PLAKAT

 Plakat ili poster je komad papira koji se lijepi na zid, stup ili pano,
a može služiti u različite svrhe i biti različitih veličina.
 Pojam "plakat" se najčešće koristi za opis komada papira koji
služe u promotivne svrhe, kao što su oni na kojima se prikazuje
neki proizvod ili najavljuje nadolazeći javni događaj, kao što je na
primjer utakmica, koncert, predstava ili prikazivanje filma. Veliki
plakati koji se najčešće koriste u reklamne svrhe nazivaju se
jumbo plakati, a sastoje se od nekoliko manjih komada papira koji
se kao puzzle nalijepe na za njih posebno izgrađenSe panoe koji
se najčešće nalaze uz vrlo prometne ceste kako bi plakat vidjelo
što više ljudi.
 Pojmom "poster" najčešće se opisuju komadi papira na kojima se
nalazi fotografija, na primjer poznate osobe ili građevine, a
koriste se za ukrašavanje zidova u nekoj prostoriji.
PLAKAT
 Plakat (od riječi plak mrlja, krpica) je pisana, crtana, grafički umnožena
obavijest nalijepljena ili izvješena na javnim mjestima. Sadržaj i tekst su
usmjereni na što upadljivije djelovanje. Likovno-tematski elementi redovno se
stiliziraju odnosno reduciraju na bitno, a u primjeni boja teži se za što jačim
kolorističkim efektom.
 Povijest plakata:
U rimsko doba obavijesti se ispisuju na zidove ili na drvene pločice; Plinije ml.
spominje slikara Klaud koji je takve pločice oslikavao i na njima ispisivao imena
glumaca.
U Srednjem vijeku plakati se ispisuju rukom, a pojavom tiska ulazi u širu
upotrebu.
U 16. st. javlja se kao letak manjeg formata s tekstom i ilustracijama u drvorezu
ili bakrorezu.
U 17. i 18. st. česti su u Engleskoj i Francuskoj politički letci s karikaturama.
U 19. st. litografske plakate u Francuskoj rade H. Daumier, P. Gavarni i
Grandville. Od 1866. francuski slikar i grafičar Jules Cheret usavršava u Parizu
tehniku višebojne litografije i stvara novi stil plakata, elegantan i duhovit. Poznat
je po svojim prpošnim ženskim likovima, po njemu i danas poznajemo izraz
"šeretski".
PLAKAT
 Henry de Toulouse Lautrec je prva osoba kojoj možemo zahvaliti shvaćanje
plakata kao "ulične slike", što je postigao dodatno razvijajući tehniku litografije,
grafičku tehniku plošnog tiska. Litografski predložak radi se na uglačanom
kamenu, koji zbog svoje tvrdoće izdržava velike edicije (ukupni broj otisaka) bez
deformacije crteža, što nije slučaj sa drugim tehnikama (bakrorez npr., ili
drvorez) na kojima zbog jakog pritiska preše crteži ubrzo gube kvalitetu.
Na prijelazu stoljeća plakat dobiva zamah u razdoblju jugendstila, odnosno
secesije; istaknuti predstavnici su Čeh Alphonse Mucha, Austrijanac Gustav Klimt
i Englez William Morris.
 20. st. donosi rusku avangardu i likovnu izrazito uspješna rješenja plakata.
U Hrvatskoj se početkom 20. stoljeća plakatom bave Tomislav Krizman i Ljubo
Babić.
Dvadesetih godina dvadesetog stoljeća u Europi u plakatu i dizajnu općenito
prednjači visoka škola za dizajn "Bauhaus", a tridesetih godina u Njemačkoj je
vrijeme političkih plakata grupe "Nova stvarnost" koja reagira na Hitlera; to
utjeće i na likovni izraz u Hrvatskoj kod grupe "Zemlja".
U Hrvatskoj se sredinom 20. st. plakatima posebno istaknuo Boris Bućan,
a na kraju 20 st. vodeću ulogu u plakatima kod nas ima svjetski nagrađivan
Boris Ljubićić.
PLAKAT
 Elementi plakata:
U kompoziciji plakata slova igraju
ravnopravnu ulogu, zajedno sa
slikom; ali, obično se ne uzimaju
jednaki omjeri slike i teksta (50-
50%) kako ne bi došlo do
neodlučnosti pogleda što je važnije,
već je omjer obično 70-30% kako bi
se uspostavila dominanta. Slova
moraju biti dovoljno velika i čitka da
bi ih konzumenti mogli registrirati
brzo, u prolazu šetnjom, autom,
tramvajem i sl.

 H. de Toulouse Lautrec,
"Reine de Joie", 1892.
PLAKAT
 Na lijevom plakatu vidimo dijagonalnu kompoziciju naglašenu linijom
stola i nagnutim, "padajućim" stolcem. Ukupno su iskorištene četiri
boje: žuta podloga, crna i svjetlonarančasta u sukobljenom,
kontrastnom odnosu koji uz dijagonalu potencira dinamičnost prizora.
Napokon, tu je i svjetlozelena kojom su ispisana slova, a koja ih
povezuje sa ilustracijom preko zeleno obojane kose muškog lika u
prednjem planu i stilizirane vaze na stolu.

 Primjeri propagandnih materijala u obliku plakata, za parfem i cigarete.

U secesijskoj maniri (secesiju još zovemo i jugendstil u Njemačkoj, art-
deco u francuskoj i Stil1900 u ostatku Europe) Mucha stavlja
naglasak na dekorativnu stilizaciju kako forme ilustracije tako i forme
slova. Na plakatu "Job" vidimo naglašenu krivulju sloja "J" koja se
stilski veže na uvojke djevojčine kose; na "Gismondi" natpis "Bernardt"
u luku uokviruje glavu ženskog lika, dok je na plakatu za cigarete
"Paris" sam tekst nosioc kružne kompozicije - obratite pažnju i na
postupno povećavanje slova.
 PLAKAT

"Lance Parfum "Rodo", 1896. Los Cigarillos Paris, 1896. "Gismonda"

 PLAKAT

B. Ljubičić: "Volim kvadrat i krug“ B.Čikoš-Sesija: "Mladost" B. Bučan: "Žar ptica i Petruška"