1.PREDKOLSKA PEDAGOGIJA PREDKOLSKA PEDAGOGIJA je disciplina koja se bavi odgojem u periodu ranog djetinjstva do polaska u kolu.

Ona prouava sve faktore koji utjeu na razvoj djeteta, prije svega obitelj, zatim ustanove za predkolsku djecu (vrtidi, jaslice) kao i druge faktore koji su znaajni za razvoj djeteta u drutvu u kojem dijete raste i u njegovoj prirodnoj okolini, tj. faktore intencionalnog djelovanja na djeji razvoj. Predkolska pedagogija poklapa se sa obiteljskom pedagogijom u svom bitnom segmentu koji se odnosi na obiteljski odgoj predkolske djece. 2.PREDMET I ZADACI PREDKOLSKE PEDAGOGIJE KAO ZNANSTVENE DISCIPLINE Znanost koja se u cijelosti bavi pojavom odgoja zove se pedagogija, a njena disciplina koja prouava specifinosti procesa odgoja djece raznih uzrasta, od roenja do polaska u kolu, zove se predkolska pedagogija. Predkolska pedagogija uzima u obzir tenje, smisao i svrhu pojava koje prouava, kao i naine utjecanja na njihovo mijenjanje u eljenom pravcu, to znai da se bavi vrijednosnim stavovima. Osnovni zadatak predkolske pedagogije kao znanstvene discipline je dolaenje do istine o jednom segmentu ljudske prakse-odgoju. Predkolska pedagogija prikuplja, obrauje i interpretira podatke iz pedagogije i vri meu njima sintezu, povezujudi ih u novu cjelinu koja omogudava da se sa sigurnodu djeluje na razvoj i uenje djece raznih uzrasta. Da bi mogli unaprjeivati odgojnu praksu pedagogija je prouava i iznosi pozitivna iskustva, uoava praktine probleme i predlae rjeenja za njih, razrauje metode za mijenjanje postojede prakse u skladu sa potrebama djejeg razvoja. Uz osamostaljivanje i daljnji razvoj unutar pedagoke znanosti, predkolska pedagogija ulazi u interdisciplinarne odnose sa drugim pedagokim disciplinama i disciplinama drugih znanosti. PREDKOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA Znaajne ideje o odgoju djece iznosili su humanistiki mislioci J. Amos Komensky, John Locke, J.J.Rousseau I J.H.Pestalozzi, kao i socijalisti utopisti . Furje I Robert Owen.

3.OSNOVNI POJMOVI PREDKOLSKE PEDAGOGIJE SOCIJALIZACIJA, ODGOJ, OBRAZOVANJE, ISKUSTVO, ZNANJE I UENJE SOCIJALIZACIJA -ovjek do svoje ljudske prirode dolazi procesom usvajanja kulture kao svog neorganskog tijela koji je omoguden upravo kroz njegove susrete i razmjene sa drugim ljudima -proces kojim se dijete adaptira drutvenoj sredini, uspostavlja sa njom harmonian odnos, asimilira je i integrira se u nju, razvijajudi pri tome ljudska svojstva naziva se socijalizacija

 ODGOJ -odgoj predstavlja niz postupaka koji se primjenjuju od roenja djeteta da bi se planirano utjecalo na tijek, pravac i domet njegova razvoja, u skladu sa zakonitostima razvoja i osobinama uzrasta, razvojnim potrebama i mogudnostima konkretnog djeteta Funkcije odgoja: Olakava integraciju djeteta u sredinu u kojoj ivi Stvara osnovu za daljnji razvoj i uenje i povedava njegovu otpornost na negativne utjecaje Osposobljava dijete za prilagoavanje promjenama koji se odvijaju u nainima ivljenja i pripremi za bududnost Uklanja prepreke i otvara nove mogudnosti razvoju OBRAZOVANJE Obrazovanje je onaj dio odgojnog procesa kojim se potiu i usmjeravaju sve djeje aktivnosti usvajanja znanja, kojima se stjee, usavrava i proiruje djeje iskustvo i prenose im se odabrana saznanja koje je ovjeanstvo tijekom svoga rada prikupilo. Obrazovanje je najue povezano sa procesima uenja i pouavanja, odnosno stjecanja znanja ISKUSTVO Iskustvo se odreuje kao ono ega je pojedinac svjestan jer ga je doivio svojim osjetima. U individualnom pogledu, o steenim iskustvima se moe govoriti kada je ono prikupljano tijekom izvjesnog perioda i integrirano u postojedi fond iskustva. Treba razlikovati razliite vrste iskustva: ulna, motorika i simbolika iskustva Iskustvo djetetu mora biti preteno pozitivno, bogato i raznovrsnoj da se povezuje s ostalim ivotnim iskustvom koje ono stjee u igri, radu i uenju, u suradnji s drugim ljudima i kroz upoznavanje sebe kao drutvenog bide. ZNANJE Predstavlja objektivnu svijest o neem, poznavanje i razumijevanje injenica, zbivanja, pojmova, pravila, principa, zakona- odnosno sposobnost njihove primjene. Javlja se kao posljedica uenja, preraenog osobnog iskustva ili usvajanja masovnog iskustva koje je ovjeanstvo prikupilo.

UENJE

Uenje se definira kao svjesno pribavljanje, razumijevanje i usvajanje injenica,pojavama, stavova..i generalizacija o predmetima, pojavama i nainu postupanja sa njima. Uenje podrazumijeva izobliavanje iskustva, restrukturiranje ved postojedih znanja i uspostavljanje asocijacije meu znanjima.

3.ODGOJ INITELJI RAZVOJA NASLJEDNO I STEENO KAO INITELJI RAZVOJA Nasljeem se smatraju ona svojstva potomaka koja se prenose genetikim zakonitostima. Ne nasljeuju se gotove i uobliene sposobnosti ved samo dispozicije i sklonosti koje mogu biti ostvarene ili zanemarene. Da bi se dispozicije razvile u sposobnosti moraju postojati povoljni uvjeti koji de dijete navesti da se bavi aktivnostima koje doprinose njihovom uobliavanju. Npr. dijete se raa sa dispozicijom za razvoj govora koja de se razviti u sposobnost zahvaljujudi komunikaciji sa drugim ljudima. SREDINSKI INITELJI RAZVOJA U njih spadaju socijalna sredina u kojoj dijete raste, proizvodni odnosi kao i kontekst u kome su nastali ukljuujudi kulturu, odgoj i obrazovanje, sisteme vrijednosti Postoji vie razloga zato je djeci potrebna briga odraslih i boravak u sredini koja sadri odreena socio-kulturna obiljeja. Prije svega, ono je prilikom roenja bespomodno zbog ega mu je potrebna briga odraslih koji zadovoljavaju sve njegove potrebe,zbog ega je ono prvo stopljeno sa svojom drutvenom sredinom. Drugi razlog je taj to je ovjek tijekom evolucije skoro ostao bez instinkta i njihove unutranje transmisije. KULTURA KAO INITELJ RAZVOJA Kultura je proces i rezultat humanizacije ovjeka koji se postie pretvaranjem ljudske zamisli u jedan novi svijet, stvaran po mjeri i viziji ovjeka o humanijem ivotu. Kultura kao initelj razvoja ima sasvim drugaiju funkciju i status u raznim drutvenim sistemim Kao osnovni initelji razvoja navode se: 1.Povoljna socijalna sredina-u kojoj se dijete osjeda sigurno i prihvadeno 2.Nain postupanja sa djetetom-odgojni i obrazovni poticaji 3.Socijalni, ekonomski, kulturni i obrazovni status roditelja 4.socio-kulturni initelji 5.stanje u odgojno-obrazovnim ustanovama 6.vertikalni i horizontalni kontinuitet meu initeljima

 ODNOS ODGOJA I RAZVOJA Razvoj je najopdenitiji pojam kojim se obuhvadaju sve kvalitativne i kvantitativne promjene u strukturama i funkcijama organizma, koje su povezane sa sazrijevanjem, ali i utjecajima iskustva i uenja. Socijalni razvoj gleda se u promjenama u drutvenom ponaanju djeteta, njegovom ukljuivanju u zajednicu i uspostavljanju mnogobrojnih odnosa sa odraslima i djecom iz svoje okoline; izgraivanje onih crta linosti koje omogudavaju uspjean ivot u drutvu. U poetku, nakon roenja, razvoj djeteta ovisi o njegovom biolokom i neurolokom stanju, a zatim odluujude postaje djelovanje sredine. Meutim, utjecaji na dijete mogu biti vrlo raznoliki, mogu ga podravati i unaprjeivati ili pak zanemarivati i ometati. Utjecaji zavise o tome kakvi su, tko ih vri, sa kakvim namjerama, kojim metodama. Odnos odgoja i razvoja se postavlja tako to odgoj treba pratiti razvoj. Da bi se pozitivno djelovalo na razvoj odgoj se treba odvijati uz uvaavanje djejih potreba,tenji i interesa. S obzirom da odgoj predstavlja specifian sistem djelovanja na djeji razvoj, kao i injenicu da su predkolske godine period najbujnijeg razvoja niza najvanijih sposobnosti, linosti i fizikog rasta i razvitka, on ima posebnu ulogu u tom periodu ivljenja. Od toga, u velikoj mjeri, zavisi bududnost djeteta, njegov uspjeh u koli i kasnije ukljuivanje u ivot i rad.

4._PREDMET I ZADACI PREDKOLSKE PEDAGOGIJE KAO ZNANSTVENE DISCIPLINE Znanost koja se u cijelosti bavi pojavom odgoja zove se pedagogija, a njena disciplina koja prouava specifinosti procesa odgoja djece raznih uzrasta, od roenja do polaska u kolu, zove se predkolska pedagogija. Predkolska pedagogija uzima u obzir tenje, smisao i svrhu pojava koje prouava, kao i naine utjecanja na njihovo mijenjanje u eljenom pravcu, to znai da se bavi vrijednosnim stavovima. Osnovni zadatak predkolske pedagogije kao znanstvene discipline je dolaenje do istine o jednom segmentu ljudske prakse-odgoju. Predkolska pedagogija prikuplja, obrauje i interpretira podatke iz pedagogije i vri meu njima sintezu, povezujudi ih u novu cjelinu koja omogudava da se sa sigurnodu djeluje na razvoj i uenje djece raznih uzrasta. Da bi mogli unaprjeivati odgojnu praksu pedagogija je prouava i iznosi pozitivna iskustva, uoava praktine probleme i predlae rjeenja za njih, razrauje metode za mijenjanje postojede prakse u skladu sa potrebama djejeg razvoja. Uz osamostaljivanje i daljnji razvoj unutar pedagoke znanosti, predkolska pedagogija ulazi u interdisciplinarne odnose sa drugim pedagokim disciplinama i disciplinama drugih znanosti.

PREDKOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA Znaajne ideje o odgoju djece iznosili su humanistiki mislioci J. Amos Komensky, John Locke, J.J.Rousseau I J.H.Pestalozzi, kao i socijalisti utopisti . Furje I Robert Owen. 5.ROBERT OWEN OSNIVA PRVE PREDKOLSKE USTANOVE Jedan je od osnivaa prvih ustanova za izvanporodinu brigu o najmlaima. Bio je engleski socijalist utopist. Smatrao je da je odgoj najjai faktor za unoenje promjena u drutvo. Objavljuje djelo: Novi pogled na drutvo ili esej o formiranju ovjekovog karaktera. Za njega je pokretaka snaga u moralnim i razumnim ljudima. Pokretaka snaga napretka je u moralnim i razumnim ljudima. Pedagoka teorija sastavni dio njegove filozofije. Ljudi pasivni produkti okoline; djeca se mogu kolektivno oblikovati tako da poprime bilo koji karakter. Odgoj je najjai faktor za unoenje promjena u drutveno ureenje. Cilj odgoja formiranje karaktera ovjeka tako da uvijek postupa racionalno i konsekventno. Ljudi jesu i uvjek de biti ono to od njih napravimo u djetinjstvu - sklonost za formianje ved oko druge godine. 1816. otvara Institut za formiranje karaktera u New Lenarku; kola za malu djecu: od 1.-3.g djeje jaslice od 3.-5.g. djeje institucije od 5.-10.g osnovna kola do 14.veernja kola uz rad. Cilj predkolskog odgoja je zatita djece od nepovoljnih sredinskih utjecaja i zapoinjanje formiranja razumnog karaktera koji de biti drutveno koristan. 1824. komunistika kolonija Nova harmonija jo radikalniji odgojni cilj.(ved od 2.g. djecu odvaja od roditelja). 6.J. J. ROUSSEAU Francuski prosvjetitelj,filozof i pedagog. Djela: Emil ili o odgoju, Drutveni ugovor, Dijete nije ovjek u malom : priroda djeteta razlikuje se od prirode uvjeka; Vratimo se prirodi - odgoj u skladu s djejom prirodom i u prirodnoj sredini: uenje iz predmeta i pojava koje ga okruuju. Protivnik autoritarnosti u odgoju - za disciplinu ali ne slamanje djeje volje; odgojimo ovjeka djetetu(humanizam); metoda prirodnih kazni. Odgajatelj je suptilni pedagoki voditelj. RAZVOJNA PERIODIZACIJA: Od 0-2 g.- period ulnih utisaka i brige za zdravlje(tjelesni odgoj) Od 2-12.g.- period razuma koji spava Od 12-15.- period intelektualnog odgoja Od 15- 20.g.- period moralnog odgoja

7.FRIEDRICH FRBEL u prvoj polovici 19. st. stvorio prvi orginalni sistem predkolskog odgoja u djejim vrtidima kao odgojno-obrazovnim ustanovama. Cilj odgoja: izvanjsko izvlaenje unutarnjih sposobnosti djeteta zbog ega ga u odgovarajudoj prirodnoj specijalno pripremljenoj sredini treba privudi raznim aktivnostima, razvijati mu ulo, tijelo, upoznavati ga s prirodnom i drutvenom sredinom, pripremiti ga za kolu. Odgojem treba zapoeti od najranijih uzrasta, dijete treba biti svestrano usmjeravano. Frbel je bio velik poznavatelj djeje prirode. Temeljna postavka mu je da je djeji interes prirodni nain djetetova razvoj kao i nain upoznavanja svijeta i svoje uloge u njemu. Veliku pozornost je pridavao djejoj igri prirodna aktivnost djeteta koja ima motiv i funkciju. To je prirodan nain prilagoavanja djeteta drutvenom ivotu, metoda razvoja djeteta, model spoznaje. Snano afirmira njenu odgojnu ulogu. Frbel je kreator didaktike igre sistem darova cjelovitog i originalnog koncepta didak. materijala. Smisao u afirmaciji ideje da se materijalima i nainima njihova koritenja moe djeci prenosti najsloenije i najapstraktnije ideje mnogo prije nego verbalnim putem. Frobelovi darovi: 1. dar lopta 2 .dar mala drvena lopta, kocka i valjak 3. dar kocka podijeljena na osam dijelova 4. dar kocka podijeljena na osam ploica 5.dar kocka podijeljena na 27 malih kockica Njegova je velika zasluga to su didaktike igrake, naroito konstruktivni materijali, pokretne igre, crtanje, modeliranje, pletenje, izrezivanje, konstruiranje od prirodnog materijala i dr uli u programe predkolskog odgoja i tako se zadrali do danas. Osim materijala od kojih su stvoreni vaniji je nain na koji se primjenjuju, duh potovanja djeje spontanosti i slobode, poticanja na aktivnost i stvaralatvo koje je u obrazovanje unio Frobel. Trajna zasluga to je skrenuo panju na neiskoritene potencijale i znaaj odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu. 8.CILJEVI ODGOJA CILJEVI ODGOJA KAO DIO OPDE SLIKE SVIJETA I FILOZOFIJE Dva naina gledanja na ovjeka i odgoj - korijene ta dva gledita moemo nadi u razlici izmeu spartanskog (teili stvoriti vojnike, razvijali odreene funkcije) i atenskog (razvijanje svojstava inherentna linosti kao to su ljepota i plementitost) odgoja. Prema tome moemo govoriti o dva pristupa odgoju: FUNKCIONALNOM (BIHEVIORISTIIKOM) I HUMANISTIKOM (FENOMENOLOKOM).

BIHEVIORISTIKI MODEL OVJEKA - ovjeka ima smisla opisivati u terminima njegova ponaanja - ovjek je predvidljiv - ovjek je prenositelj informacije - ovjek ivi u objektivnom svijetu - ovjek je racionalno bide - ljudi su meusobno slini - ovjeka je mogude sa smislom opisati u apsolutnim terminima - ljudske osobine se mogu ispitivati nezavisno jedne od drugih - ovjek je ono to jest (realnost) - o ovjeku se moe znanstvenim terminima saznati

FENOMENOLOKI MODEL OVJEKA - ovjeka ima smisla opisivati u terminima njegove svijesti - ovjek je nepredvidljiv - ovjek je proizvoa informacija - ovjek ivi u subjektivnom svijetu - ovjek je iracionalno bide - Svaki ovjek je jednistven - ovjeka je mogude sa smislom opisati u relativnim terminima - ovjek se mora prouavati kao cjelina

- ovjek je ono to moe postati (potencijalnost) u - ovjek je vie od onog to moemo saznati o njemu

FUNKCIONALNI PRISTUP ODGOJU Funkcionalni pristup ima korijene u idovsko-krdanskoj koncepciji djetinjstva. Prema ovoj koncepciji dijete se raa kao nositelj praroditeljskog grijeha, odnosno njegova priroda je loa. Prema funkcionalnom pristupu dijete je nezreli organizam koji se mora nauiti vjetinama i vrijednostima sadranim u kulturi odraslih. Da bismo mijenjali dijeje ponaanje treba uspostaviti kontrolu nad poticajima koji dolaze iz okoline. Osnovna uloga odgajatelja je da kontrolira sredinu i nagrauje djecu za eljene vrste ponaanja. Predstavnici ovog pristupa su John Locke, Watson, Skinner, Engelmann... HUMANISTIKI PRISTUP ODGOJU Humanistike ideje nalazimo i kod J. Amosa Komenskog. Sva tajna korisnog uenja, prema Komenskom, u tome je da se ne namede i nita ne forsira, da se dodaje samo ona intelektualna hrana koju dijete eli. Ovom koncepcijom odbacuje se tradicionalna strogost odgoja. Humanistike ideje imali su: Rousseau, Rabelais, Pestalozzi, Frbel, Tolstoj, Montesori. Za sve njih je karakteristian polazak od ideje o unutranjim snagama dijeteta na koje se treba osloniti prilikom djelovanja na njegov razvoj, kao i na sredinu koja ne treba sprijeavati, ved potie ispoljavanje tih snaga. Jedan od osnivaa humanistike pedagogije je A. Maslow. On smatra da osoba koja je zdrava i kreativna tei za postizanjem ciljeva i vrijednosti ne zbog svoje potrebe za homeostazom, ved zbog svrhe samorealizacije i samoaktualizacije. Najvanija postavka je da je ljudska priroda dobra u pozitivnom smislu. Humanistika psihologija se suprostavlja shvadanju po kojem je ovjek objekt odgoja i pribliava se antropolokom shvadanju utemeljenom na Marxovoj tradiciji. Odgojni proces zavrava te kad se individua formira kao subjekt.

U okviru humanistikog shvadanja ovjeka i uloge odgoja razlikuju se: maturacijsko - socijalizacijski pristup najvaniji razvojni aspekt je njegovanje onog to dijete u sebi nosi (Key), kognitivno razvojni pristup tenja da se potrae metode koje uvaju slobodu djeteta (Piaget, Lavatelli, Furth, Weikart...). SUVREMENI CILJEVI ODGOJA Prilikom odreivanja ciljeva odgoja, pokuava se uspostaviti ravnotea izmeu tri meusobno zavisna faktora: drutvenih potreba i drutvenih odnosa sistema filozofsko pedagokih vrijednosti i same djece. Linost je, kao nositelj drutvenih i individualnih vrijednosti cilj odgoja, a ne sredstvo kojim se ostvaruju od nje otueni ciljevi. Najvanije je da se dijete ospposobljava da, prilagoavajudi se svojoj drutvenoj sredini, istovremeno vri i vlastiti izbor i reagira samostalno. Da bi odgoj bio prava podrka razvoju i poticaj za otkrivanje i usavravanje onog to dijete potencijalno nosi u sebi, a odgojni utjecaji se vrili u skladu sa prirodom i interesima djeteta, neophodno je njegovo aktivno sudjelovanje i motivirana suradnja u tom procesu. 9.RAZVOJ IDEJA O ODGOJ I OBRAZOVANJU PREDKOLSKE DJECE KLASICI PREDKOLSKE PEDAGOGIJE Osnovne ideje JAN AMOSA KOMENSKOG - UTEMELJITELJ PREDKOLSKE PEDAGOGIJE eki pedagog, pripadnik protestantske sekte eka brada DJELA: Velika didaktika, ulni svijet u slikama Otvorena vrata jeziku Informatorij za materinsku kolu. Svojim zahtjevom da se odgoj i obrazovanje prilagode prirodi djeteta, odnosno njegovim specifinim karakteristikama, Komensky odstupa od srednjovijekovnog shvadanja po kojem je dijete homunkulus (ovjeuljak), odrasli ovjek u malom, i da izmeu njih postoje kvanitativne razlike. Uenje je shvadanje znanosti kao pokretake sile bez koje nema praktinog djelovanja. Komensky tei da se uenike upzna s pravim predmetima, oslanja se na promatranje i stjecanje iskustva, na navoenje uenika da razmiljaju, na razgovore i djelovanje aktivne metode koje omogudavaju brzo i temeljito uenje.

Postavio je zahtjev da se uenici navode da svoje znanje ne crpe iz knjiga, ved da prouavaju nebo, zemlju, hrastove i bukve, tj. da prouavaju i ispituju same stvari, a ne tua zapaanja i miljenja o stvarima. Zato inzistira na oiglednosti uvodedi ZLATNO PRAVILO DIDAKTIKE prema kojem prilikom percipiranja pojava treba angairati to vie ula. Potie zahtjev da nastava bude postupna i sistematina, ukazuje na vanost ponavljanja i vjebanja, inzistira da steeno znanje bude praktino, upotrebljivo i trajno. Predlae niz postupaka za buenje djeje radoznalosti i mate, za poticanje na istraivanje i otkrivanje. Komensky je istaknuo da se u svakom djetetu nalaze darovi boji sposobnostima kojima je, da bi se razvile potrebno pomodi odgojem. Smatrao je da obrazovanje treba biti za sve ljude jednako. IDEJA PANSOFIJE (Komensky teio toj ideji itav ivot): sveopda mudrost, enciklopedijski prikupljena, sreena itava ljudska spoznaja. Potrebno svakom ovjeku. POSTAVIO TEMELJE SUVREMENE ORGANIZACIJE KOLSTVA I STVORIO PRVI CJELOVIT KOLSKI SUSTAV. KOMENSKY O PREDKOLSKOM ODGOJU Namijenio vanu mjesto predkolskom odgoju u svom odgojno-obrazovnom sistemu. ulni svijet u slikama - zaetnik edukativnih slikovnica i prvi udbenik oigledne na nastave. Materinska kola posvedena odgoju djece najranije dobi. Komensky je prvi ukazao na znaaj sistematskog predkolskog odgoja i razradio sistem zadataka, sadraja i metoda kojima de majke odgajati i obrazovati djecu do njegovog polaska u kolu u estoj godini. USUSTAVLJENA JE RAZVOJNA PERIODIZACIJA: Od 0-6 g djetinjstvo materinska kola Od 6-12 g djeatvo kola materinjeg jezika Od 12-18g.mladenatvogimnazija Od 18-24 muevnostakademija

Materinska kola treba postaviti temelje fizikog, moralnog i umnog odgoja djece u prvih est godina ivota. Na kraju materinske kole govori se o zrelosti djeteta za kolsko uenje i njegovoj pripremi za kolu. Protivi se preranom odlasku u kolu ali nije ni za to da predugo ostanu u roditeljskom domu.