dunosti i izvravanje obaveza. ( moralni zadatak podrazumjeva aktivno djeije uese u igri, u obavljanju odreenih radnih zadataka, u komunikaciji sa drugom djecom,tj. u razliitim ivotnim situacijama.)

4. Estetski odgoj - razvijanje sposobnosti uoavanja, oivljavanja, stvaranja i vrednovanja lijepog. Interes djeteta za crtanje, slikanje, pjevanje, modeliranje i sl. Treba usmjeriti u pravcu razvijanja njihovog ukusa i smisla za lijepim. 5. Radni odgoj podrazumjeva ukljuivanje djece u obiteljske poslovesukladno sposobnostima i mogunostima djeteta / briga o igrakama, ureivanja sebe samih, samostalno obavljanje odreenih poslova is l. na taj nain se stiu radne navike, pravilan odnos prema radu, osjeaj za obaveze i odgovornosti.

Sadraj obiteljskog odgoja podrazumjeva razliite izvore znanja/ razgovori i usmena komunikacija, knjige, ilustracije, filmovi, sadraji programa kulturnih ustanova. Odgoj mora biti studiozno osmiljen, dobro postavljen i organiziran ted a se dosljedno provodi. U cilju razvijanja humanih odnosa potrebno je voditi brigu o ; 1. Razvijanju i njegovanju smisla za ljubav, meusobno razumjevanje i humanizaciju odnosa meu osobama suprotnog spola. (postie se primjerom u meusobnoj komunikaciji roditelja) 2. Vladanje sobom, odgovornom ponaanju, samodisciplini i kulturi ophoenja ( obuzdavanje svojih elja i odricanje kad je ono potrebno) 3. Pripremi za brak i obiteljski ivot kroz razgovor s djecom u adolescentskoj dobi o braku i branim odnosima, zreloj ljubavi, raanju djece, odgovornostima roditelja, kriterijima pri izboru branog druga i sl. ( jako su vani zdrava i stbilna obitelj, pozitivan ivi uzor roditelja) 4. Razvijanju elje za potomstvom, biolokom reprodukcijom i porastu nataliteta ( osjeaja majinstva i oinstva) 5. Razvoju buduih odgovornih roditelja 6. Njegovanju kod djece vrijednostikoja ukljuuje pravilan odgoj budue djece 7. Izbjegavanje neeljenih pojava ( neadekvantno i neodgovorno ponaanje prema osobama suprotnog spola, sukobi, oboljenja i psihike smetnje, smanjena radna sposobnost, neeljene trudnoe maloljetnica, sukobi u braku, rastave brakova, neodgovorno roditeljstvo, naputanje obitelji i sl.) Uloga roditelja kao odgajatelja Po svojoj prirodnoj i drutvenoj funkciji roditelji su odgajatelji i posjeduju osjeaj majinstva i oinstva koji ih upuuje da se brinu o djeci id a ih odgajaju.

Najvaniji odgajatelj u ranom djetinjstvu je majka, sve do 3 god. ivota kada dolazi do osamostaljenja djeteta te vana postaje i uloga oca kao odgajatelja. Oba osjeajna kontakta se dopunjuju i s ocem i s majkom, to djete ini radosnim i sretnim. Karakteristike dobrog roditelja: Odgovornost Nesebino prihvaanje i savjesno provoenje svojih odgojnih funkcija estitost Potenje Iskrenost Ljubaznost Optimizam, vedrina, radinost

Posjedovanjem svih kvaliteta roditelj stie autoritet, to ja vaan element dobrog i uspjenog odgajatelja. Pri tome je bitno razlikovati autoritarnost od autoriteta. Autoritet odnosi se na ugled, dostojanstvo i uticajnu snagu dotine osobe. Autoritarnost se odnosi na mo izvanjskog prisilnog podinjavanja monicima. Bitno je razlikovati prave od lanih autoriteta. Lani autoriteti: 1. Autoritet ugnjetavanja najee kod oeva : ljutnja , vikanje, fiziko kanjavanje, dovodi do ugnjetavanja; dijete je plaljivo i ljko takvo ponaanje moe prenijeti u svoju buduu obitelj. 2. Autoritet rastojanja udaljenost roditelja od djeteta, nedostatak razgovora, a sve s ciljem da djeca budu posluna 3. Autoritet podantizma ne obraanje panje na djecu, djeca su duna sluati svaku njihovu zapovijed i izvravati je bez pogovora 4. Autoritet rezonerstva svakodnevne pridike i pouke, djeca rastu bez smijeha i radosti, u rezonerstvu odsutan je autoritet te ga djeca ne moge ni uoiti 5. Autoritet ljubavi djete mora sve uiniti iz ljubavi prema roditeljima; ovo dovodi do obiteljskog egoizma; djeca postaju egoisti, a roditelji rtve 6. Autoritet dobrote djeija poslunost se postie stalnom popustljivou i dobrotom roditelja; djeca preuzimaju komandu, kapricozni su, imaju velike prohtjeve

7. Autoritet podmiivanaj kupovanje djeije poslunosti darovima i obeanjima Karakteristike obiteljskog odgoja Obitelj je najkompleksniji i najuticajniji odgojni faktor(veina ljudi od rodjenja do smrti ivi u obiteljskoj zajdenici). U svakoj drutvenoj zajednici formiraju se tipvi obitelji koje odgovaraju stupnju obiteljskog razvitka. Karakteristini socijalni pokazatelji su makro i mikro socijalni odnosi, kako slijedi: 1. Predbrani odnosi buduih suprunika 2. Brani odnos suprunika 3. Odnosi roditelj prema djeci i djece prema roditeljima 4. Odnosi prema rodbini 5. Odnosi prema uoj i iroj drutvenoj sredini Adekvatnosti tih odnosa ukazuje na socijalne vrijednosti i pedagoke mogunosti pojedinih obitelji. Osnovno obiljeje odgojne funkcije suvremene obitelji je jedinstvenost njezinog cilja, sadraja, principa i metoda odgoja. Uspjenost obiteljskog odgoja ocjenjuje se organizaciskom irinom, izborom adekvatnih odgojnih sadraja i primjenom adekvatnih metoda rada. Neophodni preduvjeti uspjenog obiteljskog odgoja Osnovni preduvjeti pozitivnog obiteljskog odgoja su: 1. Pravilna struktura obitelji prua sigurnost i stabilnost, menje mogunosti za problem; postoji mogunost identifikacije djece s roditeljima to je bitan preduvjet razvoja identiteta djeteta 2. Socijalne i pedagoke kvalitete obitelji socijalna zrelost roditelja, visok kulturni nivo, psihika i emocionalna uravnoteenost, pedagoka prosvijeenost i sl 3. Sreenost ekonomskog stanja obitelji stambena, zdravstvena, prehrambena i pedagoka 4. Autoritet roditelja i odnos izmedju roditelja i djece 5. Organizacija ivota i obitelji utvrivanje odreenog reima, reda i pravila, dunosti djeteta Metode i sredstva obiteljskog odgoja 1. Metoda ubjeivanja koristi se za objanjavanje, pokazivanje ili dokazivanje neega to treba ili ne treba initi. Bitno je:

a. Iznijeti sto vie injenica b. Biti konkretan c. Biti sistematian i postupan pri objanjavanju kako bi se dijete uvjerilo u ispravnost ili pogrenost postupaka 2. Metoda vjebanja i navikavanja primjena steenog znanja u praksi=vjebanje te navikavanje djeteta da samo sto ee rjeava svakodnevne zadatke. Bitna je kontrola i samokontrola 3. Metoda podsticanja zasnovana je na prirodnoj tenjiza isticanjem, linom afirmacijom. Koriste se sredstva: a. Pohvala odobravanje i isticanje uinjenog b. Obeanje potie i konkretizira oekivanja da se se neto ispuniti c. Nagrade povezane s obeanjem i imaju simbolino znaenje d. Takmienje temelji se na tenji pojedinca za prestiom; ne valja pretjerano isticati kvalitete jednog djeteta u odnosu na drugo 4. Metoda sprjeavanja koristi se za onemoguavanje negativnog ponaanja djece. Koriste se sredstva: Nadzor pojaana kontrola u aktivnostima koje mogudovesti do neeljenih postupaka Primjedba ili upozorenje ukazuje na neto to nije u redu u ponaanju; mora biti odmjerena i dobronamjerna Kritika jako sredstvo sprjeavanja ako je potkrijepljena injenicama Zabrana- oduzimanje prava na due ili krae vrijeme na steenu poziciju, na ravnopravno uee u neemu i sl; primjenjivati sto rjee i argumentirano Kazna najae sredstvo; treba biti odmjerena, izreena bez bijesa, ne smije vrijeati dostojanstvo ( uskraivanje hrane, odjee, deparca, fizike kazne Principi obiteljskog odgoja 1. Princip potovanja linosti djeteta - uvaavanje prijedloga, elja i inicijativa, taktinost u komunikaciji, dogovaranje s djetetom

2. Princip potpune angairanosti djeca su ravnopravni lanovi i moraju biti u potpunosti ukljueni u ivot i rad u obitelji; neophodno je staviti sve tjelesne i mentalne sposobnosti djeteta u funkciju uz potovanje njegovih mogunosti 3. princip pravilne orijentacije - oslanjanje na pozitivna svojstva pojedinog djeteta, isticanje dobrih osobina, vjera u djecu i sl. 4. princip meunarodnog povjerenja skladni i emocionalno povezani pozitivni odnosi izmeu lanova obitelji, ulijevaju povjerenje izmeu roditelja i djece 5. princip jedinstvenosti oba roditelja i svi lanovi obitelji moraju skladno djelovati; usklaivanje stavova 6. princip dosljednosti nepoeljno je mijenjanje stavova; prihvaeni red, disciplina, pravila igre i ponaanje se moraju potivati 7. princip individualnog prilaenja usklaenost svih odgojnih mjera sa individualnim posebnostima djece

7.kolski odgoj Prouava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na kolsku popuklaciju; u perjodu od polaska u sk 6-8 god do zavretka srednje k 17-18 god. Predmet kolske pedagogije: prikupljanje injenica o pojavama i procesima kolskog odgoja te utvrivanje zakonitosti i uzrono posljediih veza koji u njima vladaju ispitivanja prakse utvrivanje teoriskog sistema praenje stanja i tendencija odnosa u odgoju utvrivanje vrijednosnih stavova u k odgoju Vidovi i organizacija nastavno odgojne djelatnosti u k Djelatnost k se odvija putem sljedeih podruja: 1. nastava sloen, planski organiziran i ureen proces od strane nastavnika u kojem uenici stjeu znanja, razvijaju vjetine i navike, razvijaju se psihofiziki i svestrano se odgajaju. Nastava ukljuuje najmanje 3 faktora = uenik + nastavnik + nastavni sadraj = DIDAKTIKI TROKUT . Nastavom se ostvaruju sljedei zadaci:

a. obrazovni materijalni zadatak sticanje znanja, razvijanje vjetina i navika o objektivnoj stvarnosti b. funkcionalni formalin zadatak razvijanje ljudskih sposobnosti: senzornih, praktinih, izraajnih i intektualnih c. odgojni zadatak samo usvajanje injenica je odgojni in 2. vannastavne aktivnosti su slobodne aktivnosti van uionicai kole(sekcije, intresne grupe, klubovi, udruenja). U njima uenici zadovoljavaju interese, proiruju znanja, ire interese i sklonosti. Do izraaja dolazi inicijativnost i samostalnost uenika. 3. produeni boravak u k organizira se iz pedagokih, zdravstvenih i socijalnih razloga. Organizira se za heterogene grupe, a prednost se daje djeci s tekoama u uenju, socijalno ugroenoj djeci i djeci s tekoama u razvoju. Za vrijeme produenog boravka u k za djecu se org: o o o o o nastava samostalno uenje izrada domaih zadataka slobodne aktivnosti prehrana

Preduvjeti za organiziranje produenog boravka: prostor za rad i radne aktivnosti prostor za odmor i zabavu prostor i uvjeti za objedovanje vea materijalna sredstva besplatan boravak za djecu iz materijalno ugroenih obitelji intenzivni rad nastavnika zapoljavanje novih strunjaka pedagoga, psihologa, socijalnog radnika Zakonodavstvo ustav utvruje cilj odgoja i odreuje osnovne vrijednosti koje se trebaju ostvariti

zakon poetak i zavretak rada, nain rada, odredbe o prostoru, opremi, uilima, planu i program, udbenicima, nastavnicima, napredovanju, ocjenjivanju uenika i sl nastavni plan i program propisuje ga ministarstvo statut kole kolom upravlja ravnatelj i kolski odbor trajna dokumentacija matina knjiga i ljetopis kole privremena dokumentacija imenik i evidencija o ispitima; uvaju se 10 god.

Uloga uitelja: organizator analitiar svog i uenikovog rada graditelj suradnikih odnosa racionalizator istraiva i inicijator coordinator programmer mentor

Karakteristike dobrog nastavnika: osnovno pravilo kakvi hoes da ti budu odgajanici, takav budi najprije sam dobar poznavatelj struke solidan poznavatelj pedagogije, psihologije, didaktike metodike i sociologije voli djecu ima empatian stav ima razvijene interpersonalne odnose sposobnost stvaranja povoljne pedagoke klime u uenikim i roditeljskim kolektivima oduevljava svojim radom stvaralaki rad s uenicima nov je, neponovljiv i suvremen pravilan stav prema radu

posjeduje moralne i duhovne vrednote posjeduje karakterne osobine na najvioj razini samokontrola u ponasanju stalozenost i smirenost entuzijazam u radu razumjevanje uenika i njihovog tempa uenja planiranja svog rada stalan interes za uenike