Odabrana područja socijalnog

rada - Djeca
Prof.dr.sc. Branka Sladović Franz
 Socijalni rad s djecom
• Povezan s razumijevanjem pojma dijete
• Postoje različita djetinjstva
• Pretpostavke i mišljenja o djetinjstvu oblikuju naše
privatno i profesionalno ponašanje

• Kada djetinjstvo počinje i završava? Kada ste prestali

biti dijete?
• Što znači – ponašati se prema nekome kao prema
djetetu?
• Na koji način se odnosite prema djeci drugačije nego
prema odraslima?
 Nekoliko slika/isječaka iz novina s djecom u prvom
planu – promotriti ih sve zajedno odjednom

• Zapišite nekoliko asocijacija na slike djece?

• Na što vas svaka od tih slika podsjeća iz vlastitog djetinjstva?
• Napišite barem tri različita odgovora na pitanje što je
djetinjstvo?
• Djetinjstvo je…
 RASPRAVA
• Razlikuju li se percepcije djetinjstva, ako da po čemu?
• Postoje li univerzalni aspekti djetinjstva, ako da koji su
to?
• Ima li djetinjstvo posebnu vrijednost u današnjem
društvu?
• Je su li odgovori na pitanja isti u Hrvatskoj, u
zapadnom svijetu, u nerazvijenim zemljama?
• Koliko je vaše mišljenje pod utjecajem osobnog
iskustva iz djetinjstva?
• Želite li ponovo biti dijete? Što vam je privlačno a što
neprivlačno pritome?
 Definicije djetinjstva
• „…postepeni proces u kojem se razlika između
ponašanja i psihološke strukture između djece i
odraslih smanjuje tijekom odgojnog procesa” (Elias,
1939.)
• U srednjovjekovnim europskim društvima djetinjstvo
kao set uloga i očekivanja nije postojalo odnosno djeca
su bila jednako važna u socijalnom i ekonomskom
smislu kao i starije osobe te je djetinjstvo „otkriveno” u
15 stoljeću i nastavilo se razvijati kao zaseban koncept
u sljedećih nekoliko stoljeća (Aries, 1960., prema Butler
& Hickman, 2011.)
• Djetinjstvo je sagrađeno odnosno konstruirano u
društvu tako što mu je zadana određena uloga te
značenje, društvena vrijednost i iskustvo
djetinjstva se razlikuje kroz vrijeme, čak i unutar
istih generacija i između različitih kultura prateći
promjene i razvoj cjelokupnog društva (James &
Prout, 1997., prema Butler & Hickman, 2011. )
• Postoje značajne razlike u shvaćanju što
djetinjstvo jest i kako je to biti dijete kao i u tome
kakvo bi djetinjstvo trebalo biti.
• Svaka odrasla osoba ima iskustvo djetinjstva te
zbog toga smatra da time zna sve što je potrebno
znati o djeci i djetinjstvu
• U zapadnim razvijenim zemljama kakvima i mi
pripadamo izraženo je shvaćanje djetinjstva kao
vremena nevinosti i posebne milosti i ljepote pa
čak i svetosti (Cook, 2009.)
• Svetost djetinjstva je povezana sa slobodom od
rada i novca, iskorištavanja i teškoća te složenih
odraslih odnosa i socijalnih mreža
• Pružiti djeci što je moguće savršenije djetinjstvo
postaje prioritet u brizi odraslih za djecu koji tako
imaju ulogu i dužnost biti moralni zaštitnici, imaju
višu svrhu svojeg roditeljstva i života i određeni
oblik moći u društvu i obitelji.
Suvremeno tumačenje djetinjstva u modernom
društvu
• djeca pripadaju privatnosti obitelji koja se smatra
utočištem od opasnosti koje postoje u društvu
(Qvortrup, 2005.).
• Odgovornost za podizanje je privatna odgovornost –
roditelji svjesno odlučuju o broju djece i načinu odgoja,
odgovorni su za obrazovanje,zdravlje i zaštitu djece.
• Djeca su zaštićena u obitelji, a nedostupna javnosti, što
može biti štetno za djecu (Kopić i Korajac, 2010.)
• Zbog takvoga izdvajanja u prostor obitelji, dječja prava i
slobode povećale su se unutar obitelji, dok su njihova
prava i slobode u društvu oslabljene.
• Dominantan je pristup shvaćanje djeteta kao
nevinog i čistog, onog koji zahtijeva zaštitu od
odraslih koji su odgovorni za njegov rast i razvoj.
Takav pogled na djecu podrazumijeva shvaćanje
djece kao "nedovršene", "neodrasle", ranjive i
krhke te smanjuje njihove mogućnosti za aktivnim
sudjelovanjem u društvu (Qvortrup, 2005.).
• Današnja se djeca vrednuju prema tome što će
postati u budućnosti, nakon što se razviju,
socijaliziraju i obrazuju (Brembeck, Johansson,
Kampmann,
2004.)
 Poslovice i fraze na hrvatskom o
djetinjstvu i roditeljstvu
• Djeca su najveća radost…
• Sve zbog djece…meni su djeca sve…
• Postaviti ih na noge…samo da postane čovjek…
• Potrebno je cijelo selo da se odgoji dijete…
• Mala djeca mala briga, velika djeca velika briga…
• Pod mojim krovom ćeš se ponašati po mojim
pravilima…
• Ti si moje g…no, a ne ja tvoje
 Nužno je da socijalni radnici osvijeste

• svoje pretpostavke, mišljenja i ideje o djetinjstvu

te budu spremni ih analizirati pod vidom učinaka
na profesionalnu praksu

• Može li praksa biti oslobođena osobnih uvjerenja?

• Mora li praksa biti oslobođenja osobnih
uvjerenja?
• Na čemu treba počivati profesionalna praksa
socijalnog rada s djecom?
 Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
godine
• temeljni je međunarodni dokument o pravima djece
koji zapravo navodi obveze odraslih u odnosu na
poštivanje dječjih prava.
• Prvi je dokument u kojemu se djetetu pristupa kao
subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba
posebnu zaštitu.
• Prednosti pristupa dječjih prava - ravnopravnost djece i
odraslih i pravo na izražavanje mišljenja i aktivnu
participaciju u društvu.
• "Dječja prava nisu samo prava: ona su ljudska prava –
prava dana djeci kao ljudskim bićima, jednakoj drugim
bićima (odraslima)." (Alanen, 2010., 7.).
Iz razvojne psihologije dolazi shvaćanje
da je djetinjstvo period…
• Postajanja čovjekom, a ne postojanja (već sada)
• Vrijednost djetinjstva je u pripremnom periodu za
odraslo doba života u kojem se trebaju poštivati
socijalne i društvene norme.
• Djetinjstvo je tranzicija vođena evolucijskim i
biološkim procesima do vremena kada odrasla
osoba ima skromne i razumne potrebe i prikladne
načine njihovog zadovoljavanja (Butler &
Hickman, 2011.)
• Je li i štene pas ili će tek postati „pravi” pas?
• Je li više „pravi” pas onaj koji je dresiran ili
nedresiran?
 Istraživanja djetinjstva su zapravo
odrasli pogled na djetinjstvo…
• Kao socijalni radnici trebamo djetinjstvo nastojati
vidjeti iz perspektive djeteta, očekivati i vidjeti
različitost i ne temeljiti rad na vlastitim iskustvima
već na onome kakvo određeno dijete uistinu jest,
a ne kako se mi sjećamo ili zamišljamo ili
očekujemo da dijete jest.
• Što treba saznati od i o svakom djetetu s kojima
radimo?
• Kako vaše mišljenje o djetinjstvu i dječjim
potrebama i pravima može unaprijediti a kako
otežati rad sa djecom u praksi?
 (Lice, 2006: 23)

„Djetinjstvo je životno razdoblje (i usmjerenje

duha) bitno ohrabreno ili unaprijed okradeno
– odnosno kroz duže vrijeme okradano –
okolnostima obiteljskog i(l)i društvenog
života.“
(Ne)razlikuju li se potrebe i prava djece u krugovima?
Koja su djeca i na koji način korisnici socijalnog rada s djecom i
sustava socijalne skrbi? Tko su još dionici i sustavi zaduženi za
potrebe i prava djece?

Sva djeca

Ranjiva
djeca

Djeca
ugrožene
dobrobiti

Djeca u
alternativnoj
skrbi
 Dobrobit djece
• …konceptualizira se kroz potrebe, prava, siromaštvo,
kvalitetu života, socijalnu isključenost...
Zauzimanje samo jedne od tih perspektiva nauštrb drugih
nedovoljno je te je potrebno kombiniranjem višestrukih usluga
raditi na njihovom unapređenju, prema značaju za određeno
dijete (Axford, 2009.).

U socijalnom radu s djecom ponekad se govori o djetetu u

stanju potrebe ako je njegovo zdravlje ili razvoj ugrožen ili će
vjerojatno biti ugrožen bez intervencije (O'Brien, 2010.).
 Potrebe djece najčešće vezane uz
razvoj djece=razvojne potrebe djece!
• Dječji razvoj nije jednoznačan, jasno definiran i
široko prihvaćen pojam
• Postoji niz razvojnih teorija i modela, a čak nisu
ujednačena niti područja u kojima se razvoj
događa
• Konvencija o pravima djeteta (1989)ukazuje na
sljedeća područja - fizički, intelektualni,
emocionalni i socijalni razvoj i razvoj ponašanja
• Suvremeni razvojni koncpeti uvode i područja
moralnog i duhovnog razvoja te kulturalnog
identiteta
 Svi modeli dječjeg razvoja nastoje
objasniti univerzalnost razvoja
• Ali nedostaje prepoznavanje kulturalnih, socijalnih i
etničkih razlika (Europa i Sjeverna Amerika čine 17%
svjetske populacije a većina suvremenih spoznaja
utemeljena je na znanstvenim istraživanjima unutar tog
kruga te u pravilu ne obuhvaća preostalu 1/5 svjetske
populacije )
• Analiza i interpretacija mora uzimati u obzir kulturalne
razlike (Trokut procjenjivanja!)
• Brzina dječjeg razvoja je velika i individualna, stoga
analiza potreba vrlo brzo može biti promjenjena (Kako
je naraslo…)
• Složenost ljudskih bića – postoji interakcija svih ljudskih
potreba i dijete se ne smije svesti samo na jednu ili
dvije dimenzije njegove osobnosti ili obilježja, ne može
se usmjeriti samo na fizičke potrebe ili samo na
socijalne) (Ne rastu djeca samo od kruha…)
• Djecu treba shvaćati holistički i potrebe razumjeti kao
dinamičke a ne trajne i nepromjenjive
• Jedan od glavnih istraživačkih izazova ali i praktičnih
pitanja u svakom pojedinom slučaju jest - kako vanjski
čimbenici kao što su siromaštvo ili roditeljski propusti
u interakciji s unutrašnjim čimbenicima, kao što su
temperament i osobna otpornost, utječu na djetetov
razvoj?
• Svako dijete je unikatno i indvidualno, postoje sličnosti
među djecom ali razlike su puno važnije za rad sa
djecom
 Prava djece
• Osnovna značajka - ovisnost djece o skrbi drugih
osoba.
• Djeca - jedinstveni status u društvu te stoga i zasebna
prava jer istovremeno jesu osobe i postaju osobe
• Prava se odnose i na njihove sadašnje okolnosti i na
buduće mogućnosti koje iz te sadašnjosti proizlaze
(Qvortrup, 1994., prema Redmond, 2008.).
 Prava djece
• Iako djeca jesu cjelovite i potpune osobe sa svim
pravima ipak im je zbog njihove fizičke i mentalne
nedoraslosti nužno potrebna skrb i ljubav
roditelja odnosno odraslih osoba kao i zaštita od
nevolja (koje su sastavni dio svakog života)

• S druge strane, djetetova je budućnost u velikoj

mjeri određena okolnostima i iskustvima kojima
je dijete izloženo tijekom odrastanja te je u tom
smislu potrebno osigurati što povoljnije uvjete
razvoja kako bi se djetetov potencijal mogao u što
većoj mjeri ostvariti.
• Kršenje bilo kojeg prava djeteta, posebice ako je
dugotrajno ili ekstremnog oblika potencijalno je opasno
po zdravlje djeteta a svakako može imati nepovoljne
posljedice na ukupan psihosocijalni razvoj.
• Iako i roditelji, osim odgovornosti za djecu imaju prava,
dječja prava imaju prednost spram roditeljskih (Korać
Graovac, 2008.)

KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

• Ostvarivanje kojih prava u Hrvatskoj smatrate dobro
ostvarenima a kojih ugroženima?
• Koja prava djece su posebno u domeni socijalne
skrbi?
U domeni socijalne skrbi sljedeća prava prema Konvenciji o pravima
djeteta iznimno su značajni:
čl. 6. - pravo na život i zdrav razvoj svakog djeteta,
čl. 9. – pravo na život sa svojim roditeljima, ako time nije ugrožena
dobrobit djeteta (ako loše postupa i zanemaruje ga) odnosno
kontakt s oba roditelja ako su razvedeni,
čl.12. – pravo na uzimanje u obzir mišljenja djeteta,
čl. 19. - pravo na zaštitu od svakog oblika nasilja, zlostavljanja i
zanemarivanja,
čl. 20. - pravo na zamjensku zaštitu i smještaj ako je djetetu
privremeno ili trajno uskraćena obiteljska sredina ili zbog svoje
dobrobiti ne smije ostati u njoj,
čl. 39. - pravo na posebnu pomoć za oporavak djeteta koje je bilo žrtva
zanemarivanja ili zlostavljanja.
 Dinamika djetinjstva koje kreće od
potreba do prava ukazuje na
• Progres od ovisnosti djeteta o drugima do
vlastite autonomije!
• Nije nužno niti korisno razmišljati o pravima i
potrebama kao o suprotnostima ili
međusobno isključujućim konceptima jer se
oboje nadopunjuju
 Pravo djeteta na privatnost (čl.16)
Što biste vi učinili?
• Ti si socijalni radnik koji razgovara s djetetom nakon prijave za zlostavljanje
od strane oca- dijete pita može li nazvati oca na mobitel i ostati nasamo u
sobi dok razgovara s njim?
• U posjetu ste djetetu u dječjem domu koje vam u povjerenju kaže da je
drugo dijete ukralo novčanik od kuharice.
• Razrednik od djeteta čiji su roditelji u procesu razvoda braka traži vas
podatke o imovini djetetovih roditelja – imaju li ili nemaju sredstava jer
nisu plaiti niti jednu obavezu školi-kuhinju, atlas niti izlet.
• U terenskom izvidu kod mlade djevojke za koju sumnajte da upotrebljava
drogu imate priliku pretražiti njezinu sobu bez njene dozvole i kako je
majka otišla u dvorište po mlađe dijete nema opasnosti da će vas netko
zateći.
• U novinama je izašao članak o nasilju među djecom na igralištu u kojem je
dijete s kojim inače radite jer je suicidalno zbog doživljenog bullyinga,
prikazano kao glavni zlostavljač među skupinom djece, iako je ono zapravo
pod prisilom drugog djeteta natjerano na to da započne tuču.
 RASPRAVA
• Je su li ograničenja djetetove privatnosti drugačija
od onih koja želite za sebe odnosno za odrasle?
• Koje potrebe i prava, ako ikoja, imaju prednost
pred djetetovim pravom na privatnost?
• Je li vaša profesionalna obaveza čuvanja
povjerljivosti potpomognuta ili otežana zbog
djetetovog prava na privatnost?
• U čijem interesu radite kada i ako odlučite
prekršiti djetetovo pravo na privatnost?
U svim je aktivnostima za zaštitu djece potrebno čuvati djetetovo
pravo na privatnost

• Ne smiju se neovlaštenim trećim osobama, a pogotovo ne

medijima, otkrivati činjenice izricanja mjera niti druge
pojedinosti vezane uz dijete i njegove obiteljske okolnosti.
• Kada je potrebno iz nekih razloga da stručnjaci u vrtiću ili
pedijatar saznaju za izricanje mjera, tada se ne radi o
povredi toga prava ako se radi u cilju zaštite dobrobiti.
• Naravno, prilikom suradnje sa CZSS kao i u svim drugim
okolnostima, stručnjaci su i sami dužni čuvati djetetovu
privatnost i ne otkrivati profesionalne tajne (Korać
Graovac, 2008.).