INFORMACIJSKI

SUSTAVI U
OBRAZOVANJU

Cjeloživotno učenje
Ideja cjeloživotnog učenja

 Polazišta:
 Čovjek je najveće bogatstvo društva i da zato u
njega treba ulagati
 Ekonomski razvoj neke države ovisi o kvaliteti
njezinih ljudskih resursa
 Cjeloživotno učenje razvija društvenu zajednicu
na načelima „društva koje uči”
Utjecaj informacijskog društva na
obrazovanje
 Društvo siromašno informacijama
 Nastavnik prenosi gotovo znanje (učeniku će to kasnije
trebati)
 Stimulus (upoznavanje)
 Refleksija (razumijevanje)
 Diskusija (artikuliranje, prezentacija)
 Aplikacija (promišljanje uporabe znanja)

 Danas – stimulans dolazi prije i izvan o.o. procesa

 o.o. proces nije prvi susret s informacijom (“sve zna, ništa
ne razumije”)
 zadaća o.o. procesa – obuka o metodi, a ne više
sučeljavanje s novim
 Učiniti informacije uporabljivim znanjem
Terminologija
 permanentno obrazovanje
 permanentno
samoobrazovanje
 Usmjerenost na odrasle i na
obrazovanje (najčešće
 permanentni odgoj formalno)
 produženo obrazovanje
 obrazovanje odraslih  Najčešći termin
 doživotno učenje “permanentno obrazovanje”
 povratno obrazovanje (continuous education; life-
 obrazovanje uz rad i iz rada long eaducation, adult
 kontinuirano ili neprekidno education)
obrazovanje
 dopunsko obrazovanje ....

 Permanentno obrazovanje:
 obrazovanje koje je namijenjeno odraslima i koje je usmjereno na pružanje
druge ili treće šanse za obrazovanje pojedinca
Trajno obrazovanje

 Zahtjevi:
 u skladu s potrebama suvremenog društva
 ne može se definirati u odnosu na određeno životno
razdoblje
 ne može se definirati u odnosu na specifičnu namjenu
(odnos stručnog i općeg obrazovanja)
 raznovrsno po svojim zadaćama i oblicima
 Zahvaća sve djelatnosti koje omogućuju ljudima, od
djetinjstva pa do starosti, stjecanje znanja o svijetu,
drugim ljudima i o sebi samima
EU Memorandum on Lifelong Learning

“Cjeloživotno učenje obuvaća sve formalne i neformalne cilju

usmjerene aktivnosti koje se poduzimaju na trajnoj osnovi radi
unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija”

 stjecanje odgovarajućih kompetencija za europsko tržište rada

 stjecanje društvenih kompetencija radi uspješnog sudjelovanja
u izgradnji građanskog društva (spremnost i osposobljenost za
sudjelovanje u javnom životu i politici (znaju svoja prava i kako
ih ostvariti; aktivni građani)

http://arhiv.acs.si/dokumenti/Memorandum_on_Lifelong_Learning.pdf
Cjeloživotno učenje
 Definira se kao aktivnost učenja tijekom
života s ciljem unapređivanja znanja,
vještina i sposobnosti unutar osobne,
građanske, društvene i poslovne • Učenje
perspektive •Od rođenja do
kraja života
 Bijeli dokument - Stjecanje i osuvremenjivanje
svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i
kvalifikacija od predškolskog razdoblja do
razdoblja nakon umirovljenja

 Cilj - suočavanje s izazovima i

konkurentnošću, s uporabom novih tehnologija,
poboljšanjem društvene povezanosti, jednakih
šansi i kvalitete života
Posebni ciljevi koncepta cjeloživotnog
učenja

 jamčiti sveopći i kontinuirani pristup znanju kako bi se

omogućilo stjecanje i obnavljanje vještina potrebnih za
sudjelovanje pojedinca u društvu znanja
 podići stupanj ulaganja u ljudske potencijale
 razviti učinkovite metode poučavanja i učenja
 razviti sustav vrednovanja koje uvažava participaciju, posebice
u neformalnim oblicima učenja i u individualnom učenju – radu
na sebi
 osigurati svakome pristup informacijama i savjetodavne
službe o obrazovnim mogućnostima u njegovom životu i u
Europi
 omogućiti svima cjeloživotno učenje u krugu njihove zajednice, te
stjecanje informacijsko-komunikacijskih vještina gdje god je
to moguće i prikladno
Oblici cjeloživotnog učenja
 Formalno obrazovanje (formal)
 U institucionalnim, školskim oblicima
 Tečajevi i ispiti uz dobivanje diploma/svjedodžbi
 Neformalno obrazovanje (non-formal)
 Pokretljivo i nije ograničeno na standardizirani odgojno-
obrazovni proces
 Nema formalne verifikacije (radionice, trening na radnom
mjestu)
 Informalno obrazovanje (in-formal)
 međugeneracijsko učenje (razmjena znanja u obitelji, među
poznanicima...)
Ključne kompetencije koncepta
cjeloživotnog učenja
 EU donosi 2006. godine
 Komunikacija na materinjem jeziku
 Komunikacija na stranim jezicima
 Matematičke kompetencije i osnove znanosti i tehnologije
 “Digitalne” kompetencije
 Naučiti učiti
 Društvene i građanske kompetencije
 Smisao za inicijativu i poduzetništvo
 Kulturna osvještenost i izražavanje u području kulture

 Kompetencije: znanja, vještine i stavovi

Ključne kompetencije za cjeloživotno
učenje
Komunikacija na materinjem jeziku
 razvijen rječnik
 sintaksa
 mogućnost sporazumjevanja u različitom kontekstu
 sposobnost verbalne interakcije
 interes za verbalnu interakciju
 razlikovanje različitih vrsta tekstova
 sposobnost traženja i prikupljanja informacija
 sposobnost argumentiranja na prihvatljiv način
 na razini stavova: poštivanje estetike jezika i zalaganje za nju
 shvaćanje utjecaja jezika na druge
 korištenje govorom na društveno prihvatljiv način
Komunikacija na stranim jezicima
 pokriva glavne dimenzije komunikacije na
materinjem jeziku
 sposobnost razumijevanja i interpretiranja
situacija, misli, osjećaja, mišljenja, činjenica
 interkulturalno razumijevanje i komunikacija,
poštivanje kulturnih različitosti
 poznavanje društvenih konvencija druge kulture
 konverzacija
Matematičke kompetencije i osnove
znanosti i tehnologije
 poznavanje brojeva, mjera i struktura, osnovnih operacija
 razumijevanje matematičkih termina i koncepata
 svijest o tome na koja pitanja matematika može dati odgovore
 sposobnost primjene matematičkih principa u svakodnevnom životu
 komunikacija u matematičkom jeziku
 spremnost da se traže razlozi i argumenti
 temeljna načela funkcioniranja svijeta prirode
 osnovni znanstveni koncepti, principi i metode
 poznavanje osnovnih tehnoloških procesa
 razumijevanje utjecaja znanosti i tehnologije na prirodni svijet
 sposobnost donošenja odgovarajućih odluka, usvajanje sustava vrijednosti, kulture...
 sposobnost služenja tehnološkim pomagalima
 sposobnost donošenja odluka i rezoniranja
 kritičko mišljenje i radoznalost
 interes za etička pitanja
 osnovna polazišta znanstvenog propitivanja
 poznavanje vele tehnološkog napretka i pojedinca, zajednice, obitelji, globalne zajednice
“Digitalne” kompetencije
 osnove služenja kompjutorima (tekst, arhiviranje,
baze podataka, upravljanje informacijama)
 svijest o rizicima
 sposobnost procjenjivanja vrijednosti informacija
 etička načela
 sposobnost pristupanja, traženja, pronalaženja i
korištenja informacija
 razmjena informacija i participacija u mrežama
 kreativnost i inovacija
 odgovorno korištenje interaktivnih medija
 uključenost u zajednicu i mreže, participacija
Znati učiti
 organiziranje vlastitog učenja
 upravljanje vremenom i informacijama, individualno i grupno
 poznavanje procesa učenja
 identificiranje dostupnih mogućnosti u učenju
 procesuiranje i asimilacija novih informacija
 učenje na temelju iskustva
 primjena znanja i vještina u svakodnevnom životu
 poznavanje svojih slabosti i prednosti
 znati tražiti pomoć i usmjeravanje u učenju
 posjedovati osnovne vještine prethodnih kompetencija potrebnih za buduće
učenje
 kritičko mišljenje, sposobnost koncentracije i samokontrole i samo-discipline
 "profitiranje" od rada u heterogenim grupama i grupnog rada
 sposobnost realne procjene vlastitog rada
 traženje savjeta i pomoći kad je to prikladno i potrebno
 želja za primjenom naučenog i iskustva
 želja za novim znanjima i mogućnostima za učenje
Društvene i građanske kompetencije
 razumijevanje kako pojedinac postiže optimum fizičkog i psihičkog zdravlja
 poznavanje zdravih stilova života
 poznavanje i pridržavanje društvenih normi, kodeksa i bontona
 osnovni koncepti odnosa s drugima: jednakost, spolna jednakost, nediskriminacija, tolerancija, poštivanje
drugih
 stvaranje društvenog identiteta
 razumijevanje i prihvaćanje drukčijeg (mišljenja, kultura...)
 uspješno rješavanje sukoba
 empatija i povjerenje
 sposobnost pregovaranja
 uspješno nošenje sa stresom i izražavanje frustracija na pozitivan način
 suradnja, asertivnost i poštivanje integriteta
 zanimanje za društveni razvoj i interkulturalnu komunikaciju
 poznavanje koncepata demokracije, pravde, jednakosti, građanstva, ljudskih prava
 poznavanje sadašnjih događanja i povijesti (posebice Europe)
 svijest o različitim kulturama u Europi
 spremnost na društveno angažiranje
 solidarnost
 poštivanje privatnosti
 participacija u okolini
 sustav vrijednosti koji poštuje druge narodne, vjere, kulture...
 odgovornost
Asertivnost
 Kad sam u gužvi, mogu reći osobi koja me nazvala da sada ne mogu
razgovarati.
 Ako netko počne pričati prije nego ja završim, u stanju sam reći da me to
smeta.
 Ako me netko stalno gnjavi, u stanju sam izraziti svoje nezadovoljstvo.
 U stanju sam reći drugome nešto što mi smeta u njegovom ponašanju.
 Mogu od kolega tražiti da obave neugodan posao.
 Mogu mirno izaći na kraj s agresivnom osobom.
 Ne razbjesnim se ako me netko kritizira.
 U stresnim situacijama ostajem miran i staložen.
 U stanju sam reći kolegi da posao nije obavio kako treba.
 Kad se drugi svađaju, bez problema se izjašnjavam na čijoj sam strani.
Smisao za inicijativu i poduzetništvo
 sposobnost pretvaranja ideja i zamisli u akciju
 sposobnost planiranja, organiziranja, vođenja,
analize, evaluacije
 kreativnost, inovativnost
 sposobnost upravljanja projektom i radom u timu
 dobro vođenje
 djelovanje u skladu s etičkim načelima
 sposobnost samoprocjene i procjene drugih
Kulturna osvještenost i izražavanje u
području kulture
 osnovna znanja, vještine i stavovi vezani uz glazbu, izvedbenu
umjetnost, literaturu i vizualne umjetnosti
 poznavanje baštine i njezinog mjesta u svijetu
 poznavanje glavnih umjetničkih djela, uključujući suvremena
 poznavanje kulturne i jezične različitosti
 estetika u svakodnevnom životu
 poštivanje i uživanje u umjetničkim izvedbama
 samoizražavanje putem raznih medija
 kreativnost
 otvorenost prema drugim kulturama
 participacija u kulturnom životu
Program EU za cjeloživotno učenje
 Agencija za mobilnost http://www.mobilnost.hr/
 Program za cjeloživotno učenje:
 najveći program EU u području obrazovanja
 obuhvaća sve sektore obrazovanja
 potiče mobilnost i međunarodnu suradnju
 Program za cjeloživotno učenje uspostavljen je odlukom Europskog parlamenta i
Vijeća EU (br.1720/2006/EC) 2006. godine, a nastavlja se na prijašnju generaciju
obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci (1985. - 2006.).

 http://mobilnost.hr/hr/sadrzaj/programi/programi-u-nadleznosti-agencije-za-mobilnost
-i-programe-europske-unije