I.

PEDAGOGIJA KAO NAUKA

1.Definirajte pedagogiju kao nauku.

Pedagogija je znanost o odgoju, kao djelatnosti. Čovjek je postao društveno biće zahvaljujući odgoju.
Odgoj je proces izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim,
moralnim, estetskim i radnim osobinama. Ovako gledana pedagogija ne razvija specifičnosti u odgoju
u društveno-ekonomskim uslovima. Pedagogija je znanost o odgoju i edukaciji koja daje skup
znanstvenih spoznaja i tvrdnji za praktično djelovanje. Subjekti odgoja su djeca i odrasli. Ne postoji
jedna definicija. Kroz povijest, ali i danas se mijenjaju. Zajedničko im je da su čovjeku namjenjeni
odgojni uticaji, primjereni sadržaji, zadaci i ciljevi odgoja. Pedagogija je složena nauka sa tri elementa:
ANTROPOLOŠKI-odgoj je primjeren i potreban čovjeku; TELEOLOŠKI-utvrđeni ciljevi i zadaci odgojno
obrazovnog rada; METODOLOŠKI-metode, oblici, sredstva usvajanja obrazovno-odgojnih sadržaja.

2.Objasnite što je predmet pedagogije.

Svaka znanost ima svoj predmet proučavanja. O određivanju predmeta proučavanja ovise cilj i zadaci
znanosti, karakter i pravac istraživanja, njena metodologija i odnos prema drugim znanostima.
Predmet proučavanja pedagogije je odgoj.

3.Obrazložite zadatke pedagogije kao znanosti.

Temeljni zadatak pedagogije je da proučava odgojno-obrazovni proces, te da ih unaprijeđuje i razvija.

Kroz cjelokupna istraživanja i otkrića, dužna je upoznati radnike na području odgojno-obrazovne
prakse (nastavnike, odgajatelje). Zadatak joj je i da vrednuje znanstveno-kritičke rezultate u
pedagoškoj teoriji i praksi. Zadatak joj je i da usavršava metodologiju pedagoških istraživanja. Sa
rezultatima istraživanja povezuje se i sa drugim znanostima. Ona kroz zadatke ostvaruje svoj smisao,
vrši svoju društvenu i znanstvenu ulogu.

4.Šta je nastava, odgoj i obrazovanje?

Ovo su oblici pedagoške prakse. Odgoj je sveukupnost pedagoškog djelovanja; proces formiranja
čovjeka u cjelini, djelovanje na sve sfere njegova bića-intelektualnu,emotivnu i voljnu sferu. Odgojem
nastojimo razviti ličnost visokih moralnih, radnih i stvaralačkih sposobnosti koja će doprinjeti
čovječanstvu. Obrazovanje je proces usvajanja znanja, vještina i navika koji djeluje na formiranje
čovjeka. To je organizirana djelatnost za usvajanje znanja iz razlilitih područja. To je pedagoški proces
u funkciji obogaćivanja ljudske spoznaje. Nastava je temeljni dio školskog rada u kojem se planski i
organizirano provodi odgoj i edukacija učenika prema propisanom nastavnom planu i programu. Kroz
nastavu se jednako ostvaruju materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci. Međusobno se dopunjuju,
isprepliču i prožimaju.

5.S kojim znanostima je povezana pedagogija?

Pedagogija kao znanost je povezana sa znanostima koje proučavaju zakone fizičkog ili psihičkog
razvoja čovjeka i ljudskog društva. Može biti pomoćna znanost drugim znanostima, prema svojim
istraživanjima. Prema odreživanju odgojnog ideala, ciljeva i zadataka odgoja, povezuje se sa
filozofijom, psihologijom, sociologijom...

6.Odredite kriterije za klasifikaciju pedagoških znanosti.

Brojni su kriteriji za klasifikaciju pedagoških znanosti-uzrast odgajanika, mjesto odgojnog rada,
vrijeme odgoja, specifični uslovi odgoja, nivo općosti pedagoške discipline. S obzirom na svaki kriterij,
imamo različite podjele pedagogije. Najprihvatljiviji je praktični kriterij gdje se pedagoške discipline
klasificiraju prema postojećim odgojnim područjima.

7.Koje discipline čine sistem pedagoške znanosti?

Historija pedagogije; Predškolska pedagogija; Školska pedagogija; Didaktika; Metodika; Visokoškolska

pedagogija; Porodična pedagogija; Internatska pedagogija; Andragogija; Specijalna pedagogija;
Industrijska pedagogija; Socijalna; Vojna; Komparativna i Pedagoška futurologija.

II.ODGOJ KAO PROCES I DJELATNOST

1.Definirajte odgoj na temelju tri izvora.

Prema Vučiću, odgoj predstavlja sistem aktivnosti, djelanosti i procesa, gdje njegovi subjekti u
samoupravnoj interakciji i komunikaciji planiraju, organiziraju, ostvaruju, vrednuju i usmjeravaju
razvoj u smjeru njegove diferencijacije i intergracije, potencijala i samosvijesti. Za takvo mišljenje je i
Nedović gdje smatra da je to proces osvještenja i samorazvoja, istine kao ideala i realizacije najviših
mogućnosti čovjeka. Bratanić upotpunjuje rekavši da je odgoj prijenos iskustava, znanja i socijalnog
naslijeđa.

2.Objasnite aspekte odgoja.

Odgoj sa društveno-generacijskog aspekta sagledavamo kao generacijsku pojavu (prijenos iskustava i

znanja na mlađe). Odgoj sa individualnog aspekta je razvoj pojedine ličnosti u zavisnosti na društvene
uslove. Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja odnosi se na pridavanje značaja usloge odgajatelja
i odgajanika, odnosno nastavnika i učenika. Postavlja se u centar pažnje međuljudski odnos.

3.Najvažnije karakteristike odgoja.

Svrsishodnost i svjesnost; sistematičnost; organiziranost; historijski karakter; konkretna društvena

uslovljenost; klasnost; politički karakter.

4.Četiri shvaćanja o moći i nemoći odgoja.

PEDAGOŠKI PESIMIZAM-smatra se da čovjek ostaje onakav kakav se rodi, da je temelj naslijeđe,

negira odgoj. PEDAGOŠKI OPTIMIZAM-vjerovanje u neograničenu moć odgoja. Čovjek je produkt
odgoja. POKUŠAJ PREVLADAVANJA JEDNOSTRANOSTI-odgoj sa faktorima naslijeđa, uloge društvene
sredine. PEDAGOŠKI REALIZAM-prirodni razvoj sa utjecajem društvene sredine i odgojnog djelovanja.

5.Savremena shvatanja i razvoju ličnosti.

Savremena znanost negira urođenost čovjekovih sposobnosti, ali ne podstiče negiranje postojanja
naslijeđa. Društvena sredina kao faktor razvoja ličnosti je važna zbog okruženja, kulture-utjecaj. U
razvoju ličnosti je uloga odgojne djelatnosti i čovjekove aktivnostiu razvoju ličnosti. Čovjek je u velikoj
mjeri tvorac svoje ličnosti.
6.Koje su determinante cilja odgoja?

Društvena zajednica (položaj pojedinca u društvu); Karakter ljudskog rada (položaj u radnom
odnosu); Sistem vrijednosti (ideološka i politička shvaćanja); Shvatanja čovjeka i njegove ličnosti;
Društvena tradicija; Razvijenost pedagoške znanosti i sistema odgoja; Potrebe,interesi,želje i ambicije
odgajanika.

7.Kriteriji klasifikacije ciljeva odgoja.

Težnja za postojanjem odgojnog ideala; Socio-ideološko kretanje i strujanje; Osobine ličnosti koje se
dijele na tri polja:KOGNITIVNO(znanje i intelektualne sposobnosti), AFEKTIVNO (stavovi, mišljenja,
interesi i emocionalni momenti čovjeka) i PSIHOMOTORNO (sposobnost upravljanja životom).

8.Podjela odgoja prema kriterijima.

Podjela odgoja prema bitnim određenjima čovjeka: Tjelesni odgoj, Intelektualni odgoj, Moralni odgoj,
Estetski i Radni. Prema uzrastu odgajanika dijeli se na: Predškolski odgoj, Školski odgoj, Visokoškolski
odgoj i Odgoj odraslih. Podjela prema mjestu i specifičnostima odgojne djelatnosti: Porodični odgoj,
Odgoj u domovima, Specijalni odgoj, Odgoj u proizvodnim uslovima, Vjerski odgoj, Odgoj u
slobodnom vremenu. Podjela odgoja s obzirom na vrijeme: Odgoj u prošlosti, Savremeni odgoj, Odgoj
u budućnosti.

9.Nabroji i objasni faktore odgojnog procesa.

ODGAJANIK(dijete, učenik...na kojeg se vrši odgojni uticaj). ODGAJATELJ (roditelj, nastavnik..koji vrše
odgojni uticaj). ODGOJNI UTICAJ(sadržaji,sredstva odgoja i metode odgoja).

10.Osobine odgajatelja koje cjene odgajanici.

Odgajatelj mora biti moralno izgrađena ličnostt, imati pozitivan odnos prema radu, posjedovati ljubav
prema pozivu, intelektualne i govorne sposobnosti, bogat sa pozitivnom energijom i imati
samokontrolu, biti vedar i optimističan, imati razumijevanje za njihove probleme...

III.TJELESNI ODGOJ

1.Obrazložite svrhu tjelesnog odgoja.

Svrha tjelesnog odgoja je pravilan tjelesni razvoj, unaprjeđenje zdravlja, podizanje opće tjelesne
sposobnosti i harmoničan razvoj ličnosti.

2.Stav prema tjelesnom odgoju kroz historiju.

U Atini tjelesni odgoj se uzimao kao faktor harmonijskog razvoja ličnosti, a u Sparti je bio ratnička
priprema. U srednjem vijeku njegovao se kao sastavni dio viteškog odgoja. Brojni pedagoški klasici i
filozofi smatrali su da je tjelesni odgoj ključan.

3.Zadaci tjelesnog odgoja.

Biološko-zdrastveni-briga za zdravlje(higijena); Tjelesni(fizički)-fizički rast i razvoj; Obrazovni-
razvijanje motornih sposobnosti i stjecanje znanja; Estetski-pokret; Rekreativni-aktivan odmor/zdrava
razonoda; Moralni-razvijanje pozitivnih, moralnih, karakternih i voljnih osobina.

4.U čemu je moralna snaga tjelesnog odgoja?

Tjelesni odgoj doprinosi obogaćenju emocionalnog života i etički vrijednih motivacija. Podstiče se
oživljavanje pozitivnih crta temperamenta, pozitivnih crta karaktera.

5.Obrazložite principe tjelesnog odgoja.

Princip svjesnosti i svestranosti tjelesnog odgoja; Princip skladnog fizičkog razvoja i osnaživanja
organizma; Princip usklađenosti tjelesnog odgoja sa individualnim mogućnostima organizma i
društvenim potrebama; Princip praktične vrijednosti tjelesnog odgoja; Princip raznolikosti i razonode
u tjelesnom odgoju.

6.Faktori tjelesnog odgoja.

PORODICA-tjelesna njega, higijena, ishrana, igre, lakši fizički napori, odmor, izleti... PREDŠKOLSKE
USTANOVE-stvaranje navika, poticanje radosti. ŠKOLA-igra,vježbe,sportovi, takmičenja, priredbe,
izleti... ORGANIZACIJE- sportska društva i klubovi. Posebnu ulogu u sistemu tjelesnog odgoja ima
vojska.

IV. INTELEKTUALNI ODGOJ

1.Objasnite suštinu i smisao intelektualnog odgoja.

Pomoću intelektualnog odgoja ličnost postaje misaono i razumno biće sa svim svojim intelektualnim
kvalitetama i osobenostima. Njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti, bitno
je u formiranju čovjeka. Intelektualni odgoj pored intelektualne, zahvata i emocionalnu i voljno-
djelatnu sferu ljudi, odgaja tražioce i poznavaoce, ljubitelje i branioce istine.

2.Zadaci intelektualnog odgoja.

Sticanje sistematskih znanja; Razvijanje znanstvenog pogleda na svijet; Razvoj umnih snaga i
sposobnosti; Razvoj trajne intelektualne radoznalosti i navike za samostalan intelektualni rad; Razvoj
pozitivnih karakteristika ličnosti.

3.Osnovni principi u ostvarivanju intelektualnog odgoja.

Aktivnost, uvažavanje interesa, postepenost, sistematičnost, primjerenost, individualni pristup,

ekonomičnost.

V. MORALNI ODGOJ

1.Definirajte moral.
Moral je oblik društvene svijesti kojim se reguliraju odnosi među ljudima, primarna životna potreba, a
manifestira se u oblikovanju i vrednovanju ljudskih postupaka kao dobrih i loših, oblik ljudske prakse,
stalna i bitna društvena kategorija.

2.Smisao i cilj moralnog odgoja.

Moralni odgoj je proces formiranja moralnih kvaliteta čovjeka, moralne svijesti, volje i karaktera,
vještina i navika moralnog ponašanja. Smisao je u tome da se formiraju moralna shvatanja, uvjerenja
i navike, da čovjek misli, osjeća i postupa u skladu s ljudskim dužnostima. Cilj je formirati moralnu
ličnost.

3.Nabrojite i obrazložite elemente morala.

MORALNE NORME-nepisana pravila da imamo granice u određenim željama, da ne povrijedimo

druge. MORALNA SVIJEST-svjesno donositi odluke. MORALNA SAVJEST-procjena situacije i
zauzimanje moralnih stavova. MORALNA SANKCIJA-pozitivno ili negativno reagiranje na moralne
postupke.

4.Etape moralnog formiranja i njihov odnos.

FORMIRANJE MORALNE SPOZNAJE-prva etapa, najniža u moralnom formiranju, zato treba ići dalje
ka: FORMIRANJE MORALNIH UVJERENJA-učitelj posjeduje uvjerenja, a učenik mu vjeruje. Ove 2 etape
nije moguće vremenski odijeliti, ali moralna uvjerenja u odnosu na spoznaju su viši stupanj
formiranja. FORMIRANJE MORALNOG PONAŠANJA I DJELOVANJA –prve dvije teže ka ostvarenju treće
etape.

5.U čemu se ogleda realizacija zadatka moralnog odgoja, odgoja pozitivnih osobina volje i
karaktera?

Realizacija zadataka moralnog odgoja odgajatelju i njegovom praktičnom odgojnom radu daje pravi
smisao, objašnjava svrhu rada. Prepoznatljiva je po tome da su učenici usvojili postavke i norme u
potpunosti, pravila i principe ljudskog morala, da su ih prihvatili emotivno i da u skladu s njima
praktično djeluju. Odgoj pozitivnih osobina volje i karaktera vezan je za etapu formiranja ličnosti-
FORMIRANJE MORALNOG PONAŠANJA I DJELOVANJA. Krajnji cilj je formiranje pozitivnog karaktera.

6.Principi moralnog odgoja.

Princip svrsishodnosti (usmjerenosti) moralnog odgoja; Princip etičke svjesnosti i aktivnosti; Princip
socijalizacije; Princip jedinstva moralnih odgojnih uticaja; Princip primjerenosti i individualizacije;
Princip pozitivne orijentacije i poštivanja ličnosti odgajanika.

7.Sadržaj moralnog odgoja.

Odgoj u duhu humanizma; Odgoj u zajednici i za zajednicu; Odgoj u duhu patriotizma; Odgoj u duhu
poštivanja drugih naroda; Pripremanje za porodični život; Formiranje pozitivnog odnosa prema radu,
materijalnim i duhovnim vrijednostima.

8.Faktori moralnog odgoja.

Čovjek i njegov rad (čovjek je vrijedniji, što je uspješniji), porodica, škola,odgajatelji, dječije
organizacije i društvo u cjelini.

9.Prednosti metode poučavanja u moralnom odgoju.

Metode su glavni putevi i načini ostvarivanja cilja i zadataka moralnog odgoja. Cilj ove metode je
upoznavanje mladih ljudi sa moralno-etičkom problematikom života i moralno poučavanje.
Usmjereno je na intelektualnu sferu odgajanika, te na izgrađivanje i oblikovanje njegove moralne
spoznaje.

10.Koji su razlozi ograničenja u primjeni metode sprečavanja?

Primjenjuje se u izuzetnim slučajevima. To je oblik onemogućenja odgajaniku da učini nešto što je

suprotno moralnim normama i pravilima, a prisiljavanjem se neodstupno zahtijeva da nešto učini.
Postupci moraju biti pravovremeni.

11.Sredstva moralnog odgoja.

USMJERAVANJA(savjet,primjer,stvaranje ideala, dnevni red i rad). PODSTICANJA (priznanje, pohvala,

nagrada, obećanje i takmičenje). SPREČAVANJA (nadzor, opomena, zabrana, skretanje motiva i
kazna).

VI.ESTETSKI ODGOJ

1.Smisao i suština estetskog odgoja.

Estetski odgoj prožima različite čovjekove životne manifestacije. Njime se utiče na intelektualne
procese, obuhvata emocionalnu sferu i djeluje na ljudske voljne aktivnosti. Estetskim odgojem
zahvatamo različite strane dječijeg psihičkog života. Pruža izvanredne mogućnosti za psihološko
upoznavanje djeteta i njegovih karakteristika putem dječijih umjetničkih kreacija.

2.Cilj i zadaci estetskog odgoja.

Cilj estetskog odgoja je razvijanje sposobnosti opažanja, doživljavanja i stvaranja lijepog u aktivnom
odnosu prema neposrednoj stvarnosti. Zadaci estetskog odgoja: razvijanja sposobnosti uočavanja,
doživljavanja, stvaranja i vrednovanja lijepoga.

3.Principi estetskog odgoja.

Princip estetske, umjetničke kvalitete umjetničkog djela (visoke kvalitete); Princip odgojne vrijednosti
umjetničkog djela (razvoj ličnosti i njeno oplemenjenje); Princip pristupačnosti; Princip interesa;
Princip očiglednosti; Princip aktivnosti; Princip sistematičnosti i postepenosti; Princip mnogostranosti;
Princip individualizacije.

4.Objasnite metode estetskog odgoja.

POSMATRANJE-kontakt sa pojavama i objektima iz prirode, društva i umjetničke stvarnosti;

SLOBODNO IZRAŽAVANJE-spontano samoizražavanje; ESTETSKA ANALIZA-razumijevanje lijepog;
PROUČAVANJE TEORIJE UMJETNOSTI-znanje o okolini.
5.Faktori estetskog odgoja.

Porodica, Predškolske ustanove, Škole, Domovi, Sredstva informiranja, Kulturne ustanove.

VII. RADNO-TEHNIČKI ODGOJ

1.U čemu je značaj radno-tehničkog odgoja?

Radno-tehnički odgoj je teorijsko i praktično upoznavanje sa znanstvenim osnovama savremene

proizvodnje i primjenom u industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji, u njenim granama, razvijanje
vještina i navika za rukovanje osnovnim alatima i mašinama za rad, razvijanje tehničkih sposobnosti i
stvaralačkog odnosa prema radu, kao i praktično uvođenje učenika u proizvodni rad i proces
proizvodnje.

2.Nabrojite zadatke radno-tehničkog odgoja i navedite sadržaje kojima se oni najefikasnije

ostvaruju.

ZADACI: odgojni zadatak, obrazovni zadatak, rekreativni zadatak, profesionalno informiranje i

orijentiranje. SADRŽAJI: Osnovno tehničko obrazovanje, Poznavanje savremene proizvodnje, Osnove
ekonomskih znanja, Tehničko crtanje, Ovladavanje radnim vještinama i navikama.

3.Imenujte principe radno-tehničkog odgoja i obrazložite posljedice njihovog neuvažavanja.

Princip praktične svrsishodnosti-sva znanja u službi života; Princip tehničke mnogostranosti-

svestranost zanimanja; Princip primjerenosti-sadržaji primjereni djeci; Princip racionalizacije-
organizacija rada; Princip jedinstva teorije i prakse.

4.Navedite mogućnosti ostvarivanja radnog i tehničkog odgoja u nastavi.

Postoje 4 mogućnosti: putem nastvanih predmeta tehničkog karaktera; Putem nastavnih predmeta
prirodne grupe predmeta i matematike; U nastavi društvene grupe predmeta; U nastavnim
ekskurzijama proizvodno-tehničkog karaktera.

VIII.EKOLOŠKI ODGOJ

1.Što se podrazumijeva pod ekološim odgojem?

Sjecanje savremenih znanja, vještina, navika i stavova o ekološkim osobenostima, procesima i

zakonima u životnoj sredini; Upoznavanje o djelovanju čovjeka na životnu sredinu u različitim
formama i dimenzijama; Razumijevanje savremenih težnji i mogućnosti nauke, tehnologije,
društvenih nauka i umjetnosti za cjelovitu zaštitu i unaprjeđenje životne sredine; Navikavanje učenika
o održavanju lične higijene, higijene i estetskog uređenja školskih sredina, kao i navikavanje za
pravilan odnos prema objektima u prirodi, kulturnim vrijednostima...

2.Objasnite značaj ekološkog odgoja.

Značajan je jer razvija proces znanja, vještina i odnosa ljudi svih uzrasta, zanimanja i prethodnog
obrazovanja, prema prirodi i okolišu, te skup programa i oblika obrazovanja u oblasti zaštite prirode i
okoliša, a isto tako oblast djelatnosti institucija za formalno i neformalno obrazovanje.

3.Objasnite značaj ekološkog odgoja u Predškolskom periodu.

Dijete posmatrajući i slušajući otkriva bogatstva okoline, razvija psihičke funkcije

(pažnja,pamćenje,mišljenje..), spontano je sa prirodom i ispunjeno pozitivnim emocijama
(izleti,đetnje u priroddi...). Ispitujući okolinu, dijete uživa i ispunjeno je prijatnim raspoloženjem u
aktivnostima u prirodi.

4.Kako razvijati ekološku svijest kod djece školskog uzrasta?

Na osnovu uvida,spoznaje i razumijevanja istraživačkog problema okoline, kod učenika se oblikuje

ekološka svijest, zauzima određeni vrijednosni stav, koji dovodi do promjene ponašanja i omogućuje
poželjno ponašanje za život u skladu sa okolinom.

5.Ekopedagoške kompetencije kod odgajatelja.

Potreba drugačijeg promišljanja osnovnih pedagoških kategorija, inovativni pristup samom procesu
vaspitanja, obrazovanja, učenja, znanja, sposobnosti i stavove neophodne za individualnu i društvenu
reprodukciju.

IX. KOMPETENCIJE

1.Objasite pojam kompetencija.

Kompetencije se odnose na posjedovanje sposobnosti, vještina i znanja za neki posao.

2.Šta su kognitivne kompetencije i kako ih razvijati?

To su procesi uključeni u učenje, uključujući sposobnost obrade informacija, određivanja odnosa i

donošenja razumnih zaključaka i odluka. Njihov razvoj kod djeca je važan zadatak porodice i škole.
Razvijaju se uz pomoć interaktivnog učenja u nastavi i spoznajom stvarnosti, gdje se podstiče
radoznalost.

3.Definirajte emocionalne kompetencije i kako ih jačati?

To su sposobnosti ili spremnost ličnosti da razumije vlastite kao i emocije drugih, da vlada svojim
emocijama i da ih nadograđuje ili usavršava, te koristi u socijalnim ili životnim situacijama. One se
jačaju primjenom metode interaktivnog učenja, postavljanjem o trenutnom osjećaju djeteta, gradnje
samopouzdanja i poticaja djece.

4.Socijalne kompetencije i načini njihovog razvijanja.

Sposobnost uspješne komunikacije sa drugima, razumijevanja drugih. Utjecaj ranog socijalnog

iskustva igra veliku ulogu u razvoju socijalnih kompetencija, kao i osjećaj pripadanja određenoj grupi,
društvu. Bitno je biti podrška djeci.
5.Objasnite značaj radno-akcionih kompetencija za dijete i kako ih podsticati?

-Individualna sposobnost izvršenja zadatka. Većina djece sa velikim zadovoljstvom ovladava znanjima
iz ovih oblasti jer već poznaje tehnologiju. Pračenje ove kompetencije bez računarskih sposobnosti je
gotovo nemoguće. Djecu je potrebno motivirati, naučiti da budu odgovorni i spremni iskoristiti
ukazanu mogućnost i inicijativu.

6.Navedite moralnu dimenziju kompetencija.

U moralnoj dimenziji kompetencija, aspekti moralnog odgoja uključuju moralni razvoj kognitivnih
kompetencija, moralnu dimeziju emocionalnih kompetencija i moralnu dimenziju radno-akcionih
kompetencija. Tu se podrazumijeva razvoj sposobnosti moralnog suđenja, odnosno rezoniranja.

7.Obrazložite estetske vrijednosti kompetencija.

Doprinosi se razvoju svih stvaralačkih sposobnosti i proširivanju znanja o svijetu, produbljuju se

društveno vrijedne emocije i osjećaji, razvija se pogled na svijet, doprinosi se svestranom razvijanju
ličnosti.