DJEČJA PRAVA KROZ

NASTAVU LEKTIRE
KOLAŽ METODIČKIH ISJEČAKA

Maja Stanković, učitelj mentor

Dejana Tavas, učitelj mentor
OŠ VLADIMIRA NAZORA ROVINJ

Rijeka, 3. i 4. siječnja 2013.

 Podjela ljudskih prava
• Prava preživljavanja (pravo na život, smještaj,
prehranu, zdravstvenu pomoć)
• Razvojna prava (pravo na obrazovanje, igru,
informacije…)
• Zaštitna prava(pravo na zaštitu od zlouporabe,
zlostavljanja, izrabljivanja, zabranu dječjeg rada,
zaštitu u oružanim sukobima…)
• Prava sudjelovanja (pravo na slobodno
izražavanje misli, pravo na udruživanje)
 Konvencija o pravima djeteta
(1989.)
- obvezujući dokument za potpisnike
- pravni akt sa snagom međunarodnoga zakona –
iznad nacionalnih zakona

Članak 42.
Države ugovornice obvezuju se upoznati s načelima i
odredbama ove Konvencije odrasle i djecu koristeći se
primjerenim i djelatnim sredstvima.
 građani ustanove

držav djeca
e , vlad rod
e itel
ji

UPOZNATI
udru
ge
SHVATITI l asti
lnev
loka
POŠTIVATI

PRIMJENJIVATI

KONVENCIJU UN O PRAVIMA DJETETA

 4 temeljna načela:

NAJBOLJI ŽIVOT,
INTERES OPSTANAK
DJETETA I RAZVOJ

PARTICIPACIJA NEDISKRIMINACIJA
 Odnos prava i obveza (odgovornosti)
PRAVO OBVEZA (ODGOVORNOST)
Dijete ima pravo biti zaštićeno od Nema pravo zlostavljati nekoga ili
sukoba, okrutnosti, zanemarivanja i naškoditi drugome
zlostavljanja
Dijete ima pravo na čist okoliš kod Dijete treba učiniti što može za
kuće, u školi ili bilo gdje se nalazilo očuvanje okoliša (počistiti za sobom)
Dijete ima pravo na obrazovanje Dijete ima dužnost učiti najviše što
može i pomoći drugima u učenju
Dijete ima pravo na slobodu Dijete ima obvezu poštivati tuđe
mišljenja i religiju mišljenje i vjerovanje
Dijete ima pravo da ga drugi čuju Dijete ima obvezu slušati druge
Dijete ima pravo na zdravstvenu Dijete ima obvezu voditi računa o
zaštitu svome zdravlju
Dijete ima pravo na zdravu prehranu Dijete ima odgovornost prema hrani
(ne rasipati ju)
Dijete ima pravo na ljubav i Dijete ima obvezu pokazivati
poštovanje poštovanje drugima
ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO
GRAĐANSTVO

Sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav

1999. godine

Program obuhvaća:

• odgoj za demokratsko građanstvo,

• identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,
• odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba,
• odgoj za održivi razvoj,
• odgoj za sprječavanje predrasuda i diskriminacije,
• istraživanje humanitarnoga prava i sl.
 Ovaj program može se ostvarivati
na nekoliko načina:

• interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadrže

programske teme koje su bliske temama ljudskih
prava,
• kao izborni predmet,
• kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,
• kroz izvanškolske aktivnosti,
• sustavno, kroz cjelokupni školski plan i program
U predmetnoj nastavi od V. do VIII. razreda
izrađena su dva posebna programa:

• program odgoja i obrazovanja za ljudska

prava i
• program građanskoga odgoja
Odgoj o pravima proces je stjecanja
znanja (razumijevanje prava), stavova,
vrijednosti i vještina (ponašanja)
nužnih za život u demokratskom
društvu.
 Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski
odgoj i obrazovanje te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje (2010)

Svrha je poučavanja međupredmetne teme

Građanski odgoj i obrazovanje pridonijeti
osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito
obavljanje građanske uloge.
 Ciljevi:
Učenici će:

•steći znanja i razviti svijest o važnosti demokratskih načela, institucija i

procesa u vlastitomu društvu, Europi i na globalnoj razini
•razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito
sudjelovanje u životu škole i neposredne zajednice u kojoj žive
•razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralačko i učinkovito
sudjelovanje u društvenomu životu kao odrasli građani
•razviti svijest o pravima, dužnostima i odgovornostima pojedinca,
jednakopravnosti u društvu, poštovanju zakona, snošljivosti prema
drugim narodima, kulturama i religijama te različitosti mišljenja
•biti osposobljeni za kritičko prosuđivanje društvenih pojava
•biti osposobljeni za uporabu i procjenu različitih izvora informiranja pri
donošenju odluka i prihvaćanju obveza.
 Kurikulum građanskog odgoja i
obrazovanja, kolovoz 2012.
Usmjeren na cjelovit razvoj građanske
kompetencije i podjednako se razvijaju:

•Znanje što i zašto (činjenično znanje)

•Znanje kako (provedbeno znanje)
•Vrijednosti i stavovi (razumijevanje i
prihvaćanje vrednota koje čine temelj
aktivnog i odgovornog građanstva)
 Kompetencija uključuje:
• Znanja
• Vještine
• Stavove
• Vrijednosti
• Osobine ličnosti
• Motivaciju
• Obrasce ponašanja pojedinca
Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znači
stavljanje naglaska na ishod ili rezultat učenja.
ODGOJNO – PRIPADNIŠTVO ODREĐENOJ FUNKCIONALNE DIMENZIJE STRUKTURNE ISHOD/
OBRAZOVNI CIKLUS ZAJEDNICI U SKLOPU KOJE UČENIK GRAĐANSKE DIMENZIJE POSTIGNUĆE
OSTVARUJE ODREĐENA PRAVA I IMA KOMPETENCIJE GRAĐANSKE
ODGOVARAJUĆE ODGOVORNOSTI KOMPETENCIJE

1. CIKLUS Učenik kao građanin

(1.-4. razred OŠ) razredne, školske i lokalne Ljudskoprav Učenik kao
zajednice) na politička emancipirani i
znanje i razumijevanje, društveno
društvena
vještine i sposobnosti, angažirani
kulturna građanin
2. i 3. CIKLUS Učenik kao građanin vrijednosti i stavovi gospodarska različitih
(5.-8. razred OŠ) hrvatske domovinske (znanje što+ ekološka zajednica u
zajednice znanje kako+ kojima ima
status
znanje zašto+
nositelja prava
znanje s/sa+
4. CIKLUS Učenik kao građanin i odgovornosti
(1. I 2. razred SŠ) znanje u)
hrvatske domovinske
zajednice te građanin
europske i međunarodne
zajednice
Modeli uključivanja građanskog
odgoja i obrazovanja
Spiralno-razvojni model uključivanja po
ciklusima:
•u 1. i 2. ciklusu (1.- 8. r. OŠ) građanski odgoj
i obrazovanje se ostvaruje međupredmetno i
izvannastavno kao obvezna aktivnost
•u 3. ciklusu (7. i 8. r. OŠ)uz postojeće
pristupe građanski odgoj i obrazovanje uvodi
se i kao izborni predmet
• u 4. ciklusu (1. i 2. r. SŠ) uvodi se kao obvezni
predmet, nastavlja se s obveznim
međupredmetnim i izvannastavnim pristupom
 Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko
građanstvo omogućuje primjenu aktivnih metoda učenja
i poučavanja:

• projektno učenje,
• suradničko učenje,
• učenje u paru,
• igranje uloga,
• simulacije,
• rješavanje problema,
• socijalno učenje korištenjem informacijskih
i komunikacijskih tehnologija i dr.
 Sat lektire:
• Vrući stolac
• Intervju s književnikom
• Osmišljavanje reklame (televizija, radio, novine, internet)
• Čitanje zamišljene knjige
• Izmišljeni svijet
• Izrada stripa
• Razredni pano
• Kviz
• Gledanje filma ili kazališne predstave
• Radio – lektira
• Muzej voštanih figura
• Dramatizacija
• Debata
• Sudnica
DJEČJA PRAVA KROZ NASTAVU
LEKTIRE
 5. r. Milivoj Matošec: STRAH U
ULICI LIPA
• Igranje scene u kojoj Mungos napada Veslonošca;
komentari i prijedlozi
• Vrući stolac
• Kako natjerati nekoga da nas zavoli i kako pronaći
prijatelje?
 6.r. Stjepan Tomaš:MALI RATNI
DNEVNIK
• Izrada tematskih (antiratnih) razrednih novina
posvećenih miru (isječci iz tiska)
• Pisanje pisma Cvijeti
• Organiziranje pomoći djeci koja su ugrožena ratnim
stradanjima
6.r. Jadranko Bitenc: TWIST NA
BAZENU
 7.r. Dinko Šimunović: DUGA
• Obrazovanje nekad i
sad
• Kršenje ljudskih i
dječjih prava u
Hrvatskoj i svijetu
• DEBATA:
DJEVOJČICE I
DJEČAKE (NE)
TREBA JEDNAKO
ODGAJATI
2. studenoga 2012.
Kćer zalili kiselinom jer je gledala
mladiće
Ubojstvo se dogodilo u zabačenom selu u okrugu
Kotli.
Otac djevojčice zaprepastio se kad je vidio da "je
njegova kći gledala dvojicu mladića koji su se
vozili na motociklima ispred njihove kuće".
Roditelji su odmah posumnjali da s jednim od njih
ima nedopušteni odnos. Otac ju je uveo u kuću,
istukao te uz pomoć majke zalio kiselinom.
Incident se dogodio u ponedjeljak. Roditelji su
djevojčicu odveli u bolnicu tek u utorak ujutro.
Istoga dana navečer podlegla je ozljedama. Šef
lokalne bolnice rekao je da je dovedena s teškim
opeklinama, bilo joj je spaljeno 35 posto tijela i nije
bilo šanse da preživi.
10. listopada 2012.
Pucali u djevojčicu jer je govorila protiv
talibana
Pakistanski talibani pokušali su ubiti 14-godišnju
djevojčicu, poznatu po istupima protiv
islamskih ekstremista i njihovih napada na
obrazovanje žena.
Malala Jusafzai ustrijeljena je u glavu i vrat
dok je sjedila s kolegama u školskom
autobusu u kojem su se vozili nakon jutarnje
nastave u Mingori, dijelu Pakistana u kojem je
vojska izvela velike operacije 2009. da bi
slomila pobunu talibana.
7.r. Branka Primorac: MATURALAC
• Čemu služe pravila na izletima?

•Koja su pravila pristojnoga ponašanja ili

školskih pravila prekršili učenici na
maturalcu?

•Što je cilj kazne?

• Utječe li kazna na tvoje ponašanje i
kako?
 7.r. Damir Miloš:Bijeli klaun
• Vođenje slijepe osobe
• Možeš li?
• Znaš li tko su Hellen Keller, Slava Raškaj
ili Beethowen?
 7.r. Vjenceslav Novak:IZ
VELEGRADSKOG PODZEMLJA
• Da sam Evičina učiteljica… (pismeni rad)
• Kako bismo pomogli Evici i njenoj obitelji prije nego što se Mika vrati
kući? (rad u skupinama)

Što mislite o tvrdnjama:

Obitelj bolja je od doma za
napuštenu djecu.
Tko te tuče, taj te voli.
Često su i djeca kriva za to što su
roditelji grubi prema njima.
 Ono ružno što se događa u obitelji
bolje je ne pričati nikome izvan
obitelji.
Batina je izašla iz raja.
 8.r. Maja Brajko Livaković: KAD
POBIJEDI LJUBAV
• Čarobni mikrofon (razgovor u krugu)
• Kutija prijedloga (Da sam ja Dora…)
• Naš plan djelovanja protiv zloporabe droge (problem-
podatci, mogući načini borbe protiv droge)
PLAN DJELOVANJA PROTIV PRIJEDLOG

ZLOPORABE DROGE DOBAR LOŠ ZAŠTO

SVAKI UČENIK KOJI POSJEDUJE DROGU BIT ĆE ODMAH I

ZAUVIJEK IZBAČEN IZ ŠKOLE

POLICIJA ĆE PRIVESTI U POLICIJSKU POSTAJU

SVAKU SUMNJIVU OSOBU KOJA SE NAĐE U
BLIZINI ŠKOLE

ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI PREDAVANJA ZA

UČENIKE KAKO BI SE UPOZNALI S
OPASNOSTIMA OD DROGE

RAZREDNIK/RAZREDNICA MOŽE BEZ NAJAVE

PRETRAŽIVATI ŠKOLSKE TORBE I SVE
UČENIČKE STVARI

ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI SUSRETE S BIVŠIM

OVISNICIMA KAKO BI SE UPOZNALI S
OPASNOSTIMA

ŠKOLA ĆE ORGANIZIRATI GLEDANJE POUČNIH

FILMOVA
 Ana Frank: DNEVNIK
• Gledanje filma Život je lijep
• Prezentacija knjige Dječak u prugastoj
pidžami (J. Boyne) i/ili gledanje filma
• Skupljanje podataka o Ani Frank, Lei
Deutch i sl. (internet)
• Gledanje filma Lea i Darija

Lea and Darija movie by Branko Ivanda.mp4

 Skupni rad

I. Skupina – Pravo na obrazovanje

djece u ratu
 Skupni rad
II. Skupina
Pravo manjina na kulturu, izražavanje vjere
i uporabu jezika
 Skupni rad
III. Skupina
Pravo na igru, odmor i slobodno vrijeme
djece u ratu
 Skupni rad
IV. Skupina
Pravo djece na primjerenu zaštitu od
sudjelovanja u vojnim operacijama i
humanitarnu pomoć
J. D. Salinger: Lovac u žitu
Djelo koje je šokiralo jednu generaciju, a
inspiriralo drugu.
 Rad u skupinama:

Prva skupina: Holden Caulfield

1.Pronađite citate u knjizi koji se odnose na glavni lik, Holdena

Caulfielda, kojima ćete potvrditi navedeno:
- česte promjene raspoloženja
- česte promjene razmišljanja i stavova
- istovremena mržnja i ljubav prema istoj osobi
- bunt protiv društva
- strah od odrastanja
- potreba za osamljivanjem
- potreba za društvom
2.Po čemu ste slični glavnom liku romana, a po čemu se
razlikujete?
Druga skupina: Holden – licemjer ili idealist, buntovnik s razlogom
ili bez razloga?

1.Je li po vama Holden licemjeran? Kojim citatima možete potvrditi da je

otvoren i iskren mlad čovjek, a kojim citatima možete potvrditi da je
licemjer i snob?
Treća skupina: Biti odrastao

1. Koja opravdanja, na osnovu onoga što ste o Holdenovu djetinjstvu i

obitelji saznali u knjizi, možete pronaći za njegovo nepovjerenje u svijet
odraslih?
Četvrta skupina: Alkohol, seks
1.Prokomentirajte sljedeći citat: “U čitavom svijetu ne postoji
nijedan noćni klub u kojem je moguće sjediti duže vremena ako
čovjek ne može, ako ništa drugo, a ono bar naručiti neki alkohol i
natreskati se. Ili ako nije s nekom ženskom uz koju je zaista sav
izvan sebe.“
Peta skupina: Novac

1. „Dok sam sjedio u taksiju, izvadio sam novčanik i kao prebrojio

novac. Ne sjećam se točno koliko mi je ostalo, znam da nije bilo baš
bogzna kakvo bogatstvo. Potrošio sam brdo love u svega bijedna
dva tjedna. Zaista jesam. U biti sam očajna raspikuća. Što ne
potrošim, izgubim. Vrlo često mi se događa da čak i sitniš
zaboravim, u restoranima, noćnim klubovima i slično. To moje
roditelje dovodi do ludila. Ne može im čovjek ni zamjeriti. Moj otac je,
međutim, prilično bogat. Ne znam koliko love mlati – o tome nije
nikad govorio sa mnom – ali, mislim, prilično mnogo.“
Kakav je vaš odnos prema novcu? Što mislite o njemu?
 Literatura:
• Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska
prava, Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske,
Zagreb: 1999.
• Nastavni plan i program za osnovnu školu, MZOŠ, Zagreb:
2006.
• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i
obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko
obrazovanje, MZOŠ, Zagreb: 2010.
• Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, MZOŠ,
Zagreb: 2012.
• Maleš, D. i Stričević, I.: Mi poznajemo i živimo svoja prava,
Školska knjiga, Zagreb: 2003.
• Maleš, D. i Stričević,I.: Moja prava, Udruženje Djeca prva,
Zagreb: 2005.